Općinski sud u SarajevuOпшtински суд у Сарајеву

The Municipal court in Sarajevo

Juli 2010.Izdanje br. 17

Tokom prvih šest mjeseci 2010. godine u Općinskom sudu u Sarajevu zaprimljena 121.254 nova predmeta, savladan kompletan priliv, riješen 140.771 predmet te smanjeni zaostaci za 19.517 predmeta

Ostvarena norma na nivou suda iznosi 231,16%

Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH, podržao sastanak TZUP-a Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog suda uBanjoj Luci

Općinski sud u Sarajevu posjetili austrijski i njemački ambasador u BiH

02 www.oss.ba

Na Prvim sindikalnmim igrama predstavnici Kantonalnog i Općinskog suda u Sarajevu ekipno osvojili zlatne medalje u 10 disciplina

U Neumu su od 17. do 20.06.2010. god. održane Prve sindikalne igre. Ekipa Kantona Sarajevu

u čijem su sastavu bili i predstavnici Sindikata sarajevskog Općinskog suda, osvojila je deset prvih mjesta od ukupno 12 disciplina u kojima je takmičenje bilo organizovano. Prva mjesta osvojena su u sljedećim disciplinama:

- Mali nogomet (muškarci),- Basket (mješovito m/ž),- Odbojka na pijesku (mješovito m/ž),- Stoni tenis (muškarci),- Stoni tenis (žene),- Streljaštvo (muškarci),- Pikado (muškarci)- Pikado (žene) i - Šah

Sljedeći učesnici Sindikata Općinskog suda u Sarajevu su ostvarili odlične rezultate:

- Vedran Maksimović,- Elvedina Omerhodžić,- Tarik Tabak,- Elvis Zornić,- Alma Muhić i - Rasema Zukančić

03www.oss.ba

U Neumu je 28. i 29.06.2010. god. održan deveti po redu sastanak Timova za upravljanje

promjenama Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog suda u Banjoj Luci. Sastanku su, osim predstavnika ova dva suda, prisustvovali i Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika za BiH i supervizor za Brčko Distrikt, te Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Raffi Gregorian je pozdravio održavanje ovakvih sastanaka i istakao kako je to pozitivan primjer dobre saradnje na entitetskom nivou. Naglasio je da OHR pruža podršku održavanju ovakvih sastanaka kao i dr. Valentin Inzko, visoki predstavnik za BiH. „Održavanje ovakvih sastanaka je važno, ne samo za ova dva suda, nego i za pravosuđe u cjelini. Ovakav primjer trebali bi slijediti i drugi sudovi“- rekao je Gregorian.

„Rad Timova za upravljanje promjenama sarajevskog i banjalučkog suda direktno je doprino njihovom kvalitetnijem radu, ostvarenju boljih rezultata i veće norme. Siguran sam da ćete i ubuduće postizati još bolje rezultate jer bez općinskih/osnovnih sudova nema ni ostalih sudova. Vi direktno doprinosite izgradnji sudske prakse“- rekao je Milorad Novković, predsjednik VSTV-a BiH. On

je posebno naglasio da je prisustvo Raffia Gregorijana na sastanku TZUP-a od velikog značaj te se ujedno zahvalio OHR-u što podržava održavanje ovakvih sastanaka, a što je direktna podrška bh. pravosuđu u cjelini.

Na sastanku je predstavljen rad Udruženja sudija BiH (US BiH) čiji je predsjednik Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci, a potpredsjednik Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu. Ovom prilikom sudije su istakle kako očekuju podršku od US BiH ali i zaštitu svog rada i ličnosti u slučaju bilo kakvih pritisaka na neovisan rad sudije. Tegeltija je pozvao sudije da se učlane u Udruženje i aktivno učestvuju u radu kako bi se što više doprinijelo ostvarenju ciljeva USBiH.

Muris Lončarević, šef pisarnica sarajevskog Općinskog suda, i Adela Bejtović, stručna savjetnica u Kabinetu predsjednika suda, predstavili su prisutnima novoformirani Razvojno-edukatini centar Općinskog suda u Sarajevu (RecOSS). Osnivni cilj formiranja ovog centra jeste jačanje kapaciteta suda kao i pružanje podrške upravi suda kako bi se iznašla najbolja rješenja na putu ka postizanju potpune efikasnosti suda i ažurnosti sudskih odjeljenja. Do sada je u RecOSS-u održan seminar iz

oblasti strateškog planiranja te napredni kurs pravnog engleskog jezika, a u planu je da se u septembru 2010. godine započne sa kursom engleskog jezika za početnike.

Ideju o osnivanju ovakvog centra pri Općinskom sudu prepoznala je i podržala ambasada Republike Češke u BiH koja je za RecOSS obezbijedila kompletnu tehničku upremu u vrijednosti od 199.338 CZK (čeških kruna). Na sastanku je zaključeno da će sarajevski sud pružiti direktnu podršku banjalučkom kako bi uskoro i u ovom sudu bio osnovan jedan ovakav edukativni centar.

S obzirom da je jedna od tema dnevnog reda bio i položaj sudija, na sastanku je zaključeno da bi se trebalo aktivno raditi kako bi se poboljšao položaj sudija. Kada je riječ o sudijskim naknadama, Salihović je rekao da bi to pitanje moglo biti riješeno do kraja godine. Uvođenjem naknada sudijama značajno bi se poboljšao rad pravosuđa. Sudijama bi bilo isplativo ići na posao iz jednog entiteta u drugi jer bi imali naknadu za odvojeni život.

Na kraju sastanka doneseni su i zaključci, a sljedeci sastanak TZUP-a sarajevskog i banjalučkog suda zakazan je za drugu polovinu septembra.

Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH, podržao sastanak TZUP-a Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog suda u Banjoj Luci

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, Milorad Novković, predsjednik VSTV-a BiH, Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika za BiH i supervizor za Brčko Distrikt, Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci

04 www.oss.ba

Premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović 12.04.2010. god. je u pratnji sekretara Vlade Ismeta

Trumića i predstavnika Federalnog ministarstva pravde posjetio Općinski sud u Sarajevu (OSS) gdje je informisan o pravnim pretpostavkama za strana ulaganja u BiH, odnosno o servisiranju potreba potencijalnih investitora te o radu ovog najvećeg suda u BiH.

Razgovor s predsjednikom OSS-a i dopredsjednikom Udruženja sudija BiH Goranom Salihovićem bio je prilika i za razmjenu mišljenja iz domena položaja nositelja pravosudnih funkcija i pitanjima koja se tiču pružanja boljih, efikasnijih i jeftinijih usluga bh. građanima.

Kako je u izjavi datoj nakon sastanka istaknuo premijer Mujezinović, neposredan povod za posjetu i razgovore u OSS-u jesu zaključci “Sarajevo Business Foruma”, odnosno

potreba za promptnim postupanjem sudskih organa kada je riječ o potpori investitorima i osiguranju uslova za strana ulaganja, a u vezi sa čim su interes iskazali učesnicima Foruma.

Mujezinović je, istovremeno, pohvalio rad OSS-a te podcrtao spremnost da pruži punu potporu nositeljima sudske vlasti da bi se njihov status u pogledu plaća i drugih naknada izjednačio s nivoom koji važi za izvršnu i zakonodavnu vlast.

U ime domaćina - OSS-a, federalnog premijera i njegove saradnike pozdravio je predsjednik ovog suda Goran Salihović, ocijenivši da njegovu posjetu shvata kao potporu neovisnom pravosuđu.

Naglasio je da je OSS spreman na izazove iz domena stranih investicija ili bilo kojih ula-ganja te za postupanje u skladu s važećim zakonima kojima je regulisana ta oblast.

Sagovornici su konstatovali da će izvršna i sudska vlast nastaviti razvijati partnersku saradnju, a radi predupređivanja i razrješavanja svih eventualnih nedoumica.

Mujezinović je, odgovarajući na novinarsko pitanje o tome koji je to “slučaj” bio povod za njegovu posjetu OSS-u, kazao da se radi o investicijama iz Malezije o čemu se interesovao bivši premijer te zemlje Mahathir bin Mohamad.

Istovremeno, potcrtao je da treba činiti sve da se ne bi dovelo u pitanje povjerenje potencijalnih investitora u pravni sistem u BiH, odnosno promovisati najbolju praksu u tom pogledu, uključujući i kvalitetno i blagovremeno informisanje inozemnih investitora o pravnim i drugim pretpostavkama na tom planu.

Mujezinović posjetio Općinski sud u Sarajevu

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, Mustafa Mujezinović, premijer Federacije BiH, Ismet Trumić, sekretar Vlade FBiH

05www.oss.ba

U Općinskom sudu u Sarajevu 17.03.2010. god. održana je press konferencija na kojoj

je predstavljen godišnji izvještaj o radu ovog suda u 2009. godini. Goran

Salihović, predsjednik suda, kao najbitniji podatak je istakao da je tokom posljednje četiri godine (od 2006. do 2009. godine) 1.655 osuđenih lica upućeno i izdržava 1.536,7 godina zatvora s tim da još uvijek

388 osuđenika, uslijed nedostatnosti zatvorskih kapaciteta, čeka na izdržavanje kazne. U proteklom periodu u Sektoru izvršenja krivičnih sankcija došlo do proširenja zatvorskih kapaciteta te je predsjednik Salihović pozdravio inicijativu Federalnog ministarstva pravde za uvođenje alternativnih zakonskih mjera - kućnog zatvora uz elektronski nadzor, odnosno društveno korisnog rada, umjesto klasičnog izdržavanja zatvorskih kazni. Salihović vjeruje da će neophodni nacrti zakonskih izmjena u toj oblasti uskoro biti upućeni Vladi FBiH te u parlamentarnu proceduru, a što će omogućiti implementaciju spomenutih mjera, kao i znatno umanjenje troškova u Sektoru izvršenja krivičnih sankcija. „Spomenute zakonske mjere koje predstavljaju alternativu klasičnom načinu izdržavanja kazni koristit će se u slučajevima u kojima je izrečena zatvorska kazna do jedne godine. Kada je u pitanju uvođenje instituta društveno korisnog rada, neophodno je osigurati angažman osuđenika u javnim komunalnim “preduzećima” – istakao je Salihović.

Naglašeno je da je u periodu od 2005. do 2009. godine u ovom sudu ukupno završeno 1.114.385 predmeta što je impozantan podatak.

“Dnevni avaz“Piše: Faruk Vele

Predsjednik Udruženja sudija BiH Milan Tegeltija upozorio u Sarajevu 30.03.2010. god. da bh. sudije

nisu zadovoljne svojim statusom i da je situacija sasvim alarmantna. Upozorio je da može doći u pitanje kompletna reforma pravosuđa! Tegeltija je na konferenciji za novinare u Općinskom sudu u Sarajevu izjavio da su sudije “posve nezadovoljne i da odlaze iz pravosuđa zbog lošeg materijalnog i finansijskog statusa”. Odliv kadrova - Ako se ovo nastavi, ako se ništa ne učini na popravljanju sudijskog standarda, mi ćemo pored recesije u finansijskom smislu imati i recesiju pravne države, jer neće imati ko da nam provodi zakon.

Predstavnicima medija prezentovan godišnji izvještaj o radu suda u 2009. godini

Sudije napuštaju pravosuđe

Zgrada Općinskog suda u Sarajevu

Detalji sa konferencije

06 www.oss.ba

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, primio je 08.04.2010. god. u

posjetu dr. Donatusa Koecka, austrijskog ambasadora u BiH. Cilj posjete bio je upoznavanje ambasadora sa trenutnom

situacijom u najvećem bh. sudu te uspostavljanje zajedničke saradnje između sarajevskog i austrijskih sudova.

Predsjednik Salihović je istakao da je ne tako davno situacija u ovom sudu

bila katastrofalna s obzirom na veliki broj neriješenih predmeta, loše uslove rada i postojanje korupcije. Sada je situacija značajno promijenjena. Sudska odjeljenja su ažurna, riješen je veliki broj predmeta, iskorijenjena je korupcija, a sa rekonstrukcijom zgrade suda stvoreni su odlični uslovi za rad.

„Ono što i dalje predstavlja problem jesu komunalni predmeti, sudski budžet i položaj sudija“- naglasio je Salihović. Ambasador je imao priliku obići zgradu suda te posjetiti i novootvorenu biblioteku u kojoj je ujedno i Razvojno-edukativni centar sarajevskog suda (RecOSS). Ambasador je istakao kako je ovakav jedan centar veoma važan jer omogućava jačanje kapaciteta, razmjenu ideja i usavršavanje radne snage.

Na sastanku je bilo riječi i o mogućoj posjeti austrijskih sudija ovom sudu.

Ako se ovakav odliv sudija nastavi, ako se ne shvati da imamo problem, bojim se da će i sama reforma pravosuđa doći u pitanje - kazao je Tegeltija. Prema njegovim riječima, sudije rade 70 posto više nego što su plaćene, iako žive pod stalnim pritiscima. Većina njih ima plaću 2.400 KM. To je, kaže, plaća koju dobar pravnik može zaraditi u svakoj banci, dobrom preduzeću i svim institucijama, što nikoga ne stimulira da se bavi teškim sudijskim poslom. Tegeltija tvrdi da su sudije nerijetko “žrtvena janjad određenih neriješenih odnosa i sukoba u ovom društvu”. - Po njima svako ima pravo da pljuje, a oni nemaju mogućnosti da odgovaraju na prozivke - rekao je Tegeltija. Stimuliranje ljudi Potpredsjednik Udruženja Goran Salihović kazao je da je položaj sudija doživio najnižu tačku.

