izlazi212.92.192.228/digitalizacija/novine/glas_1932_128.pdf · vjekovi su prah jali o onoga dana...
TRANSCRIPT
sto, dok po sto. ztlolm· blagodat. uprave l
po~ lo ZI pri·
ulnleremenutl razlike,
krivice
Privredno- kulturne
Matice
za Sjev. Dalmaciju
~-----------------
Izlazi četvrtkom
~ fipHBpet:tHO·I<y JITypue
Ma-ruQe
aa Cjeo. .ll;anMaQnjy
Godišnja pretplata za našu ddavu 40 din., za Ameriku :a cJ.."Iara. a za O!!lalo Inostranstvo 80 dlo.
"'lanovi Matice dobivaju list besplatno! WaCSeHJUC, 21 jyaa 1932. l Vlaanlk cPrlvredno--kultuma Matica za SJev. DalmaciJu•
Uređuje Sekretarijat MatJoe.
Primjerak l dlo. BPOJ 128. fOAHHA IV. Telefon br' 63. - BroJ čell. računa 38.242.
Vidovdanska sl a re na Dalmatinskom Kos vu Vjekovi su prah jali o onoga dana čemernoga, kad je srpsko
propanulo carstvo na Kosov polju adovitu. Propala je srpska Carevina; pro-pala je -- i Bogu je žao! Raziđe se arad na sve strane noseći sobom kosovski zavjet - da se okaju grijesi, da se opet obnovi Carstvo i da zasja Miloševa pravda! Čestiti Knez privolio se je Carstvu nebeskome i kroz vjekove cijeli narod na užas svojih dušmana -- krstu služi, a ~ošem živi i trpi zato muke svakojake, dok je mogao odričući se toga, uživati vlasti i slasti.
Najbolji ljudi jugoslavenskoga naroda skupljali su se u doba robov~nja i u našoj "maloj Srbiji", kod Lazarice crkve, da se pričeste i okrijepe vjerom u Vaskrs našega naroda. Hrvati su se takmičili sa Srbima u zanosu za našom Slobodom i ljubili su se na ovom osvećenom mjestu u bratskom zagrljaju. Ovdje je naš Dositej među ovim "Božjim ljudima" napisao prvu svoju knjigu, ovdje je naš veliki Vuk dolazio da nađe sačuvanu našu starinu i čisti narodni duh i izraz njegov. Narod je pod, z stavama hrlio sa slutnjom, da će se o Vidovdanu naći sa svima kosovskim vitezovima, koje je pominjao i toga dana i cijeloga svoga života, gdje je god dopirao. Nema nikoga u našem narod ko se nije ponosio sa Kosovskim zavjetom, sa kojim se je svako živio i umirao.
Poslije Oslobod ja Kosovo je postalo naše zborno mjesto i potsticaj za stvaranje naše narodne kulture. Dok na mnogim drugim stranama vlada ojačanje i ne vidi se više sjajna zvijezda vodilja našega naroda, kosovski duh u o";oj slavnoj krajini izvodi na pozorište naše divne seoske ·sokolske čete, koje se ponose, kao da ih predvodi vojvoda Miloš. Kosovski duh živi u redovima naših zadrugara po selima, koji čeznu za boljim i ljepšim životom, u redovima naših seljanka, koje žele da se prosvjećuju, da budu sposobnije da u svojim kućama zrače sa srećom; u redovima naših gospođa, kojima postaje ideal prosvjećenost njihovih zaostalih ali plemenitih sestara, u redovima školovanih sinova našega naroda, koji se opet napajaju sa pravim narodnim duhom, kojijem su se pjanila pokoljenja.
Dva sina š umadije dolaze da pripale kandilo svima borcima za Slobodu i Ujedinjenje na oltaru, koji je časno sačuvan mnogo puta u težim prilikama nego u njihovoj i našoj Sumadiji. Episkop dalmatinski g. dr. Irinej Đordevič održaće pomen, a episkop ohridski g. dr. Nikolaj Velimirović, naš prorok, propovjednik i pisac "Beseda pod gorom", "Iznad greha i smrti", i "Sna o slovenskoj religiji" i svečovečanskom idealu, govoriće na našoj Gori, na Kosovskoj Glavici o sudbini i ulozi Carstva Božjega u životu našega naroda.
Privredno ... kulturna matica za Sjevernu Dalmaciju uzela je Kosovo i Vidovdan za znamenje svoga rada, i sve svoje osnove učvršćuje u kosovskom duhu našega naroda. Pred nama se sada već javlja jasnije veliki narodni pokret, koji odbacuje tuđinske patvorine i okuplja sve najbolje sinove narodne iz svih njegovih redova, u izgrađivanju naše narodne kulture, u stvaranju zajedničkog jedino mogućeg i jedino pravednog napretka, u obasjavanju svih postupaka sa Miloševom pravdom.
Prijatelji ovog zajedničkog ideala treba da se učvršćuju u vidovdanskom duhu, da se ne ogluše o poziv Čestitoga Kneza, da ne padne na njih kletva, kao na onog "tko ne dođe na boj na Kosovo", da ne izdadu u narodnom radu., već da se ugledaju u redove kosovskih vitezova, koji su se uvijek borili za slobodu i pravdu i duša im se na n~bu raduje, ko što ime na zemlji caruje!
Neka se svaki trudi da unese najplemenitiji dio svoje duše u zajednički· rad i neka svaki doprinese svoj i najmann vidovdanski darak za svoju zajedničku organizaciju.
Raspored .Kosovske svečanosti Prema dosadašnjim obavještanjima ovogodišnja vidovdan
ska svečanost izvršiće se sa ovim rasporedom: Pomen svima izginulim borcima izvršiće g. dr. Irinej Đor
đević, Episkop dalmatinski. Na pomenu će propovjedati Episkop ohridski g. dr. Nikolaj Velimirović.
Istog dana održaće se slet svih seoskih sokolskih čela župe Šibenik-Zadar. Od 8 do 10 sati izvršiće se natjecanje seoikih sokolskih četa. Prva nagrada biće zastave sokolske župe; druga nagrada zastava Pr. K. Matice; treća nagrada Zclravstvene zadru2e u Kninu.
•
Zdravstvena zadruga kninska sa Ženskom zadrugom u Kninu priređuje higijP-nsku izložbu, sa izložbom rukotvora seljanka kninske krajine.
Prvak sa guslarskih utakmica g. Lazar Radak i ove će godine obnavljati stare uspomene.
Muzika i pjevačko društvo učestvovaće u toku svečanosti. Razni govornici iznosiće narodu, u kratkim potezima, glavne
pravce savremenog privrednoga i kulturno-prosvjetnoga rada. Saobraćaće vanredni vozovi i autobusi iz raznih pravaca
prama Kosovu. PRIVREDNO-KULTURNA MA TICA.
Strana 2.
AGRA RNA BANKA Oanova kreditne politike Pr!vlle
iOVane agrarne banke Ista je kao l u 1930 godini, samo što je u l 031 ta politika jasnije podvučena. Ona se najbolje karakterlše u datim kreditima:
Od 742.646.904.(}5 dinara datih kredita : 489,924.969.- otpada na hlpotekarn~
zajmove, 86,441.186.65 na zadružne zajmove
po obveznicama l menicama,
6~,408 .070.- na zadružne tek. račune, 686.760.- na eslcont mjenica na
lombard, 760,274.- na lombard. Pretstavljeno u procentlma to Iz
gleda ovako : hipotekarni krediti 65.970 po sto zadru!nl krediti 33.835 " runi krediti 0.195 ..
Uporedujućl sa prošlom godlnorr, vidimo da je, u procentlma, dato :
1930 g. 1931 g. hlpotekar. kredita 55.6TOD1o 65.9700 0
zadrtolh kredita 43.735 ,, 33.835 " raznih kredita 0.395 " 0.105 ,,
Od 323.711 878,60 dinara hlpotekarnoe; kredita u 1930 Prlvilt gov an a agrarna banka ovaj kredit u 1931 ~cdJni povećala je za 166.2 J 3.090.40 din.
