U

KON

STRU

KTO

R

10Broj

Travanj 2006Godina VII

List izlazi periodičnoi dijeli sebesplatno

K O N S T R U K T O R - I N Ž E N J E R I N G d . d . S p l i t

n o v i n en o v i n e

I Z D V A J A M O

• Izlaz na inozemnotržište - budućnostKonstruktora

• Konstruktor - inžinjeringna autocesti Zagreb-Macelj

Sretan Uskrs

Sretan Uskrs

U okviru poslovne udruge hrvatskih građevinskih i strojarsko-montažerskih tvrtki Konstruktor je ugovorio građevinske radove na dijelu četvrte dionice magistralnog plinovoda Pula-Karlovac.

Radi se o zemljanim i betonskim radovima koji uključuju prolaze plinovoda ispod prometnica i vodotoka u dužini od 31,5 km. Radovi su započeli prvog ožujka 2006. i trebaju biti gotovi u roku od 6 mjeseci, što je izuzetno kratak rok s obzirom na vremenske i lokacijske uvjete. Trasa, na-ime, prolazi teškim planinskim terenom Gorskog kotara od Delnica do Vrbovskog bez skretanja. U tijeku su radovi na probijanju i raščišćavanju trase, što uključuje i sječu šume. Loši vremen-ski uvjeti tijekom ožujka, odnosno snijeg, usporili su početak radova, što se nadoknađuje dola-skom toplijih dana. Radove dodatno otežava činjenica da je najveći dio trase plinovoda položen neposredno uz trasu Jadranskog naftovoda, što otežava organizaciju radova zbog ograničene mogućnosti komunikacije uzduž trase. Zbog kratkog roka i više montažerskih tvrtki koje izvode radove, trasu se “napada” na više mjesta istodobno kako bi se omogućio istodobni rad svih montažera.

Ovi radovi dio su projekta plinofikacije Hrvatske, kojima će se grad Zagreb spojiti s dodatnim izvorom plina iz Jadranskog mora. Konstruktor je dosad već izveo dionice od Slavonskog Broda do Kutine i od Kutine do Zagreba. Završetkom IV. dionice riješit će se problem prijetećih reduk-cija plina koje su se događale proteklih godina.

POČELI RADOVINA PLINOVODU

DELNICE-VRBOVSKO

NOVI POSLOVI

PPomorski radovi postaju sve značajnija djelatnost Konstruktora. U posljednjih deset godina ove rado-ve izvodio je u lukama Slano, Ploče, Split, Brodogradilištu “Viktor Lenac”, na otocima Braču, Hvaru, Korčuli, Prviću i Biševu. Radovi su se odnosili na sanacije lukobrana, obala, pristanišnih gatova te dogradnje i produženja oba-la. Dobivanjem velikog posla na rekon-strukciji i gradnji novih 850 m operativne obale u luci Gruž Konstruktor se defini-tivno potvrdio kao ozbiljan izvođač ovih specijalističkih građevinskih radova. U cilju daljnjeg razvijanja ove djelatnosti, a trenutačno za potrebe gradilišta u luci Gruž, obnovljena je i flota teglenica, pon-tona i remorkera koji služe kao ispomoć pri pomorskim radovima. Nedavno je u

“Brodosplitovu” Brodogradilištu speci-jalnih objekata izvršena primopredaja nove teglenice-radnog pontona vrijedne oko 600 tisuća eura. Teglenica nosivosti 760 tona služit će kao radna platforma za smještaj raznih građevinskih strojeva. Kako nam je kazao rukovoditelj strojne službe Joško Rapanić, uz nadopunu flote s još 2 pontona i jednim remorke-rom nabavljeni su i specijalni građevinski strojevi, kao što su: rovokopač s dugom granom, dvije dizalice na gusjenicama “Liebherr” kapaciteta svaka 90 tona, “la-virka” ili oscilator za zacjevljenje “Leffer” s alatom te bušaći stroj za izradu pilota “Bauer”, također s “lavirkom” i alatom. Ukupna vrijednost ove opreme je oko 4 milijuna eura.

n o v i n en o v i n eIzdavač: “KONSTRUKTOR-INŽENJERING” d.d. SPLIT, Svačićeva 4/I, tel.: 021/40 92 00, fax: 48 70 47, e-mail: konstruktor-st@konstruktor-split.t-com.hr,

www.konstruktor-split.hr • Uređivački kolegij: Željko Žderić, Dražen Granić, Magda Marasović, Margita Vrtlar • Tekstove pripremila i uredila: Magda Marasović

Lektor: Slavica Aralica • Dizajn: Duje Šilović • Foto: Konstruktorov arhiv • Grafička priprema: Studio Tempera, Split • Tisak: OXA, Split

I N T E R N OKOMUNICIRANJE

NABAVLJENA 4 MILIJUNA EURA VRIJE

ČČitam nekidan osvrt jednog našeg poznatog stručnjaka s područja ko-munikacija o važnosti dobro organizi-rane i planirane aktivnosti internog komuniciranja kao jednog od osnov-nih preduvjeta stvaranja brenda jer “samo dobro informiran, educiran i po zitivnom energijom ispunjen rad-ni tim, odnosno pojedinac može is po ručiti sastavnice svog brenda kra jnjem korisniku....” Kao preteče ovih ide ja spomenute su neke službe za informiranje iz nekadašnjeg “udruženog rada” kojima bi na rezul-tatima rada (za tadašnje uvjete),a to je ugled i lojalnost zaposlenika, mo gli pozavidjeti i današnji najmoderniji od-jeli i sektori korporativnih komunika-cija. Podsjetilo me to na ona vreme na kada sam radila u Konstruktorovoj službi za informiranje koja je još prije 26 godina brojila pet ljudi i izdava-la mjesečni “Bilten” i tromjesečnik “Čovjek i kolektiv”. Naš menadžement voli istaknuti kako su ljudi naše naj-veće bogatstvo, a Konstruktor je po znat i po tome što su i po tri gene-racije iz iste obitelji bili naši radnici koji su ostajali vjerni Konstruktoru i u najtežim vre menima. Ne iznenađu je stoga da je Konstruktor među prvima u regiji, daleke 1960.godine, počeo izdavati svoje glasilo vodeći se ide-jom da protok informacija pridonosi otvorenom i naprednom okruženju, a time i lojalnosti i motiviranosti zapo-slenika. Na toj tradiciji Konstruktor je nastavio izdavati svoje kućno glasilo kada su se ona potpu no ugasila jer u novim tržišnim uvjetima poslovanja sve je postalo poslovna tajna i strah od gubljenja radnog mjesta. Bila je to pogreška koju danas mnogi uviđaju pritisnuti posljedicama štetnih glasi-na. Da nas Konstruktor izdaje luksuz-ne edicije “Godišnjaka” i “Tehničkih referencija” kojima se ne mogu pohva-liti ni neke svjetske građevinske tvrt-ke. Uvođenjem modernih tehnologija poboljšao je mrežu protoka informaci-ja na svim razinama, ne zaboravljajući pritom ni onaj društveni se gment po kojemu se i nekada izdvajao, a to je druženje njegovih djelatnika u sport sko-rekreacijskim klubovima i kul turnim ma nifestacijama. Njegov no gometni klub prvi je u svojoj ligi, a tradicionalni “Božićni koncert” grad-ski je događaj godine za koji se traži karta više.