- Naš cilj je da se položaj sudija popravi. Ne moramo tražiti povećanje plata, ali ćemo insistirati da dobijemo ono što imaju svi u BiH, a jedino sudije nemaju. To su topli obrok, naknade za prijevoz, dežure, odvojeni život... Moramo stimulirati ljude. Gledajte, u 2003. godini plaća sudija je bila 2.400 KM, a jednog poslanika 500 KM. Sada taj poslanik ima 7.500, a sudija 2.400 KM!? Nešto nije dobro u toj raspodjeli - istakao je Salihović. Nadalje, najavio je da će sudije tražiti popravljanje svog statusa najprije od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), Parlamenta BiH, pa i OHR-a. - Osim toga, počeli su napadi na sudije i tužioce. Nedavno smo imali upad u stan glavnog tužioca...Imali smo i napade na sudije u Širokom Brijegu, Bihaću i Sarajevu. Mi sve to shvatamo kao neko upozorenje. Sudije su ugrožene! Mi moramo jačati pravnu državu. A kako? Materijalnim osiguranjem sudijskog kadra - zaključuje Salihović.

Napadi na sudije moraju biti rigorozno kažnjeni

Tegeltija je upozorio da bh. sudije nemaju nikakvu fizičku zaštitu i da pitanje njihove sigurnosti nije sistemski rijeŠeno. Ipak, potvrdio je da nekoliko sudija ima 24-satnu policijsku zaštitu. Ne smije se, kaže, dopustiti da se nešto strašno desi pa da onda društvo reagira. Svaka šuša može doći u sud ili na ulici sudiji udariti pljesku. Toliko je sudija zaštićen. Svaka zemlja koja drži do sebe poštuje i uvažava svoje sudije. Jer, oni su garancija pravne države. Niko drugi. Oni su tu da se brinu da se zakon provodi. Ne kažemo da i u ovom žitu nema kukolja, ali ne može se generalno reći da su sudije loše i korumpirane. Sistemski problem nije riješen. Napadi na sudije moraju biti rigorozno kažnjeni, a taj napad mora biti tretiran kao posebno krivično djelo - naveo je Tegeltija.

Dr. Donatus Koeck, austrijski ambasador u BiH, posjetio Općinski sud u Sarajevu

Austrijski ambasador sa prevodiocem u posjeti Općinskom sudu u Sarajevu

07www.oss.ba

U Općinskom sudu u Sarajevu na početku 2010. godine bilo je ukupno 958.710 neriješenih

predmeta iz prethodnih godina. Tokom prvih šest mjeseci zaprimljeno je 121.254 predmeta tako da je u radu ukupno bilo 1.079.964. Od tog broja riješeno je 140.771, dok je neriješenih ostalo 939.193 predmeta. Od tog broja 856.997 ili 91,25% čine komunalni predmeti, dok je strukturnih predmeta samo 82.196 ili 8,75%. Prosjek ostvarene norme na nivou suda iznosi 231,16%.

Izvještaj O radu SudSkIh Odjeljenja

Parnično odjeljenje Ostvarena norma 117,4%

U Parničnom odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu raspoređene su 32 sutkinje. Prosječno zaduženje sutkinja po referatu iznosi 284 predmeta. Odjeljenje radi na predmetima iz građansko-pravne oblasti, a najzastupljeniji su radni sporovi.

Na kraju 2009. godine Parnično odjeljenje je u radu ukupno imalo 8.665 predmeta od kojih 3.560 predmeta koji se odnose na radne sporove, 5.065 predmeta na ostale građansko-pravne sporove, te 40 porodičnih predmeta. U izvještajnom periodu (prvih šest mjeseci 2010. godine) primljeno je novih 4.508 predmeta, tako da je ukupno u radu bilo 13.173 predmeta. U ovom periodu riješeno je 4.026 predmeta tako da je na kraju izvještajnog perioda ostalo neriješenih 9.147 predmeta. Ostvarena norma prema broju radnih dana je u ovom periodu 117,9%.

Iz prikazanih podataka je vidljivo da se zaostaci u broju predmeta na Parničnom odjeljenju smanjuju, pogotovo kada se imaju u vidu i brojčani pokazatelji iz ranijih godina kada je po jednom referatu sudije bilo i 3.000 predmeta.

Na sastancima sudija Parničnog

odjeljenja, kao i kolegija sudija, dogovoreno je da se norma rješavanja ovih predmeta nastoji prebaciti za 30%. Posebna pažnja je posvećena radu starim, kao i zaostalim predmetima u skladu sa Uputstvom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, kao i Naredbom predsjednika suda, izvršen je popis svih predmeta iz ranijih godina, pojedinačno po sudijama, te postavljeni okvirni rokovi za rješavanje predmeta iz najstarijih godina, a sve u cilju postizanja potrebne ažurnosti. Na dosadašnjim sastancima Parničnog odjeljenja od sudija je zatraženo da provjerom kroz predmete iz najstarijih godina utvrde uzroke zbog čega isti nisu rješavani u potrebnim rokovima, a sve kako bi se napravila analiza istih uzroka i preduzele potrebne mjere.

Na redovnim sastancima odjeljenja razmatra se tekuća problematika u radu odjeljenja, te analiziraju izvještaji o radu suda pojedinačno za svaki mjesec, kao i u određenim periodima, razmatra se izmjena zakonskih propisa i sudska praksa Kantonalnog suda u Sarajevu i Vrhovnog suda F BiH po pojedinim oblastima.

U proteklih šest mjeseci sa Kantonalnog suda u Sarajevu po žalbama stranaka na odluke ovog sudskog odjeljenja vraćeno je 1.099 predmeta, od čega je potvrđenih odluka 975, preinačenih odluka 64 i 60 ukinutih odluka, iz čega proizilazi da je zadržan zavidan kvalitet rada odjeljenja iz prethodne godine.

Porodično odjeljenjeOstvarena norma 100,09%

Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu, osnovano 01.01.2008. godine, ima četvero sudija koji rade na predmetima iz porodično-pravne oblasti utvrđene Porodičnim zakonom. Ovo odjeljenje je opravdalo svoje formiranje s obzirom da se broj starih predmeta enormno smanjio.

Odjeljenje je u 2008. godini imalo u radu 2.181, a zaprimilo 920 predmeta tako da je u radu bio ukupno 3.091 predmet. Od tog broja riješeno je 1.502, a ostalo neriješenih 1.533.

U 2009. godini u ovom odjeljenju je bilo 1.533 neriješenih, zaprimljeno 958 novih predmeta, u radu je bilo ukupno 2.491 od kojih je riješeno 1.596, ostalo neriješenih 895.

Na početku 2010. godine odjeljenje je imalo 895 predmeta, tokom prvih šest mjeseci zaprimljeno je 549 novih predmeta tako da je u radu bilo 1.444 neriješenih predmeta. Ukupno je riješeno 523 dok je neriješenih ostao 921 predmet. Ostvarena norma odjeljenja je 100,09%.

Posebno treba napomenuti da su sutkinje bile odsutne ukupno 126 dana, što zbog seminara, godišnjeg odmora bolovanja (operacije, teške anemije, iscrpljenosti).

S obzirom da se rad sudije, između ostalog, prati putem brojki koje se odnose na kvantitet i kvalitet urađenih predmeta, treba naglasiti da privremene mjere i mjere osiguranja ne ulaze u broj urađenih odluka (normu), a postupak za donošenje tih odluka je hitan jer se radi o rokovima od tri, osam dana, koje imaju apsolutni prioritet u odnosu na druge predmete i iziskuje ponekad više vremena od redovnog postupka po tužbi tako da sudija u jednom predmetu donio čak tri mjere osiguranja i jednu privremenu mjeru.

Nadležnost Porodičnog odjeljenja je da sudi u postupcima: razvoda, poništenja, utvrđenja braka, povjere djece, izdržavanja djece, izdržavanje bračnih/ vanbračnih partnera, utvrđivanje međusobnih odnosa i ličnih kontakta djece i roditelja; utvrđenja, očinstva/materinstva, osporavanja očinstva/materinstva, imovinskih odnosa bračnih/vanbračnih partnera, postupanje po

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU OPĆINSKOG SUDA U SARAJEVU TOKOM PRVIH ŠEST MJESEcI 2010. GOD. U OPĆINSKOM SUDU U SARAJEVU ZAPRIMLJENA 121.254 NOVA PREDMETA, SAVLADAN KOMPLETAN PRILIV, RIJEŠEN 140.771 PREDMET TE SMANJENI ZAOSTAcI ZA 19.517 - OSTVARENA NORMA NA NIVOU SUDA IZNOSI 231,16%.

08 www.oss.ba

mjerama osiguranja i privremenim mjerama, s tim što odjeljenje i dalje sudi stare predmete Parničnog odjeljenja čiji se broj također izuzetno smanjio, posebno ako se zna da se radi o složenim predmetima i predmetima koji su trajali duži vremenski period.

Osim rada na izradi odluka, vođenja ročišta, praćenja zakona i literature, sudije su imale niz važnih i neophodnih aktivnosti u toku 2010 godine. sudije su bili mentori sudskim pripravnicima i volonterima, prisustvovanju nizu neophodnih sastanaka kao što su sastanci Timova za upravljanje promjenama Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog sud u Banjoj Luci, sastanci sudija Porodičnog odjeljenja, seminari organizovan od strane Centra za edukaciju sudija i tužilaca, seminari za edukacija edukatora, koji su sastavni dio njihovog stručnog usavršavanja itd. U okviru obavezne edukacije Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH organizovao je u Sarajevu seminar na temu „Porodični sporovi sa međunarodnim elementom“ gdje su kao edukatori bili sudije Porodičnog odjeljenja.

Sutkinje Porodičnog odjeljenja prisustvovale su sastancima, okruglim stolovima i seminarima te dale svoje učešće u radu Udruženja žena sutkinja BiH koje je dio međunarodnog Udruženja žena sutkinja.

Također, sudije su imale sastanke sa JU Kantonalnim centrom za socijalni rad Sarajevo na kojem su prepoznali neka nova i važna pitanja za daljnju saradnju, kao što su pitanja međunarodne saradnje sudova i centara, s posebnim

osvrtom na međunarodne konvencije iz oblasti Porodičnog prava koje se odnose na otmicu djece, izdržavanje djece, smještaj i kontaktiranje djece sa roditeljem sa kojim djeca ne žive, a kada se, recimo, jedan od roditelja nalazi u inostranstvu kao državljanin druge države ili bh. državljanin koji ima privremeni boravak u inostranstvu.

Porodično odjeljenje održava sastanke radi informisanja, razmatranja i analize važnih pitanja kao što je sudska praksa, izmjenama i dopuna zakona, izvještaji o radu, mjesečni, polugodišnji i godišnji, a sve to je doprinijelo efikasnijem i kvalitetnijem radu i prepoznavanju novih pitanja koje se nameću kroz praksu u ovoj oblasti.

Privredno odjeljenje Ostvarena norma 144,77%

Privredno odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu ima 11 sudija koji sude privredne sporove Ps, jedan dio sporova male vrijednosti (Mals), jedan sudija vodi postupak stečaja i likvidacije (ST, L), dok je još jedan sudija zadužen određenim brojem predmeta stečaja i likvidacije (preostali dio njegovog referata čine privredni sporovi), dok ostale sudije rade isključivo privredne sporove.

Šest stručnih saradnika sude privredne sporove male vrijednosti (Mals), s tim da stručni saradnici svoje poslove obavljaju u okviru ovog odjeljenja jer su uvezani u CMS sistem, iako svoje rezultate prikazuju u okviru Odjeljenja za sporove male vrijednosti osnovanog u maju 2007. godine.

Na dan 01.01.2010.godine, prema podacima pisarne, stanje broja neriješenih predmeta je bilo:

Ps 2.491 Mals 663 L 296St 45

Priliv predmeta u periodu 01.01.2010. – 30.06.2010. godine je bio:

Ps 1.139 Mals 432 L 118 St 18

U navedenom periodu ukupno je riješeno: Renovirana aula suda

Zgrada Općinskog suda u Sarajevu

09www.oss.ba

Ps predmeta 1.285 Mals predmeta 445 Predmeta likvidacije 84 Predmeta stečaja 16 Ukupna norma na nivou odjeljenja je 144,77%

Svi predmeti se rješavaju prema danu podnošenja tužbe, dok su izuzetak od ovog pravila samo oni predmeti koji se po zakonu smatraju hitnim. Svi predmeti su zakazani, odjeljenje je ažurno i u velikoj mjeri sudije su angažovane na rješavanju starih predmeta, kako bi se broj tih predmeta smanjio na najmanju moguću mjeru.

Gledajući pokazatelje od početka godine, kada je broj Ps predmeta iznosio 2491 do danas, kada taj broj iznosi 2345 Ps predmeta, evidentno je da je, ne samo savladan priliv, nego i broj

predmeta smanjen za 146 Ps predmeta, a po predmetima se postupa odmah po zaduženju sudije.

krivično odjeljenjeOstvarena norma 191,61%

U Krivičnom odjeljnju Općinskog suda u Srajevu tokom izvještajnog perioda radilo je 13 sudija. Krivično odjeljenje je na početku 2010. godine imalo ukupno neriješenih 2.549 predmeta. U toku prvih 6 mjeseci primljeno je 3.479 predmeta, te je ukupno bilo u radu 6.028 predmeta. Riješeno je 3.256 predmeta te je u izvještajnom periodu ostalo neriješeno ukupno 2.772 predmeta. Ovo odjeljenje nije savladalo priliv predmeta.