253.399.0.j0.50 dinara zadrufooi kredita u 1930 Pab je smanjila na 251.273.895,65, t. j. smanjen je sa 2,124.144.85 dinara.
Ovim je Pab jasno podvukla svoju kreditnu politiku koja Ide na favoriziranje hlpotekarnoi kredita na štetu ostalih - što je najveća mana njene kreditne politike 1 obzirom na nemoiUĆnoat malog zemljoradnlka, za koia je ova ustanova l atvorena, da se tim ll:redttom koristi.
Favoriziranje zemJjoradnlčkog hipotekarnog kred ·ta u ndoj zemlji zna~l očigledno zapostavljanje najnižih 1lojeva na§eg selja~koi naroda, znači oalcudfcu poznavanja osnovnih poatulata zemljoradnlčkog kredita koji mora da je brz, jevtin, lako dostifan, dat u prolzvadačke svrhe i sa kontrolom upotrc.be. Hipotekarni kredit nema ove osobine, osim ako je dat preko naročite vrste hipotekarnih zadruga.
Najve~l d!o hlpotekarnoi zaduženja u stvari je bio konverzija starih dugova, te je vjerojatno da nl 20 ° ;0
od datih hipotekarnih kredita n i j e o 1 t a l o u p o l j o p r i v r e d l, već
je vraćeno zajmodavcima koji su ga plasirali u druge privredne grane, §to je očliledna Ateta i u suprotnosti je aa osnovnim e ljevima Prlvllegovane agrarne banke.
Sokolstvo i privreda na selu
l. U posljednje vrijeme po selima
ajeverne Dalmacije ave se jače razvija 1okolatvo. S naročitim zadovolj1tvom zapafamo, da 1e u mnogim našim, • do sada teiko zapultenim selima o1nlvaju sokolske čete l to bd u oajte!lm privrednim prilikama. A l ranije je seosko aokolstvo zahvatalo najjači korjen baA u najsiromašnijim krajevima Herceiovlne. Nameće ae samo 1obom pitanje, Ima ll kakove veze Izmedu privrede l sokolatva.
Nastojaćemo ovdje da u kratkim potezima pokaJemo, Ito mofe sokol alva da učini za podizanje privrede.
Privredni rad
Privredni rad znači atvaranje l podizanJe raznih vrednota. U tome jt radu prvi l najvalnljl člallac čovjek,
Htpotekarnlrn kreditom su se i dalje koristile skoro Isključivo dvije banovine: Dunavskn sa 55 61 posto l Orl nska sa 2G.85 posto (ukupno J .411 posto), d uk ave ostale sn 18.54 posto ; Drnska (0.02) l Vardarska l 02 skoro nikako; Moravslca (2 .65) , Primorska (2.05) l Zetska (2.3fl) vrlo malo, a Vrbask!l (4.38) l Savska (6.09) nešto više.
Dioba po banovinama JaSno svjedoči da se ovim ltredttom mall seljt1k nije mogao mnogo da koristi što još boire dokazuju Isplaćeni k re diti po visini:
Na 8.482 zajma, koji su dati u iznosu od l do l 0.000 dinara Ill od 1 ;3 do 3 hektara zemlje, lzdnto je
24,999.250 dinara ill 13.53 posto. dok Je "" t 37 zajmova dah h u iznosima od l 00.000 do 1.000 000 dlnar8, izdato 30,265.000 dinara ill 16.38 posto od ukupnog iznosa svih zajmova.
Upoređenje sa zadružnlm zajmovima daje još bolju slllcu.
8007 zadrugara dobilo je 23, 7fi9 .252 dlnRra, dok je 137 veleposjttdnilca dobilo 30,265.000 ili, u dvije godine rada, 89.621 zadrugara dobilo je dinara 285,151.195 39, dok je 18.673 zajmova po h!potetarnom kreditu Izdato dinara 5ll, 791.350.
Ove nas cifre gone na razmišljanje l sprečavaju nas da odobrimo kreditnu politiku, koju vodi Pab.
Poslovanje sa zadrugama nije onako kako to Pab pretstavlja u svome zvj eštaju ; pretenzije koje se tamo zn o se o uticaju na razvila lc zs drugarstva ne mogu se primi jeniti na slobodno zadrugarstvo, jer od 186,441.186.65 dinara datog kredita na lombard zadružnlh obvrznlca l mjenica, samo 20,121.194.50 dln~ra (10.792 posto~
dolazi oa slobodno zadrugarstvo, dok sve ostalo, 166,055 066 15 dinara (89.066 posto), otpada na udruge za poljoprivredni kredit po Zakonu od J 925 god. T1ko Isto i drugi zadružni kredit od 4,408.078 dinara, za koji nam nedostaju tačni podac', alf u kome je 38,611.600 dinara stari dug obJasnih zadruga po Zakonu od 1925 god., a svega 1,787.870 dinara dug slobodnih z1družnih saveza, jasno nnm svjedoči još uvijek o otsustvu slobodnog zadrugustva Iz kredita Pab.
Tako Isto l drugi rad Pab sa zadrugaratvom, pa bilo da se on odnosi na onth 7G5 utuženlh obaveznlca, lli na konverziju ranij h zaduženja, 111 na zadružne tečajeve ltd., ne odnosi aa na slobodno zadrugarstvo, već na mjesne zadruge za poljoprivredni kredit,
zato što svak1 rad zavisi od vrednosti, t. j. tjelesne l duševne snage l zdravlja čovjeka. Svrha je sokolstvA, da što više podigne l usavrši tjelesne, moralne l duševne snaie svako& avoga član&. To se postlzava u prvom redu tjelesnom vjefbom.
Treba ll tjelesna ujeiba seljaku? Postavlja se pitanje, treba li tje
lesna vježba seljalcu, kad je p.o svom po1lu prisiljen, da ae po do dan kreće na zraku l da naprefe svoje mišice. Prije svega možemo da ustvr· dlmo, da seoska djeca nisu ništa jača
od gradske, baš naprotiv mnogo su slabije razvijena, pa je zato broj amrtnlh slučajeva u najmlađim godinama na selu veoma vlaok. 03taje na životu aamo ono, što je naročito žilavo lli se Inače sre~no progura. Pri tome dabome propadne mnogo toga, §to bl moglo da bude korisno društvu a da l ne govorimo o tome. kolika je fizička l materijalna lteta roditelji·
kojim:~ Pab sve više hoće da zamijeni Sa vez. M l ne mamo n Išta protivu toga, da se ove zadruge po pra v e, naprotiv to bi nam bilo milo, jer bismo Ih tada ubrzo vidjeli u svome kolu, ali ne vjerujemo da je dobar ovaj put koji jt: iza brala Pab.
Moglo bl se još mnogo govoriti o prevel.kim i često nepotrebnim troškovima Pab, all je to manje važno u poredenju sa njenom opštom kredit no m polit ikom, koja, davanjem dugoročnih kredita unapred, nepOpravno vezuje Pab za dvadesetak godina unapred na štetu malog seljaka.
Ne treba ~boraviti da Pab nije svojlnll jcđno alog broja akclonera, koji rade za d lt, već države i širok i h~ slojeva nldiega naroda . koji je odt(ševljeno upisivao akcije Pab -česA> i preko ._,ojlh mogućnost' -
•
Broj 128.
vjerujući u plemenitu Inicijativu J u ciljeve koji su ob11jehvall pravac rada Prlvilegovane agrarne banke!
