O neiskori{tenim mogu}nosti-ma ljudskog duha ili: za{to uop}ezapo~injati sa nekom duhovnompraksom?

Naziv mjesta i vrijeme kada sede{ava radnja ove kratke pri~icenisu toliko bitni, va`na je puru-

ka… Elem, desilo se da su stanovnicijednog sela (smje{tenog u jednoj plodnoj dolini okru`enoj planina-ma), jednog dana primjetili da se u obli`nju pe}inu, (koja se nalazilau obli`njoj {umi) ''uselio'' jedan starac. Na po~etku, niti su stanovni-ci pomenutog sela obra}ali naro~itu pa`nju na svog ''kom{iju'', niti jepomenuti starac ikada svra}ao u obli`nje selo. Me|utim, postepeno,seljani su primjetili da je od vremena kada se ''pe}inski ~ovjek'' dose-lio, sve u selu krenulo nabolje… Djeca vi{e nisu toliko pobolijevalakao {to je to bilo ranije, me|uljudski odnosi su bili bolji (kom{ijskesva|e i netrpeljivost su bili prava rijetkost) a na kraju `etve i najstar-iji `itelji su izjavili da se ne sje}aju tako velikog uroda?

Kako je bilo o~igledno da se `ivot u ovom selu u svakom pogle-du promijenio nabolje, sve vi{e mje{tana je bilo sklono vjerovanju daje uzrok tome starac za kojeg je ve}ina tvrdila da je ''glavom ibradom'' zasigurno neki mudrac kojeg je Bog poslao kako bi nji-hovom selu, kona~no, krenulo… Po{to se na kraju obimne ljetinesazva ''vije}e'' najuglednijih doma}ina, svi jednoglasno odlu~i{e dana sveti dan (svakog ~etvrtka) po~nu starcu ispred pe}ine ostavljatidarove (koliko ko mo`e od srca odvojiti) koji su se sastojali od ne{toodje}e i pripremljenih ukusnih jela od p{enice, ri`e, povr}a, vo}a itd.I bi tako, darovi seljana su sakupljani i ostavljani ispred pe}ine u kojojje naj~e{}e mudrac sjedio zatvorenih o~iju, o~igledno zadubljen uduboku meditaciju.

Vremenom, ovo je sa obli`njeg drveta primjetio jedan ''inteligent-ni'' majmun koji je razmi{ljao ovako: ''Nevjerovatno, ovaj ~ovjek ni{tane radi, sjedi i meditira u pe}ini a svakog ~etvrtka mu ljudi prire|ujupravu gozbu. Hajde da i ja poku{am ne{to sli~no…'' I zaista,narednog dana odre|enog za slanje darova, seljani koji su ''prinosili`rtvu'' usput primjeti{e da ispred pe}ine (zatvorenih o~iju u polo`ajuza meditaciju) sjedi majmun~i}. Po{to konstatova{e da je ovaj maj-mun vjerovatno ''u~enik'' mudraca koji nije izlazio iz pe}ine, odlu~i{eda i za njega odvoje ne{to hrane.

Kada je pro{lo sedam dana, narednog ~etvrtka, seljani koji suponijeli starcu darove imali su {ta vidjeti… Ispred pe}ine, stotine maj-muna sjedilo je u polo`aju za meditaciju o~ekuju}i tog dana pravugozbu za sebe.

([ta je pouka ove kratke pri~e pro~itajte na strani 66-u rubrici ''Arkine korisne adrese''.)

3

NO

VA

AR

KA

Iz sadr`aja:Umjesto uvodnika

MMMM aaaa jjjj mmmm uuuu nnnn ssss kkkk iiii uu mm

UU NNOOVVOO DDOOBBAA ZZAAPPLLOOVVIITTEE SSAA MMAAGGAAZZIINNOOMM ”” NNOOVVAA AARRKKAA””!!

- Tragom i{~ezlih civilizacija: Potomci AleksandraVelikog........................str. 8

- Razotkrivanje misti~nih mo}i:Vatra mi ni{ta ne mo`e....................str. 12

- Kolo sre}e se okre}e:Zakon vjerovatnosti.............str. 20

- Alternativna medicina:Magnetna terapija.....str. 25

- Tehnike samopomo}i:Iscjeljuju}e mudre.....str. 28

- Iz duhovne prakse:Koncentracija i medetacija..............str. 34

- Filmska kritika:Magija MATRIX-a.....str. 40

- Tajne ljudske psihe:^udo od djeteta........str. 44

- Iskustvo blisko smrti: Povratak iz mrtvih.....str. 50

- [apat zvijezda:HOROSKOP.............str. 57

- I to je mogu}e:Dijeta sa sladoledom...............str. 60

- Ljekoviti sastojci uishrani:Antioksidansi............str. 63

- Korisne adrese........str.66

Poruke vi{e od 90.000 Ze-mljana uskoro }e bitiupu}ene prema pet, Suncu

sli~nih, zvijezda. U nadi da}e nai}i na prijem inteligent-nih vanzemaljaca, poruke}e biti upu}ene pomo}u 70-metarske antene-predajnikau radioastronomskom cen-tru Evpatorija u Ukrajini.Kontrola misije smje{tena jeu ameri~kom Rosvelu, zakoji se vjeruje da je prije 56godina bio mjesto padavanzemaljske letjelice. Odtog su, navodnog doga|aja,Amerikanci napravili ispla-tivu turisti~ku atrakciju.

Svaki od 90.000 onih kojipo{alju poruke, za svoju }e''~estitku'' platiti najmanje24,95 USD.

Jedna porodica iz dr`aveIndijana poslala je svemircimapozivnicu na svoju farmu:

''Molimo vas nazovite 24 sataranije kako bismo se pripremili iposjetu u~inili nezaboravnom!'',

izme|u ostalog ka`e se unjihovoj poruci.

Stanovnik Balgravea uAustraliji poslao je Ajn-{tajnov citat: ''Ma{ta jeva`nija od znanja''.

Kanadski Torontouputio je preko svojih gra-|ana ovu poruku: ''Po{a-ljite novac. Bilo kakavnovac. Univerzalni novacje OK. Prihvatamo ivanzemaljsku valutu.Meteore tako|er. Zlato,mjese~eve stijene, sve-mirski otpad, sve mo`e.Po{aljite na adresu: Ma-ura, Planet Zemlja''.

Mars }e se 28. avgusta na}ina najbli`em odstojanjuod Zemlje (od 307.000

km), {to se de{ava jednom u5.000 godina. Dimenzije Marsa uno}nom osmatranju bi}e uve}ane{est puta, a svijetlit }e 85 putaja~e.

Obi~ne promjene polo`ajaMarsa de{avaju se jednom u 15do 17 godina. U 20. vijeku takvepojave su pra}ene 1956, 1971. i1986. godine. Kada je rije~ oonome {to se u Zemljinoj orbitide{ava kada nastupi sli~na prom-jena valja ista}i da se u junu1971. godine desila najve}atragedija u historiji sovjetske kos-monautike (poginula je tro~lanaposada "Sojuza-11"). U januaru1986. godine, u vrijeme starta saKejp Kanaverala do{lo je dohavarije kosmi~kog broda novegeneracije "^elind`er", a posljednja tragedija (pogibija posade "Kolumbije"), dogodila se u februaru,neposredno prije nove pozicije na koju }e se Mars postaviti u avgustu.

4

NO

VA

AR

KA

Zanimljivosti - sa raznih strana

UU aavvgguussttuu MMaarrss bbllii`̀ii ZZeemmlljjii

Isplativ biznis: poruke vanzemaljcimaIsplativ biznis: poruke vanzemaljcima

Ujedinjeni narodi {irom svi-jeta poja~avaju pritisakprotiv regrutiranja djece.

Na sjednici u New Yorku najavlje-na je rezolucija o tom problemu ukojoj }e biti najvaljene sankcijeprotiv dr`ava koje dopu{tajuregrutiranje djece u vojsku.

''Navode}i javno imena kojakr{e prava djece, jasno }emore}i da }e me|unarodna zajedni-ca, kona~no, svoje izjave zami-jeniti akcijom'', rekao je generalnisekretar UN-a Kofi Annan.Naime, prema informacijama sakojima raspola`e UNICEF, {iromsvijeta trenutno je ragrutovanooko 300.000 djece vojnika. Samje Annan nedavno predo~ioVije}u sigurnosti jedan popis simenima 23 dr`ave i organizacijekoje maloljetnu djecu koriste kaoborce…

Ameri~ki magazin''Wired'' proveoje jedno vrlo

neobi~no istra`ivanjekoje odgovara napitanje: koliko ko{taljudsko tijelo? Na izne-na|enje mnogih naj-skuplji dio nisu organive} ko{tana sr`, dokljudsko srce ko{ta sve-ga 57.000 dolara.

Istra`ivanje je po-kazalo da ~itavo ljud-sko tijelo vrijedi oko 45miliona dolara. Prijenego li po~nete razmi-{ljati o prodaji dijelovasvoga tijela morateznati da u ovomslu~aju, ukoliko poku-{ate prodati ''sve {toimate'', vjerojatnone}ete do`ivjeti dan isplate…Interesantno je da ''najcjenjeniji''dijelovi tijela vi{e nisu organi, ve}ko{tana sr` koja je procijenjenana 23 miliona dolara, a cijena jeodre|ena na 23.000 dolara pokilokgramu. DNA iz svake stanice

vrijedi oko 9,7 miliona, odnosno1,3 miliona po gramu DNA.Ukoliko va{em tijelu izlu~e antiti-jela, za njih mo`ete dobiti 7,3 mil-iona. [to se ti~e organa, plu}a sunajskuplja, 116.400 dolara,bubreg ko{ta 91.400, a srce57.000 ameri~kih dolara.

5

NO

VA

AR

KA

U kakvom svijetu `ivimo?