S nekim novim vjetrovima koji ra-šči šćavaju “fobične” odnose poslo-da vac-zaposlenik, Konstruktor leti kao predvodnik i u ovom segmentu složene građevinske djelatnosti.

Novi ponton

RemorkerPogled na gradilište

3novine“Leffer” oscilator za zacjevljenje

KKonstruktor je, kao član poslo vne udruge u kojoj su još Viadukt, Stra bag i Hidroelektra Niskogradnja ugovo rio izvođenje radova na dionici Jakuše vac-Velika Gorica na budućoj Autoce sti Zagreb-Sisak za investitora Hrvatske autoceste d.o.o.

Vrijednost ugovorenih radova je oko 50 milijuna kuna, a rok za dovršetak ra-dova je 15. lipnja 2007.

Autocesta Zagreb-Sisak dužine 47,5 km podijeljena je na tri dionice: Jakuševec-Velika Gorica jug (9,5 km), Velika Gorica jug-Lekenik (20,2 km) koja je u planu dovršetka do konca 2008, i Lekenik-Mošćenica (17,8 km).

Na trasi cijele autoceste ukupno je pla nirano 17 mostova, 5 vijadukata, 20 nadvožnjaka, 7 podvožnjaka, 17 pro pu-sta, šest čvorova i dva priključka. Od zna čajnijih objekata mogu se iz dvojiti most preko kanala Sava-Odra (280 m), lučni most preko Kupe (270 m) te vija-dukt dužine 750 m. U sklopu izgra dnje južnog ulaska u grad Zagreb predviđa se izgradnja nadvožnjaka preko ranžir-nog kolodvora dužine 500 m.

Od uslužnih objekata izgradit će se benzinska postaja s restoranom, a u sklopu čvorišta Sisak centar za od r-žavanje i kontrolu prometa.

Započinje građenjeautoceste A11 Zagreb-Sisak

JEDNA OPREMA ZA POMORSKE RADOVE U LUCI GRUŽ

“Baver” bušaći stroj za izradu pilota “Liebherr” dizalice na gusjenicama

“Baver” bušaći stroj za izradu pilotaBager s dugim dohvatom na pontonu “New Holand E 385”

N O V I P O S L O V I

4 novine

UU posljednjih godinu dana Konstruktor je intenzivirao obradu po nuda za inozemno tržište pri la-go đavajući se sve globaliziranijim uvj e tima na tržištu građevinarstva i pripremajući se kako bi spremno do čekao završetak velikih infrastruk-turnih projekata u Hrvatskoj. Is pro fili-rajući se opsegom i kvalitetom svoga rada kao jedna od najvećih i najstabi-lnijih građevinskih tvrtki na domaćem tržištu, u Konstruktoru uviđaju nemi-novnost širenja i izvan državnih grani-ca u cilju osiguranja daljnjeg razvoja i upošljavanja svojih kapaciteta.

Inozemno tržište Konstruktoru nije

ne poznanica. U posljednjih petnae-stak godina svoju visokograđevnu operativu zapošljavao je u Njemačkoj, Luksemburgu, Češkoj i Rusiji, a veli-ke infrastrukturne objekte i hidroelek-trane gradi još od 1965. u Sri Lanki, Zambiji, Kolumbiji, Iraku i Tanzaniji. Na tragu tih aktivnosti Konstruktor je intenzivirao obradu međunarodnih ponuda upravo za one građevinar-ske specijalnosti s kojima na najbrži način plasira svoje znanje i tehnologi-ju stečenu na iskustvu. Najviše smo nudili gradnju cestovne infrastrukture i cestovnih objekata, mostova, tunela, objekata komunalne infrastrukture, pomorskih objekata i hidroelektrana. Ukupno je u prošloj godini plasirano 40 ponuda, od kojih se 31 odno-si na izvedbu radova, a 9 na pred-nadmetanja. Poslovi su nuđeni u 11 zemalja svijeta: u Slovačkoj, Libiji, Kataru, Iraku, Albaniji...., a obrađuju se i tržišta Maroka, Alžira i Saudijske Arabije.

Posebno bismo izdvojili Konstru-k torovo tradicionalno tržište zema-lja bivše Jugoslavije, gdje je izgra-dio bez broj objekata niskogradnje i viso kogradnje. Ovo tržište obrađuje se u kontinuitetu, pa je završetkom Domovinskog rata izlazak na ovo tr-žište ne samo doprinos normalizaciji poslovnih nego i političkih odnosa u

cijeloj regiji. U Bosni i Hercegovini Konstruktor je izgradio HE Peć-Mlini te nekoliko prometnica, a intenziv-no prati pripremu projektne dokume-ntacije za izgradnju 330 km autoce-ste europskog koridora Vc ko ji prola-zi kroz BiH te izlazak tendera za HE “Mostarsko blato”, za koju je prošao predkvalifikaciju. Na crnogor sko trži-šte vratili smo se izgradnjom 150 m dugačkog mosta preko rije ke Lim koji je dio projekta velike prometne obilaznice oko Bijelog Polja. U Srbiji smo najpovoljniji na međunarodnom natječaju za izgra dnju 2000 m du ga-čkog mosta preko Dunava kod Beške, u sastavu nove Autoceste Beogra d-Novi Sad. U Sloveniji sudjelujemo na me đu narodnim natječajima za cesto-vnu in frastrukturu i prateće objekte, a u Makedoniji smo bili među najpovo-ljnijima za izgradnju hidroenerget skog objekta. Izgradnja Jadransko-jonske autoceste projekt je u kojemu će Kon-struktorova operativa zasigurno naći svoje mjesto.

Inozemno tržište zbog velike kon-kurencije ne samo jakih svjetskih građevinskih tvrtki, nego i jeftine rad-ne snage s Istoka te složenih odnosa međunarodnog kapitala, zasigurno nije “lak zalogaj”. U Konstruktoru, me đutim, polaze od činjenice da im veliko graditeljsko iskustvo te stečena tehnička znanja, od kojih su neka po-stala i dijelom svjetske graditeljske prakse, daju apsolutnu ravnopravnost u pregovorima za dobivanje poslova i na najzahtjevnijim tržištima.

U proteklom petnaestogodišnjem razdoblju Konstruktor je intenzivno iz građivao domovinu, vrijeme izla ska na tržišta susjednih zemalja i šire tek dolazi. Pravo na optimizama daju nam, u zadnje vrijeme, uspješni rezul-tati nuđenja koji će se, zasigurno, u idućem razdoblju odraziti i na značajan rast realizacije ino-gradilišta.

IZLAZ NA INOZEMNO TRŽIŠTE-BUDUĆNOST

KONSTRUKTORA

ED

UK

AC

IJ

A

N

STRUČNO USAVRŠAVANJE OBVEZA ZA PRIZNAVANJE STRUČNOG ISPITA

Novim “Pravilnikom o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva”, koji je stupio na snagu 6.07.2005. (Narodne novi-ne br. 82/05) uvedene su dodatne obveze vezane uz stručni ispit i njegovo priznava-nje, što je izazvalo dosta nedoumica u dijelu njihove provedbe u praksi.