Mogao blh da zaključim isto onako Icao l prošle godlnt, Ističući: da je suviše jadan h1potekarnl kredit, koji nije svojstven l ne smije da bude pretežan u radu jedne ustanove kao što je Pab; da je kredit preko zadruga nedovoljan; da je zapostavljeno staro slobodno zadrugarstvo; da nije gajen kredit na zemljoradničke proizvode, ltd. - all, pro§le godine smo imali nadu, da je to bilo samo u prvoj ~odlni, kada je Pab Imala strah da neće moći da plasira ubrzo svoj novac, dok se, rezimirajući rad u drugoj, bojimo, da ja njena pogrešna politika postala stalnost, koja ~e nam se ljuto svetiti.
VoJ. V. Đorđević
\ Pisma IZ naroda Kovačić, 20 maja
Je ll Kovačić pust i bolestan hraj? Ćlts.o sam u nekoliko članaka tvrdnju, da je Kovačić, naše selo kraj Knina, pust i bolestan kraj. Pogotovo se to tvrdi za 010 mjesto, gdje se nalazi učiteljska škola. Oko tog mjelb, baš u krugu oko škole nalaze se komšiluci, po 2· 300 metua daleko, a u svima Ima shract l atarlca, l koje su rođene tu l koje su Iz drugih mjesta. Da l drugi svijet vldl, kako je neosnovana tvrdnja onih k ji preziru ove krajeve l slabo o njim pišu, Iznosimo Imena staraca l star a, da se svak uvjeri na kojoj ie stra l Istina. Imena staraca i starica uze su Iz svih strana (sjeverne, lstočnt, jufne l zapadne) oko preparandlje, u dalJini od 200-500.
Krvavica P&ško pok. Ante (85 g.), Marta ud. Paškalja (80 g.), j eka pok. franje (73 g.). J oso pok. Š me (81 g.) Ivan pok. Ante (74 i .). Kotararaš Marta pok. Ntkole (82 g.) , Andellja Jelić pok. Petra (82 J!.), Stevan Medaković (71 g.), Ilija Medić (76 g.), S'meuna Durbaba pok. N 1kole (90 g)., Joso C glć pok. J Jse (90 g.), Ika Kojić M ljina (77 g) , T odora Ćuruvija pok. Sime (8 g.) . jovo Ćuruvija pok. Krste (92 g.), Marta Mlinarević pole. Petra (74 g.), Božo Durbaba (Sl? g), Lazo Durbaba (77 i ·)· Sava Đujić (74 g.), Krstan Đuj ć (77 g.). j andrija Đujić (17 g.) . S 'meuna Đujlć (78 g.), Spiro Đujić pok. N kole (7 7 g.), Todora Medić (82 g.), Mate Oamblroh (78 g.) , Kaja Kunčević (76 g.) . Stana Llčanlu (75 g.) . Jovo Ć ·uuvlja (76 g.), And-t Ć•1ruvija (73 g.). Stevan Bjedov
ma, da r&đ.ju djecu i da je odmah saranjuju. Znači da bl l još k:ako trebalo obraćati pdnju na tjelesni razvoj seoske djece.
Zemljoradnički posao i soko lstuo
Tačno je, da zemljoradnički posao trdi stalno tjelesno naprezanje. all je to l suviše jednolično. Takav rad zamara mišice l umrtvljuje duh, zato su seljaci većinom nepokretni, spori l nespret n1• Sokolska tjelovježba sa vefbanu n uoč . to sastavljenim za seljake u stanju je da to izbjegne pomtžući da se jednako razviju svi dijelovi tijela. Ćovjek postaje glpkljl l jači, pa goa onda nl posao toliko ne umua. O.ilm toga zajedničko vjdbanje vraća duševnu čllost l veselje, a to okrepljuje l osvježava tijelo. te uspostavlja samopouzdanje. Da se samo to postigne u današnjim očajnim prilikama, avakl napor oko podizanja aeo1kog sokolstva bio bl opravdan.
(75 g.) - l jo§ dosta drugih, koje ovdje ne spominjemo.
Ml se čudimo, da o našem kraju p:šu ljudi, koji ga ne potnaju Isto onako . k•o što ga ne vole. A ne vole ga zato što ga ne pozn•ju.
lUja Đujlć pok. Nikole
Kistanje, 25 V.
Sjednica Općinskog Vijeća. -Nekidan odrfavala ae je ovdje sjeduica Općinskog vijećJ, na kojoj je trebalo riješavati stalnost općinskog
ljekua. Općmskl ljekar g. dr. Vujo Vujasinović ujedno je l član općinske uprave. Kad se je rljebvalo o njegovoj stalnosti njegov kum l pobratim g. Arhlm ndrlt Bukorovlć odjednom je bubnuo pred vijećnicima seljacima: "Ne ćemo devorcal - Nećemo bunjevca! - Hoćemo svoia sokola domorodca l" - Taj aoko domorodac - g. dr. Vujasinović, na prošlim Izborima bio je zamjenik areskog kandidata na listi jugoslovenog narod· neg jedinstva! - Dole je istisnuo pr~ vdnjeg općln11kog ljekara obećnao
je d t će besplatno l i ječiti i mnogo je radio na tome da se osnu;e Zdravstvena zadru~a sa apotekom u Kistanjama. A sada objašnjen je ovaj prepad na Vijeću s tlm, da se je želiJo osujetiti osnivanJe Zdravstene zadruge. jer da su saznali da ae radi na tome, pa ovim domać im sokolima lzalrda nešto ae ne sviđa da narod dođe do jeftinijih ljekova l jeftinijeg liječenja. Da se narod ujedno organizira l prosvjećuje ne bl ga se moglo strašJtl sa "devorclma" l ,.bunjevclma", jer bl mu bilo jatno, da ga razni sokolovi
Tjelovje! born se čovjek prlvikava, da poatlzava postavljene ciljeve. Na taj se način jača volja, podlfe se odvažnost l preduzlmljlvost, što je neophodno potrebno u svakom poslu, a pogotovo u zemljoradnjl, &dJe je svak prepušten sam sebi.
lstrajnost u radu l sokolstuo
All što je za nas naročito vafno, tjelovje!ba nas uči Istrajnosti, tjelesnoj l moralnoj. Koliko jo kod nas bilo lijepih odluka, koliko divnih pokreta, a sve je to propalo, jer smo se u samom početku zamorlll l napuatill rad. Mi znamo da amislimo krasne osnove, all nemamo lstrajnoatl, da Ih provedemo u djelo. To je na§a na~
rodna mana, radi koje nu prostifu narodi sa dalekom manje sposobnosti, all lrojl marljlvo§ću l istrajno!ću nak]nađujud nedostatke duba.
Plemen/tl pokrelt l sokolstuo
Utakmicom u tjeleanom vjdbanju
Jr.
---slr•še ztiO dl d• se kaKO ( grbače.
sar o ycaolle a o~ o• jaa,a o KaAa je
T3AI,
ytJ(J]O j osa l 3aJ<OHY
ll eBal
OA qell a•cnyr DOlleB
3a.apy, CTBY xavaje, cro ja
y
Jlpyror ICTaKnJ
ycojexe DYkBil
OOiloh
~
razYlja llkmlčt koj1 i tnoratn1 •Uzav1 l luodttl takovo l u pri lt lina
l
vlaat lt dalo Pc lli ole kojoj ltenoat 11llls1a
Dis lllnogl ••da ne• log
z,. l l
OSJt~aj t lJak.
'
l l <!a
~ livu 1 11 f•c rada
ne vole
Nikole
25 v.
