IZVJEŠTAJ ZA 2018. GODINU

Domine - organizacija za promicanje ženskih prava

1

Urednica:

Suzana Kunac

Grafička obrada:

Petra Sinovčić

Fotografija naslovnice:

Karmela Šegvić

Izdavač:

Domine – organizacija za promicanje ţenskih prava

Udruga Domine je korisnica institucionalne podrške

Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za razvoj i stabilizaciju udruge

2

SADRŢAJ

1. Domine u 2018. godini ................................................................................................. 3

2. Izvještaj po programima ............................................................................................... 5

2.1. Program direktne podrške ţenama i drugim ţrtvama nasilja – Savjetovalište „Maja

Čulić'' ...................................................................................................................................... 5

2.2. Program edukacije i istraţivanja .................................................................................. 14

2.2.1. Edukacijski programi ......................................................................................... 14

2.2.2. Istraţivanja ......................................................................................................... 16

2.3. Program zagovaranja uravnoteţene participacije ţena u društvu ................................ 18

2.4. Program ekonomskog osnaţivanja ............................................................................. 26

2.5. Program za mlade ........................................................................................................ 28

2.6. Partnerstva i mreţe ....................................................................................................... 32

3. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 46

3

1. Domine u 2018. godini

U 2018. godine Domine imaju 6 radnih mjesta:Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica; Ani

Bubić, voditeljica financijskih i računovodstvenih poslova; Petra Sinovčić, voditeljica

edukacijsko-istraţivačkog programa; Tea Bubić, voditeljica programa za mlade, Draţana

Ajduković, voditeljica Savjetovališta za ţene ţrtve nasilja i ţrtve obiteljskog nasilja; Karmela

Šegvić, pravna savjetnica u Savjetovalištu za ţene ţrtve nasilja i ţrtve obiteljskog nasilja.

14. prosinca 2018. odrţana je redovna godišnja, ujedno i izborna Skupština. Na Skupštini su

re-izabrane osobe ovlaštene za zastupanje na naredni mandat od 4 godine:mr.sc. Sani Mršić

Basta, predsjednica udruge; Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica. Re-izabran je i Izvršni

odbor:Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica, Draţana Ajduković, voditeljica ureda, Ani

Bubić, voditeljica financijskih i računovodstvenih poslova. Izabran je novi Savjet udruge u

sastavu: doc.dr. Valerija Barada, Blanka Čop, Đordana Barbarić. Broj novih članica u 2018.je

porastao za šest, te je tako ukupan broj članica 60, od čega je 26 redovnih članica s pravom

odlučivanja na Skupštini. Udruga ima formiranu volontersku i člansku bazu te odrţava

sastanke volonterki i volontera na redovnoj osnovi, a najmanje jedan put mjesečno. Početkom

listopada 2018. godine odrţan je sastanak te su najavljene radionice kojima se ţeli osnaţiti

zainteresirane i one koji ţele svojim radom doprinijeti radu savjetovališta i udruge Domine.

Volonterke i volonteri moći će se uključiti u rad savjetovališta bilo kroz zagovaračke

aktivnosti, prikupljanje sredstava ili kroz neki oblik direktne podrške korisnicama i

korisnicima savjetovališta. Koordinatorica volontera je Karmela Šegvić. Najveću podršku do

sada volonteri/ke dali su u osmišljavanju i provedbi brojnih zagovaračkih aktivnosti, čime su

rad savjetovališta i udruge učinili prepoznatljivim i vidljivim ne samo u zajednici, već i u

Hrvatskoj i van njenih granica. Podsjetimo samo na neke od akcija u posljednju godinu dana

koje su nastale kao rezultat rada volonterki i volontera Domina, kao što su javne akcije „Sto

4

lampiona za sto ubijenih ţena“, „Noćni marš za prava ţena“, „Sluškinjina priča“ i brojne

druge. Volonterke i volonteri uključili su se i u kampanju „Prijavi nasilje“ koja je započela

22. rujna, na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ţenama i trajala je do kraja godine.

Tijekom 2018.udruga je prijavila u partnerstvu 2 EU projekta (dobro upravljanje-kultura u

centru i tematske mreţe); te ostvarila sredstva iz jednog partnerskog EU projekta LPZ –

Lokalnim partnerstvima do svijeta rada (30.000,00 kn); udruga je takoĎer prijavila projekt iz

EEA Grant- Norveški fond, kao partneri u regionalnom projektu za potpisivanje i primjenu

Istanbulske konvencije (180.000 eura). Ukupno ostvareni prihodi u 2018. godini prelaze 550

000 kuna.

Od ostalih izvora financiranja treba izdvojiti:

- Donacije graĎana: 18.900,00

- Donacije trgovačkih društava: 12.300,00

- Ostale donacije: 5.589,66

- Članarine: 600,00

- Prihodi od gospodarskih djelatnosti: 2.165,00;

5

2. IZVJEŠTAJ PO PROGRAMIMA

2.1 Program direktne podrške ţenama i drugim ţrtvama nasilja – Savjetovalište

„Maja Čulić''

Savjetovalište udruge Domine je jedino autonomno ţensko savjetovalište na području od

Rijeke do Dubrovnika te je sigurno mjesto za svaku ţenu i ţrtvu obiteljskog nasilja. U sklopu

Savjetovališta ţene mogu dobiti pravnu, psihološku i psihosocijalnu pomoć i podršku. Jer niti

jedna ţena ne zasluţuje ţivjeti u strahu. Savjetovalištu se dnevno jave dvije do tri ţene te

najčešće traţe psiho-socijalnu, točnije opću podršku. Osim opće i psihološke podrške,

savjetovalište osigurava i pravnu podršku ţenama i drugim ţrtvama nasilja. Rad

Savjetovališta financijski je podrţan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i

socijalnu politiku, Ţupanije Splitsko-dalmatinske i Grada Splita, kao i kroz razne druge

donacije privatnog i poslovnog sektora, te graĎanki i graĎana.

Opći cilj rada Savjetovališta: Podići razinu kvalitete usluge Savjetovanja za ţene ţrtve

nasilja i ţrtve obiteljskog nasilja na području tri dalmatinske ţupanije (Splitsko-dalmatinska,

Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska) kroz meĎusektorsku suradnju

vaninstitucionalnih i institucionalnih pruţatelja usluga s jedinicama lokalne samouprave na

području tri ţupanije na kojima se program provodi i to u područjima u kojima je ta usluga

nerazvijena).

Rezultati u 2018:

- Uspostavljena suradnja s partnerima: Centar za socijalnu skrb Imotski, Centar za

socijalnu skrb Korčula, Centar za socijalnu skrb Drniš, Udruga Deša, Dubrovnik,

Udruga ZvoniMir, Knin; odrţan 1 info-sastanak sa svim partnerima u Splitu na kojem

je predstavljen program i Plan provedbe aktivnosti.

- Predstavljeni rezultati dvogodišnjeg istraţivanja udruge Domine o pojavnosti nasilja

na području 4 dalmatinske ţupanije te rad Savjetovališta za ţene ţrtve nasilja i ţrtve

obiteljskog nasilja udruge prijavitelja programa;

- Odrţana 3 okrugla stola u 3 ţupanije (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska,

Šibensko-kninska) te podignuta razina informiranosti lokalnih dionika (24) o provedbi

6

programa te potrebi podizanja standarda kvalitete socijalne usluge prevencije i borbe

protiv nasilja nad ţenama i obiteljskog nasilja na ciljanim područjima;

- Odrţano 9 predavanja i 3 radionice na kojima je podignuta razina informiranosti i

svijesti za ukupno 120 korisnica/korisnika o pravnim i psihološkim aspektima podrške

ţrtvama nasilja nad ţenama i nasilja u obitelji;

- Kroz najmanje 3 pojavljivanja u lokalnim medijima (ukupno 9) podignuta razina

informiranosti o radu savjetovališta i provedbi programa na ciljanim područjima;

ukupno informirano 5% stanovništva na području 3 ţupanije na kojima se provodi

projekt što odgovara brojci od 45000 graĎanki i graĎana;

- Pruţana opća, psihološka i pravna podrška za ukupno 260 korisnica i korisnika;

1. Specifični cilj: Utvrditi stvarne potrebe te stvoriti standardni okvir za prikupljanje i

obradu podataka o učestalosti nasilja nad ţenama i ţrtvama obiteljskog nasilja)

- Rezultati: Provedena anketa na uzorku od 1% stanovnika/ca 4 dalmatinske ţupanije

(400-450 ispitanica) o tome koliko prepoznaju i prijavljuju nasilje;

- Odrţana uvodna poludnevna radionica za udruge partnere na temu standardizacije

protokola za pruţanje usluge korisnicama i praćenja učestalosti pojavljivanja, točnije

prijavljivanja nasilja nad ţenama i ţrtvama obiteljskog nasilja te podignuta razina

znanja udruga, partnera na projektu o voĎenju evidencije i protokola u proţanju

socijalne usluge podrške ţenama ţrtvama nasilja i ţrtvama obiteljskog nasilja (12

sudionica i sudionika);

- Odrţan 1 okrugli stol i podignuta razina znanja kod 16 do 20 predstavnika partnera i

relevantnih dionika s ciljanih područja o vaţnosti standardizacije praćenja pojavnosti

nasilja nad ţenama i obiteljskog nasilja

2. Specifični cilj: Donijeti strategiju za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ţenama i

obiteljskog nasilja na lokalnoj/područnoj razini za područje gradova Splita,

Dubrovnika i Knina ili pripadajućih ţupanija)