Kao prvo, prema novom Pravilniku, stru-čni ispit se polaže nakon minimalno 3 godi-ne rada u struci (za razliku od dosadašnje 2 godine), i to je potpuno jasno. U dijelu koji se odnosi na Stručno usavršavanje, a koje je do sada bilo prepušteno na volju i potrebu posla pojedinca novim Pravilnikom ono se nameće kao obveza koju treba ispu-niti u roku od pet godina ili se u protivnom gubi licencija stečena stručnim ispitom, odnosno stručni ispit se mora ponovno po lagati. Petogodišnja obveza stručnog usavršavanja za one koji su položili stručni ispit počinje teći od 1. listopada 2005. godine. Oni su dužni do 30. rujna 2006. odabrati strukovno područje i vrstu poslova u kojoj će se usavršavati, te odabrati jed-nog od nositelja programa za voditelja evi-dencije o stručnom usavršavanju. Tijekom petogodišnjeg razdoblja usavršavanja obveznik je dužan skupiti najmanje 100 bo dova. Bodovi su različiti za različite vi-dove usavršavanja, od objavljivanja knjiga, priručnika te stručnih i znanstvenih rado-va iz područja graditeljstva do održavanja predavanja ili aktivnog/pasivnog sudjelo va-nja na stručnim i stručno-znanstvenim sku-povima, tečajevima, seminarima, okruglim sto lovima, radionicama i sl. Ove aktivnosti, da bi bile priznate, moraju se provoditi pre-ma petogodišnjem programu za koji je priba-vljena suglasnost Ministarstva, a provode ga nositelji programa (strukovne organizacije, sveučilišta i veleučilišta). Neki su ovlašteni nositelji programa već objavili raspored stručnih predavanja po temama, vremenu i mjestu održavanja te broju bodova, pa su pojedini zainteresirani već prisu stvovali seminarima, što je izazvalo niz pitanja ka ko i gdje se prijaviti. U Konstruktoru smatra-ju da mjesta panici nema. Po objavljivanju cjelovitog programa svih nositelja izabrat će se područja-teme koje nama najviše odgovaraju, uz mogućnost prilagodbe određenih seminara potrebama poduzeća. Prema riječima Marije Gabele, dipl.ing.građ. – pomoćnika direktora Tehničkog sektora, odrađivanje ove obveze organizirat će se smisleno na razini poduzeća pa nema potrebe stihijski odlaziti na seminare.

5novine

UUz tri svoja stalna pogona - Srinjine, Sirobuju i Dugobabe, Konstruktor postupno priprema za rad i novi po-gon – Veliku Goricu pokraj Zagre ba te čeka na dobijanje dozvola za ru-darsku koncesiju za kamenolome Če-mernicu u Dicmu i Veliku Kre menicu pokraj Skradina.

Potreba za novim pogonima uvi-jek je otvorena ovisno o poslovima i mogućnostima tvrtke pa je za sada, kao potencijalni pogon, u zakupu kamenolom Bast s pogonom u Ma-karskoj.

Pogon Velika Gorica

Ovaj pogon nastao je za potre be gradilišta Konstruktor-inženjeringa u Zagrebu i okolici. Nalazi se na ula zu u Veliku Goricu, u neposrednoj bilzini aerodroma i trase buduće Autoceste Zagreb-Sisak, te uz priključak že lje-zničke pruge. Razvojem poslova na sjeveru zemlje potreba za ovakvim centralnim pogonom koji će po svo-jim sadržajima predstavljati Sirobuju u Zagrebu nametnula se kao nezao-bilazna za daljnje uspješno funkcio-niranje i poslovanje gradilišta na ovom području. Sama lokacija i površina od 15 000 m2 sa svom potrebnom infra-strukturom pokazale su se idealnima u tu svrhu. Uz otvoreno zemljište, 5.200 m2 nalazi se u zatvorenom pro storu međusobno povezanih hala bivših skladišta tvornice Astra. U tije-ku je užurbano uređivanje i opreman-

je prostora za sve potrebne sadržaj e. Tu će se smjestiti glavno skladište za prijam materijala i opreme te opskrbu gradilišta, te radionice za sječenje i savijanje armaturnog čelika, servis za čišćenje i održavanje oplate, izradu pred gotovljenih armiranobetonskih ele menata, strojni i transportni servis te bravarija. Na otvorenom prostoru istočno od velike hale postavit će se velika betonara koja će se prenijeti s gradilišta Bolnice “Rebro”. Riječ je o betonari Simem (tipa Mobimix 1500) čiji je kapacitet 40 m3/h proizvede-nog betona. Proizvodit će se sve vr-ste betona i mortova od najniže klase do onih s vrlo visokom mehaničkom otpornošću i trajnošću te onih pose-bne namjene poput lakog betona i mlaznog betona. U objektu uz be-tonaru nalazit će se laboratorij s uređajima za servisiranje betonare te za grijanje.

U pogonu će biti zaposleno osam-desetak ljudi, a rukovoditelj pogona je dipl.ing.stroj. Mario Tavra.

Neposredno uz pogon predviđe na je i organizacija smještaja i prehra ne radnika s okolnih gradilišta. U tijeku je uređenje sjevernog dijela postoje ćih hala u kuhinju kapaciteta tisuću obro-ka dnevno te prostor za jelo s dvjesto pedeset mjesta.

Smještaj će biti organiziran u kon-tejnerskom naselju koje će do kra-ja travnja biti prebačeno s lokacije

gra dilišta u Selskoj, te prošireno za još 140 mjesta, tako da će ukupni smje štajni kapaciteti iznositi 300 kre-veta.

Kamenolom Čemernica

Kamenolom Čemernica s pogo-nom za proizvodnju građevinskog materijala nalazi se uz državnu cestu Split-Sinj, na izlazu iz naselja Dicmo, oko 20 km od Splita. Postojeće postrojenje za drobljenje i prosijava-nje kamena potpuno je obnovljeno pa se još samo čeka dobivanje doz-vole za rudarsku koncesiju kako bi se započelo raditi. Kamenolom je neka-da pripadao trgovačkom društvu za građevinarstvo Sinj d.d., kao uosta-lom i druga nalazišta kamena u okolici Sinja koje je Konstruktor otkupio, pa će uz standardni građevinski materi-jal, proizvoditi i isporučivati i kvarcni pijesak za procesnu industriju i boje-na kamena zrnca za prane površine fasadnih betona ili podnih površina.

NOVI KONSTRUKTOROVI POGONINOVI KONSTRUKTOROVI POGONIZgrada pogona u Velikoj Gorici

Pogon Čemernice u izgradnji

Kamenolom Bast

6 novine

AAutocesta Zagreb-Macelj sastav-ni je dio Europskog koridora E-59, važnog dijela Trans-europske mreže autocesta koji povezuje Sjevernu i Za padnu Europu s Jugoistočnom Eu ropom i Sredozemljem odnosno Jadranskim morem, pa i dalje s Bli-skim istokom. Projekt je lociran u sje verozapadnom dijelu Republike Hrvatske, između Jankomira (zapad-no od Zagreba) i Macelja (granica s Re publikom Slovenijom) koji se nalazi 59 km sjeverno od Zagreba.

