izvedbeni plan nastave · web viewopisati školski sustav u anglosaksonskim zemljama s posebnim...

IZVEDBENI PLAN NASTAVEDVOPREDMETNOGA STUDIJA

FILOZOFIJEPreddiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEI. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SGrčka filozofija I. 2 - 2 5 izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićUvod u filozofiju 2

---

-2

4 izv. prof. dr. sc. Vladimir Jelkićdoc. dr. sc. Martina Žeželj

Strani jezik – engleski I - njemački I

--

22

--

2 Dubravka Kuna, viša predavačicaGordana Todorović, viša predavačica

Tjelesna i zdravstvena kultura I - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIFilozofski topoi renesansne književnosti 2 - 2 3 doc. dr. sc. Krešimir Šimić

Filozofija politike 2 - - 2 prof. dr. sc. Pavo Barišić, VS

Napomena: Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne

upisuje strani jezik već upisuje jedan izborni predmet iz studija Filozofije (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).

II. ljetni semestar


P V SGrčka filozofija II. 2

---

-2

5 izv. prof. dr. sc. Željko Senkovićdr. sc. Ivan Stublić, poslijedoktorand

Logika I -2

--

-2

5 doc. dr. sc. Martina Žeželj, nositeljicadr. sc. Ivan Stublić, poslijedoktorand

Strani jezik – engleski II - njemački II

--

22

--


Tjelesna i zdravstvena kultura II - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIFilozofska terminologija 2 - - 2 doc. dr. sc. Boško PešićUvod u metodologiju znanstvenog rada 1 1 - 3 doc. dr. sc. Davor Balić

Napomena: Student pri upisu ljetnog semestra mora voditi računa da ukupno s predmetima s drugog studija ima upisano najmanje 60 ECTS bodova.Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne upisuje strani jezik već upisuje jedan izborni predmet iz studija Filozofije (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru)..

IZVEDBENI PLAN NASTAVEII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

III. zimski semestar


P V SLogika II -

2-2

--

5 doc. dr. sc. Martina Žeželj, nositeljicadr. sc. Ivan Stublić, poslijedoktorand

Srednjovjekovna filozofija 2 - 2 5 doc. dr. sc. Davor BalićStrani jezik – engleski III - njemački III

--

22

--


Tjelesna i zdravstvena kultura III - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIFilozofijska teologija 2 - - 2 izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićHrvatska filozofija 2 - - 2 doc. dr. sc. Davor Balić

Napomena: Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne upisuje strani jezik već upisuje jedan izborni predmet iz studija Filozofije (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).

IV. ljetni semestar


P V SGnoseologija 2

---

-2

6 doc. dr. sc. Boško Pešićdr. sc. Zdravko Perić, poslijedoktorand

Ontologija 2 - 2 6 doc. dr. sc. Boško PešićStrani jezik – engleski IV - njemački IV

--

22

--


Tjelesna i zdravstvena kultura IV - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIUvod u povijest filozofije 2 - - 2 izv. prof. dr. sc. Marijan KrivakFilozofija prirode -

2--

--

2 doc. dr. sc. Davor Balić, nositelj dr. sc. Zdravko Perić, poslijedoktorand

Napomena: Student pri upisu ljetnog semestra mora voditi računa da ukupno s predmetima s drugog studija ima upisano najmanje 60 ECTS bodova.Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne upisuje strani jezik već upisuje jedan izborni predmet iz studija Filozofije (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).

IZVEDBENI PLAN NASTAVEIII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

V. zimski semestar


P V SEstetika 2 - 2 5 doc. dr. sc. Boško PešićSocijalna filozofija 2

---

-2

6 izv. prof. dr. sc. Željko Senković dr. sc. Zdravko Perić, poslijedoktorand

IZBORNI PREDMETIBuddhistički tekstovi -

---

-2

3 doc. dr. dc. Davor Balić, nositeljdr. sc. Ivan Stublić, poslijedoktorand

Filozofija moderne umjetnosti 2 - - 2 izv. prof. dr. sc. Mairjan Krivak

VI. ljetni semestar


P V SEtika 2

---

-2

6 izv. prof. dr. sc. Vladimir Jelkićmr. sc. Darija Rupčić, zn. novakinja - asistentica

Novovjekovna filozofija 2 - 2 5 doc. dr. sc. Davor Balić

IZBORNI PREDMETI

Osnove kritičkog mišljenja 2 - - 4 izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak Filozofijska hermeneutika - - 2 2 doc. dr. sc. Martina Žeželj

Završni rad 3

Napomena: Student pri upisu ljetnog semestra mora voditi računa da ukupno s predmetima s drugog studija ima upisano najmanje 60 ECTS bodova.Ukoliko student ne piše završni rad s temom iz preddiplomskog studija Filozofije, mora u tom studiju izabrati jedan izborni predmet koji nosi minimalno 3 ECTS boda.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Grčka filozofija I

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 5Broj sati nastave (P+V+S) 2+0+2

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme

konzultacija Tel. e-mail

izv. prof. dr. sc. Željko Senković 85

prema rasporedu konzultacija u

semestru4699 [email protected]

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail




OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Sadržaji predavanja su sljedeći: arche izvorno poimanje kretanja prvotna/prirodna počela pravednost u kozmološkom kontekstu grčka matematika logos starogrčko poimanje duše čovjeka u razlici spram kršćanskog poimanja duše ono nevidljivo/besmrtno u razlici spram onoga vidljivog/smrtnog dijelovi i moći duše čovjeka; rasprava o dobrim i opakim žudnjama rasprava o filozofijskom poimanju boga i onoga dobrog pravednost i druge vrline ideja onoga dobrog umovanje kao istinit način života, a ne kao puko razabiranje Platon opis ideja u odnosu na rano, srednje i kasno Platonovo filozofiranje

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine: spoznaju o razvoju filozofije, s posebnim naglaskom na osobitost grčkog poimanja svrhe

filozofije; razlike između filozofijskog i kršćanskog shvaćanja pravednosti, kazne, duše i onoga

dobrog; vještinu tumačenja i pisanja o određenom filozofijskom problemu koji se tiče bezumnosti.

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: objasniti povijesne uvjete nastanka filozofije; navesti i objasniti osnovne pojmove koji su odredbeni za razvoj filozofije; objasniti svrhu Platonovg filozofiranja i osnovne zadaće njegove filozofije; razvijati kritički odnos spram onoga bezumnog.

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci

X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski rad

laboratorijNAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.5seminarski rad 1,0kontinuirana provjera znanja 0,5usmeni ispit 2

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneRad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 40 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 20 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:- redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)- aktivno sudjelovanje u nastavi- polaganje kolokvija tijekom semestra- polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra- izrada seminarskog rada

LITERATURAObvezna literatura

1. Barbarić, D., Grčka filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1995.2. Platonova Politeia, VI i VII knjiga, Zagreb, 1991. 3. Platon, Simpozij, u: Eros i Filia/ Simpozij i Lisis, Zagreb, 1996. 4. Koplston, Istorija filozofije: Grčka i Rim, BIGZ, Beograd 1988.

Dopunska literatura

1. Bošnjak, B., Povijest filozofije I., poglavlje: Grčka filozofija, Matica hrvatska, Zagreb 1993.2. Cipra, M., Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec 1978.3. Guthrie, W. K. C., Povijest grčke filozofije I-VI. Naklada Jurčić. Zagreb 2005/2007.4. Diels, Predsokratovci 5. Platonovi dijalozi

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Uvod u filozofiju






izv. prof. dr. sc. Vladimir Jelkić 14




izv. prof. dr. sc. Vladimir 14 prema rasporedu 4641 [email protected]

Jelkić konzultacija u semestru

doc. dr. sc. Martina Žeželj 14




1. Bitno razlikovanje: Filozofiranje kao mišljenje. Uvjeti i pretpostavke mišljenja uopće. Bit mišljenja. 2. Načini opstanka mišljenja: slobodno, metafizičko, razumsko, dijalektičko, spekulativno, pozitivno-znanstveno, iskustveno, kritičko mišljenje. 3. Bitak mišljenja i jezik. 4. Problem filozofske „terminologije“. 5. – 10. Povijest filozofskih pojmova i filozofijskih „termina“. Bitak, biće, bit, bit biti, ništa, ništenje, logos, atom, nous (duh, um), element (stoiheion), princip (načelo, počelo, arhe, ono iskonsko, prvotno vladajuće, uzrok, tvorivo (hyle), idea, eidos, forma, svrha, supstancija, subjekt, predikat, transcendentalne kategorije,apstraktno, konkretno, afirmacija, negacija, sinteza, analiza, sistem, duh, duša, tijelo, život, um, volja, žudnja, razum, mnijenje, znanje, znanost, teorija, praksa, ono estetičko, ono etičko, bog, bogovi, čovjek, svijet, zajednica, dobrota, ljepota, pravednost, ono sveto, zlo, rugoba, hybris, istinito, istinsko, istina i privid, priroda (narav), esencija i egzistencija, mogućnost, zbiljnost i nužnost, po sebi (o sebi), po drugom, sloboda (apsolutna), istinska i prividna sloboda, sloboda mišljenja i sloboda volje, moć, ono transcendentalno i transcendencija, ono imanentno i imanencija, fenomen, istinsko biće.11. Problem obrazovanja (filozofskih) pojmova. 12. Problem kategorija. 13. Pojmovni realizam i nominalizam. 14. Pitanje filozofijskog problema uopće. 15. Filozofija na djelu u filozofiranju: primjeri "velikih filozofa" (Platon, Aristotel, Kant, Hegel).

Zadatci su predmeta da iznese na vidjelo mogućnost, bit i smisao filozofije, njenu nužnost za bitak čovjeka ta da studente orijentira na putu osposobljavanja za vlastito filozofiranje.Studenti trebaju usvojiti filozofsku terminologiju koja je temelj za daljestudiranje. Treba razjasniti razliku filozofije spram religije i znanosti, te nastanak filozofskih disciplina. Upoznavanje sa promjenama u shvaćanju samog predmeta filozofije tijekom povijesti ljudskog mišljenja. Izvršeni uvod u filozofiju polaže filozofski temelj studiju filozofije. On uz ostalo otvara pogled na smisao i svrhu studija filozofije, ali i studija i studiranja uopće. Stoga se na kraju ovoga predmeta bit filozofije i bit sveučilišta (tj, njegovo najviše određenje i svrha) razmatraju u njihovoj unutrašnjoj svezi. Pokazuje se da filozofija nije samo podrijetlo, nego je i trajni temelj pravog sveučilišta ili "akademijskog studija" (Schelling).


Studenti moraju razumjeti koji su uvjeti i pretpostavke mišljenja uopće i nakoje sve načine mišljenje opstoji:iskustveno,razumsko,metafizičko,dijalektičko, spekulativno,znanstveno,kritičko mišljenje. Mora im biti jasna geneza i smisao temeljnih filozofskih pojmova. Trebaju biti u stanju razlikovati iskustvenu, umjetničku,znanstvenu i istinu objave,od filozofske istine.

Oblici nastave


X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA


Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5aktivnost u nastavi 1,0

seminarski rad 0,5usmeni ispit 1,0

Ukupno 4Način oblikovanja konačne ocjeneKontinuirano praćenje napredovanja studenta kroz radionice i vježbe. Pismeni rad kao uvjet izlaska na usmeni ispit.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeJedan seminarski rad. Redovito sudjelovanje u nastavi i seminaru.


1. Aristotel: O duši/Nagovor na filozofiju, Zagreb : Naprijed, 1996.2. B. Bošnjak: Filozofija, uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb : Naprijed, 1989.3. B. Despot: Uvod u filozofiju, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1988.4. J. Ortega y Gasset: Što je filozofija, Zagreb : Demetra, 2004.5. Jaspers: Uvod u filozofiju, Zagreb : Ljevak, 2012. 6. E. Fink: Uvod u filozofiju, Zagreb : Matica hrvatska, 1998. 7. M. Heidegger: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb : Naprijed, 1996. 8. T. Adorno : Filozofska terminologija, Sarajevo : Svjetlost, 1986.

Dopunska literatura

1. Bochenski: Uvod u filozofsko mišljenje2. W. Jeruzalem: Uvod u Filozofiju3. Kant: Dvije rasprave (posebno: Prolegomena za svaku buduću filozofiju)4. Descartes: Rasprava o metodi5. Dilthey: Die geistige Welt - Einleitung in die Philosophie des Lebens6. H. Nohl: Einfurung in die Philosophie7. P. Natrop: Philosophie, ihr Problem und ihre Probleme8. Arnlt: Rad filozofije9. Husserl: Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija 10. Cipra: Uvod u filozofiju 11. Schulz: Bog novovjekovne metafizike

Napomena:Od ponuđene literature studenti trebaju izabrati dva naslova.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik I




Jezik na kojem se izvodi kolegij engleskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme


Dubravka Kuna, viša predavačica 61








U prvom se dijelu kolegija utvrđuju i nadograđuju gramatičke strukture engleskog jezika (glagolska vremena, kondicionalne rečenice...).U drugom se dijelu kolegija govori o sveučilišnim sustavima u zemljama engleskoga govornog područja te o vokabularu koji ga prati. Ukazuje se na razlike između govornog i pisanog registra te provode vježbe slušanja i razumijevanja u različitim situacijama (razgovor u knjižnici, dogovor/konzultacije, tema i predaja seminarskog rada…)


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- objasniti uporabu glagolskih vremena i složenijih gramatičkih struktura (infinitivne ili

participne konstrukcije, kondicional) u engleskom jeziku te ih pravilno rabiti- opisati školski sustav u anglosaksonskim zemljama s posebnim naglaskom na akademsko

obrazovanje - usporediti hrvatski školski sustav sa sustavom u zemljama engleskog govornog područja- identificirati i objasniti temeljne razlike između općeg i akademskog leksika- prepoznati i opisati karakteristične leksičke i gramatičke strukture u znanstvenom diskursu- opisati ustroj svog studija, navesti predmete koje sluša te način njihove evaluacije

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij


Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i

pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,50 40%

završni pismeni ispit 0,75 60%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences I (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).2. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik IBodovna vrijednost i način izvođenja

ECTS koeficijent opterećenja studenata 2Broj sati nastave (P+V+S) 0+2+0Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

nastavezimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij njemačkiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme


Gordana Todorović, viša predavačica 61








Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- uočiti razlike u školskim sustavima Hrvatske i zemalja jemačkog govornog područja- razlikovati opći leksik od akademskog- objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- opisati jednostavnim rečenicama strukturu svog studija

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,3 0 %kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija)

1,2 30 % + 30 %

usmeni ispit 0,5 40 % Ukupno 2 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: - 60% - 69,9% = dovoljan (2)- 70% - 79,9% = dobar (3)- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4) - 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domaće zadaće da bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom kolokvija kažnjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%.


1. Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.2. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik3. Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch4. Wahrig: Deutsches W6rterbuch5. Njemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I.-IV.



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski/ljetni semestar



Željko Beissmann, viši predavač 4




Darko Pšihistal, predavač -


semestru- -


Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletništva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogućnostima.1. Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja, upoznavanje

zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti; razvijanje osjećaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje čula sluha, vida i ravnoteže. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.

2. Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehaničke osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.

3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Razvoj određene športske igre u svijetu i kod nas, značaj igre, pravila i suđenje, igralište, uređaji i oprema, metodika, te testiranje motoričko-tehničkih dostignuća. Praktično: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.

4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metričke i ritmičke vježbe. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor).

5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zaštita prilikom vježbanja.

6. Izletništvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, načini kretanja,

izbor i upotreba opreme, čuvanje prirode. Izgradnja priručnih objekata, vrste ognjišta i vatre. Terenske igre.

