““Izgovor Izgovor stranih imena stranih imena

u tv i radio u tv i radio emisijama”emisijama”

Kolegij: Ortoepija hrvatskoga Kolegij: Ortoepija hrvatskoga jezika Ijezika I

prof. dr. sc. Gordana Varošanec-prof. dr. sc. Gordana Varošanec-ŠkarićŠkarić

Gabrijela Kišček, asistenticaGabrijela Kišček, asistentica

Studentice: Martina Barišić

Ivana Vdović

IME IME – “čista identifikacija”, to jest – razlikovanje ili – “čista identifikacija”, to jest – razlikovanje ili individualiziranje jednog predmeta (osobe) pomoću individualiziranje jednog predmeta (osobe) pomoću etikete koja pripada samo tom predmetu. (Ullmann, etikete koja pripada samo tom predmetu. (Ullmann, 1959.)1959.)

STRANO IMESTRANO IME – ime neke osobe, mjesta ili ustanove – ime neke osobe, mjesta ili ustanove spomenuto u kontekstu drugog jezika – identificira tu spomenuto u kontekstu drugog jezika – identificira tu osobu (mjesto, ustanovu), ali i označuje pripadnost osobu (mjesto, ustanovu), ali i označuje pripadnost imenovanog drugoj društvenoj (etničkoj) skupini, upravo imenovanog drugoj društvenoj (etničkoj) skupini, upravo s obilježjima jezika kojima se ta skupina služi i označuje. s obilježjima jezika kojima se ta skupina služi i označuje. (Ivas, 2003.) (Ivas, 2003.)

Imena Imena su...su... ANTROPONIMI = imena osoba TOPONIMI = zemljopisna imenaEKONIMI / OJKONIMI = imena naselja

HORONIMI = imena zemaljaHIDRONIMI = imena vodaORONIMI = imena brda i dolinaETNICI = imena naroda

Izgovaranjem stranog imena susreću se dva jezika, dva Izgovaranjem stranog imena susreću se dva jezika, dva znakovna sustava, dva identiteta → javlja se problem znakovna sustava, dva identiteta → javlja se problem dosljednog (sustavnog) rješavanja tog susretadosljednog (sustavnog) rješavanja tog susreta

Različite mogućnosti pojavljivanja stranog imena u Različite mogućnosti pojavljivanja stranog imena u kontekstu domaćinskog jezika – kontekstu domaćinskog jezika – VRSTE VRSTE UGOŠĆIVANJA :UGOŠĆIVANJA :

1.1. “nulti stupanj adaptacije”“nulti stupanj adaptacije” – potpuno – potpuno preuzimanje imena, bez ikakvih prilagodbi (u pismu preuzimanje imena, bez ikakvih prilagodbi (u pismu s izvornom grafijom, u izgovoru s imitacijom s izvornom grafijom, u izgovoru s imitacijom izvornog izgovora, u gramatici kao član skupine izvornog izgovora, u gramatici kao član skupine indeklinabilija(imenice koje primamo u jezik tako da indeklinabilija(imenice koje primamo u jezik tako da ih ne sklanjamo)) → IMPORTACIJA I IMITACIJAih ne sklanjamo)) → IMPORTACIJA I IMITACIJA

→ → u novije vrijeme profesionalni govornici na u novije vrijeme profesionalni govornici na elektroničkim medijima nastoje oponašati izvorni elektroničkim medijima nastoje oponašati izvorni izgovor samo kod poznatijih imena, no i tad često izgovor samo kod poznatijih imena, no i tad često dolazi do kombinacije imitacije i prilagodbe, dakle, dolazi do kombinacije imitacije i prilagodbe, dakle, nevještog pokušaja imitacijenevještog pokušaja imitacije

2.2. ime se najčešće ne prenosi u izvornom obliku, ime se najčešće ne prenosi u izvornom obliku, nego prolazi kroz filtar domaćinskog jezikanego prolazi kroz filtar domaćinskog jezika