AC Zagreb-Macelj, ukupne duljine 59.3 km, može se podijeliti u tri dio-nice, i to:

Dionica A: Jankomir-Zaprešić, uku pne duljine 7.4 km, na kojoj je već prije petnaestak godina izgrađen desni kolnički trak autoceste, a sada je u izgradnji lijevi količki trak, te most preko rijeke Save.

Dionica B: Zaprešić-Krapina, ukup ne duljine 33,3 km,na kojoj su svi radovi završeni.

Dionica C: Krapina-Macelj, ukup-ne duljine 19.4 km, koja je u izgrad-nji. Ova dionica sastoji se od tri pod-dionice:

- C1 (L 1.424 km) završetak B dionice - čvor Krapina

- C2 (L 9.391 km) čvor Krapina-Đurmanec

- C3 (L 7.845 km) Đurmanec-Macelj

Investitor radova je koncesijsko dru-štvo Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o., a na radovima su angažirane tvrtke: Konstruktor-inženjerning, Via dukt, JV NGR-Cesta Varaždin, Tehnobeton i Strabag-Tuneli.

Pišu:

Edvard Ćozadipl.ing.građ.

Miroslav Matišić dipl.ing.građ.

KONSTRUKTONA AUTOCEST

7novine

OR – INŽENJERINGTI ZAGREB-MACELJ

8 novine

Ukupna vrijednost cijelog projekta je oko 300.000.000,00 eura.

Gradnja tih nepunih 20-ak kilo-metara i dijela obilaznice stoji 14 milijuna eura po kilometru! Za uspo-redbu, kilometar Autoceste Zagreb-Split stajao je oko pet milijuna eura. No, pri uspoređivanju cijena gradnje važno je naglasiti da 3,8 km zagor-ske autoceste neće biti izgrađeno u punom profilu, već kao poluauto-cesta, pa će i najveći objekt na pro-metnici, Tunel Sveta tri kralja, biti jednocijevan.

Radovi su započeli u rujnu 2004. Do kraja lipnja bit će završeni rado-vi na dionici A. Na dionici C završeni su radovi na čvoru Krapina. Preostali dio od čvora Krapina do Macelja na-preduje prema planu. Probijeno je svih šest tunela, a pri kraju je i posta-vljanje sekundarne betonske obloge. Objekti svih devet vijadukata su u visokoj fazi konstrukcijske gotovosti,

kao i zemljani radovi koji su bili iznim-no zahtjevni zbog loših karakteristi ka tla na ovom području. Rok dovrše tka svih radova je travanj 2007.

Konstruktorova tri vija-dukta iz ve dena u roku

Konstruktor je ugovorio izvođenje triju vijadukata: “Krapinčica”, “Jurički”

i “Tkalci” u okviru dionice C Krapina-Macelj; poddionica C2 čvor Krapina-Đurmanec.

Ugovoreni rok za dovršetak rado va je kraj svibnja 2006. godine. Radovi na vijaduktima “Krapinčica” i “Jurički” su gotovi, a pri kraju su i radovi na Vijaduktu “Tkalci”. Zacrtana dinami-ka se prati, te će radovi biti gotovi u planiranom roku. Trenutačno je na gradilištu zaposleno oko četrdese tak radnika, a u samoj “špici” radova bilo ih je i do 200. Smještaj i prehrana or-ganizirani su u gradilišnom naselju u blizini Krapine.

Radove na gradilištu vodi Edvard Ćoza, dipl.ing.građ., sa suradnici-ma Gordanom Čelarom, teh.ruk. gradilišta, i ing. Srđanom Jukićem, voditeljem radova.

Navedeni vijadukti su grednog si-stema. Temelje se na pilotima (“Kra-pinčica” i “Jurički”) i na AB-dijafrag-mama (“Tkalci”).

Svaki od vijadukata sastoji se zapra-vo od dvije neovisne i usporedne gra-đevine, od kojih svaka predstavlja svoj kolnički trak autoceste. Za potrebe gradilišta instalirana je privremena be-tonara te plato za izradu ukupno 250 montažnih nosača duljine 32.50 m.

Konstruktor je uspostavio dobro-susjedske odnose s lokalnom zajed-

nicom, pa je tako njegova privremena betonara prva u Republici Hrvatskoj koja je dobila lokacijsku i građevinsku dozvolu.

Vijadukt “Krapinčica”Ukupna duljina vijadukta je 536,19

m i sastoji se od 16 raspona od po 32,50 m. Građen je siste mom slo-

Ivo Rivić, Edvard Ćoza, Srđan Jukić, Goran Čelarvoditelji gradilišta

9novine

bodno oslonjenih greda na elasto-merne ležajeve postavljene na naglav-nice stupišta. Vijadukt pre mošćava rijeku Krapinčicu, že lje zničku prugu Zabok-Đurmanec i lo kalnu cestu Krapina-Kuhari, što je uvjetovalo da se gradilište podijeli u tri dijela. U korito rijeke položena su tri reda be-tonskih cije vi Ø 1800 mm, koje su

omogućava le nesme tani protok, dok se u dogovoru s HŽ-om preko pruge napra vio privremeni pružni prijelaz. Uz to je bilo potre bno probiti i nasu-ti pristu pni put kroz nepristupačan močvar ni teren u du ljini od 2,5 km. Inače, zbog vrlo loše kvalitete tla, nesta bilnih glina i prahova, bilo je oteža no i kretanje stro jeva po gradili-

štu. Radovi su počeli 11.10.2004. u naj nepovoljnijem ki šnom razdoblju, te su, usprkos svim poteškoćama, uspješno završeni u predviđenom roku – 30.09.2005. Vijadukt “Kra-pinčica” svojom vizurom jedinstveno se uklopio u krajolik “zagorskih bregi” na čvoru Krapina.

Betoniranje stupova vijadukt “Krapinčica”

Vijadukt “Krapinčica”

Montaža nosača vijadukta “Krapinčica”

Izrada stola - vijadukt “Jurički”

10 novineTransport dijafragme

Vijadukt “Jurički”Radovi na ovom vijaduktu počeli

su u jesen 2004. Odvijali su se ne-smetano unatoč vrlo niskim tempe-raturama (najniža izmjerena -27°C) i činjenici da ispod vijadukta prola-zi županijska cesta. Uspješno su završeni 15.06.2005. zahvaljujući bes prijekornoj organizaciji i zalaganju svih sudionika izgradnje.

Vijadukt “Jurički” dug 91 m, spe-cifičan je po svojem većem raspo-nu (2 x 45,50 m) koji se nije mo-gao premostiti samo nosačima, već je bilo potrebno izvesti monolitne sandučaste konzolne istake, tzv. “sto-love”, uz pomoć kojih se povećani raspon može premostiti standardnim nosačima duljine 32,50 m koji se ko-riste i za ostala dva vijadukta. Sličan

način gradnje Konstruktor je imao i na Mostu “Dobra”, s tim što je u ovom slučaju zbog manje visine stupova (8-9 m) korištena jednostavnija teška cijevna skela oslonjena na tlo u visini podnožja stupova pa je izgradnja bila znatno brža, sigurnija i jeftinija.