Ostvarena norma za period 01.01.2010. godine do 30.06.2010. godine iznosi 191,61%.

Riješavanje krivičnih predmeta teče kroz tri faze: istrage i optuženje, koje je u nadležnosti Tužilaštva, ali u predmetaima istrage (Kpp) sud donosi određene odluke na prijedlog Tužilaštva, a u fazi optuživanja (Kps), sud uzima izjašnjenje o krivici. Treća faza suđenja je K tako da je krivično odjeljenje na početku 2010. godine imalo u radu čistih K predmeta 1.570, primljeno 1.102 predmeta te je ukupno bilo u radu 2.672 predmeta. Riješeno je 967 predemeta.

U K predmetima nije savladan priliv.

U Krivičnom odjeljenju postoje i tzv. „mrtvi predmeti“. To su predmeti gdje je sudska odluka postala pravomoćna ali se predmet ne može arhivirati. Takvi predmeti su i dalje u radu pošto se mora utvrđivati da li je kazna zatvora izvršena, novčana kazna naplaćena, da

li su naplaćeni troškovi postupka. Mora se utvđivati nastupanje roka za brisanje sudskih odluka. Sudije u Krivičnom odjeljenju imaju obim predmeta u radu više od predmeta koji su u toku i ovi predmeti oduzimaju vrijeme za rad, a ne ulaze u normu.

Dalje, Krivično odjeljenje ima u radu i maloljetničke predmete gdje se provodi čitav postupak istrage (pripremni postupak) do donošenja odluke na kom referatu radi jedan sudija (sudija za maloljetnike), a po završetku pripremnog postupka, ako je po Zakonu obavezan glavni pretres, takav predmet se daje u rad drugim sudijama u Krivičnom odjeljenju.

Izvršno odjeljenjeOstvarena norma 131,48%

U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu, tokom provog polugodišta 2010. godine ukupno je zaprimljeno 5.699 predmeta tako da je u rješavanju bilo 28.375 strukturnih predmeta i 29.735 predmeta gdje je prijedlog podnesen od strane JRTV, odnosno, ukupno u rješavanju je bilo 58.110 predmeta.

U izvještajnom periodu ukupno je riješeno 7.337 predmeta, od čega 6.005 predmeta strukturnih i 1.332 predmeta gdje je podnosilac prijedloga JRTV dok je ostvarena norma Odjeljenja 131.48%.

Na kraju izvještajnog perioda u ovom odjeljenju je ostalo nerješeno 22.370 strukturnih predmeta i 28.403 JRTV predmeta ili ukupno 50.773 predmeta. Bitno je istaći da su svi predmeti gdje je tražilac izvršenja JRTV servis a gdje nije bilo odredjeno izvršenje uzeti u rad ,tako da je u slučajevima gdje su prijedlozi uredjeni u skladu sa nalogom suda izvršenje odredjeno dok se prijedlozi gdje tražilac izvršenja ne postupi u ostavljenom roku po zaključku suda i gdje prijedlog ne uredi u skladu sa zakonom , rješenjem odbacuju kao neuredani.

U ovom odjeljenju radi 23 sudija.

Izvršno odjeljenje je ušlo u CMS 01.09.2008.godine tako da se svi predmeti osim predmeta gdje je tražilac izvršenja JRTV servis rade kompjuterskom obradom. Stalni zadatak sudija Izvršnog odjeljenja je da rade na rješavanju starih predmeta tako da će ubuduće 20% iskazane norme biti riješeni stari i zaostali predmeti. Pored navedenog se ističe da je savladan priliv i rješen određeni broj starih i zaostalih predmeta.

S obzirom na naprijed navedene brojčane pokazatelje mora se konstatovati da je priliv predmeta enorman, da je i dalje u ovom odjeljenju, bez obzira na uložene napore i ostvarenu visoku normu rješenih predmeta , veliki broj nerješenih predmeta zbog cega postupak dugo traje, a koji mora shodno zakonu biti brz i efikasan. U ovom odjeljenju prisutan je stalni problem odlaska sudija na druge referate ili u druge sudove , radi čega referati ostaju upražnjeni do novog

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - obilazak renoviranih prostorija

izbora sudije a što nedopustivo dugo traje, što ima za posledicu da se predmeti ne rješavaju, da su više opterećene druge sudije, da se neki predmeti zbog hitnosti moraju presignirati drugim sudijama i nezadovoljstvo stranaka. Sudije na izvršnom referatu su opterećene velikim brojem predmeta, zadužene su sa 1000 do 1400. strukturnih predmeta i sa oko 700 predmeta JRTV servsa radi čega najveći broj sudija odlazi ili žele da odu sa ovog referata. Bilo bi optimalno da sudija bude zadužen sa najviše 800 predmeta.

vanparnično odjeljenje Ostvarena norma 141,36%

U Vanparničnom odjeljenju ovog suda, po rasporedu predsjednika suda, radi troje sudija i šest stručnih saradnika, od kojih jedan saradnik radi po četiri sata. Do 15.04.2010. godine su na referatu radile četiri sudije i tri stručna saradnika. Sudije rade na “V” i “O” referatu, a stručni saradnici na ostavinskom referatu.

Na početku 2010. godine je bilo neriješenih 3.861 predmeta, I to 517 V predmeta, 3.339 O predmeta, te pet Pom predmeta. Tokom proteklih šest mjeseci primljeno je 3.965 predmeta, i to 603 V predmeta, 3.327 O predmeta i 35 Pom, tako da je ukupno u radu bilo 7.826 predmeta, i to 1.120 V predmeta, 6.666 O predmeta i 40 Pom predmeta.

U toku prvog polugodišta je u Vanparničnom odjeljenju ukupno riješeno 3.316 predmeta i to 598 V predmeta 2.969 O predmeta te 22 Pom predmeta, tako da je ostalo neriješeno 4.510 predmeta, i to 522 V, 3970 O i 18 Pom predmeta.Ukupna norma odjeljenja za šest mjeseci je 141,36%, što je odličan rezultat odjeljenja, a pogotovo ako se ima u vidu da su u odjeljenje došla tri nova stručna saradnika.

Prekršajno odjeljenje Ostvarena norma 137,7%

U prvih šest mjeseci 2010. godine prekršajna odjeljenja ovog suda ukupno su imala u radu 16.750 predmeta, te je od tog ukupnog broja riješeno 6.792 predmeta dok je ostalo u radu 9.958 predmeta. Ostvarena je prosječna sudijska norma u iznosu od 137,7%, a u radu je učestvovalo ukupno 17 sudija, te pored toga značajno je napomenuti da je priliv u ovom izvještajnom periodu znatno uvećan i savladan tako da je

iznosio ukupno 6.786 predmeta što u poređenju sa 2009. godinom predstavlja povećanje za oko 10% (priliv bio 6.159 predmeta).

Isto tako značajno je napomenuti da je sudijska norma uvećana za 32% iz razloga što je ovom odjeljenju uvećan broj sudija za 4 (prošle godine je sudilo 13 sudija). Sa drugostepenog suda vraćeno je 286 žalbi. Od toga broja potvrđeno je 256 predmeta, pozitivno preinačeno 12 predmeta i 18 predmeta je ukinuto. Iz tog proizlazi da je udio potvrđenih odluka izražen u procentima 93%, a što nedvosmisleno dovodi do zaključka da se radilo o izuzetno visokom kvalitetu rada sudija u proteklom izvještajnom periodu.

Od izrečenih novčanih kazni u iznosu od 1.590.690 KM naplaćeno je ukupno 866.640,00 KM. Od toga je 148.190,00 KM prihod Kantona, 196.730,00 je prihod Federacije BiH i 521.720,00 KM je prihod Države BiH, dok je na ime troškova prekršajnog postupka ukupno uplaćeno 123.385,00 KM što je povećanje od 28,52% u odnosu na 2009. godinu.

Ukupno je oduzeto imovinske koristi putem izrečenih zaštitnih mjera za prekršaje iz oblasti carina u iznosu oko 178.220,00 KM i to u 48 predmeta. Oduzeti predmeti su predati na prodaju i uništenje nadležnim organima UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE – ODSJEK ZA CARINE REGIONALNI CENTAR SARAJEVO.

U toku izvještajnog perioda od strane prekršajnih odjeljenja za ovaj izvještajni period izdato je ukupno 1.282 uvjerenja iz oblasti prekršaja, za što je naplaćeno

takse u iznosu od 18.430,00 KM.

Za ostvarrne rezultate u ovom periodu posebno su se istakli: Bajrović Dika- Koordinator za prepis za poreze i carine, Šurković Sabina - Viši referent za prekršajne upisnike, Avdukić Nihada – Viši referent izvršenja prekršajnih sankcija te Kreho Edin – šef Prekršajne pisarnice.

Odjeljenje registra za upis pravnih lica Ostvarena norma 172,58%

Na početku izvještajnog perioda, 31.12.2009. godine, bilo je 581 neriješen predmet. Za prvih šest mjeseci priliv je bio 2.020 predmeta, što je više za 189 predmeta u odnosu na isti izvještajni period iz 2009. godine. Ukupno u radu bio je 2.601 predmet. Od tog broja riješeno je 2.048 predmeta tako da zaostatak na kraju izvještajnog perioda iznosi 553 neriješena predmeta.

Iz navedenog se vidi da su zaostaci neriješenih predmeta, u odnosu na početak izvještajnog perioda, smanjeni za 26 predmeta, što je i najmanji broj neriješenih predmeta u odnosu na prethodne izvještajne periode od kada je preuzet Registar od Kantonalnog suda u Sarajevu i što ima za posljedicu i skraćivanje broja dana za upis činjenica u Registar i to sa 16,38 na 9,73 dana u predmetima u kojima je stranka morala postupiti po zaključku suda radi otklanjanja nedostataka u prijavi, a što je do sada najkraći period rješavanja

predmeta po zaključcima od početka vođenja Glavne knjige registra u elektronskom obliku.

10 www.oss.ba

Galiba Katica, sudija Odjeljenja registra za upis pravnih lica

U predmetima po urednoj prijavi održan je zakonski rok za upis od pet dana i to na način da se po urednoj prijavi postupilo u roku od 2,55 dana (uključujući i postupanje poreskog organa u trajanju od 1,01 dan) i to za 130 prijava osnivanja, od ukupno 268 prijave, što predstavlja 1/2 zaprimljenih prijava osnivanja što je značajan uspjeh jer je u prethodnom izvještaju za isti period 2009. godine broj predmeta riješenih u navedenom roku bio daleko manji i iznosio je 1/3 od ukupno riješenih osnivanja. U okviru ukupnog broja riješenih predmeta registrovano je i devet upisa u upisnik političkih stranaka koji se vodi pod oznakom F1.

Zapažen je uspjeh i u radu ovog odjeljenja u segmentu izdavanja izvoda, potvrda i uvjerenja, u kojem referatu je također došlo do smanjenja zaostataka i skraćenja roka za izdavanje istih, a na šta ukazuju statistički podaci na RegZ referatu gdje je na početku izvještajnog perioda bilo 299 predmeta, u toku perioda primljeno je 3.304 predmeta. Ukupno u radu je bilo 3.603 predmeta, od kojih je riješeno 3.332, tako da je ostalo neriješeno 271 predmet, čime su smanjeni zaostaci za 28 predmeta.

U pogledu kvaliteta rada od ukupno 14 predmeta vraćenih po rješavanju po žalbi, sedam odluka suda je potvrđeno, sedam odluka je ukinuto tako da je procenat potvrđenih odluka 50%, a što je posljedica većeg angažmana u rješavanju starih predmeta i postizanja što kraćih rokova u rješavanju prijava kao i smanjenju broja zaostalih predmeta, odnosno prebacivanjem težišta na kvantitet rada radi ažuriranja ovog referata u cijelosti.U skladu sa prethodnim značajno

je istaći da je ostvaren i prebačaj u ostvarivanju plana rješavanja starih predmeta (starijih od šest mjeseci) jer broj takvih neriješenih predmeta je 95, što je manje za šest predmeta u odnosu na isti izvještajni period iz 2009. godine, kada je bio 101 takav predmet.

U ovom periodu izvršen je i unos u bazu podataka Glavne knjige registra u elektronskom obliku za 11.711 subjekta upisa i to nesebičnim angažmanom sudskih volontera i sudskih pripravnika prethodno posebno obučenih za unos podataka od strane IKT odjeljenja (koje svakodnevno pruža pomoć ovom odjeljenju), a pod nadzorom šefa pisarnice i radnika pisarnice zaduženih za kontrolu tačnosti unosa uz čiji nadzor te kontrolu izvoda iz Registra se vrši i upis u Glavnu knjigu registra brisanih subjekata i izrada rješenja o istim. Tako je u Glavnoj knjizi registra u dijelu sudskih brisanja upisano 646 subjekata upisa, a koja činjenica je od značaja u pogledu

eventualnog obustavljanja postupaka na drugim referatima koji se vode u ime ili protiv tih subjekata..

Analizom podataka u odnosu na prethodni izvještajni period, a kako je ostvarena norma u prosjeku za cijelo odjeljenje od 171,5%, utvrđeno je da je do smanjenja zaostatka i skraćivanja roka broja dana potrebnih za registraciju došlo iz razloga ostvarenog procenta norme u prebačaju za 71,5%, što ukazuje na činjenicu da uz ovoliki prebačaj norme ovaj referat se može držati ažurnim i postići zakonski rokovi registracije i sa četiri sudije, a ne pet kako je to bilo planirano prije dvije godine.