- Rezultati: Odrţan inicijalni sastanak s Gradom Splitom s ciljem dogovaranja formi-

ranja radne skupine i izrade lokalne strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja nad

ţenama i ţrtvama obiteljskog nasilja;

- Formirana radna skupina (8-10 predstavnica i predstavnika JLS, udruga, CZSS i insti-

tucija s područja Grada Splita za donošenje potrebne strategije za prevenciju i borbu

protiv nasilja nad ţenama i ţrtvama obiteljskog nasilja;

- Odrţana 4 sastanka formirane radne skupine

7

3. Specifični cilj: Osnaţiti organizacije civilnog društva za pruţanje socijalne usluge

savjetovanja za ţene ţrtve nasilja i ţrtve obiteljskog nasilja i uspostaviti sustav

podrške kroz edukaciju i umreţavanje udruga koje pruţaju usluge savjetovališta

ţenama ţrtvama nasilja i ţrtvama obiteljskog nasilja)

- Rezultati: Odrţane 3 dvodnevne radionice za članice i članove udruga (12), partnera

na projektu te je podignuta razina njihovih znanja i vještina o kvaliteti pruţanja usluge

savjetovanja ţena ţrtava nasilja i ţrtava nasilja u obitelji;

- Osmišljena i u tri ţupanije provedena zajednička kampanja za 16 dana aktivizma u

borbi protiv nasilja nad ţenama;

- Osmišljene i provedene 2 javne akcije u svakoj ţupaniji (ukupno 6) s ciljem

osvještavanja graĎanki i graĎana (1500-3000) o problemu nasilja nad ţenama i

obiteljskog nasilja te prikupljanja donacija za rad savjetovališta

Kao integralni dio programa savjetovališta udruga Domine je tijekom 2018.osim navedenih

aktivnosti u suradnji s partnerskim organizacijama odrţala više predavanja o različitim

temama: "Psihološka pozadina nasilja u vezama, kako ga prepoznati i što učiniti?" i to 7.

veljače u Imotskom, 20. veljače u Kninu i

početkom oţujka u Dubrovniku. Cilj predavanja,

koje je odrţala Dina Linda Veronika, psihologinja

je bio ukazati na vaţnost prepoznavanja nasilja te

pronalaţenja adekvatnog odgovora društva kroz

prevenciju i zaštitu. Veronika je istaknula da su u

obitelji ţrtve nasilja ne samo oni koji neposredno

trpe nasilje, već i oni koji nasilju svjedoče, a to su

najčešće djeca, što na njih ostavlja trajne posljedice i

doprinosi usvajanju nasilja kao obrasca ponašanja i

odnosa. Predavanja su odraĎena s partnerskim

organizacijama i institucijama na projektu te je cilj

bio podići standarde kvalitete socijalne usluge

podrške ţenama i ţrtvama nasilja u obitelji na tim

područjima.

8

Kroz predavanja i diskusije dotaklo se tema kao što su: vrste nasilja, ţrtve nasilja, profil

nasilnika, te neučinkovitost sustava i nuţnost ratifikacije Istanbulske konvencije.

TakoĎer, u sklopu rada Savjetovališta, udruga

Domine već treću godinu za redom provodi

redovito istraţivanje o učestalosti i prijavljivanju

nasilja u obitelji na području četiri dalmatinske

ţupanije. Tako je 29. oţujka odrţan zajednički

sastanak s predstavnicama institucija, prije

svega centara za socijalnu skrb i policije, te udrugama koje se na području Splitsko-

dalmatinske ţupanije bave nasiljem nad ţenama i nasiljem u obitelji s ciljem razmjene

iskustava i prakse u evidenciji nasilja i radu sa ţrtvama, a kako bi se utjecalo na

unaprjeĎenje samog sustava evidencije i rada sa ţrtvama. Sastanak je bio izuzetno uspješan

uz aktivno sudjelovanje predstavnica: PU SDŢ, CZSS Split i Trogir, Ureda za zaštitu ţrtava i

svjedoka pri Ţupanijskom sudu u Splitu, udruga Bijeli krug i Ţenske grupa Split, te

predstavnice udruge Domine. Zaključno su razriješene neke nedoumice oko voĎenja

evidencije, a podrţan je i koordinirani način pristupa rješavanju problema nasilja nad ţenama

i obitelji, te je iskazana potreba za daljnjom suradnjom.

9

Predavanje na temu ''Standardizacija praćenja nasilja nad ţenama i nasilja u obitelji''

odrţano je krajem travnja u Dubrovniku u prostorijama udruge Deša i početkom svibnja u

prostorijama udruge ZvoniMir u Drnišu.

10

Istraţivanje se provodi kako bi se prikupili podaci za godišnji izvještaj o stanju ţenskih

ljudskih prava u području nasilja nad ţenama i nasilja u obitelji. Svrha istraţivanja je

postizanje cjelovitijeg i kvalitetnijeg prikupljanja podataka na području Dalmacije, te

poboljšanje kvalitete usluge Savjetovališta za ţene ţrtve nasilja i ţrtve nasilja u obitelji. U tu

svrhu kreiran je upitnik koji je većina sudionica sastanaka prošle godine dobila i ispunila, a

odnosi se na iskustva rada s ţenama ţrtvama nasilja u 2016. godini. Dobiveni podaci

pokazuju kako svi dionici različito vode evidenciju zbog čega ne postoji sustavno praćenje

podataka o nasilju nad ţenama i nasilju u obitelji.

U sklopu programa rada Savjetovališta odrţana je radionica o prevenciji i zaštiti od nasilja

nad ţenama i u obitelji i podršci ţrtvama namijenjena ţenama koje rade sa ţrtvama nasilja na

Braču u Kući Seka, u Splitskoj. Radionica je odrţana od 4. do 6. lipnja, a tema joj je bila

primjena Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ţenama i nasilja

u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija koju je Republika Hrvatska ratificirala

početkom travnja 2018. godine. Radionici koju je organizirala Ţenska grupa Split

prisustvovale su zaposlenice Savjetovališta za ţene ţrtve nasilja i ţrtve obiteljskog nasilja te

dvije volonterke udruge Domine. Jedan od zaključaka dvodnevne radionice odnosio se na

potrebu financiranja servisa koji pruţaju usluge ţrtvama direktno iz proračuna. Stoga je

potrebno zagovarati promjenu javnih politika iz područja socijalne skrbi na lokalnoj,

područnoj i drţavnoj razini.

U okviru Tjedna cjeloţivotnog učenja koji je trajao od 1. do 7. listopada organizirana je

info radionicu s ciljem predstavljanja rada

Savjetovališta za ţene ţrtve nasilja i ţrtve

obiteljskog nasilja koje je aktivno već osam

godina. Voditeljica savjetovališta Draţana

Ajduković i volonterka, dugogodišnja suradnica

u Savjetovalištu Silva Sumić predstavile su rad

savjetovališta, te

govorile o tome

što je nasilje i kako ga prepoznati. Sudionice radionice

mogle su čuti i o iskustvima u radu sa ţenama koje trpe

nasilje te o tome zašto šute te se teško odlučuju da nasilje

prijave.

11

U Korenici je u organizaciji Ţenske grupe Split i

udruge Nit iz Korenice 22. i 23. listopada

odrţan seminar pod nazivom Podrška

ţrtvama i svjedocima – doprinos civilnog

društva. Cilj seminara je bio okupiti organizacije

koje rade na prevenciji i zaštiti ţrtava i svjedoka

nasilja nad ţenama, obiteljskog nasilja, kao i drugih kaznenih djela. Na seminaru je gostovala

Tamara Čatlak Cindro, voditeljica Odjela za podršku ţrtvama i svjedocima sa Ţupanijskog

suda u Splitu, koja je predstavila rad odjela. Sastanku su prisustvovale predstavnice udruga iz

Splita, Knina i Korenice koje imaju direktno iskustvo rada sa ţrtvama i svjedocima.

Sudionice seminara zaključile su da je vaţno osigurati prostor za rad na sudu te da info

pultovi, tamo gdje nema prostora često nisu dovoljni za bolji pristup i uslugu onima kojima je

potrebna. TakoĎer je istaknut problem stambenog zbrinjavanja ţena ţrtava nasilja te je

posebno naglašen problem izbjegličke rute preko Plješevice, koja je trenutno aktualna, kao i

problem trgovine djevojčicama i ţenama koje nestaju na izbjegličkoj/imigrantskoj ruti u

velikom broju. Sudionice sastanka o svojim zaključcima vezano za podršku ţrtvama i

svjedocima uputit će dopis Ministarstvu pravosuĎa.

U svrhu obiljeţavanja MeĎunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ţenama koji je bio 25.

studenog ESN Split je organizirao besplatan tečaj samoobrane za studente ERASMUS

programa koji ovaj semestar provode u Splitu. Tečaj se odrţao krajem studenog u suradnji s

Krav Maga centrom. U sklopu tečaja udruga Domine je predstavila svoj rad, edukativnu

šetnju HerStory of Split i Savjetovalište za ţene ţrtve nasilja i ţrtve obiteljskog nasilja.

Domine su pozvale studente da podrţe njihov rad i uključe se u rad udruga civilnog društva

dok su u Splitu.