Ir. liS.
straše sa "devorclma• l .bunjevclma•, zato da mu bace prašinu u oči, pa da se ztbavl oko toga jada, a ne kako će zbaciti razne nametnike a grbače. K.
nnaaao, Mala
jy<SuneJ O. joaKitMa BjeAoBa. Oo'leTI<OM opo1beha os rnxe B 'lapođae sapomu J.{o6pore y Bo~o I<oropcKoj, ynyrno ce je ua rpeha caoj xavunaK sam OAJIB'IHB AOKopoAa~
apxo.MaHApHi Xa1,1H joaKH.M BleAoB. nocnaje noxoAa Caere 3eM1be H Cs. fope o6aa1bene y rollHHaMa qoajeqje cnare R nonera, cjeTHO ce jom jeAHOr XaJ,IBJiyKa, Maa.e CKOO'fiHOr Ca BaAp>I<JbHBOCTB nyra • uanopa ; anu aaro 11 oo sa)I(HHM no npe>«asjen&M ycooMeoa. OcspioM ua ll,auawa.e AOđa DO~OA je BBBpmeH y speKeHy BeCtajatLa OHe (SyjHOCTB IIJia~UHOr )1(880Ta,
KaAa je y npo1beliy KJlćijJ.OCTB, JlOTalbH cspmeoa 6orocnos, HCKyweHBK MaH. l<pyne ]oaKBM, crynoo y cKpoMuy H npBJlBOPHY Kaneny co. CnopHJlOBa y 3aJQ>y, op& U.PI<BH CB. npopOKI Hnaje, ,Ila np&MH Kany~epcKH 'IBH u orcny>«B npsy cseqaay nHTyprajy. OA T&Aa, AO ne,lijeJbe 20 Mapra o. r. npoTeiUlo je DJHHX 40 rojlHHa, OTK31li Ce osa) csemrenaK nocseruo Bo*feM 3aKoHy, Ai MY 6yAe nyroKaS Hl aeK-1b., a Bo*fa B01ba oajseha HAean TOB] e'laBCTBa.
PyKosoljeu osuM najenaM ycncMeuua O joaKBK, Kojll je y paaMaKy OA qerpAecer roABHi nocrarao ronnKe aacnyre B OAllBKOBaH>a, OTCJlY)I(BO je noMeoyror AaBi y BcroJ Kaneno y 3aAPY, 6naroAapuy naTyprajy y csolcroy AOCTojaacTBa Apxaaan]lpara B
xal,l&je, Koj& ay ypecua nacnos npacrota Kao nocjer&ony cseTIIX Mjecra.
Y MJJI~Bil CBOJB.PA !'OABHaMa 0. joaKBK apmao Je ceewreo&'IKY AY>t<HOCT Kao napox y same ajecTa Cjea. Aan•au.aje, a 611na •Y je nosjepeaa a ynpaoa Maa. I<pyne. Y TOM caojcTBY DOKaSaO Je aaMjepHy paAHWHOCT, BCTBhyHB CC CKpOMHOWHY B 086BJbHOmhy OyHOil BCTBae te .lby6aBII upeMa 6JJB>t<lbeKy. PyKoaoljea oaqe · JJBMa xpamhaacKe penaraje, aaje DponyCTHO BHKaK8e npBJlBKe, p,a CBOjOM · đecjeAOM B pje'IBTomliy ooctaKae Apyrora ua paaMBWJbalbe. KaKo ello BCTaKJIB, OH je saTO DO>I(eO .JlHOre ycnjexe ; nocrsrao o,n.nBKOBaH>a ne DYKHil Clly'lajea, Hero HCKJby'IBBO no.Molly csora raneura u oo>l<prsosnocr•.
0KOJ10 rOA· 1910 CT80pil BaKaHy B nolje y Allep&Ky. llyryjyh y AaneKy aeM1by uosor csujera, oo ouje BMao caora Melfanera, ISpop,a ua KOMe cy
razvija se duh zdravog i plemenitog takmičenja u korist cjeline. Disciplina, koja je osnova sokolakoi rada, i moralna snaga, koja se vježbom poatlzava, jamče da se takmičenje neće Izroditi u surovu sebičnost. U pravo takovo takmičenje !elimo da vidimo 1 u privrednom l kulturnom radu po aellma, jer bl se doveli u sailaanoat vlast ta korist l opći Interesi. T o bl dalo potsrelca l života, št• nas jedino mo!e da makne s mrtve tačke, na kojoj nas zadržava doaaddnja zapuštenost l pomanjkanje svake volje l smisla za bilo !to novoga.
Dlsclpltna će omogućiti uspjeh mnogih pokreta l radova, koji su do sada propadati radi naše poznate ne11loge.
Zajednički rad l sokolstuo
Zajedničko vježbanje uapoatavlće osje~aj zajednice, čea-a danaa u našeaeljaka Ima veama malo. Svi Slaveni
l
.o L A S •
npss nypaTanua aa Eapooe nođjerns y cyposa neođpa~eua aMepo'IKa npocrpaacraa, 1~a ce cnace OA rna•mreJba. OR naje 6ao aaaruau aa csoje oravđnne ; ana ra je ronao neKa nyTaplhB ocJehaj, Aa he y lJ.81bRHB y ae.PAJbH CJI060fl.C, MC~y CBOjBM aeMJbQUBMa ycnjerB, Aa nx y'fspcra y Jby6asa npeMa caojol aeMibH, OBAa ooAiapMibeHoj noA ry~BHOM ; Aa ce je ocjehajy B Aa KIA nacrynR aroAaH 'lac, 6VJJ.Y copeMBH na ornop. fheroBi .MHcaja y AMepuu.a naje 6Hna acKJby'iBBo njepcKe npupoAe. Oonyr nypa· raHau.a . oH je aa apajeMe cajercKor paTa, ycrpajno, ney.Mopuo DOAH3ao AYX .Me~y naceJbeau~wMa, nponoaJeAah liM 6pacrso, Hap. JeAIIHCTBO ll CJ1060AY, KoJa ce CT&'fe đopiSoM. 3aro Je no C8pllleTKy seJJBKOr para, KOjBM cy paCKBHYTB OKOBB pođosa, 6110 yspmTeH Me~y ose cjajne sennane, KOjaMa he aapamTal oAaBaTII qacny ycno.~teny,
Oo AORpmttoM o6peAY y 3aAPY, 0. joaKBM spaTBo ce y J.{ođpory, &aa KaKo je csojoM nocJeroM Aao y)f(BTKa npajaTe1bHMa, Ai ce jom jeABOM HICJlaAe y a.erosy APYmTBy.
Mopao je paAI nenoroABa speMeHa opa nponacKy no Cjes. J.{anMa~Bja, Aa npeKBHe DyTOBalbe ll THMe DpHCH1beB opunaKaMa aaocraaa Maore nocjere.
Hy OHH, KOjH cy Kao a.eroBB Bpmtba~l no p,oiS& neH>ana ce e lb&Ke ya6pAB~OM, O'feKyfy ra paAOCHO AB opa nocrenenoM canacKy e 6pujera crpMHHe >«B~tora, jom B AA.Ibe o6oose crape ycnoMeHe opownocrB. Y raKoooj HiAli B O'leKIIBllbY npana>«eiiO 0. joaKBMy, KOjH >I<HBe y CBO)CTBY DCH-3BOBBpiHOr samer sojnor casjern&Ka, Hame OAane tfeCTHTKe, ya uajronnuJe >1<e./b e ll. n.
Strmica, 25 V.