KKKKoooollll iiiikkkkoooo kkkkoooo{{{{ttttaaaallll jjjjuuuuddddsssskkkkoooo tttt iiii jjjjeeeelllloooo????

STOPregrutovanju

djece

Uz sada{nji prosje~ni `ivotnivijek, ljudi za `ivota pojeduoko 85.000 obroka, {to

samo po sebi upu}uje na~injenicu da kvalitet ishrane bitnoutje~e na kvalitet na{eg `ivota…Na ulogu koju hrana ima u `ivotumodernih ljudi upozorio je tokomaustrijsko-francuskog dijaloga oprehrani po~etkom sedmice uBe~u jedan od u~esnika izjavom:"Ljudi na{e kulture ne trebaju vi{ejesti da bi `ivjeli, nego trabaju

`ivjeti- da bi jeli".Posljednjih decenija potpuno

se promijenilomjesto kojenamirnice za-uzimaju u na-{em `ivotu.Klasi~ni eko-nomski zakonka`e da, saindustrijskimrazvitkom ne-kog dru{tva,

izdaci za ku}anstvo pokazujutendenciju pada.

^ovjek pojede 85.000 obr^ovjek pojede 85.000 obrokaoka

Zanimljivosti - sa raznih strana

6

NO

VA

AR

KA

Drevno slikarstvo na pijesku, tehnikakoju su usavr{ili tibetanski redovni-ci, predstavljeno je u londonskom

muzeju "Viktorija i Albert". Mandala jedrevna spiritualna tehnika kojoj je ciljpro~istiti i izlije~iti prirodu i njenestanovnike. U okviru svjetske turneje podnazivom "Misti~na umjetnost Tibeta",tibetanske lame hrama "Drepung Lose-ling" demonstirale su britanskoj publicislikanje milionima zrnaca obojenog pijes-ka na ravnoj podlozi. Njihova djela sim-boliziraju svijet, ljudski um i fizi~ku energi-ju tijela.

Redovnici odjeveni u sve~ane odoreve~e su zapo~eli tradicionalnim tibetan-skim plesom uz pratnju muzike izvedene

na drevnim instrumentima. Konst-rukcija mandale zapo~inje crtan-jem uzorka na podlozi koja se zove"tekpu". Umjetnici zatim mjeremandalu i pomo}u kompasa, bijeletinte i ravnala crtaju skicu. Mandalaima geometrijski oblik, a njome seukra{avaju podovi sveti{ta. Kadaje crte` dovr{en, puni se pijeskomrazli~itih boja od sredi{ta prema vanjskim rubovima. Za dovr{enjemandale potrebno je skoro pet dana. Na kraju se obojeni pijesak pu{tau obli`nju rijeku kako bi pro~istio energije svijeta.

MMiissttii~~nnaa uummjjeettnnoosstt TTiibbeettaa

^uvanje zdravljana kineski na~inLije~nici i lijekovi su skupi - pa {ta ostaje siromahu ~ovjeku nego

da ~uva zdravlje i vje`ba u parku, na ulici, u dvori{tu, na radnommjestu... Kad gospodin i gospo|a Van `ele u~initi ne{to dobro za svoje zdravlje, oni po|u {etati- ali

ne naprijed, ve} natra{ke. To ja~a opu{tene mi{i}e, vjeruju ovi penzioneri. Ali nisu oni jedini vje`ba~i napekin{kim ulicama.

Desetine hiljada stanovnika glavnog kineskog grada svakog jutra u parkovima njeguju du{u i tijelo: jedniprakticiraju Qi gong (vje`be disanja i kretanja), drugi divlje mlataraju rukama... Mnogi se zorom skupljaju uvelikim trgova~kim centrima ili pod mostovima gradskog autoputa i tu ple{u valcer, fokstrot, rumbu. Sve totreba da slu`i o~uvanju zdravlja, {to je najva`nija tema za Kineze. Jer posljednjih godina ono je postaloskupo naro~ito za starije gra|ane. Ne paze samo starci na zdravlje. I pekin{ka mlade` dr`i se fit. Ali oniodlaze u fitnes studije koji privla~e ~lanstvo velikom ponudom i niskim cijenama.

Uskoro }e kalifornijska fitnes mre`a, prvi me|unarodni lanac fitnesa, otvoriti svoju filijalu u Pekingu. Bi}eto ozbiljna konkurencija doma}im studijima tipa Mahua fitnes kluba, koji je smje{ten na drugom nivoupodruma jednog centra za kulturu.

U susret Novom dobu

Gotovo uvijek kad se govori o ljubavi, do|emo i do teme zvane-brak. [ta je brak, kakve su odlike dobrog a kakve lo{eg braka, je li brakpre`ivjela forma, pitanja su na koja ~esto tra`e odgovore, i oni koji sugodinama u braku i oni {to tek trebaju da "uplove u bra~ne vode"? Evonekoliko zabluda i istina o braku koje navode bra~ni terapeuti...-Zabluda: brak se zasniva na ljubavi i samo se njome mo`e

odr`avati. Ljubav je ne{to iracionalno, na {to ne mo`emo utjecati.-Istina: brak se ve}inom zaklju~uje iz ljubavi, koja ima svoj razvoj a

na ovaj razvoj mogu utjecati oba bra~na partnera. Brak se ne odr`avazaljubljeno{}u, ve} ljubavlju koja je dostigla zreliji i razvijeniji stadij.-Zabluda: djeca daju smisao svakom braku i spa{avaju ga ako sve

po|e lo{e.-Istina: samo dobar brak djeca ~ine jo{ boljim. Lo{ brak ne

spa{avaju!-Zabluda: svaka ljubav traje vje~no.-Istina: svaka ljubav traje onoliko koliko je odr`avaju partneri.-Zabluda: brak je slu~aj, lutrija, sudbina.-Istina: brak nije ni slu~aj, ni lutrija, ni sudbina. Brak je {ansa onih

koji se nalaze u braku da kroz njegovanje ljubavi, razumijevanja,pa`nje i saosje}anja duhovno rastu u spoznaji sebe i Boga u sebi.-Zabluda: ako su seksualni problemi u braku rije{eni, sve drugo ide

samo po sebi.-Istina: seks nije sredstvo za rje{avanje vanseksualnih problema u

braku. Njegova kvaliteta ovosi o razrije{enosti svih drugih problema.-Zabluda: izvor bra~nih te{ko}a su neslaganja naravi i spolova.-Istina: izvori bra~nih te{ko}a nisu razli~ite naravi i razli~iti spolovi,

nego lo{i odnosi i nekvalitetna komunikacija. Rje{enje tih te{ko}a nijenapu{tanje partnera razli~ite naravi i tra`enje prikladnijeg, nego zajed-ni~ka spremnost na odr`avanje kvalitetnijih odnosa.-Zabluda: brak je jedini i najbolji izlaz iz samo}e.-Istina: samo brak koji se temelji na razumijevanju i spremnosti na

`rtvovanje rje{ava problem samo}e. U braku u kome nema ovesvje`ine svakodnevnog odnosa mo`ete biti itekako osamljeni.-Zabluda: u dobrom braku nema sva|e, sukoba. Zlatna formula-

{uti i trpi! -Istina: u dobrom braku postoje sva|e, sukobi, razmimoila`enje, ali

se od lo{ih brakova oni razlikuju u na~inu rje{avanja sva|a i sukobakroz iskren razgovor i obostrano uvi|anje vlastitih gre{aka. [utnja itrpljenje su najgori na~in rje{avanja problema.-Zabluda: brak je sam po sebi ne{to lo{e, to je gubitak slobode i

individualnosti.-Istina: sam po sebi brak nije niti lo{, niti dobar. Kakav }e biti, ovisi

o nama koji kroz brak imamo priliku za duhovni rast i zrelost koju nebismo imali ako se stalno povla~imo, ne izla`u}i se `ivotnim isku{enji-ma (kako sre}i tako i bolu koji su`ivot u bra~noj zajednici sa sobomdonosi). -Zabluda: profesionalna i ekonomska samostalnost oba bra~na

partnera garantuje ravnopravnost i partnerstvo u braku.-Istina: ovo nije nu`no, one doprinose samostalnosti partnera, ali

nisu uslov za stabilan brak. Ako je rije~ o zrelim, odgovornim osobama,oba partnera mogu biti ravnopravna i osje}ati se samoostvareno, iakoje jedan zaposlen a drugi nije.

7

NO

VA

AR

KA

OO bbrraakkuu.. .. ..OOddvvrraa}}aannjjeeod kloniranja

Ameri~ki gen-istra`iva~Jame Watson po~eo jejavno da ''agituje'' protiv

kloniranja ljudi. Ovaj bioehmi~arkoji je zajedno sa britanskimfizi~arom Francisom Crickomotkrio strukturu DNA i za to 1962.dobio Nobelovu nagradu za med-icinu, u izjavi za njema~ki maga-zin ''Fokus'' je izme|u ostalogrekao: ''Vjerujem da nikadane}emo savladati tehniku stva-ranja zdravih kloniranih ljudi.Postotak uspjeha u poku{aju sa`ivotinjama je vrlo malen, avjerovatno je tako i kod ljudi.Klonirana bi}a nisu normalna iimaju nedostataka.''!

@vaka}e gume koji nesav-jesni pojedinci ostvaljajuna javnim mjestima {irom

Kine pri~injavaju velike nevoljenadle`nima, a kinesko Mini-starstvo za nauku i tehnologijupokrenulo je projekat sa ciljem daprona|e svojevrsno "hemijskooru`je" kako bi se "ljepljivojnapasti" moglo stati na put.