12

Tijekom provoĎenja kampanje „16 dana aktivizma“ udruga Domine predstavila je javnosti

rad Savjetovališta za ţene ţrtve nasilja i obiteljskog nasilja "Maja Čulić". Savjetovalište

nosi ime osnivačice prve ţenske organizacije u Splitu. Na ovaj način je organizacija obiljeţila

i 100 godina ţenskog pokreta u Splitu i prisjetila se svih ţena koje su svojim radom i svojom

borbom zaduţile grad Split. Tom priliko, Savjetovalište ''Maja Čulić'' je dobilo i novi vizualni

identitet za čiji je izgled zasluţan volonter udruge Domine.

14. prosinca je odrţavana i radionica pod nazivom

„That’s harassments“ kojoj je fokus

prepoznavanje seksualnog uznemiravanje kako na

radnom mjestu tako i u svakodnevnom ţivotu. U

sklopu radionice su i analizirani filmovi snimljeni

po istinitim dogaĎajima na teme seksualnog

uznemiravanja.

13

TakoĎer, udruga Domine je šetnjom kroz grad Split predstavila istraţivanje "HerStory of

Split" ili Ţenski Split. Riječ je o istraţivanju udruge Domine koje je započeto 2007. kada

Domine predstavila priče znamenitih splićanki koje je povijest zaboravila. Ove godine

njihove priče su pretvorene u edukacijsku šetnju gradom Splitom. Na ovaj način je priča tih

ţena došla do velikog broja ljudi koji su se pridruţili šetnji koja je organizirana kako u sklopu

16 dana aktivizma tako i u sklopu Tjedna cjeloţivotnog učenja.

Odrţana su dva okrugla stola s glavnom temom trgovanja ljudima s naglaskom na seksualnu

eksploataciju ţena. Na okruglim stolovima bili su i meĎunarodni predstavnici civilnih

organizacija, predstavnici političkih stranaka, drţavnih institucija, policije, a sve je bilo dobro

medijski popraćeno.

14

2.2.Program edukacije i istraţivanja

2.2.1. Edukacijski programi

U okviru programa Edukacija dizajniran je i provodi se program

cjeloţivotnog učenja za 30 korisnika i korisnica koji uključuje tečaj

arapskog jezika i kulture i tečaj portugalskoj jezika i kulture

kojeg odrţava Antonia de Castro Burica, mlada doktorandica

lingvistike, dva puta tjedno. Program kontinuirano raste i ima sve

više polaznika/ca tako da su kroz 2018. godinu postojale dvije

grupe kako arapskog tako i portugalskog, jedna za početnika i

naprednija razina.

15

U sklopu programa cjeloţivotnog učenja u 2018. odrţana su tri ciklusa tromjesečnih

intenzivnih tečajeva šivanja i vezenja kojeg vodi Maja Krstić. Kroz tečaj ţene uče izvlačiti

krojeve, šiti kako ručno tako i strojno te vesti. Ovaj oblik cjeloţivotnog učenja smatramo

izrazito uspješnim jer su 3 ţene po završeno tečaju otvorile vlastite obrte ili se počele baviti

modom i dizajnom.

16

TakoĎer, odrţan je osmi u nizu tromjesečni ciklus

radionica o pisanju EU projekta, upravljanju projektnim

ciklusom i voĎenju udruge koje vodi koordinatorica udruge

Mirjana Kučer.

U sklopu programa cjeloţivotnog učenja uvod u radionice

Art terapije je odrţao Boris Veronika, magistar grafike i

profesor likovne kulture, a koje će se odrţavati jednom tjedno.

2.2.2. Istraţivanja

Nacionalni Dana borbe protiv nasilja nad ţenama (22.09.) udruga Domine je obiljeţila

prezentiranjem rezultata istraţivanja za 2017. godinu o nasilju nad ţenama i obiteljskom

nasilju. Cilj istraţivanja bio je ispitati evidentiranu prisutnost nasilja nad ţenama i obiteljskog

nasilja na području Dalmacije te analizirati podatke drţavnih institucija, javnih ustanova te

organizacija civilnog društva o iskustvu rada s ţenama ţrtvama nasilja i ţrtvama obiteljskog

nasilja. Istraţivanjem se nastoji pokriti cijelo područje Dalmacije tako da su u analizu

uključene: 4 dalmatinske policijske uprave, 17 Centara za socijalnu skrb i 20 udruga,

drţavnih institucija i ustanova s područja Dalmacije. U 2017. godini podaci MUP-a su se

analizirali s obzirom na ono što je bilo dostavljeno od područnih policijskih uprava i javno

dostupnog Statističkog pregleda temeljnih sigurnosnih pokazatelja za 2016. godinu. U 2018.

godini je navedena analiza proširena te se uz podatke područnih policijskih uprava zatraţeni i

podatci od MUP-a za svaku od dalmatinskih policijskih uprava. Neki od rezultata koji se

mogu izdvojiti su to da se pokazalo kako su ţene u 65,6% slučajeva ţrtve kaznenih djela

ubojstva i pokušaja ubojstva. Tijekom 2017. godine vidljiva je konstanta u broju ubojstava

meĎu bliskim osobama te se biljeţi nešto manji udio ţena ubijenih od muških članova obitelji

nego što je to bio slučaj u 2016. godini. U ukupnoj statistici za 2016. - 2017. ubijeno je

ukupno 38 ţena, od čega 33 od strane njima bliskih osoba (40% svih ubijenih ţena od strane

bliskih osoba u posljednjih 5 godina). Prema podacima dobivenim od policijskih uprava, u

Dalmaciji je evidentirano ukupno 6 ţena ţrtava ubojstva i teškog ubojstva od strane njima

bliskih osoba. MeĎutim tijekom analize uočene su nepravilnosti izmeĎu podataka dobivenih

od strane policijskih uprava i podataka dobivenih od MUP-a za navedene policijske uprave i

to je nešto na što treba i dalje upozoravati i analizirati. MeĎu kaznenim djelima protiv braka,

obitelji i djece, posebnu paţnju smo pruţili čl. 179.a nasilje u obitelji. Tijekom 2017. godine

moţe se uočiti značajan rast ukupnog broja prijava za 67%. Ukupno su prijavljena 553

slučaja za razliku od 330 prijavljenih u 2016. godini. MeĎu njima je zabiljeţeno preko 95%

17

počinitelja muškaraca i 84% oštećenih ţena. Tijekom 2017. godine, u Dalmaciji je na ukupno

173 prijave (rast od 92%) zabiljeţeno 42 počinitelja (97% muškaraca) i 175 oštećenih osoba

(77,7% ţena) dok su na razini drţave zabiljeţena 94 počinitelja (95,7% muškaraca) i 554

oštećene osobe (83,7% ţene). Upravo je omjer broja počinitelja i kaznenih prijava ono što

zabrinjava te upućuje na nedostatke prilikom evidentiranja prijava kaznenih djela nasilja u

obitelji što oteţava iščitavane i potpuno razumijevanje problematike nasilja u obitelji iz

objavljene statistike. Uz sve navedeno, zaključujemo kako se svi ovi podaci trebaju uzimati s

rezervom imajući na umu i sadrţaj čl. 179.a prema kojem u slučaju da „nije počinjeno teţe

kazneno djelo“ isto se procesuira kao kazneno djelo nasilja u obitelji. Odnosno, ukoliko djelo

ima elemente drugih teţih kaznenih djela i sukladno istom se evidentira, tada smo tek u

nemogućnosti govoriti o stvarnoj statistici nasilja u obitelji u Hrvatskoj. Navedeni kazneni

zakon je na snazi od sredine 2015. godine te je zbog toga nemoguće donositi zaključke o

rastu ili padu broja kaznenih prijava tijekom prethodnih godina. S druge strane u posljednjih

nekoliko godina poda broj prekršajnih djela iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, meĎutim,

primjećuje se kako ni policija ni Ministarstvo pravosuĎa ne vode detaljnu statistiku ni

recidivista ni osuĎenih. Iz svega navedenog, brojke jasno upućuju na činjenicu da je

obiteljsko nasilje rodno uvjetovano i uglavnom usmjereno prema ţenama što u izvještaju

ističe i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Osim policijskih uprava i MUP-a, istraţivanje je obuhvatilo i druge institucije i organizacije

koje se u radu susreću s nasiljem nad ţenama i obiteljskim nasiljem. Podatke za 2017. godinu

smo dobile od 11 od ukupno 17 Centara za socijalnu skrb koji se nalaze na području

Dalmacije što je poboljšanje od godine prije kada smo imale podatke od tek 7. Najčešće se

kao problem u prikupljanju podataka javljala podkapacitiranost Centara kao i činjenica da

unutar centara ne postoji jedan standardizirani protokol kojim se evidentiraju korisnici

centara, a koji svi koriste na jednak način, no nadamo se kako će se to promijeniti stupanjem

novog Pravilnik o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz

područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 31/2018) na snagu.

