izvanredni- uvod u turizam

7/24/2019 IZVANREDNI- uvod u turizam

1/13

Uvod u turizam

ISPITNA PITANJA

1. DVOJNA NARAV TURIZMA. TURIZAM AKO DRUTVENA I EKONOMSKA KATEGORIJADvojna narav turizma oituje se to turizam ima drutvene i ekonomske pojave. Noviji je razvitak proizvodnih i drutvenih odnosadoveo do toga da se kod velikog djela suvremenog ovjeanstva, a naroito kod samih turista razvijala potreba za znatno viim isloenijim vrstama i oblicima odmora i razonode. Istovremeno se stvara sve vie slobodnog vremena i slobodnih sredstava koja ljudimogu upotrijebiti za turistiki odmor, a kako takvim vremenom i sredstvima raspolae svaki dan sve vie ljudi koji se realno ukljuujuu turizam i ine njegovu drutvenu osnovicu, turizam se pretvorio u jednu od najirih drutvenih pojava i postao nerazvojni diodrutvenog standarda suvremenog ovjeanstva. Vii stupanj drutvenog razvitka i ivotnog standarda stvara i vei raspon potreba zaturistikom rekreacijom, pa turizam prerasta svoje prvobitne elementarne oblike, ulazi u novu razvojnu !azu u kojoj ljudi najee nemogu vie sami zadovoljavati svoje turistike potrebe, ve trebaju pomo i usluge drugih za koje turizam dobiva oznake privrednekategorije, pa moemo govoriti o dvojnoj naravi turizma. "olazei od dvostruke znaajke turizma po kojoj je on istovremeno idrutvena i privredna pojava treba razlikovati i # skupine djelovanja ili !unkcija turizma. $judi se pojavljuju u turizmu na neki nainmotivirani potrebom za turistikom rekreacijom i oekuju takvo djelovanje turizma iji e uinak biti iskljuivo rekreacija. % timsluaju djelovanje turizma na ovjeka nema nikakvo privredno obiljeje, jer ni potrebe koje su ga motivirale nemaju privrednikarakter. "rema tome djelovanja i uinci koji su usmjereni na zadovoljavanje rekreacijskih potreba ulaze u s!eru izvanprivrednih ilineekonomskih !unkcija turizma. &ad se u turizam ukljuuju oni koji su motivirani potrebom za zaradom, takvi ljudi oekuju idrugaije djelovanje turizma i uinak koji rezultira stvaranje, tj. poveanje njihova dohotka. %inci i djelovanja ove vrste svrstavaju seu privredne ili ekonomske !unkcije turizma. &ad obavlja neekonomske !unkcije turizam pokazuje najprije svoje drutvenekarakteristike ' zdravstvene, rekreativne sportske, zabavne, kulturne, ekoloke, socijalne, politike, moralne, vjerske, edukativne...(, akad su u pitanju njegova ekonomska djelovanja onda je rije o privrednim znaajkama turizma. )urizam ima i svoje pozitivne i svojenegativne !unkcije. "ozitivnim se smatraju djelovanja turizma koja su usmjerena na postizanje eljenih uinaka bilo u svezi sazadovoljavanjem rekreacijskih potreba bilo u svezi s nastojanjem da se povea osobni, lokalni ili narodni dohodak. Negativni su*veliko okupljanje turista na malim prostorima, promjena ponaanja lokalnog stanovnitva, porast cijena, sezonski karakter poslovanja,vansezonska nezaposlenost...

. PUTNIK I TURIST. TURIST I TURIZAM. TURISTI!KO PUTOVANJE+bog niza interakcija koje se dogaaju pri susretu turista s turistikom destinacijom, turizam je najprije objanjen kroz skup odnosa i

pojava. )o potvruje da turizam nije jednoznana pojava, ve splet odnosa drutvenog i ekonomskog karaktera. -nogi su unutarnji ivanjski imbenici koji utjeu na !ormiranje. ponaanje i potronju sudionika na tur. tritu, koji svojim prisustvom u odreenom

prostoru i vremenu izazivaju mnogobrojne meuzavisne odnose socijalnog, gospodarskog, demogra!skog, i dr. znaaja. )urizam jede!iniran s jedne strane putovanjem, i s druge strane privremenim boravkom u nekoj tur. destinaciji. &ada govorimo o kretanju

pojedinca u prostoru tada moemo konstatirati da je svaki turist putnik, ali da svaki putnik nije turist./Da bi netko postao turistommora otputovati iz svog mjesta stalnog boravka u neko drugo mjesto i tamo privremeno boraviti "ojam turist se pojavio prije pojma

turizam. % poetku se za turizam upotrebljavao izraz promet stranaca, koji obiljeava istu pojavu i animaciju. 0snovnu toku turizmapredstavlja ovjek 1 subjekt turizma koji se nalazi na odreditu ove drutveno2gospodarske pojave. )urizam je mogao dobiti obiljejepojave tek kad su se na irem planu pojavile potrebe koje su ga motivirale i kad su stvorene mogunosti o kojima je ovisilo njihovozadovoljavanje. +adovoljenje primarnih potreba i sreene politike prilike osnovni su uvjeti za razvoj turizma na koje se nadovezuju i# vrlo bitna initelja* slobodno vrijeme i slobodna sredstva. "ojam turist nerazdvojeno je vezan s putovanjem iako i svako putovanjenije tur. putovanje. %zrok putovanja osim ivotnih potreba bila je i uroena sklonost da se ovjek kree potaknut radoznalou,interesima za upoznavanje okoline i naina ivota, privremena zamjena neim drugim i novim. -otivi koji su utjecali na sklonost

prema migracijama dogaali su se osobito na onom razvojnom stupnju kada su se pojavili motivi koji pokreu potrebe za odmorom, irazonodom. )o je razdoblje u kojima dolazi do prvih oblika pojave koja se danas naziva turizam. bitna obiljeja pojma turist su* a(nedvojivo je povezan s privremenom promjenom mjesta stalnog boravka, 3( cilj promjene boravka mora biti zadovoljenje potrebe zarekreacijom. "%)NI& je svaka osoba koja naputa domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga. )i razlozi mogu biti slubeni

put, odlazak na kon!erenciju, krstarenje po 4redozemlju ili pak odlazak na privremeni rad u inozemstvo. )ur. statistika ne ukljuujesve putnike na privremenom boravku u odreenoj zemlji. "0456)I)6$5 je svaka osoba koja naputa mjesto stalnog boravka u svrhu

posjete neke prostorno udaljene tur. destinacije u kojoj ne smije obavljati nikakvu djelatnost sa svrhom zarade. 7azlika izmeuposjetitelja i putnika je u tome da de!inicija posjetitelja iskljuuje svaku mogunost stalnog naseljenja, odnosno zasnivanja radnogodnosa na tom podruju. "osjetitelji se biljee u tur. statistici, a sastoji se od podskupina turista i podskupine izletnika. )%7I4) udestinaciji boravi najmanje najmanje #8 h do 9:; dana. I+$6)NI& je svaka osoba koja naputa domicil i koja u tur. destinaciji ne

boravi dulje od #8h. 3rojano ih je nemogue iskazati.