7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omogućiti studentima sa smanjenim tjelesnim mogućnostima adekvatne aktivnosti prilagođeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnim natjecanjima.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih sportova i sportske

rekreacije- pratiti i ponavljati zadane vježbe- izvoditi vježbe za razvoj i jačanje svih mišićnih skupina uz instrukciju profesora- samostalno izvoditi vježbe koje još nisu precizne i automatizirane.- steći znanje o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih - usvojiti osnovna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe- ciljano razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti potrebna za obavljanje svakodnevnog

zanimanja- postići optimalni odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva- biti osposobljen za održavanje antropoloških obilježja tijekom radnog vijeka- imati razvijenu svijest o uljudnim pravilima športskog ponašanja tijekom bavljenja športskim

aktivnostima i za vrijeme promatranja istih- biti osposobljen za primjenu športskih i rekreacijskih aktivnosti radi održavanja radne

sposobnosti i unapređenja kulture življenja- usvojiti i primjenjivati osnovno znanje o planiranju, programiranju i kontroli individualnog

procesa vježbanja- zadovoljiti potrebe osobne afirmacije u skupini a biti i osposobljen za timski rad- biti osposobljen za rješavanjem problema u hitnim situacijama- usvojiti i usavršiti motorička znanja kojima se po potrebi mogu prilagoditi novom radnom

okruženju i životnim situacijama- pojačanim tjelesnim vježbanjem regulirati negativno ponašanje-osloboditi se napetosti i stresa- razumjeti i poštovati spolne, nacionalne i rasne razlike- povezivati više vježbi u jednu cjelinu, sastaviti i odraditi cijelu koreografiju, npr. aerobika

Oblici nastave



OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Filozofski topoi renesansne književnosti






doc. dr. sc. Krešimir Šimić 51




doc. dr. sc. Krešimir Šimić 51




Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:- odnos književnog i filozofijskog diskurza u ranonovovjekovnoj kulturi (humanističko-skolastičke

rasprave o mjestu književnosti u ranonovovjekovnom kurikulumu)- ideja pjesničkog zanosa - ideja pjesnika-teologa (poeta theologus)- koncepcija genija kao homo melancholicusa- humanistička ideja usamljeničkog života (vita solitaria)- neoplatonička koncepcija ljubavi u renesansnom pastoralnom i amoroznom pjesništvu- neoplatonička koncepcija ljepote u renesansnom pjesništvu - smrt ljubavnika i filozofija poljupca u pastoralnom i amoroznom pjesništvu- teorije o fantazmičkom erosu- filozofija smijeha- filozofija straha- topos zlatnog doba (aurea aetas)- topos obrnutog svijeta (mundus inversus)- figura majmuna u renesansnoj traktatistici- figura Orfeja u renesansnom pjesništvu

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:teorijska znanja o položaju književnosti u ranonovovjekovnom kurikulumu te o najznačajnijim filozofijskim mjestima (topoima) renesansne književnosti;vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu koji će biti naznačen tijekom predavanja.

Upoznavanje studenata sa značajnijim filozofijskim mjestima renesansne književne kulture. Ponajprije je riječ o nepolatoničkim filozofemima: pjesnički zanos (furor poeticus), ljubav, ljepota, koncepcija genija kao homo melancholicusa, smrti ljubavnika (mors osculi) kao dijalektički trenutak mističnog erosa, poljubac, kontrastiranje nebeske (amor celestis) i putene ljubavi (amor carnalis), odnosno niskog i visokog Erosa, epistemološka motivika vezana uz teorije o fantazmičkom erosu. Također i razumijevanje položaja književnosti u ranonovovjekovnom kurikulumu te rasprava između humanista i skolastika o epistemologiji književnosti.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - prepoznati značajnije filozofeme renesansne književne kulture;- objasniti njihovo funkcioniranje u renesansnim književnim djelima;- razumjeti odnos filozofijskog i književnog diskurza u ranonovovjekovnoj kulturi.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,50kontinuirana provjera znanja 0,50seminarski rad 0,50usmeni ispit 0,50

Ukupno 3

Način oblikovanja konačne ocjeneRad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 40 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 20 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.




1. Ervin Panofsky, Ikonološke studije, preveo Svetozar M. Ignjančević, Nolit, Beograd 1975.2. Raymond Klibansky, Ervin Panofsky, Fritz Saxl, Saturn i melankolija, s engleskog prevela

Marina Kralik, Zadruga Eneagram, Zagreb 2009.3. Ioan P. Culianu, Eros i magija u renesansi, s engleskog prevela Julijana Štrok, Fabula Nova,

Zagreb 2007.4. Concetta Carestia Greenfield, Humanist and Scholastic Poetics, 1250–1500, New York 1981.

Dopunska literatura

1. Nikola Vitov Gučetić, Dialogo della Bellezza / Dijalog o ljepoti i Dialogo d' Amore / Dijalog o ljubavi, Stoljeća hrvatske književnosti, priredila Ljerka Schiffler; prevela s talijanskog Natka Badurina; stručno redigirale Sanja Roić i Smiljka Malinar, Matica hrvatska, Zagreb 2008.

2. Baldesar Catiglione, Dvoranin, prijevod, predgovor i komentari Frano Čale, Cekade, Zagreb 1986.

3. Ljerka Schiffler, »Marsilio Ficino«, u: Filozofija renesanse, priredila Erna Banić-Pajnić, Školska knjiga, Zagreb 1996.

4. Ljerka Schiffler, Nikola Vitov Gučetić, drugo dopunjeno izdanje, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2007.

5. Zbornik radova VI. međunarodnog filozofskog simpozija »Dani Frane Petriša«, uredila Ljerka Schiffler, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1999.

6. Luko Paljetak u radu Petrićev poljubac kao epicentar tektonskog područja ljubavi, Dubrovnik, VIII, 1–3, Dubrovnik 1997., str. 17-34.

7. Jörge Schulte, »Ljubav na dubrovačkoj sceni XVI. veka. Neoplatonske teme u pastoralnim komedijama«, u: Darstellung der Liebe in bosnischer, kroatischer und serbischer Literatur. Von der Renaissance ins 21. Jahrhundert / Prikazi ljubavi u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj književnosti. Od renesanse do danas, Slavische Literatur, 38, uredio Robert Hodel, Frankfurt am Main 2007.

8. Elizabeth von Erdman, »Frane Petrić i barokna poetika«, Prilozi, 67–68, Zagreb 2008.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Filozofija politike






prof. dr. sc. Pavo - prema rasporedu - [email protected]

Barišić, VS konzultacija u semestru


prof. dr. sc. Pavo Barišić, VS -


semestru- [email protected]


- Filozofija politike u sklopu praktične filozofije- Osnovne teme i pitanja političke filozofije- Definicija, razvoj riječi i pojma politika- Pojam i određenje države- Polis i država- Povijest pojma politika- Platonovo utemeljenje filozofije politike- Aristotelova praktična filozofija i obilježja politike- Čovjek je političko biće- Aristotelova podjela državnih ustava- Povezanost etike i politike- Sadržaj Politike i pojedini državni oblici- Promjene ustava i uzorci pobuna- Renesansa Aristotelove praktične filozofije- Privid i bitak u politici- Uspjeh u politici- Jedinstvo honestum i utile- Osobine vladara- Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija- Republikanizam i krepost građana

Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima i razvojem filozofije politike s naglaskom na raznim oblicima političke zajednice, od polisa i republike do suvremene države i parlamentarne demokracije. Proučava se mjesto politike u filozofskoj podjeli znanosti na praktične i teoretske, društvenost čovjeka kao temelj politike, utemeljenje filozofije politika u Platona i Aristotela, podjela državnih ustava, povezanost etike i politike, Il Principe kao zrcalo vladara, privid i bitak u politici, uspjeh u politici, jedinstvo honestum i utile, osobine vladara, republikanizam i krepost građana


- od studenta se očekuje da usvoji osnovne pojmove filozofije politike; - zadaća je kolegija da osposobi studente za kritički pristup i analizu pojedinih stajališta i teorija

kao i za argumentativno razlaganje nazora i dijaloško artikuliranje pojmova, pri čemu se osobita pozornost posvećuje aktualnim raspravama o različitim teorijama suvremenog društva;

- po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći prikazati osnovna pitanja i shvaćanja politike kroz povijest filozofije, te objasniti suvremene rasprave o pojmu politike i demokracije, pojmovima općega dobra i korupcije, ulogu građanina i političkoga obrazovanja

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaciseminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0.50aktivnost u nastavi 0,50

seminarski rad 0,50usmeni ispit 0,50

Ukupno 2Način oblikovanja konačne ocjeneRad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na referatima i pismenim radovima te na završnom usmenom ispitu.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje- Pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)- Aktivno sudjelovanje u nastavi- Izrada referata ili pisanog rada- Polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra


Dva izvorna djela iz Filozofije politike: Platona, Aristotela, Cicerona, Augustina, Akvinskoga, Morusa, Križanića, Petrića, Machiavellija, Hobbesa, Lockea, Spinoze, Montesquieaua, Voltairea, Vicoa, Rousseaua, Kanta, Fichtea, Hegela, Tocquevillea, Nietzschea, Schmitta, Poppera, Arendt, Gadamera, Rittera, Rawlsa, Taylora.

Dopunska literatura

1. Ottmann, H. (2001. i d.). Geschichte des politischen Denkens, J. B. Metzler, Stuttgart -Weimar.2. Gutmann, A. & Thomson, D. (1997). Democracy and Disagreement, Harvard, University Press.3. Sandel, M. J. (2001). Democracy’s Discontent, Cambridge-London: Harvard University Press.4. Pažanin, A. (1973). Filozofija i politika, Zagreb: Liber.5. Pažanin, A. (1986). Moderna filozofija i politika, Zagreb: Informator/FPN.6. Baruzzi, A. (1993). Uvod u novovjekovnu političku filozofiju, Zagreb HSN.7. H. Maier, H. Rausch i H. Denzer (ur,). (1998). Klasici političkog mišljenja, Zagreb: Golden

marketing.8. Ritter, J. (1987). Metafizika i politika, Zagreb: Informator/FPN.9. Volkmann-Schluck, K-H. (1977). Politička filozofija, Zagreb: Naprijed.10. Barišić, P. (1988). Dijalektika običajnosti, Zagreb: HFD.11. Posavec, Z. (1995). Sloboda i politika, Zagreb: HFD. 12. Ravlić, S. (1996). Demokracija i sloboda, Zagreb: HFD.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Grčka filozofija II



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetni semestar










dr. sc. Ivan Stublic, poslijedoktorand

85 prema rasporedu konzultacija u

4699 [email protected]

semestru OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Sadržaji predavanja su sljedeći:- temeljna pitanja Aristotelove filozofije: theoria-poiesis-praxis - osnovne discipline s naglaskom na ontologiju - ousia (bivstvo; supstancija) - aitiologija (uzroci) - energeia i kinesis (djelovanje i kretanje)- hilemorfizam - telos (svrha) - onto-theo-logika - poetika - temeljne teze Aristotelove psihologije - pojedinac-polis - odredba ethikai aretai - dianoetičke vrline - eudaimonia (sreća; dobro-dušje) - hedone (užitak)- voljno i protuvoljno - moralna pogreška - slobodni i neslobodni- odnos Aristotelove politike i etike - različiti politički poretci- aporije oko demokracije - što je važno u pristupima tzv. mješovitom poretku - naravna hijerarhija i stratifikacija

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:- teorijska znanja o Aristotelu i postaristotelovskoj filozofiji kao formativnoj filozofskoj epohi za

cjelokupnu kasniju povijest filozofije; - vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg ćemo izabrati iz Aristotelove

Metafizike i helenističke filozofije; - teorijska znanja o Aristotelovoj praktičkoj filozofiji, koja je u povijesti filozofije jedna od temeljnih

orijentira, kako u uže etičkom tako i u filozofsko-političkom diskursu


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - istumačiti glavne elemente Aristotelove filozofije u njihovoj unutrašnjoj povezanosti, te objasniti

nasljedovanja i različitosti Aristotelove filozofije spram Platonove;- objasniti Aristotelove ontološke teme: supstancija, uzroci, kretanje, zbiljnost/mogućnost,

hilemorfizam i ostalu proishodeću problematiku;- objasniti ključne momente u Aristotelovoj etičkoj i političkoj teoriji, psihologiji i poetici;- valjano interpretirati sve bitne momente Aristotelova pristupa slijedećim pojmovima i temama:

vrlina, ethos, eudaimonia, voljno i protuvoljno, užitak, psyche, energeia, polis, različiti politički poredci, usporedba s Platonovom političkom idejom, te suodnos političkog horizonta i vrline.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.5seminarski rad 1,0kontinuirana provjera znanja 0,5usmeni ispit 2,0

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneRad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 40 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 20 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.




1. Aristotel, Metafizika, HSN, Zagreb 1992. (Četiri knjige/poglavlja: Alpha (knjiga I), Alpha Minor (knjiga II), Gamma (knjiga IV), Lambda (knjiga XII).

2. Aristotel, Nikomahova etika, HSN, Zagreb 1992. 3. Aristotel, Politika, HSN, Zagreb 1992.4. Aristotel, Protreptikos5. Čehok/Grgić, Filozofija, Zagreb, 2001. (Poglavlja: Uzroci; Um I tijelo; Što postoji. )6. Koplston, Istorija filozofije: Grčka i Rim, BIGZ, Beograd 1988.

Dopunska literatura

1. Bošnjak, B., Povijest filozofije I., poglavlje: Grčka filozofija, Matica hrvatska, Zagreb 1993.2. Cipra, M., Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec 1978.3. Guthrie, W. K. C., Povijest grčke filozofije I-VI. Naklada Jurčić. Zagreb 2005/2007.4. Pažanin, A., »O Aristotelu i aristotelizmu«, u: Filozofija i politika, Fakultet političkih nauka u

Zagrebu, Zagreb 1973.5. Pejović, D., »Bitak i kretanje«, u: Aristotel, Fizika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1988.6. Žunec, O., Mimesis, Latina et Graeca, Zagreb 1988.7. Aristotel, Kategorije, HSN, Zagreb 1992.8. Senković, Ž., Aristotelova kritika demokracije, FFOS, Osijek 2007. 9. Senković, Ž., Aristotelova etika, FFOS, Osijek 2011.10. Barbarić, D., Grčka filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1995.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Logika I






doc. dr. sc. Martina Žeželj

14 prema rasporedu konzultacija u


semestruIzvođač(i) Kabinet Vrijeme


dr. sc. Ivan Stublić, poslijedoktorand 85




Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:- Iskazna logika - Logika prvoga reda s istovjetnošću- Sintaksa logičkog jezika- Semantika (teorija modela) - Deduktivni sustav (naravna dedukcija)- Prevođenje s i na logički jezik - Istinitost - Zadovoljenost formule- Zadovoljivost skupa iskaza - Semantička posljedica- Valjanost zaključka i iskaza- Semantička istovrjednost- Metoda istinitosnog stabla- Dokazna pravila- Dokažljivost- Sintaktička valjanost- Poučak- Sintaktička istovrijednost- Sintaktička nesuvislost- Disjunktivni normalni oblik- Konjunktivni normalni oblik- Preneksni normalni oblik

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:- sposobnost analize logički relevantnih aspekata iskaza;- sposobnost valjanog zaključivanja i izvođenja iskaza;- sposobnost tumačenja (ne)suvislosti u formalnom i neformalnom zaključivanju.

Studenti trebaju ovladati formaliziranim logičkim jezikom i logičkim metodama i tehnikama na razini elementarne logike. Ta logička sredstva studenti trebaju moći uporabiti u logičkoj analizi običnoga i znanstvenoga diskursa, kao i u analizi i izgradnji temeljnih filozofijskih pojmova i postavaka.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - protumačiti osnovne logičke pojmove i odnose (npr. posljedica, zadovoljivost, dokaz, suvislost,

istovrijednost, model);- prevoditi rečenice naravnoga jezika na formalizirani logički jezik;- primijeniti logičke metode (istinitosno stablo, dokaz) u svrhu provjere logičkih svojstva i odnosa;- izgraditi istinitosno stablo, izvesti formalni dokaz (na papiru i pomoću računalnoga programa); - prosuditi diskurs ili tekst prema obziru na njegovu logičku suvislost i dosljednost

Oblici nastave X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacije

obrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5aktivnost u nastavi 1,0kontinuirano provjeravanje znanja 0,5pismeni ispit 1,0usmeni ispit 1,0

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneRad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na pismenom i usmenom ispitu. Pismeni ispit donosi 20% bodova, usmeni ispit 30%, dva kolokvija 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeObveze studenata na predmetu su sljedeće:- redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)- aktivno sudjelovanje u nastavi- polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra- polaganje pismenog i usmenog ispita nakon završetka semestra


1. Barwise, J. ; Etchemendy, J., Language, Proof and Logic, Seven Bridges, New York, 1999. 2. Bergmann, M.; Moor, J.; Nelson, J., The Logic Book, 4. izd., McGraw Hill, New York, 2004.

Dopunska literatura

1. Cauman, L., Uvod u logiku prvog reda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.2. Ćirović, B.: Uvod u matematičku logiku i teoriju rekurzivnih funkcija, FTI D.I., Zagreb, 1996. 3. Jeffrey, R., Formal Logic: its Scope and Limits, 4. izd., Hackett, Indianapolis, 2006. 4. Kovač, S., Logika, 9. izd. , Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (i kasnija izdanja).

Računalni programi: Austen, C.: Bertie 3 / Twootie, http://selfpace.uconn.edu/BertieTwootie/software.htm Gensler, H.: LogiCola, http://www.jcu.edu/philosophy/gensler/lc/index.htm Žarnić, B.: Interaktivna logika, http://www.ffst.hr/~logika/pilot/ulaz.html

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik II














Usustavljuje se znanje pasiva i proširuje novim strukturama (it has been widely agreed, he is believed to live…). Također, proučavaju se diskursna sredstva za izražavanje uzroka i posljedica te suprotnosti. Govori se o obilježjima sažetka.