18

2.3.Program zagovaranja uravnoteţene participacije ţena u društvu

Udruga Domine aktivno sudjeluje u zagovaranju kreiranja, primjene i evaluacije javnih

politika na lokalnom, regionalnim i nacionalnom nivou, a vezano primarno za područje

djelovanja udruge, ţenska ljudska prava i ravnopravnost spolova, i to: izmjene obiteljskog

zakona, nasilje nad ţenama i obitelji, trgovina ljudima, izmjene kaznenog zakona, seksualna i

reproduktivna prava ţena, zapošljavanje i sl. To ostvaruje kroz e-savjetovanje kojih je u 2018

godini odrţano šest; kroz organizacije javnih akcija, sudjelovanje u kampanjama kojih je u

2018. godini bilo deset; organiziranjem i sudjelovanjem na okruglim stolovima, javnim

tribinama i sl.; pisanjem javnih priopćenja i dopisa donositeljima političkih odluka i javnih

politika. Takvih inicijativa u 2018. godini je bilo ukupno 12.

U daljnjem dijelu izvještaja šire će se opisati ključne javnozagovaračke aktivnosti udruge

Domine u 2018. godini:

Noćni marš ZA prava ţena

Noćnim maršem ZA prava ţena pod geslom ''Računajte na otpor – 100 godina ţenskog

pokreta u Splitu'' obiljeţen je MeĎunarodni dan ţena – 8. oţujka.

Prije 100 godina ţene Splita su se prvi put organizirale i osnovale Narodnu ţenski zadrugu.

Osnivačica i predsjednica Narodne ţenske zadruge je bila Maja Čulić, a zadruga je radila na

osnaţivanju i opismenjavanju ţena, ali i zagovaranju njihovih prava. Nije to bio prvi put da

se ţene organiziraju i osvajaju javni prostor, ali je značajan dogaĎaj u kontinuitetu ţenske

borbe za jednaka prava i uvaţavanje uloge i doprinosa ţena u društvu i gradu. Zato je

ovogodišnji marš bio posvećen tim ţenama, ali i ţenama današnjeg Splita, Hrvatske i svijeta,

koje 8. oţujka izlaze na ulicu i podsjećaju da su svoju slobodu izborile u dugotrajnoj borbi

koja još traje. Neplaćeni i potplaćeni rad, nasilje koje postaje sve brutalnije, direktni napadi

na ţenu kao slobodno biće koje ima jednaka prava kao i muškarci da slobodno odlučuje o

svojim izborima i svom ţivotu, podzastupljenost u tijelima političkog i ekonomskog

19

odlučivanja, oglušivanje i nesposobnost vlasti da prepozna, poštuje i osigura

zaštitu prava ţena, razlozi su zbog kojih smo bile na ulici. Marš je započeo okupljanjem na

Narodnom trgu (Pjaci) ispred stare gradske vijećnice u 18:00 sati, odakle se krenulo kroz

Bosanku, preko Tomislavove i Marmontove, Rive, Hrvojeve, do Peristila, gdje je okupljene

dočekao Peristil laserima obojen u ljubičastu boju te je na taj način, u čast svih ţena koje su

se u borile za ţenska prava, na jednu večer postao ljubičasti, feministički Peristil. S pozornice

su se okupljenima obratile organizatorica marša Đordana Barbarić, Slavica Bartulović

Barač, Sani Barić, Ives Cikatić, Suzana Kačić Bartulović, Karmela Šegvić i Mirjana

Kučer te podsjetile na kontinuitet ţenske borbe u Splitu i osvrnule se na ključne društvene

probleme s kojim se ţene danas suočavaju. Uz marš, Dan ţena je obiljeţen i u Zlatnim

vratima gdje je otvorena izloţba ''Leptir kaţe…'' slikarske grupe "Iz bića boje" te izloţba

radova polaznica kreativnih radionica šivanja i vezenja udruge Domine i Lige za prevenciju

ovisnosti.

20

Feministička knjiţnica Domina

Udruga Domine obogatila je fond

knjiga i publikacija zahvaljujući

suradnji i donaciji Vladinog ureda

za ravnopravnost spolova. Radi se o

publikacijama koje je Ured izdao

tijekom posljednjih godina u sklopu

svoje Biblioteke ureda. Nastavak je

to dobre suradnje koju udruga

Domine ima s Uredom za

ravnopravnost spolova od samih

početaka rada Ureda. TakoĎer

Domine su primile nekoliko privatnih donacija knjiga koje se bave ţenama i ţenskim

pravima ili su autorice knjiga ţene. Knjiţnica je prvi put predstavljena javnosti povodom

MeĎunarodnog dana ţena još 2007. godine. Od tada do danas Domine su obogatile knjiţni

fundus za više od 1500 jedinica. Knjige se ne mogu posuĎivati, ali su dostupne za korištenje

svima.

21

Akcija „100 lampiona za sto ubijenih ţena“

Dan prije nego što je u Hrvatskom saboru konačno ratificirana Konvencija Vijeća Europe o

sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ţenama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska

konvencija, 12.04. u 19:00 sati odrţana je akcija u znak sjećanja na sve ţene brutalno ubijene

od strane partnera, mladića, muţeva, drugih članova obitelji u posljednjih 5 godina, odnosno

od potpisivanja do ratifikacije Konvencije.

Dok se u isto vrijeme na splitskoj Rivi odrţavao prosvjed protiv Istanbulske konvencije, na

Matejušci su tihom akcijom aktivistkinje i aktivisti zajedno s udrugom Domine postavili 100

lampiona u znak sjećanja na ubijene ţene i puštanjem u more još jednom upozorile kako je

smisao Istanbulske konvencije sprječavanje i borba protiv nasilja.

Akcije nije bila kontra prosvjed nego aktivistička akcija sjećanja na ţene ţrtve nasilja.

Ovim putem još jednom zahvaljujemo svima koji su nas podrţali u akciji i Hrvatskom saboru

što su ratifikacijom pokazali da je svaki oblik nasilja nad ţenama i nasilja u obitelji

neprihvatljiv.

Dok nasilje ne prestane!

22

23

Split Pride 2018 – Hod za ljubav

Osmi po redu Pride u Splitu pod sloganom Hod za ljubav odrţan je 23. lipnja 2018. Udruga

Domine ga je podrţala u ţelji da se skrene pozornost na postojanje LGBTIQ zajednice u

Splitu i probleme njenih pripadnika. Poseban naglasak Split Pride-a je stavljen na vaţnost

prihvaćanja različitosti, te prihvaćanja identitetskog i rodnog izraţavanja, kao i seksualne

slobode. Tom podrškom Domine ţele poručiti da podrţavaju ljudska prava i potpuno osuĎuju

diskriminaciju koja je, naţalost, i dalje vrlo česta pojava u društvu.

Prijavi nasilje

Udruga Domine provodila je kampanju „Prijavi nasilje“ s ciljem osvještavanja problema

nasilja nad ţenama i nasilja u obitelji. Kampanja je započela 22. rujna 2018. godine na

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ţenama i trajala je do 25.11. 2018. točnije

MeĎunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ţenama, kada je ujedno i započela meĎunarodna

kampanja 16 dana aktivizma. U kampanji ''Prijavi nasilje'' se kroz različite video sadrţaje,

poruke i akcije promoviralo Savjetovalište za ţene ţrtve nasilja i ţrtve obiteljskog nasilja kao

i vaţnost prijavljivanja svakog oblika nasilja. Osim toga kroz razne aktivnosti ţeljelo se

ukazati na predrasude s kojima se ţrtve, ali i svi koji na bilo koji način dolaze u dodir sa

ţrtvom i počiniteljem, kao i javnost svakodnevno susreću.

24

Traţimo do Grada Splita da jednu ulicu ili trg nazove po Zdravki Krstulović

U okviru obiljeţavanja 100 godina ţenskog pokreta u Splitu

od Grada Split ţelimo veće prepoznavanja ţena u javnom

prostoru grada i stoga traţimo da se jedna ulica u gradu

nazove po poznatoj splitskoj glumici glumici Zdravki

Krstulović. Na ovaj način bismo uz obiljeţavanja 100 godina

ţenskog pokreta obiljeţili i 15 godišnjicu smrti Zdravke

Krstulović koje je umrla 5.12.2003. Domine su još 2007.

godine upravo njoj posvetile izloţbu "Ţenska prošlost Splita i

Dalmacije - ţenski vremeplov". Domine se nadaju se da će

Grad prepoznati vrijednost ove inicijative jer je u Splitu tek

17 od 700 ulica nazvano je po ţenama, a ako se iz toga izbace one koje su vezane za religiju

ostaje ih tek 7. Zdravka Krstulović i mnoge druge znamenite Splićanke zasluţuju da ih se

sjećamo i na ovaj način im odamo počast.

25

Javna akcija u Marmontovoj

U sklopu obiljeţavanja meĎunarodne kampanje 16 dana

aktivizma u borbi protiv nasilja nad ţenama volonterke Domina

promovirale su rad Savjetovališta „Maja Čulić“ te informirale

sugraĎanke i sugraĎane o problemu nasilja nad ţenama prigodnom

akcijom dijeljenja letaka u Marmontovoj ulici. Cilj je bio podići

svijest sugraĎanki i sugraĎana o postojanju Savjetovališta i o

činjenici da u Splitu postoji mjesto gdje se ţene mogu obratiti za

besplatnu pravnu, psihološku ili psiho-socijalnu pomoć.

100 godina ţenskog pokreta u Splitu – 7.12. 1918. – 7.12.2018.

Domine su dva najveća dogaĎaja u 2018. godini posvetila obiljeţavanju 100-e godišnjice.