Odje su naši žlvinarl?- Našeg seljaka Savu Kneževića zadesila Je teška nesreća. Razboljeh mu s e četiri vola. Dva su već uginula, a b :> jati se je. da će ostati i bez ona dva druga što boluju. Samo oni !to znaju što Je tehk:u vO - njegov hranitelj, mogu osjetiti kako je to velik gub!tak tef.aku kad mu propadaju volovi. Sa'O'a Knežević tratio je lijeka svom blagu l bribn je išao nekoliko puta u Knin, all sve utaman. U pol!etku je molio !ivlnara, da mu dođe, nudeći ito god hoće za nj:gov dolazak, all i:a je on odbio, da ne treba da dolaz i, jer da tna on što je volovima. l njegova ponovna molba poslije 2-3 dana bila je uzaludna. Davao mu je samo ndto da se oč i ste. All sve to ni je pomoclo, jer je bolest bila teška. -a veterinar
imaju odliku 111 manu, da se zudubljuju u se same l da žive svojim životom, da radi toga osjećaj zajednice propada. N&š se je seljak osim toa-a osjećao zapuštenim, te olje imao pQuzdanja u se nl u svoju okolinu, a naročito u građane. Po sokolatvu može da stekne uvjerenje, da je član jedne velike l jake zajednice, koja s njim saosjećt, koja se eljela njegovu uspjehu raduje l koja je uvijek spremna, da ga u dobrim l korisnim nastojanjima Iskreno pomogne. Uspostavimo li povjere:1 je Izmedu seljaka l gospode, pronaš li smo jednu jaku polu~tu, kojom se može pokrenut i sav duševni l privredni život cijelog kraja. Pouzdanje u ae l u zajednicu može da stvori č&adeaa.
VrAenje dulnostl l sokolstuo U Sokolu se svakl član prlvlkava
tačnom, poštenom l neseb!čnom Ispunjavanju du!noatl. U Sokolu nema i nemože da bude časti bez dulnoatJ ;
nije nl mogao pocodltl kakva je bolest, lt daljine od 20 kim. - a jadni Sava bio je beapomočan, jer nije Imao 1 kim da se svJetuje, s čim bl mogao svoje blago liječiti. jednoga dana lutao je po Kninu, misleći da će barem nekoga naći ko bl mu kakav savjet mogao dati, i propitivao je otkuda bi mogao zovnuti veterinara, kad ovaj neće da ide, all se je tu!an vratlo natrag jer nigdje nikoga da uputi ito da radi. Naročito se je bojao, da Je možda bolest zarazna, pa da će pored štete još i kriv biti.
Za Savu Kneževića to je tetak udarac ne samo zato Ito Je Izgubio svoje blaio. nego l zato Ito je ovo bilo za nl jedno telko razočaranje u one ljude kejl 111 pozvani, da sa naukom pomaf.u. U cijeloj ovoJ krajini niko se ne može pomoći sa flvlnarom, kao da Ih l nema u ndoj drf.avl. Bl ll se mogao osnovati veterinarski odjeljak u nalo) zdravstvenoj zadrur.l, kao što čujemo da toga ima u nekim drugim zdravstvenim zadru g '\ma, jer u ovol krajini čovJeku tehku bla,o le najglavnije, pa gdje se ono izgubi tu je propab !Ivljenje.
Treltalo bl da ova nesreći koia le zadesila našeg brata zadrugara potakne u zdravstvenoj zadruzi pitanje liječenja l njege blaga, pl\ ne bl ll mogli imati zadrufnoi flvlnara. kad nemamo nlkakvllg drugoga, jer samo potpisivanja buleta u svojoj sobi l propisivanje recepata za blago koje se l ne vidi ml ne smatramo, da je vrienje dutnostl veterinara. J. s.
iKarpoaul'l, 22 Maja.
BnRAHK& Me~y H&POAOM. O.ll · caaoh OBAle ce je cnerJto
MHomrso aapoAa 118 ropH>IIX cena cjesepae J,tamuuaje 11 aa o6na)f(a.e Socae a JlaKe. OA caooli • AaBIC OBAle je JeAaB BeJlUKR QpKBeBB ca6op, jep C'A ,llaBaBaa OBAle Ce CKYD1bi Bl• poA Ha 'aaajeroo .PAjecro H Kyna ce aa aaaopy, oKo Kora fe oanpasJbeaa Kanena a Kojy oapoA aose "Caer&H>a". llopep, aasjeraax 6onecuaKa Aonasa B MHoro Apyror HapoAa ~pKBII CB. H aKon aja.
Oae roA&ae cBe'fanocr je yat'n&'lao ea CBOj&M AOllaCKOM HOBB AallMaTHBCKB BJliAIIKa r. AP· Hpaaej 'Bop~eBHh HaMa je 6B110 nparo Al he OH AOhH, jep AOCiA oaje 6ano 'IYTIJ, na aama EaacKona aanaae no cenaKa. H.~ta no 30-40 rOABBa Al HX nojeABHe ~pKBe uajecy BHAjene. Jl.oK je npecsojerna 6&cKyn r. M11neri spno <tecro nocjehasao csoje >1<yue B AOK cy ou ce R caMa npaaocnaaaa caemreoau.a xsananu Ai je B II>HX y 080 88AlbBX
tu je svaka čast samo dužnost, a svaka dužnost je čast. Samo takovo shva~anje časti oslobodlće nas od bolesne l prazne čaatoljublvoatl, od raznih podvala l podmetanja, sa ciljem da se dođe do časti l vlasti. Nažalost moramo da priznamo, da su mnogi naši Inače zdravi pokreti propali samo zato, što 1a fm se na čelo postavili ljudi, kojima je samo l jedino do časti 1 lične koristi. Takovi ljudi ne samo da nisu vršili svoje dužnosti, nego su u slijepoj ljubomornosti ometali rad l drugima, koji au bill puni poleta l želje, da nešto učine za dobro cjeline. Želimo ll jednom da ae maknemo iz sitnih natezanja l smlcallca, treba da u svakog od nas prodre svijest, da je sramota drhti čast radi časti same, a ne Ispunjavati duŽiloatl, koje au a tom časti spojene.
Ekonomija l sokolstuo
Tjelovje!ba na11 konafno uči pa·
Strana J.
ro~aaa no aeKoniiKO nyra nocjehasao na nponacJ<y B đparc KH ce e JbBMa paarosuao nama npKseaa Macr 6BJJa je AaJJeJ<o OJJ. )I(BBora napop;oor. Ana eso xsana Bory BOBH BJIIABKa YBOAH HOBB o(Soqaj B UO'fBit.e AOJlaSHTB Me~y napon.
Ouo mro je nam snaAHKa y }.l{arposahy no>I<HBHO H BHAHO MBCflH~O
s.ta ra le ysjepano, Aa ce aawra Ma•be He 'fyBajy nama HaPOAHB aMaHeTB CpUCKB B DpaBOCJiaBaH y OBBM KPijeBHMa Bero y a.erosoj poJJHoj illyMap;aja . Cas MY je }.l(arposah Baawao y cycper. MymKo a >«eHcKo, crapo B MJIIAO B81WJ10 je Aa CBeuao AO'fel<l csora rocra • csa cy orawna e a.aa aajelJ,BO y UPKBY Bl aeqeptby MOJTIITBY · Y CTapBBCKOj ~pKBH, y CIMBII>B, Keljy opaCTapiiK xpacraaa, nocnaje aa)eJlHB'IKe llOJlBTBe, BIPOA je CJlymao poje'lll csara BJJaAHKe 11 y u.ajenoj ~pKBII snaAano je jeAHO nBjeno na(5o)f(ao pacnono>l<eJLe.
Jl.asac Bl 1111TYP~BjB Y QPKBB BlliAHKI Je CJiy>I(BO CJJy)f((Sy Bo>l<&]y il
6ecjeA&O aapOAY o sajeJlBHU.H Sora B 'IOBJeKa B o PaAOCTB, caaaa a nođJeAII 'fosjeKoBoj KaA ce Bory npu6nB>RB. norcjehao je oapoA aa ynory ~pKBe y BBPOABOM )f(HBOTy, Y Kojy Ce je HapOA CKYD1bl0 H Kp&jen&o B AOK Je y poncray <Sao. MaJeH>ana cy ce • pym•na ~apcrsa, a BiPOA ce je y CBOJBK XpallOBHMa OKYDJbaO B npoCBBjeb&Bao. Csemreaa~a a yuTeJbR HIPOABB PlABJJH cy Y AYXY csemreBBKI B npocsJeTHTe./ba aapoABOr Cs Case.
llopeA CeJbamrsa y U.PKBB je 611Jlo AOCT& ll llaTe.Jl&reH~aje HiPOABe R 6ano ou Je JQ>aro mro cy csa y }.l(arposally AO)I(BBBJ11 jep;Ro najeoa SIAOBOJbCTBO, a CBrypHO H Blla)I.HKI nam nospano ce je ea ysjepeH>eli, 111 H>eroso opasa Mjecro B ject Melj}' BapOAOM H caemteBCTBOil, y 6paTCKOK a otfBHCKOM paarosopy a AOrosopy.