Prilikom rada na tekstu, naglasak se stavlja na vježbe čitanja i govorenja, a provode se na tekstovima koji se odnose na odabrani studij. Izbor tekstova načinjen je u skladu s nastavnim planom pojedinih odsjeka i sadržajima određenih kolegija. Govori se o prepoznavanju značenja iz konteksta, uče se kolokacije svojstvene za različita područja znanosti. Govori se o izavovima koji se javljanju prilikom književnog i stručnog prevođenja na različitim razinama jezika.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznati, opisati i samostalno tvoriti pasivne konstrukcije- kraće tekstove jezično i logički povezati koristeći različite tipove diskursnih obilježivača- ukratko opisati odabrani studij i temeljne discipline od kojih se sastoji- ukratko opisati pojedina područja struke- sažeti dio teksta

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i

pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,50 40%

završni usmeni ispit 0,75 60%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences II (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).2. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik II
















Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- uočiti razlike u školskim sustavima Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja- razlikovati opći leksik od akademskog- objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- opisati jednostavnim rečenicama strukturu svog studija

Oblici nastave






1,2 30 % + 30 %

usmeni ispit 0,5 40 %Ukupno 2 100%





Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Filozofska terminologija






doc. dr. sc. Boško Pešić 85prema rasporedu

konzultacija u semestru







Sadržaj predavanja i seminara su sljedeći:- Uvod u pojam filozofije i filozofsko poimanje pojma.- Historijska i problemska definicija terminâ u filozofiji.- Filozofska terminologija prema filozofskim područjima.- Odnos filozofskih termina i filozofskih problema.- »Antitetički« terminološki parovi u povijesti filozofije.- Odnos filozofske terminologije i istine.- Filozofemi i ideologemi u filozofiji.

Očekuje se da će studenti kroz sadržaj predmeta usvojiti sljedeća znanja, kompetencije i vještine:- biti osposobljeni samostalno orijentirati se u filozofskom pojmovlju;- znati pokazati relevantnost i aktualnost filozofske terminologije;- biti sposobni kritički preispitati ishodišta iz kojih nastaju filozofski pojmovi.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - prepoznati osnovne i ključne filozofske pojmove;- objasniti sličnosti i razlike među osnovnim i ključnim filozofskim pojmovima;

- kritički se odnositi prema različitim filozofemima i ideologemima u filozofiji.

Oblici nastave



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno x pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,25 ---aktivnost na nastavi 0,25seminarski rad 0,50usmeiispit 1,00 100%

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjeneRad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10% bodova.


Obveze studenata na predmetu su sljedeće:- redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);- aktivno sudjelovanje u nastavi;- pisanje seminarskog rada;- polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra.


1. Theodor W. Adorno, Filozofska terminologija, Svjetlost, Sarajevo, 1986.2. Filozofski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 2013.3. Thomas Nagel, Što sve to znači?, KruZak, Zagreb, 2002.

Dopunska literatura

1. Atlas filozofije, Golden Marketing, Zagreb, 2001.2. Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.3. Čemu još filozofija, CKD SSO Zagreba, Zagreb, 1978.4. Vladimir Filipović (ur.), Filozofijski rječnik, 3. dop. izd., nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,

1989.5. Hans Georg Gadamer, Čitanka, Matica hrvatska, Zagreb 2002.6. Martin Heidegger, »Što je to – filozofija?«, u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb,

1996.7. Karl Jaspers, Uvod u filozofiju, Breza, Zagreb, 2012.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Uvod u metodologiju znanstvenog rada




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme Tel. e-mail

konzultacija

doc. dr. sc. Davor Balić 85prema rasporedu








Sadržaji predavanja i vježbi su sljedeći:- znanost: predmet, podjela (struktura), metode, pojmovlje; - proces znanstvenog istraživanja: idejni i izvedbeni;- metodologija znanstvenoga rada; - stupnjevi procesa znanstvenog istraživanja: određivanje teme (problema), ciljeva, metoda,

obrada podataka; - struktura znanstvenoga rada: naslov, naslovnica, sažetak, ključne riječi, razrada teme, podjela

teksta (poglavlja, potpoglavlja, odlomci), zaključak, prilozi, bibliografija, sadržaj;- izvori (sredstva) znanstvenoga istraživanja: časopisi, zbornici, priručnici, monografije,

enciklopedije, leksikoni, biografije, rukopisi;- korištenje Interneta u znanstvenom radu: virtualne biblioteke;- načini citiranja izvorā znanstvenoga istraživanja; - interpretacija i objavljivanje rezultata.

Nakon što će biti upoznati sa sadržajem kolegija, od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:- teorijska znanja o metodologiji znanstvenoga rada, primjerice: o stupnjevima procesa

znanstvenog istraživanja, strukturi znanstvenoga rada, izvorima znanstvenoga istraživanja, načinima citiranja izvorā znanstvenoga istraživanja, interpretaciji i objavljivanju rezultata;

- praktična znanja: odrediti temu, ciljeve, strukturu, metodu svojega istraživanja, razlikovati izvore znanstvenoga istraživanja, citirati izvore znanstvenoga istraživanja. Dakle, zahvaljujući upućenosti u metodologiju znanstvenoga rada, student će steći potrebne preduvjete za bavljenje znanstvenoistraživačkim radom.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - dobiti uvid u načine izrade znanstvenoga rada;- doznati o znanstvenim metodama koje omogućavaju provođenje znanstvenih i stručnih

istraživanja;- biti upoznat s obradom podataka koji se temelje na literaturi dostupnoj bilo u knjižnicama bilo

putem internetskih pretraživača;- znati citirati izvore i literaturu kojom se koristio u svojim istraživanjima; - biti upućen u sastavnice od kojih se sastoji znanstveni rad.

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno x pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,50 ---

aktivnost na nastavi 0,50seminarski rad 1,00pismeni ispit 0,50usmeni ispit 0,50

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneRad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10% bodova.


Obveze studenata na predmetu su sljedeće:- redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);- aktivno sudjelovanje u nastavi;- pisanje seminarskog rada;- polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra.


1. Vlatko Silobrčić, Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo (Zagreb: Medicinska naklada, 2008).

Dopunska literatura

1. The Chicago Manual of Style: The Essential Guide for Writers, Editors, and Publishers , 15th edition (Chicago: The University of Chicago Press, 2003).

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Logika II














Obrađuju se glavni rezultati metateorije logike prvoga reda te osnovni pojmovi logike višega reda i modalne logike.

1) Metateorija logike prvoga reda. Obrađuje se izražajna potpunost/nepotpunost pojedinih skupova poveznika u iskanoj logici te mogućnost svođenja logičkoga jezika na manji broj logičkih djelatelja. Uvježbava se metoda dokaza matematičkom indukcijom. Dokazuje se potpunost deduktivnoga sustava logike prvoga reda, Löwenheim-Skolemov poučak i kompaktnost. Pritom se uvode, primjerice, pojmovi maksimalnoga suvisloga i omega-potpunoga skupa iskaza, kanonskoga modela, te se dokazuje Lindenbaumova lema i lema o zasićenim nadskupovima. Dokazuje se,

nadalje, neodlučljivost logike prvoga reda uz definiranje izračunljivosti registarskim strojem. To uključuje temu Churchove postavke o izračunljivosti i dokaz nerješivosti problema zaustavljanja za registarski stroj.

2) Logika višega reda i nepotpunost. Analizom logičkih paradoksa (Cantorov, Russellov, Richardov) motivira se uvođenje hijerarhije logičkih tipova i hijerarhije jezika. Definira se jezik i model logike višega reda (s jednostavnom teorijom tipova) te se dokazuju glavna svojstva te logike (nekompaktnost, nepotpunost). Daju se osnovne crte dokaza Gödelova poučka o nepotpunosti s filozofijskom diskusijom poučka.

3) Modalna logika. Uvode se i definiraju opći pojmovi nužnosti i mogućnosti, razlikujući njihovo moguće ontičko, deontičko, epistemično i vremeno tumačenje. Ti se pojmovi modeliraju semantikom mogućih svjetova. Definiraju se razredi modalnih modela prema različtim svojstvima dostupnosti svjetova u modelu (serijalnost, refleksivnost, simetričnost, prijelaznost, euklidskost) i dokazuje valjanost odgovarajućih formula prema vrsti modela.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - izložiti osnovna svojstva logičkih sustava i postupaka: pouzdanost, potpunost, izračunljivost i

odlučljivost,- protumačiti osnovne razlike između logike prvoga reda, logike višega reda i modalne logike,- na papiru nacrtati dijagram toka jednostavnijega registarskoga stroja i opisati ga zaključkom

logike prvoga reda,- odabrati logički pristup proučavanju osnovnih filozofijskih pitanja.

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na seminarskoj nastavi 0,5 -kontinuirano provjeravanje znanja 1,25 50%završni pismeni ispit 1 25%završni usmeni ispit 0,75 25%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija, ocjena iz završnog pismenog i završnog usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, 25% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita, a 25% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjeneStudent je ostvario ocjenu 4 iz kolokvija, 3 iz završnog pismenog ispita i 4 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,5) + (pism. isp. x 0,25) + (usm. isp. x 0,25). U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,5) + (3 x 0,25) + (4 x 0,25) = 2,0 + 0,75 + 1,0 = 3,75 = 4. Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni i usmeni ispit ako ispune sljedeći uvjet: bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Jeffrey, R., Formal Logic: its Scope and Limits, 4. izd., Hackett, Indianapolis, 2006., poglavlja

7-9 i Dodatak 1.2. Kleene, S. C.: ‘Izračunljivost, odlučivost i teoremi nepotpunosti’, hrv. prijevod u: Šikić, Z.:

Novija filozofija matematike, Nolit, Beograd, 1987., str. 242-268.3. Bergmann, M.; Moor, J.; Nelson, J., The Logic Book, 4. izd., McGraw Hill, New York, 2004 (ili

prethodna izdanja)

Dopunska literatura

1. Kovač, S., Uvod u elementarnu logiku, skripta, http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html, treći dio.2. Kovač, S., Gödelov dokaz nepotpunosti, skripta, http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html.3. Kovač, S., Logički tipovi i ontologija, skripta, http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html.4. Kovač, S., Modalna logika: nacrt, skripta, http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html.5. Švob, G.: ‘Ima li danas logičkih antinomija?’, Filozofska istraživanja 5 (1985), 527-641.6. Blackburn, P., de Rijke, M., Venema, I., Modal logic. Cambridge UP, 2001., str. 1-99, 123-166,

188-229.7. Boolos, G.; Burgess, J.; Jeffrey, R., Computability and Logic, 4. izd., Cambridge: Cambridge

UP 2002., str.1-240.8. Ćirović, B., Uvod u matematičku logiku i teoriju rekurzivnih funkcija. FTI D.I., Zagreb, 1996.,

str. 101-159. 9. Nagel, E.; Newman, J. R., Gödelov dokaz, Kruzak, Zagreb, 2001.

Računalni program: An abacus machine, http://bil.members.beeb.net/abacus/abacus.html.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Srednjovjekovna filozofija














Početci Srednjega vijeka; Anselmo Canterburyjski; vjera u potrazi za samorazumijevanjem; kritika filozofije na koncu XI. stoljeća; škola u Chartresu u XII. stoljeću: Bernard iz Chartresa; Petar Abelard; utjecaj Aristotela i neoplatonizam; širenje Aristotelovih djela na Zapad; Toma Akvinski; božanska znanost; Pet putova za dokazivanje Božje opstojnosti; tomističke polemike; Duns Scotus; univokni smisao bića; drugi način dokazivanja Božje opstojnosti; pitanje individuacije; nominalizam; Učitelj Eckhart; spekulativni misticizam; od bitka do Božje jedincatosti.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - doznati o važnosti razdoblja kojem pripada filozofija srednjovjekovlja: razlike u odnosu spram

filozofije (razdoblja) koje nasljeđuje i doprinosi ili razlike u odnosu na razdoblje koje se na nju

http://bil.members.beeb.net/abacus/abacus.html

http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html



nastavlja- steći uvid u filozofsko mišljenje najvažnijih srednjovjekovnih mislioca: Augustin, Abelard, Albert

Veliki, Toma Akvinac, Duns Scot...;- razumjeti srednjovjekovlje kao razdoblje u kojem se filozofsko mišljenje uvelike temelji na

odnosu s teologijom: dokazi za opstojnost Boga, tomističke polemike, božanska znanost, od bitka do Božje jedincatosti.

- biti upoznat s osnovnim postgavkama iz najvažnijih djela srednjovjekovne filozofije: Ispovijesti (Augustin), Sama protiv pogana (Toma Akvinac), Rasprava o prvom principu (Ivan Duns Scot).

- doznati o filozofskoj relevantnosti onih orijentacija koje svoje početke imaju upravo u srednjovjekovlju: tomizam – skotizam.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.5 ---kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,5 20%aktivnost na seminarskoj nastavi 0,5 20%završni usmeni ispit 2,5 60%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuiranog praćenja literature (20%), ocjena aktivnosti na seminarskoj nastavi (20%), dok 60% konačne ocjene čini završni usmeni ispit. Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio prisutan na 70% održanih nastavnih sati.


1. Stjepan Kušar (priređivač sveska), Srednjovjekovna filozofija. Hrestomatija filozofije, sv. 2 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);

2. Frederik Koplston, Istorija filozofije II. Srednjovekovna filozofija, Augustin – Skot, preveo Jovan Babić (Beograd: BIGZ, 1989);

3. Albert Bazala, »Povijest filozofije u srednjem vijeku«, u: Albert Bazala, Povijest filozofije, sv. 2 (Zagreb: Matica hrvatska 1909), str. 89-181;

4. Branko Bošnjak, »Patristika i skolastika«, u: Branko Bošnjak, Povijest filozofije: Razvoj mišljenja u ideji cjeline, sv. 1 (Zagreb: Matica Hrvatska, 1993), pp. 393-523.

Dopunska literatura

1. Aurelije Augustin, Ispovijesti, preveo Stjepan Hosu (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1999); 2. Aurelije Augustin, O laži, s latinskoga preveo, izvornik priredio, predgovor i bilješke sastavio:

Sinan Gudžević (Zagreb, V.B.Z., 2010);3. Anselmo Canterburyjski, »De libertate arbitrii« / »O slobodi volje«, u: Anselmo Canterburyjski,

Quod vere sit Deus, svezak drugi, prevela i priredila Marina Miladinov (Zagreb: Demetra, 2000), str. 65-113;

4. Petar Abelard, Povijest nevolja; Etika; Pisma Abelarda i Heloize, preveli Veljko Gortan i Vojmir Vinja. Pogovor Branko Bošnjak (Zagreb: Naprijed, 1992);

5. Bonaventura, Tria opuscula, preveli Marije Šikić, OFM i Stjepan Kušar. Priredio Stjepan Kušar (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2009);

6. Toma Akvinski, Izabrano djelo, izabrao i preveo Tomo Vereš. Drugo znatno prošireno i

dotjerano izdanje priredio Anto Gavrić (Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2005);7. Toma Akvinski, Država, prijevod s latinskog izvornika i bilješke Tomo Vereš, suradnik Matej

Jeličić (Zagreb: Globus, 1990); 8. Ivan Duns Škot, Rasprava o prvom principu, priredio i preveo Mile Babić (Zagreb: Filosofska

biblioteka Dimitrija Savića, 1997).

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik III














U kolegiju se govori o strukturi znanstveno-istraživačkog članka te o karakterističnim jezičnim i leksičkim strukturama koji se u njemu pojavljuju. Utvrđuju se i proširuju obilježja važna za akademsko pisanje: registar, nominalizacija, izražavanje modalnosti, navođenje literature. Govori se o glagolima koji se koriste u citiranju i parafraziranju te o metodama razvijanja odlomaka.U drugom se dijelu kolegija govori o globalnom ispitivanju teksta te kritičkom čitanju. Ukazuje na razlike između činjenica i mišljenja. Studenti koriste raznovrsne jezične strukture za izražavanje vlastitog mišljenja o različitim vrstama tekstova, identificiraju se i uče tehnike uvjeravanja sugovornika. Proširuje se vokabular iz područja struke.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- opisati dijelove znanstveno-istraživačkog članka- identificirati i opisati vokabular i jezične strukture karakteristične za pojedine dijelove članka- samostalno prevesti karakteristične dijelove članka na engleski jezik (ovo je istraživanje

provedeno…) - sudjelovati u diskusijama i koristiti izraze za izražavanje prijedloga, slaganja ili neslaganja- opisati određeno područje struke koristeći se pri tome karakterističnim vokabularom

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,50 40%

završni pismeni ispit 0,75 60%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences III (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.2. Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik III














Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja.