Marš odrţan na Dan ţena i preimenovanje Savjetovališta za ţene ţrtvena nasilja i ţrtve

obiteljskog nasilja u Savjetovalište ''Maja Čulić'' prema osnivačici prve Narodne ţenske

zadruge. Prije 100 godina, 07. prosinca 1918. osnovana je Narodna ţenska zadruga čija je

prva predsjednica bila Maja Čulić. Maja Čulić je roĎena u Selcima na otoku Braču 1891.

godine i bila je učiteljica, spisateljica i prevoditeljica te članica Ţenskog pokreta koji je u

1920-ima djelovao u Splitu. Narodna ţenska zadruga je osnovana s ciljem osnaţivanja ţena u

javnom, političkom, ekonomskom, kulturnom i socijalnom ţivotu društva. Proglas o

osnivanju objavljen je u Novom dobu, narodna ţenska zadruga je najuspješnija humanitarna

organizacija Splita meĎuratnog perioda. U proglasu o osnivanju navodi se kako je potrebno

da ţene budu uključene u sve aspekte ţivota svog naroda, u socijalne, političke i ekonomske

prilike jer bez toga društvo ne moţe napredovati. Zadruga je zastupala mišljenje ţena, budila

im interes za javni rad i podrţavala ustanove odgojnog, socijalnog i karitativnog karaktera.

Sastojala se od više sekcija od kojih je jedna bila humana sa Savjetovalištem za majke.

Zadruga je imala i ''Mliječnu kuhinju'' koja je vodila prva splitska liječnica Vera Škarica

Bekavac, ţene u zadruzi su takoĎer vodile i ''Dječje obdanište'' i ''Sklonište za zapuštenu

djecu''. Uz to zadruga je imala i prosvjetnu funkciju, organizirala su se javna predavanja i

društvena sijela te je imala zabavnu sekciju i glazbenu školu. Zadruga je djelovala sve do

1941. godine i posljednje sjedište joj je bilo u Sumpornoj ulici iza splitskih toplica.

26

2.4.Program ekonomskog osnaţivanja

Udruga Domine je od sredine 2017. godine do rujna 2018. godine provodila projekt "Ti to

moţeš! - novim znanjima i vještinama do zaposlenja", kojeg je financirao HBOR. Cilj

projekta je bio ekonomski osnaţiti ţene te doprinijeti uravnoteţenosti prava i obveza ţena i

muškaraca u privatnom i javnom ţivotu. Ciklus radionica se sastojao od četiri modula za koja

smatramo da su ključni pri pokretanju vlastitog posla:

1. Korištenje sredstava iz EU fondova

2. Izrada poslovnog plana

3. Marketing na društvenim mreţama

4. Pokretanje vlastitog posla (registracija obrta, poduzeća i sl. te osnove knjigovodstva).

Ciklus radionica kreiran je na osnovu istraţivanja poloţaja nezaposlenih ţena u ruralnim

područjima Dalmacije, provedenog u okviru EU projekta „Ţene na trţištu rada – problem ili

prilika?“ koji je udruga Domine provodila 2011.godine. Rezultati istraţivanja objavljen su u

publikaciji: ''Ţene u ruralnim područjima Dalmacije, Nevidljivo polje svijeta rada?''.Cilj

radionica je osnaţiti i motivirati ţene s ruralnih područja te podići razinu njihovih znanja i

vještina kad je riječ o pokretanju vlastitog posla.

Tijekom 2018. godine ciklus radionica od četiri modula udruga Domine je odrţala u

Grohotama na otoku Šolti i Vrgorcu. Tijekom evaluacijskog sastanka na Šolti zaključeno je

kako je većina ţena koja je sudjelovala na radionicama odustala od samozapošljavanja jer su

to smatrale prevelikim rizikom. Nakon završena dva ciklusa razvidno je da se ţene još uvijek

teţe odlučuju na pokretanje vlastitog posla te da su više sklone zapošljavanju i sigurnom

poslu kod poslodavaca. Iskustva su to koja će Udruga Domine nastojati primijeniti i kroz

lokalna partnerstva za zapošljavanje, kao i kroz daljnje promicanje aktivnije uloge ţena na

trţištu rada.

27

Odrţan je i drugi ciklus Job Club radionica za nezaposlene ţene. Job Club je dio istog

projekta i uključivao je tjedan dana intenzivnih radionica nakon kojih su se jednom tjedno, u

periodu od dva mjeseca, odrţavali sastanci s polaznicama s ciljem danjeg poticanja na

pronalazak posla i praćenja napretka. Sudionice su kroz prvi tjedan intenzivnih radionica

unaprijedile vještine pisanja ţivotopisa, voĎenja razgovora s poslodavcem te

samopredstavljanja. Kroz tjedne sastanke su jedna drugoj bile potpora u traţenju posla te

osvještavanju osobnih kvaliteta koje su potrebne u potrazi za poslom. Kroz dva ciklusa Job

Club radionica za nezaposlene ţene su sudjelovale 22 polaznice.

Lokalnim partnerstvom do svijeta rada (LPZ)

Udruga Domine je tijekom 2018. godine nastavila intenzivan rada na razvijanju lokalnih

partnerstva za zapošljavanje kroz projekt "Lokalnim

partnerstvom do svijeta rada", a koji ima za cilj

jačanje lokalnih partnerstva za zapošljavanje na

području Splitsko - dalmatinske ţupanije. Domine su

jedan od partnera na projektu, a nositelj projekta je

udruga CEDRA Split. Osim Domina partneri na

projektu su i udruge Zdravi grad i Udruga

nezaposlenih, Splitsko-dalmatinska ţupanija, Grad

Split, Javna ustanova RERA SD, HUP Regija Split i

Učilište Virtus. Udruga Domine članica je LPZ-a SDŢ od samih početaka, te su suraĎivale na

izradi strategija razvoja LPZ i provedbi. Osnivanje LPZ SDŢ je proizašlo iz projekta Lokalna

partnerstva za zapošljavanje – faza 3 koji je proveden u okviru IV. komponente Instrumenta

pretpristupne pomoći (IPA) „Razvoj ljudskih potencijala“ i kao nastavak projekata „Lokalna

partnerstva za zapošljavanje – faza 1 i 2“.

U lipnju 2018. godine odrţan je prvi kick-off sastanak projektnog tima. Projekt ima za cilj

unaprijediti odrţivost, utjecaj i učinkovitost LPZ SDŢ i unaprijeĎenije zapošljavanja i

samozapošljavanja posebice ranjivih skupina kroz istraţivanje, izradu strateških i akcijskih

28

smjernica, ciljanu edukaciju, savjetovanje, umreţavanje i suradnju dionika u aktiviranju

potencijala prostora i stvaranju kvalitetnih i odrţivih radnih mjesta za sve graĎane, a posebice

radne skupine. Na sastanku se izmeĎu ostalog definirao plan i program aktivnosti za prvu

godine provedbe projekta gdje je primarna aktivnost bila revidiranje "Strategije razvoja

ljudskih potencijala Splitsko-dalmatinske ţupanije 2014.-2020.

TakoĎer u sklopu projekta ''Lokalnim partnerstvima do svijeta rada'' Domine su sudjelovale

na okruglom stolu ''Trţište rada – pogled

poslodavca''. Na okruglom stolu se

raspravljalo o problemima s kojima se

poslodavci susreću pri nalaţenju radnika

te problematici masovnog iseljavanja

mladih iz Hrvatske te neadekvatnog

stručnog i fakultetskog obrazovanja.

TakoĎer, raspravljalo se o prijedlozima

koje poslodavci imaju za poboljšanje

cjelokupnog sustava te lakše uključivanje mladih u svijet rada.

2.5.Program za mlade

Svijet na dlanu-budućnost je u rukama mladih

Cilj projekta: “Svijet na dlanu-budućnost je u rukama mladih” je bio da se kroz radionice

stranih jezika sudionicima i sudionicama pribliţe problemi s područja mladih, ţenskih prava i

nasilja na ţenama te siromaštva i beskućništva. Nositelj projekta je Klub mladih Split, dok su

partneri na projektu AIESEC Split, udruga MoSt i udruga Domine. Ideja projekta je da se

kroz edukaciju potakne mlade na veći angaţman u zajednici, volonterstvo i aktivizam.

Projekt se odvijao u dva ciklusa, a posebnost projekta je što radionice jezika odrţavaju strani

praktikanti udruge AIESEC što doprinosi pribliţavanju kulture i prihvaćanju različitosti.

29

Pakiram kofer, mijenjam planetu – radionica za mlade

Radionica ''Pakiram kofer, mijenjam planetu?'' je dio višegodišnjeg programa za rad s

mladima udruge Domine, a svrha joj je navesti mlade na promišljanje o društvenim

promjenama, njihovoj ulozi u tim procesima,te da se u većoj mjeri uključe u društveni i

politički ţivot.

Fokus rada je utjecaj mladih na društvene promjene, prihvaćanje različitosti te odnosa

individualnog i kolektivnog kroz analizu filma The Wave.

Desetak sudionika i sudionica su nakon pogledanog filma razgovarali o društvenim

sustavima, odnosu pojedinca i kolektiva, odgovornosti i društvenim promjenama. Prikazani

film je nastao po istinitom dogaĎaju i govori o društvenom projektu upoznavanja učenika

završnog razreda srednje škole s idejom totalitarizma. Radionicom i filmom obiljeţili smo

tako i meĎunarodni Dan sjećanja na ţrtve holokausta. Voditeljice radionice su bile: doc.dr.sc.