Radi boljeg sagledavanja uspjeha u radu ovog odjeljenja i smanjenu ukupnog broja neriješenih predmeta, kao i u rješavanju starih predmeta, treba istaći i uporedne podatke o broju predmeta u drugim sudovima na području FBiH:

- Ukupno zaprimljenih prijava za upis u registar FBiH je 6.974, od čega je zaprimljeno u ovom sudu 3.824, što znači da je gotovo 54% od ukupno zaprimljenog broja predmeta zaprimljeno u Općinskom sudu u Sarajevu;

- Ukupno je registrovano u Federaciji BiH 729 poslovnih subjekata, od čega kod ovog suda 268, a što znaČi da je gotovo 36% od ukupno registrovanih registrovano kod ovog suda;- Nakon unosa u glavnu knjigu registra u elektronskom obliku obrađeno je i riješeno 1.780. prijava za upis promjene podataka od značaja za pravni promet;

Imajući u vidu prethodno izneseno,

11www.oss.ba

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - obilazak renoviranih prostorija

Detalji sa Opće sjednice svih uposlenika Općinskog suda u Sarajevu

a u cilju još uspješnijeg rada ovog odjeljenja, preduzete su značajne aktivnosti i urađeni su probna verzija web stranice kako bi se u cijelosti ispunili uslovi u skladu sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata i te podatke iz Glavne knjige registra učiniti dostupnim javnosti. U vezi s tim obezbjeđen je i server za navedene potrebe, a koji bi podržavao prednje i to na način da su dostupni podaci za sva registrovana pravna lica na području cijele BiH, što znači da bi podaci iz Registra entiteta i Distrikta Brčko bili na istoj web stranici. U toku je i obezbjeđenje tehničkih i drugih uslova za primjenu novih propisa i registraciju pravnih lica sa stranim licima, a u okviru izmjene Zakona o politici direktnih stranih ulaganja.

S obzirom na sve prethodno rečeno, cijenimo da bi se rad ovog odjeljenja nedvojbeno mogao ocijeniti kao vrlo uspješan, naročito u odnosu na segment dijela odjeljenja kojim rukovodi gospođa Fadila Đuliman obzirom da je sudska pisarnica ovog odjeljenja iznijela sav teret i obezbjedila uslove za prebačaj sudijske norme od 171% i paralelno s tim kontinuirano unose podatke za pravne subjekte koji još nisu uneseni, kao i izradu i unos brisanih subjekata.

zemljišnoknjižno odjeljenje Ostavrena norma 112,77%

Zemljišnoknjižno odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu sastoji se od zemljišnoknjižnog odsjeka i odsjeka KPU. U nadležnosti Zk. odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu je devet političkih, odnosno 76 katastarskih općina. Od tog broja samo katastaska općina Sarajevo ima 136 Mahala. Zemljišnu knjigu koja je krajem 2008. godine u cijelosti preuzeta

u elektronskoj formi trenutno čini više od 250.000 uložaka, a čiji broj svakodnevno raste.

Sud je svojim građanima omogućio on-line uvid u zemljišnoknjižne podatke i C (teretnog lista) koji do sada nije bio dostupan javnosti.

Za prvih šest mjeseci 2010. godine ovo sudsko odjeljenje zaprimilo je 13.867 predmeta, a iz 2009. godine preneseno je 985 predmeta, tako da je u radu bilo ukupno 14.852 predmeta. Od tog broja urađeno je 14.390 predmeta te su 01.07.2010. godine ostala 462 neriješena predmeta i to u ZK uredu 370 neriješenih predmeta, a u KPU uredu 92 neriješena predmeta.

U istom periodu urađeno je 3.237 raznih zamolnica i 39.472 elektronskih zk izvadaka, te 1.473 historijata. Naplaćena taksa za mjesec juni 2010. iznosi ukupno 142.281,00KM, od toga 139.945,00KM naplaćena taksa za urađene elektronske izvadke i 2.336,00KM za ručno izrađene zk izvotke sa naznakom Nar-RZ.

Zk odjeljenje čini 37 stalno uposlenih i to:

- Predsjednik ZK odjeljenja- Šef ZK odjeljenja - 32 ZK referenta- 2 referenta za arhivu i otpremu pošte- 2 daktilografa- 3 pripravnika i 4 volontera

Šest referenata radi u prijemnoj kancelariji na prijemu zahtjeva, pošte i izdavanja zk izvodaka svaki dan od 08.30-16.00h. Kvalitet rada ovog odjeljenja izražen u procentima iznosi 95,9%, o čemu govori i činjenica da je pravni lijek

izjavljen na samo 165 predmeta. Ciljeve koje smo sebi postavili kao najveće bosanskohercegovačko zk odjeljenje, uveliko smo i ostvarili, a o čemu svjedoči izuzetna dnevna ažurnost u postupanju po zaprimljenim predmetima te prioritet u postupanju sa zemljišnoknjižnim spisim, a koji je propisan Zakonom o zemljišnih knjigama.

Rekonstrukcijom zgrade suda i izmještanjem Zemljišnoknjižnog odjeljenja u poseban dio zgrade te izgradnjom savremene prijemne kancelarije, korisnicima naših usluga uveliko je olakšan pristup informacijama kao i rad službenicima Zemljišnoknjižnog odjeljenja. Direktan utjecaj ovih aktivnosti je, prije svega, od važnosti za stranke koje se obraćaju Zemljišnoknjižnom odjeljenju.

Pokrećemo incijativu za donošenje Zakona o elektronskom potpisu čime bismo omogućili strankama da elektronskim putem upućuju svoje zahtjeve Zk odjeljenju. Na taj način bi se u znatnoj mjeri smanjio priliv stranaka u prostorije Zk odjeljenja jer bi isti ostvarili svoje zahtjeve podnošenjem zahtjeva u elektronskoj formi.

Donošenjem novog Pravilnika Suda predvidjeli smo poziciju pravnog savjetnika čija će funkcija biti da pomaže referentima u radu sa problematičnim spisima i zahtjevima, a što će poboljšati kvalitet našeg rada kao i umanjiti broj izjavljenih pravnih lijekova na naše odluke.

Nadamo se da će posjeta španske delegacije iz marta mjeseca 2010. godine rezultirati donacijom ove države našem Zk odjeljenju specijalnog računarskog programa koji će nam omogućiti skeniranje stanja iz starih zemljišnih knjiga tako da će se podaci iz istih objediniti sa stanjem koje je preuzeto u postojeći program Laris te tako omogućiti zemljišnoknjižnim referentima i građanima uvid u historijat svakog zk uloška, što će u velikoj mjeri olakšati naš rad. Naše odjeljenje stoji na raspolaganju svim kolegama za razmjenu iskustava, a sve u cilju da korisnici naših usluga budu što zadovoljniji. Odjeljenje za sporove male vrijednostiOstavarena norma 224,80%

Odjeljenje za sporove male vrijednosti se sastoji od Mals i Mal odjeljenja koje je sa

12 www.oss.ba

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - obilazak renoviranih prostorija

15.06.2010. godine brojalo 16 stručnih saradnika i to na Mals odjeljenju je bilo raspoređeno 6 stručnih saradnika, a na Mal odjeljenju 10 stručnih saradnika od kojih je 15.06.2010.godine dvoje izabrano za sudije Općinskih sudova.

Na Mals odjeljenju stručni saradnici po referatu su zaduženi sa 1.039 predmeta, a na Mal odjeljenju sa 12.481 predmeta.

U izvještajnom periodu ukupan broj predmeta na Mals odjeljenju iznosio je 11.138, od čega su 2.795 novi predmeti, riješeno 3.130 predmeta, tako da ukupan broj nerješenih predmeta na kraju izvještanog perioda iznosio 8.008.

Ostvarena norma na Mals odjeljenju prema broju prisutnih dana za prvih šest mjesec 2010. god. iznosi 224,80%

U izvještajnom periodu ukupan broj predmeta na Mal odjeljenju iznosi 128.940, od čega su 8.235 novozaprimljeni predmeti. Riješeno je 4.130 predmeta, tako da je ukupan broj nerješenih predmeta na kraju izvještanog perioda iznosio 124.810

Ostvarena norma na Mal odjeljenju prema broju prisutnih dana za prvih 6 mjeseci iznosi 204%.

Na redovnim sastancima odjeljenja se analiziraju izvještaji o radu pojedinačno za svaki mjesec, za više mjeseci, te se vrši upoređivanje sa izvještajima prethodnih godina, a nastoji se riješiti što veći broj predmeta s tim što je akcenat dat većem broju zakazivanja ročišta, a u skladu s tim i većeg broja donošenja odluka u meritumu. U svakom slučaju ostvarena norma je zadovoljavajuća.

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnoj ispravi Ostvarena norma 1068,16%

Problem neriješenih komunalnih predmeta prisutan je već nekoliko godina i praćen mnogobrojnim diskusijama koje se odnose na njegovo rješavanje, ali sa vrlo malo učinkovitih mjera što je dovelo do toga da se ovaj problem, u međuvremenu, samo uvećavao.

Menadžment sarajevskog Općinskog suda je u proteklom periodu preduzeo niz aktivnosti i opredijelio se da razdvoji komunalne predmete od strukturnih predmeta te je formirao novo sudsko odjeljenje i ušao u realizaciju nekoliko

projekata kojim je nastojao, oslanjajući se na sopstvene snage i podršku kanadskog „Projekta za reformu pravosuđe – JRP“ i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, dati svoj aktivan doprinos rješavanju ovog problema.

U ovom odjeljenju u izvještajnom periodu predmete je rješavalo pet stručnih saradnika koji su ostvarili izvanredne rezultate iskazane u prebačaju izvršenja predložene norme od 1068,16% za proteklih šest mjeseci. U pisarni je raspoređen šef pisarne, jedan IK tehničar i 12 radnika. Osnovni problem u proteklom periodu je bio smještajni kapacitet koji je riješen zajedničkom saradnjom Vlade Kantona Sarajevo i KJKP “Toplane“, a sredstva za adaptaciju prostora su obezbjeđena od strane KJKP „Toplana“, KJKP“VIK“ i KJKP „RAD“.

U proteklom periodu uspješno je implementovan projekat „Kodifel“ svestranim zalaganjem svih uposlenih u odjeljenju, kao i izvođača „Mikrografija“ d.o.o. Skeniranjem je stvorena elektronska baza podataka koja omogućava brz i jednostavan pregled komunalnih predmeta u Općinskom sudu u Sarajevu. U drugoj fazi se prišlo izradi jedinstvenog softvera koji je omogućio manipulaciju skeniranim predmetima te je stvorena osnova za elektronsko vođenje predmeta. Rezultati projekta „Kodifel“ u radu ovog odjeljenja su sljedeći:

U periodu od 01.01.2010. godine do 30.06.2010. godine bilo je:

Neriješenih predmeta na početku izvještajnog perioda

746.235

Primljenih predmeta (koji su zavedeni)

67.854

Ukupno bilo u radu 814.089

Ukupno riješenih predmeta

90.206

Ostalo neriješeno 723.883

Smatramo da je postignut odličan rezultat imajući u vidu postojeći broj stručnih saradnika i uposlenika u pisarni i činjenicu da je samo zalaganjem svih uposlenih u odjeljenju uspješno implementiran projekat u vrlo kratkom roku i rezultiralo da je u izvještajnom

periodu riješeno 90.206 predmeta čime se značajno poboljšala efikasnost rada suda i povećao broj riješenih predmeta.