Oblici nastave predavanja terenska nastava

X vježbe samostalni zadaciseminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij




1,2 30 % + 30 %






Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Filozofijska teologija














Bitno pitanje filozofijske (filozofirajuće) teologije može se, uz ostalo, formulirati pomoću razlikovanja onog najvišeg samog (to theion, ono božansko) i najvišeg bića (to theos, bog). U horizontu toga razlikovanja filozofijski biva nužno razlučiti i odlučiti, je li uopće za dignitet najvišeg bića dostatno njega misliti "iz njega samog". Nije li, s obzirom na ono biti i s obzirom na istinu bitka samog nedostatno božanskost istine misliti iz bićevne razlike najvišeg (ens infinitium) i konačnog (ens finitum) bića, drugačije kazano, ne umanjuje li teologija (metafizička i filozofijska) nužno svojom rječju (logos) boga-bića (theou logos) istinsku božanskost onoga biti (bitka) samog. Takovo pitanje vraća filozofijsku teologiju natrag u filozofiju samu. Da bi se ono (metafizički) sve-obuhvaćajuće u tom pitanju-vraćanju uvidjelo moguće je poći različitim putovima. Jedna mogućnost toga putovanja leži u promišljenju unutrašnje, metafizičke strukture same filozofijske teologije. Druga pak mogućnost (ovisi, uz ostalo, i o duhovno-iskustvenoj nastrojenosti studenta) u jednoj mogućoj "filozofiji religije". Filozofija religije kao "zadnja" (Hegel) filozofijska znanost, upravo odnos čovjeka i boga kao odnos (bitka), dovodi do radikalnog pitanja istine tog bitka i istine bitka samog. To su dva moguća, ali ne i jedina puta da se prethodno dospije bar do uvida u ono o čemu se filozofijski u filozofijskoj teologiji radi.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - istumačiti klasične i moderne filozofsko-teološke prijepore, od onto-teo-loškog pitanja do

teodicejske argumentacije. - mogućnost i nemogućnost govorenja o Bogu. - razumjeti smisao postavljanja pitanja o "najvišem biću" i moći ponuditi nekoliko vidokruga, kroz

različite filozofske škole. - usvojiti kritiku religije. - imati uvid u suvremeni interdisciplinarni dijalog filozofije i teologije kroz teologiju oslobođenja,

teologiju ekumenizma, teologiju oslobađanja, etc.

Oblici nastave



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 -referat 0, 375 30%završni usmeni ispit 0, 875 70%

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata i ocjena iz završnog usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz referata, a 70% konačne ocjene čini ocjena na završnom usmenom ispitu.

Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 4 iz referata i 3 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (referat x 0,3) + (zui x 0,7).Za dane ocjene konkretan je izračun:(4x0,3) + (3x0,7)=1,2+2,1=3,3=3Konačna ocjena bila bi dobar (3)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremio je i održao referat; (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.LITERATURAObvezna literatura

1. Peter Fischer, Filozofija religije, Naklada Breza, Zagreb, 2010.2. G.W.F. Hegel, Predavanja o dokazima o opstojnosti Boga, u: Predavanja o filozofiji religije

II, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura

1. Paul Tillich, Teologija kulture, Synopsis, Rijeka, 2008.2. Ivan Devčić, Bog i filozofija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2003.3. Željko Pavić, Metafizika i hermeneutika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1997.4. Filozofija i teologija, Zbornik radova, ur. D. Barbarić, Školska knjiga, Zagreb, 1993.5. William James, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990.6. Rudolf Otto, Sveto, Svjetlo, Sarajevo, 1983.7. Stjepan Kušar, Filozofija o Bogu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001.8. Stjepan Kušar, Srednjovjekovna filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatska filozofija














- Srednjovjekovni skolastički i arapski aristotelizam u 11. st: Herman Dalmatin- Korvinski krug humanista 15. st: Ivan Vitez od Srednje i Ivan Česmički (Janus Pannonius)- Humanistički krugovi u Europi i primorskim gradovima 15. i 16. st: Juraj Šižgorić, Marko Marulić,

Juraj Dragišić (Gergius Benignus de Salviatis), Benko Benković, Antun i Faust Vrančić- Renesansna filozofija između platonizma i aristotelizma u 16. st: Franjo Petrić (Franciscus

Patricius), Pavao Skalić i Frederik Grisgono- Protestantizam, hermeneutika i protestantska teologija 16. st: Matija Vlačić (Facius Illyricus),

Antun Dalmatin- Dubrovački filozofski krug 16. st: Nikola Gučetić, Miho Monald, Antun Medo i Juraj Dubrovčanin- Filozofsko-teološki prijepori – katoličanstvo, anglikanizam, pravoslavlje i ekumenska težnja u

17. st: Markantun Gospodnetić (de Dominis) i Juraj Križanić- Peripatetička (skolastička) filozofija 17. st i osnivanje Zagrebačkog sveučilišta (1669.): Matija

Frkić, Stjepan Glavač i Franjo Jambreković- Filozofija prirode i matematička prirodna znanost 18. st: Ruđer Bošković i Benedikt Stojković

(Stay)- Peripatetička filozofija i prosvjetiteljstvo 18. i 19. st: Andrija Kačić-Miošić, Andrija Dorotić, Matija

Antun Reljković, Ivan Lovrić, Simeon Čučić, Stjepan Zanović- Filozofske ideje preporodnog razdoblja 19. st: - jezik, kultura, narod: Ljudevit Gaj, Josip Juraj

Strossmayer, Ante Starčević- Filozofija na obnovljenom Zagrebačkom sveučilištu (1874.): Franjo Marković, Đuro Arnold- Neoskolastički smjer u filozofiji 19. i 20. st: Ante Bauer, Josip Stadler, Stjepan Zimmermann,

Franjo Šanc- Znanstvena filozofija na Sveučilištu: Alber Bazala, Vladimir Dvorniković, Pavao Vuk-Pavlović,

Vladimir Filipović. Marijan Taklčić- Sukob na ljevici o odnosu filozofije i prirodne znanosti te polemike o tendenciji u umjetnosti- Filozofska strujanja u poratnom razdoblju


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - imati uvid u filozofsku misao hrvatskih filozofa od samih početaka (Herman Dalmatin) do danas;- doznati doznati o doprinosu hrvatskih filozofa europskoj i svjetskoj filozofskoj misli;- upoznati se s načinima na koje su hrvatski filozofi sudjelovali u realizaciji svojih filozofskih težnji:

vlastiti spisi, predavači na poznatim europskih sveučilištima (Bologna, Padova, Ferrara, Rim, Pariz, Strasbourg, London), znanstveni dodiri, sudioništvo u duhovnim pokretima svojega vremena

- detaljnije se upoznati s mišlju najvažnijih hrvatskih filozofa: Herman Dalmatin, Juraj Dragišić, Marko Marulić, Frane Petrić, Ruđer Bošković…

- doznati o filozofskim tradicijama kojima su se pojedini hrvatski filozof priklonili. Primjerice, platonizmu, aritsotelizmu, hermetičkoj, kaldejskoj ili orfičkoj tradiciji.

Oblici nastave



Oblici praćenja i provjeravanja x usmeno pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 ---kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,25 20%završni usmeni ispit 1 80%

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuiranog praćenja literature (20%), dok 80% konačne ocjene čini završni usmeni ispit.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio prisutan na 70% održanih nastavnih sati.


1. Franjo Zenko (priređivač sveska), Starija hrvatska filozofija, Filozofska hrestomatija, sv. 9 (Zagreb: Školska knjiga, 1997);

2. Erna Banić-Pajnić, Mihaela Girardi Karšulin, Marko Josipović (ur.), Magnum miraculum – homo (Veliko čudo – čovjek): humanističko-renesansna problematika čovjeka u djelima hrvatskih renesansnih filozofa (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1995);

3. Franjo Zenko (priređivač sveska), Novija hrvatska filozofija, Filozofska hrestomatija, sv. 9 (Zagreb: Školska knjiga, 1995).

Dopunska literatura

1. Herman Dalmatin, Rasprava o bitima I-II, latinski tekst uspostavio, hrvatski prijevod izradio, kritički komentar i napomene uz tekst napisao Antun Slavko Kalenić, uvodne rasprave napisali: Franjo Šanjek, Antun Slavko Kalenić, Žarko Dadić i Franjo Zenko (Pula: Čakavski sabor, 1990);

2. Frane Petrić, Nova sveopća filozofija, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović. Prijevod s latinskog Tomislav Ladan i Serafin Hrkač. Stručnu redakciju prijevoda izvršio Kruno Krstić (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1979). Izdanje sadrži pretisak latinskog izvornika: Franciscus Patricius, Nova de universis philosophia (Ferrariae: Apud Benedictum Mammarelum, 1591) i hrvatski prijevod;

3. Josip Ruđer Bošković, Teorija prirodne filozofije, s latinskoga preveo Jakov Stipišić, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1974);

4. Pavo Barišić (ur.), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije, zbornik radova znanstvenoga skupa, Zagreb, 23.–25. lipnja 1999 (Zagreb: Institut za filozofiju, 2000);

5. [Franjo Marković], »Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do VIII.«, govor nastupajućega rektora dra. Franje pl. Markovića, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1 (1975), str. 255-279.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Gnoseologija













dr. sc. Zdravko Perić, poslijedoktorand



Analiza znanja: istinitost, opravdanje, vjerovanje. Dvojba, mnijenje, sigurnost. Teorije istine. Vjerovanje, opravdanje, znanje. Jamstvo. Gettierov problem. Normativna i naturalizirana epistemologija. Fundacionalizam, koherentizam, kauzalna teorija znanja, reliabilizam. Internalizam i eksternalizam. Izvori/vrste znanja. Skepticizam. Falibilizam. Empirizam i racionalizam. Problem izvanjskog svijeta: direktni realizam, indirektni (reprezentativni) realizam, fenomenalizam. Problem indukcije (Hume i Goodman). Urođene ideje i znanja a priori.Očekivani ishodi kolegija

Očekuje se da studenti/ce nakon izvršenih seminarskih obaveza iz Gnoseologije i položenog ispita iz istog kolegija mogu: - objasniti utemeljenja najznačajnijih gnoseoloških učenja- moći u svakom trenutku jasno razlikovati vlastitu moć osjetilne spoznaje naspram viših oblika

spoznavanja- imati jasniju predodžbu o razlici između razuma i uma

- u težim životnim trenucima bit će sposobni upravljati moćima spoznaje prema ozbiljenju istinske sreće

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja X usmeno pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -seminar 1 30%aktivnost na seminarskoj nastavi 0,5 10%završni usmeni ispit 3 60%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene za studente koji pohađaju kolegij uzimaju se u obzir ocjena iz usmene prezentacije seminara, aktivnost u raspravi nakon prezentacije seminara i ocjena iz završnog usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, 10% konačne ocjene čini aktivnost u raspravi, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti koji pohađaju kolegij ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su i usmeno prezentirali seminar i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Aristotel, O duši, u: Aristotel, O duši/Nagovor na filozofiju, Naprijed, Zagreb, 1987.2. Platon, Teetet, u: Platon, Phileb i Teetet, Naprijed, Zagreb, 1979.3. Kant, I., Kritika čistog uma, Matica Hrvatska, Zagreb,1987. 4. Dancy, J., Uvod u suvremenu spoznajnu teoriju, Hrvatski sudiji, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura

1. Ayer, A. J., Problem saznanja, Nolit, Beograd 1963.2. Berkeley, G., Odabrane filozofske rasprave (Rasprava o načelima ljudske spoznaje, Tri

dijaloga između Hylasa i Philonousa), KruZak, Zagreb, 1999.3. Descartes, R., Razmišljanja o prvoj filozofiji, Demetra, Zagreb, 1993.4. Epistemologija: Vodič u teorije znanja (ur. Greco, J., i Sosa, E.), Jesenski i Turk, Zagreb,

2004.5. Locke, J., Ogled o ljudskom razumu I i II, Kultura, Beograd, 1962.6. Macan, I., Filozofija spoznaje, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove Zagreb, 1997.7. Sekst Empirik, "Pironove postavke", u: Filozofska hrestomatija, sv. II, Matica Hrvatska,

Zagreb, 1978. 8. Zimmermann, S., Opća noetika, teorija spoznaje i kritika njezine vrijednosti, Drž. štamparija,

Beograd, 1926.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija OntologijaBodovna vrijednost i način izvođenja


nastaveVrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

ljetni semestarJezik na kojem se izvodi kolegij hrvatski

Nositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail









Predmet ontologije. Osnovni pojmovi metafizike i ontologije: bitak – biće (različiti termini u filozofskoj literaturi na hrvatskom jeziku), bit, supstancija, temelj, opstojnost, itd.Postanak ontologije kao zasebne discipline iz metafizike (metaphysica generalis US. metaphysica specialis).Ontološka problematika u grčkoj filozofiji: potraga za počelom kod Talesa, Anaksimandra i Anaksimena, razlikovanje jednog, vječnog i nužnog bitka od privida (Parmenid), jedinstvo bitka i postajanje u logosu (Heraklit), Platonov nauk o idejama, Aristotelova prva filozofija kao nauk o uzrocima i kao znanost o biću kao biću. Antiteze platonizma i aristotelizma od helenizma do renesanse, jedinstvo općeg nauka o bitku i teologije (Toma Akvinski), analogija bitka i problem transcendentalija u skolastici. Prva filozofija kao temelj filozofije (F. Bacon). Zasnivanje ontologije kao zasebne discipline (Maignanova "philosophia entis",Claubergova "antosophia", Gockel, Du Hamel, Wolff). Ontologija kao temeljna filozofska znanost i njezina redukcija na formalnu aksiomatiku ili nauk o principima (Wolff). Problem supstancije u racionalističkoj filozofiji (Descartes,Spinoza, Leibniz). Kantov kopernikanski obrat, odnos čistog i praktičkog uma, razlikovanje uma od razuma. Ontološka problematika u njemačkom idealizmu (Fichteov nauk o znanosti, Schellingova negativna i pozitivna filozofija, Hegelova apsolutna znanost). Posthegelovska filozofija. Pokušaji nadmašivanja ili ukidanja metafizike (od Comteova pozitivizma do logičkog neopozitivizma, od Marxove kritike Hegela do negacije filozofije u dijalektičkom materijalizmu i pokušaju "ozbiljnja filozofije" u neomarksizmu, od Nietzschea do Heideggerove osude metafizike kao zaborava bitka), Husserlova fenomenologija kao obrat prema ontologiji, reginalizacija ontologije (N. Hartmann). Primat egzistencije u francuskom egzistencijalizmu. Problem obuhvatnog kod K. Jaspersa. Ontologija i shvaćanje jezika u analitičkoj filozofiji. Atomistička teorija znakova kod L. Wittgensteina. Ontološka relevantnost teorije jezičnih igara (Ryle, Stawston, Austin, Hintikka, itd.).Ontologija u odnosu na druge discipline: ontologija i metafizika (da li je moguće diferenciranje?). Ontologija i spoznajna teorija, ontologija i filozofija jezika, ontologija i logika, ontologija i praktička filozofija, ontologija i posebne znanosti.Smisao ontološkog pitanja. Značenje pojma "biti". Vrijeme i prostor kao ontološki problem. Svijet kao predmet ontologije. Ontologija i transdisciplinarnost. Ontologija i povijesno mišljenje. Tradicija i suvremenost. Negativni ontološki pojmovi i mogućnost nadmašivanja nihilizma. Trajne zadaće mišljenja.Očekivani ishodi kolegija

Sposobnost razumijevanja ključnih ontoloških pojmova: bit, bitak, bivstvo (supstancija), uzroci, etc. Sagledavanje istih u povijesnoj i suvremenoj problemskoj perspektivi. Kritika metafizike, s naglaskom na Kanta: moći dati interpretaciju upitnosti ontoloških teza iz pretpostavki moderne filozofije. Sagledati odnos ontologije i drugih filozofski disciplina, te pokušaje "nadmašivanja" ontološkog mišljenja.

Oblici nastave


X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski rad

laboratorijNAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA


Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -seminar 1 30%aktivnost na seminarskoj nastavi 0,5 10%završni usmeni ispit 3 60%




1. Aristotel, Metafizika, HSN, Zagreb, 1992.2. Descartes, R., Meditacije o prvoj filozofiji, Demetra, Zagreb, 1992.3. Kant, I., Kritika čistoga uma, Matica hrvatska, Zagreb 1974.4. Heidegger, M., Uvođenje u metafiziku, AGM, Zagreb, 2012.