Cilj projekta, nazvanog "Pro-gram 863", jeste da se u nared-nih 18 mjeseci stvori te~nostkojom bi bilo mogu}e rastvoriti`vaka}u gumu zalijepljenu za tlo."Program 863" vrijedan je milionjuana (120.000 ameri~kih dola-ra), a do rje{enja }e poku{atido}i osam kineskih istra`iva~kihustanova. O tome koliko su suodba~ene `vaka}e gume velikiproblem za Kinu govori podatakda se u ovoj azijskoj zemlji, ~iji jebroj stanovnika 1,3 milijarde,godi{nje sa`va}e oko dvije mili-jarde `vaka}ih guma (javljaagencija Rojters, pozivaju}i sena pisanje jednog kineskoglista).

@vaka}e

U ovu pustolovnu zemljuprivukla me jedna legendakoja ka`e da se ovdje, na

mjestu udaljenom od Evrope nahiljade kilometara, nalaze izgu-bljena plemena Aleksandra Veli-kog, potomci nekih vojnika koji sumar{irali uz mladog kralja na nje-govom pohodu iz sjeverne Gr~ke

prema Pend`abu, tri stotine godi-na prije Hristovog ro|enja.

Aleksandar (koji je odrastao udijelu Makedonije, {to sada pripa-da Gr~koj) imao je najbolje pri-vatne u~itelje tog doba, uklju-~uju}i i najpoznatijeg me|unjima- filozofa Aristotela. Kada jenjegov otac, kralj Makedonije, bioubijen, Aleksandar (kome je tadabilo svega 20 godina), brzo jekonsolidovao kraljevstvo i pobije-dio Darija, mo}nog vladara

Perzije. Nakon toga, Aleksandarje na osvaja~ko putovanje poveooko 70.000 ljudi. Na tom svompohodu, on je u cilju regrutovanjanovih, svje`ih snaga, otpu{taodijelove vojske ostavljaju}i ih unepoznatim predjelima gdje su sezaticali. Od tih davnih vremena, izizolovanih (te{ko pristupa~nihdolina koje pripadaju sada{njemPakistanu), tokom dugih stolje}anisu prestajale kru`iti pri~e bro-jnih avanturista, {to su se (u

Tragom i{~ezlih civilizacija

8

NO

VA

AR

KA

PPoottoommcciiAleksandra Velikog

Tekst i foto: Paul Raffaele

Priredila: Munevera Kramo

Stolje}ima, doline sa sjevera okru`ene pakistanskim planinama, o~aravajustrance. Marko Polo je prolazio ovim kr{evitim klancima na svom putovanju uKinu… Radyard Kipling je stotinama godina kasnije iskoristio veli~anstvene,snijegom pokrivene planine kao pozadinu za svoj roman ''The Man WhoWould Be King'' (^ovjek koji je `elio postati kralj), a Shangri-La, mirna, spoko-jna utopija ''Izgubljenog horizonta'' Jamesa Hiltona sakrivena je me|u planin-skim visovima.

Misterija koju skrivaju planine:obi~aji, narodna no{nja i folklorupu}uju na njihovo neobi~no pori-jeklo.

Kakvu tajnu kriju pakistanske planine?

9

NO

VA

AR

KA

povratku iz ovih krajeva) pre-pri~avale o narodima za koje sepretpostavlja da su potomci''otpu{tenih'' trupa AleksandraVelikog.

Kameni ''amfiteatar''Engleski istra`iva~ Colonel R.

Schomberg krenuo je 1933.godine na iscrpljuju}e putovanjeprema mjestu gdje se nalaziupori{te plemena Hunza, a krozsusjedno podru~je Nagar. Tamo-{nji je vladar- Mir, prema rije~imaSchomberga, bio veoma pono-san na to {to vodi porijeklo odAleksandra, te u vezi s tim doda-je: ''Smatra se takti~nim da pos-jetilac primjeti da je Mirov profilkao onaj na gr~kom kovanomnovcu, a naj~udnije je {to toodgovara istini.''

@alio sam da se i sam u ovutvrdnju uvjerim i put me odveo350 milja sjeverno od Islama-bada, duboko u oblast ''mo}nih''Karakoram planina. Prostranadolina Hunza, na pakistanskojgranici prema Kini izgleda kao dapluta na nebu. Prizor podsje}a nakameni amfiteatar koji su ~uvale(preko 800.000 metara visoke)snje`ne stra`e. Ove masivne pla-nine su izolirale krapke, dugov-je~ne stanovnike doline Hunza,koji su u zavjetrini d`inovkihsnje`nih strmina `ive u kolibama(na~injenim od blata) {to se ste-penasto uspinju `utosme|impadinama doline.

Okru`ena crnim strmimklisu-rama, na litici iznadku}eraka smje{tena je 700godina stara Baltit tvr|ava kojaje izgra|ena od kamena i bal-vana. Na stepeni{tu me poz-dravlja Mir (kralj Hunze),pedesetogodi{nji Gha-zanfarAli Khan koji ka`e: ''Mojaporodica u Hunzi vlada ve} 900godina. Iako moja porodicaizvorno poti~e iz Irana, na{atradicija govori o ~etiri vojnikaarmije Aleksandra Velikog kojisu do{li preko planinskih

lanaca i osnovali na{u zemlju.''Ako je suditi prema izgledu

koji nam tako|er mo`e poslu`itikao ''vodi~'' u davno pro{la vre-mena, stanovnici Hunze bisasvim sigurno mogli voditi pori-jeklo od gr~akih ili drugih evrop-skih vojnika koji su ~inili vojskuAleksandra Makedonskog.

Naime, ve} na prvi pogled

o~igledno je da se oni u pot-punosti razlikuju od crnoma-njastih Pakistanaca u nizinama.Crvenih obraza i svijetlog tenamnogi od 50.000 Hunza imajuplave, zelene ili sive o~i; a bojakose im je: od kukuruzno-`ute dogavran-crne. Neka mla|arija imakudravo-crvenu kosu i pjege policu.

Dolina Hunza: prelaz preko rijeke koja nastaje od planinskih gle~era.

Kalashi i gr~ki bogoviAli, re~eno mi je da jo{ dublje,

u unutra{njosti planina `ivi jednodrugo pleme Kalash (Kala{), ~ijaje sli~nost sa njihovim vjerovat-nim precima (?!) iznena|uju}ajo{ u ve}oj mjeri. Da bi se stiglo uove krajeve potrebno je putovatitri dana d`ipom po veoma ''nego-stoljubivom'' terenu. Bumboret,dolina presje~ena glacijalnomrijekom, skoro da je u potpunostiskrivena u usjeku dvije strme pla-nine koje su gusto prekrivenecedrovim i hrastovim drve}em…

Na padinama sre}em djevo-j~icu sa stadom dugodlakihkoza. Pozdravljam je sa ''Ish-padta baba!'' (Zdravo sestro!),na {to mi uz smije{ak uzvratipozdravom- ''Ishpadta baya!''(Zdravo brate!). Kosa i ten sujoj bili svijetli, o~i plave, noskukast… U ruci je dr`ala Pano-vu frulu, simbol Pana-gr~kogboga, za{titnika pastira. Ovajinstrument je odraz jednestare, anti~ke kulture.

Ku}e Kalasha su smje{tenena planinskim padinama. Na~i-njene su od kombinacije blata,

debla i kamena koje je ~vrstoporedano u nizove. @ene sjedenapolju, na jutarnjem suncu ipredu kozju vunu, dok djevoj~icenose `uto cvije}e {to su ubralena livadama. Sve one nosehaljine sa o~aravaju}im dezeni-ma koji su vezeni ''u ku}noj radi-nosti''. Glave su pokrivene mara-mama {to se nji{u kao konjskegrive. Ve}ina ih je svijetle kose,plavih ili sivih o~iju oivi~enihcrnim prahom na~injenog odsamljevenog kozijeg roga.

Gomila se okuplja okojednog ~ovjeka, pripadnika ple-mena Kalash koji kategori~notvrdi: ''Aleksandar Veliki jedo{ao ovim putem da pokoriIndiju. Prije nego {to se uputionatrag, prema svojoj domovini,iza sebe je ostavio dio svojihljudi koji su ovdje osnovalizajednice sa doma}im `enama.Mi smo njihovi potomci.''

Nisam bio jedini stranac koji jesaslu{ao ovu pri~u… AthanasiosLerounis je u~itelj iz Atine i plani-nar ~ije je odu{evljenje, vezanoza ovaj kraj i ljude koji ga nasta-njuju, zapo~elo prije pet godina iod tada se nastavilo svakegodine.

''Kalashki bogovi imaju mnogozajedni~kog sa gr~kim bogovima.Kalashki otac bogova je Di-Zan.Na gr~akom Pantenonu otacbogova je Dias-Zeus. Gr~ki bogApolon i kalashki bog Balumainimaju iste simbole- sunce, svjet-lost, konja i vranu'', obja{njava miLerounis. A potom, pokazuju}i misun~eve simbole koje su Kalashiizrezbarili na drvenim kolcimaizvan ku}a, nastavlja: ''JezikKalasha nema alfabeta. OtacAleksandra Velikog koristio jesimol sunca… Kalashi, tako|er,prave rezbarije sa dva kozja rogana ulazima u svoje domove, {toje stari simbol koji podsje}a naAleksadra.''

Pjesme koje pjevaju Kalashisli~ne su onim starinskim za kojeLaronius zna da se pjevaju na 10

NO

VA

AR

KA

Tragom i{~ezlih civilizacija

U zavjetrini d`inovskih Karakoram planina smje{tena je Baltit tvr|ava-prijestonica Hunza.

sjeverozapadu Gr~ke, a i njihovples u kolima podsje}a na plesstarih Grka uz obja{njenjeLeroniusa da ''igranje u kolimanije uobi~ajeno za narode Azije''.