13www.oss.ba

14 www.oss.ba

OPĆInSkI Sud u SarajevuProtok predmeta - vI mjeseci 2010. godine

Vrste predmeta Broj neriješenihpredmeta na

početku perioda

Broj primljenihpredmet tokom

izvještajnog perioda

Ukupan broj svih predmeta u radu

Broj predmeta koji su riješeni u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih predmeta

Period potreban za eliminaciju

nerješenih predmeta

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV

Parnično odjeljenje - (32 sudija) - prosjek 285,8 predmeta po referatu - bilo 3.000P 5.065 3.323 8.388 2.800 5.588 2,00

Radni 3.560 1.185 4.745 1.221 3.524 2,89Porodični 40 0 40 5 35 7,00

ukupno: 8.665 4.508 13.173 4.026 9.147 2,27

Porodično odjeljenje - (4 sudija) - prosjek 230 predmeta po referatu bilo 2.974P 28 0 28 14 14 1,00

Radni 93 6 99 39 60 1,54Porodični 774 543 1.317 470 847 1,80

ukupno: 895 549 1.444 523 921 1,76

Privredno odjeljenje - (11 sudija) - prosjek 247,5 predmeta po referatu - bilo 3.122Ps 2.491 1.139 3.630 1.285 2.345 1,82L 296 118 414 84 330 3,93

St 45 18 63 16 47 2,94ukupno: 2.832 1.275 4.107 1.385 2.722 1,97

Krivično odjeljenje - (13 sudija) - prosjek 213 predmeta po referatu - bilo 545K 1.570 1.102 2.672 967 1.705 1,76

Kpp 166 722 888 739 149 0,20Kps 479 608 1.087 561 526 0,94Kr 0 0 0 0 0 0

Km 228 99 327 105 222 2,11Kv 106 948 1.054 884 170 0,19Kp 0 0 0 0 0 0

ukupno: 2.549 3.479 6.028 3.256 2.772 0,85

Iks 388 222 610 232 378 1.63

Izvršno odjeljenje-Struktura - (23 sudija) - prosjek 2.207 pred./ref.- bilo 60.000I 18.456 4.727 23.183 4.759 18.424 3,87

Ip 4.216 962 5.178 1.253 3.925 3,13POM 4 9 13 5 8RTV 29.735 0 29.735 1.317 28.418

ukupno: 52.411 5.699 58.110 7.337 50.773 6,92

Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 174 pred./ref. - bilo 3.008V 517 603 1.120 598 522 0,87O 3.339 3.327 6.666 2.696 3.970 1,47

Ostalo* 5 35 40 22 18 0,82ukupno: 3.861 3.965 7.826 3.316 4.510 1,36

Prekršajno odjeljenje - (17 sudija) - prosjek 585,7 pred./ref.- bilo 4.000Pr-Ips 9.964 6.786 16.750 6.792 9.958 1,47

ukupno: 9.964 6.786 16.750 6.792 9.958 1,47

Registar - (4 sudija) - prosjek 138 predmeta po referatu - bilo 562Registracija poslovnih

subjekata 581 2.020 2.601 2.048 553 0,27

15www.oss.ba

Vrste predmeta Broj neriješenihpredmeta na

početku perioda

Broj primljenihpredmet tokom

izvještajnog perioda

Ukupan broj svih predmeta u radu

Broj predmeta koji su riješeni u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih predmeta

Period potreban za eliminaciju

nerješenih predmeta

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV

ZK referat - (26 referenata) - prosjek 17,7 predmeta po referatu - bilo 4.200ZK predmeti 985 13.867 14.852 14.390 462 0,03

Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (16 str.sar.) - prosjek 8.319,6 /refMal 120.705 8.235 128.940 4.130 124.810 30,22

Mals 8.343 2.795 11.138 3.130 8.008 2,56PL 280 0 280 0 280 0

PLP 16 0 16 0 16 0POM 0 0 0 0 0 0

ukupno: 129.344 11.030 140.374 7.260 133.114 18,34

Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (6 str. sar.) prosjek 120.647 /ref.I 727.563 66.454 794.017 90.200 703.817 7,80

Ip 18.672 1.400 20.072 6 20.066 3,34ukupno: 746.235 67.854 814.089 90.206 723.883 8,02

ukupno: 958.710 121.254 1.079.964 140.771 939.193 6,67

OD UKUPNO 939.193 NERIJEŠENIH PREDMETA, 856.997 ILI 91,25% ČINE KOMUNALNI PREDMETI DOK JE 82.198 ILI 8,75% STRUKTURNIH PREDMETA.

82.196 Struktura

-50.773 Izvršni - struktura

-9.958 Prekršaji

-462 ZK

-553 Registar

-378 Iks - referat

20.072 2,14% parnica i krivica

OD UKUPNO 958.710 NERIJEŠENIH PREDMETA, 875.579 ILI 91,33% ČINE KOMUNALNI PREDMETI DOK JE 83.131 ILI 8,67% STRUKTURNIH PREDMETA.

83.131 Struktura

-52.411 Izvršni - struktura

-9.964 Prekršaji

-985 ZK

-581 Registar

-388 Iks - referat

18.802 1,96% parnica i krivica

Prvih šest mjeseci 2010. godine 2009. godina

UKUPNO NERIJEŠENI 939,195KOMUNALNI 856,997 91.25%STRUKTURNI 82,198 8.75%KOMUNALNI

856.99791,25%

STRUKTURNI82.1988,75%

16 www.oss.ba

Ostvarena norma po odjeljenjima NormaParnično odjeljenje 117,40%

Porodično odjeljenje 100,09%

Privredno odjeljenje 144,77%

Krivično odjeljenje 191,61%

Izvršno odjeljenje-struktura 131,36%

Vanparnično odjeljenje 141,36%

Prekršajno odjeljenje 137,71%

Odjeljenje registra za poslovne subjekte 172,58%

Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti 224.80%

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama 1.068,16%

ZK odjeljenje 112,77%

OSTVARENI PROSJEK GODIŠNJE NORME SUDA: 231,16%

IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJEVrsta zahtjeva Broj neriješenih

predmeta na početku perioda

Broj primljenih predmeta tokom

izvještajnog perioda

Ukupan broj svih predmeta u radu

Broj predmeta koji su riješeni u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih predmeta

Su 58 0 58 0 58

Su-M 0 0 0 0 0

Registar privrednih društava - RF 299 3.304 3.603 3.332 271

Prekršajno odjeljen-je (uvjerenja) 0 8.509 8.509 8.509 0

Krivično odjeljenje 0 1.555 1.555 1.555 0

Stečaj likvidacija 0 1.734 1.734 1.734 0

ZK - izvodci 0 34.996 34.996 34.996 0

ZK - RZ 0 9.277 9.277 9.277 0

Apostile 0 8.201 8.201 8.201 0

Ostalo (“P”, rod. i posl. sposob) 0 241 241 228 13

Ukupno: 357 67.817 68.174 67.832 342

17www.oss.ba

U velikoj sudnici Općinskog suda u Sarajevu 13.04.2010. godine održana je Opća sjednica uposle-

nika suda na kojoj je prisutnima pred-stavljen godišnji izvještaj o radu za 2009. godinu, te istaknuta najbitnija dešavanja u protekloj godini. Predsjednik Salihović je istakao da ono što je obilježilo početak 2010. godine svakako je bio svečano ot-varanje rekonstruisane Palate pravde te ujednio iskazao uvjerenje da će upo-slenici sada ostvarivati još bolje rezultate rada s obzirom na znatno poboljšanje uslova za rad.

Muris Lončarević, šef pisarnica Općinskog suda, prisutnima je pred-stavio godišnji izvještaj o radu suda istakavši da je u protekloj godini ukupan priliv predmeta iznosio 213.915, dok je urađeno 304.210 što pokazuje da je sav-ladan kompletan priliv. Najveći problem i dalje su komunalni predmeti kojih je na kraju 2009. godine ostalo neriješeno 875.579 ili 91,33%. Posebno je istaknuta činjenica da je u periodu 2005.- 2009. godina ukupno riješeno 1.114.385 pred-meta što je veoma impresivno. Ostvar-eni prosjek godišnje norme suda iznosi 163,41%.

Joachim Schmidt (Joahim Šmit), am-basador Republike Njemačke u BiH, posjetio je 17.02.2010. god. Općinski

sud u Sarajevu i tom prilikom se sastao sa Goranom Salihovićem, predsjed-nikom suda. Cilj dolaska ambasadora bio je sagledavanje provođenja pravosudne reforme u BiH, načina organizacije i rada sudova te uspostavljanje saradnje Am-basade Republike Njemačke sa sarajevs-kim Općinskim sudom.

Predsjednik Salihović je ukratko prezen-tovao ambasadoru način organizacije i rad suda istakavši da je ovaj sud najveći u BiH sa gotovo 650 uposlenih. Za razliku od prethodnih godina kada su uslovi za rad bili znatno otežani kako zbog neposto-janja kvalitetne tehničke opreme tako i zbog pisarnica koje su bile smještene na različitim spratovima te je samim tim bila otežana komunikacija među uposlen-icima, nakon rekonstrukcije zgrade uslovi su znatno poboljšani te ujedno i rezultati rada još bolji. Sudska odjeljenja su ug-lavnom ažurna, korupcija je iskorijenjena, a desetogodišnji zaostatak u Zk odjeljen-ju je uspješni savladan. Neriješeni komu-nalni predmeti, sudijske plaće, budžet bh. Pravosuđa bile su također teme o kojima je bilo riječ na nastanku.

U susretu s ambasadorom predsjednik je iskazao želju za uspostavom saradnje između ovog suda i sudova Republike Njemačke, a u vezi sa razmjenom sud-ske prakse i sticanjem dodatnih znanja i vještina iz oblasti prava.

Na kraju sastanka ambasador Schmidt je rekao da je impresivno ono što je menadžment suda zajedno sa uposlen-icima postigao te da se iskreno nada da će saradnja ovog suda s Ambasadom Njemačke uskoro imati rezultate.

Održana Opća sjednica uposlenika Općinskog suda u Sarajevu

Njemački ambasador u posjeti Općinskom sudu u Sarajevu

Ambasador na sastanku u KAbinetu predsjednika Općinskog suda u Sarajevu

Detalji sa održane sjednice

18 www.oss.ba

“Dnevni avaz” Piše: Mihneta Avdić

Upućivanje osuđenih osoba u FBiH u kaznenopopravne zavode u ko-jima ima mjesta, bez obzira na to

u kojem se kantonu nalaze, omogućeno je još prošle godine, ali to nije znatno rasteretilo sarajevski zatvor, izjavio je za naš list Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu.

- U prvih pet mjeseci ove godine Općinski sud je od 582 osuđenika na izdržavanje kazne uputio njih 218 u za-vode u Sarajevu, Zenici i Tuzli. Još 364 osuđenika čekaju, jer u zatvorima u FBiH nema mjesta - kaže Salihović.

On ističe da se u suštini nije mnogo promijenilo, jer ovim tempom ko-jim osuđenike šalju u zatvor, umjesto dosadašnjih pet, trebat će 4,5 godina da svi stignu na red.

- Situacija jeste bolja nego prije, ali bilo bi dobro kada bismo osuđenike mogli slati i u zatvore u RS. Nažalost, još nije sklopljen takav sporazum. U svim zatvorima u BiH postoji hroničan nedostatak prostora, a o uslovima da ne govorimo, jer su oni daleko ispod evrop-skih standarda – ističe Salihović. Dodaje da ni gradnja državnog zatvora neće mnogo poboljšati situaciju, jer oko 200 novih mjesta neće biti dovoljno za trenutne potrebe cijele BiH.

- Smatram da je mnogo bolje rješenje uvođenje elektronskih narukvica koje bi nosili oni koji su osuđeni na kaznu do godinu zatvora. To rješenje ras-teretilo bi sudove, zatvore i budžet. Taj ušteđeni novac mogao bi biti iskorišten za stvaranje humanijih uslova boravka u zatvorima - objašnjava Salihović.

radna kazna Salihović smatra da bi trebalo uvesti i služenje kraćih kazni radom u komunal-nim preduzećima. - Time bi se osuđenici istovremeno reha-bilitovali, pomogli društvenoj zajednici, a i zatvori biimali više slobodnih kapac-iteta - kaže on.

Povodom obilježavanja dana Sin-dikata državnih službenika i namještenika u Federaciji BiH,

28.05.2010. god. u sarajevskom ho-telu “Saraj” održana je svečana sjed-nica Upravnog odbora u proširenom sastavu. Tom prilikom su dodijeljenja pojedinačna i kolektivna priznanja istak-nutim članovima i organizacijama Sindi-kata.

Sindikalnoj organizaciji Općinskog suda u Sarajevu pripala je Srebrena plaketa za iskazan doprinos u razvoju Sindikata

i ostvarivanju sindikalnih ciljeva. Osim ove kolektivne nagrade, uručene su i pojedinačne nagrade uposlenicama ovog suda. Na prijedlog Sindikalnog odbora Općinskog suda u Sarajevu, na-grade su dobile Kadrić Emina i Fazlić Safija.

Na odlazak u zatvor čeka 364 osuđenika

Sindikatu Općinskog suda u Sarajevu pripala Srebrena plaketa

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu i Muamera Briga, predstavnica Sindikalne organizacije sarajevskog Općinskog suda

Detalji sa svečanog otvaranja renovirane Palate pravde - Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu

19www.oss.ba

Piše: Mujo Đulančić, šef izvršitelja Općinskog suda u Sarajevu

uvOd

Studijsko putovanje u Škotsku (Glasgow) koje je obavljeno u periodu od 4. do 8. maja 2010.

godine. U okviru studijskog putovanja članovi BiH delegacije uzeli su učešće u radu sjednice stalnog vijeća u orga-nizaciji UIHJ (Međunarodnog udruženje sudskih službenika/izvršitelja) i pred-stavili zakonske okvire u kojima djeluje sudski izvršitelj u našoj zemlji, zatim je predstavljen projekat „Reforma izvršnog prava u zemljama Zapadnog Balkana (BERP)“. Pored toga, cilj studijskog putovanja bila je posjeta uredu privatnog izvršitelju u Glasgowu radi dobijanja informacija o slijedećim temama:

• djelokrugradaprivatnogizvršiteljauŠkotskoj

• obrazovanjeieduciranost• organizacijaitehičkaopremljenost

• dobre prakse, naplate potraživanjapreko računa, plaća, pljenidbom pokretnih i nepokretnih stvari

• statusizvršitelja• tarife,troškoviprivatnogizvrštelja

Delegacija iz BiH koja je obavila studijsko putovanje bila je u slijedećem sastavu:

1 Mr. Vasilije Trivkovic, sudski izvršitelj, Bijeljina

2 Mr. Mujo Djulancic, sudski izvršitelj, Sarajevo

3 Mr. Muhamed Tulumovic ,director sekretarijata VSTV-a BiH

4 Ms. Sladjana Maric, CESTE RS-a

5 Ms. Aida Trozic, CESTE FBIH-a

6 Mr. Jamila Milovic, prevodilac

Predstavnici BERP-a „Reforma izvršnog prava u zemljama Zapadnog Balkana“:

1 Mr. Eric Vincken,Senior project manager CILC, director of the Balkans Enforce-ment Reform Project (BERP)

2 Mr. Jos Uitdehaag,Enforcement agent and key ex-pert of the Balkans Enforcement Reform Project (BERP)

Prvog dana studijske posjete orga-nizovana je posjeta uredu glavnog izvršitelja u Glazgow-u (Šerifa) gdje su predstavnici bh. delegacije i drugi imali priliku detaljnije se upoznati sa radom izvršitelja, zakonskim okvirima kao i in-frastrukturom koja je neophodna za rad ovakvog ureda. Ovom prilikom izvršitelji su istakli da je škotsko zakonodavstvo dalo izuzetan značaj u radu izvršitelja u pogledu ovlasti, odgovornosti, transpar-entnosti i statusu u društvu.

