izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak i ... · poreznih razreda, izmijenjen je i obrazac...

48 POREZNI VJESNIK 6/2012.

Ksenija Cipek i Iva Uljani}

Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak i Pravilnika o pau{alnom oporezivanju samostalnih djelatnosti

1. UVODNakon dono{enja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN

22/12), {to je stupio na snagu 1. o`ujka 2012, donesen je i Pravilnik o izmjenama i dopu-nama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 61/12) kojim se uskla|uje odredbe {to propi-suju visinu osnovnog osobnog odbitka i osobnog odbitka umirovljenika, odredbe o opo-rezivanju mirovina iz inozemstva; dividenda i udjela u dobiti te oporezivanju poljoprivred-nika, zbog izmjena praga za ulazak u sustav PDV-a, {to }e ih se po~eti primjenjivati 1. sije~nja 2013, a dodane su i neke nove odredbe radi pojednostavnjenja ispunjenja porezne obveze i pla}anja poreza.

Zbog izmjena osnovnog osobnog odbitka i osobnog odbitka umirovljenika te novih poreznih razreda, izmijenjen je i Obrazac DOH – godi{nja porezna prijava te Prilog UPO za 2012, u vezi s propisivanjem prosje~nih poreznih stopa (radi izmjene osobnog odbitka i poreznih razreda u tijeku poreznog razdoblja), zatim Obrazac ID-1, »Zahtjev za umanje-nje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat vi{e pla}enog poreza na dividende, prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme|u Republike Hrvatske i ...« te Obrazac IP.

Donesen je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pau{alnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 61/12) {to na snagu stupa 1. sije~nja 2013, radi uskla|enja odred-ba s posljednjim izmjenama Zakona, jer je izmijenjen prag za ulazak u sustav PDV-a.

O glavnim izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak i Pravilnika o pau{alnom oporezivanju samostalnih djelatnosti pi{emo u nastavku.

2. ISKORI[TENJE OSOBNOG ODBITKA KAD IMA VI[E ISPLATITELJA MIROVINEPrema ~l. 14. Zakona o porezu na dohodak1 (dalje: Zakon), primicima po osnovi ne-

samostalnog rada smatra se i mirovine ostvarene na temelju prija{njih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje.

1 Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11. i 22/12)

Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak i Pravilnika o pau{alnom oporezivanju samostalnih djelatnosti

IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK I PRAVILNIKA O PAU[ALNOM OPOREZIVANJU ... 49

Prema ~l. 12. Pravilnika o porezu na dohodak2 (dalje: Pravilnik), primicima od nesa-mostalnog rada smatra se mirovine ostvarene na temelju prija{njih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje {to ih ispla}uju zakonom utvr|ene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osiguravaju}a dru{tva na temelju prija{njih uplata obveznog do-prinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane {tednje.

Mjese~ni predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (mirovine) obra~unava, obustavlja i upla}uje isplatitelj mirovine, a obra~unava ga se od porezne osnovice {to je ~ini:

− svota svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca,− umanjena za upla}ene izdatke (doprinose za obvezna osiguranja iz primitka; za

umirovljenike – dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje) i− umanjena za mjese~ni osobni odbitak, kojeg se umirovljenicima priznaje u visini

ukupne mirovine u poreznom razdoblju, a najvi{e do 3.400,00 kn mjese~no (na-suprot obveznicima koji nisu umirovljenici, a osnovni osobni odbitak mogu isko-ristiti u visini 2.200,00 kn), uve}ano za moèbitni osobni odbitak za uzdràvane ~lanove uè obitelji, uzdràvanu djecu i invalidnost/tjelesno o{te}enje umirovlje-nika i njegovih uzdràvanih ~lanova.

Na tako utvr|enu poreznu osnovicu primjenjuje se porezne stope 12%, 25% i 40%, i to:

Porezna stopa Mjese~na porezna osnovica Godi{nja porezna osnovica12% do 2.200,00 kn do 26.400,00 kn25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn

(idu}ih 6.600,00 kn)iznad 26.400,00 do 105.600,00 kn (idu}ih 79.200,00 kn)

40% iznad 8.800,00 kn iznad 105.600,00 kn

s tim da su za 2012. propisane prosje~ne porezne stope za pet poreznih razreda pri-mijenjene pri godi{njem obra~unu poreza na dohodak, zbog izmjena osnovnog osobnog odbitka od 1. oùjka 2012. i izmijenjenih poreznih razreda:

Porezna stopa Godi{nja porezna osnovica za 2012.12% do 26.400,00 kn22,83% iznad 26.400,00 do 43.200,00 kn (idu}ih 16.800,00 kn)25% iznad 43.200,00 do 105.600,00 kn (idu}ih 62.400,00 kn)37,5% iznad 105.600,00 do 129.600,00 kn (idu}ih 24.000,00 kn)40% iznad 129.600,00 kn

Porez na dohodak uve}ava se za prirez porezu na dohodak {to ga uvedu jedinice lo-kalne i podru~ne samouprave, prema Zakonu o fi nanciranju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obra~unava se, obustavlja i upla}uje pri svakoj isplati prema propisima vaè}ima na dan isplate. Obra~un poreza na dohodak od ostvarene mirovine ili razlike mirovina {to ih HZMO ispla}uje u tijeku kalen-darskog mjeseca za vi{e proteklih mjeseci, odnosno poreznih razdoblja, iznimno se obav-lja na na~in:

2 Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11. i 61/12)


1. pri isplatama vi{e proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja primjenjuje se pro-pise {to vaè na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za kojeg se obavlja isplatu, utvr|en po propisima vaè}ima u mjesecu kad je mirovinu ili njezinu razliku trebalo isplatiti,

2. pri isplatama mirovine ili razlike mirovina {to se odnose na pro{la porezna razdob-lja (kalendarske godine), te se pri obra~unu primjenjuje propise vaè}e na dan kad je trebalo obaviti isplatu, odnosno kada je mirovina prema rje{enju dospjela za isplatu.