Geneti~ka historija svijetaBilo mu je `ao kada je vidio da

Kalashima nedostaju {kole, pa jeLerounis o tome obavijestioGr~ku federaciju u~itelja. Od tadaje grupa, koja je radila uz sarad-nju gr~kih dobrovoljaca, obezbi-jedila {kole za vi{e od 500u~enika iz Kalasha, a 1997.godine gr~ka vlada je pozvalapetoro djece da posjete Gr~ku.Jedno od njih, 14-godi{njaGulnaz je rekla kako je bila prijat-no iznena|ena kada je vidjela''gr~ke gradove'' sa stanovnicimakoji su sli~ni njoj…

''Tamo sam vidjela jednustaru sliku s Aleksandrovimtrupama koje nose iste kape sravnim vrhovima, kao {to ihnose i na{i mu{karci.''- ka`eGulnaz. U bliskoj budu}nostimo`da }e nauka ''ubaciti vi{esvjetla'' na legende o Hunzamai Kalashima. Odjel za genetikuStanfordskog medicinskogfakulteta prou~ava razneuzroke krvi kako bi u{ao utrag DNK karakteristikamapojedinih naroda i usporedi-la ih sa karakteristikama dru-gih populacija. Cilj ambicio-znog projekta je da sastavigeneti~ku historiju svijeta.

Dr Qasim Mehdi koji pred-vodi pakistanski tim testirao je18 etni~kih skupina, te u vezi sovim ka`e: ''Uspore|uju}i ih sasvim pakistanskim narodima inekim evropskim populacijamaustanovili smo da su Hunzenajsli~niji {panskim Baskima.Me|utim, tako|er se ispostavi-lo da DNK kalashki otisakpalca ukazuje na geneti~kusrodnost sa Irancima, te saItalijanima i Nijemcima.''

Dr Mehdi trenutno kompari-ra DNK Hunza i Kalasha sa DNK

molekulama Grka i Makedonaca.Ali, povezanost koja je ustanov-ljena, zasigurno ne isklju~ujeporijeklo Hunza i Kalasha odtrupa velikog osvaja~a iz prostograzloga {to je Aleksandar u svojuvojsku rado primao i mu{karce izdrugih podru~ja Evrope, a, kakoisti~e dr Mehdi, zna se da je

regrutovao i na hiljade Iranaca.

Festival posve}en `etviPosljednjeg dana mog borav-

ka me|u Kalashima prisustvovaosam jednom drevnom festivaluposve}enom `etvi. Pastiri su si{liu selo ~im se razdanilo nose}i sasobom bijeli koziji sir. Molili su sena oltarima koji su bili vani iumrljani krvlju nebrojenih `rtvo-vanih koza. Oltari su bili ukra-{eni rezbarenim drvenim ljud-skim i konjskim glavama.

U podne, seljani su se okupilina livadi na planinskom obro-nku. Svaka `ena je ukra{enanajljep{im nakitom na glavi, nagr~ki na~in dr`ala je svoje rukena struku `ene do sebe pjeva-ju}i stare melodije i ple{u}i na~istini, uz mahnite udarce bubn-jeva. Ples je trajao sve dok nijepao mrak…

Dok sam posmatrao sav ovajritual osje}ao sam se kao dasam boravio u sasvim drugomsvijetu iz davne pro{losti, usasvim drugim dimenzijama…Nadam se da }e savremenanauka potvrditi ovaj senza-cionalni izvje{taj o porijeklu ovih

naroda.11

NO

VA

AR

KA

Kakvu tajnu kriju pakistanske planine?

Mir ili kralj Hunza: GhazanfarAli Khan.

Proslave sa drevnim obi~ajima: `ene Kalasha svake godine za vrijemefestivala `etve ponavljaju neobi~an obred (igra i pjesma) za koji se pret-postavlja da je star vi{e od 2.000 godina.

12

NO

VA

AR

KA

Razotkrivanje misti~nih mo}i: hod po vatri

VVVVaaaattttrrrraaaa mmmmiiiinnnniiii{{{{ttttaaaa nnnneeeemmmmoooo`̀̀̀eeee

Fenomen hodanja po u`arenom ''vatrenom }ilimu'', me|u pobornicima pokre-ta Novog doba u svijetu, postao je naro~ito popularan tokom posljednje deceni-je. Mnogima je manje poznato da je ovaj ''obi~aj'' vijekovima opstajao urazli~itom tradicionalnim kulturama kao glavna potpora duhovnom iskustvu.Knjiga antropologa Loringa Danforta ''Hodanje po vatri i religiozno iscjelje-nje'' predstavlja svjedo~anstvo o jednom takvom kultu hodanja po vatri koji sezove ''anastenarije'', a odr`ava se u sjevernoj Gr~koj. Me|utim, pri~a koja sli-jedi govori o tome da ne moramo biti sveci (niti posve}enici) da bi hodali pou`arenom ugljevlju…

Demistifikacija jednog fenome-na: da li hodanje po ''u`arenomtepihu'' spada u prirodne sposob-nosti ~ovjeka kojih on jo{ uvijek,nije svjestan?

Niko ne zna kako je (i kada)nastao kult hodanja povatri. Prema jednoj legen-

di, prije neznano mnogo vijekovaizbio je ogroman po`ar u crkvisela Kosta u isto~noj Trakiji.Posmatra~i su ~uli glasna zapo-maganja iz unutra{njosti praznezgrade. Za~u|eno su konstato-vali da glasovi dolaze od nasli-kanih ikona svetog Konstantina injegove majke- svete Helene, kojisu zvali u pomo}. Nekolikohrabrih seljana je, ne razmi-{ljaju}i, potr~alo u vatru i nakon{to su se vratili nose}i ikone,ustanovljeno je da ni oni ''nisveci'' nisu bili povrije|eni.

U znak sje}anja na ovo~udo, posve}enici svetogKonstantina slave njegov ime-ndan (21. maj) tako {to hodajupo u`arenom ugljevlju, i nesamo da hodaju: oni igraju,ple{u po vrlom crvenom uglje-vlju dr`e}i u rukama ikonedvaju svetaca. Nakih stotinjakposve}enika koji hodaju povatri, (koji se nazivaju anaste-naridima), ra{trkano je po seli-ma u sjevernoj Gr~koj i (skorosvi) vode porijeklo iz Koste.

Nepokolebljiva vjeraDa bi pokazali svoju nepo-

kolebljivu vjeru i prezir premavatri, anastenarijski igra~i podi`u`ar golim rukama i bacaju ga uvazduh. Jedan posve}enik- Ste-fanos, proveo je pet mjesecipored vatre ispred svog doma,ga{e}i golim rukama `ar iz sata usat, sve dok ga majka nije po~elapreklinjati da prestane, jer seupla{ila da }e ostati bez vatre nakojoj je pekla porodi~ni hljeb?!

Gr~ki hoda~i po vatri suubije|eni da bi bez religijske vjeresigurno zadobili opekotine. Po{tosu se predali bo`anskom Auto-ritetu u zamjenu za svoje neo-bi~ne mo}i, svi oni (kako vjeruju)''pripadaju svecima''. Hod po vatriodvaja osobu od normalnogdru{tva do kraja `ivota, za nju se

ka`e da je otvoren put, {to zna~ida je sveci mogu voditi gdje godda odlu~e.

Jedan od hoda~a po vatri jeseljak po imenu Mihalis.Nastoje}i u svijet prizvati osje-}anje koje ima dok igra po vatrion ka`e: ''Ukoliko vam je putotvoren, ne osje}ate vatru kaosvog neprijatelja. Osje}ate kaoda vam je ona mu` ili `ena.Osje}ate ljubav za vatru, imatehrabrosti. Ono {to vidite nije plan-ina, nema ni~ega… Na taj na~inulazite u vatru slobodno. Ali, uko-liko u nju u|ete svojom voljom,osje}a}ete strah i sumnju. Ona}e djelovati kao neprijatelj, kaoplanina. Ukoliko va{a hrabrostdolazi od sveca, onda stvarno`elite da u|ete u vatru. Postajetedruga~ija osoba.''

''Sudar dva svijeta''Me|utim, insistiranje ~lanova

pomenutog kulta na tome ''damo} hodanja po vatri mora potje-

cati od Boga (dakle, nije ljudska),te da se prenosi posredstvomsvetaca'', pada u vodu pred bro-jnim primjerima ''ovladavanjaovom vje{tinom'' pod vo|stvom{kolovanih instruktora za to, usvijetu. Ovu tvrdnju antropologLorig Danfort, potkrijepio jesljede}om pri~om… Naime, prijenepune dvije decenije (ta~nije1985. godine) ba{ u vrijemeproslave dana svetog Konsta-ntina, u selo Langadas (u komese izvodi anastenarijski obred)stigao je jedan nasmijani, zgodniAmerikanac- Ken Kadigan. On bivjerovatno me|u mje{tanimapro{ao gotovo nezapa`en da umjesnom restoranu, prisutnimljudima nije pokazao fotiografi-ju na kojoj on hoda po vatri uOregonu (?!), te mu je istogtrenutka dozvoljeno da sepriklju~i lokalnoj ceremoniji.

Istina, godinu dana ranije,jedan italijanski turista je ''pone-sen masovnom euforijom okovatrene stihije'' na isti na~inpoku{ao da u|e u vatru, te je''zaradio'' te{ke opekotine. Gr~kihoda~i po vatri su ovo shvatili kaopotvrdu (kao ''znak odozgo'') daniko ne mo`e poraziti vatru bezsvetaca, tj. ako i sam nijeposve}enik. Me|utim, pomenutiposjetilac- Amerikanac bio jeneko koga nikada niko nijevidio- ''glavom i bradom''instruktor hoda po vatri. Izvanograni~enog svijeta anastenar-ijskog kulta, hodanje po vatripostalo je popularno u okvirupokreta ljudskog razvoja, a''seminari'' na kojima se u~ilohodanje po vatri odr`avali suse {irom zapadne obale SAD. Uokviru pokreta Novog doba,hodanje po vatri primjenjivalose kao neki oblik psihoterapije.To je smatrano osloba|aju}imiskustvom, mo`da obojeno''duhovnim tonovima'', ali neusko religioznim. Zato je, kadaje Ken Kadigan u{ao u vatru,do{lo do ''sudara dva svijeta''…13

NO

VA

AR

KA

Kada legenda postane stvarnost

Demonstiranje hoda po vatri- za~lanove pokreta Novog doba onasimbolizira na{e unutarnje pre-preke kojih se svako za sebe moraosloboditi. Zato njihov omiljeni slo-gan glasi: ''Opekotine su posljedicestraha, a ne vatre!''