CeocKe coKOJlCKe 'itaze na nawoj cJZasu
Y oso) KpajBaB yaeAea je je,a.aa najeo o6a11aj, Aa ce Ha roli,HWH>Bil U.PKBeBBM Ca6oplllla y no)eABBBM MjeCTIIKI nojaBlbyJy H ceocKe COKOJlCKe 'leTe. Aa opasa Ka>t<e.llo y oolfeTKY MB oajecM.o cxsallana, tfeMy ile oocny>«IITB ceocKo coKoncrao. Ana C&A& K&Jl B&JliiM.O namy Mna~apaJy najeoy ype~eoy B y1hy~eay ocjebiMO, Aa je To oajJbenma mKona oapOlJ.H&. l<&A OBe 'lete HMa KO Aa BOAH Bama OKJlalJ,HHi y lblllll ce Y'IB DOWTOBatby crapHjera 6parcKoJ enoa&, najeoo, aa6aaa. l<aA qere oajecy caMe ce6a OCTaB/bCHe Bella .Meby 1b1IX paCKilll · ' meffoCTB, seh ce y'le 1bYACTBY H qecTHTOCTH.
metnom l korisnom raspolaganju svojim snagama. Kao što je za svaku tjelesnu vježbu važno da se odmjer prava količina snage. koja je za Izvođenje potrebna, te da je ae ne upotrebi nl previše nl premalo, tako je Isto važno l u svakom drugom po sl u, da ga ne počinjemo, dok nismo slgurni da imademo dovoljno snage, da ga l Izvedemo, a s druge strane da ne ulažemo više anage nego što treba. jer bl to bila neoprostiva rasipnost P.tmetnlm ulaganjem sila postlzava n !tednja enetg je, ko ju može.no ko · risno upotrebiti za druge poslove.
Prema tome možemo kao zaključak da utvrdimo. da sokobtvo nije prazna parada nl na selu, da to nije dokona igra, nego da je to prava škola života.
v. s. - nastavlće se -
Strana 4
}f{arp J BHhaH~ B f<HDBCKOIIOJhl\11
sje)l{6aJIH cy sje>t<6e, t<c je he ce
B3BOnllTit y npary Ha CBCCOI<OJICKO.M
cnery. Ko đ 11 /lO nenaĐHO 6Ho p ctcao
na te ce ocjehaja CJtaueucKe aajennuQe
OBaKO JJHjeao pii88BjaTR H DO HaWH.M
cenBMa y ceocKKh\ "!eTaMa. MscnehH
aa cao jy aemmy cnaaeMcKy aaJeAHBilY
aaje,nae cnaseHCKB uapoA ne Mo>t<e
6HTH ManH H ycKorpyl{aH, jt'p Ce CBaKB
ocjeha 'fnaao• aenaKor cnaBeHCKor
uapona. Mana aleua llSBOA&na cy cBoje
najene aje>t<6e B .MHOrB.M cy BaMaMana
cysy aa oKy, Kii<O sx je onaKo Mana
tt.Hxoaa y'IHTeJhBL\1 naleno ysje>t<6ana.
'Bypo HOBICOBBii
jl{arpoBnlt, 12 JyHa
l{aKo je nocTana cBeTRH.a y
jl{arpoanhy. - Hame ce ceno Ha
nasR y 6JIH3Hiill 6ocaHCKe KIO R nlf'lKC
rpaHnQe ea MHoro 6pe>t<ylhaJ<a H ae
neHHX ,llOJIHHa, a H8)lly>t<a je IIOJIHHa
Koja ce npon>t<e Oil Ctape Ctpa>t<e
no 6ccaHcKe rpaHRoe I<poa Kojy nopea
onmTPRCKor nyTa Te 'le n oToK ., Ma
HRTe j].pare" ea Barne uaaopa >t<HBe
nBTKe I!Oli.C I<O)R ce CMjesajy y KO
PHTO p al{JhenQa. n open OyTa Ha j ea
ROM KlMeHy caaltnaHa je , Kanemnta"
Hcnoa Koje Hasepe JheKoSBTa sona.
npeila npKYatt.y cnp11x lhYIJ.U osaj
BSROp ce nporJI3CIIO CBCTHtbO.M WTO
je HeKa CJIRjern~ nyTosao oopen ose
soae a y jyrpy paso HeauajyhB Ka
Kaa je ra son.a Hero tt.eroa canyTHHK
n'>sene ra B YMHje ra ea OBOM BonoM
on Kole je oaMax npornenao H oTHmao
cao]oj KYHH aapas B aanosoJhaH oaoj
6naroaaTli oo)f{ajoj. Ha TOM •!~cry
6Bna je nOCJIMje Ol{ OHJ{ililll:t:.BX Bjep
H~X OSHA'Ha Kaoenaqa na opanaMOM
rypcKor ~apesatt:.a y Aanl&aJlHjH 6una
je nopymeHa Kanenaqa a ocrana Je
B JlaJhe BOD,a rn je Cy 60JIHU y O'BfMil
H paaHHM 6onecru.Ma uanaaana na JeKa.
H aaaa rneaaecer ron.aoa )f{HSHJia je
jenaa ynoBHL\il y uaweM ceny Koja ce
asana M 1puJa yJJ.. n. Tollopa Pomyna,
a Kola le 6ana Oil 'l'CWKe đonecra
C;{peHyJia C yMa. JeAHC HOhB 081 je
catt.a.na ,lli 08H~e K&llenBQY Bl BOAB
8BaBy CBeTHtt:.a, Te p,o~e OAIIIX 08)lpa
BBTB. J1 86&1ha OBa je y CHf TO
ođehana ;:a he Je oaa.rtara na qBM je
yJyrpo ycrana o)l.Max je ,~lomna y
KOMllll'nyK •ajcropy noK. Wnepi
Pornyn v Mon ehu ra na Joj one oaH
.rtaTB KilOf'niHlY Ha OHOj CBeroj BonH.
Osaj je TO y npBH .Max oA6lljao
aHajyha .rta je HeTa uary6ana paayM,
ana otla nuje fi'Jiooyna Monehu ra a onahajyha My. BHileha •aJcrop n.a MY
je aaamna opsn liKa ,11,1 sapan.11, e tt.o•
je DOfOJ.l80 12 TIJI lipa ornoqe OBBllaTB H
noKpiiTH na qax je oB~ •~crop
OBHAa ona je KynHn l jo m 11 BKOH y
Po~. ea. joaaua KpcTBTCJha B ađaJha
OJ.tMax je oa,llpaaana B no en aje Ayro
je rOJ.tHHa >t<BiBJia anpaBa H Ba,II.OBOJhtla.
A 1912 ron.. Ha TOM •JecTy je y
•jecro re Mane KaoenBqe non.qrHyTa
je BeBa KaCJeJIHL\il noayr Mane ~pKBe
y Kojoj je y nonpy.My ucre nanpaB
JheHa jen.fla npocra 6alha ea rpH
WIHIHe aoae, Koja je yl(eweua aa csa
Kor Aa ce Mo)f{e aarsopBTB B KYDilTB·
CaaKe ron.uae, yo'IB , J1~aap,aaa" B Hl
AaH APYr'u CJtaaa y oso •Jecro 11
uapol{ J{onaaH sa yn.a11>eaax Kpajeaa
uawe npocrpaae orav6sae Ai ce
HSJIII)eu oa paaaKx 6onecra a oapo
poquo 6oratt.a H đon ec ou O'IBjy.