Osobni odbitak pri utvr|ivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada--mirovine priznaje se i utvr|uje na temelju porezne kartice koju za umirovljenika imaju isplatitelji mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a isplatitelji miro-vina obvezni su ~uvati je dok se god ispla}uje mirovinu. Osnovni osobni odbitak i osobni odbitak za uzdràvane ~lanove i njihovu i/ili vlastitu invalidnost umirovljenik moè tije-kom poreznog razdoblja iskoristiti ako je isplatitelju mirovine predao poreznu karticu, i to samo u isplatitelja mirovine u kojega je njegova porezna kartica. Umirovljenik ne smije istodobno iskoristiti osobni odbitak u drugih isplatitelja mirovine, odnosno ti isplatitelji mirovine moraju obra~unati porez ne uzimaju}i u obzir osobni odbitak.

Posljednje izmjene i dopune Pravilnika u ~l. 61. st. 18. uvode iznimku {to glasi:

»Iznimno od stavka 5. ovoga ~lanka, prema zahtjevu poreznog obveznika koji ostvaru-je primitke iz ~lanka 14. stavak 2. Zakona i ~lanka 12. stavak 1. ovoga Pravilnika, kod dva ili vi{e isplatitelja istodobno u ukupnom iznosu do 3.400,00 kn mjese~no, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz ~lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona koji se poreznom obvezniku priznaje na temelju porezne kartice prema ~lanku 46. stavku 1. Zakona, isplatitelji tih primitaka kod kojih se ne nalazi porezna kartica mogu, tako|er, pri obra~unu predujma poreza na dohodak u tijeku poreznog razdoblja dohodak umanjiti za neiskori{teni dio osobnog odbitka iz ~lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. Porezni obveznik moè po~eti kori-stiti neiskori{ten dio osobnog odbitka od sljede}e isplate nakon {to svakom isplatitelju do-stavi presliku porezne kartice te potvrdu o iznosu ispla}ene mirovine u tom ili prethodnom razdoblju od strane isplatitelja kod kojeg se nalazi porezna kartica i ostalih isplatitelja. Ako je jedan od isplatitelja mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, isti }e osobni odbitak obra~unavati temeljem porezne kartice poreznog obveznika koju elektroni~kim putem dostavlja Porezna uprava, a porezni obveznik }e ostalim isplatiteljima mirovine dostaviti presliku porezne kartice koju }e zatražiti od nadle`ne ispostave Porezne uprave prema svom prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu.«

Od 1. sije~nja 2002. na snazi je bio sustav obveznoga mirovinskog osiguranja za starost na temelju individualne kapitalizirane {tednje (II. stup) i sustav dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje (III. stup). Osiguranici koji su tada bili mla|i od 40 godina morali su se upisati u jedan od obveznih mirovinskih fondo-va, a oni u dobi 40 do 50 godina prema vlastitom izboru (mogli su se opredijeliti do 30. lipnja 2002), s tim da je odluka trajna i neopoziva. Osiguranici drugoga stupa pla}aju doprinos u prvome stupu po stopi 15% i doprinos u drugom stupu po stopi 5% od osno-vice za obra~un doprinosa. Ulazak u drugi stup mirovinskog sustava nije, dakle, pove}ao stopu doprinosa. Sredstva doprinosa po stopi 5% svakoga osiguranika idu na njegov osob-ni ra~un. Svaki osiguranik drugoga stupa opredjeljuje se za jedan od obveznih mirovinskih fondova. Sredstva ostvarena doprinosima na osobnim ra~unima osiguranika prikuplja se u odabranome mirovinskom fondu, kojeg osniva i njime upravlja mirovinsko dru{tvo.

Osiguranik drugog stupa mirovinskog sustava ostvaruje pravo na mirovinu u drugom stupu kad ispuni uvjete za stjecanje prava na mirovinu u prvome stupu, prema Zakonu o


mirovinskom osiguranju, ~ime osiguranik stje~e pravo na dvije mirovine − iz prvoga i iz drugoga stupa. Sa svakim novim umirovljenikom pove}ava se broj korisnika mirovina od dvaju razli~itih isplatitelja: od HZMO-a na temelju prije upla}enih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje, na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), te od mirovinskoga osiguravaju}eg dru{tva, na temelju prije upla}enih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu {tednju (II. stup). Dosad je bilo propisano da umirovljenik osobni odbitak u tijeku poreznog razdoblja moè iskoristiti samo u jednoga isplatitelja mirovine, dok je drugi isplatitelj predujam poreza na dohodak bio obvezan obra~unati ne uzimaju}i u obzir osob-ni odbitak, pa se je doga|alo, osobito umirovljenicima koji su imali malenu mirovinu, iako im je ukupna mirovina iz I. i II. stupa bila manja od osobnog odbitka, odnosno 3.400,00 kn, da im je isplatitelj mirovine iz II. stupa obra~unavao predujam poreza na dohodak, ali su mogli ostvariti povrat prepla}enog poreza temeljem godi{nje porezne prijave.

Uvo|enjem novih odredba o oporezivanju mirovina iz inozemstva, umirovljenici re-zidenti ~esto uz mirovinu iz inozemstva ostvaruju i mirovinu iz Hrvatske, pa tako|er ne mogu iskoristiti punu svotu osobnog odbitka.

Uvo|enje te nove odredbe omogu}it }e umirovljenicima koji ostvaruju mirovinu u vi{e isplatitelja (npr. I+II. stup u Hrvatskoj, ili mirovinu od HZMO-a i inozemnu mirovinu) u ukupnoj svoti do 3.400,00 kn mjese~no (odnosno do neoporeziva dijela dohotka) da ne pla}aju predujam poreza na dohodak, {to bi im ionako bio vra}en nakon podno{enja po-rezne prijave. Prema dosad vaè}im propisima npr. umirovljenik koji prima mirovinu od HZMO-a 2.000,00 kn i mirovinu iz II. stupa 500,00 kn, a poreznu karticu ima HZMO, na mirovinu iz II. stupa mu se obra~unavalo predujam poreza na dohodak, poslije vra}en putem porezne prijave, dok prema novim odredbama isplatitelj mirovine iz II. stupa ne}e obra~unati i uplatiti predujam poreza na dohodak, ako mu umirovljenik dostavi presliku porezne kartice i potvrdu o visini mirovine iz I. stupa.