Za rad izvršitelja je neophodna visoka stručna sprema i najmanje tri godine radnog iskustva u struci te položen poseban ispit za izvršitelja pri Vrhovno sudu. Prolaznos na ovom ispitu je oko

Izvještaj o studijskom putovanju u ŠkotskuBh. predstavnici

20 www.oss.ba

50%, ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela, a nakon svih ispunjen-ih uslova dobija se licenca za obavljanje ove djelatnosti. Škotska ima 12 regija i 43 izvršitelja (Šerifa).

Izvršitelji isključivo postupaju po na-logu suda, odnosno stranka u postupku dostavlja izvršnu ispravu izvršitelju i ista se provodi na način kako je to sud odredio. Bitno je naglasiti da izvršitelj ne može odrediti sredstvo i predmet izvršenja, odnosno to je isključivo u nadležnosti suda. Sud izuzetno često ko-risi usluge izvršitelja u pogledu dostave dokumenata strankama u postupku. Pri-likom dostave ili provođenjem presuda izvršitelji imaju posebne tarife, odnosno naknade troškove za obavljene radnje.

Prilikom prijema presude koju je potreb-no izvršiti, stranka u postupku predu-jmljuje određen dio troškova po tarifi, a ostatak troškova se uplaćuje tokom postupka srazmjerno broju poduzetih radnji. Naknade za poduzimanje izvršnih radnji od strane privatnog izvršitelja regulisani su zakonom koji tačno defini-ra svaku radnju i cijenu te radnje, svi troškovi koji su uzrokovani padaju na teret izvršenika, prilikom naplate duga prvo se naplaćuju troškovi izvršitelja, a zatim glavni dug. Naprimjer, uručenje jednog pismena, presude ili drugog akta suda iznosi 15 funti.

Posebno je istaknuto da izvršitelji imaju pravo da ukoliko se utvrdi da izvršenik nije likvidan da se potraživanje može naplaćivati u ratama u trajanju od pet go-dina. Izvršitelji vrlo rijetko provode nalog gdje je sredstvo izvršenja na pokretnim stvarima, odnosno 98% svih izvršenja provodi se blokadom bankovnih računa. Prilikom zaplijene računa izvršenika (fizičko lice) zakonom je regulisano da se određeni iznos ne može zaplijeniti koji je neophodan za život, a iznosi 420 funti. Ukoliko izvršenik nije likvidan, apsulutna zastara potraživanja je 20 godina.

Ukoliko je potraživanje određeno na pokretnim stvarima, izvršitelji na teren izlaze u paru kako bi svjedočili poduze-tim radnjama. U Škotskoj postoje za-koni koji u velikoj mjeri štite izvršenike, naročito kada je u pitanju ulazak u pos-jed i zaštita privatnosti.

Ovom prilikom Škotski izvršitelji su bh. delegaciju upoznali sa radom ovog ure-da u kojem je uposleno 50 službenika koji su raspređeni po sektorima. Jedan od najznačajnih sektora je IT sektor obzi-

rom da je cjelokupan rad ureda automa-tizovan, odnosno uvezan u jedinstvenu mrežu.

Vrlo važan odjel u ovom uredu je odjel za komunikaciju sa strankama putem telefona i Interneta, odnosno stranke se pozivaju da dugovanje izmire dolaskom u Ured izvršitelja kako bi se izbjegli do-datni troškovi postupka.

Vrlo često izvršitelji putem Interneta pronalaze izvršenike, adrese i sjedište njihovih poduzeća radi provođenja izvršenja.

Drugog dana studijske posjete BERP je predstavio novi projekat zemljama zapadnog Balkana koji od jeseni 2010. god. počinje sa inplamentacijom.

1 Mr. Eric Vincken,Senior project manager CILC, director of the Balkans Enforce-ment Reform Project (BERP)

2 Mr. Jos Uitdehaag,Enforcement agent and key ex-pert of the Balkans Enforcement Reform Project (BERP)

Projekat je zamišljen da se organizuje obuka, seminari, razmjena dobrih praksi sudskih izvršitelja u zemljama zapadnog Balkana, (regionalna saradnja) u svakoj zemlji bit će određene osobe koje će koordinirati i razmjenjivati informacije između svih država u pogledu rada izvršitelja.

Ovaj projekat će uspostaviti jedinstve-nu web stranicu koja će ponuditi razna rješenja kao i prijedloge za bolju su-radnju između izvršitelja. BERP planira okupiti i finansirati tim stručnjaka za izradu jedinstvenog priručnika za sud-ske izvršitelje, (PRIJEDLOG OPĆINSKOG SUDA U SARAJEVU) predviđeno je da se priručnik izda krajem godine.

Treći dan, 06.05.2010. god.SJEDNICA STALNOG VIJEĆA

Učešće na ovoj sjednici uzele su članice UIHJ kao i gosti:

Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Macedonija, Montenegro, Hrvatska, Njemačka, Francuska, Švedska, Portu-gal, Gruzija, Kanada, SAD, Holandija, UK, Italija, Španija, Rusija i Bugarska

Prilikom ceremonije otvaranja sjednice stalnog vijeća Gruzija je pristupila pot-

pisivanju sporazumu kao promatrč u UIHJ (Međunarodnog udruženje suds-kih službenika/izvršitelja). Nakon toga pristupilo se predstavljanju delegacija.

Cilj sjednice stalnog vijeća je bio pred-staviti dostignuća u zemljama članicama (UIHJ) kao i zemljama koje nisu članice u reformi izvršnog prava, kao i favorizirati saradnju i razmjenu iskustava između zemalja učesnika.

Sve zemlje učesnice na ovom skupu predstavile su zakonske okvire u ko-jima djeluju kako privatni tako i sudski izvršitelji. U toku sjednice potencirana je važnost smjernica CEPEJ (2009) 11REV usvojen od strane CEPEJ-a na 14. plena-rnom zasjedanju (Strazburg, 9. - 10.12. 2009.)

Navečer, istog dana, Šotska Komora privatnih izvršitelja organizirala je zajedničku večeru za sve delegacije i or-ganizatore konferencije gdje su učesnici imali priliku neposredno upoznati jedni druge i opustiti se uz izvornu Škotsku muziku i specijalitete.

Drugog dana konferencije predstav-ljena su iskustva iz Italije, Njemačke, Francuske, Kanade, Gruzije, Švedske i Španije koje su zadržale sistem sa para-lelnim postojanjem i sudskih i privatnih izvršitelja, s tim da je predviđeno da samo u procesu tranzicije koji traje neko-liko godina i očekuje se uskoro njegovo okončanje, a samim tim sve poslove bi preuzeli privatni izvršitelji. Prisutni su informirani da je praksa privatnih izvršitelja u Bugarskoj dala dobre rezul-tate i u mnogome doprinijela povećanju procenta izvršenja sudskih odluka.

Kada su u pitanju zemlje zapadnog bal-kana (Srbija, Crna Gora, Kosovo i Hrvats-ka) bitno je naglasiti da se u svim pome-nutim zemljama radi na izmjeni IZP-a, odnosno da se pored sudskog uvodi i privatni izvršitelj.

U maju 2005. godine u Makedoniji je donesen novi Zakon o izvršenju koji je stavio van snage raniji Zakon o izvršnom postupku i počeo se primjenjivati u maju 2006. godine. Novim zakonom je u potpunosti napušten institut dozvole izvršenja od strane suda. Kada sud-ska odluka ili notarska isprava postane izvršna i kada protekne rok za njeno dobrovoljno izvršenje tada ona postaje izvršni naslov koji povjerilac dostavlja privatnom izvršitelju po svom izboru koji je onda nadležan da provede izvršenje

21www.oss.ba

na način koji smatra da je najpogodniji i najefikasniji. Svi organi imaju obavezu da surađuju sa privatnim izvršiteljima, koji imaju širok dijapazon mogućnosti uključujući i asistenciju MUP-a. Najčešća sredstva naplate su plaće i penzije a rjeđe pokretna i nepokretna imovina

Ovu priliku je iskoristio i predstavnik BiH delegacije sudski izvršitelj Vasilije Trifković te iznio trenutno stanje i status sudskih izvršitelja i zakonske okvire u kojima djeluju, nakon toga prezentirana je i strategije VSTV-a u pogledu izmjena ZIP-a

Poslije toga potenciran je značaj re-gionalne kooperacije u oblasti izvršenja među zemljama Zapadnog Balkana predloženo je osnivanje regionalne mreže uz podršku projekta BERP i UIHJ-a

UIHJ (Međunarodno udruženje suds-kih službenika/izvršitelja) prezentralo je rad i dostignuća u oblasti izvršnog prava u zemljama članicama, ovom pri-likom podnesen je i finansijski izvještaj udruženja. Budžet ovog udruženja za ovu godinu iznosi oko 420 000 E, većina ovih sredstava je prikupljeno od sponzo-ra kako što su banke pojedine kompani-je i od članarine svakog pojedinca koja iznosi od 50 e do 20 e za manje razvijene zemlje.

Da bi se postalo član UIHJ-a (Međunarodno udruženje sudskih službenika/izvršitelja) jedan od glavnih uslova je članstvo u udruženju matične države, nakon toga pristupa se pri-jemu kao promatrač u UIHJ-a koje traje dvije do tri godine, na kongresu koji se održava svake dvije godine donosi se odluka o prijemu u stalno članstvo (glasanjem) ,nakon prijema članovi udruženja prisustvuju svim sjednicama i imaju pravo glasa.

Naredni kongres planiran je 2012. god. u Južnoj Africi.

Jedna od značajnih tački u radu stalne sjednice odnosila se na transparentnost izvršnog postupka kako u pogledu na-plate naknade , troškova tako i o vre-menskim okvirima.

Stranke u postupku unaprijed moraju znati iznos troškova koji se uzrokuju to-kom postupka.

Potencirana je kontinuirana edukacija izvršitelja u pogledu uvođenja novih praksi i razvoju informacionih tehnologija.

Drugog dana sjednice stalnog vijeća predstavnici zemalja članica prezentova-li su dostignuća u oblasti izvršnog prava kao i probleme sa kojima se susreću u praksi.

Predstavici Francuske iznijeli su kako je u ovoj zemlji najkomplikovaniji sistem tarifa koje se odnose na troškove i na-knade izvršitelja, zakon je propisao oko 150 različitih tarifa za različite poduzete radnje, kako ističu predstavnici Fran-cuske ovo je model koji ne treba uzeti kao primjer. Trenutno se radi na izmjeni zakona o tarifi koji bi se pojednostavio postupak naplate, odnosno tarifa bi se razlikovala za ruralne dijelove u odnosu na urbane.

Mađarska je predstavila vrlo značajan napredak u pogledu javnih prodaja pokretnih i nepokretnih stvari, a ogleda se u tome da se ročišta o prodaji objav-ljuju na Web stranici sa svim potrebnim podacima i slikama, kao i mogućnost ku-povine preko Interneta, na ovaj način ga-rantuje se transparentnost i dostupnost informacija.

Kanadski predstavnik pored ostalog izložio je da se na ime neplaćenog potraživanja može oduzeti vozačka doz-vola do izmirenja potraživanja.

Predstavnici Holandije prezentirali su provođenje presuda drugih država te istakli dobre strane udruživanja svih ze-malja u jedinstvenu mrežu, i na taj način smanjili prostor da izvršenik ne izmiri obaveze,

zakljuČCI:

Nakon izlaganja svih učesnika uočena je raznolikost u pogledu tarifa (naknade za izlazak na teren) predstavljena je mapa puta za dalje djelovanje.

Jedan od glavnih ciljeva i zadataka za članove UIHJ-a u narednom periodu je usklađivanje i standardizacija tarifa izvršitelja, povezivanje izvršitelja u jedin-stvenu mrežu, međunarodna saradnja, regionalna saradnja

Pozvane su sve zemlje koje nisu članice ovog udruženja da pristupe u ovu or-ganizagiju radi efikasnijeg djelovanja i sprovođenja zakona.

Zemlje koje nisu članovi ovog udruženja mogu se uključiti u rješavanje svih ot-vorenih pitanja u organizaciji udruženja, (bez prava glasanja) te razmjenjivati iskustva iz prakse.

Troškovi cjelokupnog putovanja finansi-ran je od srane BERP-a „Reforma izvršnog prava u zemljama Zapadnog Balkana“

Sjednica stalnog vijeća završila je sa radom 7. maja 2010. godine

22 www.oss.ba

Daktilografi Općinskog suda u Sarajevu osvojili prva tri mjesta na takmičenju

RecOSS – Prvi Razvojno-edukacioni centar Općinskog suda u Sarajevu

Na XI Federalnom takmičenju daktilografa-operatera pro-fesionalaca na nivou Federacije

Bosne i Hercegovine održanom u Zenici 05.06.2010. godine, daktilografi Općinskog suda u Sarajevu ostvarili su značajan uspjeh i osvojili prva tri mjesta i to: 1. ZUKANČIĆ RASEMA 2. LUMANOVIĆ SVJETLANA 3. KEŠAN AMELA

Svečanim obilježavanjem završetka radova na renoviranju zgrade sarajevske Palate pravde te

otvaranjem novoopremljenih prostorija 22.01.2010.godine, zvanično je počela sa radom i sudska biblioteka, kao zajednička, specijalizovana pravna biblioteka namijenjena uposlenicima sarajevskog Općinskog i Kantonalnog suda.