Na po~etku nije bilo otvorenogsukoba. ''Ken se uspio probitikroz gomilu do mjesta na komese nalazila vatra okru`ena anas-tenaridima'', pi{e Danfort. ''Igraoje oko vatre zajedno s njimanekoliko minuta. Zatim, nakon {toje (vo|a) Stamatis pre{ao prekovatre, Ken ju je pre{ao za njim.Bio je obu~en u bijelo i dr`ao jeruke visoko iznad glave''.

Zlobne namjereanastenarijaca

Ne znamo o ~emu surazmi{ljali gr~ki hoda~i po vatri,ali uslijedio je zloban gest…''Nakon {to je Ken dva ili tri putapre{ao preko vatre'', pi{eDanfort, ''vidio je kako Stamatisdaje znak drugom anastenarijcuda provede Kena kroz vatruzajedno s njim, {to je ovaj iu~inio, ali se Ken oslobodio.Ponovo je u{ao u vatru i ovaj putu njoj ostao dugo, poskakuju}i iigraju}i po ugljevlju. Tada ga jeanastenarijac po drugi put uhva-tio za ruku, zadr`ao ga u vatri izgazio njegovo stopalo (?!)…Ken se ponovo oslobodio inapustio vatru''.

Nakon toga, lokalno stano-vni{tvo ushi}eno je pozdravlja-lo visokog stranca, a nekolikoreportera preplavilo ga je pitan-

jima… Kako je bio u stanju dahoda po vatri, a da nijeposve}enik? Da li se na krajuopekao? Kadigan se {alio uvezi sa incidentom odbiv{i dapripi{e bilo kakve zlobne nam-jere ~ovjeku koji mu je prilazio.Li~no je, me|utim, bio siguranda su ga anastenarijci gurnulina u`areno ugljevlje nadaju}ise da }e se ope}i. U su{tini, iopekao se.

Jedna od ~udnih stvari u vezisa hodanjem po vatri je ta {to,zaista, vjerovanje igra odlu-~uju}u ulogu. Skeptik mo`ekro~iti u vatru odmah iza onogkoji vjeruje i samo }e se skeptikope}i. Neko ko sa strane dovikne

ne{to iskusnom hoda~u po vatri,mo`e ga omesti i on se iznenadamo`e ope}i. Po{to je vatra istetemperature za sve (dovoljnovrela da u sekundi spr`i meso),jasno je da svijest mora igratiodlu~uju}u ulogu.

Postoje izvje{taji o ljudima kojisu zadobili te{ke opekotine kadasu naglo u{li u vatru uprkosunutarnjem glasu koji je poku-{avao da ih zaustavi upozoren-jem: ''Nemoj to da radi{!'' Na istimtim seansama, drugi ljudi su uspi-jevali da pro|u kroz vatrunepovrije|eni. Ne postoji nau~noobja{njenje za uzrok ovih varijaci-ja, niti kako se posti`e hodanje povatri. U ovom slu~aju, kada jeKadigan podlegao lo{em osje-}anju svog napada~a, izgubio jemo} da ostane nepovrije|en.Danfort bilje`i da i pored toga {tosu Kadigovane opekotine biledovoljno duboke da o{tete nervena njegovom stopalu, on nijeosje}ao bol ni dok je hodao povatri, ni nakon toga.

Neprekinuto polje umaDok je sakupljao podatke,

Danfort se kretao me|u anaste-naridima koji su `u~no razgovar-ali nakon {to ih je Amerikanacnapustio. Veoma brzo i refleksno,gr~ki hoda~i po vatri posegli su zaracionalizacijom: tvrdili su da je 14

NO

VA

AR

KA

Razotkrivanje misti~nih mo}i: hod po vatri

I ''Arka'' je prije dvije godine objavila op{iran ~lanak o Hasanu Memi}u- Robu iz Dre`nice, koji je do sada neko-liko puta javno demonstrirao svoju sposobnost hodanja po `eravici.

posjetilac suvi{e brzo hodao pou`arenom ugljevlju, da nijestvarno igrao, kao i da je napustioceremoniju zato {to je bio povri-je|en. Na taj na~in su ~lanovikulta odr`ali vezu sa svecima i''ekskluzivno pravo'' na otvoreniput?!

Pa opet, glavna tema njihovogduhovnog `ivota (postizanje mo}ii slobode u vatri), ista je i kod pok-lonika Novog doba. ''Opekotinesu posljedica straha, a ne vatre'',to je popularna izreka me|uameri~kim hoda~ima po vatri. Uoba kampa vatra je simbolunutarnjih prepreka koje osobamora savladati kako bi dokazalada je stvarnost ne{to vi{e odonog {to ~ula opa`aju. Mi,me|utim, moramo ovaj fenomenispitati malo dublje i zapitati se:''[ta povezuje subjektivni svijethoda~a po vatri i u`areno ugljev-lje?''

Hoda~ po vatri MISLI damo`e u}i u vatru bezbjedno, pazato u tome i uspijeva! Naime,njegova misao uzrokuje davatra postane bezopasna, {tozna~i da ga vatra ''razumije''.Gr~i hoda~i po vatri prihvatajuovu pretpostavku: oni ~estoka`u da ih vatra doziva. Onipo~inju da hodaju po u`a-renom ugljevlju tek kad vatraka`e ''da''! Te{ko je izbje}izaklju~ak da jedno isto, nepre-kinuto polje uma povezujeonog koji hoda po vatri i vatru.Kada osoba razmi{lja, to jejedna od energetskih vibracijau polju, a kada se vatra ohladi,to je sasvim druga… Tako topretpostavlja razgovor dvajupolja, u ~emu nema nimalomisterije. Mihalis u stvari nehoda po vatri, on hoda po per-iferiji sopstvenog uma.

(Izvornik- Deepak Chopra:''Unconditionale life- Discoveringthe Power to Fulfill YourDreams'').

15

NO

VA

AR

KA

Pisma ~italaca:

PPPPrrrriiiimmmmjjjjeeeeddddbbbbeeeeVa{ ~asopis ~itam kad imam

priliku da ga kupim. ''Arka''mi je najdra`i ~asopis, ali

za ovaj put umjesto rije~i hvaleimam neke zamjerke… U broju66 (mart/april) u tekstu podnaslovom ''Dva puta ro|en!'' zaislustraciju je poslu`ila fotografijasa osobom koja pu{i cigaretu (!?),to mi je zasmetalo jer ovaj~asopis propagira zdravo `ivlje-nje, a pomenuta slika je jedan vidreklame nezdravog `ivljenja.Druga stvar, {to me zabrinulo, jereklama Internet-stranice (u rubri-ci Arkine ''korisne adrese''), podnaslovom ''Uzmite sudbinu usvoje ruke'' koja nudi preporuke kako se prave talismani, zapisi,kako se odvijaju razni magijski rituali, kako do}i do knjiga iz oblastidrevnih magijskih vje{tina itd. Poznato je da je bavljenje ovomvrstom ''posla'' veoma opasno za one koji nepravilno upra`njavajumagijske rituale ili ih ~ak zloupotrebljavaju nastoje}i da drugimanapakoste. Pri tom, prvenstveno mislim na tzv. ''crnu magiju'' takoda, prema mom dubokom ubje|enju ovoj reklami nije tu mjesto jernema sto posto pozitivnu namjeru iz razloga {to jednostavno (ina`alost) svi ljudi nisu svjesni posljedica i opasnosti koja mo`eproiste}i iz svega toga ukoliko se (bez nadzora kvalificirane osobe)upuste u tako ne{to {to na prvi pogled nekome mo`e izgledati kao''veliki izazov''.

S po{tovanjem, redovan ~italac ''Arke''.

U svakom slu~aju, povremeni kriti~ki osvrti na{ih stalnih (vjernih)~italaca su nam dragocjeni prvenstveno iz razloga {to nasrukovode u korekciji sadr`aja svakog narednog broja, jer, ''NovaARKA'' je na prvom mjestu Va{ list! [to se ti~e prve ''opaske''vezane za ilustraciju teksta pod naslovom ''Dva puta ro|en!'', trebaprvo napomenuti da je pomenuta ''fotka'' ustvari prilo`ena fotografi-ja autora teksta (koju je on prilo`io prema vlastitom izboru), adrugo- rije~ je o rubrici sa nadnaslovom ''Zona sumraka''. Pa, kovoli nek izvoli!Druga kritika vezana za sadr`aj neobi~ne web- strane je na mjes-tu, me|utim, i tu je neophodna dodatna informacija (ako je ~italac''Arke'' ne zna). Naime, rije~ o jednom od najkvalificiranijih majsto-ra na podru~ju biv{e Jugoslavije, jednom od ''pionira'' i prvihzagovornika tzv. alternativnih (iscjeliteljskih) metoda lije~enja kojiiza sebe ima dugogodi{nju uspje{nu praksu (o tome mogu posvje-do~iti mnogi kojima je pomogao). Uzgred, za{to i to ne pomenuti,Dragan Pua~ je bio jedan od pokreta~a prijeratnih izdanja ''Arke'' ijedan od ~lanova Novinskog savjeta lista.