". VRSTE TURIZMA#Po raz$i%itim &rit'ri(ima) % turizmu treba traiti razlike u slinostima/ Dananji turizam tijekom svog $N0? ' turizma povlatenih skupina( do ->40VN0? te do dananjeg, univerzalnog tj. 46$6&)IVN0?. )urizamdananjih dana preteno je turizam masovne strukture ali i sve veeg suivota masovnog i selektivnog turizma, posebice u zemljamarazvijenog +apada. +latno doba masovnog turizma koje zapoinje ;=2ih god. a koje karakterizira njegov uspon u zadnjih #= god. #=.st.izloen je razliitim erozijama i proturjejima i ulazi u znakovitu krizu sadraja i identiteta. 4trukturalna nerazvijenost, sezonalnost i

prostorna ogranienost samo su njegove glavne negativne odrednice. -asovni turizam svijeta sve vie zamjenjuje i traga za novim

oblicima i vrstama turizma koje zajednikim imenom zovemo 46$6&)IVNI- )%7I+-0-. )uristika motivacija je skupni izraz zasve ono to upravlja prema odreenim ciljevima to mu daje povod, stimulans da traje ostvari i doivi raznovrsne turistikeatraktivnosti. % analizi turistikih motiva znaajno je istaknuti da sudjelovanje privremenog posjetitelja u turistikim gibanjima nije

povezano samo za jedan motiv, elju, ve za vie njih koji se nadopunjuju. -otiv je poticaj za stvaranje potreba, a ovisi osubjektivnim !aktorima, objektivnim mogunostima, o osobnoj potrebi, soc. sredini, kulturnom nasljeu, drutvenom poloaju,

politikoj situaciji, znanstvenom interesu , raspoloivom slobodnom vremenu i sredstvima...&ao rezultat kvantitativnog promatranja ikvantitativnog interpretiranja nastala je kvalitativna metoda i analiza koja u utvrivanju vrsta masovnog i selektivnog turizma imaosnovno mjesto i osnovni kriterij ralambe. 0bje metode su usko povezane i meusobno uvjetovane pri emu nije vana !orma, naziv


2/13

ili termin ve sadraj pojedine vrste i pojave. 3itna je sr motiva i turistikog kretanja, broj !rekvencija privremenih posjetitelja,raspoloiva tur. ponuda, te nain na koji ljudi zadovoljavaju svoje tur. potrebe. Da bi se !ormirala neka vrsta turizma, potrebno je da ses jedne strane !ormira znaajna skupina turistikih interesanata koja ima slian ili isti nain zadovoljavanja potreba za dokolicom, a sdruge strane je vano da postoji tur. receptiva koja odgovara takvoj vrsti turizma. ->40VNI )%7I+>- su one vrste turizma koje sus jedne strane po br. sudionika i prostoru odvijanja masovne po uinku korisne i s druge strane one vrste koje su po sadrajuuni!icirane i standardizirane po prostoru odvijanja aglomerativne kao takve u osnovi sve nepovoljnije i tetnije. 46$6&)IVNI tur. jeuravnoteen, autentian, ekoloki i in!rastrukturno podnoljiv, individualan, manje podloan prostornoj i vremenskoj limitaciji,edukativan, ekspluzivan i elitan. 46$6&)IVN6 V74)6 )%7I+-> * ambijentalni turizam, arheoloki, mali turizam, naturizam'nudizam(, individualni, obiteljski, edukativni, robinzonski, ruralni, zdravstveni, sportsko2rekreacijski, konjiki, planinski, kulturni...%te vrste turizma ulaze sve one vrste i sadraji u turizmu koji mogu pridonijeti ekolokoj zatiti, odgovornom i prikladnom ponaanju,humanizaciji, revitalizaciji i oplemenjivanju prostora kao i one vrste koje izrazitije ne utjeu na prirodni i kulturni okoli. 7azvojekolog turizma temelji se na uravnoteenom razvoju ekologije i ekonomike te na ekolokoj edukaciji. )u se ubraja jo i turizam u N",

prirodnim rezervatima, otoni, pejsani, i spomeniki turizam. >$)67N>)IVN6 V74)6 )%7I+->* tur. projekti i programi,alternativna razgledavanja grada, speci!ini sportsko2rekreacijski programi, zabavni i edukativni, sa!ari, avanturistiki, jezerski,rijeni...6D%&>)IVN02&0-%NI&>@I54&6 V74)6 osmiljavaju ovjekov kulturni i znanstveno2struni dignitet, a preko njega idignitet turizma. )u se moe svrstati djeji, aki, studentski, kolski, kongresni, mani!estacijski, religijski, memorijalniturizam...6&4&$%+IVN6 V74)6 )%7I+-> su avanturistiki, elitni, gastronomski, jahting, karnevalski, lovni, pomorski, ribolovni,otoni, visoki turizam, robinzonski, seksualni turizam...+>3>VN0276&76>)IVN6 V74)6 su hedonistiki, hobi programi,klimatski, ljeilini, rekreacijski, sportski, termalni, zabavni, zdravstveno2rekreacijski turizam...04)>$6 V74)6 )%7I+-> su vrste

jo heterogenije od prethodnika, te ih je podjelom tee obuhvatiti a moemo ih svrstati u # grupe* >( organizacijski i sadrajni'gradski,incentive i inclusiove tur, emitivni, inicijativni, prometni, tur. srednjeg sloja, radniki, zdravi turizam...(, 3( 4)>)I4)IA&I IV76-6N4&02"704)07NI' aktivni, domai, inozemni, otoni, obalni, zagorski, proljetni, zimski, ljetni, regionalni, lokalni,sezonski...(

*.POJAVA+ NASTANAK I RAZVOJ TURIZMA. PERIODIZA,IJA - RAZVOJNE AZE"oznata je teza da je povijest turizma poela s prvim migracijama ovjeanstva, ali je takav stav teko prihvatit kad se zna da su taputovanja bolje reeno promjene mjesta boravka, povezana s pitanjima egzistencije, kao to su potraga za boljim uvjetima ivota, ili zbogratnikih pobuda. "utovanja u prolosti i turistika putovanja bitno se razlikujuB po ekonomskoj i drutvenoj uvjetovanosti, po broju,karakteru i snazi motivaB po brojanosti, socijalnom sastavu i ponaanju sudionika, po vremenskoj uestalosti i prostornoj usmjerenosti irazmjetajuB po oblicima i prateim pojavamaB po !unkcijama, posrednim i neposrednim utjecajima i konanim vidljivim i nevidljivimuincima. C. reEer razlikuje 8 razvojne !aze putovanja*

1. pred!aza od prapoetaka/ do 0D "7>"0A6)>&>/ D0 >+> 0D


3/13

pozitivnim ' socijalno2ekonomskim( uincima ali i negativnim koji dovodi do prvih saturacija prirodnih resursa tur. podruja i prvimposljedicama nekontroliranog, stihijskog razvoja turizma. "osljednja etvrtina #=. st. biljei pojava sve izraenijeg i kompleksnijegpropagandnog mehanizma u !unkciji turizma koji obuhvaa cjelokupni medijski i multimedijalni prostor naprosto bombardirajui/potencijalnog turista obilnim in!ormativno 1promotivnim sadrajem.