Valerija Barada, sociologinja i dugogodišnja edukatorica koja se u svom znanstvenom radu

primarno bavi poloţajem ţena u društvu, radom i profesijama te mladima i Mirjana Kučer,

izvršna koordinatorica udruge Domine. Radionica je dio aktivnosti koje su se provodile

unutar kratkog tromjesečnog projekta Mladi za mlade - trening za trenere (TOT),

financiranog od Grada Splita.

30

Aktivizam plus - Kreativne radionice filma

Udruga Domine u 2018. godini provela je kreativne radionice aktivističkog filma u sklopu

projekta: ''Aktivizam plus: mladi govor'', kojeg financira Grad Split, a provodi se u

partnerstvu s organizacijom queerANarchive. Cilj projekta je potaknuti mlade na

promišljanje o vaţnim društvenim problemima te putem društvenih mreţa kratkim video

filmovima prenijeti poruke o ljudskim pravima i ravnopravnosti. Projekt se sastojao od tri

tipa radionica koje su osmišljene kako bi polaznici prošli kroz proces od kreiranja poruke do

pisanja scenarija za adekvatan prijenos poruke na video: 1. Radionica o ljudskim pravima i

diskriminaciji;2. Osmišljavanje poruke za prijenos na film i storyboard; 3. Montaţa i

snimanje filma. Pripremljeno je i distribuirano 6 video priča o različitim aspektima ljudskih

prava u prostoru interneta i društvenih mreţa čime je podignuta razina informiranosti i

osviještenosti kod najmanje 50.000 korisnika društvenih mreţa o društvenom problemu

zaštite ljudskih prava. TakoĎer, kako bi podigli razinu vidljivosti projekta:“Aktivizam plus:

mladi govore”, Domine su pokrenule zasebnu Facebook stranicu.

31

32

2.6.Partnerstva i mreţe

Suradnja i partnerski odnosi definirani su partnerstvima i mreţama udruge. Trenutačno

imamo ostvarena partnerstva kroz projekte sa slijedećim udrugama, organizacijama i

institucijama:

Kroz program Savjetovalište za ţene ţrtve nasilja i ţrtve obiteljskog nasilja - Domine blisko

suraĎuju s: Centrom za socijalnu skrb Imotski; Centrom za socijalnu skrb Korčula; Centrom

za socijalnu skrb Drniš; Udrugom Deša, Dubrovnik i Udrugom ZvoniMir, Knin.

Kroz program za mlade Domine suraĎuju sa QueerANarchive i Platformom LGBT Centar

Split (QueerANarchive, Rišpet, Flomaster, Queer Sport).

U programu ekonomskog osnaţivanja Domine kroz Lokalna partnerstva za zapošljavanje

suraĎuju sa: CEDRA Split, Zdravi grad, Udruga nezaposlenih Split, Grad Split, Splitsko-

dalmatinska ţupanija, Javna ustanova RERA SDŢ, HUP Regija Split, Učilište Virtus.

Domine imaju i dobru suradnju kroz nacionalne i meĎunarodne mreţe i partnerstva

(Platforma za reproduktivna prava. CROSOL, CEWBBS, Mreţa Petra, Ţenska mreţa

Hrvatske, CEDRA, IFE-EI, EWL, IWM, LPZ (više od 2000 nacionalnim i internacionalnih

mreţa i organizacija). (10)

IzmeĎu ostalog Domine imaju ostvarenu izvrsnu suradnju i s udrugama MoST, Info zona,

Platforma doma mladih, Liga za prevenciju ovisnosti, Centar za ţene ţrtve rata ROSA i

Centar za ţenske studije i Lezbijska grupa Kontra, te AŢKZ Zagreb, Izvor Tenja, Paritter

Rijeka, Ţenska grupa Split, Centar za socijalnu skrb Split, PU SDŢ, Ured za podršku ţrtvama

i svjedocima pri Ţupanijskom sudu u Splitu, Grad Vrgorac, Općina Šolta, Nacionalna

koordinacija za ţrtve trgovinom ljudima, Radio Split, portal Dalmacija danas, H-alter, Libela,

CroL, Zaklada Solidarna i brojnim drugima u Hrvatskoj, regiji i Europi (procijenjeni broj 40).

U daljnjem izvještaju izdvojit će se neke od zajedničkih inicijativa udruge Domine i partnera

u 2018. godini:

33

Strateško planiranje Platforme za reproduktivna i seksualna prava

Strateško planiranje Platforme za reproduktivna i seksualna prava ţena odrţalo se od 02. –

04. veljače 2018. u Rijeci, u organizaciji udruge PaRiter-a, za ljudska prava i graĎansku

participaciju. Na intenzivnom strateškom planiranju sudjelovalo je oko 11 organizacija iz

cijele Hrvatske, točnije oko 20ak članica udruga i organizacija civilnog društva, meĎu kojima

su bile i predstavnice Domina. Planiranje je završeno s kvalitetno donesenim strateškim

ciljevima za iduću godinu dana. Dogovorene su strategije i taktike u borbi za već stečena

reproduktivna prava ţena. Kroz agendu dogovorena je misiju i vizija Platforme te su mapirani

bitni dogaĎaji, saveznici i svi drugi akteri vaţni za razvoj Platforme. MeĎu prioritetima

Platforme je i pitanje izmjene ili donošenje novog Zakona o zdravstvenim mjerama za

ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o raĎanju djece do veljače 2019. godine, prema

uputama Ustavnog suda.

Sluškinje ustaju za ratifikaciju Istanbulske konvencije – za svijet bez nasilja nad

ţenama i djevojčicama

U Zagrebu je, 10 veljače odrţana akcija na Cvjetnom trgu pod nazivom ''Sluškinje ustaju za

ratifikaciju Istanbulske konvencije''. Cilj akcije je bio ukazati na činjenicu da se nad

ţenama vrši nasilje u njihovom domovima, radnim mjestima, na ulici, u okviru obitelji. Više

od milijun ţena i djevojčica diljem svijeta ţrtve su seksualnog nasilja, prisilnih brakova,

nasilja od strane trenutnih i bivših partnera, seksualnog uznemiravanja na poslu, mobbinga,

brutalnih ubojstava, sve samo zato što su - ţene. Organizatorice akcije ţeljele su izlaskom na

ulice obučene kao sluškinje iz trenutačno jedne od najpopularnijih serija ''The Handmaid's

Tale'' (''Sluškinjina priča''), nastale prema istoimenom distopijskom romanu (1985) kanadske

autorice Margaret Atwood, poručiti kako u Hrvatskoj neće dopustiti scenarij po kojem se

ţene svode samo na sluţavke kojima se oduzimaju prava i čiji se glasovi utišavaju. Na samoj

akciji, kojoj su se odazvali mnoge graĎanke i graĎani, aktivistice i aktivisti te osobe iz javnog

ţivota poput bivše premijerke Jadranke Kosor, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

34

Višnje Ljubičić, novinarke Danijele Trbović i drugih čitane su priče ţena koje su preţivjele

nasilje, te citati iz Istanbulske konvencije. Naglašeno je da je Istanbulska konvencija alat

kojim je zaštita ţena i djevojčica u Hrvatskoj ostvariva. Stoga se i ovom akcijom zahtijeva da

Vlada i Sabor ratificiraju Konvenciju što prije te je poručeno da će ţene, koje se doţivljava

samo kao ''sluškinje'', izlazit na ulice sve dok se Konvencija ne ratificira. Domine su akciju

pomogle slanjem predloška kroja i kostima koji smo izradile za performans „Sluškinjina

priča“ koji smo izvele u okviru zajedničke akcije Ţenske mreţe Hrvatske, udruge Domine,

Autonomne ţenske kuće Zagreb i Lezbijske grupe Kontra, 15. prosinca 2017. pod nazivom

"STOP fundamentalističkom nasilju nad ţenama". Akcija je istovremeno izvedena na

Narodnom trgu u Splitu i Trgu svetog Marka u Zagrebu na zadnji dan zasjedanja Hrvatskog

sabora da bi se poslala poruka kako zakonodavna i izvršna vlast u Hrvatskoj ne ţeli provoditi

politiku u korist ţena te da je nuţno hitno ratificirati Istanbulsku konvenciju.

Sastanak ŢMH

U Zagrebu su Domine sudjelovale na

sastanku proširene koordinacije

Ţenske mreţe Hrvatske. Ţenska

mreţa Hrvatske ove će godine, kao i

prijašnjih godina Dan ţena posvetiti

borbi za radnička ţenska prava.

Sastanak proširene koordinacije je

odrţan u prostorijama Centra za ţene

ţrtve rata ROSA. Na sastanku je

sudjelovalo 15 predstavnica 12

organizacija Mreţe. Dogovoreno je obiljeţavanje 8. oţujka, što je i bila glavna tema sastanka

te se u nastavku rada raspravljalo i o ostalim vaţnim pitanjima od kojih je najvaţnije pitanje

zaštite spolnih i reproduktivnih prava ţena i donošenje novog zakona o pravu na pobačaj.

35

Feministička strateška promišljanja – nastavak suradnje ŢMH i Mediteranskog

ţenskog fonda

U Zagrebu je, u Hotelu Dubrovnik 12. i 13. svibnja odrţan

tematski sastanak na temu feminističkih strateških

promišljanja. Sastanak je organizirao Mediteranski ţenski fond (MFW) u suradnji s

Centrom za ţene ţrtve rata Rosa i Centrom za ţenske studije. Bio je ovo peti u nizu godišnji

sastanak i nastavak suradnje koji feminističke organizacije i Ţenska mreţa Hrvatske uspješno

razvijaju s kolegicama iz Mediteranskog ţenskog fonda www.medwomensfund.org.