→ → dvije vrste filtriranja:dvije vrste filtriranja:

a)a) kad je replika, ono što govornik kad je replika, ono što govornik domaćinskog jezika izgovara na temelju domaćinskog jezika izgovara na temelju modela iz gostujućeg jezika, profiltrirana kroz modela iz gostujućeg jezika, profiltrirana kroz sustav domaćinskog jezika pri čemu nastaju sustav domaćinskog jezika pri čemu nastaju promjene koje su predvidljive, jer susret dvaju promjene koje su predvidljive, jer susret dvaju sustava daju treći – sustav filtriranja ili sustava daju treći – sustav filtriranja ili sustav sustav grešakagrešaka

b)b) kad se između dvaju interferirajućih kad se između dvaju interferirajućih jezika umetne (nametne) i treći – jezik jezika umetne (nametne) i treći – jezik posrednik, konačni jezik je rezultat dvostrukog posrednik, konačni jezik je rezultat dvostrukog filtriranjafiltriranja

- dugo je jezik posrednik bio latinski, danas tu - dugo je jezik posrednik bio latinski, danas tu ulogu ima engleskiulogu ima engleski

Ime se može prilagoditi Ime se može prilagoditi transfonemizacijomtransfonemizacijom, , transmorfemizacijomtransmorfemizacijom iliili transsemantizacijom.transsemantizacijom. (Škiljan 1992.) (Škiljan 1992.)

TRANSEMANTIZACIJATRANSEMANTIZACIJA → stranom se → stranom se imenu može prevesti značenjeimenu može prevesti značenje

Ignacije = Vatroslav, Nederland = Ignacije = Vatroslav, Nederland = NizozemskaNizozemska

- krajnji slučaj prilagodbe je - krajnji slučaj prilagodbe je preimenovanje: preimenovanje:

Wien – Beč, Njemačka - DeutschlandWien – Beč, Njemačka - Deutschland

TRANSDIKCIJA TRANSDIKCIJA = prilagodba izgovora = prilagodba izgovora stranog imena domaćinskom sustavustranog imena domaćinskom sustavu

- treba biti standardizirana - treba biti standardizirana (kompromis između prilagodbe i (kompromis između prilagodbe i djelomičnog očuvanja obilježja gostujućeg djelomičnog očuvanja obilježja gostujućeg

sustava)sustava) – – pr. Bodpr. Bodøø [‘bu:d [‘bu:døø] – [b] – [bûûde]de]

- potpuno udomaćenje se ranije provodilo u - potpuno udomaćenje se ranije provodilo u hrvatskom jeziku, često bez vidljiva hrvatskom jeziku, često bez vidljiva razloga za izbor baš takva oblikarazloga za izbor baš takva oblika

pr. Praha [‘praha] – Pragpr. Praha [‘praha] – Prag

Roma [‘ro:ma] – Rim [rRoma [‘ro:ma] – Rim [rîîm]m]

Paris [Pa’Ri] – Pariz [pParis [Pa’Ri] – Pariz [pààriz] riz]

TRANSLITERACIJATRANSLITERACIJA - prijenos iz drugog u - prijenos iz drugog u domaćinsko pismo domaćinsko pismo (pr. iz nelatiničkog u (pr. iz nelatiničkog u latiničko) latiničko)

- obično uzima u obzir i izgovor, pa se u - obično uzima u obzir i izgovor, pa se u jeziku domaćinu pojavljuje pisani oblik koji je jeziku domaćinu pojavljuje pisani oblik koji je kombinacija transliteracije i transkripcije ili u kombinacija transliteracije i transkripcije ili u cjelini prikaz izgovora stranog imena cjelini prikaz izgovora stranog imena ortografskim znakovima i konvencijama ortografskim znakovima i konvencijama domaćinskog jezikadomaćinskog jezika

-- Transfonemizacija s ortografskom Transfonemizacija s ortografskom (nefonetskom) transkripcijom (nefonetskom) transkripcijom -- kad se kad se potpuno zanemari pisani oblik imena iz potpuno zanemari pisani oblik imena iz gostujućeg jezika te se izgovorni oblik, ali gostujućeg jezika te se izgovorni oblik, ali obično bez naznake prozodijskog lika, nastoji obično bez naznake prozodijskog lika, nastoji predstaviti ortografijom domaćinskog jezika predstaviti ortografijom domaćinskog jezika

pr. umjesto doslovne transliteracije u pr. umjesto doslovne transliteracije u imenu El’cin imamo Jeljcinimenu El’cin imamo Jeljcin