8. SUVREMENI TURIZAM I NJEGOVA PODJE9A. O7JASNITE SO,IOEKONOMSKOMMETODOM KARAKTERISTIKE SVE TRI AZE RAZVOJA TURIZMA

)urizam je socijalna !orma ivljenja i kulturno2rekreacijska potreba suvremenog ovjeka/ "rimjenjujuisocioekonomsku teoriju razvitka, turizam je relativno mlada drutveno ekonomska pojava nastala sredinom


4/13

putuju radi zabave, obiteljskih, zdravstvenih, i dr. razloga, osobe koje prisustvuju sastancima ili misijama svih vrsta i krunimputovanjima. )uristima se ne mogu smatrati osobe koje dolaze u neki kraj s ugovorom i bez ugovora o radu zaposlenja, studenti iomladina u kolama, pogranino stanovnitvo koje stanuje u jednoj, a radi u drugoj dravi, putnici u tranzitu i onda kad njihov

prijelaz traje vie od #8 h. Izletnika je osoba ili privremeni posjetitelj iji boravak u nekoj sredini traje manje od #8 h , razloziputovanja su mu od ivotne vanosti.

O=('&ti u turizmu su hoteli, moteli, kampovi, odmaralita, tur. naselja... 0bjekti za smjetaj su u pravilu osnovni i karakteristinireceptivni !aktor tur. mjesta, a to znai da o njihovoj veliini, dobrim dijelom ovisi opseg tur. prometa, a njihove vrste, oblici ikvaliteta izravno utjeu i na vrste i oblike turizma, pa time i njegove gospodarske uinke. 0bjekti za smjetaj pripadaju direktnim i

pravim tur. kapacitetima, a obuhvaaju razliite vrste i tipove koji se neprestano razvijaju i usavravaju usporedno sa sve snanijimrazvitkom turizma i sa sve veim zahtjevima turista s obzirom na ureenje i opremu objekta. 0bjekti za smjetaj mogu se podijeliti natemelju privredne ili neprivredne namjene ili na temelju tehnikih svojstava.

>. AKTORI RAZVOJA TURIZMAImajui na umu sloenost suvremenog turizma lako se moe objasniti injenica da postoje brojni !aktori koji ga stvaraju. 4 jednestrane rije je o skupini initelja koji od ovjeka ine turista, izazivajui u njemu svjesnu potrebu za tur. rekreacijom i dajui mumogunosti 1 slobodno vrijeme i slobodna sredstva da zadovolji te potrebe. Nasuprot toj skupini initelja je skupina o kojoj ovisistvarno zadovoljavanje tur. potreba.


5/13

kulture i to kao skup i stupanj navika, spoznaja i postupaka, koje ovjeka osposobljavaju da vlada i da se snalazi u svim odnosima ipojavama koje nastaju i koje se nameu putovanjem, prihvaanjem i boravkom u tur. svrhe. 0na sadrava elemente i vrijednostisubjektivne i objektivne kulture u s!eri emitivnog i posebno receptivnog turizma ili tur. podruja. % tur. se kulturi s jedne stranesusreu i kvalitetno spajaju razliiti ovjekovi elementi i poticaji 1 navike, tradicije, motivi, spoznaje. 4 druge strane promoviraju se itur. vrednuju ukupna i pojedinana materijalna dobra kulturne batine, prirodnog, prostornog, ekolokog, te turistiko2ugostiteljskogaspekta, sve u cilju zatite, ouvanja, razvijanja, planiranja i organizacije ukupnih resursa u kulturi i turizmu. Vieznane sumeuzavisnosti i vrijednosti u odnosu kulture i turizma, bez obzira da li pojam kulture de!iniramo i sagledavamo odvojeno ili u svezi sturizmom. % tom smislu kultura se u odnosu na turizam pojavljuje dvojako ili kao kultura i turizam ili kao turizam u kulturi, odnosnokao posebna tur. kultura. "ozitivni utjecaji i odnosi izmeu kulture i turizma mogu se promatrati kroz sljedee pojave*

1. sociokulturne pojave2 utjecaj turista na receptivno stanovnitvo i obratno* utjecaj na navike, obiaje, etiku, moral, nainivota i rada, stambenu i komunalnu kulturu...

. kulturno razvojne pojave 1 utjecaj turizma na kulturnu razinu stanovnitva, na razvoj kulturnih djelatnosti i kulturnein!rastrukture.". "ovezanost kulturno povijesne batine s turizmom 1 razvoju ili unitavanje kulturne batine*. 4tvaranje kulturnog i kulturno2turistikog ambijenta odreene sredine

&ultura i turizam korespondiraju s napomenom da je stupanj njihove povezanosti vei u drutvima i narodima s bogatijim kulturnimstupnjem i civilizacijskim identitetom, te razvijenim drutvenim i ekonomskim odnosima. % turizmu razvijenih zemalja ovo spajanjekulture i turizma je u globalu ve zavreno, dok s druge strane primjer iz hrvatskog turizma upuuje na zakljuak da u tom smisluinimo prve ozbiljne organizacijske akcije i postupke. Do sad je bilo tetnih komercijalizacija za svrhe i potrebe turizma to jedevalviralo izvornu sutinu povezanosti kulture i turizma.

1. GEOGRASKI+ PROSTORNI ASPEKTI TURIZMA

)uristika su kretanja prvenstveno prostorna pojava, a budui da se turistika aktivnost i djelatnost odvija u prirodi,

prostor je temeljna baza za koritenje razliitih rekreativnih potreba. %tjecaj prostora na ekonomske e!ekte tur.djelatnosti vrlo je vaan i najee presudan . Veina podruja kojima se kreu turisti nema za turizam karakter dobra,s direktnom prometnom vrijednou, odnosno dobra koje bi se prodavalo u !izikom obliku kao zemlja, planina, moreili vodopad, ipak e ukupni ekonomski e!ekti od turizma biti to vei i povoljniji to su kvalitetniji i intenzivnijiatraktivni !aktori prostora. +ato se prostor i s njim atraktivni !aktori tretiraju kao < od !aktora ponude, tj. kao < od!aktora trita. 0ni mogu biti odraz geogra!ske sredine ili pak ovjekove aktivnosti pa se u tom smislu razlikuju*

prirodni 'biotropni( i drutveni ' antropini 1 antropogeni, spomenici kulture, ...( !aktori. "rirodni atraktivni !aktori suodraz geogra!ske sredine koju ine ovi !iziko2geogra!ski elementi* klima, hidrogra!ski elementi, relje!, !lora i !auna.0bino se u prostoru nae nekoliko od navedenih elemenata, a to ih ima vie te to su raznovrsniji i kvalitetniji,

prostor dobiva na tur. atraktivnosti. "osebnu kvalitetu prostoru daju takvi prirodni elementi koji se pojavljuju uiznimnim oblicima, pa su oni s opeg stajalita prirodne rijetkosti. >ko se u odreenom prostoru susretnu prirodni idrutveni !aktori, i ako su s njima usklaeni ostali !aktori ponude tada su ostvareni uvjeti i mogunosti da se postignu

povoljni ekonomski rezultati. &ad se pak na nekom podruju pomou prirodnih !aktora stvare ekonomski e!ekti onda

je to ujedno i znak da prirodna svojstva tog prostora imaju vrijednost koja se moe valorizirati.