Va`no je pritom re}i kako }e, kad je jedan od isplatitelja HZMO, upravo taj Zavod uporabiti izvornu poreznu karticu, zato {to ima najve}i broj korisnika mirovine, a umirov-ljenik }e presliku porezne kartice dostaviti ostalim isplatiteljima.

^lankom 66. novim stavkom 7. Pravilnika propisano je da »Porezni obveznik koji miro-vinu ostva ruje od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i drugog isplatitelja iz inozem-stva i osobni odbitak èli koristiti pri obra~unu predujma poreza na dohodak po osnovi mi-rovine ostvarene u inozemstvu, poreznu karticu zatražit }e od nadle`ne ispostave Porezne uprave do 20. u mjesecu za obra~un pri isplatama u idu}em mjesecu. Isto se odnosi i na po-rezne obveznike iz ~lanka 61. stavka 18. Pravilnika koji mirovinu ostvaruju od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a koji }e presliku porezne kartice dostaviti ostalim isplati-teljima mirovine.«

Sukladno ~l. 39. Zakona, godi{nju poreznu prijavu, uz ostalo, podnosi obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada u dvaju ili vi{e poslodava-ca istodobno. U godi{njoj poreznoj prijavi iskazuje samo dohodak za kojeg mora podnije-ti godi{nju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, a ako uz dohodak za kojeg mora podnijeti godi{nju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iskaè i doho-dak iz ostalih izvora iz ~l. 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvaren dohodak u poreznom razdoblju, prema ~l. 5. Zakona.

Obveznik umirovljenik koji mirovinu ostvaruje iz I. i II. stupa, odnosno u dvaju ispla-titelja mirovine, o~ito }e dakle morati podnijeti godi{nju poreznu prijavu i u njoj iskazati sa mo dohodak od nesamostalnog rada (osim kad poreznu prijavu mora podnijeti prema ne koj drugoj osnovi). Tako }e izravnati poreznu osnovicu radi ravnomjernoga godi{njeg oporezivanja.


No, ~l. 85. u novome st. 4. Pravilnika propisuje iznimku da obveznik iz ~l. 61. st. 18. Pravilnika nije obvezan podnijeti godi{nju poreznu prijavu za primitke od nesamostalnog rada (mirovine) iz ~l. 14. st. 2. Zakona i ~l. 12. st. 1. ovoga Pravilnika u dvaju ili vi{e isplatitelja istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju ne ostvari ukupan godi{nji pri-mitak po toj osnovi od svih isplatitelja u ukupnoj svoti ve}oj od osobnog odbitka iz ~l. 36. st. 1. i 2. Zakona, na {to ima pravo temeljem porezne kartice, te da uz mirovinu iz ~l. 14. st. 2. ne ostvaruje druge primitke od nesamostalnog rada iz ~l. 14. st. 1. i 3. Zakona.

Umirovljenik koji, na osnovi toga, ostvaruje mirovine u dvaju ili vi{e isplatitelja isto-dobno, ne mora dakle podnijeti godi{nju poreznu prijavu ako ima ukupnu mirovinu od svih isplatitelja do 3.400,00 kn mjese~no ili 40.800,00 kn godi{nje (za 2012. do 40.400,00 kn), odnosno do svote osobnog odbitka iz ~l. 36. st. 1. i 2. Zakona, temeljem podataka iz porezne kartice, ako je u tijeku poreznog razdoblja ostalim isplatiteljima mirovine dostavio presliku porezne kartice i potvrde o isplati mirovine drugih isplatitelja te stoga prema osnovi mirovine nije upla}en predujam poreza na dohodak jer je porezna osnovica bila jednaka ni{tici.

Isplatitelji mirovine kojima obveznici dostave presliku porezne kartice, u Obrazac IP upisuju novi identifi kator 4, a u stupac 6 preostali neiskori{ten osobni odbitak prema ~l. 36. st. 1. i 2. Zakona − najvi{e do visine dohotka.

U nastavku dajemo nekoliko primjera obveznoga postupanja umirovljenika kad prima ukupnu mirovinu od vi{e isplatitelja do 3.400,00 kn mjese~no (odnosno do visine osobnog odbitka na kojeg ima pravo temeljem porezne kartice – za uzdràvane ~lanove uè obite-lji i invalidnost) ako èli osobni odbitak iskoristiti u svih isplatitelja:

Primjer A

Umirovljenik ostvaruje mirovinu iz SAD-a u svoti 200,00 USD mjese~no, odnosno oko 1.214,00 kn (svota promjenljiva ovisno o te~aju) i mirovinu od HZMO-a u svoti 2.000,00 kn te je pri obra~unu mirovine umanjuje za osobni odbitak u visini 2.000,00 kn, temeljem podataka iz po-rezne kartice {to je elektroni~ki dostavlja Porezna uprava. Umirovljenik nema uzdràvanih ~la-nova i ima pravo na osobni odbitak u visini 3.400,00 kn. Budu}i da sam obra~unava porez na dohodak na inozemnu mirovinu, ve} pri sljede}oj isplati mirovine iz inozemstva, nakon stupanja na snagu Pravilnika, moè iskoristiti neiskori{ten dio osobnog odbitka u svoti 1.400,00 kn, od-nosno do visine dohotka (1.214,00 kn) i to }e upisati u obrasce ID i IP te dostaviti Poreznoj upravi u propisanu roku.