TRANSLEKCIJATRANSLEKCIJA - pogrešan prijenos - pogrešan prijenos

pr. Richard Wagner → [ričard] umjesto pr. Richard Wagner → [ričard] umjesto [rixard][rixard]

Francisco TFrancisco Táárrega rrega → → [franč[frančèèsko sko tartarêêga] umjesto ga] umjesto [fran’[fran’θθisko ‘tarega] isko ‘tarega]

portugalsko ime Jose portugalsko ime Jose → → [xoz[xozêê] umjesto ] umjesto [žos[žosêê] ]

Konzistencija/homogenost jednojezičnog Konzistencija/homogenost jednojezičnog izražaja ne narušava se samo pri potpunoj izražaja ne narušava se samo pri potpunoj prilagodbi stranog imena vlastitom jeziku prilagodbi stranog imena vlastitom jeziku (John, Giovanni, Jean, Jovan se prevode u Ivan)(John, Giovanni, Jean, Jovan se prevode u Ivan)

U svim drugim slučajevima strano ime jest i U svim drugim slučajevima strano ime jest i treba biti figura jer svojom inojezičnom treba biti figura jer svojom inojezičnom posebnošću strši u kontekstu domaćinskog posebnošću strši u kontekstu domaćinskog jezikajezika

nakon masovnog prodora radija i televizije nakon masovnog prodora radija i televizije → izgovor stranih imena postaje sve veći → izgovor stranih imena postaje sve veći ortoepski problem, kao i nedostatak ortoepski problem, kao i nedostatak propisane normepropisane norme

PRAVOPIS I SKLONIDBA PRAVOPIS I SKLONIDBA STRANIH IMENASTRANIH IMENA

Vlastita strana imena pišu se u Vlastita strana imena pišu se u hrvatskom književnom jeziku na hrvatskom književnom jeziku na izvoran način ako su pisana izvoran način ako su pisana latinicom (prednost nad latinicom (prednost nad transkripcijom)transkripcijom)

za sklonidbene oblike vlastitih za sklonidbene oblike vlastitih imena i pridjeve koji se od njih tvore imena i pridjeve koji se od njih tvore treba znati posebna pravopisna treba znati posebna pravopisna pravilapravila

nehrvatske riječi je potrebno podijeliti u četiri nehrvatske riječi je potrebno podijeliti u četiri kategorije:kategorije:

a) a) strane riječistrane riječi – riječi drugog jezika koji se navode u – riječi drugog jezika koji se navode u hrvatskom, njihovo se strano podrijetlo ističe izvornim hrvatskom, njihovo se strano podrijetlo ističe izvornim oblikom pisanja; ne mogu se zamijeniti hrvatskim oblikom pisanja; ne mogu se zamijeniti hrvatskim riječimariječima

b) b) tuđicetuđice – riječi glasovnim sastavom prilagođene – riječi glasovnim sastavom prilagođene hrvatskom, ali ne i raspodjelom glasova, mjestom hrvatskom, ali ne i raspodjelom glasova, mjestom naglasaka, vrstom sklonidbe; očito je njihovo strano naglasaka, vrstom sklonidbe; očito je njihovo strano podrijetlo, mogu se zamijeniti hrvatskimapodrijetlo, mogu se zamijeniti hrvatskima

c) c) posuđeniceposuđenice – hrvatskom naglasnom, glasovno, – hrvatskom naglasnom, glasovno, sklonidbeno prilagođene riječi, ne mogu se (posve) sklonidbeno prilagođene riječi, ne mogu se (posve) zamijeniti hrvatskimazamijeniti hrvatskima

d) d) usvojeniceusvojenice – riječi tako potpuno uklopljene u – riječi tako potpuno uklopljene u hrvatski da se ne razlikuju od izvorno hrvatskih, često hrvatski da se ne razlikuju od izvorno hrvatskih, često samo znalci znaju da su bile stranesamo znalci znaju da su bile strane

to što se strana imena sklanjaju još ne znači da su se to što se strana imena sklanjaju još ne znači da su se uklopila u naš glasovni sustav i postala tuđice, nego samo uklopila u naš glasovni sustav i postala tuđice, nego samo da su dobila mjesto u hrvatskoj rečeničnoj strukturida su dobila mjesto u hrvatskoj rečeničnoj strukturi