1". EKO9OKI ASPEKTI I POS9JEDI,E TURIZMA. EKO9OGIJA I TURIZAMa. )uristika su kretanja prije svega prostorna pojava, a budui da se tur. aktivnost i djelatnost odvija u prirodi prostor je

temeljna baza za koritenje razliitih rekreativnih potreba. 0d osobina, poloaja, kvalitete prostora ovisi stupanjnjegove drutveno ekonomske aktivnosti, te gospodarski e!ekti koji se tu mogu ostvariti. "rirodni i prostorno2ekoloki!aktori presudno utjeu na odabir pojedine tur. destinacije, pa su tako klima, hidrogra!ski elementi, relje!, kvaliteta

prostora, !lora i !auna, izazov turistikog mjesta, ekoloka istoa i prostorno2kulturno nasljee glavni elementi tur.izbora, odnosno putovanja za ljude eljne rekreacije. "riroda i prostor su uz ovjeka osnovno ishodite i element uturizmu, i kako su stalno izloeni razliitim presijama, devastacijama i destrukcijama, postepeno se troe i nestaju, teonda postoji stalna potreba za njihovom zatitom i odravanjem. 4uoeno s takvim stanjem ovjekove okoline koji seneprestano i brzo pogorava drutvo postaje sve svjesnije opasnosti, te se nastoji obraniti na razliite naine od

suzbijanja uzroka do sprjeavanja posljedica. )o je utjecalo na razvitak ekologije kao znanosti koja se baviprouavanjem svih onih uvjeta i utjecaja o kojima ovisi kvaliteta ovjekova ivotna prostora. +namo da je turizamposlije poljoprivrede privredna djelatnost koja se najvie naslanja i u isto vrijeme zavisi od prostora, pa su masovnost inaroito sezonalnost kao najznaajnije njegove karakteristike u isto vrijeme i glavni razlozi negativnih posljedica iz

prostorno 1 ekoloke s!ere. -asovni turizam u prostorno 1 ekolokoj s!eri sve se vie potvruje kao pojava kod kojesu poeli prevladavati negativni i nepovoljni elementi, no ekoloke posljedice nisu samo karakteristike turizma ve idrugih drutveno2ekonomskih aktivnosti. Danas ima vie vrsta turizma i oblika tur. prometa koje moemo premaveliini i stupnju okupacije prostora i prema njegovim negativnim posljedicama to ih izazivaju svojim pritiscima na

prosto podijeliti u 9 velike meusobno povezane grupe*


6/13

1*. PSI;O9OKE+ PEDAGOKE I EDUKATIVNE UNK,IJE TURIZMA-asovnost koja karakterizira suvremeni turizam dovela je do toga da su prevladali komercijalni interesi, koji su predstavljali realnu i

ve dokazanu opasnost od dominacije onih pojava koje turizmu oduzimaju plemenitu !unkciju, koje degradiraju ljudske vrijednosti, kojeonemoguuju ljudsku tenju za istinskim usavravanjem. "oprimajui danas masovne i drutvene pojave u turizmu se pojavljuju

psiholoke, drutveno i kulturno devijantne pojave koje dolaze do izraaja u tzv. kon!liktnim situacijama, tj. kad pojedinac ili grupa douu sukob s opim drutvenim normama i shvaanjima. 4a psiho2sociolokog stajalita istiu se 9 temeljna uzroka nekim ozbiljnimnegativnostima u ponaanju* !rustracija, poremeaj u sustavu vrijednosti, poputanja socijalne kontrole. &od !rustracije se radi o osjeajunejednakosti odnosno reakciji nelagodnosti ili protesta naroito tamo gdje se jedan do drugog nalaze objekti koji primaju goste s velikimrazlikama u platenoj moi. 0sjeaj nezadovoljstva ili nekakav drugi osjeaj pojavit e se kod skromnog i siromanog mjesnogstanovnitva, ako u njihovu do tada netaknutu sredinu dou gosti koji se razbacuju novcem i drugim vidljivim izrazima bogatstva. % tom

sluaju je potreban visoki stupanj turistike kulture prije svega svih turista da se ne prepuste negativnom djelovanju spomenutih razlika ida se ne razmeu svoji obilnim dobrima. &ao drutvena pojava u kojoj je osnovni !aktor ovjek sa svojim kulturnim i rekreacijskimzahtjevima turizam nuno ukljuuje i neke odgojno 1 obrazovne sadraje. +ato se u novije vrijeme sve vie istie njegova pedagoka,odnosno njezina odgojno2 obrazovna vrijednost. )ur. kultura koja je neophodan uvjet za skladan razvoj humanistikih i ekonomskihvrijednosti turizma postie se prije svega odgojem i obrazovanjem, pa se u tom smislu poduzimaju propagandno odgojne kampanje usmislu kulturnog prihvata i tretiranja turista kod svih slojeva stanovnitva, a pogotovo zbog toga kad se zna da je ovaj momenatzanemaren u ope obrazovnom sustavu. 0dgojno obrazovnim radom odnosno metodolokim pristupom putem predavanja, teajeva iseminara za receptivno stanovnitvo podie se tur. kultura domicilnog stan., zatim odgojno obrazovnim radom u kadrovskim slubamaturistiko 1 ugostiteljskih organizacija podie se obrazovna razina radnika s neadekvatnim ili niim kolovanjem.

18. ANIMA,IJA U TURIZMUNastanak i razvoj animacije je u uskoj vezi s nastankom i razvojem turizma. -nogobrojni suvremeni oblici organizacije i animacije'poticanja( dijela slobodnog vremena kojeg nazivamo turistika dokolica tijekom svoje prolosti je poprimala razne organizacijsko 1

mani!estne izraze i kreacije kojima je bio cilj motivirati i zadovoljiti gosta turista u njegovim sve veim i raznovrsnijim zahtjevima ieljama. 0visno o opim drutveno 1 ekonomskim karakteristikama drutva i pojedinih drutvenih skupina u pojedinim !azamanjihova razvitka trebalo je na razliite naine planirati, organizirati, voditi i kreirati veliki broj zahtjevnih programa koji se mogu svesti

pod aktivnosti animacije u s!eri zabave, kulture, portsko 1 rekreativne organizirane dokolice i prezentacije tur. atrakcija. % turizmuprologa stoljea veliki broj zanimljivih programa vezanih za doek i ispraaj gostiju, te dnevnih i nonih programa u povodurazliitih sveanosti, prigoda i promenada, mogao se realizirati jer su u svakom tadanjem tur. mjestu i uglednijem hotelu postojalivrsni organizatori i uitelji zabavno 1 atraktivnih programa , koji su imali temeljnu zadau zadovoljiti gosta turista. 0d tada pa dodanas kroz razliite organizacijske !orme i posebne projekte razvijala se jedna speci!ina i sve znaajnija turistika djelatnost, jednoosebujno zanimanje koje je u turizmu trebalo bitno utjecati na # kljuna trina segmenta na * >( )%7. "0)7>KN5% 1 da motivira i

potakne turiste da sudjeluju u tim sadrajima, i 3( )%7. "0N%D% 1 da je poboljava, nadahnjuje oivljava* i to po svom izboru,sadraju, opsegu, trajanju i svekolikoj komunikaciji. Dinamiki rast i rast suvremenog turizma u svim njegovim vrstama i oblicimastvarao je nove poticaje, motive i potrebe, nove organizacijske zahtjeve u s!eri tur. trita, koje su zatim znaajno utjecale i na ciljeve izadatke te sredstva animacije , tj. na vrste, dosege, pro!ilaciju, mjesto i status pro!esije animatora. )eorijska istraivanja animacije u

turizmu nisu openito, a posebice u nas , dovoljno znanstveno i temeljito obavljena, to onda u teoriji i praksi izaziva vei brojsimpli!ikacija i praznina koje se negativno odraavaju na njezin status i daljnju a!irmaciju, tako potrebnu turizmu na dananjemstupnju njegova razvoja. 4vaki doprinos iz tog podruja prouavanja ini vaan iskorak na putu cjelovitog teorijskog i aplikativnogoblikovanja te turistiko 1 ugostiteljske djelatnosti koja je u praksi dosta zapostavljena. "otrebno je sustavno jaati, razvijati ia!irmirati dignitet te nezaobilazne i znaajne turistike pro!esije.