Vijadukt “Tkalci”Završetkom radova na Vijaduktu “

J urički” započeli su radovi na 240 m dugačkom vijaduktu “Tkalci” koji se sa stoji od 7 raspona po 32,50 m. Pri iz gradnji ovog vijadukta primijenjeno

Armatura stola-vijadukt “Jurički”

11novine

Spuštanje drugog dijela dijafragme na S3

Izrada stupa - vijadukt “Jurički”

je inženjerski vrlo zanimljivo rješenje te meljenja na AB- dijafragmama dosta neu običajeno u praksi. Budući da se radi o relativno umirenom klizištu koje bi se moglo aktivirati, bilo je potrebno osigurati stabilnost građevine i za ta-kav slučaj. Zbog toga je primijenjeno rješenje konzolne AB-dijafragme koja je upeta u čvrsto laporovito tlo na du-bini od 10 do 15 m ispod površine terena, a koja ima mogućnost preuzi-manja velikih horizontalnih sila koje mogu nastati pri aktiviranju klizišta. Na vrhovima pilota, odnosno dija fra-gmi izvode se naglavnice pilota kao Naglavnice stupova VIJADUKT TKALCINaglavnice stupova VIJADUKT TKALCI

12 novine

Platforma za podizanje dijafragme

pret hodnica stupovima šupljega san-

dučastog presjeka, a na kojima se

iz vode monolitne naglavnice stupišta

kao oslonac montažnih nosača. Rupa

za dijafragmu kopana je “grajferom”

uz korištenje isplake od betonita koja

sprječava urušavanje samog iskopa.

Ar maturni koševi su, od mjesta za

ar miranje do mjesta ugradnje, pre vo-

ženi jarmom izrađenom po mjeri za

gradilišni kamion, a u vertikalni po-

ložaj su podignuti, samo za ovu prili-

ku, izrađenom platformom jer bi inače

dolazilo do krivljenja armaturnih šipki

i onemogućavanja ostvarivanja preklo-

pa. Za Vijadukt “Tkalci” vezana je još

jedna zanimljivost. Naime, prva naglav-

nica stupa betonirana je 28.09.2005.,

a zadnja 24.10.2005. Znači za samo

27 dana betonirano je 12 naglavnica,

što daje nevjerojatan prosjek od jedne

naglavnice u 2,25 dana.

U tijeku je izrada gornjeg stroja,

betoniranje hodnika te postava od-

bojne ograde.

O dobrim odnosima s lokalnom zajednicom govori i upriličena utakmica s mjesnim odborom Bobovja, gdje su bili locirani naša betonara i pogon.

Sastav Konstruktora iz Krapine u najjačoj postavi: Stipe Gutić, referent ZN; Vedran Galić, poslovođa; Branimir Mrkonjić, ing. građ; Ivica Budić, dipl.ing.građ.; Zvonimir Mlinarić, konobar; Robert Tudorović, geometar; Dragan Brtan, dipl.oec; Ronald Vukančić, šef menze; Zvonko Medjimurec, kuhar.)

Je li se išta prominilo?U Uredništvo nam je stigao

članak iz vrlo starog broja časopisa “Ceste i mostovi” iz 1954. popraćen pitanjem “Je li se išta prominilo?”. U prvi tren htjeli smo objaviti samo neke dijelove, međutim ak-tualnost nekih problema po-nukala nas je da ga objavimo u cijelosti, u tri nastavka te prepustimo vama odgovor na postavljeno pitanje.

“Provizorno” zadržavanje traje veći-nom nekoliko sedmica ili mjeseci, ali kako ovo teče permanentno iz godine u godinu, time što se mjesto mijenja, a us-lovi ostaju isti, pa koliko god je provizor-nost organizacije života i rada na jednom mjestu vremenski ograničena zato što se na svakom novom gradilištu ponavlja, za terenca postaje provizorna organizacija i primitivni uvjeti života – permanentna životna manifestacija.

Da je ovo točno, dovoljno je pogle-dati sve terenske nastambe koliko god ih ima na našim gradilištima i sve uvjete života u vezi s time. Ako se ujedno sjeti-mo kako je to bilo lanjske i preklanjske godine, a tako će, bez ikakve ružičaste perspektive, biti dogodine i ostalih godi-na, onda vidimo, da je terenac osuđen da živi u vrlo teškim prilikama, i da to za njega permanentno traje koliko god se on selio s jednoga na drugo gradilište, završavajući krasne objekte koji će poslužiti raznim namjenama, i u koje će, s potpunim komforom useliti oni, za koje je on to gradio. On će se po svršenom takvom objektu preseliti u novu neku provizoriju, većinom drvenu, u kojoj će ponovno započeti graditi bolji život i uvjete, ali redovno za druge ljude koji se ne nazivaju – terencima.

Jasno je da izgradnja novih objekata, a prema tome i terena neće uskoro pre-

stati, pa ni u dogledno vrijeme, već će potreba za izgradnjom najraznovrsnijih objekata prelaziti u sve zabitnije kraje-ve. Uslijed toga će se i problem tere nca sve više nametati, a što se teren više udaljuje od kulturnih centara, to život te renca postaje teži, veza s porodicom prostorno i vremenski dalja, zdravstveno pitanje sve teže, kulturno iživljavanje sve nedostižnije, a život sve skuplji.

Moramo biti na čistu, da stručnjak svih kategorija, živeći na terenu, otkida od normalnih godina svoga života i one se ne mogu ničim nadoknaditi.

Naša sadašnja stvarnost, od 1946.g. una prijed je pružala perspektivu po boljša-nja situacije života terenaca. Specijalno je to bilo očigledno kad se postavila paralela sa stanjem i životom naročito nižih kadrova na terenu za vrijeme stare Jugoslavije.

Nažalost, ova je perspektiva naglo zamračena nepravilnim tumačenjem i krivim shvaćanjem prijelaza građevin skih poduzeća na privredno-ekonomsku os-novu. Mnoga su rukovodstva poduzeća stala na negativnu kapitalističku osnovu, da štedeći na najnužnijim investicionim izdacima za poboljšanje života radnika i stručnjaka na terenu, tobože pogodu-ju stvaranju socijalizma u našoj zemlji, ne uviđajući koliku ogromnu grešku prave time, što držeći radnike u lošim životnim prilikama smanjuju njihovu rad-nu sposobnost, skraćuju njihovu radnu mogućnost, kao i to, da unose opravda-no nezadovoljstvo u sve kategorije te h-ničkih stručnjaka na terenu.

Moglo bi se zaključiti da ti ljudi izgrad-nju socijalizma luče od ljudi koji je grade, kao da je socijalizam sam sebi svrha, a ne da ima za cilj – poboljšanje života ljudi koji ga grade.

Putem ovoga, kao i ostalog razmatra-nja, možda će nam postati jasno, zašto se sve manje mladih ljudi i to od inženjera do zidara opredjeljuje za građevinarstvo svih struka.

Ipak treba naglasiti da je gra đe-vinarstvo osnovna struka koja stvara bazu za mogućnost razvitka i napretka svega ostalog prosperiteta. Ono nije smo sebi svrha, već ono stvara uslove za razvitak saobraćajnica, energetskih pod-

13novine

P

Ing. Bonači Boris

Tehnička sekcija Zagreb

TERENAC – IZVAĐAČPremda mi je poznata problematika

terenskog i administrativno-tehničkog rada, ipak sam vrlo često sam sebe zapitkivao – u čemu se stvarno sastoji specifičnost terenskog života i čime se on bitno razlikuje od života tehničkog stručnjaka u centru.