Strana ženska imenaStrana ženska imena

- ako ime završava otvornikom –a, sklanja - ako ime završava otvornikom –a, sklanja se kao žena (e-sklonidba)se kao žena (e-sklonidba)

npr.npr. Gina – GineGina – GineMaria – MarieMaria – Marie

- ako ime završava nenaglašenim –e, može - ako ime završava nenaglašenim –e, može se sklanjati kao žena (e-sklonidba)se sklanjati kao žena (e-sklonidba)

npr.npr. Jacqueline – Jacquelini Jacqueline – Jacquelini

- ako ime završava drugačije, ne sklanja se- ako ime završava drugačije, ne sklanja senpr.npr. Ingrid Ingrid

Strana muška imenaStrana muška imena

- ako ime završava šumnikom, svim nenaglašenim - ako ime završava šumnikom, svim nenaglašenim otvornicima, te nenaglašenim visokim otvornicima, u otvornicima, te nenaglašenim visokim otvornicima, u sklonidbi se nastavci dodaju na osnovu po tzv. dodatnoj sklonidbi se nastavci dodaju na osnovu po tzv. dodatnoj a-sklonidbia-sklonidbi

npr.npr. Jacques Tati, Jacquesa Tatia Jacques Tati, Jacquesa Tatia Albert Camus, Alberta CamusaAlbert Camus, Alberta Camusa

- ako ime završava otvornikom a, sklanja se genitivnom - ako ime završava otvornikom a, sklanja se genitivnom e-sklonidbome-sklonidbom

npr. npr. Nicola, NicoleNicola, Nicole

- ako ime završava otvornikom o, sklanja se genitivnom - ako ime završava otvornikom o, sklanja se genitivnom a-sklonidboma-sklonidbom

npr.npr. Bernardo – Bernarda Bernardo – Bernarda

- negdje se i osnova mijenja i prilagođuje- negdje se i osnova mijenja i prilagođuje npr. Petrarca , Petrarke, Petrarki…npr. Petrarca , Petrarke, Petrarki…

Pridjevi od stranih imenaPridjevi od stranih imena

- pridjevi na –ov/-ev i –in pišu se onako kako - pridjevi na –ov/-ev i –in pišu se onako kako se pišu i imena od kojih su napravljenise pišu i imena od kojih su napravljeni

npr. Tolstojev, O'Neillovnpr. Tolstojev, O'Neillov

- pridjevi na –ski (nastavci – ski, -ovski/-- pridjevi na –ski (nastavci – ski, -ovski/-evski, -ijanski, -inski) pišu se prema evski, -ijanski, -inski) pišu se prema odgovarajućim transkripcijskim pravilimaodgovarajućim transkripcijskim pravilima

npr.npr. bodlerovski, onilovski, geteovskibodlerovski, onilovski, geteovski

Barack Obama Barack Obama

Condoleezza Rice Condoleezza Rice

Sarah PalinSarah Palin

Nicolas Sarkozy Nicolas Sarkozy

Robin Courreau Robin Courreau

Jean Baptiste GrangeJean Baptiste Grange

Giniel De VilliersGiniel De Villiers

Cyril DespresCyril Despres

Benjamin ReichBenjamin Reich

Hans EnnHans Enn

Kati WilhelmKati Wilhelm

Katrin HoelzlKatrin Hoelzl

Manuela MoelggManuela Moelgg

Anja PaersonAnja Paerson

Hans Peter BuraasHans Peter Buraas

Ole Einar BjoerndalenOle Einar Bjoerndalen

Dmitri MedvedevDmitri Medvedev

Fedor EmelianenkoFedor Emelianenko

Vladimir KlitschkoVladimir Klitschko

Muntadhar Al-ZaidiMuntadhar Al-Zaidi

Nasser Al AttiyahNasser Al Attiyah

Denise KarbonDenise Karbon

Jiri MenzelJiri Menzel

Tomasz SikoraTomasz Sikora

Toše Proeski Toše Proeski

Petrit CekuPetrit Ceku Shpresa GashiShpresa Gashi

Rod Blagojevich Rod Blagojevich

SlovenijaSlovenija LjubljanaLjubljana BruxellesBruxelles WashingtonWashington Virginia Virginia

HamasHamas

HezbolahHezbolah

BurnleyBurnley PortsmouthPortsmouth ManchesterManchester TottenhamTottenham

Hvala na pozornosti!Hvala na pozornosti!