1:.EKONOMSKI TEME9JI I O7I9JBJA TURIZMA6konomski element je zajedniki pokazatelj psiholokoga, sociolokoga, kulturnoga, geogra!skog i tehnikog gledanja na turizam./% s!eri tur. motivacije koja je nedovoljno istraena sa sigurnou se moe rei da u njoj prevladavaju one potrebe koje su bioloki iantropoloki ukorijenjene u svakom pojedinanom ljudskom biu. Velika koncentracija stan. u gradovima, njihov nain ivota isvekolike ugroenosti, depresije, !rustracije izazivaju i snanu potrebu za tur. dokolicom. "ovijesno gledano, poevi od prvih tur.

putovanja aristokracije pa do prvih znakova omasovljenja turizma broj sudionika se naglo poveava, a ;= 1 ih godina prolog stoljeasudjelovale su milijunske mase radnoaktivnog stanovnitva +emlje, pri emu turizam po svemu dobiva atribute masovne

drutvenoekonomske pojave. 0masovljenje turizma je popratna pojava procesa industrijalizacije i urbanizacije. "oveanjemproizvodnje a samim time i naglim poveanjem broja zaposlenih, te uz poveanje !onda slobodnog vremena , osiguravaju se sve vearaspoloiva materijalna i !inancijska sredstva koja omoguavaju zadovoljenje i primarnih ali i sekundarnih potreba u koju spada iturizam. "rave uzroke pojave turizma i !aktore njegova razvoja treba traiti u prostornom okviru urbane strukture industrijaliziranihzemalja. "ojavljuju se prve organizirane !orme turizma kada )homas @ook , ovjek koji je u tur. razvoju poveo tehniku, ekonomsku iorganizacijsku revoluciju, organizirao prvo tur. putovanje i osnovao prvu tur. agenciju. "aralelno s rastom tur. motivacije i interesa, auvjetovano procesima industrijalizacije , podjele rada i specijalizacije, te urbanizacije, dolazi takoer do bitnih promjena receptivne

ponude, tj. receptivno 1 smjetajnih kapaciteta. -ali pojedinani hoteli i dr. smjetajni objekti prerastaju u suvremena hotelska zdanjai velike hotelsko turistike aglomeracije. ?rade se pansionski kapaciteti , a zimsku sezonu zamjenjuje ljetna te sunce i more postajunajvaniji motivi putovanja. % drugoj polovici zurna obala te mnoge destinacije u Italiji i na naim

prostorima '&varnerska rivijera, @rikvenica, -ali $oinj, 7ab, Jvar, Dubrovnik...( koja tek nakon #. svj. rata postaju masovnedestinacije. )ek kad se podigao ivotni standard i realna nadnica irokih slojeva* slubenika, namjetenika i radnika i kad su ti slojeviosigurali pravo na plaeni godinji odmor mogli i oni postati aktivni uesnici tur. putovanja , te su stvorili masovnu osnovusuvremenog turizma, koja se nalazi u stalnom porastu. )urizam je najvea migracijska pojava ne samo dananjice, nego i openito

povijesti ovjeanstva. 3oravak uz more osnovni je oslonac turizma to vrijedi za veinu zemalja u razvoju. Iskoritavajui prednostinevidljivog izvoza/ ostvaruje se osjetna devizna zarada, a radnointezivna tur. industrija utjee na regionalni preobraaj izaustavljanje iseljavanja. &rug drava koje !avoriziraju turizam stalno se poveava a znanstvena istraivanja tog sloenog socio 1ekonomskog !enomena neprestano otkrivaju nove aspekte.

1


7/13

7azvijeni svijet je generator masovne turistike potranje. )urizam je prvenstveno akt potronje./ 7azvitak turizma pokazuje da jepotranja za turistikim uslugama prethodila ponudi te da je ona i dovela do njezina !ormiranja )akva se ponuda mogla razviti tekonda kad su turisti postali tako brojni i kad su raspolagali tolikim vremenom i sredstvima da su i mnogi ljudi razliitih zanimanjamogli na toj pojavi osnovati svoju egzistenciju. No podloga te znaajne pojave u turizmu bila su materijalna sredstva koja su turistimogli i biti voljni potroiti za usluge to su ih traili pa je potronja bila onaj !aktor koji je od poetaka dao turizmu trajno obiljeje ina tritu utvrdilo odnose u kojima je potranja dobila prevladavajuu ulogu. )urizam kao !aktor i odraz razvoja drutva , kao uslugasvih usluga/ , privreda svih privreda/, postaje osobito u procesu tercijarizacije i kvartarizacije drutva, posebna i sve znaajnijakategorija osobne potronje. Istraivanja na nauno 1 ekonomskoj osnovi o potronji stan. sve su obilnija i sloenija. 0d potronjezavisi proizvodnja jer sve to se proizvodi namijenjeno je odreenoj potronji iza ega slijedi opet novi ciklus proizvodnje. )rebalo jeutvrditi gdje se nalaze novana sredstva namijenjena tur. potronji, kolika je ili kolika moe biti masa tih sredstava te od ega onazavisi. )uristika potronja je dio osobne potronje pa je prema tome ona i dio osobnog dohotka. "ojedinac moe trokovezadovoljenja svojih potreba podmiriti samo iz svog osobnog dohotka. Najprije mora odvojiti dio za podmirenje primarnih potreba. tajdio dohotka je prema tome potpuno neosjetljiv na sekundarne potrebe. 0ne osobe koje svojim dohotkom mogu zadovoljiti samo

primarne potrebe, automatski su iskljuene od mogunosti da postanu turisti, jer turizam spada u sekundarne potrebe. "otronja turistauope samo je dio njihova osobnog dohotka koji je istovremeno i dio ve stvorenog i raspodijeljenog nacionalnog dohotka. %ekonomskom pogledu bitna razlika nastaje kad turist svoj dio osobnog dohotka troi u inozemstvu a ne u vlastitoj zemlji. &ad ga troiu inozemstvu. turist je putem svog osobnog dohotka izveo dio nacionalnog dohotka svoje zemlje, a uvezao je i usluge i robu onezemlje u kojoj je kao turist boravio. )o je tzv. tihi ili nevidljivi izvoz i uvoz. )ime turist proiruje trite i poveava realizacijunacionalnog proizvoda odreene strane zemlje, a za toliko smanjuje u vlastitoj zemlji. &ad svoj osobni dohodak troi u vlastitoj zemljitime zaista vri realizaciju nacionalnog dohotka, ali ipak ne dovodi do njegova poveanja jer je veliina osobnog kao dijelanacionalnog dohotka zadana veliina. Domae stanovnitvo ne moe poveati ve primijeniti dio osobnog dohotka. -oe ga razliito

preraspodijeliti za neke potrebe vie a za neke manje, to takoer moe imati ekonomskog znaenja, ali je bitno drugaije nego to jepotronja inozemnih turista. 7ast i ekspanzija turistike potronje rezultat je ovih inioca*