CaaKII oHaj KojH je.I{HOII AO~e B osn.Je
ce YMHje H OKyna, BHWC DyTa y CBOII
>t<SBOTY DOXOJ{I! 080 .lljeCTO a Hapo
qaro aasjerHB!.lH Kola 6onyjy 011. paa
HIIX nyweBRiilX H TjenecHHX 6oJieCTH.
CaaKH ouaj Koja uaje 6ao OBAle Taj
He Mo)f{e sjepoBara KaKae ycojexe cy
.lbY.II.II AO>t<IIBjena, aero liCK& ce pac-
~ G L A S "
DHTa KOj). OHIIX, KOjH cy OBOM CBCTOM
Mjecry 11. n llJIW 11 Ou oj csctott. ff A O
nase y 11ct\eM 6pojy ~~ Halila 6patla
KaTr JIHqH, K lO Ha npHM)ep 6par n e
Tap Ea1·era, pOiJ.O~ KaToJJIO<, KOjif otsy
ct~ennb y u o jehyJc cs l KC ronuHe yoqu
aaaa tbe~e cn ase 6 B 7jyna Ha Jl,an po ~.
cs. J os aHa l{pcTnTeJha Ha , l1satt.nau".
TaKo he ce 11 ose r oAHHe npocnaBBTH
oso aasjeTtto •!ecro yo'll! "l1BalhAaHa'
B Ha tt. , ys nyqaa.e opaarBja, na1Lelhe
cs]ertt.aKa, arpatt.e Kona MJii~apaje,
re ce ncaasa KO roA MO>t<e Aoha u AO~e, Te Aa ce ocs)eiJ.O'IB KaKaa je
Hama cseTBfba. HeKB Jow npuqajy Aa
'faK B sona npecycnu, KaA HeKa rpem
Ha JIIlQa .llO~Y na ce y.Majy.
naaap n CTaHHh
MoKponoJbe, 12 jyHa
Llnraj yh:t 'lnanaK, y ,.rnacy" Oll 3 jyRa O. r . 6poj 127, DO,!{ HaCJIOBOAl:
, Mo>t<e na ce ea RatDBK ceJhaKoM
pa.I{RTil", .MopaM Aa Ka>t<ell .Mole
MHIDJhetbe.
Ja Call ce p - AltO y Ct'JIY H ocrapHO
CaM Y C" ny H pa,llB.M ea Ct'Jh3l\HM31
y
8CMJhOpanHK"'KOj I<pP j~ I'THOj aanoyBH y
MoKpo.MnoJhy, 6ecupeKDJ1.RO HMa seh
21 r rJi. ltHa. f<poa 080 BpRj eMe MHCJlHil
11. a lie JtR cear<a "'BTana~ njeposarP,
na caM ce ea CBHII( ynr 3Hao ea CBTUl
ceJhaKoBIUl MHCJlHMil, a Kalio nl! Aa
He 6a ce noaHao ea ceJhaKoB&Il
PBAOM.
M ja TBPAIIM Aa ce .Mo>t<e ea
ce11>aK•JM y Cjeaepuoj Aamu~aja
panBTB, CBC WTO rOA XOhew, ana CBMO
DOlOTeHO H Ca KCTBHOM, a Ca Jla>t<il ll
npe,sapoM Hil Man..,, 3aTo My ce ae
Tpe6 t 'fYAHTH, j ep OJ{ DOCTaBKa lberoaa,
OA caux ao caaatt.'!t~ HHTenareHara
Kolu cy ea lb:fll PiiA Hn ", )eAsa len.au
OA cro Aa MY Je cnjeposao, seli cBaKB
narao, đlfJI O Ol{ CBOje SOJbe 6HJIO OJJ.
OHHX Kofw cy ray crsapB nonyn11pana
na C•J~a ce CeJhaK remKo yaymra y
csaKy opraaaaao;ajy Kao xsataTa ce
rono• pyKoll aa rnasy aMBje orposnao;e.
Ja .MICJllll Ai K DOMeBJTB BHTe
JllrCHIT 611 paaao ea ceJhaQ11Ma, .~ta
OHR C8e .l{ajy WTO fOli. 08 DHTa, a .1{8
He qBoe pa'fyHa aamro WTO 011.nasa,
Aa na he xy ce mro OA Tora nospa
TBTH B Kofy te OA Tora KOpBCr
yxsaTHTH . AoK cy celhalllt 6HJ1H
RMyliHBj!f, CB je Cy HHTl'JlilrCHTC H
.rtapasaJr R TaKo A l je rcoJR nap npe
reaao Kopacr R. np. KaA MY TproHaq
YAY>t<llo KotDylhy, oo 6a My Aaposao
jaH,e, na aKo 611 aa jaa.e yaco H ABB)e
KOWyJhe, BJIR MY l{aQ l 00 J{liBapa aa
15 l{ aHa OH My AOBCCe DpWyT B T • .ll·
A "' e aA BB We rora se .Ma, y npBo.M
WTo je ceJhat< ocapo•amao na ae.a,
a ADyro WTO je YBH AHO, Ai Ha CBOjy
lllTeTy pa,ll&. npa& cy ra BBTeJI&reRTB
,r.ty6o1<o ya rnasy o6pBianu na rnasa
Re he j).a M!l'IC, na CaAatt:.H HC MOry
How <a ysaTHTH aa ce 'IYAC wro je
ro, B npyro ac aaa11. y aa Kalf<y ue.ro
Kalf<y Ai ce ea tbBM He KO>I<i! pan&rB.
J1 Jl,aHaC BChiiHa HIWHX HHTCJlH
reBaTA ue auajy KaKo B wra Tpe6a
Hajope no'fera ea ce.lbaqaJu, seh
DO'fRfbY Cl pi.I{Oil OHilll KOjH đa
rpeđaJIO no'leTR KIWiioe CTO fO.I{HHI.
Haj CJpBB B Haj ape 'IR pa.!{ jecT OCHII
Batbe KpeiJ.HTHBX Ba,llpyra, oa Kaa ce
AO~e AO Tora Aa y CB8KOII ceny MMa
KPCAHTHHX Ba)lpyra H y peaepBHOM
<jJOH.llY j). a 6yn.e Oj). cro XBJh i.!{ i AO
uercro Xlflha.l(a, KaKo j t! Koje ceno
BCJIHKO, ral{ 6H Celhil\11 MOfJll! aajeiJ.
HB'IKI! aa6aBJhlTII norpenwtBHe, a
oaaKJ ae Mo>t<e rajeKola aan.pyra Aa
Ha6aBB CaMa HIIWra B TaKO Cy OBe
aaApyre 6ea aJ<aKoBa aaa'fa}a. H cae
oCTano ile tSua aJ<O ce đyAe operje
QaJio ea aa,r.tpyralla uanpeA Koje 6a
Tpe6:1Jl0 OCBWBaTR KaWtt.e.
neTap Ooa'fKh, CefuaK
Zemuulk, 17 VJ.
Uspjrh zemunič.ke bolnice. -
Bilo le mnogo nevjernih ljudi, ko ,l su
tvrdili. da zemunička bolnica neće
uspjeti Med~ttim već krot ova tri
mjeaeca otkada bolnica radi opravdala
je sve one !rtve, koje su pođnoslle
zadrufne organlr acije, dok su uvjerile
nadlefne o vatnostl ovog polofaja za
zaleđe zadarsko l one napore, koje je Banovina preduzela, da se bolnica ostvari.