Moderno opremljeni prostor u kome se nalazi biblioteka omogućava sudijama i drugim uposlenicima neometan rad u ugodnom okruženju te pronalaženje informacija iz oblasti pravnih nauka i sudske prakse potrebnih u svakodnevnom sudovanju, stručnom usavršavanju i naučno-istraživačkom radu.

Biblioteka raspolaže sa 12 mjesta za čitanje i sedam računarima. Prve knjige koje su smještene u police biblioteke obezbjeđene su sredstvima Evropske unije (150 naslova iz različitih oblasti prava), kao i postojeća pravna literatura koja se nalazila u prostorijama Kantonalnog i Općinskog suda. Fond

sudske biblioteke stvara se nadopunjuje kupovinom i razmjenom knjiga kao i knjigama koje sud dobije na poklon. Očekuje se da će ova biblioteka uskoro postići odgovarajuće standarde.

Na uspostavi i razvijanju biblioteke i njenog fonda korišteni su raspoloživi resursi i postojeći kadar Općinskog suda U Sarajevu te je bez dodatnih ulaganja kreirana elektronska baza podataka koja u potpunosti omogućava nadzor nad nabavkom, obradom i posudbom knjiga ujedno pružajući mogućnost pretraživanja po svim unesenim podacima (Ime autora, naziv djela, oblast prava, način nabave, cijene, ključne riječi). Također, na osnovu ove baze podataka periodično se dostavlja spisak raspoložive građe u elektronskom obliku korisnicima oba suda putem e-maila, a radi informisanja istih o stanju fonda biblioteke. Knjižna građa je obrađena (inventirana, signirana, snabdjevena odgovarajućim reversima te označena službenim pečatima) i smještena na police i prema oblastima prava.Rad biblioteke regulisan je donošenjem Pravilnika o radu biblioteke i Odluke

o komisiji za biblioteku, a sve u skladu sa Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti. Definisana je i Politika izgradnje bibliotečkog fonda, a na osnovu praćenja tekuće literature, kontaktiranja sa izdavačkim kućama, osluškivanja potreba korisnika te drugih pokazatelja.

Prilikom rada na uspostavi biblioteke korištena su znanja i iskustva osoblja iz biblioteka okruženja. To su prije svih Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH, biblioteke Pravnog fakulteta u Sarajevu, Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Vijeća Evrope, Ustavnog suda BiH, Suda Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda FBiH, koje su nam prilikom naših posjeta poklonile i jedan dio svojih izdanja i druge literature, na čemu im se i ovom prilikom posebno zahvaljujemo. U prostoru sudske biblioteke djeluje i RecOSS, Razvojno-edukativni centar Općinskog suda u Sarajevu.

Svjesni činjenice da Općinski sud u

Goran Salihović, predsjednik suda i Aziz Babić, sekretar suda sa učesnicama takmičenja

Sarajevu, kao najveći sud u Bosni i Hercegovini, Model sud, sud koji je dobio Zlatnu povelju zahvalnosti, a njegov predsjednik Zlatnu plaketu sa značkom Internacionalne lige humanista, postaje primjer koji treba slijediti, a u čvrstoj namjeri da zadrži sada već prepoznatljiv imidž te da svoja iskustva, misiju i viziju podjeli sa drugim sudovima i srodnim institucijama u regionu, ovaj sud je u svom sastavu organizovao Razvojno-edukativni centar.

Mogućnosti koje ovakav centar otvara u procesu kontinuiranog postizanja kvalitete i modernizacije pravosudnih sistema već su prepoznali i neki donatori koji su u dva navrata finasijski podržali osnivanje i rad ovog centra. Osnivni cilj formiranja ovog centra jeste jačanje kapaciteta suda kao i pružanje podrške upravi suda kako bi se iznašla najbolja rješenja na putu ka postizanju potpune efikasnosti suda i ažurnosti sudskih odjeljenja. Do sada je u RecOSS-u održan seminar iz oblasti strateškog planiranja te napredni kurs pravnog engleskog jezika, a u planu je da se u septembru 2010. godine započne sa kursom engleskog jezika za početnike.

Ideju o osnivanju ovakvog centra pri Općinskom sudu prepoznala je i podržala ambasada Republike Češke u BiH koja je za RecOSS obezbijedila kompletnu tehničku upremu u vrijednosti od 199.338 CZK (čeških kruna). Na sastanku je zaključeno da će sarajevski sud pružiti direktnu podršku banjalučkom kako bi uskoro i u ovom sudu bio osnovan jedan ovakav edukativni centar.

RECOSS je širina prostora kreativnih mogućnosti, otvoren za sve uposlenike suda koji pored svojih redovnih zadataka žele aktivno učestvovati u realizaciji vizije Centra deklarisane u njegovom Pravilniku o radu.

Najveći sudski kolektiv u BiH je učinjen funkcionalnim i stavljen je u službu građana, što je ogroman uspjeh koji je krunisan već pomenutim nagradama i priznanjima. Ići dalje, kontinuirano jačati kapacitete, ugrađivati kvalitet, promovisati najveće vrijednosti – pravdu i sigurnost građana, zahtjevalo je poseban angažman. Otuda ideja i razlog da se unutar suda osnuje jedan razvojni i edukativni centar.

Vizija, misija, strategija i ciljevi deklarisani su u Pravilniku o radu Centra

vizija Centra Ugrađivanje kvalitete na svim poljima sudske prakse i osiguravanje pravne sigurnosti građana, pravde i pravičnosti kako u ovom sudu tako i u sudovima BiH. Misija CentraIzgradnja sistema koji će omogućiti stalno praćenje i unapređenje svih vidova djelovanja suda, kao i iniciranje pojačane aktivnosti djelovanja pravosuđa prema zakonodavnoj vlasti u okviru svojih nadležnosti a na osnovu sudske prakse.

Strategija CentraPoticanje redovnih rasprava o kvaliteti rada, stalnog prikupljanja informacija i uočavanje određenih sudskih problema i osiguranje djelovanja na temelju tih informacija

razmjena primjera dobre prakse među sudovima

Organizovanje seminara, obuka, okruglih stolova radi jačanja kapaciteta i razvoja vlastitih potencijala za unapređenje kvalitete. Inicirati osnivanje ovakvih centara u drugim sudovima u okruženju. Ciljevi centraUnaprijediti efikasnost rada suda, osigurati napredak i popraviti položaj uposlenika kroz humanizaciju uslova rada i stalnu edukaciju, postići uvažavanje i zadovoljstvo građana radom suda, uključiti se u evropski pravosudni sistem.

23www.oss.ba

Mustafa Mujezinović, premijer Vlade FBiH, u posjeti Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu

24 www.oss.ba

Pripremile članice UŽSuBiH: Arijana Ljuca, Sanela Rondić

U hotelu „Board“ na Jahorini 25. i 26.03.2010.godine održan je seminar na temu „Trgovina ljudima

– seksualna eksploatacija“. Seminar je organizovan od strane predsjednice Koordinacionog odbora UŽSuBiH, te članica Koordinacionog odbora: Svetlane Marić i Amele Mahić koje su bile moderatorice ovog seminara. Adisa Zahiragić, predsjednica Koordinacionog odbora Udruženja, obratila se učesnicima i objasnila da je problem trgovine ljudima, odnosno seksualne ekspolatacije, jedan od gorućih problema našeg doba, a da mi, jedni od onih koji moraju podnijeti teret, trebamo učiniti nešto na strategiji rješavanja navedenog problema koji je u porastu u našoj zemlji.

Seminaru su prisustvovale i Joan Winship, izvršna direktorica Međunarodnog Udruženja žena sudija, kao i Julie Arostegui. Izvršna direktorica se obratila ovom značajnom skupu i objasnila da pozicija žene u društvu predstavlja poseban cilj Udruženja, kao i pomoć u istraživanju u radu sudija u BiH, te poboljšanju prava žene. Ista nas je informirala da međunarodno Udruženje broji 4.000 članova u 90 država širom

svijeta, da je to nevladina i neprofitna organizacija, da su članovi sudije na svim nivoima vlasti, uključujući i Vrhovni sud Kanade, tri članice Vrhovnog suda u Africi, Međunarodnog tribunala u Ruandi, Hagu i Sierra Leone-u.

Članice Međunarodnog udruženja žena sudija vjeruju da žene sudije mogu napraviti korak više, da iste mogu doprinijeti u radu sudova na svim nivoima te pomoći stanovništvu, prije svega ženama. Nadalje, mogu omogućiti lakši pristup ženama u pravosuđu, odnosno da običnim ženama olakšaju pristup sudu, te da rade na unapređenju prava žena. Ogranci navedenog Udruženja su osnovani u Mađarskoj, Mongoliji, Brazilu, Afganistanu, Zambiji, Zimbabveu itd. Navedeno Udruženje je počelo sa radom 1989. godine u Washington DC i isto je

formalizovano 1990. godine sa parolom „Jednakost kroz vladavinu prava“. Jedan od termina koji je proizašao iz navedenog Udruženja je termin „sextortion“, što bi u prevodu značilo iznuđivanje seksulanih usluga, a sredstva za istraživanje tog fenomena je obezbjedila Vlada Holandije. Između ostalog, istraživanje se provodilo u području zloupotrebe moći na položaju

putem seksualne iznude, koja se ne dešava samovoljno.

Nakon obraćanja Izvršne direktorice Međunarodnog Udruženja, skupu se obratio sa pozdravnim govorom Milorad Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH. Učesnici seminara su bili predstavnici OSCE-a, Medice, Državnog suda BiH, Tužilaštva F BiH, MUP-a KS, SIPE, Gender centra RS, te sudova iz F BiH i RS.

Samir Rizvo, državni koordinator BiH za borbu protiv trgovine ljudima, govorio je na temu trgovine ljudima u BiH te seksualnoj eksploataciji nad ženama iz Istočne Evrope. U vezi sa tim istakao je da je seksualna eksploatacija relativno nov fenomen u BiH, nova pojava, novi oblik kriminaliteta te da su područja gdje se isto dešava noćni barovi. Međutim, broj stranih žrtava je sve manji, npr. od nekad 300 taj broj je smanjen do 10. Međutim, u porastu je trgovina državljankama BiH. Značajan broj malodobnih osoba su žrtve, a sve je više sakrivenih, udaljenih objekata gdje se dešava seksualna eksploatacija.

Cilj je izgraditi pravni okvir u skladu sa Međunarodnim konvencijama, izgraditi institucije, unaprijediti pomoć žrtvama kroz sigurne kuće, projekat koji država radi zajedno sa nevladinim organizacijama, te da je važno osim smjeđštaja, osigurati i pravnu pomoć, psihološko savjetovanje i sl. Također je neophodno sačiniti, odnosno potpisati, protokol o saradnji sa nevladinim organizacijama, te da je „Medica“ jedna takva organizacija koja pruža pomoć i smeštaj žrtvama. Nosilac navedenih aktivnosti je Ministarstvo za ljudska prava koje je izgradilo pravila o pomoći i žrtvama trgovine ljudima, odobren je i budžet od strane Ministarstva, osigurano je pola miliona KM za pomoć navedenim žrtvama, a osiguran je i fond u iznosu od 65.000 KM.

Konačno, važno je istaći da je pomenuti seminar održan i završen veoma uspješno, pohvaljen od strane panelista i učesnika. Posebno su pohvaljeni organizatori seminara, Amela Mahić, sudija Općinskog suda u Sarajevu, kao i Adisa Zahiragić, sudija Kantonalnog suda u Sarajevu, uz isticanje činjenice da je tema bila vrlo uspješna. Ovaj seminar treba gledati kao na inicijativu za održavanje okruglih stolova na sličnu temu imajući u vidu da ista predstavlja gorući problem u našem društvu.

Udruženje žena sudija u BiH održalo seminar na temu “Trgovina ljudima – seksualna eksploatacija“

Detalji sa održanog seminara

25www.oss.ba

Nezavisne novineAutor: Nikola Morača

Milan Tegeltija, novoimenovani predsjednik Udruženja sudija BiH i prvi čovjek banjalučkog

Osnovnog suda, smatra da država treba povesti veću brigu o sudijama koji su garancija funkcionisanja pravnog sistema neke zemlje, te im na taj način obezbijediti bolji status.

Sudije u BiH su trenutno suočene s velikim pritiscima kako od strane javnosti koja je uvijek nezadovoljna, tako i zbog velikog broja neriješenih predmeta koji datiraju iz početka devedesetih godina prošlog vijeka.

Sudijama već duži niz godina stagniraju i plate koje su, kako navodi Tegeltija, u poređenju s drugim platama u pravosuđu, odnosno advokatskim i notarskim, daleko niže.

“Niske plate ozbiljna su prijetnja odlasku pravosudnih kadrova iz sudova širom BiH koji, ako se nastavi i u budućnosti, ovu zemlju može dovesti u nezavidnu situaciju jer više nećemo imati stručnjake koji će provoditi zakone”, kazao je Tegeltija.