Primjer B

Umirovljenik ima mirovinu HZMO-a 2.500,00 kn koju mu se pri obra~unu poreza na dohodak umanjuje za osobni odbitak temeljem podataka iz porezne kartice {to ju je HZMO-u elektroni ~ki dostavila Porezna uprava. Ostvaruje i mirovinu iz II. stupa u mirovinskog osiguravaju}eg dru{tva u visini 500,00 kn mjese~no te ima pravo na osobni odbitak u visini 3.400,00 kn kojeg èli iskori-stiti i u drugog isplatitelja. Stoga }e od Porezne uprave nadle`ne prema prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu zahtijevati presliku porezne kartice i dostaviti je mirovinskom osigura va ju}em dru{tvu, zajedno s odreskom mirovine za teku}i ili prethodni mjesec, te }e mu mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo pri sljede}oj isplati dohodak umanjiti za neiskori{tenu svotu osobnog odbitka do visine mirovine, odnosno u svoti 500,00 kn, pa }e mu porezna osnovica biti jednaka ni{tici.


Primjer C

Umirovljenik ostvaruje mirovinu iz SAD-a u svoti 200,00 USD mjese~no, odnosno oko 1.214,00 kn ({to moè biti promjenljiva ovisno o te~aju), mirovinu od HZMO-a u visini 1.000,00 kn i mi-rovinu mirovinskoga osiguravaju}eg dru{tva iz II. stupa od svoti 500,00 kn. Osobni odbitak dosad je iskori{tavao pri obra~unu poreza na dohodak na inozemnu mirovinu, temeljem porezne kar-tice koju je pribavio od nadle`ne ispostave Porezne uprave. U srpnju 2012. èli me|utim iskori-stiti osobni odbitak i u ostalih isplatitelja mirovine u tuzemstvu, te }e do 20. lipnja 2012. u nadle`noj ispostavi Porezne uprave prema prebivali{tu/uobi~ajenom boravi{tu zahtijevati izmje-nu podataka, tako da podatke iz porezne kartice Porezna uprava dostavi pri sljede}oj razmjeni podataka HZMO-u, kako bi u srpnju pri isplati mirovine mogao iskoristiti osobni odbitak. Zahtije-vat }e istodobno presliku porezne kartice te }e je osobno dostaviti mirovinskomu osiguravaju}em dru{tvu, uz odrezak mirovine od HZMO-a za lipanj i potvrdu o inozemnoj mirovini ispla}enoj u lipnju. Stoga u srpnju ne}e obra~unati predujam poreza na dohodak na inozemnu mirovinu, HZMO ne}e obra~unati predujam poreza na dohodak na mirovinu, jer }e dohodak umanjiti za osobni odbitak temeljem dostavljenih podataka iz porezne kartice, a mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo tako|er ne}e obra~unati predujam poreza na dohodak na mirovinu u visini 500,00 kn, jer }e je umanjiti za neiskori{tenu svotu osobnog odbitka za srpanj.

Primjer D

Umirovljenik ostvaruje mirovinu od HZMO-a 3.000,00 kn {to je se pri obra~unu poreza na dohodak umanjuje za osobni odbitak temeljem podataka iz porezne kartice ({to Porezna uprava elektroni~ki dostavlja HZMO-u). Umirovljenik prima i mirovinu iz II. stupa mirovinskoga osigu-ravaju}eg dru{tva u svoti 1.000,00 kn mjese~no te ima pravo na osobni odbitak u visini 3.400,00 kn. Stoga ne moè iskoristiti neiskori{ten dio osobnog odbitka u drugoga isplatitelja u tijeku poreznog razdoblja, nego }e to u~initi pri godi{njem obra~unu poreza na dohodak temeljem pod-nesene godi{nje porezne prijave.

Napominjemo da iznimke nisu obvezne, nego ih se daje kao mogu}nost kakvu obvez-nici mogu iskoristiti kako bi im se olak{alo ispunjenje porezne obveze, odnosno ostvari-vanje prava na propisan osobni odbitak u tijeku razdoblja, te pojeftinilo i pojednostavnilo porezni postupak. Porezna uprava, odnosno isplatitelji mirovine, ne}e provoditi iznimke bez posebna zahtjeva umirovljenika i dostavljenih preslika porezne kartice i potvrda o visini mirovine drugih isplatitelja.

3. OPOREZIVANJE DIVIDENDI I UDJELA U DOBITIIzmjene Zakona donose i novu odredbu o oporezivanju dividenda i udjela u dobiti,

kakva je ve} bila propisana za razdoblje od 1. sije~nja 2001. do 31. prosinca 2004. Prema ~l. 30. st. 11. Zakona, dohotkom se od kapitala smatra i primitke od dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz ~l. 10. to~. 19. Zakona, iznad 12.000,00 kn godi{nje. Nakon izmjena, naime, ~l. 10. to~. 19. Zakona propisuje da se porez na dohodak ne pla}a na primitke od dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kn godi{nje. Predujam poreza na dohodak po osnovi tih primitaka na temelju udjela u kapitalu pla}a se po odbitku, prema stopi 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz ~l. 36. Zakona i neoporeziva dijela primitka iz ~l. 10. to~. 19. Zakona (odnosno primitka do 12.000,00 kn godi{nje). Umanjenje za taj neoporeziv dio primitka priznaje se u godi{njem obra~unu poreza na dohodak, na temelju podnesene godi{nje porezne prijave, {to zna~i da se u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak pla}a na ukupnu svotu ispla}ene dividende i udjela u dobiti. Obveznik tada mora, sukladno ~l. 40. st. 3, u porez-


noj prijavi iskazati ukupan dohodak u poreznom razdoblju, a razliku iznad 12.000,00 kn oporezivat }e se prema propisanima progresivnim stopama.