Dopunska literatura

1. Platon, Parmenid, Demetra, Zagreb, 2002.2. Platon, Sofist, u: Protagora. Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.3. Aristotel, Fizika, HSN, Zagreb 1992.4. Spinoza, Etika, Demetra, Zagreb, 2000.5. Spinoza, Metafizičke misli, u: Barbarić, D. Filozofija racionalizma, Školska knjiga, Zagreb,

1997.6. Leibniz, Monadologija, u: Barbarić, D. Živo ogledalo beskonačnoga, Leibnizova Monadologija,

Demetra, Zagreb, 1999.7. Heidegger, M., Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985.8. Heidegger, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996.9. Kant, Prolegomena za svaku buduću metafiziku, u: Dvije rasprave, Matica Hrvatska, Zagreb,

1953.10. Hegel, Fenomenologija duha, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000. 11. Nietzsche, Volja za moć, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.12. Hartmann, Prilog zasnivanju ontologije, Izvori i tokovi, Zagreb, 1976.13. Cipra, Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec, 1978.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik IV




Jezik na kojem se izvodi kolegij engleski










U kolegiju se govori o strukturi životopisa, prijave za stipendiju i motivacijskog pisma te o vokabularu i kolokacijama karakterističnim za te vrste pismenog izražavanja. Nastavlja se rad na leksičkim i gramatičkim posebnostima jezika struke.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- napisati životopis- napisati prijavu za stipendiju- napisati motivacijsko pismo- opisati i objasniti određenu pojavu/pojam iz područja struke

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,25 20%

završni usmeni ispit 1 80%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences IV (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.2. Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik IV

















Oblici nastave






1,2 30 % + 30 %






Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Uvod u povijest filozofije






izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak 14








Što je povijest filozofije? Povijesnost i povijesnotvornost filozofije. Filozofija i metafizika: predpovijesnost filozofije i nužnost njenog povijesnog razvoja. Doksografija - historija filozofije - povijest filozofije. Filozofija i njena povijesna predaja (tradicija). Povijest filozofije kao istina svjetske povijesti. Neostvarivost filozofije i ostvarenje epohalno vladajuće metafizike u svjetskoj povijesti. Povijesna tipologija filozofije. Mogućnost djelovanja ili utjecaja filozofije na svjetsku povijest. Filozofija i povijesne okolnosti njenog pojavljivanja. Filozofija i grčki svijet. Filozofijske pretpostavke kršćanskog srednjovjekovnog svijeta. Filozofijsko porijeklo modernih znanosti i tehnike i znanstveno-tehnički svijet. Odnos filozofije prema vlastitoj povijesti; jedinstvo filozofije i njena povijesno nastala unutarnja raščlanjenost. Povijesni početak filozofije i pitanje kraja filozofije. Pitanje zakonitosti povijesti filozofije: razvoj, slojevi i likovi.Razlika između predfilozofijske fiziologije i filozofije. Platon: mit o dobima svijeta u Politiku; nastanak filozofije u doba odsutnosti Boga u svijetu: filozofija kao pamćenje Božje prisutnosti, kao čuvanje onog božanskog u razdoblju odsutnosti Boga; filozofija ili dijalektika kao primjereni odnos spram iskona u njegovo povijesno doba. Aristotel: prikaz ranije grčke filozofije u A knjizi Metafizike. Unutarnja raščlamba filozofije i znanosti uopće. Ciceron: rimski prevod grčke filozofije. Augustin i Toma Akvinski: kršćansko pretumačenje grčke filozofije, filozofija kao ancilla theologiae. Povijest filozofije kao platonizam. Descartes: novovjekovni raskid filozofije i skolastike. Leibniz: philosophia perennis. Kant: povijest čistoga uma, kopernikanski obrat u filozofiji. Schelling: mjesto filozofije u povijesti kao očitovanju onog apsolutnog. Hegel: filozofijska ili spekulativna povijest filozofije.

Povijest filozofije kao samooslobađanje filozofije kroz povijest. Filozofija kao svoje vrijeme zahvaćeno u mislima. Filozofija i dovršenje svjetske povijesti. Nietzsche: filozofija kao volja za istinom i povijest nihilizma. Heidegger: destrukcija povijesti filozofije. Bitkovnopovijesno mišljenje i povijest kao povijest bitka. Povijest filozofije kao povijest primanja usuda bitka. Kraj filozofije kao ostvarenje filozofije u znanostima i kraj povijesti prvog početka. Razlika između historijskog razmatranja i povijesnog osvještenja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - definirati po čemu se povijesnost filozofije razlikuje od povijesti i historiografije drugih disciplina- opisati povijesno-filozofijski razvoj zapadne filozofije subjektiviteta od Descartesa i filozofskog

racionalizma do spekulativne filozofije klasičnog njemačkog idealizma- razlikovati u čemu se razlikuje klasično filozofijsko promišljanje od onoga modernog- argumentirati za samostalno i neovisno filozofsko promišljanje na osnovi najboljeg nasljeđa

filozofije `zapadnog filozofijskog kruga`; predložiti ideju »studija filozofije« kao neovisnog i samozakonodavnog kritičkog aparata i kao oruđa aktivizma u promjeni postojećih neodrživih okolnosti svijeta u kom živimo

Oblici nastave




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0.75 ---referat 0.25 25%pismeni i usmeni završni ispit 1 75%

Ukupno 2Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata (25%), te ocjena iz završnog, najprije pismenog, a onda usmenog ispita (75%).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni i usmeni ispit ako ispuni uvjet da je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Aristotel, Metafizika, Zagreb 1992.2. Gadamer, H.-G.: Istina i metoda, Sarajevo 1978.3. Heidegger, M.: Bitak i vrijeme, Zagreb 1985.4. Heidegger, M.: Doba slike svijeta, Zagreb 1969.5. Heidegger, M.: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb 1996.6. Hegel, G. W. F.: Fenomenologija duha, Zagreb 1987.7. Kant, I.: Kritika čistoga uma, Zagreb 1984.8. Nietzsche, F.: O koristi i štetnosti historije za život, Zagreb 2003.9. Nietzsche, F.: S onu stranu dobra i zla, Zagreb 2002.10. Platon: Država, Zagreb 1997.11. Platon: Državnik, Zagreb 1977.12. Platon: Sedmo pismo, Zagreb 1977.13. Schelling, F. W. J.: Sistem transcendentalnog idealizma, Zagreb 1986.

Dopunska literatura

1. Despot, B.: Vidokrug apsoluta, sv. I-II, Zagreb 1989.2. Figal, G.: Smisao razumijevanja, Zagreb 1997.3. Gadamer, H.-G.: Čitanka, Zagreb 2002. 4. Gretić, G.: Ontoteologija i postmetafizičko mišljenje, u: Godišnjak za povijest filozofije, sv. 1

(1983).5. Nietzsche, F.: Radosna znanost, Zagreb 2003.6. Rodin, D. (ur.): Bitak i povijesnost, Zagreb 1982.7. Schulz, W.: Hegel i problem ukidanja metafizike, u: Čemu još filozofija, ur. J. Brkić, Zagreb

1982.8. Sutlić, V.: Uvod u povijesno mišljenje, Zagreb 1994.9. Ulmer, K.: Filozofija - nazočna ili prošla, u: Čemu još filozofija, ur. J. Brkić, Zagreb 1982.10. Vattimo, G.: Kraj moderne, Zagreb 2001.

Literatura na stranom jeziku:1. Aranđelović, J.: Povesno mišljenje, Beograd 1989.2. Baumgartner, H.-M.: Kontinuität und Geschichte, Frankfurt am Main 1973.3. Böhm, F.: Ontologie der Geschichte, Tübingen 1933.4. Brelage, M.: Die Geschichtlichkeit der Philosophie, u: Zeitschrift für philosophische Forschung

3/1962.5. Bubner, R.: “Philosophie ist ihre Zeit in Gedanken erfasst”, u: Hermeneutik und Dialektik I,

Tübingen 1970.6. Gadamer, H.-G.: Philosophie und ihre Geschichte, u: Hermeneutische Entwürfe: Vorträge und

Aufsätze, Tübingen 2000.7. Croce, B.: Filosofia e storiografia, Bari 1949.8. Dilthey, W.: Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama, Beograd 1980.9. Gadamer, H.-G.: Zur Systemidee in der Philosophie, u: Festschrift für Paul Natorp,

Berlin/Leipzig 1924.10. Gracia, J.: Filozofija i njena istorija, Beograd 2002.11. Hartmann, N.: Das Problem des geistigen Seins, Berlin und Leipzig 1933.12. Hartmann, N.: Der philosophische Gedanke und seine Geschichte, Stuttgart 1955.13. Hegel, G. W. F.: Istorija filozofije, Beograd 1978.14. Heidegger, M.: Geschichte des Seyns, GA Bd. 69, Frankfurt am Main 1998.15. Heidegger, M.: Metaphysik und Nihilismus, GA Bd. 67, Frankfurt am Main 1999.16. Hirsch, E. D.: Načela tumačenja, Beograd 1983.17. Korać, V.: Filozofija i njena istorija, Zagreb 1978.18. Leibniz, G. W.: Pismo N. Remondu od 26. 08. 1714., u: Philosophische Schriften, izd.

Gerhardt, sv. III.19. Meinecke, F.: Die Entstehung des Historismus, München 1959.20. Oehler, K.: Die Geschichtlichkeit der Philosophie, u: Zeitschrift für philosophische Forschung

11 (1957).21. Scheler, M.: Mensch und Geschichte, Bern 1954.22. Schulz, W.: Philosophie in der veränderten Welt, Pfullingen 1972.23. Žunjić, S.: Večna filozofija i zdrav razum, Predgovor u knjizi: F. Copleston, Istorija filozofije, I.

sv.: Grčka i Rim, Beograd 1988.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Filozofija prirode






doc. dr. sc. Davor Balić 85 prema rasporedu konzultacija u


semestruIzvođač(i) Kabinet Vrijeme





Helensko teogonijsko i kosmogonijsko pjesništvo. Kosmologijski fragmenti ranih grčkih mislilaca. Pojam physis u ranih Grka. Platonov Timaj. Odnos dijalektike, matematike i fizike (astronomije) u Platona. Aristotelova Fizika kao znanost o prirodi (episteme peri physeos). Fizika kao jedna od triju teoretskih filozofija ili kao druga filozofija (deutera philosophia). Aristotelov izvještaj o fiziolozima. Razlika između filozofije prirode, prirodne teologije i prirodne znanosti. Parva naturalia. Johannes Scotus Eriugena: De divisione naturae - sinteza kršćanskog i helenskog poimanja prirode. Bacon: fizika kao osnova tehnike i sredstvo praktičkog ovladavanja prirodom. Descartesovi Principi filozofije kao principi fizike. Izvođenje fizičkog svijeta iz geometrijskih konstrukcija. Galilei, Newton: matematička philosophia naturalis i eksperimentalna fizika. Leibniz: sinteza metafizike i fizike - monade kao istinski atomi prirode. Rasprava između Leibniza i Clarkea o naravi prostora i vremena. Spinoza: Deus sive natura. Kant: stvaralačka moć prirode. Priroda i tehnika. Transcendentalni pojam svrhovitosti prirode. Kantovi Metafizički početni temelji prirodne znanosti. Schelling: Spekulativna fizika. Filozofija prirode kao jedinstvo teoretske i praktičke filozofije. Apsolutni identitet duha i prirode. Hegel: mehanika - anorganska fizika - organska fizika. Razlika između fizike kao empirijske znanosti i fizike kao filozofije prirode. Priroda kao drugobitak ideje. Newtonova teorija svjetlosti i Goetheov nauk o bojama. Osamostaljenje fizike kao prirodne znanosti. Znanstveni pozitivizam kao reakcija na spekulativnu filozofiju prirode. Husserl: kritika naturalizma i prirodnog iskustva. Heidegger: razotkrivanja helenskog pojma physis. Bergson: stvralačka evolucija. Drieschov vitalizam. Evolucionizam (Darwin, Spencer) i kreacionizam (Monod). Einsteinova teorija relativnosti. Kvantna fizika (Heisenberg, Bohr, de Broglie). Delbrück: molekularna biologija. Lorenz, Plessner, Uexkül. Moderna znanstvena kosmologija kao grana astronomije. Astronomija kao astrofizika. Teorijska fizika kao temeljna prirodna znanost. Filozofija i fizika.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - steći uvid u povijesnu mijenu ove filozofske discipline tijekom razdoblja antičke,

srednjovjekovne, novovjekovne i suvremene filozofije; - doznati o odnosu fizike i metafizike, zatim fizike i matematike te fizike kao filozofije prirode i

prirodne znanosti- biti upućen u povijesni razvoj najvažnijih tema ove filozofske discipline: o shvaćanju

neprekinutosti i beskonačnosti, o odnosu između veličine i malenosti, o ideji indivizibila, o utemeljenju infinitezimalne metode...;

- doznati o filozofima koji su se u svojim spisima usredotočili na problematiku iz filozofije prirode: Platon, Aristotel, Kuzanski, Galileo, Newton, Kepler.

- biti upućen na hrvatske filozofe koji su promišljali o temama iz područja filozofije prirode: Kotruljević, Dragišić, Petrić, Bošković

- doznati o spisima u kojima je obrađena problematika pripadna filozofiji prirode. Primjerice, Timej (Platon), Fizika (Aristotel), O nebu (Aristotel), O učenom neznanju (Kuzanski), O plovidbi (Kotruljević), Nova sveopća filozofija (Petrić)




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 ---kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,25 20%završni usmeni ispit 1 80%

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuiranog praćenja literature (20%), dok 80% konačne ocjene čini završni usmeni ispit.



1. Albertus Magnus: Philosophia realis, Zagreb 2001.2. Aristotel: Fizika, Zagreb 1992.3. Aristotel: Metafizika, Zagreb 1992.4. Bacon, F.: Novi organon, Zagreb 1986.5. Bergson, H.: Stvaralačka evolucija, Zagreb 1999.6. Diels, H.: Predsokratovci. Fragmenti, Zagreb 1983.7. Hegel, G. W. F.: Enciklopedija filozofskih znanosti, Sarajevo 1965.8. Kant, I.: Kritika rasudne snage, Zagreb 1991.9. Kant, I.: Opća povijest prirode, Sarajevo 1989.10. Kant, I.: Metafizička polazna načela prirodne znanosti, Sarajevo 1990.11. Leibniz, G. W.: Izabrani filozofski spisi, Zagreb 1980.12. Platon: Država, Zagreb 1997.13. Platon: Timaj, Beograd 1981.14. Platon: Simpozij, u: Z. Dukat: Eros i Filia, Zagreb 1996.15. Schelling, F. W. J.: Sistem transcendentalnog idealizma, Zagreb 1986.16. Spinoza, B. de: Etika, Zagreb 2000.

Dopunska literatura

1. Berkeley, G.: O gibanju, Zagreb 1998.2. Bohr, N.: Atomna energija i opis prirode, Zagreb 2001.3. Bošković, R. J.: Teorija prirodne filozofije, Zagreb 1974.4. Bošković, R. J.: O zakonu neprekinutosti, Zagreb 1996.5. Cassirer, E.: Uz Einsteinovu teoriju relativnosti, Zagreb 1998.6. Dadić, Ž.: Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Zagreb 1992.7. Einstein, A.: Moja teorija, Zagreb 2000.8. Fink, E.: Igra kao simbol svijeta, Zagreb 2000.9. Foht, I.: Filozofija prirode, Beograd 1975.10. Grdenić, D.: Povijest kemije, Zagreb 2001.11. Heidegger, M.: Prolegomena za povijest pojma vremena, Zagreb 2000.12. Heisenberg, W.: Fizika i filozofija, Zagreb 1997.13. Heisenberg, W.: Promjene u osnovama prirodne znanosti. Slika suvremene fizike, Zagreb

1998.14. Staghun, G.: Potraga za tajnom života. Kratka povijest genetike, Zagreb 2003.15. Staghun, G.: Lov na najmanju česticu. Kratka povijest atomistike, Zagreb 2003.16. Supek, I.: Povijest fizike, Zagreb 1990.17. Tauber, G. E. (ur.): Einsteinova opća teorija relativnosti, Zagreb 1984.18. Weizsäcker, C. F. von: Jedinstvo prirode, Sarajevo 1988.19. Zavacki, K.: Osnove fundamentalne fizike, Zagreb 1996.

Literatura na stranom jeziku:1. Aristotel: O nebu, Beograd 1989.2. Bohm, D.: Uzročnost i slučajnost u savremenoj fizici, Beograd 1972.3. Böhm, W.: Die metaphysischen Grundlagen der Naturwissenschaften und Mathematik, 1966.4. Cassirer, E.: Zur modernen Physik, 1957.

5. Clarke, S.: Der Briefwechsel mit G. W. Leibniz von 1715/16, Hamburg 1990.6. Descartes, R.: Die Prinzipien der Philosophie, Hamburg 1992.7. Eriugena, J. S.: Über die Einteilung der Natur, Hamburg 1994.8. Hartmann, N.: Philosophie der Natur, 1950. 9. Heisenberg, W.: Fizika i metafizika, Beograd 1989.10. Hennemann, G.: Grundzüge einer Geschichte der Naturphilosophie und ihrer Hauptprobleme,

1975.11. Lotze, H.: Grundzüge der Naturphilosophie, 1960.12. Mittelstädt, P.: Philosophische Probleme der modernen Physik, Mannheim 1966.13. Monod, J.: Istraživanje u molekularnoj biologiji, Beograd 1976.14. Newton, I.: Matematische Grundlagen der Naturphilosophie, Hamburg 1988.15. Newton, I.: Papers and Letters on Natural Philosophy, Cambridge 1958.16. Pavlović, B. U.: Filozofija prirode, Zagreb 1978.17. Schelling, F. W. J.: Erster Entwurf eines Systems der Naturphilosophie, 18. Weizsäcker, K. F. von: Die Geschichte der Natur, Zürich 1954.19. Weizsäcker, K. F. von: Zum Weltbild der Physik, 1957.20. Whitehead, A. N.: A Inquiry Concerning the Principles of Natural Knowledge, 1919.21. Whitehead, Proces i realnost, Sarajevo 1968.22. Whitehead, A. N.: Pojam prirode, Beograd 1989.23. Whitehead, A. N.: Nauka i moderni svet, Beograd 1976.24. Wieland, W.: Die aristotelische Physik, Götttingen 1962.25. Zimmermann, W.: Evolution und Naturphilosophie, 1968.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Estetika














Obavezna predavanja omogućuju studentima svladavanje osnove discipline, klasičnih djela Platona, Aristotela, Kanta, Schellinga, Hegela,estetike 20.stoljeća, povijesti sistema oblikovanja autonomne umjetnosti i njegove razgradnje, diferencijacije u pojmovima umjetnosti i lijepoga, funkcije umjetnosti unutar različitih kultura.