On je istakao da su domaće sudije i jedina kategorija građana u BiH koja nema prava na tople obroke, ali i ono najvažnije, nadoknade za odvojeni život. Sudije žene u većini kantona Federacije BiH, dodaje Tegeltija, suočene su i sa marginalizacijom jer im se tokom trudničkog bolovanja ne isplaćuje puni iznos plate, čak ni 80 odsto od ovog iznosa.

“Rješenje većine problema je u sistemskom pristupu države”, poručio je Tegeltija.

nn: na koji način novo rukovodstvo udruženja sudija Bih planira voditi brigu o svojim članovima?

teGeltIja: Udruženje sudija BiH broji trenutno 606 sudija koji plaćaju članarinu i po svom članstvu i brojnosti predstavlja najmasovnije i najkrupnije udruženje sudija u BiH. Prevashodni cilj novog rukovodstva Udruženja sudija BiH je da se izbori za bolji status sudija i da na taj

način zaštiti pravosuđe BiH od odlaska pravosudnih kadrova.

Činjenica je da imamo trend osipanja kadrova, što zaista može biti jako opasno, iz prostog razloga jer ova zemlja nije velika i nema previše stručnjaka i u takvoj situaciji, ako već imamo deficit, i ako već imamo recesiju u finansijskom smislu, ne smijemo dozvoliti recesiju pravne države koja će definitivno nastupiti, ukoliko ne budemo imali nekog da provodi zakone.

nn: da li su sudije u Bih zadovoljne svojim statusom?

teGeltIja: Ono što se mora istaći jeste da trenutno 80 odsto sudija u BiH imaju plate od 2.400 maraka. Dakle, to nisu plate od tri-četiri hiljade maraka o kojima se govori u javnosti. Slažem se da je ova plata sudija u visini tri prosječne plate u BiH, ali sudije ipak rade specifičan i odgovoran posao. To su, ipak, ljudi koji rade i daleko više od onoga posla za koji su uopšte plaćeni. Na ovo ukazuje činjenica da je prosječna norma sudija u BiH 170 do 180 odsto, dakle, sudije gotovo duplo više rade od onoga za šta su plaćeni. Ono što je najvažnije jeste da sudije te iste plate, koliko god one nekome izgledale velike, u odnosu na prosječnu platu, mogu zaraditi sa duplo manje truda, rada i odgovornosti u bilo kojoj banci ili nekoj drugoj instituciji, da ne govorim kao advokati, odnosno notari.

Prema tome, kad poredimo sudijske plate, ne možemo ih porediti s platama koje su u prosjeku, jer to nije mjerilo, već ih treba porediti i mjeriti s drugim platama u pravosuđu, odnosno s platama advokata, notara, pravnika u bankama u BiH. Kada se te plate uporede sa sudijskim, onda se tek vidi da sudijske plate zaista stagniraju već jedan jako dugačak vremenski period.

nn: kako mislite riješiti problem sa sudijskim platama? Isplaćuju li se sudijama naknade za odvojeni život?

teGeltIja: Mi smo svjesni da je u državi takvo stanje da ne možemo tražiti veliko povećanje plata, u ovom trenutku. Međutim, ono što mi želimo je ništa više od onoga što drugi već imaju, a to su naknade za odvojeni život, topli

obrok, odnosno prinadležnosti koje idu uz platu. Nažalost, sudije su trenutno jedina kategorija građana u BiH, koja te prinadležnosti nema.

Zamislite, govori se stalno o nekom etničkom balansu, o nacionalnoj zastupljenosti u sudovima širom BiH. Kako uopšte očekivati da imamo sudije u drugim gradovima, ukoliko taj sudija mora da da jednu ogromnu svotu novca da bi uopšte tamo živio i radio, a to mu ničim nije refundirano. Imajući u vidu sve te troškove kojima je sudija koji radi u drugom gradu izložen, ona plata od 2.400 maraka više nije od tog iznosa, nego je minimalno 1.400 maraka. To je jedan pokazatelj koji govori da je naknada za odvojeni život nešto što zaista moramo da uvažimo i što se sudijama mora odobriti. Trenutno u BiH imamo jedan jako veliki broj ljudi koji putuje i rade svoj posao i koji umjesto svoje plate od 2.400 maraka, na kraju dobiju 1.400 maraka, jer moraju platiti stan, moraju da plate put. Zašto bi sudije bile jedina kategorija koja nema pravo na prinadležnosti. Znači, svjesni smo da je u ovom trenutku nerealno očekivati povećanje plata, ali je definitivno realno očekivati da u prinadležnostima imamo jednak tretman kao svi drugi zaposleni u BiH.

Uz sve ovo, svakako treba i napomenuti činjenicu da u osam kantona u Federaciji BiH žene sudije, koje ostanu trudne ne dobijaju nikakve naknade. Dobijaju mizerne iznose i nije im uopšte refundiran pun iznos plate, čak taj konačni iznos ne pokriva ni 80 odsto plate. U RS su te plate refundirane u punom iznosu, ali u FBiH ne, tako da su i u tom segmentu sudije obespravljene u tih osam kantona.

nn: Sudovi u Bih i dalje su opterećene zaostalim, odnosno neriješenim predmetima, a javnost je konstantno nezadovoljna i optužuje sudije za korupciju. kako to komentarišete?

teGeltIja: Svaka zemlja koja drži do sebe, prije svega, uvažava svoje sudije, zato što su one garancija funkcionisanja pravnog sistema. Naravno da sudije nisu nepogrešive, niti su sve idealne, i to je žito u kojem ima kukolja, ali ne možemo zbog tih “kukolja” reći da su sve sudije loše, da su sve sudije korumpirane. To su ljudi koji rade jako težak posao na jako odgovoran način i to je ono što bi ljudi zaista trebalo da shvate. Nerealno je očekivati da ovaj broj sudija koji danas radi u BiH u samo par godina može da riješi nagomilane probleme kao što su zaostali predmeti iz

Tegeltija: Sudije moraju dobiti bolji status

26 www.oss.ba

devedesetih godina. To je problem koji nije nastao juče, već koji je kumuliran 25 godina i jednostavno se ne mogu očekivati rješenja preko noći. U tom dijelu, u smanjenju broja neriješenih predmeta, napravljen je veliki pomak, ali još imamo sistemske probleme koji opterećuju rad sudova u BiH, kao što su komunalni predmeti, koji dolaze u kamionima. Naravno, to nisu pravi sudski predmeti, tu nema suđenja, ali u nekim statistikama, kad neko sa strane pogleda te brojke zaključi da sudovi imaju veliki broj neriješenih predmeta.

Sudije se, naravno, susreću i sa brojnim vrstama pritisaka, kako s pritiscima javnosti izraženih kroz elektronske i pisane medije, tako i pritiscima nekih koji pokušavaju da teret za sve probleme prebace na loše funkcionisanje pravosuđa. Činjenica je da je BiH jedno konfliktno društvo i da konfliktno društvo samo po sebi proizvodi more nekakvih sporova. Sudovi su ti koji su pozvani da te sporove rješavaju. Uzmimo jedno obično suđenje, odnosno parnicu. Svako ko je ušao u parnicu smatra da je u pravu, jer da nije tako, ne bi ni ulazio u parnicu. Od dvije strane u parnici jedna gubi i ona što je izgubila uvijek će govoriti da je sudija korumpiran i to stvara negativnu percepciju u javnosti.

nn: koliki je uopšte odnos broja neriješenih predmeta i sudija u Bih i da li sudije mogu poštovati zakonske rokove u rješavanju predmeta?

teGeltIja: Tu vam mogu odgovoriti kao predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci, i ujedno najvećeg suda u RS. Mi smo za tri godine uspjeli da na parničnom odjeljenju, najkritičnijem referatu, s početnog stanja od prije tri godine koje je iznosilo tri hiljade predmeta po sudiji, to svedemo na 400 predmeta po sudiji. To je jedan optimalan broj predmeta s kojim sudije mogu normalno da rade. Jer, vidite, o tome da li je sud ažuran ne govori samo broj neriješenih predmeta, nego mogućnost poštovanja zakonskih rokova, a mi smo blizu toga da poštujemo te zakonske rokove. Činjenica je da je BiH generalno opterećena velikim brojem neriješenih predmeta, ali i novim prilivom koji proizlaze iz sistemskih problema, kao što su komunalni predmeti i te probleme ne može riješiti sud. Sud nije institucija koja rješava sistemske probleme, nego je institucija koja rješava pojedinačne probleme. Sistemske probleme mora da riješi država, za to predviđenim mehanizmima, a to su zakonska rješenja

koja na sistematičan način rješavaju sistemski problem.

nn: da li ste zadovoljni implementacijom projekta CMS-a, Sistema za automatsko upravljanje sudskih predmeta?

teGeltIja: CMS projekat je nov u pravosuđu BiH i predstavlja jedan veliki uspjeh. Istina je da kao i sve što je novo, tako je i novi CMS stvarao u početku otpor sudija prema novinama. Na kraju trebalo je da se obuče da rade u novom sistemu. On je nekada povezan i sa problemima koji se tiču infrastrukturnih rješenja kao što su serveri, linkovi itd. Nekad se znalo desiti da taj server, otkaže, jer se radi ipak o tehnici. Ali, generalno, CMS sistem je jedan veliki napredak. Bio sam u dosta evropskih zemalja i zaista mogu da kažem da smo kada je CMS u pitanju, mi zaista napravili jedan ogroman iskorak u odnosu na druge zemlje, naročito zemlje u regionu. Projekat uopšte jeste stvorio problem sudijama, naročito jer se radilo o navikavanju na jedan potpuno drugačiji način rada. Ali, generalno, mogu da kažem da mi podržavamo rad CMS-a i sudijama se mora odati priznanje što su savladali rad u jednom potpuno novom informatičkom okruženju. Znači, pored svih problema i odgovornosti, sudije su odlazile na česte edukacije i počele su da rade u novom informatičkom ambijentu. Nakon svega, mi danas imamo informatički obrazovane sudije, za razliku od mnogih drugih zemalja, čak i onih puno razvijenijih od nas.

nn: u čemu se ogleda ta informatička obrazovanost sudija?

teGeltIja: Vidite, da počnemo od onih najbanalnijih stvari, ogleda se počev od samog korištenja elektronske komunikacije. Sva pošta i komunikacija u sudu se danas odvijaju putem e-mailova, a otiđite u bilo koju drugu instituciju i vidjećete koliko ljudi uopšte koristi elektronski način komuniciranja. Da počnemo samo od toga da sudije rade u jednom sistemu koji se zove LCMS koji je zasnovan na Oracle bazi, a svako ko se iole razumije u platforme i baze shvatiće da to uopšte nije naivna baza, to je jedna ozbiljna baza podataka i jedna od najboljih platformi na svijetu. Znači da mi danas imamo sudije koje rade u jednom potpunom informatičkom okruženju, koristeći sve prednosti tog procesa.

nn: S obzirom na to da je sve zasnovano na elektronskim bazama podataka, koliko je uopšte zaštićena baza od hakerskih upada?

teGeltIja: Koliko znam ona je jako dobro zaštićena i mislim da još nismo imali nijedan hakerski upad u sistem.

tužbe logoraša na doradi

nn: u kojoj fazi je rješavanje tužbi logoraša iz Federacije Bih protiv rS, a koje su u banjalučkom Osnovnom sudu?

teGeltIja: Radi se o jako velikom broju predmeta, oko 10.000 parnica. Većina tih parnica koliko sam ja dobio informaciju od sudija, nisu zrele za suđenje, jer tužbe nisu bile dovoljno uređene. One su zatim vraćene strankama na doradu. Kako će se one završiti ja ne znam i to zavisi od stranaka u sporu.

Osnovne informacije o Općinskom sudu u Sarajevu:

Općinski sud u Sarajevu formiran je 15.12.2003. godine spajanjem sarajevskog Općinskog suda I i II te spajanjem devet općinskih sudova za prekršaje. Najveći je sud u Bosni i Hercegovini koji ima:

- 111 sudija - 30 stručnih saradnika - 1 rukovodeći državni službenik - sekretar suda - 49 državnih službenika - 344 namještenika - 15 pripravnika - 50 volontera - 17 uposlenih na ugovor o djelu

u Općinskom sudu u Sarajevu radi ukupno 617 uposlenih.

Sud čini 12 sudskih odjeljenja (Krivično, Parnično, Privredno, Registar, Vanparnično, Izvršno, Zemljišnoknjižno, tri Prekršajna odjeljenja, Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama. Od 1. februara 2008. godine sa radom je počelo i Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu.

Dugoročni ciljevi Općinskog suda:Efikasna, efektivna dostupnost pravde. Uspjeh Općinskog suda u Sarajevu je uspjeh ukupne pravosudne i ekonomske reforme u Bosni i Hercegovini.

Općinski sud u Sarajevu u svojoj nadležnosti ima 9 političkih i 120 katastarskih općina. Broj stanovnika u nadležnosti Općinskog suda pokriva 13% od ukupnog broja stanovnika u BiH. Ovaj sud ostvaruje dobru saradnju sa svojim donatorima koji mu pomažu u realizaciji mnogih projekata:

Gtz/SIda/adaZemljišna administracija

Web: www.zkk.ba

IFC Projekat medijacije

Web: www.ifc.org/pepse

uSaId jSdPweb: www.jsdp.ewmi.ba

evropska unija

kanada - Bih Projekat pravosudne reforme (jrP)www.canada-bih-jrp.org

Irz Foundation Web: www.irz.de