Dioni~ko dru{tvo npr. Marku Mari}u ispla}uje dividendu u svoti 12.500,00 kn. Taj primitak ne umanjuje se za osobni odbitak ni za neoporeziv dio dividende, nego se predujam poreza na dohodak po stopi 12% pla}a na ukupnu svotu primitka te ~ini 1.500,00 kn. Budu}i da obveznik ima prebivali{te u Gradu Zagrebu, na predujam poreza na dohodak obra~unat }e i predujam prireza porezu na dohodak po stopi 18%, u svoti 270,00 kn. Uku-pan je predujam poreza i prireza, dakle, 1.770,00 kn, a dioni~ko dru{tvo }e Marku Mari}u isplatiti 10.730,00 kn. Dioni~ko dru{tvo }e predujam poreza i prireza uplatiti istodobno s isplatom dividende. Obveznik }e, po isteku poreznog razdoblja, dobrovoljno podnijeti godi{nju poreznu prijavu (napominjemo kako je ne mora podnijeti te stoga mora iskazati ukupan dohodak u poreznom razdoblju), pa }e uz pretpostavku da je ostvario samo doho-dak od kapitala po osnovi te dividende, oporeziv dohodak biti 500,00 kn, dok }e ostalih 12.000,00 kn biti neoporezivo sukladno ~l. 10. to~. 19. Zakona te }e stoga ostvariti povrat prepla}ena poreza na dohodak.

Pravilnik propisuje da se dividende i udjele u dobiti, {to ih se ne ispla}uje u novcu, sukladno posebnom propisu smatra primicima u naravi, a predujam poreza na dohodak utvr|uje se i pla}a od osnovice {to je ~ini trì{na vrijednost primitka (s ura~unanim PDV-om), odnosno vrijednost utvr|ena prema ~l. 16. Pravilnika, uve}ano za porez na dohodak i prirez. Ako obveznik dividende i udjele u dobiti ostvari izravno iz inozemstva, mora obra~unati predujam poreza na dohodak i uplatiti ga na propisani na~in u roku osam (8) dana nakon {to ostvari primitak.

U st. 12. do 14. istoga ~lanka uz to je propisano da se dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividenda i udjela u dobiti ne utvr|uje ako su primici ostvareni pri provedbi programa ESOP3, odnosno po osnovi radni~kog dioni~arstva, te ako su dividende i ti udje-li iskori{teni za uve}anje temeljnoga kapitala dru{tva.

U ~l. 61. st. 7. do 10. izmijenjena Pravilnika propisani su uvjeti pod kojima se dividen-de iz programa ESOP moè neoporezivo isplatiti, zbog nepostojanja propisa {to bi ure|ivali takvo sudjelovanje radnika u upravljanju dru{tvom. Tako je propisano da se dohodak od kapitala ne utvr|uje po osnovi primitaka od dividenda i udjela u dobiti, ako su ti primici ostvareni u provedbi program ESOP, odnosno po osnovi radni~kog dioni~arstva, uza sljede}e uvjete:

− fi zi~ke osobe su te dionice temeljem kojih se ispla}uje dividenda, stekle prema posebnoj odluci uprave dru{tva ili Vlade Republike Hrvatske putem Fonda za pri-vatizaciju u procesu pretvorbe ili privatizacije, o prodaji ili dodjeli dionica radnici-ma,

− dionice su radnicima prodane, odnosno dodijeljene mimo ure|enih fi nancijskih trì{ta, prema posebnom programu i planu koji omogu}uje svim radnicima da postanu imatelji dionica dru{tva u kojem rade,

− fi zi~ka osoba kojoj se ispla}uje dividenda (izravno od strane izdavatelja dionica ili posredst vom posebnoga ESOP-a fonda ili dru{tva koje drì dionice i upravlja njima u ime i za ra~un radnika dru{tva izdavatelja) u radnom je odnosu sa isplatiteljem dividende.

3 ESOP (Employee Stock Ownership Plan) program je radni~kog dioni~arstva nastao u SAD-u. Polazna je osnova ESOP-a da radnici uz pomo} kredita - banaka ili drugih institucija postanu vlasnici u poduze}i ma u kojima rade. Ciljevi su ESOP programa postupno pove}anje radni~kog vlasni{tva, pove}anje ukupnih primanja iz rada, spa{avanje radnih mjesta te pove}avanje inovativno kreativne motivacije za rad u poduze}u.


Budu}i da pojedini radnik moè dobiti ili dati otkaz te da ESOP fonda ili dru{tva moè otkupiti dionice i prodati novom radniku, Pravilnik propisuje da se te odredbe primjenjuje i ako novi radnik dru{tva izdavatelja dionica kupi dionice iz trezora ESOP fonda ili dru{tva te ako radnici pove}aju vlastiti udjel u tome fondu ili dru{tvu u odnosu na prvotni upis. No, oslobo|enje od oporezivanja ne primjenjuje se na dividende ispla}ene obveznicima koji su dionice temeljem kojih je dividenda ispla}ena stekli redovnim putem, trgovanjem na ure|enu fi nancijskom trì{tu.

Pravo na neoporezivu isplatu dokazuje se vjerodostojnim ispravama, a osobito: planom restrukturiranja dru{tva, odlukom o prodaji dionica radnicima, ugovorom o kupoprodaji dionica dru{tva izdavatelja dionica i radnika, odnosno posebnoga ESOP fonda ili dru{tva koje drè dionice i upravlja njima u ime i za ra~un radnika dru{tva izdavatelja, ugovorom o radu isplatitelja dividende i radnika, ugovorom ESOP fonda ili dru{tva i radnika isplati-telja dividende i dr.

Novi st. 11. toga ~lanka Pravilnika propisuje tako|er da se dohodak od kapitala ne utvr-|uje po osnovi dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako su dividende i ti udjeli iskori{teni za uve}anje temeljnoga kapitala dru{tva, te se tada primjenjuje uvjete iz Pravilnika o porezu na dobit u vezi s reinvestiranom dobiti iz ~l. 12a. st. 2, 7. i 8.

Ne ispuni li se te uvjete, ili se temeljni kapital naknadno smanji zbog isplate ~lanovi-ma dru{tva, iz tih }e se isplata utvrditi dohodak, jednako kao pri promjeni ustroja vlasni-{tva, te se obvezu prenosi na novoga imatelja dionice ili udjela.

Isplatu predujma udjela u dobiti u teku}em razdoblju oporezuje se pri isplati jednako kao isplatu udjela u dobiti, a predujmove dividenda i udjela u dobiti ispla}ene nakon isteka poreznog razdoblja sukladno posebnim propisima, prema Pravilniku se smatra primicima od dividenda i udjela u dobiti − do visine ostvarene dobiti.