Uredni{tvo ''Nove ARKE''

16

NO

VA

AR

KA

Dragim prijateljima - ~itaocima ''Arke'':

IIsskkuu{{eennjjaa nnaa ssttaazzii

17

NO

VA

AR

KA

U suret Novom dobu

VVjjeerroovvaa ttnnoo vvaamm ddoo ssaaddaa nn ii jj ee pprroommaakklloo tt oo {{ ttoo ssee ,, ggoo ttoovvoo uussvvaakkoomm bbrroo jjuu nnaa{{eegg ll ii ss ttaa ((ppooss ll jj eeddnnjj iihh 55 --66 bbrroo jj eevvaa)) uu rruubbrr ii --cc ii ''''PPii ssmmaa ~~ ii tt aa llaaccaa'''' ,, oobbaavveezznnoo nnaa||ee tt eekkss tt ssaa ii ss tt iimm ppoo ttpp ii --ssoomm:: ddrr AArree `̀iinnaa ,, VVee ll iikkaa KKllaadduu{{aa .. NNjjeeggoovvee ddee ttaa ll jjnnee aannaa ll ii zzeessvvaakkoogg pprree tthhooddnnoogg ii zzddaannjjaa ,, oo tt vvoorreennaa ppooddrr{{kkaa nnaa{{eegg rraaddaa iivv rr lloo iinnvveenntt ii vvnnee ooppaasskkee ((uuzz oobbaavveezznnoo nnaavvoo||eennjj ee nneekkeeiinn tt eerreessaannttnnee ,, ppoouu~~nnee pprr ii ~~ ii ccee )) ,, uuvv ii jj eekk ssuu ttuu ddaa oobbooggaa tt eessaaddrr `̀aa jj nnaa{{eegg ii vvaa{{eegg mmaaggaazz iinnaa kkoo jj iimmaa jj ee ii oovvaa jj ppuuttuuppuu}}eennoo oovvoo oopp{{ ii rrnnoo pp ii ssmmoo kkoo jj ee ss ll ii jj eedd ii .. .. ..

Dragi prijatelji, vi koji redo-vno ~itate ''Novu ARKU'',neki od vas koji (siguran

sam) za nju i posljednje tri markeiz nov~anika izvadite, ako stepa`ljivo ~itali moja dosada{nja(objavljena) pisma, dobro znateda Novo doba tra`i nove duhovnesnage. Uskoro dolazi vrijemekada }e pre`ivjeti samo duhovnonajja~i. Fizi~ka snaga je premale-na, razum nedovoljan, ostajesamo Njegova svjetlost…

Bo`ija veli~ina i privla~nost jepoput svjetlosti koja u no}i mamileptirove. Stradaju samo oni kojise nedovoljno pribli`e svjetlosti,jer njih potamane slijepi mi{evi.Sli~no je i sa ljudskim du{ama…Duhovno slabi, oni koji nemajudovoljno odlu~nosti i snage da sepribli`e Svjetlosti, brzo stradava-ju. Oni postaju plijen sotone.Me|utim, za one koji se uspijeva-ju probiti i pribli`iti Svjetlosti,nagrada je velika… Isku{enjajesu stra{na, ali nagrada je zatoogromna!

U duhovnom svijetu svakonepridr`avanje pravila (moral-nih na~ela i sl.), surovo seka`njava. Moralni zakoni suizuzetno strogi, a pravda apso-lutna. Oni koji iskreno ''kro~e''stazom duhovnosti, svako''ka`njavanje'' za nepridr`avan-je odre|enih normi, prihvatajusasvim opravdano- kao prilikuiz koje se mo`e izvu}i pouka.''Kaznu'' duhovnjak prihvata srado{}u jer ona je prilika zanovo pro~i{}enje, za br`enapredovanje ka ve}im visina-ma kojima streme utjelovljenedu{e.

Proces pro~i{}enjaMnogi su ''u procesu

pro~i{}enja'', mnoge pro~i{}enjetek o~ekuje… Razli~ite nevolje nana{oj planeti (bolesti, patnja, siro-

ma{tvo, ratovi, stradanja), ne}eprestati sve dotle dok i posljednjipotomak Adama i Eve ne bude upotpunosti pro~i{}en. Zato, svi vi{to se osje}ate bolje ~itaju}i bro-jne kvalitetne tekstove iz na{egomiljenog lista (i primjenjuju}i tokroz `ivot !), ne dozvolite da vasmalodu{nost nadvlada. Bog je nava{oj strani! Vanga ima pravo, aline samo ona nego i mnoge drugeduhovne vo|e o kojima ste objav-ili priloge ''iz pera'' izuzetnokavalitenih novinara i stalnihsaradnika ''Arke''.

Dragi prijatelji, ~uvajte svakibroj ''Nove ARKE'', jer kada do|unevolje one vam mogu poslu`itikao ''priru~nik'' u kome }ete na~ikorisne i prakti~ne savjete. Zatobi dobro bilo da nabavite koriceza svako godi{te.

Uzgred, `elio bih vam ispri~atine{to {to se zaista desilo dvade-setih godina pro{log vijeka napodru~ju Bosne, a kasnije jepretvoreno u bajku… U jednomselu `ivio je izuzetno bogat

mladi}, jedinac u roditelja. Kadaje do{lo vrijeme da se `eni,(prema njegovoj pri~i) u snu muse javio jedan ''starac'' koji musaop{ti da }e mu ''uzeti du{u''prvu no} naka se o`eni. Mladi} jezbog toga bio tu`an, me|utim,ni{ta nije govorio roditeljima kakoih ne bi ra`alostio. Roditelji sunamjeravali da ga o`ene jednombogatom djevojkom, ali Bog je sanjim imao druge planove.Na{av{i se pred velikim isku-{enjem, mladi} je razmi{ljaoovako: ako o`enim bogatu, njoj jedosta njenog bogatstva, a akoo`enim sirotu, vjen~at }emo sena radost svoju i Bo`iju, a i spom-injat }e me…

Po{to je u istom selu `ivjelajedna siroma{na udovica sa}erkom odraslom, tamam zaudaju, mladi} odlu~i da nju io`eni. Za vrijeme vjeridbe onudovici kupi imanje i opremi ga zanormalan `ivot. A kada do|e prvabra~na no}, mladi} re~e nevjestida po|e spavati, a on se ide 18

NO

VA

AR

KA

Dragim prijateljima - ~itaocima ''Arke'':

Pi{e: Dr Ljudmil Are`ina,

Velika Kladu{a

pomoliti Bogu… Za vrijememolitve, pred njega do|e ''starac''koji mu je ve} dolazio u san.Kada ga ugleda mladi} izrazisvoju spremnost da mu ovajuzme du{u, kako je u snunajavio… Me|utim, ''starac'' re~eda mu nije do{ao uzeti du{u, ve}zato da mu pokloni jo{ 40 godina`ivota, jer je napravio najve}isevap koji se zamisliti mo`e.

Dragi prijatelji, ovo je biojedan od primjera kako se krozisku{enja pro~i{}avamo. Zato,prihvatite isku{enja s ljubavlju, i sljubavlju - ljubav darivajte.

Ono {to objedinjuje svereligije

Dragi prijatelji, magazin ''NovaARKA'' slobodno mo`emo naz-vati ~asopisom duhovne i vjersketolerancije. Kroz sadr`aj nistezaboravili nijednu svjetsku religijuiznose}i najveli~anstvenije hval-ospjeve Bogu.

Brojni mistici hinduizma,budizma, |ainizma, judaizma,islama, hri{}anstva, bahaizmaitd., nastojali su opisati Nje-govo svemo}no, sveznaju}e,apsolutno ~isto, vje~no blista-vo Veli~anstvo. Tako su nastalabrojna djela neprolazne vrijed-nosti bez kojih bi ovaj svijet bioznatno siroma{niji i vjerski, ifolozofski, i duhovno, i kul-turno. Pa ipak, ljudski um nijesposoban da spozna svu tu lje-potu i veli~inu… Spoj ~iste svi-jesti i apsolutnog daje besmrt-nost. To je Ljubav ljubavi,Svjetlost svjetlosti, Veli~inaveli~ine.

''Mali'' ~ovje~e da li }e{ biti robsvojih niskih strasti, pohlepe,po`ude ili }e{ postati nosiocemsvjetlosti i ljubavi? To je do tebe,izbor je tvoj. Odluka je li~na abudu}nost- izvjesna! Nisu vampotrebni proroci i proro~anstva,ovim izborom sami sebi steodredili budu}nost.

Veliki u~itelj joge Selvard`anJesudijan je rekao: ''Ni{ta od

onog {to u~inimo ne raspline se uvje~nosti, sve sazri u svoje vri-jeme i donosi plodove u odre-|enom trenutku''. Da je to zaistatako, govori sljede}i primjer.Naime, prilikom napada Japanana Pel Harbur na Havajima1941. godine, ostala je neu{tinaku}a koja se nalazila u {umiciiznad ameri~ke baze. U njoj je`ivjela jedna veoma bogata,nepokretna `ena. Tada{nja medi-cina nije poznavala lijek za njenobolesno stanje. U njenu ku}udonosili su ranjene, a pomenutu`enu su zamolili da preko tele-fona diktira spisak unesre}enih.Iz sna`ne, plemenite `elje da ran-jenima pomogne desilo se''~udo''- `ena je prohodala i nijevi{e bila prikovana za postelju!Bog je udovoljio njenoj `elji…Bolest je netragom nestala, do~udesnog izlje~enja do{lo jepreko duhovnog isku{enja i pro-~i{}enja koje je bilo potpomognu-to milosr|em bolesne `ene.

I ovdje, u sredi{tu Balkana,ne}u pogrije{ti ako ka`em da''Nova ARKA'' postaje nosiocemtakvog pro~i{}enja i izlje~enja?!