Nisu me zadovoljavali opisi života te-renaca onih stručnjaka koji bježe s tere-na, a nisu mi ukazivala na pravo stanje stvari niti pričanja onih koji se nazivaju isključivo terencima.

Moram priznati, da ni sam sebi dugo nisam mogao objasniti sve proturječnosti koje okružuju teren i terenca. U pitanju je zaista složen problem, koji ima svojih pozitivnih, a i negativnih strana, te da bi se došlo do objektivnog zaključka, treba ove dvije krajnosti dobro proanalizirati i čitav problem izbalansirati, postavivši sve po mogućnosti na što objektivniju bazu, ne prezajući od toga, da se zadre i u loše strane, a da se istaknu i pozitivne.

Prema tome, pokušat ćemo da logičnim redom uđemo u što svestraniju analizu, kako bi nas ona dovela do pot-rebnih zaključaka.

Analiza će nam ujedno objasniti i pri-vidnu anomaliju, a ta je, da stručnjaci svih vrsta i kategorija, koji teren nisu upoznali, istoga se to više užasavaju, što postaju stariji. Dočim oni, koji su stjecajem okolnosti morali u njega rano zagristi, pokoravaju mu se bez većih la-mentacija, pa čak i izbjegavaju službu u centralama.

Teren je gradilište uglavnom izvan stalnog mjesta stanovanja izvođača. Ono ima organizaciju provizornog karaktera, jer traje vremenski do završetka objekta. Zahtjeva od izvođača, uglavnom, da se zadržava na terenu i u svoje slobodno vrijeme, t.j. izvan osam sati rada.

Pojam terena kao provizorija izlazi iz toga, što je zadržavanje na jednom gradilištu vezano sa dovršenjem objekta, iz čega, po mome sudu, izlaze mnoge nevolje.

loga, stambenih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih i svih ostalih struka.

Građevinarstvo je zaista bazna stru-ka koja uspješno stvara uvjete ostalima, ali sebi nije ništa uspjela stvoriti – blago rečeno – gotovo ništa. Ona sliči na iglu koja je uspjela da čitav svijet zaodjene, ali je sama ostala uvijek gola.

Postoji ozbiljna besperspektivnost u ovoj struci i ona je tako jaka, da se čak niti problem sezonskog rada kod nje nije riješio, dok je potreba za stručnjacima sve veća, jer je potreba objekata sve jača.

Prema tome, a da bi naše daljnje ra-spravljanje teklo logičnim redom, pokušat ćemo u nekoliko poglavlja da zahvatimo osnovnu problematiku terenca izvađača, ili ga možemo nazvati i građevinarom, a možemo mu dati i naziv operativca.

Naše će razmatranje obuhvatiti uglav-nom probleme terenca kao čovjeka, a ne čitavu problematiku koja je u vezi s građevinarstvom, jer bi za to trebalo na-pisati čitave knjige.

ULOGA TERENCAU toku rada, od idejnog oblikovanja

objekata do njegovog ostvarenja, uloga terenca izvađača je presudna i ona ili s po zitivnim uspjehom ili s neuspjehom završava ovaj idejni niz.

Terenac na terenu je realizator pro-jekta. On je konkretizator zamisli, on projekat pretvara u stvarni cbjekat. On je stvarni objektivni realizator ideje. Bez terena i terenca ideja i pro jekat ostaju i postaju hrpa papira, nerealizirana za-misao.

Terenac živi sa svojim objektom. On ga prati od njegovih osnovnih po četaka, pa sve do kona čne izgradnje.

Borba terenca za izvršenje zadatka redovno je teška i mukotrpna. Često ne dostaju i najosnovnija mehanizacija i prevozna sredstva. Borba s kri tičnim ma-terijalima je vrlo teška i gotovo redov na. Borba za nekvalificiranu, a specijalno za kva lificiranu radnu snagu također je re-dovna i teška pojava. Koji put se desi, da obilje nekvalificirane radne snage stvara isto takve teškoće kao i njen nedostatak. Fluktuacija radne snage redovno ome ta normalan razvitak građevine i kao za inat u najkritičnijim trenucima nedostaje.

Terenca vrlo često kontroliraju njego-vi pret postavljeni. Čini se, da se uvriježila pojava, da inspektor bilo koje vrste nije svoju dužnost izvr šio s uspjehom, ako ne saspe bujicu prijekora na izvođača. Grdnje, zamjerke, primjedbe, pa čak i psovanja, nisu tako rijetka pojava koju doživljuju terenci sviju vrsta i kategorija.

Uloga terenca i njegov pozitivni ili ne-gativni upliv na okolinu spominje se re-dovno decenijama, te ostavlja u svakom pogledu tragove vrlo dugo.

Solidno i pošteno ophođenje s okol-nim naro dom uvelike podiže ne samo autoritet pojedinca, poduzeća već i či-tave zajednice pred narodnim masama na selu, jer ona preko pojedinaca vidi predstavnike današnje stvarnosti. Uslijed ovoga i loš stav pojedinaca ruši njegov autoritet, autoritet njegovog poduzeća, a baca i ružnu sliku na našu stvarnost.

Ako uzmemo u obzir da čitava armi ja mladih ljudi (prema vrsti gradilišta) pro-huji terenom na kojemu se gradi neki objekt, onda možemo jasno uvidjeti – koliko pozitivnosti, ali i negativnosti mo že ista pridonijeti današnjici. Njihov intimni kontakt s okolnim stanovništvom je neizbježiv i uslijed toga su pozitivne ili negativne posljedice neminovne.

Nezdrava konkurencija okolnih gradilišta i po duzeća u bilo kakvom pogledu pridonosi pooštre nju negativ-nih posljedica i zadaje izvađaču još veće brige, te izaziva veće napore u izvršenju zadatka.

Čak i administrativno osoblje ima upli-va u pozitivnom ili negativnom smislu na izvršenje zadatka, t. j. da li će zamisao projektanta biti definitivno i na vrijeme, pa i kvalitetno i kvanti-tetno izvršena.

Ekonomski utrošak, a i ušteda zavise o terencu, t. j. o onome, koji u dnevnoj borbi izgara na izvr šavanju posla.

Izvršenje plana je stopostotno u nje-govoj moći. Projektantu, kao idejnom kreatoru, neminovno je namijenjena ve lika uloga, ali izvođaču su defini tivno povjereni i novac i ideja da ih pravilno ili nepravilno primjeni u praksi.

On je taj, koji će definitivno pokazati, koliko je u projektu bilo pozitivnih, a koli-ko negativnih zamisli i kako se one daju definitivno oživotvoriti. On može mnogo spasiti, a još više upropastiti.

Naravno, da svim terencima nije po-vjerena ista uloga, već prema polžaju. funkciii i tehnič koj naobrazbi svaki od njih vrši svoju funkciju.

Gotovo redovno postoji slijedeća raspodiela: što terenac manje fizički radi, to mu je veća stručna, intelektualna ili organizaciona odgovornost.

Običan radnik najviše fizički radi, ali zato mu je i minimalna odgovornost u od-nosu na objekt. Ovo se odnosi, narav-no, na pojedinca, ali skup svih radnika i najobičnije fizičke kvalitete kao kolektiv ima veliku stvarnu i moralnu odgovornost za izvršenje zadatka.