Očekuje se da studenti/ce nakon izvršenih seminarskih obaveza iz Estetike i položenog ispita iz istog kolegija mogu: - objasniti nastanak Estetike kao filozofijske discipline i nabrojati sve filozofe koji se uzimaju kao

značajni za razvoj Estetike

- objasniti izvorno značenje umjetnosti- objasniti pojam ljepote u horizontu Estetike- u prilici uživanja umjetničkog djela morat će razlikovati subjektivno dopadanje od istinskog

estetičkog sviđanja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,00 -kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultate kolokvija, zadaće

0,50 30%

kontinuirana provjera znanja 0,50 10%završni usmeni ispit 3,00 60%




1. Aristotel, O pjesničkom umijeću, August Cesarec, 1983. 2. Hegel, G. W. F., Estetika I, II, III, Izdavačko - grafički zavod, Beograd, 1975.3. Kant, I., Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976. 4. Platon, Fedar, Naklada Jurčić, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

1. Adorno, T., Estetička teorija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.2. Barthes, R., Carstvo znakova, August Cesarec, Zagreb, 1989.3. Benjamin, W., Estetički ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986.4. Danto, A., Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb, 1997.5. Gadamer, H-G., Ogledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb, 2003. 6. Michaud, Y., Umjetnost u plinovitom stanju, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Socijalna filozofija




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatski












Od Platonove koncepcije pravednosti, prema kojoj svakom pojedincu treba pripasti odgovarajući položaj u polisu, uređenom saobrazno slojevima duše, Aristotelove definicije čovjeka kao zoon politikon, preko ideje Augustina o približavanju države Zemaljske državi Božjoj i Tominog posredovanja između Božjeg principa i Zemaljskog poretka, implicitno je kako je temeljna pretpostavka ostvarenja osnovnih ljudskih vrijednosti – sreće, vrlog života i slobode – odgovarajuća organizacija suživota s drugim ljudima.Teza o tome da čovjekova egzistencija, u načelu kao i u svakodnevlju, ne samo ovisi o strukturi ljudskog kolektiva, već je (najvećim) dijelom i sama intersubjektivna, pa stoga i kolektivna, javlja se na nešto drugačiji, ali i naglašeniji način u brojnim novovjekim filozofemima. Budući da je socijalna filozofija usmjerena na razmatranje pretpostavki i konsekvencija društva, specifično određenje tog pojma i njegovog razlikovanja od države, kako se ono nagovještava u Hobbesa, prevodi kod kasnijih kontraktualista, prije svega engleskih i francuskih prosvjetitelja, te u raznim filozofijama razvija do danas, treba smatrati i začetkom i glavnim poslom socijalne filozofije.- prirodno-pravna tradicija (Grotius, Hobbes, Locke, Rousseau); ideja o elementarnom pravu na

opstanak moguće je ozbiljiti jedino u ljudskoj udruzi; kontraktualizam: (a) karakteristike i razlike između prirodnog i civilnog stanja; (b) društveni ugovor kao prijelaz iz prirodnog u civilno /društveno) stanje (Hobbes, Locke, Spinoza, Rousseau); socijalno-filozofijske konsekvencije pojma ljudske prirode i prirodnog zakona (L. Strauss, J. Maritain; "Deklaracija o nezavisnosti", "Deklaracija o pravima čovjeka i državljanina" UN-a. "Europska konvencija o ljudskim pravima"); Čovjek kao društveno biće.

- (linearno shvaćena) povijest počiva na kolektivnom ljudskom djelovanju: Vico – povijest kao generička čovjekova prerada prirode; Voltaire i Condorcet – povijest kao napredovanje u individualno razvijenim, ali skupno akumuliranim znanjima i umjećima; A. Smith: prozvođenje bogatstva kao samorazvoj čovječanstva; Hegel – građansko društvo, privatno vlasništvo i institucija prava kao osnovne poluge moderne povijesti; Marx – znanost povijesti; Comte: tendencija razvoja k pozitivnom stupnju znanosti kao onome koji treba omogućiti ljudsku slobodu; neka osporavanja (linearnog pojma) povijesti (Nietzsche – vječno vraćanje onog jednakog: Gehlen – posthistorie; Foucault – diskontinuitet ljudskih događanja; Fukuyama – kraj povijesti);

- sloboda kao društvena kategorija. Rousseau – ljudi se udružuju – radi slobode; Kant – vječni mir kao pretpostavka slobode; sloboda – autonomija; Hegel – sloboda, privatno vlasništvo kao njezina supstancija, i država; Mill – osobna sloboda kao smisao ljudske egzistencije moguća u uvjetima minimalne državne regulative;

- znanstveno-tehnička civilizacija (industrijsko društvo) kao pretpostavka slobode (Comte, kasni Habermas) ili kao istovremeni inaugurator i reduktor slobode (M. Weber, L. Mumford, rani Horkheimer, H. G. Gadamer, A. Arendt; M. Heidegger i pitanje tehnike);

- društvo i država: Spinoza – odvajanje Crkve i države; Locke i Montesquieu – razdioba (političke) vlasti kao pokazatelj osamostaljenosti modernog društva; Hegel – narav države slijedi iz naravi društva; suvremene oporbe između komunitarianista (Bellah and al., MacIntyre, Michael Wlazer, djelom Ch. Taylor) i liberala (J. Rawls, R. Nozick, D. Ackermann) o društvu i zajednici; otvoreno društvo (Popper);

- jezik kao društveni fenomen: ljudska komunikacija (H. Arendt, Habermas); koncepcija jezika kao jezična igra (Wittgeinstein) i njezine društveno-teorijske konsekcencije (P. Winch); proces osobnog odrastanja je proces ulaženja u jezik kao kulturni kod (Lacan, J. H. Mead,C-L.

Strauss); struktura jezika i struktura društva (C-L. Strauss; strukturalizam);- socijalno-psihologijski pokazatelji društvene uvjetovanosti ososbnih svijesti; nagoni su rezultat

djelovanja okoline na prirodno dane potencijale (Freud); teorija individualizacije kao socijalizacije (J. H. Maed, A. Lorenzer, Lacan).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - prikazati glavne problematske okvire shvaćanja društvenosti kroz povijest filozofije,- objasniti suvremene rasprave između komunitarista i liberala o društvu i zajednici,- objasniti ključne aspekte ostvarenja i otuđenja društvenog bića u znanstveno-tehničkoj

civilizaciji, od kibernetičkog ustrojstva odnosa do socijalno-psihologijskog tumačenja uvjetovanosti,

- razvijati kritički odnos spram različitih kulturnih fenomena i ideologija,- povući razdjelne crte između socijalnog i političkog u povijesnoj perspektivi.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.5 ---pismeni kolokvij 1,5 25%referat 0,5 15%seminarski rad 0,5 -završni usmeni ispit 2 60%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata (15%), ocjena iz pismenog kolokvija (25%), a 60 % konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) tijekom nastave pripremio je referat; (2) prihvaćen mu je seminarski rad; (3) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Peter Sloterdijk (Peter Sloterdajk), Prezir masa: Ogled o kulturnim sukobima u modernom društvu, u: U istom čamcu, Beograd, 2001. (str. 133-203)

2. Immanuel Kant, Pravno politički spisi, Politička kultura, Zagreb, 2000. (iz ove knjige samo članke: „Što je prosvjetiteljstvo“ i „Nagađanja o početku čovječanstva)

3. Karl Marx – Friedrich Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1989. (iz ove knjige samo članke: „Prilog jevrejskom pitanju“ i „Prilog kritici Hegelove filozofije prava“)

4. Hannah Arendt, Vita activa, Biblioteka August Cesarec, Zagreb, 1991. 5. Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb, 1994.

Dopunska literatura

1. Thomas Hobbes, Levijatan, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004. 2. Džon Lok (John Locke), Dve rasprave o vladi, Utopija, Beograd, 2002. 3. Jean-Jacques Rousseau, Društveni ugovor, Školska knjiga, Zagreb. 4. Immanuel Kant, Metafizika ćudoređa, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. 5. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša, Sarajevo,

1964.6. Karl Marx, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1989. 7. Slavoj Žižek, O nasilju, Naklada Ljevak, Zagreb, 20088. Michel Foucault, Hermeneutika subjekta, Svetovi, Novi Sad, 2003. 9. Michel Foucault, Spisi i razgovori, Fedon, Beograd, 2010. 10. Gilles Deleuze, Razlika i ponavljanje, Fedon, Beograd, 2009. 11. Gilles Deleuze, Felix Guattari, Anti-Edip: kapitalizam i shizofrenija, Izdavačka knjižarnica

Zorana Stojanovića, 1990. 12. Gilles Deleuze, Niče i filozofija, Plato, Beograd, 1999. 13. Gilles Deleuze, Pregovori 1972-1990, Loznica: Karpos, Beograd, 2010. 14. Gilles Deleuze, Fuko, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 1989. 15. Gilles Deleuze, Kler Parne, Dijalozi,, Fedon, Beograd, 2009.16. Peter Sloterdijk, Neither Sun nor Death, translation by Steven Corcoran, Semiotext(e), 2011.17. Peter Sloterdijk, Die Sonne und der Tod, Dialogische Untersuchungen mit Hans-Jürgen

Heinrichs, 2001

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Buddhistički tekstovi














Problematiziranje predmeta: Buddhizam kao filozofija, kao individualni praktički put «oslobođenja» ili kao religija. Mnogostrukost i jedinstvo povijesnih pravaca razvitka (Hinayana, Mahayana, Vajrayana). Odnos teorijskog i praktičkog u buddhizmu te razlika spram mjerodavnih Zapadnih modela (elementi buddhističke ontologije, logike i etike). Osnovni pojmovi: anatman, shunyata i problem nesupstancijaliteta. Pet agregata (skandha) i međuzavisno nastajanje (pratitya-samutpada). Četiri plemenite istine i osmerostruki plemeniti put. Bodhicitta i gledište Mahayane: apsolutna i relativna istina (šest paramita i ideal bodhisattve, te odnos mudrosti i suosjećanja).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će:- biti osposobljeni samostalno se orijentirati u istraživanju raznorodne buddhističke literature- razumjeti posebnost buddhističkog shvaćanja filozofije, posebice određenje i odnos teoretskog i

praktičkog te shvatiti neophodnost posebne metode istraživanja te tradicije- upoznati i razumjeti temeljne pojmove buddhističke filozofske tradicije: anatman, pet agregata

(skandha), međuzavisno nastajanje, shunyata, bodhicitta- znati objasniti sličnosti i razlike osnovnih pojmova buddhističke filozofske tradicije i osnovnih

pojmova zapadne filozofije

predavanja terenska nastava

vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije

obrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 -aktivnost na seminarskoj nastavi 0,25 -referat 0,75 20%završni usmeni ispit 1,25 80%

Ukupno 3Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz usmene prezentacije referata i ocjena iz završnog usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz referata, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjeneStudent je ostvario ocjenu 4 iz referata i 3 iz završnog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ref. x 0,2) + (isp. x 0,8). U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,2) + (3 x 0,8) = 0,8 + 2,4 = 3,2 = 3. Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su i usmeno prezentirali referat i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Edelglass W. i Garfield J. (ur). Buddhist Philosophy: Essential Readings, Oxford University Press, New York, 2009.

2. Veljačić Č., Budizam, Beograd, 1977.3. Ščerbatski, F., Koncepcija buddhističke nirvane, Demetra, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

1. Lopez, D. S. Heart Sutra Explained, State University of New York Press, New York, 1987.2. Veljačić Č. Dhamma-padam, Put ispravnosti. Antologija buddhističke etike, Naprijed, Zagreb,

1990.3. Mikulić, «Teškoće s nirvanom», Filozofska istraživanja, 101 God. 26 (2006) Sv. 1, str.151–

163.4. Jakić, I. V. «Sutra srca: prijevod s tibetskog, usmeni komentar Geše Lha Rampa Ngawang

Dargye s popratnim razjašnjenjima», u Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 37 (2005) 4(138), 2005., str. 121-144.

5. Priest G. i Garfield J. «Nagarjuna and the Limits of Thought», Philosophy East West, 53, 2003.6. Premur, K. Buddhine besjede i Mahayanske sutre, Demetra, Zagreb, 2001.7. Dean , J., On knowing reality. The Tattvartha chapter of Asanga's Bodhisattvabhumi, Motilal

Banarsidass, Delhi, 1982.8. Ščerbatski F., Buddhistička logika I. i II., Demetra, Zagreb, 2005-2006.9. Ščerbatski F., Ranobuddhistička dharma, Demetra, Zagreb, 2005.10. Veljačić Č., Ethos spoznaje u Evropskoj i u Indijskoj filosofiji, BIGZ, Beograd, 1982.11. Filozofija istočnih naroda, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983.12. Philosophia perennis, Demetra, Zagreb, 2003 .13. Razmeđa azijskih filozofija, Liber, Zagreb, 1978.14. Huang-po, Zen učenje Huang Poa: o prenošenju duha s onu stranu misli, Jesenski i Turk,

Zagreb, 2004.15. Blofeld, J., Zen velikog bisera, Fokus komunikacije, Zagreb, 2003.

16. Suzuki, S., Zen um, početnikov um, Biovega, Zagreb, 2001.17. Suzuki,D. T. Uvod u zen budizam, Quantum, Zagreb, 2001.18. Revel/Ricard.The monk and the philosopher, Schocken books, New York, 1999.19. Pažanin, M. Skrivene poruke tibetskog budizma, Profil international, Zagreb, 2009.20. Ray, R. A., Indistructible truth. The living spirituality of tibetan buddhism, Shambhala, Boston,

2000

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Filozofija moderne umjetnosti














Izborna su predavanja namijenjena studentima s posebnim interesom za modernu umjetnost. Teme i obvezatna literatura zasnivaju se na problemima refleksije o umjetnosti i lijepome 20.stoljeća i na uspostavljanju dijaloga s teorijom književnosti, likovnih i glazbenih umjetnosti odnosno audiovizualnih medija.


Očekuje se da studenti/ce nakon položenog ispita iz kolegija Filozofija moderne umjetnosti mogu: - nabrojati učenja i smjerove modernih estetičkih učenja- objasniti nastanak i razvoj čiste umjetnosti- razumjeti značaj Kantove analitike lijepoga za razvoj moderne umjetnosti - odriješit se pojmovnog i čuvstvenog učitavanja smisla u remek-djela moderne umjetnosti




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,50kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultate kolokvija, zadaće)

0,50

završni usmeni ispit 1,00Ukupno 2 100%

Način oblikovanja konačne ocjene



1. R.Bubner, Estetsko iskustvo2. E.Grassi, Moć mašte3. R.Barthes, Carstvo znakova4. C.Jencks (ur.) Vizualna kultura5. A.C.Danto, Preobražaj svakidašnjega6. P.Virilio, Brzina oslobađanja

Dopunska literatura

1. W. Welsch, Aesthetisches Denken2. G.Dorfles, Kič3. N.Goodman, Jezici umjetnosti4. R.Lachmann Phantasia, Memoria , Rhetorica5. D.Pejović (ur.) Nova filozofija umjetnosti

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Etika






izv. prof. dr. sc. Vladimir Jelkić 14




mr. sc. Darija Rupčić, zn. novakinja, asistentica

14prema rasporedu




UvodnoVrste etičke refleksije (mitološka, književna, filozofska, teološka, znanstvena, moralizam). Razlikovanje etike i morala. Podrijetlo nazivaka. Etika u sustavu filozofskog mišljenja. Mogućnosti periodizacije.Antička etikaa) Mitsko književni etički iskazi. Misterije. Orfizam. Moralni nadzori u Ilijadi i Odiseji. Hesiod

(pravednost i radišnost; antagonizam i mjera). Tragičari i komediografi.b) Predsokratovci. Miletska škola (Tales, Anaksimandar, Anaksimen). Pitagora i pitagorejci.