O sli~nosti katoli~anstva ipravoslavlja ne treba govoriti…Razlike su samo u obredima.Bo`iji poslanik i prorok Muhamedka`e: ''Ja i Isa Merjemin (IsusMarijin- Hrist ili Krist, op.aut.),

smo bra}a po vjeri, na{e vjere suiste, samo su majke razli~ite.'' U~emu je problem? U ljudskojsebi~nosti i gluposti. Hindusitvrde da je Budha do{ao da zbuniateiste. Nerazumijevanje jeo~igledno i kada se mnogi pitajuda li je hinduizam mnogobo{tvo?Nije, jer, Brahma, Vi{nu i [iva sutri aspekta jednog Boga, sli~nokao {to u kr{}anstvu postoji-Sveti Duh, Otac i Sin. Bahaizamdolazi kao poku{aj ujedinjenjasvih religija…

Zaista, su{tinskih razlikaizme|u religija nema, to surazli~iti putevi do jednog istogBoga (kojeg ljudi u razli~itimreligijama nazivaju razli~itimimenima). Pa ipak, postoji ne-{to {to sve te razli~ite putevespaja u jedno, a to je Ljubav ~ijije prakti~ni aspekt- milosr|e! Iba{ tu- u Ljubavi, spajaju semetafizika i religija. BEZISKU[ENJA NEMA PROSV-JETLJENJA, BEZ ISKUPLJEN-JA NEMA OSLOBO\ENJA.

Samodisciplina, ~isto}a,ljubav

Ako ste se ikada zapitali:~emu `rtvovanje, za{to, {ta je toIsus razapeo na krstu, kakva jeporuka ovog ~ina ~ovje~nastvu?Odgovor je: razapeo je ljudskeslabosti, pohlepu, po`udu, strast,

19

NO

VA

AR

KA

U suret Novom dobu

zavist, srd`bu… Zapitajte sekoliko smo i sami spremni naodbacivanje ovih lo{ih osobinakoje vode ka eskalaciji mr`nje,zla i nasilja? ^ak i oni koji su nastazi duhovnosti, koji su jednomza svagda odlu~ili da naboljepromijene sebe i svijet, trebajuda znaju da nema duhovnognapretka samo kroz mantru itantru. Djelima moramo pokazatikoliko smo odlu~ni, koliko smospremni da se pribli`imo Bogu.

Evo {ta u~enje joge ka`e otome… Vrline koje moramobezrezervno prihvatiti jesu:samodisciplina, ~isto}a, ljubavprema bli`njem i istinolju-bivost. Iz vlastitog karakterazauvijek se moraju ''prot-jerati'': svakodnevne navikekoje {tetno djeluju na zdravlje(pu{enje, opijanje alkoholom idrogama), kockanje, neljudskopona{anje prema `enama,svirepost prema `ivotinjama,licemjerstvo, oholost, razblud-nost, sebi~nost i svaki oblikneprijateljstva.

Bog je poru~io Jevrejima:''Milosti ho}u, a ne `rtve pa-ljenice.'' Zato, dragi prijatelji,pro`mimo srce ljubavlju, krozmilosr|e pribli`imo se Bogu. Jer,krajnje je vrijeme za to… Jo{kratak period je ostao za one kojise okre}u od Boga. Malo je vre-mena ostalo da se ljudski egopovinuje Bo`ijim zakonima… Uistinitost ove tvrdnje uskoro }e sesvi uvjeriti, ali }e za mnoge bitikasno.

Lijep pozdrav. Sa ljubavljuljubav darivajte!

P.S. Ova pisma te{ko je pisatistilski ''dotjerano'' zbog bujiceemocija koje stalno naviru, jer,du{a hrli `ele}i da se posvetisamo Njemu- Veli~anstvenomTvorcu. [irenje ljubavi je Bo`ijidar i transcendentalno zado-voljstvo koje ne tra`i nagradu za''ulo`en trud''. I Bog veli: ''Moj vrtje spreman, do|ite i uberite najs-la|e vo}e''. 20

NO

VA

AR

KA

^itaocima ''Arke'': Kolo sre}e se okre}e:

Kad bacimo nov~i}, vjerova-tnost da }e pasti na pismoje 50:50, a isto tolika da }e

pasti na glavu. (U `argonu ''na{eulice''- vjerovatnost i za ture i zajaziju su pola-pola ili fifti-fifti). Tozna~i da }e u stotinu nasumi~nihbacanja iste kovanice, 50 putanov~i} pasti na pismo, odnosno

Zakon

Zakoni vjerovatnostiutje~u na ~itav na{`ivot. Sutra mo`emodobiti na lutriji, alinas mo`e i pregazitiauto. Niko ne mo`e sasigurno{}u re}i kakvaje budu}nost. Pa ipak,ako raspola`emo va-ljanim informacija-ma, mo`emo odreditibarem vjerovatnost da}e se ne{to dogoditi.

Rulet je omiljena igra u kockar-nicama. Krupje zavrti kolo snumeriranim odjeljcima, a igra~ise klade u kojem }e se od njihzaustaviti kuglica. Osim na poje-dine brojeve, gdje su izgledi zadobit 1: 35, oni se mogu kladiti ina pojedine skupine brojeva.

na glavu. Me|utim, znamo da u`ivotu nije tako, kada govorimo o{ansi 50:50, ne izra`avamo sepotpuno ta~no, jer se u ra~unuvjerovatnosti, vjerovatnost nekogzbivanja odre|uje brojem njegov-ih ponavljanja prema ukupnombroju zbivanja. Zbog toga bismotrebali re}i kako vjerovatnost da}e nov~i} pasti na pismo ili glavuiznosi 50 naprama 100. Isto takomo`emo re}i da je vjerovatnost50% ili 0,5 ili 1 od 2.

Umjesto o vjerovatnosti,ponekad mo`emo govoriti i oizgledima da se ne{to dogodi.Izgled je omjer vjerovatnosti dase ne{to dogodi, i vjerovatnostida se to ne{to ne}e dogoditi.Tako su izgledi da nov~i} padnena pismo jednaki 1:1, pa zatoka`emo da su oni jednaki. Kadka`emo da bacanje nov~i}amo`e imati samo dva ishoda,zanemarujemo malu vjerovatnostda padne na rub. Ako bismotakav ishod zanemarili te nov~i}bacili ponovo, spomenuta ~injeni-ca nimalo ne mijenja na{era~unanje vjerovatnosti.

Dobitna permutacija!Pretpostavimo sada da smo

odjednom bacili dva nov~i}a.Rezultat }e biti ili dva pisma, ilidvije glave (ili jedno pismo i jednaglava), stoga se ~ini kakovjerovatnost da se pojave dvapisma ili dvije glave iznosi 25/100ili 1/4, a vjerovatnost da sepojave jedno pismo i jedna glavaoko 50/100 ili 1/2. U slu~ajubacanja dva nov~i}a,matemati~ar bi rekao da postoje~etiri permutacije pisma i glave,ali samo tri mogu}e kombinacije.To mo`e zbunjivati, zbog toga {tose u svakodnevnom `ivotu timrije~ima slu`imo druga~ije.

Kombinacijska brava koja seotvara na 1-2-3-4, ne}e se otvoritina 1-3-2-4. Iako je rije~ o istojmatemati~koj kombinaciji, ipak suto dvije razli~ite permutacije.Stoga bi ovu spravu ispravnije

bilo nazvati ''permutaciojskombravom'', a za Loto- umjesto''dobitne kombinacije'' trebali bire}i ''dobitna permutacija''.

Ukupan broj permutacija kojemo`emo dobiti bacanjem nov~i}amo`emo izra~unati tako dapomno`imo broj na~ina na kojisvaki nov~i} mo`e pasti… S dvanov~i}a dobijemo 2x2=4 per-mutacije, a sa ~etiri nov~i}aima}emo 2x2x2x2=16 permutaci-ja. Na sli~an na~in mo`emoizra~unati i broj permutacija zakocku. Tako, primjerice, kadbacamo po dvije kocke dobijemo6 (strana kocke) x 6= 36 per-mutacija, a bacanjem tri kockedobijemo 6x6x6=216 mogu}ihpermutacija.

Izaberemo li nasumice dvojeljudi, {ta mislite kolika je vjerovat-no}a da im ro|endan pada u istidan? Ako na trenutak zanemari-mo komplikacije koje nastajuzbog prestupne godine, otkrit}emo da je vjerovatnost toga jed-naka 1 : 365. Drugim rije~ima,vjerovatnost da se to dogodi vrlo

NO

VA

AR

KA

21

Prora~un u slu`bi ve}e sre}e

vjerovatnosti

Aparati su za mnoge ''opsesija''koje se te{ko rije{iti.

je mala. Ali ako sad, recimo,uzmemo razred od 36 djece,mo`da bismo pomislili da dvoje(ili vi{e njih) ima ro|endan u istidan i dalje mala- mo`da 36 u 365,ili malo manje od 1 : 10. Zbogtoga }e nas iznenaditi kad otkrije-mo da vjerovatnost toga iznosioko 80 posto. Zapravo je u skupi-

ni ve}oj od 23 ~ovjeka vrlovjerovatno da dvoje ljudi (ili vi{enjih) slavi ro|endan u isti dan.

[ta ozna~ava ''u prosjeku''?Kada ka`emo da postoji

vjerovatnost od 50% da }e sene{to dogoditi, mi zapravo tvrdi-mo da }e se to u prosjeku, ili kroz

vrlo dug period vremena, dogodi-ti u otprilike 50 % slu~ajeva. Paipak, rezultati dobiveni u nekolikopoku{aja mogu biti sasvimdruga~iji. Uzmimo za primjer kra-jnji slu~aj… Ako nov~i} bacimosamo jednom, pokaza}e se da jeon u 100% slu~ajeva pao napismo ili na glavu. Me|utim, kodvelikog broja bacanja postotakpisama (kao i glava) bi}e oko 50posto. Neki ljudi na temelju togapogre{no pretpostavljaju da namta ~injenica poma`e da predvidi-mo budu}e, sasvim slu~ajnedoga|aje. Ako se, primjerice,dogodi da nov~i} ~etiri puta zare-dom padne na glavu, oni }e re}ida je ''zbog zakona prosjeka''vjerovatnije da }e sljede}i putpasti na pismo.