Sastanku je prisustvovalo tridesetak aktivistica iz raznih organizacija u Hrvatskoj, pa tako i

predstavnice Domina. Tema sastanka bilo je trenutačno stanje ţenskih ljudskih prava, te

planiranje budućih zajedničkih aktivnosti, posebno u području nasilja prema ţenama i zaštite

seksualnih i reproduktivnih prava ţena.

Regionalna konferencija u Sarajevu o prevenciji i zaštiti od trgovanja ljudima

U organizaciji BiH mreţe protiv trgovanja

ljudima RING i Fondacije Lara iz Bijeljine u

Sarajevu je 16. svibnja odrţana regionalna

konferencija "Sprječavanje trgovine

ljudima - dobre prakse i izazovi". Cilj je

konferencije bio razmjena dobre prakse

vladinih i nevladinih institucija i organizacija

koje zajednički rade na prevenciji i zaštiti ljudi od trgovanja i to s područja Bosne i

Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Na konferenciji su sudjelovale i predstavnice mreţe PETRA

iz Hrvatske, meĎu kojima i dvije predstavnice Domina, ujedno i članice jednog od 4 mobilna

tima, koje aktivno djeluju na području Republike Hrvatske u cilju podrške ţrtvama trgovanja.

O iskustvima Hrvatske i radu Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima i

Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima govorila je Nela

Pamuković, trenutačna predstavnica mreţe Petra u Operativnom timu.

36

Fundamentalizam i neoliberalizam - dodirne točke i utjecaj na ţenska i manjinska

prava

U Briselu je, 22. svibnja u Europskom parlamentu, u

organizaciji Kulturnog projekta, umjetnost, feminizam i

rod i Europske mreţe migrantkinja odrţan panel na

temu povezanosti i utjecaja koji neoliberalizam i

fundamentalistički pokreti imaju na prava ţena i prava,

prije svega etničkih manjina. Domaćica dogaĎaja bila je

Julie Ward, članica Odbora za kulturu i obrazovanje

EU, Regionalnog razvojnog odbora i Odbora za jednakost spolova i prava ţena EP. Na

panelu je izmeĎu ostalih govorila i Mirjana Kučer i to ispred Europskog ţenskog lobija i

Platforme za Srednju i Istočnu Europu i zemlje Baltika i Balkana. Tema njenog izlaganja bila

je rodna ideologija i izloţenost ţenskih prava direktnim udarima katoličkog fundamentalizma

u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama u regiji, poput MaĎarske, Slovačke, Bugarske.

37

Odrţana izborna skupština Europskoj ţenskog lobija (EWL) - Izabrani novi Upravni i

Izvršni odbor

U Briselu je u vremenu od 7. do 10. lipnja

odrţana redovna izborna skupština

Europskog ţenskog lobija (European

Women's Lobby - EWL), te sastanak

Upravnog i novoizabranog Izvršnog odbora.

Na Skupštini su sudjelovale predstavnice

Ţenske mreţe Hrvatske, Mirjana Kučer i

Nikolina Zec. Mirjana Kučer izabrana je u novi dvogodišnji mandat u Upravnom odboru

EWL-a. Bilo je to par vrlo dinamičnih i produktivnih dana, na kojima su članice EWL-a, koji

okuplja više od 2000 organizacija koje promoviraju prava ţena, raspravljale o dosadašnjim

postignućima u odnosu na planirano i ostvareno u protekloj godini, ali i o teškoj situaciji u

Europi u kojoj su danas ţene izloţenije direktnim napadima na stečena prava, no ikad prije.

Za predsjednicu je izabrana Gwendoline Lefebvre iz francuske Koalicije za ţenski lobi

(CLEF), zamjenice predsjednice su Laura Albu iz rumunjskog ţenskog lobija i Ana Sofia

Fernandez iz portugalske platforme za ţenska prava. Ostale četiri izabrane članice su

Annelies Pierrot-Bults (UWE) kao voditeljica financija, te Pirrko Majlamaki (EDF), Pauline

Mukanze (YWCA) i Ana Zobnina (ENoMW). Čestitke i uspješan rad novoizabranim

kolegicama

.

38

Odrţan sastanak Mreţe PETRA

U Lipiku je 23. rujna odrţan sastanak Mreţe

PETRA, mreţe nevladinih organizacija za

prevenciju i eliminaciju trgovanja ţenama u

svrhu seksualnog iskorištavanja na kojem je

sudjelovalo petnaest predstavnica udruga,

članica Mreţe. Na sastanku su članice

upoznate s najnovijim promjenama vezano za

rad operativnog tima te su izmijenjena meĎusobna iskustva rada na terenu. Zaključeno je da

je duţe vremena prisutan nedostatak sredstava za financiranje programa prevencije, te da

mobilni timovi na terenu ne funkcioniraju. Na sastanku su primljene i dvije nove članice,

Udruga ţena iz Vukovara i Hera iz Kriţevaca.

Socijalna mobilnost i civilno društvo

U Briselu je u utorak, 2.10. odrţan drugi u nizu seminar koji se bavi Europskim semestrom te

socijalnim stupovima za ostvarenje društvene jednakosti i smanjenje socijalnih razlika u

Europi. Seminar pod nazivom Europski stup socijalnih prava i Europski semestar kao

alat za oblikovanje socijalne Europe – refleksije civilnog društva (The European Pillar of

Social Rights and European Semester as tool

for delivering Social Europe – a reflection with

civil society) je organizirao Europski centar za

ekspertizu u području radnog zakonodavstva,

zapošljavanja i politika trţišta rada (European

Centre of Expertise (ECE) in the field of

Labour Law, Employement and Labour Market

Policies) za predstavnice i predstavnike organizacija civilnog društva, a domaćin je bila

Europska komisija, Odbor za zapošljavanje, društvene poslove i inkluziju (Employment,

Social Affairs and Inclusion DG).

Predstavnici organizacija civilnog društva iz EU raspravljali su o vaţnostima socijalne

mobilnosti, smanjenju socijalnih razlika, te temama kao što su zdravstvena njega,

cjeloţivotno učenje i usklaĎivanje privatnog i profesionalnog ţivota. Na panelu o privatnom i

radnom balansu govorila je i Mirjana Kučer, ispred Ţenske mreţe Hrvatske, odnosno

Europskog ţenskog lobija (EWL) te podsjetila na izjavu Europskog ţenskog lobija od prije

par godina kojim se pozdravljaju najavljene zakonske promjene, odnosno donošenje direktive

39

koja bi trebala uspostaviti minimalne standarde u zemljama EU u području roditeljskog

dopusta za majke i očeve, te za njegu djece i posebno starijih članova obitelji. Minimum za

rodiljini dopust je 10 dana, a za njegu 5 dana godišnje i naravno mora biti plaćen. TakoĎer se

traţi obavezan plaćeni dopust za očeve nakon roĎenja djeteta. Ţenska mreţa Hrvatske i

Europski ţenski lobi pozdravljaju zaokret u politici Europske komisije i uvoĎenje pojma ţene

i muškarci u temu usklaĎivanja privatnog i profesionalnog ţivota, a ne kako je dosada bilo,

vezivanje problema usklaĎivanja privatnih i radnih obaveza samo za ţene. Usvajanje

zakonskih promjena očekuje se do kraja godine, a u meĎuvremenu bi trebao biti odrţan i treći

seminar u studenom.

Jačanje suradnje dionika sustava podrške ţrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj

– nacionalni sastanak

U srijedu, 10. listopada u organizaciji udruge

Bijeli krug, a u suradnji s europskom mreţom

udruga Podrška ţrtvama (Victim support

Europe) te Ministarstvom pravosuĎa RH uz

domaćina Centar za socijalnu skrb Split odrţan

je nacionalni sastanak s ciljem jačanja suradnje

dionika u sustavu podrške ţrtvama i

svjedocima. Nacionalni sastanak pod nazivom

„Jačanje suradnje dionika sustava podrške ţrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj“ imao

je upravo za cilj objediniti različite dionike s područja Republike Hrvatske koje se na bilo

koji način bave problematikom podrške ţrtvama i svjedocima. Na sastanku su izloţena

različita iskustva iz Hrvatske, oblici podrške, primjeri dobre prakse te je problematizirano

40

pitanje odrţivosti samog sustava. O pozitivnim iskustvima iz Finske govorila je Leena Kaisa

Aberg, izvršna direktorica Victim Support Finland. Sastanku su prisustvovale predstavnice

udruge Domine, ujedno i članice Mobilnog tima, te Silva Sumić volonterka udruge iz Ţenske

grupe Split, koja je ujedno i dugogodišnja volonterka Odjela za podršku ţrtvama i svjedocima

pri Ţupanijskom sudu u Splitu, a s kojim udruga Domine ima izvrsnu dugogodišnju suradnju.

Prekinimo šutnju!

Udruga Domine podrţala je akciju udruge Roda "Prekinimo šutnju!". Akciju

#PrekinimoŠutnju koordiniraju udruga Roditelji u akciji - Roda i Platforma za reproduktivna

prava, a nekoliko dana podrţalo ju je više od trideset organizacija u Hrvatskoj i šire. Cilj je

akcije ukazati na nasilje koje se nad ţenama vrši prilikom ginekoloških pregleda i tretmana.