Uslijed toga se manuelni. stručni, in-telektualni i organizacioni rad na terenu miješa jedan s dru gim, te konačno svi skupa djeluju kao kolektiv, pa ako ne djeluju harmonično, rezultata ne može ni biti.

Uslijed neshvaćanja suštine terens-kog rada. on je vrlo često nepravilno oci-jenjen i smatran nižim tehničkim poslom, za koji nije potrebna viša stručna spre-ma.

Ovo mišljenje potiče iz naprijed izni-jetog, a i iz činjenice, da se viši kadrovi ne daju na teren zbog teških terenskih prilika života, kao i s raz loga što se ni-kako ne stimulira odlazak ovakovih stručnjaka na teren. Kratko i jasno tre-ba reći, da na terenu ne postoji dovoljna razlika u plaćama između viših tehničkih kategorija, jer oni koji više fizički rade i za koje su postavljene norme, mogu vrlo često dostići visinu prihoda najjačih stručnjaka na terenu. Naravno, da ovak-vo nepra vilno stimuliranje uz težak život - koji teren zahti jeva, ne može ponuka-ti stručnjake viših tehničkih kvaliteta da idu na teren. Uslijed toga isti upravo jurišaju na projektne biroe, gdje postoji mogućnost jačeg financijskog stimu-liranja, ako pokažu i jače zalaganje u radu. Ovaj problem treba jasno uočiti u svoj njegovoj širini, a ne zabijati kao noj glavu u pijesak i čuditi se, zašto naša i najjača gradilišta, vrlo suptilne tehničke konstrukcije, ostaju bez stručnjaka viših kvaliteta.”

Osim toga ono, što također ne stimu-lira stručne tehničke kadrove na terenu je činjenica, da se ne cijeni dovoljno izvađački rad u našoj tehničkoj stvarno-sti. Da je ovo točno možemo se uvjeriti, ako pratimo rad od puštanja objekata u pogon, pa sve dalje, gdje se redovno spominje projektant ili onaj koji je osi-gurao ili izvojevao novčana sred stva, ali izvađača se rijetko kad spominje.

U drugoj liniji, ako se ima što prigovo-riti objektu, njegovoj solidnosti, pa čak i stvarima za koje izvađač nije odgovoran, njega se u punoj mjeri tereti, čak poziva i na odgovornost.

Većinom se u ovim optužbama ne ulazi dublje u analizu stvarnih razloga, već se to obično radi samo ako dođe do sudske odgovornosti, a inače moralnu odgovornost snosi izvađač u cijelosti.

(nastavlja se)

14 novine

S

Hotel Burij Dubaji – sa svojih 705 m visine bit će najveća građevina na svijetu

SAJAM

D U B A I J E D N O O D N A J V E Ć I H S V J E T S K I H G R A D I L I Š T A

Skijalište u pustinji – vijest koja je obišla svijet. To i nije čudno kad se zna koliko i kako se gradi u Emiratima, a posebno u Dubaiju. Gotovo da nema dva ista nebodera, pogotovo u ulici Sheik El Zayed, gdje se gradi novi dio i stvaraju nove vizure modernoga gra-da. Shopping centri s najmaštovitijim sadržajima i brojnim trgovinama – kažu za neke od njih (napr. “Emirates”, uz koji se nalazi i poznato skijalište) da se ubrajaju u najveće na svijetu. Svaki novoizgrađeni neboder izgleda poput velike skulpture koja punim sjajem zab-ljesne u noći svjetlima koje ni mašta ne može po danu zamisliti.

A gradi se i dalje – nepregledne šume dizalica (kažu da je 16% svih ve-likih građevinskih dizalica sada u funk-ciji gradnje u Dubaiju), gradilišta koja neprestano rade, nove ceste, kvartovi, ulice ...... Sheik El Zayed, jedan od najomiljenijih vladara, koji je svoju viziju razvoja zemlje bogate naftom pretvarao u stvarnost i poticao poboljšanje stan-darda stanovništva, posebno infrastruk-turu, ali i razvoj prerađivačke industrije, bankarstva, poljoprivrede (uz izuzetno skupe i zahtjevne projekte desaliniza-cije vode i navodnjavanja nasada po-ljoprivrednih kultura, parkova, cvijeća, sportskih terena....). Njegov je moto bio da nafte neće biti uvijek i da stoga zaradu treba pametno ulagati za dobro-bit, budućnost i razvoj Emirata.

Turizam je jedna od važnijih grana, posebno u Dubaiju. Dubai – jedan od 7 emirata koji čine Ujedinjene Arapske Emirate (ostali su Abu Dhabi, Sharjah, Ajman, Umm al Qaiwain, Ras Al-Khaimah, Fujairah) poznat je po prvom i za sada jedinom hotelu u svijetu sa 7 zvjezdica Burj Al Arab – okupljalištu bogatih i slavnih (drugi koji će zatražiti istu kategoriju upravo je dovršen u Abu Dhabiju). “Soukh” je arapska riječ za tržnicu (bolje rečeno skup malih trgo-vina pod istim krovom, karakterističan za tradicionalno trgovanje u arapskom svijetu), a u Dubaiju su najpoznatije tržnice zlata i mirodija, okružene labirin-tom uličica u kojima se na tradicionalan

način prodaju parfemi, tehnička roba, rukotvorine, tradicionalna odjeća. Dubai je i jak financijski centar u kojem se rado nastanjuju stranci (mnogi od njih kažu da su došli na godinu ili dvije, a ostali su deset i više godina), te usprkos araps-kom duhu odaje kozmopolitski karak-ter. Nude se uvjeti sigurnog i privlačnog ulaganja i razvijanja poslovanja, te svi segmenti lagodnog, sadržajima bo-gatog i ugodnog života - i za domaće stanovništvo, ali i strance. Vrlo je važna i sigurnost koju pruža svojim žiteljima i gotovo zanemar v kriminal.

Svaki razvoj zahtijeva kvalitetnu infra-strukturu, posebno energetski sek-tor – sve najvažnije za posao i život bazi rano je na energiji: postrojenja za eksploataciju nafte, brodski terminali i luke, desalinizacija kao jedan od najs-kupljih tehnoloških procesa (na vodi se ne štedi, iako je nema u prirodnom ob-liku), klimatizacija (ljeti su temperature nerijetko iznad 50°), raskošna rasvjeta ulica, stambenih zgrada i svih objeka-ta (čak je i autocesta između Dubaija i Abu Dhabija u duljini od 150 km potpu-no osvijetljena), poljoprivreda i navod-njavanje, prerađivačka industrija, finan-cijski sektor, građevinarstvo...

Svaki “blackout” koji se dogodi zbog naglog razvoja potrošnje energi-je ili kvara u postrojenjima predstavlja problem u normalnom funkcioniran-ju grada kao što je Dubai. Stoga je ovogodišnji sajam pod nazivom “Middle East Electricity” bio znatno veći od prošlogodišnjih – i po broju izlagača, ali i posjetitelja koji su uglavnom poslov-ni ljudi – npr. djeci nije dopušten ulaz.