Ve} je posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit4 dodan novi ~l. 10a. {to pro-pisuje − ako je tijekom poreznog razdoblja dioni~aru, ~lanu dru{tva i fi zi~koj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost od koje se pla}a porez na dobit, ispla}en predujam dividen-de ili udjela u dobiti, a istekom poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokri}e to ga predujma ili nije namiren do dana podno{enja prijave poreza na dobit − da se nenami-renu razliku smatra primitkom {to ga se oporezuje sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Pri izmjeni Zakona dodana je odredba {to propisuje da se dohotkom od kapitala po osno-vi izuzimanja smatra i razliku primitka nastalu kada se tijekom poreznog razdoblja obvez-niku isplati predujam udjela u dobiti, a nakon isteka toga poreznog razdoblja dobit nije dostatna za pokri}e takvoga predujma. Izmijenjen Pravilnik propisuje, pak, da se dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja, sukladno ~l. 30. st. 14. Zakona, smatra i ispla}en pre-dujam udjela u dobiti, ako se po isteku razdoblja za koje je predujam ispla}en − najkasnije u roku za podno{enje prijave poreza na dobit − utvrdi da dobit nije dostatna za pokri}e pre dujma, odnosno dohotkom se smatra razliku ispla}enoga predujma i ostvarene dobiti. Dohodak se utvr|uje na dan podno{enja prijave poreza na dobit, suklad no rokovima pro-pisanima u Zakonu o porezu na dobit. Ako npr. dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u isplati predujme udjela u dobiti u svoti 100.000,00 kn, a po isteku razdoblja i nakon sasta-vljanja kona~nih fi nancijskih izvje{}a utvrdi da je dobit 80.000,00 kn, razliku 20.000,00 kn smatrat }e se dohot kom od kapitala po osnovi izuzimanja, odnosno ako je po osnovi 100.000,00 kn predujam udjela u dobiti upla}en predujam poreza na dohodak u iznosu 12.000,00 kn, tada iznos koji je ispla}en poreznom obvezniku iznosi 88.000,00 kn, te se

4 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (NN 80/10)


razlika od 17.600,00 kn smatra neto primitkom koji se prera~unava na bruto i od kojeg se utvr|uje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja.

Naime, prema ~l. 73. st. 10. izmijenjena Pravilnika, predujam poreza na dohodak od kapitala, po osnovi izuzimanja iz ~l. 30. st. 14. Zakona, obra~unava se od svote primitka ispla}ene obvezniku od kojeg se utvr|uje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, uve}ano za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Iz tako utvr|ena primitka isplatitelji obra~u na vaju, obustavljaju i upla}uju predujam poreza na dohodak po stopi 40%, bez priznavanja osobnog odbitka, i to do trenutka podno{enja prijave poreza na dobit, {to zna~i da se razliku ispla}enog predujma iznad ste~ene dobiti smatra neto-primi-tkom kojeg isplatitelj mora prera~unati u bruto-primitak i obra~unati i uplatiti predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Ako je obveznik kojem se utvr|uje dohodak po osnovi izuzimanja podnio godi{nju poreznu prijavu za razdoblje za koje je predujam dobiti ispla}en, obvezan je podnijeti ispravak godi{nje porezne prijave najkasnije do trenutka podno{enja prijave poreza na dobit, odnosno zahtijevati obnovu postupka, ako je ve} doneseno porezno rje{enje, u roku prema posebnom propisu. Ne podnese li godi{nju poreznu prijavu, predujam poreza na dohodak upla}en na razliku primitka od kojeg se utvr|uje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, uzet }e se u obzir pri obra~unu poreza na dohodak po osnovi izuzimanja. Isplatitelj primitka obvezan je nadle`noj ispostavi Porezne uprave podnijeti ispravak pro-pisanih izvje{}a i zahtjev za preknjiènje prepla}ena predujma poreza na dohodak po osnovi dividende i udjela u dobiti na ra~un za uplatu predujma poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, a obvezniku ispravak potvrde iz ~l. 79. Pravilnika. Predujam poreza upla}en iz predujma dividende ili udjela u dobiti priznaje se, dakle, pri uplati pre-dujma poreza na dohodak po osnovi izuzimanja, tako da se upla}enu svotu preknjiì s ra~una poreza na dividende na ra~un poreza na izuzimanje, a obveznik koji je ostvario dividendu i podnio poreznu prijavu mora podnijeti zahtjev za ispravak porezne prijave u kojoj }e iskazati to~no utvr|enu svotu udjela u dobiti, dok }e dohodak po osnovi izuzi-manja (ako podnese poreznu prijavu) iskazati u prijavi za godinu u kojoj je dohodak utvr|en. Ako je npr. predujam udjela u dobiti ispla}en u 2012. za 2012. u visini 100.000,00 kn i upla}en je predujam poreza na dohodak u visini 12.000,00 kn, a u 2013. se utvrdi da je stvarna dobit samo 80.000,00, a da je 20.000,00 kn dohodak od kapitala po osnovi izu-zimanja (odnosno ispla}eni neto primitak iz kojeg se utvr|uje dohodak od kapitala iznosi 17.600,00 kn koji prera~unann na bruto iznos je 29.333,33 kn), obveznik }e u poreznoj prijavi za 2012. iskazati dohodak od kapitala po osnovi udjela u dobiti u svoti 68.000,00 kn (80.000,00 – 12.000,00 neoporezivo = 68.000,00 kn) i pripadaju}i porez na dohodak u svoti 9.600,00 kn, a u prijavi za 2013. iskazat }e dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja u visini 29.333,33 kn i upla}en predujam poreza na dohodak u svoti 11.733,33 kn (s tim da }e isplatitelj predati zahtjev Poreznoj upravi da se svotu upla}enu predujma poreza na dohodak po osnovi udjela u dobiti u 2012. u svoti 2.400,00 kn preknjiì na ra~un predujma poreza na dohodak od kapitala, prema osnovi izuzimanja i uplatiti razliku 9.333,33 kn).