Oni to tvrde zato {to su, da bise prosjek ikad pribli`io vrijednos-ti od 50%, potrebna i pisma… Azapravo kod velikog broja baca-nja, vjerovatnost da bi udio glavaiznosio ta~no 50 %, iznimno jemala. Rije~ je naprosto o vrijed-nosti oko koje }e se, kod velikogbroja bacanja, grupisati rezultati.Obi~no }e, me|utim, ipak posto-jati razlika izme|u izra~unatog istvarnog broja. Ako kod 1.000bacanja imamo, recimo, samo~etiri glave vi{ka (502 glave, 498pisma), dobi}emo rezultat vrloblizak predvi|enoj vrijednosti od50% glava, i to }emo shvatiti kaopotvrdu na{eg ra~una. Praviloglasi da ishod jednog slu~ajnogzbivanja te vrste ne utje~e naishod sljede}eg! Takve doga|ajenazivamo- neovisnima. Razumijese, bude li nov~i} stalno padaona glavu, mo`emo pomisliti da seuop}e i ne radi o slu~ajnom zbi-vanju. Mo`da se to zbiva i zato{to nov~i} ima dvije glave.

Kladionice, lutrija,osiguranje

U hazardnim se igramaobi~no, za zabavu ili zbog dobitikladimo da }e se ne{to dogoditi.Kod nekih ljudi ''hazardiranje''

NO

VA

AR

KA

22

Kolo sre}e se okre}e:

Na trkali{tima za pse, lova~ki psi tr~e za lektri~nim zecom. U tu trku kojatraje svega oko pola minute, kladioci znaju ulo`iti velike svote novca.

Kladioni~ar ne hipodromu ispisuje na plo~u omjer dobiti koji nudi. Tajomjer je najve}i kod konja s najmanjim izgledima na pobjedu (time se ljudipoti~u da se klade na njih). Tako se, ovom slu~aju (na slici, za Brown Trixanudi dobitak u omjeru 300 : 1, {to zna~i da se za svaku ulo`enu funtu, akoon prvi stigne na cilj, dobije 300. Kladioni~ar namjerava pobjednicimaisplatiti oko 85% ulo`enog novca, a 15 % se nada zadr`ati kao dobit.

mo`e postai prisilnom navikom,pa mogu izgubiti velike svotenovca. Ponekad se poneko iuspije obogatiti na kocki, alive}ina ljudi (na du`i rok) samogubi. To je zbog toga {to pojedin-ci i kompanije koje organizirajukockanje ~ine to radi zarade, aona mora do}i od mu{terija.Kladioni~ari na trkama stje~udobit jer igra~ima nude {anseni`e od stvarnih…

Ako, primjerice, u trkama sud-jeluje 6 savr{eno jednakovrijed-nih lova~kih pasa, {ansa }esvakog da pobijedi biti 1 : 6. Zbogtoga }e stvarni izgledi svakog psabiti 1 : 5. Kladioni~ar, }e me|utim,ponuditi okladu u omjeru samo4:1. To zna~i da }e svako koulo`i na dobitnika vratiti svojvlastiti ulog i dobiti jo{ ~etiri putatoliko novca. Ako {est ljudi ulo`ipo 100 maraka, (svaki na drugogpsa), kladioni~ar }e inkasirati 600maraka. Koji god pas da pobjedikladioni~ar }e inkasirati 600maraka, jer, koji god pas da pobi-jedi on }e isplatiti 500 maraka (tj.ulog od 100 maraka plus zgoditakod 400). Tako }e njemu ostati

dobit od 100 maraka.U praksi kladioni~ar mijenja

omjer dobitka prema koli~iniulo`enog novca. Ako je na nekogpsa ulo`eno jako puno, on }esmanjiti omjer da bi (u slu~aju daon pobijedi), smanjio isplatu. Isto}e tako taj omjer pove}ati uslu~aju psa na kojeg je ulo`eno

malo novca, kako bi ljudepotakao da se na njega klade.Gledano dugoro~no, me|utim,kladioni~ar dobiva, a igra~i gube.

Lutrija je krajnost takvogkla|enja. Izgledi da se dobije pre-mija kod velikih nacionalnih lutrijaponekad su manji i od 1 :10.000.000. Pa ipak je ljudi igrajuzato {to, riskiraju}i neznatangubitak, mogu dobiti veomavisoku nagradu.

Mnogi se ljudi protive svakojvrsti kockanja, pa ipak, mnogo ihje manje u pore|enju sa brojemonih koji svakodnevno odlu~e daisku{aju sre}u. Dakle, rije~ je o''izazivanju sudbine''. Svakoprela`enje preko ceste donosirizik, jer neke pje{ake pregaziauto a nekima se desi da jednos-tavno tu{iranje u kliskoj kadizavr{i te{kim o{te}enjem ki~me.Posljedice slu~ajne nesre}e,me|utim, mo`emo ubla`iti tako{to }emo se osigurati. Osiguranjeje posebna vrsta oklade jer senadamo da }emo je izgubiti. Mise, ustvari, kladimo sa osigurava-ju}om kompanijom da }e nam sedogoditi neka nesre}a u `ivotu?!

NO

VA

AR

KA

23

Prora~un u slu`bi ve}e sre}e

U i{~ekivanju dobitka na Lotu…U ~emu je tajna milionskih uplata za Loto? Mo`da je obja{njenje u sljede}em: ma koliko bio mali i ''bez-nade`an'' procent vjerovatno}e da ba{ ''va{ih'' {est brojeva na loto-listi}u bude izvu~eno (od mogu}a42), ipak, bez jednog uslova se ne mo`e!? Morate prekri`iti brojeve i, prema pravilima igre uplatiti izv-jestan iznos… Dakle, i sa minimalnom uplatom imate {ansu da ostvarite milionski dobitak. Makar i naj-manja vjerovatnost, ona ipak postoji ako ste uplatili listi} za naredno kolo (pa {ta Bog da!), a ako niste,ni~emu se ne mo`ete nadati… Ba{ kao u vicu o {krtom ~ovjeku- vjerniku, koji se stalno molio da dobi-je glavni zgoditak na lutriji. Nakon nekoliko mjeseci provedenih u stalnom obra}anju Svevi{njem i i{~eki-vanju da mu molitva bude usli{ena, jednog dana za~u glas: ''Pa kupi ve} jednom loz!''Uzgred, valja ista}i da je precizna statistika ve} izra~unala procent vjerovatno}e da sa jednomupla}enom kombinacijom od 6 brojeva (od mogu}a 42) budete ''sretan dobitnik''. Da bi to {to''plasti~nije'' prikazali o kolikom broju mogu}ih kombinacija je rije~, stvorite sebi sljede}u sliku: vjerovat-nost dobitka jednaka je mogu}nosti (procentu vjerovatno}e) da }ete, u potrazi za nekom dragomosobom koja se nalazi na nepoznatoj adresi u Los Angelesu (Kalifornija, SAD) koji ima 9.824.800stanovnika, po dolasku u taj grad ''iz pika'' nabasati ba{ na tu- tra`enu osobu. Prizna}ete, jeste rijetkost,ali, ipak, i to je @ivot u stanju da izre`ira. Iz ovog, dakle, proizilazi na{a podsvjesna te`nja da budemobliski Onom koji upravlja `ivotom i doga|ajima u njemu. Ukratko- u kontroli i predvidivosti je mo}, pa se~ovjek logi~no pita- za{to je ne iskoristiti?[ta na kraju re}i… Jedno je sigurno: te{ko onom kome sva sre}a u `ivotu zavisi samo od mater-ijalnih dobitaka. Zaista, bla`eni su oni koji bez i{~ekivanja ''glavne premije'' na lotu uspijevajuda u`ivaju u `ivotu i budu sretni!

Milionske uplate za Loto: moguli se odre|enim zakonitostima pred-vidjeti brojevi dobitne kombinacije?

NO

VA

AR

KA

Ako nam se dogodi, dobili smookladu, pa nam osiguravaju}edru{tvo ispla}uje naknadu, ili je,ako umremo, jednostavno dajena{im nasljednicima. Jednakokao i kladioni~ari, i osiguravaju}ekompanije ostvaruju dobit tako{to ispla}uju manje nego {todobivaju.

''Vidovitost'' utemeljena ustatistici

Mnogi isti~nja~ki sveti spisigovore o tome da je vrijemena{a uluzija (maja) kroz koju jete{ko proniknuti i vidjetiStvarnost koja se nalazi unjenoj osnovi (iza vremenskih i

prostornih predod`bi koje kon-strui{e na{ ograni~eni um).Tako|er, prosje~nom umute{ko je povjerovati i u navodeistih spisa ''da su se svidoga|aji ve} dogodili bezbrojputa kroz stvaranje i rastvaran-je svjetova''. Pa ipak, postojeprimjeri koji pokazuju da je ovatvrdnja ta~na… Tako je jedanNovo-zelan|anin na sazvanojpress-konferenciji rekao da }ese odre|enog datuma dogoditiavi-onska nesre}a u bliziniHormuza, da }e biti 145 mrtvihte da }e kompanija imati crveniznak u svom simbolu. Godinudana poslije ove izjave desilose sve kako je pomenuti ~ovjek''prognozirao''. Ono {to jejavnost dodatno frapiralo jestenjegova tvrdnja da nemanikakve nadnaravne sposob-nosti (vidovitost). Prema nje-govim rije~ima, on je jednos-tavno uzeo statistiku svih dota-da{njih nesre}a i vidio u kojevrijeme, gdje i koliko putnikanaj~e{}e strada, a 80 odstoavio-kompanija u svom znakuima crvenu boju?! To je''vidovitost'' bazirana na pred-vidivom ''konceptu'' iluzije oprotoku vremena.

24

Kolo sre}e se okre}e:

Osiguranje nudi od{tetu `rtva-ma kra|e ili nesre}e na osnovuizra~unate vjerovatnosti takvih''eventualnosti'', pa u skladu srizikom nude i premiju.