8/13

!. unkcija turizma da u svoj proces ukljui znatan dio privrede neke zemlje i ubrzava opi razvoj tove se akceleratorska !. a kadturizam pretvara u privredne resurse brojna inae neprivredna dobra i djelatnosti radi se o konverzijskoj !. &ad turizam vri

prelijevanje dohotka i to najprije onog to je stvoren u proizvodnim granama i iz krajeva s razvijeno proizvodnjom u pravcu tur.podruja kaemo da dohodak struji iz privredno razvijenih u privredno nerazvijena podruja. "osebnu ekonomsku vanost turizamima u djelovanju na podruju robno novanih odnosa. "otronja stranih turista donosi zemlji veliku korist jer inozemni turizam unosistrana sredstva plaanja bez izvoza odgovarajuih protuvrijednosti iz zemlje i u tom se smislu poveava dohodak. )akav se nainostvarivanja deviznih sredstva zove nevidljivi izvoz, za razliku od robnog izvoza gdje roba vidljivo izlazi preko granice. Na taj nainturizam utjee na platenu bilancu jer olakava zemlji nabavku robe u inozemstvu koja je potrebna za razvitak industrije i drugihdjelatnosti. Na podruju zapoljavanja turizam otvara nova radna mjesta, pridonosi smanjenju migracijskih pojava.

1?. PROMET I TURIZAM. TURISTI!KA PUTOVANJA I MIGRA,IJE.

a. Dominantna ekonomska injenica naeg doba nije razvitak proizvodnje ve transportne djelatnosti./ "romet jeznaajan !aktor ali i preduvjet razvoja turizma u svim njegovim razvojnim !azama. Ima inicijalnu ulogu i preduvjet je tur.prometa uope, dok je masovni turizam najneposrednije uvjetovan stanjem prometnog sustava. Dobro razvijen prometnisustav djeluje kao stimulator i generator tur. kretanja., ali i kao kreator tur. potranje i integrator tur. usluga i ponude ucjelini. 0na raznovrsno i viestruko djeluje na omasovljenje turizma , a njegov se uinak najsnanije osjea u prometnimmreama, transportnim sredstvima, nainu organiziranja prijevoza i cijena transportnih usluga. "ojavljuje se kao inilacrazvoja turizma i u prijevozu materijalnih dobara i robe koja se dovozi na tur. podruje. 0snovni smisao tur. putovanja

jest to to ljudi nisu u mogunosti izvjesne svoje elje i potrebe zadovoljiti u mjestu stalnog prebivalita , a odlazak naputovanje upravo im omoguuje promet svojom in!rastrukturom, prijevoznim sredstvima i organizacijom. 7azvojmasovnih sredstava prometa omoguio je nesluenu ekspanziju turizma. 4ve vee omasovljenje turizma omoguujesnienje cijena prijevoznih usluga, a time i daljnje poveavanje broja sudionika u turizmu. 4matra se da su presudnuulogu u omasovljavanju turizma odigrale eljeznice. 9 !enomena koja su individ. putovanja pretvorila u masovniturizam*

eljeznice i njeno organiziranje duih putovanja predstavljenih od strane )homas @ooka, motorno vozilo 'automobil( koji je zadovoljio individualnu potranju u pogledu stalnog podsticanja na putovanja avion koji se razlikuje od ostalih oblika transporta svojom kvalitetom, tj. brzinom i porastom kapaciteta.

@. TURISTI!KO UGOSTITE9JSTVO I ;OTE9JERSTVO. SMJETAJ I PRE;RANAUGOSTITE9JSTVO se moe de!inirati kao gospodarska djelatnost tercijarnog karaktera, kompleksnog procesa pripreme i pruanja,

proizvodnje i organizacije ugostiteljskih i vezanih usluga prihvata, smjetaja, ishrane i boravka turista i dr. potroaa u ugostiteljskomobjektu. 0snovne odrednice ove de!inicije izraavaju karakter ugostiteljske djelatnosti.


9/13

0snovni izvor prihoda je provizija. "utnika agencija ne snosi rizik za neprodane kapacitete. Ima izravni kontakt sa klijentima, tj. vriizravnu prodaju uslugu klijentima. $okacija putnike itekako je bitna za uspjeh u poslovanju. ?lavna !unkcija putnike agencije jest

posrednika , a prevladavajua je opa in!ormativno savjetodavna !unkcija. "utnika agencija ima vrlo izraenu komercijalnu 1propagandnu !unkciju. "utnike se agencije mogu podijeliti prema prostoru na kojem djeluju na emitivne i receptivne putnikeagencije, dok bi prostorni obuhvat ukljuivao meunarodne, nacionalne, regionalne i lokalne putnike agencije. 3roj putnikihagencija raste proporcionalno s brojem dolazaka turista. )uristike agencije ostvaruju poslovni odnos kontaktirajui s tur. potranjom i

ponudom to ukazuje na njihovu dvostruku ulogu* 4 jedne strane vezuju sve vee mase ljudi tumaei njihove potrebe, interese i elje.4 druge strane zastupaju interese na strani tur. ponude nudei na turistikom tritu njihove usluge i proizvode. "reko turistikihagencija danas se u svijetu obavlja oko 9; turistikih putovanja 0sim posrednike !unkcije, tur. agencija obavlja i druge skupine

poslova koje su pro!itabilne i nepro!itabilne 'davanje in!ormacija( kao npr. prodaja karata i ulaznica za razne zabavne mani!estacije,organizacija trans!era, izleta...

. GRUPE POS9OVA KOJE SE O7AV9AJU U TURISTI!KIM AGEN,IJAMA)ur. agencije obavljaju razne djelatnosti. I0i4i(ativ0o 2o5$ova0('se odnosi na kompleksne aktivnosti pruanja inicijativnog tur.servisa na domaem tritu potranje 1 organizacija putovanja domaih turista u zemlji i inozemstvu, od strane domaih inicijativnihagencija i inozemnom tritu potranje 1 organizacija putovanja inozemnih turista u nau zemlju, od strane turoperatorskihorganizacija. )u su agencije razvile tehnologiju poslovanja, povezujui nositelje ponude i plasirajui tur. proizvode adaptiranezahtjevima potroaa. 0vo se odnosi na sam sadraj paketa, aranmana, i na njegovu cijenu, zatim promocijski nastup, i napokon

primijenjeni oblik prodaje. R'4'2tiv0o 2o5$ova0('usmjereno je u 9 smjera u kojima se najveim intenzitetom izraava interes tur.ponude i to* plasman kapaciteta smjetaja na domaem i inoz. tritu organizirane potranje, izvrenje poslova trans!era ime seuvjetuje kvaliteta putovanja i izvrenje poslova izleta ime se uvjetuje kvaliteta boravka. Po5$ovi tur. 2ri('vozaobuhvaaju razliite ,a meuovisne prometne i turistike !unkcije to agencija izvodi samostalno ili ih posreduje a koje se sastoje u * izvoenju prometnihusluga vlastitim ili iznajmljenim sredstvima, prodajom putnih karata na sredstvima javnog prometa, i rent 2 a 1 car djelatnosti. %sklopu ove djelatnosti turistike agencije pruaju usluge organizacije javnog putnikog prometa putem prodaje karata. )uristike

agencije takoer obavljaju i druge poslove kao to su organizacija djelatnosti kreditinih kartica, pribavljanje odgovarajuih putnihdokumenata, mijenjanje stranih sredstava plaanja, prodaja trgovinske robe, iznajmljivanje sportskih rekvizita, poslovi osiguranjaturista...% sklopu tih usluga tur. agencija izvrava posredniku, in!ormativnu, komplementarnu, i organizatorsku !unkciju.