U prijelaznima i zavr{nim odredbama posljednjih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak dodatno se poja{njava da se od dana stupanja na snagu odredbe o oporezi-vanju primitaka od dividenda i udjela u dobiti primjenjuje na sve primitke po toj osnovi {to ih se ispla}uje nakon stupanja na snagu Zakona, svejedno u kojem je razdoblju dobit ostvarena, osim za onu ostvarenu u razdoblju do 31. prosinca 2000. Budu}i da je Zakon stupio na snagu 1. oùjka 2012, oporezivanje dividenda i udjela u dobiti kao i predujma dividendi i udjela u dobiti po~elo je s isplatama nakon toga datuma.

U pogledu izvje{}ivanja i podno{enja propisanih obrazaca Poreznoj upravi, za divi-dende i udjele u dobiti, njihove predujmove te primitke po osnovi izuzimanja, podnosi se


godi{nje izvje{}e na Obrascu ID-1, s tim da Pravilnik propisuje nove broj~ane oznake identifi katore, i to:

• broj 1 − za oporezive primitke prema ~l. 78. st. 1. Pravilnika,• broj 2 – za neoporezive primitke od dividenda i udjela u dobiti iz programa ESOP

iz ~l. 41. st. 7. Pravilnika• broj 3 − za neoporezive primitke od dividenda i udjela u dobiti iskori{tene za

uve}anje temeljnoga kapitala dru{tva iz ~l. 41. st. 11. Pravilnika

Isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvr|uje dohodak od kapitala iz ~l. 30. Zakona, obvezan je, uz to, obveznicima na kraju godine dati potvrde o visini pojedina~nih i ukup-nih godi{njih primitaka po izvorima dohotka, postotku i svoti priznatih izdataka pri ispla-ti, svoti izdatka po osnovi upla}ena obveznog doprinosa iz primitka po posebnim propi-sima, svoti dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, svoti obustavljenih i upla}enih obveznih doprinosa iz primitka, po-reza na dohodak i prireza porezu na dohodak te svoti neto-isplate na Obrascu »Potvrda o ispla}enom primitku, dohotku, upla}enom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u _____ godini«.

4. OSTALE IZMJENE I DOPUNEPravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak donosi i sljede}e

izmjene:• slu`benim se putovanjem za potrebe neprofi tnih organizacija smatra i programe

mobilnosti, odnosno za cjelo`ivotno u~enje, fi nancirano nepovratnim sredstvima iz fondova EU-a, ispla}eno posredstvom neprofi tne organizacije iz tuzemstva ili izravno iz europskih fondova, te se neoporezivim primicima smatra dodijeljena sredstva iskori{tena za pokri}e tro{kova slu`benog puta, i to u visini naknada iz ~l. 13. st. 2. to~, 1, 2, 5, 13. i 14. Pravilnika, odnosno uz jednake uvjete kao u slu`benih putovanja za neprofi tne organizacije

• primicima se ne smatra povoljniju kupnju robe i usluga, pa ni prigodni primitak do-dat ne robe ili usluge, te sli~ne primitke dostupne svima fi zi~kim osobama pod jedna-kim uvjetima, ako nisu u vezi sa stjecanjem oporezivog dohotka (npr. nagradni bo-do vi za stalne kupce, popusti na temelju prikupljenih bodova, kupovne akcije i sl.)

• nova metoda izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, metoda izuzimanja s progre-sijom {to je propisuju me|unarodni ugovori {to ih zaklju~uje i primjenjuje RH, a primjenjivat }e se samo pri dobrovoljnome podno{enju porezne prijave, kad obvez-nici moraju u prijavi iskazati ukupan dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu. Tada }e se u prijavi iskazati i dohodak rezidenta koji je prema me|unarodnom ugo voru oporeziv samo u inozemstvu, a prema tuzemnim bi propisima podlijegao oporezivanju u tuzemstvu, te }e ga se uzeti u obzir pri godi{njem obra~unu pore-za na dohodak i prireza porezu na dohodak. Na temelju obra~unane ukupne godi{nje porezne obveze izra~unat }e se prosje~nu poreznu stopu kakvu }e se potom primijeniti samo na oporeziv dohodak (dohodak iz inozemstva se izuzima). Dosad nije bila propisana primjena metode izuzimanja s progresijom, nego samo metoda ura~unavanja inozemnog poreza, ali su je kao mogu}nost sadr`avali ugo-vori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja {to ih je zaklju~ila i primjenjuje RH. Cilj je, zapravo, kad obveznik dobrovoljno prijavi ukupan dohodak, da mu se ura~una dohodak iz inozemstva koji Hrvatska nema pravo oporezivati, ali }e se temeljem njega u pravilu, odnosno ovisno o visini ostalih primitaka, primijeniti ve}u poreznu sto pu na dohodak ostvaren samo u Hrvatskoj


• obveznici koji stje~u dohodak iz inozemstva moraju podnijeti prijavu radi upisa u registar – Obrazac RPO, neovisno o tome ima li Hrvatska prema me|unarodnim ugovorima pravo oporezivati taj dohodak ili ne

• za 2012. iznimno se propisuje prosje~nu svotu primitaka kakvu uzdràvani ~lano-vi uè obitelji i uzdràvana djeca ne smiju prema{iti, kako bi obveznici za njih mogli iskoristiti osobni odbitak, i to 10.966,00 kn na godi{njoj razini, zbog izmjene Zakona s primjenom od 1. oùjka 2012.