D Jsad su kroz ovu b' Inicu pr >ile
~tot l ne brlesnika iz opć;na: Zemunika,
Ravnih K tam, Nina, Nov·grada, Ben
kovca. Obrovc?, Stankovaca l Kistan 'a.
Sve b olesničke postelje ispunjene kroz
d1a-trl prva dana l prnva ·)e muka za
ljekare, kako Će odatlti boltsnike, koji
uvijek navaljuju u ovu bolnicu.
H lrurg bolnice g. dr. Vyroubal već
je postao s:avan i sigurno je jedan
od najboljih hirurga u Primorskoj ba
novini. K rot. ovo kratko vrijeme ltvrllo
je blit •• 100 (>totlnu) operacijt~, i to
sve rt:d Jm vrl o tešk'h koje su mu
sve uspjele. Bilo je nekoll ~o operacija
na slijepom e ijevu, na materlc i, na
mjehuru za mokrenje. raznih am ;.JUta
clja itd. J edan je ćovjelc došao sa
ratmrslcanom lubanjom - udaren je
sa sjekir .>m po Rlavi l - l bio je spašen. Nekoliko osoata, koje su dugo
patile i iz.gublle bile nadu na f1vot -
of.ivile su pod njegovi.11 čudolvornlm nožem.
l dre g J osoblje: g. dr. Čor: ć, kao
i sav personal, lzuzedl jedan jedini
žalosni izuzetak, služi na čast ovoj
b l 11 ici, toliko potreb,t j za o vaj ~raj.
Steta samo što baš sada Irada bl
trebalo povr ć -1 t! broj bol t: sničkih po
stelj?, njihov je broj srr anjcn za jednu
trećinu l t J u ča -;u kad smo 1 čekivali
pc veća vanje. Zemun ička boJnica morala
bl imati b 1rem 200 kreveta l tele bl
tada mogla udovoljiti barem pr,blilno
potrebi ovr & kraja. z.
Zemunik, 12 juna
Zadrugar!ltvo u Ravnim Kohrima. - Ravni Kotari. lco.f su najvlle
zaostali od svih drugih naš1h krajeva,
a mogli bi da prednjače po cbilju i vrsno ći svoje zemlje, oodesne za svaku
kulturu, teško ulaze l u organiz;J ciju
ekonomsku i ku lturnu, ali su se ipak
polcren ull, gonjeni nevoljom l uviđ l
njem da samo udrufen:m sn~gama
mogu nešro p " Stf~i.
D1nas je bio sastanak Uprave
Zdravstvene zadruge sa revlzorom
Sweza Zd .-avstven h zadruga g. Oda
vičem I svi prisutni b!ll su lapunjenl
sa p onosom što učestvuju u ovoj
orga ll lzaciji, lc ja Ima divno opremlje
nu i snabdjevenu apoteku, a domalo
će imati i svoga l1ekara l apotekara,
pa će na1ta titi d;l razvi ia socijalni,
h1gijens{l, elconoms~i i kulturni rad u
ovom kraju. Opaža se kretanje i u drugim
okolnim zadrugama. S'tlokovlćka na
bavljačlca zadruga razvila je f.ivije svoj
rad, pro~ ~ rujućl svoj rad l na druga
sela. Vmarska zadruga moći će na jesen
primiti velike kol1člne i:ro!đ!i . Mljekar
ska zadruga muči se. all ae ipak
odrf ..t va i nastavlja avoj rad. Pokreće
se o m ivanje zemlj ora dni čkih zadruga
u Briševu, M uvci. Pol jic:tma, Slcabrnjf,
BUjanlrna, K lš ić 1, ls lamlt l nameće se
potrc·bJ, da s':! Iz svih ovih zadrufnlh
jedlnic1 rJLnih vrsta stvori jedna zajedničxa organizacija.
Na sastanku Zdravstvene zadruge
vidjeli smo na zajedničkom poalu doa
Broj 128
P tanu Antunovića , popa M rica Vujato
vlća, Luku Ko vačllv l ča, Mirka Pro10trana.
načelnika Palel:::u. sve Iz rnnth sch1, a
lijepo udružene u za tedulč iiOnt radu.
O vo zadružrlo društvo pomalo se jača
' latvija i ono će postati najvažniJI
f.~ktor napretka i UtlVJtlca u ovom
kraju. Počeli smo ovaj rad pred deset
godina. lrnali smo mnogo muke l
posrtanja, all hvala B ·gu •ada se po
činje ave povoljnije razvljati i poma.
gati jedno drugo. Proate bile muke svekoUII:e, kad se već počinju gledati
plo4ovf jednog mt~čnog i neprekidnog
rada. z.
Plavno, na Spasovdan
. Osnivanje ogranka Zdravstve ..
ne zadruge u PJavnu, - D .t11as au nas posjetili članovi U p ravnog od bara Zdravstvene :r:adruge knln•ke, i Izabrali smo na našem sastanku Upravu
na!eg zadrufnog odjeljka, jer nas Ima
već dovoljan broj z?drugara, da se t
kod nas otvori stanica Zdravstvene
zadruge. u koju će nam doladtl za· drufni ljekar jedanput nedjeljno i gd;e
ćemo imati najpotrebnije liJekove.
Naroč tiJ nam Je mlio btaknutl da smo pared naših star1h znanaca l pri
Jatelja gg. dra Vuka J )Vaaovića, dra
Rajka Tauwvlća , Đure V jvodića . -
koji su čl anovi uprave kninske Zdrav
stvene za druge danas mC'đu nama
vid eli l čuli l gg. N kolu Sktlina,
upravlfel!a osnovne lkcle u Kn nu 1 Tomu Škarića, mehaničara Iz Knln1
l
koJi su takoder članovi zadrutne
uprave. S ~ata DJfhova riječ bal te illa
od s· ea .1 srcu.
O. Slce!in sa poncsom je lsticlo
svcje sel1ačko porijeklo, svoju ljubav
prama svalrom li jepom narodnom po
kretu. U zdravstvenom zadruga stvu
uvidio je, da je t o nalp otreb ;tija l nal1enša organiz. c :ja, pa z·1to i ·on
sarađuje na njemu u uvjerenju, da će
se u narodu i1.vrilti i mnoge druge
korisne us tan Jve, kad se vaspita 1 unapredi u ovoj organizaciji, za koju
se trati samo dobra volJa. Nd aeljalc
ne mole postati nt kulturan nl napre
dan bez boljega reda u avojoj kući. koja je osnova sve&a flvota l rada.
O. Starlć, jedan od najodulevlje
n'j'h zad ugara zdravstvene z~: druge lst lcw je S'loju rad :>st, ito se je našao
u ovom lijepom zadrotnom kelu, gdJe
se b Jre za zajed ničko dobro i seljaci
i zanatlije i obrtn ici i trgo\ c i i svi
redovi ltuds'fog društva. Ova je or
ganlzaci a jed 1a.ko potrebita i selu l
varoši i ujedinjuje sve ljude dobre
vol,e u z.ajednlčkom radu.
Požurite s pretplatom za J 931. godinu, /er će vam biti teško
kad se dvije godine sustlgnu. Sramota sP oblijeniti l upustiti ovako ieflin list. Niko se ne može pravdati da nema čime da plati, /er mi ne tražimo od siromaha .ewe na jedanput.
Stavljam do znanja clj. mušterijama, da lm l u ovim danima opće financiJalne krl·
ze, mogu da pružim naJbolJI rad uz najumjerenije eljene.
Preporučam se B. POROBIĆ, krojač
ŠIBENIK.
Pretstnvnik vlasniku ~Privredno-kulturne
malice• za Sj. Dalmaciju l odgovoml urednik Lazar Matić, sekretar Matice.
Stampa Nove ltampariJe • Slbeol.k Zll.ltupolk N. Cl.katQ,
HB'lKY
se)!{ t ~ymy,
cpu a