Heraklit. Elejska škola (Parmenid, Zenon). Empedoklo. Anaksagora. Demokrit (eutiemija).c) Sofisti i Sokrat. Sofistika. Suprotnosti prirodnog i zakonitog, zakonitog i pravednog. Moralni

relativizam i nihilizam. Pravo slabijeg i pravo jačega. Sokrat u traženju izvjesnosti. Ironija i majeutika. Znanje kao vrlina. Demon kao savjest. Blaženstvo. Sokratovi učenici.

d) Platon. Horizam idejnog pojmovnog svijeta, ideja dobra, najviše dobro. Dijametričke vrline – staleži. Učenje o državi. Pravednost.

e) Aristotel. Odnos prema Platonu. Blaženstvo kao najviše dobro. Slojevi duše i podjela vrlina: etičke i dianoetičke vrline. Vrlina kao sredina. Etika i politika.

f) Epikur. Metafizički atomizam i etički individualizam. Zadovoljstvo kao najviše dobro. Tjelesna i duhovna zadovoljstva. Ideal mudraca. Epikurejci.

g) Stoička škola. Život u skladu s prirodom. Vrline. Učenje o afektima. Pojam dužnosti. Stoički ideal mudraca. Pojam čovječanstva. Učenje o slobodi (Epiktet). Ciceronovo posredovanje stoicizma i grčke filozofije uopće.

Ranokršćanska i srednjevjekovna etikaa) Ranokršćanska etika. Ivanovo evanđelje. Pavlove poslanice. Kristov zakon. Prvi kršćani i ethos

zajedništva. Pelagije i Augustin. Augustinovo učenje o slobodnoj volji.b) Srednjevjekovna etika. Rana skolastika. Abelard. Teološka etika Tome Akvinskog. Povratak

Aristotelu. Virtutes politicae. Prirodni moralni zakon i pozitivni Božji zakon. Nominalizam. Apsolutna Božja moć i sloboda. Teorija dvostruke istine i zasnivanje humanizma.

Novovjeka etika do Kantaa) Renesansa. Moral izvan teoloških okvira. Zasnivanje u prirodnom poretku. Montaigne. Condicio

humana. F. Bacon. N. Machiavelli. H. Grotius. Prirodno pravo.b) Etičke rasprave u engleskoj empirističkoj tradiciji. Th. Hobbes. Društveni ugovor. Kembrička

škola. J. Locke. Moralni zakonodavci: Bog – država – javno mnijenje. Zakon i sankcije – Shaftsbury. Moral na tlu osjećajnosti. Škotska škola. D. Hume. Moral sense. A. Smith.

c) Metafizička etika racionalizma. R. Descartes. B. de Spinoza. Etika bez slobode. G. W. Leibnitz. Mondaloška etika. Ch. Wolff. Sistematizacija ideja.

d) Prosvetiteljstvo. Priroda i društvo kao etička opreka. Helvetius – Rousseau. Enciklopedisti. Materijalistička etika.

Kantov kopernikanski obrat u eticia) Kriticizam i praktična načela. Obrnutost u kritičkom ograničavanju spekulativnog i praktičnog

uma. Praktična načela: maksime, praktični propisi i moralni zakon. Materijalna praktična načela. Kategorički imperativ. Hipotetički imperativ.

b) Volja i određenje volje. Volja kao praktični um. Čisti praktični um i formalni način određivanja. Moralni zakon i sloboda. Autonomija i heteronomija. Fakt uma. Dužnost. Moralnost i legalnost.

c) Pretpostavke i konzekvencija moralnog djelovanja. Dualizam osjetilnog i inteligibilnog svijeta. Kauzalitet slobode i kauzalitet čistog praktičnog uma. Dobro i zlo. Paradoks metode. Obrnutost u određivanju najvišeg dobra. Obrnutost moralnog osjećaja. Pojam osobe i carstvo svrha. Postulati čistog praktičkog uma.

Njemački idealizam – sljedbenici i kritičaria) Fichte. Prevladavanja Kantova dualizma. Ja kao apsolutna autonomija. Tatsache. Tathandlung.

Načela i kategorije nauke o znanosti.b) Hegel. Kritka Kantove etike. Pravo i moral. Sadržajna etika. Volja i sloboda. Moralnost kao

stupanj objektivnog duha. Dobro i savjest. Moralnost – običajnost – država.c) Na crti romantike. Schelling i problem zla. Schleiermacher. Etičko povezivanje prirode i uma.d) Schopenhauer. Pobijanje normativne etike. Samilost kao moralni princip.e) Hegelovska ljevica. S. Kierkegaard. Etičko – religiozni individualizam. L. Feuerbach. Načelo

osjetilnosti. K. Marx. Moral i otuđenje. Moralna i revolucionarna praksa. Prijepor oko marksističke etike.

f) Kantovo naslijeđe. Novokantovska etika. H. Cohen. P. Natrop. W. Windelband. H. Ricket. Rasprava o etici i socijalizmu. M. Scheler i kritika Kantova formalizma. Materijalna vrijednosna etika.

Etički smjerovi u novijoj i suvremenoj filozofijia) Utilitarizam. J. Bentham. Načelo dobrobiti. J. St. Mill.b) Pozitivistička etika. A. Comte. Pozitivna metoda. Etika kao "društvena statika". Moral kao

pomirenja egoizma i altuizma.c) Evolucionistička etika. Ch. Darwin. Teorija evolucije. H. Spencer. Sreća kao cilj evolucije.

Načelo napretka. Podvrgavanje morala zakonima održavanja vrste.d) Kritiza morala. F. Nietzsche. Imoralizam. Moral slabih i moral jakih. Nadčovjek. Nihilizam.

Prevrednovanje vrednota.e) Meta-etika. Analiza moralnih iskaza. Kognitivističke i nekognitivističke teorije.f) Egzistencijalistička etika. K. Jaspers. Nutarnje i vanjsko djelovanje. J. P . Sartre. Situacija i

sloboda. A. Camus. Krišćanski egzistencijalizam.g) Etička strujanja i posebni pristupi. Religijska etika. Protestantska etika. Komunikativna etika.

Ekologijska etika. Znanstveni pristupi moralu. Sociologija morala. Psihologija morala.h) Suvremeni utilitarizam (konzekvencijalizam)i) Kontraktualizamj) Suvremena etika krepostik) Feminizam (etika brige)l) Primijenjena etika

Etika u hrvatskoj filozofijiEtički spisi na latinskom jeziku. Moralne pouke (M. Marulić). Etika i povijest (Gj. Arnold). Apologija kršćanske etike (U. Talija). Neoskolastika (S. Zimmermann). Skica za povijest etike (M. Tkalčić). Kritika moralne svijesti (M. Kangrga). Rehabilitiranje praktične filozofije (A. Pažanin, P. Barišić). Egzistencijalizam (J. Kribl, I. Koprek). Personalizam (J. R. Romić, F. Zenko). Moralnost kazne (I. Primorac). Teorija činjenica (N. Miščević). Pravo i moral (M. Matulović). Etika i odgoj (M. Polić).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - definirati filozofijsku disciplinu Etike kroz povijest i obrazložiti zašto se Etika treba uzimati u ozir

kao nauk, a ne kao znanost! - opisati povijesno-filozofijske granice etičkih pojmova poput: vrline, moralizma, dobra/zla... kao i

aktualnost propitivanja njihove kulturno-filozofijske uloge u suvremenosti - usporediti filozofijske uvide i procjene antičkog svijeta s modernim; analizirati u čemu je

epohalni preobrat od antike (Aristotel) do moderne etike (Kant)- argumentirati i polemizirati sa stajališta ETIKE kao nedostatnog horizonta u neovisnom i

kritičko-filozofskom promišljanju postojećih lokalnih i globalnih konstelacija suvremenog svijeta; u tom smislu argumentirati za DOPUNU ETIČKOG MIŠLJENJA POLITIČKIM AKTVITETOM





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.5 ---pismeni kolokvij 1,5 25%referat 0,5 15%seminarski rad 0,5 -završni usmeni ispit 2 60%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata (15%), ocjena iz pismenog kolokvija (25%), a 60 % konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) tijekom nastave pripremio je referat; (2) prihvaćen mu je seminarski rad; (3) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Aristotel, Nikomahova Etika2. Immanuel Kant, Osnove metafizike ćudoređa, 3. Immanuel Kant, Kritika praktičkog uma4. Peter Singer, Praktična etika5. William K. Frankena, Etika 6. Nietzsche. S onu stranu dobra i zla

Dopunska literatura

1. Platon: Fedon, Protagora, Menon, Država, Zakoni, Fileb 2. Aristotel, Politika 3. Hobbes. Leviathan 4. Spinoza: Etika, Teološko-politički traktat, Politički traktat 5. Rousseau: Društveni ugovor, O podrijetlu nejednakosti 6. Kant: Kritika čistog uma, Um i sloboda, Metafizika ćudoređa 7. Fichte: Odabrane filozofske rasprave, Osnova cjelokupne nauke o znanosti 8. Hegel: Osnovne crte filozofije prava, Fenomenologija duha (Gospodar i sluga i VIc glava),

Sustav ćudorednosti 9. Mill: O slobodi, Utilitarizam 10. Nietzsche. Volja za moć, Genealogija morala, S onu stranu dobra i zla 11. Scheler: Položaj čovjeka u kozmosu 12. Manheim: Ideologija i utopija 13. Sartre: Egzistencijalizam je humanizam 14. Camus: Mit o Sizifu, Pobunjeni čovjek 15. Weber: Protestantska etika i duh kapitalizma 16. Fromm: Bijeg od slobode, Zdravo društvo, Čovjek za sebe 17. Gehlen: Čovjek 18. Suhodolski: Moderna filozofija čovjeka 19. Horkheimer-Adorno: Dijalektika prosvetiteljstva 20. Kangrga: Etički problem u djelu K. Marxa, Etika i sloboda, Razmišljanja o etici, Smisao

povijesnog, Etika ili revolucija, Praksa, vrijeme, svijet, Etika 21. Schelling: O bitstvu slobode 22. Schopenhauer: Svijet kao volja i predožba 23. Bloch: Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo 24. Cipra: Misli o etici 25. Reale: Sokrat 26. Nietzsche. Volja za moć, Genealogija morala

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Novovjekovna filozofija













OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Nikola Kuzanski: negativna i pozitivna teologija, tumačenje svijeta i koncepcija beskonačnosti, koncepcija stvaranja, coincidentia oppositorum, docta ignorantia. Marsilio Ficino: pia philosophia ili docta religio, theologia platonica. Giordano Bruno: kritika aristotelizma, obrana Kopernika, filozofija i matematika, filozofija i teologija. Francis Bacon: Nova Atlantida, velika obnova, metoda znanosti i idoli, novi organon. Jakob Boehme: mistika i teozofija. Thomas Hobbes: analitička i sintetička metoda spoznaje, tijelo i akcidencije, nominalizam. John Locke: kritika urođenih ideja: duša je tabula rasa, ničega nema u umu, što prije nije bilo u osjetilu, jednostavne i složene ideje, primarna i sekundarna svojstva, vanjsko iskustvo ili osjet i unutarnje iskustvo ili refleksija, kritika dogmatskog pojma supstancije, stupnjevi spoznaje, opseg spoznaje. George Berkeley: nominalizam, kritika apstraktnih ideja, negacija materijalne supstancije, esse = percipi, subjektivnost svih svojstava, subjektivni idealizam. David Hume: percepcije: ideje i impresije, intuitivna i demonstrativna spoznaja, asocijacija ideja, kauzalitet, skepticizam, kritika pojma supstancije. Blaise Pascal: jensenizam i Port Royal, filozofija i religija, skepticizam i dogmatizam, logika srca. Rene Descartes: radikalna dvojba i neuzdrmljivi temelj, res cogitans - res extensa, pitanje metode, samosvijest i izvjesnost, opstojnost Božja. Benedikt de Spinoza: filozofija i teologija, etika kao ontologija, geometrijska metoda, Deus sive natura, causa sui, supstancija, modusi i atributi, nauk o afektima. Gottfried Wilhelm Leibniz: logika i metafizika, jednostavnost i jedinstvo supstancije, apetit i percepcija, percepcija i apercepcija, hijerarhija supstancija, princip individuacije, stupnjevi spoznaje, teodiceja, prvotna djelatna sila.Prosvjetiteljstvo u Francuskoj. Charles de Secondat Montesquieu. Jean Jacques Rousseau. Prosvjetiteljstvo u Njemačkoj. Gotthold Ephraim Lessing. Moses Mendelssohn. Immanuel Kant: Kritika čistog uma, praktičkog uma i snage suda i problem mogućnosti, nužnosti i zbiljnosti metafizike kao znanosti. Johann Gottlieb Fichte: apsolutno Ja. Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling: priroda apsoluta. Georg Wilhelm Friedrich Hegel: apsolutni duh. Johann Georg Hamann. Johann Gottfried Herder. Friedrich Heinrich Jacobi. August Wilhelm i Friedrich Schlegel. Novalis. Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher. Franz von Baader. Søren Kierkegaard. Karl Marx.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - doznati o filozofskim orijentacijama novovjekovlja, pri čemu će unutar razdoblja moći razlikovati

nekoliko različitih tradicija: renesansnu, racionalističku, empirističku i prosvjetiteljsku- steći uvid u filozofsko mišljenje najvažnijih novovjekovnih mislioca: Kuzanski, Ficino, Descartes,

Leibnitz, Hobbes, Bacon, Hume, Locke, Spinoza, Bayle, Voltaire, Rousseau.- razumjeti temeljne odrednice novovjekovnoga mišljenja: koncepcija beskonačnosti, kritika

urođenih ideja, naglašavanje važnosti metode, o umu kao vrhovnom načelu, obaranje teološke zgrade srednjovjekovnoga mišljenja...

- doznati da se u novovjekovlju afirmiraju filozofske discipline, poput, primjerice, filozofije politike i filozofije prirode

- biti upoznat s osnovnim postavkama iz najvažnijih djela novovjekovne filozofije: O učenom neznanju (Kuzanski), Rasprava o metodi (Descartes), Dvije rasprave o vladi (Locke), Filozof neznalica (Voltaire).





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.5 ---kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,5 20%aktivnost na seminarskoj nastavi 0,5 20%završni usmeni ispit 2,5 60%

Ukupno 5 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuiranog praćenja literature (20%), ocjena aktivnosti na seminarskoj nastavi (20%), dok 60% konačne ocjene čini završni usmeni ispit.



1. Erna Banić-Pajnić (priređivač sveska), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, sv. 3 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);

2. Vladimir Filipović (ur.), Filozofija renesanse i odabrani tekstovi filozofa, Filozofska hrestomatija, sv. 3 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1956 [1. izd.], 1978, [2.], 1982 [3.] ili 1983 [4. izd.]);

3. Vanda Božičević (priređivačica sveska), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije, sv. 4 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);

4. Damir Barbarić (priređivač sveska), Filozofija racionalizma, Hrestomatija filozofije, sv. 5 (Zagreb: Školska knjiga, 1997);

5. Danilo Pejović, Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Filozofska hrestomatija, sv. 6 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1957 [1. izd.], 1978, [2. izd.], 1982 [3. izd.] ili 1983 [4. izd.]);

Dopunska literatura

1. Nicolaus Cusanus, De docta ignorantia / Nikola Kuzanski, O učenom neznanju, uredila Erna Banić-Pajnić, preveli Luka Boršić i Irena Galić (Zagreb: Institut za filozofiju, 2007);

2. Giovanni Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu / Oratio de hominis dignitate, s latinskog preveo, izvornik priredio, uvod i bilješke napisao Sinan Gudžević (Zagreb: Nova stvarnost, 1998);

3. Hanna-Barbara Gerl, Einführung in die Philosophie der Renaissance (Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft, 1989);

4. Francis Bacon, Novi organon, preveo Viktor D. Sonnenfeld, prijevod redigirao Vladimir Vratović (Zagreb: Naprijed, 1986);

5. Thomas Hobbes, Levijatan, prijevod Borislav Mikulić (Zagreb: Jesenski i Turk, 2004); 6. Concha Roldán (ur.), »Leibniz: Perspektiva i aktualnost«, Filozofska istraživanja 17/2 (1997),

str. 265-424; 7. Renati Des-cartes, Meditationes de prima philosophia / René Descartes, Razmišljanja o prvoj

filozofiji, s latinskog izvornika preveo Tomislav Ladan (Zagreb: Demetra, 1993);8. Benedikt de Spinoza, Etika dokazana geometrijskim redom, preveo Ozren Žunec (Zagreb:

Demetra, 2000); 9. George Berkeley, De motu / O gibanju, preveo s latinskog: Šimun Selak (Zagreb: Hrvatski

studiji – Studia Croatica Sveučilišta u Zagrebu, 1998);10. Charles Louis de Secondat Montesquieu, O duhu zakona I-II, prevela Marija Spajić, priredio

Dimitrije Savić (Zagreb: Demetra, 2003-2008); 11. Jean Jacques Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima;

Društveni ugovor, s francuskog preveo Dalibor Foretić (Zagreb: Školska knjiga, 1978);12. Julien Offray de La Mettrie, Čovjek stroj; Rasprava o duši; Čovjek biljka, s francuskog preveo i

predgovor napisao Josip Balabanić (Zagreb: Artresor naklada, 2004).