• zbog ~estih upita obveznika odre|ene se odredbe dodatno poja{njuje: − u vezi s na~inom utvr|ivanja dohotka nasljedniku predujam se poreza na doho-

dak nasljedniku utvr|uje prema jednakome izvoru dohotka kakav se utvr|ivalo ostavitelju, a nasljedstva iz ~l. 9. st. 2. to~. 2.3. Zakona, u vezi sa st. 4. toga ~lanka, ne smatra se primicima iz kojih se utvr|uje dohodak, ako ih se ispla}uje iz neoporezivih izvora dohotka, iz primitaka {to ih se ne smatra dohotkom, odnosno ako je za ìvota ostavitelja iz tih primitaka pla}en porez na dohodak,

− {to se osobito smatra nov~anom naknadom za vrijeme privremene nezaposle-nosti i sprije~enosti za rad ispla}enom na teret sredstava obveznih osiguranja na koju se ne pla}a porez na dohodak:

▪ nov~ana naknada nezaposlenima ispla}ena na teret HZZ-a, sukladno posebnom propisu (kad je se ispla}uje u mjese~nim anuitetima, ili na zahtjev nezaposlene osobe u jednokratnoj svoti radi zapo{ljavanja, samozapo{ljavanja ili volontiranja, nov~ana pomo} i naknada tro{kova tijekom obrazovanja, jednokratna nov~ana pomo} i naknada putnih i selidbenih tro{kova, nov~ana pomo} polaznicima stru~nog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa),

▪ naknada pla}e zbog privremene sprije~enosti za rad ispla}ena na teret HZZO-a, dràvnog prora~una i centara za socijalnu skrb,

− {to se smatra istovrsnom nekretninom za potrebe utvr|ivanja dohotka od sa-mostalne djelatnosti:

1. kod zemlji{ta istovrsnim nekretninama smatraju se: ▪ poljoprivredna zemlji{ta, ili ▪ gra|evinska zemlji{ta, ili ▪ {umska zemlji{ta ili ▪ druga zemlji{ta. 2. kod gra|evina istovrsnim se nekretninama smatra: ▪ stambene zgrade (stan, ku}a, apartman i sl.), ili ▪ poslovne zgrade, ili ▪ druge zgrade, ili ▪ dijelove zgrada (garaè ili spremi{ta i sl.), {to zna~i da se primjerice stan i garaù ne smatra istovrsnom nekretninom za

porezne svrhe• pisani zahtjev za promjenu na~ina utvr|ivanja dohotka, odnosno prijavu u registar

(za obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost) obveznik mora podnijeti nadle`noj ispostavi Porezne uprave prema prebivali{tu/uobi~ajenom boravi{tu u roku osam (8) dana nakon po~etka ostvarivanja primitaka, odnosno po~etka obav-ljanja djelatnosti ili do kraja teku}e godine za sljede}u godinu, najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja ili kalendarske godine

• obvezu podno{enja godi{nje porezne prijave imaju i rezidenti izaslani na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca u inozemna dru{tva za rad u tim dru{tvima, ako u tuzemstvu nije pla}en predujam poreza na dohodak i dr.


• za 2012. se podnosi novu godi{nju poreznu prijavu poreza na dohodak – Obrazac DOH, uz primjenu prosje~nih poreznih stopa za godi{nji obra~un, u kojem je iz-mijenjen dio za iskazivanje dohotka od kapitala tako da se posebno prikazuje oporeziv a posebno neoporeziv dio dohotka od dividenda i udjela u dobiti, te se taj neoporeziv dio do 12.000,00 kn godi{nje ne uzima u izra~un ukupnog dohotka (pod 5. u Obrascu DOH). Izmijenjen je i dio u kojem se iskazuje dohodak iz ino-zemstva, te je uveden poseban stupac za pla}ene predujmove poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu na inozemni dohodak, te je u Prilogu UPO izmijenjen dio u kojem se obra~unava ukupnu poreznu obvezu zbog uvo|enja metode izuzimanja s progresijom za inozemni dohodak, izuzet od oporezivanja u Hrvatskoj.

5. PAU[ALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNIH DJELATNOSTIZbog izmjena Zakona o PDV-u, odnosno praga za ulazak u PDV na 230.000 kn, u pos-

ljednjim je izmjenama Zakona o porezu na dohodak propisan dodatni uvjet za pau{alno oporezivanje da ukupni godi{nji primici ne mogu prema{iti 149.500,00 kn. Zato su done-sene i izmjene i dopune Pravilnika o pau{alnom oporezivanju samostalnih djelatnosti te se uvodi tri razli~ite razine pau{alnog dohotka, ovisno o ukupnim primicima, kako slije-di:

UKUPNI PRIMICI GODI[NJA POREZNA OSNOVICA

GODI[NJI PAU[ALNI POREZ NA DOHODAK

od 0,00 do 85.000,00 12.750,00 1.530,00od 85.000,01 do 115.000,00 17.250,00 2.070,00od 115.000,01 do 149.500,00 22.425,00 2.691,00

Obveznici koji su ostvarili ukupan godi{nji primitak do 85.000,00 kn na utvr|en godi{nji pau{alni dohodak ({to je i osnovica za utvr|ivanje godi{njega pau{alnog poreza) pla}ali bi (kao dosad) godi{nji pau{alni porez na dohodak u svoti 1.530,00 kn, uve}ano za prirez porezu na dohodak. Obveznici s ukupnim godi{njim primitkom od 85.000,01 do 115.000,00 kn pla}ali bi godi{nji pau{alni porez na dohodak u visini 2.070,00 kn, a obvez-nici s ukupnim godi{njim primitkom od 115.000,01 do 149.500,00 kn pla}ali bi godi{nji pau{alni porez na dohodak u visini 2.691,00 kn, uve}ano za prirez porezu na dohodak.

Uvodi se i obvezu dostavljanja godi{njeg izvje{}a o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, temeljem kojeg }e se utvrditi je li obveznik ostvario ve}i ili manji dohodak od utvr|enoga u rje{enju te }e mu se, prema potrebi, izdati novo rje{enje za budu}a razdoblja, s razlikom za uplatu ili povrat poreza za pro{lo porezno razdoblje. Primjena je od 2013, odnosno prvi se takav Obrazac podnosi u 2014.

Uvodi se tako|er mogu}nost da i obveznici koji obavljaju zajedni~ku samostalnu djelatnost (primjerice obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) mogu dohodak utvr|ivati u pau{alnoj svoti.

izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak i ... · poreznih razreda, izmijenjen je i obrazac...

Documents