". TURISTI!KO TRBITE. DEINI,IJE I PODJE9E)rite je mjesto susreta ponude i potranje, pa iz toga proizlazi da je turistiko trite prije svega dio trita usluga ' tercijarnogsektora(, sa svim znaajkama koje karakterizira trita usluga, ali i s mnogo posebnosti. "rema 7jeniku turizma, turistiko trite jeskup odnosa ponude i potranje u podruju usluga i dobara to slue za podmirenje turistikih potreba na odreenom prostoru, a moese rei da je tur. trite skup odnosa ponude i potranje koji nastaju pod utjecajem turistikih kretanja. )uristika je ponuda u pravilu

prostorno odvojena od turistike potranje., to znai da kupac mora doi, putovati na mjesto gdje se ponuda locirala. )uristikapotranja uvijek putuje tur. ponudi. )uristika ponuda komunicira s tritem potranje bilo izravno ili neizravno, putem tur.posrednika. )ur. posrednici kako bi to uspjenije prodavali usluge ponude nastoje se to vie pribliiti svojim kupcima. +a shvaanjetur. trita treba najprije podijeliti trita na * Otrite roba i Otrite usluga. Na robnim tritima roba se alje, roba putuje svojim

potroaima kupcima, !ormirajui tako razliita trita -jesto proizvodnje robe i mjesto prodaje te robe u pravilu nije identino. Naturistikom tritu koje je prvenstveno trite usluga, proces spajanja ponude i potranje je potpuno suprotan. Na tur. tritu kupac 1turist putuje u mjesto koncentrirane tur. ponude, gdje oekuje zadovoljenje svojih tur. potreba i tek tada poinje proces kupoprodajeizmeu ponude i potranje. 3ez !izikog prisustva kupca 1 turista, na mjestu proizvodnje/ tur. usluga uope ne dolazi do aktiviranjatur. ponude. Na robnim tritima proizvoai, dobavljai i ostali subjekti ponude, alju robu na trite a za uzvrat dobivaju novanasredstva , koja im alju kupci razliitim nainima plaanja. Na tur. tritu se sve u pravilu dogaa na licu mjesta/. )ur. usluga ekakupca koji mora doputovati da bi konzumirao/ tu uslugu i nakon toga platiti dobiveno. Na tur. tritu kupac i novac/ putuju k tur.

ponudi, jer se statine tur. usluge mogu plaati iskljuivo na licu mjesta. Ni jedno trite usluga, pa tako i turistiko nema mogunostiizravnog predstavljanja svojim potencijalnim kupcima na naina da im prua usluge u mjestu njihova boravka. % pravilu postoji samo

jedan nain povezivanja tur. ponude s dislociranom tur. potranjom, a to su promotivne aktivnosti sudionika tur. ponude ili kratkoturistika promocija.9 bitne karakteristike tur. trita su *


10/13

temelj razliitosti odnosno temelj za strukturnu analizu heterogenosti potranje. 5edan od sutinskih problema poslovanja u turizmu jepronai unutar ogromne nede!inirane mase moguih potroaa odreenu skupinu ljudi koji imaju priblino sline zahtjeve mogunostii koji se mogu u isto vrijeme ukljuiti u tur. aktivnosti.Aimbenici koji utjeu na tu razliitost su*


11/13

% analizi tur. motiva znaajno je istaknuti da sudjelovanje privremenog posjetitelja u tur. gibanjima nije vezano za samo jedan motiv,jednu elju, ve za vie njih koji se meusobno isprepliu, nadopunjavaju ili supstituiraju'zamjenjuju(.

. UNK,IJE I POS9OVI U TUR. UGOSTITE9JSTVUunkcije ugostiteljskog poduzea obuhvaaju osnovne aspekte internog radnog procesa i njegovog poslovnog okruenja. 0brauju seosnovne !unkcije ugostiteljskog poduzea i to* investiranja, organiziranja, ekonomije, prava, in!ormatike, marketinga i izvrenja.u0&4io0ira0(' u6. 2oduz'a obrauje se izlaganjem o karakteristikama investicijske !unkcije. "olazi se od bitnog znaenja ove

!unkcije, odreene karakterom radnog procesa u kojem je viski udio ulaganja u sredstva za rad i speci!inim zahtjevima tehnologijeproizvodnje i realizacije uslugaB smjetaja, ishrane i pia i prateeg poslovnog programa. Investiranje se ovdje smatra stratekom!unkcijom u investicijskoj politici ugostiteljskog poduzea putem osnovnih karakteristika i prikaza postupka investiranja.Or6a0iza4i(a rad0o6 2ro4'5as uspostavljanjem unutarnjih veza i u odnosu prema poslovnom okruju, predstavlja sadraj !unkcijeorganiziranja u ugost. poduzeu. "ritom se posebna panja posveuje speci!inosti tercijarnog procesa , opredijeljenog kompletnimodnosima i djelovanjem brojnih imbenika na relacijama poslovnog procesa, u !azama pripreme, proizvodnje i potranje ugostiteljskihi vezanih usluga. E&o0omi(a 2o5$ova0(a u6o5t. 2oduz'arazumijeva ekonomski proces proizvodnje i plasmana usluga to se odvija

prema ekonomskim naelima i koji rezultira konkretnim ekonomskim e!ektima. 3it ekonomskog djelovanja poduzea ogleda se utijekovima !ormiranja i raspodijele ukupnog prihoda i dohotka odnosno dobiti. Prav0a 5' u0&4i(ade!inira kao pravno ureenjeunutar poduzea, ureenje odnosa s partnerima i ureenje odnosa s korisnikom ugostiteljske usluge. -notvo sudionika i aktivnosti uugost. procesu zahtjeva uspostavljanje i !unkcioniranje uinkovitog sustava prikupljanja, obrade i koritenja in!ormacija. "roizvodni

program ug. poduzea poslovno se valorizira na tur. tritu. +bog toga je od izuzetne vanosti, da se u sustavu radnih !unkcijapoduzea usklaeno organizira i sprovodi trina !unkcija. u0&4i(a izvr'0(a u rad0om 2ro4'5u u6o5tit'$(5&o6 2oduz'aostvaruje

se kroz nabavnu !unkciju, proizvodnu, prodajnu, obraunsku, kadrovsku, razvojnu i opu !unkciju. 7adni proces u ugostiteljstvuostvaruje se kroz djelovanje internih imbenika i sredstava za rad u odnosu na zadovoljenje potreba potroaa.