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Osnove kritičkog mišljenjaBodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 4Broj sati nastave (P+V+S) 2+0+0Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

ljetni semestar











1. Kant i kriticizam2. Marxova kritika svega postojećeg3. Nietzscheov nihilizam i prevrednovanje svih vrijednosti4. Foucaultova arheologija znanja5. Manifest za filozofiju (i politiku) Alaina Badioua6. O smislenosti filozofskog angažiranja7. Za ponovnu uspostavu političkog – Slavoj Žižek 8. Sablasti Marxa u dekonstrukciji Jacquesa Derridae9. Gramatika mnoštva Paola Virnoa10. Svijet kao Imperij – Antonio Negri i Michael Hardt11. Rancièreov prijepor kao osnova politike (i filozofije)12. Jean-Luc Nancy i pitanje zajednice 13. Biopolitika: negativna – Agamben, i pozitivna – Esposito14. Hakerski manifest McKenzie Warka15. Arhiv medija intelektualne kooperative BILWET


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- analizirati koje su to pojavnosti u svijetu oko nas što ih je moguće postaviti u vidokrug

filozofijsko-kritičkog odnošenja- razlikovati među pojmovima fundamentalizma, tolerancije, političke korektnosti, globalizacije,

subjektivnosti, identiteta, ljudskih/građanskih prava, postmodernizma, multikulturalizma i, last but not least, bioetike/biopolitike, te kroz suvremeno tematiziranje koncepta »ljudskog života« uspostaviti primjeren filozofski način pristupa tome problemu;

- definirati pitanja slobode volje, propitivanja identiteta i kontingencije mogućeg;- argumentirati za eminentno filozofijsku, pa onda i društveno-humanističku mogućnost promjene

danih okolnosti, s posebnim osvrtom na socio-politički aktivizam




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 ---aktivnost na nastavi (pisani esej) 0,5 20%tri pismena kolokvija 1.75 50%završni usmeni ispit 1 30%

Ukupno 4Način oblikovanja konačne ocjene

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se aktivnost na nastavi (pisanje eseja) u omjeru 20%, zatim 30% ocjene proizlazi iz završnog usmenog ispita, dok 50 % konačne ocjene čini aritmetička sredina ocjene iz tri pismena kolokvija ocjena.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) Položio sva tri kolokvija; (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1984.2. Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994. 3. Žarko Paić, Moć nepokornosti. Intelektualac i biopolitika, AntiBarbarus, Zagreb 2007.4. Marijan Krivak, Biopolitika. Nova politička filozofija, Anti Barbarus, Zagreb 2008.

Dopunska literatura

1. Karl Marx, Manifest komunističke partije, Arkzin, Zagreb 1999.2. Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Jesenski i Turk, Zagreb 2001.3. Slavoj Žižek, O nasilju, Naklada Ljevak, Zagreb 2008. 4. Antonio Negri & Michael Hardt, Imperij, Arkzin/Multimedijski institut, Zagreb 2003. 5. Marijan Krivak, Protiv! Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici… i filozofiji, HFD,

Zagreb 2007.6. Freidrich Nietzsche, Volja za moć & slučaj Wagner, Naklada Ljevak, Zagreb 2006.7. Jacques Derrida, Sablasti Marxa. Stanje duga, rad tugovanja i nova Internacionala Hrvatska

sveučilišna naklada, Zagreb 2002.8. Paolo Virno, Gramatika mnoštva, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.9. McKenzie Wark, Hakerski manifest, Multimedijalni institut, Zagreb 2006. 10. BILWET, Arhiv medija, Arkzin, Zagreb 1998.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Filozofijska hermenutika














Hermeneutika kao teorija razumijevanja; razumijevanje kao bit čovjeka; razumijevanje i tumačenje; razumijevanje i objašnjavanje: povijest hermeneutike; hermeneutika kao umijeće tumačenja tekstova - egzegeza; hermeneutika kao duhovna znanost; hermeneutika kao filozofija; razlika između znanstvene (filologijske, pravne, historijske, teologijske) i filozofijske hermeneutike; okolnosti, uvjeti, dometi i granice razumijevanja; razumijevanje i nerazumijevanje; predmet hermeneutike: primat govora i njegovog fiksiranog oblika - teksta; razumijevanje različitih povijesnih epoha, stranih jezika; hermeneutički krug; predrasude razumijevanja; odnos dijela i cjeline teksta,

opusa, epohe; hermeneutika kao poimanje povijesti i povijesnosti; povijesni horizont razumijevanja - povijesno uvjetovano predrazumijevanja onog razumijevanog; problematika “istine razumijevanja”; opovrgavanje povijesne objektivnosti i neutralnosti; jedinstvenost i mnoštvenost povijesnog horizonta; “pretapanje horizonata”; djelatna povijest i povijesna predaja; povijesnost razumijevanja i povijesnost predmeta razumijevanja; hermeneutika kao analitika tubitka; zasnivanje kružne strukture razumijevanja u vremenitosti tubitka; hermeneutika i ontologija.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - razumjeti zašto je hermeneutika kao teorija razumijevanja moderna i živa, kako u filozofiji tako i

u drugim humanističkim znanostima. - istumačiti ključne hermeneutičke mislioce, npr. Schleiermachera i Gadamera, da bi se kroz

njihove paradigme činila praksa "tumačenja teksta". - kritički sagledati teze o povijesnoj objektivnosti i neutralnosti, a optirati za pluralnost teza. Naša

uvjetovanost "hermeneutičkim krugom".




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenikontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, reflektivan osvrt na nastavne sadržaje))

0,50

kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji) ili završni pismeni ispit

1,50

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjene



1. Kierkegaard, S., Bolest na smrt, Mladost, Beograd, 19802. Nietzsche, F. W., Antikrist, Izvori, Zagreb, 19993. Jaspers, K., Filozofija egzistencije, Prosveta, Beograd, 1973.4. Heidegger, M., Bitak i vrijeme Naprijed, Zagreb, 1985. Peto i šesto poglavlje5. Sartre, J. P., Bitak i ništo, Demetra, Zagreb, 2006.-2007. Drugi i treći dio

Dopunska literatura

1. Buber, M., Ja i ti , Vuk Karadžić, Beograd, 19772. Marcel, G. H., Bivstvovanje i imanje, Veselin Masleša, Sarajevo, 1989.3. Toeplitz, K., Kjerkegor Grafos, Beograd, 19804. Jelkić, V., Nietzsche: povratak vlastitosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb5. Wisser, R., Karl Jaspers: Filozofija u obistinjenju, KruZak Zagreb, 20006. Solomon, S.S., From Rationalism to Existentialism, Rowman&Littlefield, Lanham, 20017. Dreyfus, H. L., Wrathall, M. A. A Companion to Phenomenology and Existentialism, Wiley-

Blackwell, 2009

8. Sutlić, V., Kako čitati Heideggera, August Cesarec, Zagreb, 19899. Dostojevski, F.M.. Zapisi iz podzemlja, Šareni dućan, Koprivnica, 200310. Sartre, J. P., Mučnina, Konzor, Zagreb,199711. Camus, A. Stranac, Globus media, Zagreb, 200412. Bergman, I. (1957) Sedmi pečat13. Antonioni, M. (1961) Noć

ISPITNI ROKOVI – preddiplomski studij 1. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK1.-30.09.2015.

Grčka filozofija I. izv. prof. dr. sc. Ž. Senković

17.11. 9h 28.01. 9h 11.02. 9h 20.04. 9h 17.06. 9h 01.07. 9h 02.09. 9h 16.09. 9h

Uvod u filozofiju izv. prof. dr. sc. Vl. Jelkić 18.11. 28.01. 25.02. 21.04. 17.06. 08.07. 03.09. 23.09.Strani jezik – engleski I - II doc. dr. sc. Biljana

Oklopčić13.11. 10,30h 28.01. 9h 11.02. 9h 15.04.

12,30h15.06. 9h 29.06. 9h 01.09. 10,00h 15.09. 10,00h

Strani jezik – njemački I G. Todorović, viša predavačica

04.02. 14h 25.02. 14h 15.04.15,45 17.06. 14h 01.07. 14h 09.09. 14h 23.09. 14h

Strani jezik – njemački II G. Todorović, viša predavačica

17.06. 16h 01.07. 16h 09.09. 16h 23.09. 16h

Filozofski topoi renesansne književnosti

doc. dr. sc. K. Šimić 10.02. 9h 24.02. 9h 21.04. 9h 23.06. 9h 07.07. 9h 07.09. 9h 21.09. 9h

Filozofija politike prof. dr. sc. P. Barišić, VS 21.11. 17h 26.01. 11h 20.02. 11h 17.04. 11h 22.06. 11h 07.07. 11h 08 09. 11h 29.09. 11hGrčka filozofija II. izv. prof. dr. sc. Ž.

Senković17.11. 10h 28.01. 10h 11.02. 10h 20.04. 10h 17.06. 10h 01.07. 10h 02.09. 10h 16.09. 10h

Logika I doc. dr. sc. M. Žeželj, dr. sc. I. Stublić 12.11. 29.01 12.02. 16.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.

Filozofska terminologija doc. dr. sc. B. Pešić 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.Uvod u metodologiju znanstvenog rada

doc. dr. sc. D. Balić 18.11. 30.02. 17.02. 21.04. 23.06. 07.07. 01.09. 15.09.

2. godina


rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.


Logika II doc. dr. sc. M. Žeželj, dr. sc. I. Stublić 12.11. 29.01 12.02. 16.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.

Srednjovjekovna filozofija doc. dr. sc. D. Balić 18.11. 30.02. 17.02. 21.04. 23.06. 07.07. 01.09. 15.09.Strani jezik – engleski III - IV D. Kuna, viša predavačica 14.11. 9h 30.01. 9h 13.02. 9h 17.04. 9h 19.06. 9h 03.07. 9h 04.09. 9h 18.09. 9h

Filozofijska teologija izv. prof. dr. sc. Ž. Senković

17.11. 11h 28.01. 11h 11.02. 11h 20.04. 11h 17.06. 11h 01.07. 11h 02.09. 11h 16.09. 11h

Strani jezik – njemački III G. Todorović, viša predavačica

04.02. 16h 25.02. 16h 15.04.17,30 17.06. 16h 01.07. 16h 09.09. 16h 23.09. 16h

Strani jezik – njemački IV G. Todorović, viša predavačica

17.06. 16h 01.07. 16h 09.09. 16h 23.09. 16

Hrvatska filozofija doc. dr. sc. D. Balić 18.11. 30.02. 17.02. 21.04. 23.06. 07.07. 01.09. 15.09.Gnoseologija doc. dr. sc. B. Pešić 19.11. 04.02. 18.02. 22.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.

Ontologija doc. dr. sc. B. Pešić 19.11. 04.02. 18.02. 22.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.Uvod u povijest filozofije izv. prof. dr. sc. M. Krivak 18.11. 10.02. 24.02. 21.04. 23.06. 07.07. 08.09. 22.09.Filozofija prirode doc. dr. sc. D. Balić

dr. sc. Z. Perić18.11. 30.02. 17.02. 21.04. 23.06. 07.07. 01.09. 15.09.

3. godina


rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.


Estetika doc. dr. sc. B. Pešić 19.11. 04.02. 18.02. 22.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.Socijalna filozofija izv. prof. dr. sc. Ž.

Senković 17.11. 12h 28.01. 12h 11.02. 12h 20.04. 12h 17.06. 12h 01.07. 12h 02.09. 12h 16.09. 12h

Buddhistički tekstovi doc. dr. sc. D. Balićdr. sc. I. Stublić 12.11. 29.01 12.02. 16.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.

Filozofija moderne umjetnosti izv. prof. dr. sc. M. Krivak 18.11. 10.02. 24.02. 21.04. 23.06. 07.07. 08.09. 22.09.Etika izv. prof. dr. sc. V. Jelkić 18.11. 29.01. 26.02. 22.04. 18.06. 09.07. 02.09. 17.09.

Novovjekovna filozofija doc. dr. sc. D. Balić 18.11. 30.02. 17.02. 21.04. 23.06. 07.07. 01.09. 15.09.Osnove kritičkog mišljenja izv. prof. dr. sc. M. Krivak 18.11. 10.02. 24.02. 21.04. 23.06. 07.07. 08.09. 22.09.Filozofska hermeneutika doc. dr. sc. M. Žeželj 12.11. 16h 28.01. 14h 25.02. 14h 15.04. 16h 17.06. 14h 01.07. 14h 02.09. 14h 16.09. 14h

NAPOMENA: Ispitni rokovi u rujnu 2015. za studente treće godine preddiplomskoga studija trebaju završiti do 18. rujna 2015.

Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno određuju nositelj kolegija i izvođač nastave.

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

NASTAVNIK ZIMSKI SEMESTAR LJETNI SEMESTAR1. doc. dr. sc. Davor Balić utorak, 16,00 – 17,30 h utorak, 16,00 – 17,30 h2. izv. prof. dr. sc. Vladimir Jelkić utorak, 10,00 – 11,00 h utorak, 10, 00 – 11,00 h3. izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak utorak, 16,00 – 17,15 h utorak, 16,00 – 17,15 h4. dr. sc. Zdravko Perić,

poslijedoktorandsrijeda, 17,00 – 18,30 h srijeda, 17,00 – 18,30 h

5 doc. dr. sc. Boško Pešić četvrtak, od 12,00 h6. mr. sc. Darija Rupčić, zn. novakinja

– asistenticaponedjeljak, od 9,00 h

7. izv. prof. dr. sc. Željko Senković petak, 9,30 – 10,30 h petak, 9,30 – 10,30 h8. dr. sc. Ivan Stublić, viši asistent četvrtak, 10,30 – 11,30 h četvrtak, 10,30 – 11,30 h9. doc. dr. sc. Martina Žeželj srijeda, 16,00 – 17,00 h srijeda, 16,00 – 17,00 h10. prof. dr. sc. Pavo Barišić (VS) po dogovoru po dogovoru

RASPORED SATI – I. SEMESTAR

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

1.

800-845 2.

845-930 3. Njem.jez. I(G.Todorović)

930-1015 4. V 96

1030-1115 5. Engl.jez.(D.Kuna)

Grčka filozofija I(izv.prof.dr.sc.Ž.Senković)

1115-1200 6. HJK-POV / HJK-FIL HJK-PED V 58 P 82

1215-1300 1. Filozofski topoi renesansne književnosti

Uvod u filozofiju(izv.prof.dr.sc.V.Jelkić)

Grčka filozofija I(izv.prof.dr.sc.Ž.Senković)

1300-1345 2. (doc.dr.sc.K.Šimić)izb. P 40 P 82 S 82

1400-1445 3. Filozofski topoi renesansne književnosti

Uvod u filozofiju(doc.dr.sc.M.Žeželj)

Filozofija politike(prof.dr.sc.P.Barišić,v.s.)

1445-1530 4. (doc.dr.sc.K.Šimić)izb. S 40 S 34

(izb.)P 96

1545-1630 5. Engl.jez.(doc.dr.sc.B.Oklopčić)

TZK(Beissmann)

1630-1715 6. MAĐ / HJK-PED-FIL.V 58

O.Š. F.Krežme16,00-17,00

1730-1815 7.

1815-1900 8.

1915-2000 9.

RASPORED SATI – III. SEMESTAR


1.

800-845 2

845-930 3Srednjovjekovna filozofija

(doc.dr.sc.D.Balić)

930-1015 4. S 84

1030-1115 5. Hrvatska filozofija(doc.dr.sc.D.Balić)

Filozofijska teologija(izv.prof.dr.sc.Ž.Senković)

Njem.jez.III(G.Todorović)

1115-1200 6. izb P 84

izb P 82 V 96

1215-1300 1. Engl.jez. III(D.Kuna)

1300-1345 2. HRV-FIL.. / POV.-FILV 58

1400-1445 3.

1445-1530 4.

1545-1630 5. TZK(Beissmann)

Logika II(dr.sc.I.Stublić)

1630-1715 6. O.Š. F.Krežme16,00-17,00 P 84

1730-1815 7. Srednjovjekovna filozofija(doc.dr.sc.D.Balić)

Logika II(dr.sc.I.Stublić)

1815-1900 8. P 84 S 84

1915-2000 9.

RASPORED SATI – V. SEMESTAR


1.

800-8452. Buddhistički

tekstovi(dr.sc.I.Stublić

)

845-930 3. Filozof. moderne umjetnosti(izv.prof.dr.sc.M.Krivak)

izb.S 82

Estetika(doc.dr.sc. B.Pešić)

930-1015 4. S 82P 54

1030-1115 5. Estetika(doc.dr.sc. B.Pešić)

1115-1200 6. S 7

1215-1300 1.

1300-1345 2.

1400-1445 3. Socijalna filozofija(izv.prof.dr.sc.Ž.Senković)

1445-1530 4. P 31

1545-1630 5.

1630-1715 6.

1730-1815 7. Socijalna filozofija(???, poslijedoktorand)

1815-1900 8. S 40

1915-2000 9.

izvedbeni plan nastave · web viewopisati školski sustav u anglosaksonskim zemljama s posebnim...

Documents