U Dubaiju gotovo svakog dana niču moderna zdanja

U vrhunski uređenom i opremljenom Međunarodnom izložbenom centru u Dubaiju na 25.000 m2, u pet paviljona s visokom sajamskom infrastrukturom sudjelovalo je više od 800 izlagača iz 51 zemlje, a 18 država je imalo svoje nacionalne izložbe. Sajam je podržala FEWA (Federal Electricity and Water Authority), a jedan je od najvećih saj-mova energetike u svijetu ove godine. To je rezultat ponajprije rastuće potrebe za ulaganjima u energetske kapacitete zemalja Zaljeva (kao posljedica popula-cijskog rasta i intenzivnog rasta gospo-darskih aktivnosti) i sadašnjim ulaganji-

ma u projekte vrijednosti 1,25 mlrd USD kako bi se zadovoljile potrebe u prvom redu Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U okviru izložbenog prostora po dru-gi put je bio organiziran nastup Hrvatske gospodarske komore, a sudjelovali su: Končar, Elka, Elektrokontakt i Metal-product...

Iako tamo gotovo svi poslovni ljudi govore engleski, Končar je ponudio prospekte svoje opreme, atestirane u nezavisnim svjetskim laboratorijima u skladu sa zahtjevima tog tržišta, na eng-leskom i arapskom jeziku – potez koji je mnoge iznenadio i razveselio i možda, u prebogatoj ponudi svih važnih svjetskih i lokalnih proizvođača, privukao i nekog novog kupca ili investitora.

(Piše: Renata Godek, Epoha br. 59.)

D U B A I

15novine

16 novine

U

V

B

OTVORENA NOVA AGENCIJA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU “PREDIKAT-SPLIT”

Budući da su odnosi s javnošću kao jedna od funkcija upravljanja koja može znatno pridonijeti uspjehu tvrtke još uvijek nedovoljno prepoznati u većini dalmatinskih tvrtki, ohrabruje činjenica da je u Splitu počela raditi PR agencija Predikat-Split kao dio najvećega domaćeg PR sustava stvorenog kroz partnerstvo splitske Kaliste, zagrebačke Premise i riječke PR agenci-je “Predikat”. Početak rada obilježen je dvjema uspješnim radionicama o temama kriznog komunikacijskog menadžmenta te odnosa s medijima, koje su zbog svoje aktualnosti privukle veliki broj sudionika iz privrede, upravne administracije i medi-ja. Radionice su vodili domaći eminentni stručnjaci za odnose s javnošću uz sud-jelovanje Danka Družijanića, urednika na

HTV-u. Prisutnost mnogih poslovnih ljudi na prigodnom domjenku dobar je znak da se nešto pomaknulo u prepoznavanju ove djelatnosti kao jedne od ključnih u stvara-nju dobrog rejtinga tvrtke, a time i otvaranju mogućnosti za njeno daljnje napredovanje i profitno poslovanje.

Jedna od više od 500 važećih definicija odnosa s javnošću, možda najjasnija za širu javnost, glasi: Odnosi s javnošću su funkci-ja upravljanja koja identificira, uspostavlja i održava međusobno korisne odnose između organizacije i različitih javnosti o kojima ovisi njen uspjeh i neuspjeh”. Svaka organizacija komunicira (bilo planirano ili neplanirano) s najmanje 5 različitih javnosti: dioničari (vlas-nici), zaposlenici, klijenti, stručna/poslovna i regulativna javnost, mediji.

Plansko i sustavno djelovanje na svim ovim javnostima nesumnjivo bi pridonijelo smanjenju nesporazuma i tenzija među su-dionicima, a posebno s medijima koji, htjeli vi to ili ne htjeli, postaju presudni čimbenik vaše uspješnosti.

Vlasnik Dalmacijacementa, me ksi čki CEMEX, treći po veličini svjetski pro izvođač cementa, ove je godine uključio i hrvatske građevinare u natječaj za međunarodnu na-gradu koju već petna est godina dodjeljuje za doprinose una pređenju građevinske struke i stva ranju repreze ntativnih djela izvedenih većinom cementom Cemex-a. U konkuren-ciji će biti građevine iz 35 zemalja svijeta u ko jima Cemex ima proizvodna postrojenja, izgrađene u 2005.

Nagrađuju se radovi u tri kategorije: st-ambena izgradnja, institucionalno/industrij-ski objekti te infrastrukturni objekti.

Natječaj u Hrvatskoj nadzirat će za to posebno formiran odbor kojemu je na čelu dr.sc. Petar Đukan, direktor Instituta građevinarstva Hrva tske, a članovi su dr.sc. Jure Radić, Jerko Rošin, dip.ing.arh., te

Zlatko Jelić, dipl.oec. direktor prodaje Dalmacijacementa.

Ocjenjivanje prijavljenih projekata kon-centrirat će se na korištenje inovativnih siste-ma i procesa u gra đevinarstvu, pridržavanje zadanih rokova i specifikacija kao i na izazo-ve i vještine rješavanja problema potrebne za cjelovitu izvedbu djela.

Konstruktor-inženjering sudjelo vat će u natječaju s dva infrastrukturna objekta: mo-stovima “Krka” i “Guduča”, koji su dovršeni u 2005. god.

Hrvatski pobjednici svečano će biti pro-glašeni 19. svibnja u Splitu, a njihovi pred-stavnici gostovat će na svečanoj cere moniji nagrade u Meksiku (Monterrey) u studenom 2006.

GRAĐEVINARSKA NAGRADA CEMEX-A PRVI PUT U HRVATSKOJ

Broj 10, Travanj 2006.n o v i n en o v i n e

Zlatko Jelić, direktor prodaje i Juan Carlos Rincon, predscjednik uprave Dalmacijacementa, te dr.sc. Petar Đukan, direktor Instituta građevinara Hrvatske

CEMEX Building Award

U organizaciji Hrvatskog društva građevinskih konstruktora u Dubrovniku će se, od 21. do 24. svibnja, održati Međunarodna konferencija o mostovima vezana uz najnovija dostignuća s područja: projektiranja mostova u estetskom, kon-ceptualnom i inovativnom smislu; metoda proračuna za razne vrste opterećenja i ut-jecaj potresa; primjene novih, modernih materijala, metoda građenja i novih tehnolo-gija, monitoringa, održavanja i obnove.

U okviru Konferencije organizirat će se i radionice: COST 534 “Novi materijali i su-stavi kod prenapetih betonskih konstrukci-ja” te SOFISTIK “Software u mostogradnji i drugim disciplinama.”

U radu Konferencije sudjelovat će mnogi eminentni svjetski stručnjaci. Prigoda je ovo da i hrvatski stručnjaci prikažu postignuća hrvatske mostogradnje u posljednjih sedam godina.

U tom razdoblju Konstruktor-inženjering isprofilirao se kao jedna od najjačih mostograđevnih tvrtki pa će o svojim iskust-vima u građenju, projektiranju i organizaciji niza značajnih objekata s ovog područja govoriti njegovi stručnjaci. Ti objekti bit će prikazani i u okviru izložbenog prosto-ra Konferencije, organiziranog u hotelu Croatia.

Predsjednik Uprave Konstruktora Željko Žerić, predsjednik je Organizacijskog od-bora, a Konstruktor je ujedno i glavni spon-zor Konferencije.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O MOSTOVIMA