?. TURISTI!KI ARANBMAN)ir. aranman je speci!ian proizvod tur. agencije u radnom procesu koji izraava bit agencijske djelatnosti. +a razliku od drugih

poslova ovdje agencija izraava kompleksnost !unkcija na tur. tritu, poslujui u svoje ime i za svoj raun, kombinirajui vlastite itue usluge, i nudei ih na tritu u skupnom obliku pod svojom, jedinstvenom, paualnom cijenom. 0vdje se najizrazitije izraavaorganizatorska !unkcija turistike agencije ali i njena meuovisnost s ostalim sudionicima u tur. procesu. % meuvremenu ta mjeovitaradna !unkcija se razdvaja na sastavne dijelove to ih izvravaju specijalizirani visokopro!esionalni kadrovi. )ako nastaju nove

pro!esije u turizmu* kreator tur. aranmana, propagator, ugovara, buker, subagent, trgovac, tur. vodi u aranmanu itd. 5edna odde!inicija moe glasiti da je tur. aranman skup ili paket tur. usluga koje tur. agencija oblikuje u vlastiti proizvod i plasira ga na trite

pod jedinstvenom cijenom. )ur. aranman se moe podijeliti prema razliitim kriterijima, da bi se izrazila pojedinana obiljeja*


12/13

4. Meunarodni globalni razmjeriDo=0a 5tru&turi turi5ta

ko je utjecaj slobodnog vremena bio odluujui za prvobitni razvitak turizma onda je jasno da je taj utjecaj jo vaniji u suvremenomturizmu. "oetak borbe suvremenog ovjeka za slobodno vrijeme vezan je uz egzistencijalnu potrebu da se putem najobinijeg odmorai predaha obrani od iscrpljenosti koju su mu nametnuli razni oblici eksploatacije na radu i izvan rada. "ostepeno se ta borba proiruje iza plaeno slobodno vrijeme i za takav raspored radnih sati u danu u kojem se radni ritam izmjenjuje s razdobljima odmora. 4modernizacijom sredstava i promjena u procesu proizvodnje stvaraju se objektivne mogunosti da se skrati radni tjedan, odnosno

proizvodno vrijeme, te da ovjek preostali dio vremena upotrijebi u druge svrhe, odnosno rekreaciju. to je naime organizacija itehnologija rada suvremenija to se u kraem razdoblju mogu izvriti odreeni zadaci pa vie slobodnog vremena ostaje za individualnuupotrebu. 3orba za slobodno vrijeme nakon dueg razdoblja trajkova i raznih drugih akcija dala je pozitivne rezultate, pa je dopust aubrzo nakon njega i plaeni odmor postao ne samo jedna od najznaajnijih potreba nego i vana tekovina ovjeanstva. % mnogim suse zemljama brzo poveala prava na plaeni godinji odmor tako da se od nekadanjeg H=2 satnog radnog tjedna prelo na 9:. &ada je

rije o slobodnom vremenu potrebno je istaknuti jo # vrlo vane injenice koje utjeu na !ormiranje tur. potranje a to su slobodnovrijeme djece i omladine 'kolski praznici( i drugo slobodno vrijeme nakon isteka radnog staa' turist 1 umirovljenik(.

". REKREA,IJA. DEINIRANJE I PODJE9AVelika industrijalizacija i nagli porast gradskog stanovnitva pridonijeli su brzom irenju velikog broja i vrsta sekundarnih potreba.-eu tim potrebama znaajnije su i potrebe za odmorom i razonodom i to za njihovim to kvalitetnijim oblicima koji se redovitozadovoljavaju rekreacijom. 7ekreacija predstavlja iroki pojam i sadrajno je najpotpunija ona rekreacija koja se postie turizmom.)urizam i rekreacija predstavljaju dva veoma srodna ali ipak razliita pojma. "od rekreacijom se podrazumijeva obnavljanje i jaanje!izikih i psihikih sposobnosti oslabljenih ili ugroenih zbog ivotnih i radnih prilika s tim da se ona prije svega postie odmorom irazonodom. 0dmor i razonoda su dakle # osnovna elementa rekreacije. 7ekreacija se moe postii na dva bitno razliita naina patako razlikujemo* pasivnu i aktivnu rekreaciju. ">4IVN> rekreacija je ona rekreacija tijekom koje se ovjek odmara, kada sebi stvararazonodu putem vlastitih doivljaja, preteno promatranjem odreenih aktivnosti drugih ljudi. "o karakteru je psihike prirode,statinog je karaktera a odvija se bez vee !izike aktivnosti korisnika rekreacije. )u bi spadali posjeti zabavnim priredbama,

kulturnim i sportskim mani!estacijama. >&)IVN> se rekreacija razlikuje od pasivne po tome to ovjek redovito neposrednosudjeluje u odreenoj rekreacijskoj aktivnosti., ne zadovoljavajui se s time da promatra druge, pa aktivna rekreacija osim psihikesadr;i i odreenu vlastitu !iziku aktivnost. >ktivna rekreacija moe imati statiki i dinamiki karakter s obzirom na to da li serekreacijska aktivnost odvija sa ili bez promjene stalnog mjesta boravka . &ada ovjek rekreacijom promjeni mjesto stalnog boravka ida rekreaciji dinamiki karakter ona je tada identina turizmu ili tur. rekreaciji. "rema tome turizam je ui pojam od rekreacije jerobuhvaa samo jedan njezin dio koji je povezan s dinamikim elementom promjene stalnog mjesta boravka.


13/13

"". ;UMANISTI!KE I UNIVERZA9NE VRIJEDNOSTI TURIZMA)ijekom svog povijesnog razvoja ovjek je ostvario veliki napredak u poveanju proizvodnih snaga, u proizvodnji dobara materijalnekulture i tehnike civilizacije. Aovjek je sve dublje ulazio u svijet vlastitog otuenja pa su taj sukob i ta suprotnost postali predmetom

brojnih naunih istraivanja. % tom procesu oslobaanja ovjeka kao linosti turizam ima vanu ulogu. &ada govori i raspavlja oturizmu ovjek uz taj pojam redovito povezuje pojmove kao to su * putovanje radi odmora, razonode i rekreacije, zabave, elje zaupoznavanjem novih krajeva, bijegom od svakodnevnice upoznavanje obiaja, razliitih kultura i povijesti brojnih naroda. 0bianovjek takoer nosi svijest o sebi da se turisti kreu prema atraktivnim prirodnim i drutvenim predjelima, toplim sunanim

podnebljima, a sve ta da bi se rekreirao, tj. obnovio svoje psihike i !izike sposobnosti. Aovjek kao linost trai u turizmu uvijekjedan humanistiki sadraj. &ad bi bilo mogue ovjek bi u potpunosti zanemario njegov ekonomski element.

"*. PODJE9A ORGANIZA,IJEC NEPROITNE+ PROITNE TE OSTA9E0rganizacije su radnje koje spajaju razliite elemente u cjelinu. 0penito govorei tipovi organizacije su* nacionalna organizacija,meunarodna, makro i mikro organizacije. 0ne se temelje na organizaciji rada horizontalnih i vertikalnih organizacija. Nadalje imamomono!unkcionalne i poli!unkcionalne organizacije. "ostoje 8 grupe organizacija u turizmu*

izvanredni- uvod u turizam

Documents