To se posebno odnosi na nasilje nad ţenama u porodu te vršenje kiretaţa bez anestezije.

Akciju koja obuhvaća i prikupljanje svjedočanstava ţena Rode su započele 2014. u povodu

16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ţenama te nastavile, nakon istupa zastupnice

Ivane Ninčević Lesandrić u Hrvatskom saboru, a koja je svjedočila o svom traumatičnom

iskustvu u splitskoj bolnici.

#PrekinimoŠutnju #OstavimoTrag

41

Reproduktivna Pravda za pravednije društvo – stručna konferencija u Rijeci

Domine su u Rijeci, 26. listopada sudjelovale na stručnoj konferenciji "Reproduktivna pravda

za pravednije društvo". U uvodnom izlaganju Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica Domina

govorila je o kontinuitetu ţenskog otpora te pokušajima zabrane i smanjenja stečenih prava

ţena na seksualno i reproduktivno zdravlje. Udruga Pariter na konferenciji je predstavila

publikaciju "Reproduktivna pravda za pravednije društvo". Publikacija sadrţi stručne

tekstove autorica, od kojih su neke izlagale i na samoj konferenciji od kojih ćemo izdvojiti:

dr. sc. Ana Marije Sikirić, Karolina Leaković, Anite Budak i druge. Na kraju izlaganja

Mirjana Kučer istaknula je da je reproduktivna pravda zapravo drugo ime za socijalnu drţavu

u kojoj su socijalne politike, zapošljavanje, zdravstvena skrb i mirovine kreirane u skladu s

načelima ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Organizatorice konferencije su

udruga Pariter i Centar za ţenske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Dodjela nagrade En face Anfas 2018.

Domine su sudjelovale 26.listopada 2018. na svečanosti dodjele Anfas nagrade za

promicanje demokratskih načela. Nagrada u kategoriji Novo nadahnuće otišla je korčulanskoj

Udruzi antifašističkih boraca i antifašista, koju je predstavljala Vinka Lozica, dok je u

kategoriji Izvorna inspiracija nagradu dobio brački umjetnik Ivica Jakšić Čokrić Puko. Rad

Domina je predstavila njihova članica, aktivistkinja, volonterka, feministkinja, Antonia

Popić, sa posebnim osvrtom na 100 godina ţenskog pokreta u Splitu, trenutnoj borbi za

reproduktivna prava te aktivistički projekt "Sluškinjina priča".

42

Vijeće Europe organiziralo okrugli stol s nevladinim organizacijama o potpisivanju i

provedbi Istanbulske konvencije.

Ravnopravnost spolova ključ je za prepoznavanje i borbu protiv nasilja nad ţenama i nasilja

u obitelji i o tome se govorilo na okruglom stolu odrţanom u Strasbourgu, u glavnoj zgradi

Vijeća Europe, 29. studenog. Cilj je okruglog stola, na kojem je sudjelovao i Generalni tajnik

Vijeća Europe Thorbjørn Jagland, bio izmijeniti iskustva u zagovaranju ratifikacije te u

primjeni Istanbulske konvencije u zemljama poput Hrvatske u kojima su se organizacije

civilnog društva susrele s vjerskim i konzervativnim napadima i iskrivljenim tumačenjima

pojma roda i ciljeva same Konvencije. O iskustvima Hrvatske ispred Ţenske mreţe govorila

je Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica udruge Domine te Anna Raffai iz udruge RAND.

Svoja iskustva podijelile su i predstavnice organizacija iz Litve, Slovačke, Bugarske, Češke,

Poljske, MaĎarske i Irske, te predstavnice meĎunarodnih organizacija za ljudska prava. U

uvodu je naglašeno kako su nakon desetljeća napretka na području ţenskih prava i rodne

jednakosti različite religijske i konzervativne grupe započele agresivnu kampanju širenja

laţnih vijesti i informacija o tome što je cilj i koje su vrijednosti Konvencije Vijeća Europe za

sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ţenama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska

konvencija. Unatoč prijetnjama, od 47 članica ratificiralo je njih 33, dok ih 46 potpisalo,

uključujući i Europsku Uniju. Radi se o dosada najcjelovitijem meĎunarodnom pravnom

dokumentu, koje bi mogle početi primjenjivati i drţave van Europe. Podsjetimo, Istanbulska

konvencija stupila je na snagu u Republici Hrvatskoj 1.10 2018. godine te je u tijeku

usklaĎivanje Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji s Konvencijom. Organizacije

civilnog društva u Hrvatskoj koje se bave problemom nasilja nad ţenama pozivaju Vladu i

nadleţno Ministarstvo da i novu Nacionalnu strategiju za borbu protiv nasilja u obitelji

(2017-2022) u potpunosti usklade s Konvencijom.

43

Novi partnerski projekt – LGBT centar Split

Zaklada Kultura nova podrţala je partnerski projekt 6 organizacija iz Splita pod nazivom

LGBT centar Split. Udruge queerANarchive, Rišpet, Uzgon, Domine, Queer Sport Split i

Flomaster zajednički su osmislile i provodit će projekt koji

ima za cilj razvoj društveno-kulturnog LGBTIQ+ centra

Split. Cilj je ovog projekta kroz povezivanje organizacija

civilnog društva koje djeluju na različitim područjima, od

pravno-zagovaračkog aktivizma, kulture, društva, sporta i

rekreacije te socijalne i zdravstvene podrške doprinijeti

razvoju LGBT centra u Splitu, pa time i razvoju LGBT

zajednice u gradu i regiji. LGBT centar djelovat će u

prostorijama udruge Rišpet, a partneri u provedbi nadaju se da će se u njemu provoditi bogat

društveno kulturni program baziran na sudioničkom upravljanju, te da će društveno-kulturni

centar biti ţarište LGBTIQ+ kulture i društvenog ţivota te time značajno utjecati na kvalitetu

ţivota zajednice.

Okupljanje članica Euromediteranske feminističke inicijative u Beirutu

U Beirutu 11. prosinca predstavnica Domina je sudjelovala na sastanku Euromediteranske

feminističke inicijative, IFE-EFI, čije su Domine članice od 2008. godine. Cilj sastanka je bio

raspraviti operacionalizaciju strategije za 2019. godinu te upoznati članice sa aktivnostima i

projektima koji se provode, te strateškim prioritetima. Na sastanku su prisustvovale članice

mreţe, organizacije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Libanona, Palestine, Makedonije,

Švedske, Francuske, Tunisa,

Španjolske, Italije, Alţira,

Jordana te Maroka. U uvodnom

dijelu sve su predstavnice u

kratkoj prezentaciji iznijele

situaciju u svojim drţavama.

Svima je zajedničko opaţanje

stagniranja ili regresije u

odnosu na ţenska prava. U

drţavama u kojima su doneseni odreĎeni zakoni ili politike kojima se reguliraju pitanja

ţenskih prava javlja se problem njihove provedbe i stvarnog razumijevanja institucija. U

drugom dijelu sastanka raspravljeni su strateški prioriteti na koje će se organizacija fokusirati

44

u narednoj godini. Zaključak je da je strategiju potrebno revidirati odnosno uskladiti s

kontekstom s obzirom na područja djelovanja Euro-mediteranske feminističke inicijative, a to

su demokracija i politička participacija, sekularizam, nasilje nad ţenama, mir i sigurnost.

Domine su sudionice kampanje „Hope on“

Domine su početkom prosinca uskočile u kampanju

„Hope On“ koju provodi organizacija Unitas

Europe uz pomoć organizacija civilnog društva

regije (Srbija, Makedonija, Crna gora, Albanija,

Bosna i Hercegovina, Slovenija itd.). Ciljevi kampanje su podizanje svijesti o problemu

trgovanja ljudima, rasvjetljavanje fenomena trgovanja ljudima, informiranje i senzibiliziranje

javnosti o konkretnoj rasprostranjenosti ovog problema, njegovim potencijalnim uzrocima i

nesagledivim posljedicama. Trgovanje ljudima, ili kako se još naziva - moderno ropstvo,

podrazumijeva da je ţrtva pod silom, prijetnjom sile ili dovoĎenjem u zabludu iskorištena za

eksploataciju, prisilni rad, kaznena djela, prostituciju ili drugu vrstu seksualne eksploatacije,

prosjačenje, upotrebu u pornografske svrhe i prodaja ljudskih organa.

Implementacija UN rezolucije 1325 - Ţene, mir i sigurnost

U Beirutu je 12. i 13. prosinca, u organizaciji Euro-mediteranske feminističke inicijative i

Koalicije ţena Sirije za demokraciju, organizirana dvodnevna meĎunarodna konferencija s

ciljem zagovaranja i analize primjene UN-ove rezolucije 1325 – Ţene mir i sigurnost u Siriji.

U radu konferencije sudjelovala je i Mirjana Kučer, predstavnica Domina. Konferencija je

okupila više od 100 predstavnica i predstavnika organizacija civilnog društva iz Sirije, iz

IFE-EFI te predstavnice i predstavnike meĎunarodnih organizacija i institucija. Cilj

konferencije bio je stvoriti prostor za različite dionike iz Sirije kako bi raspravili proces

napretka primjene rezolucije u odnosu na konferenciju koja se bavila istom temom prije dvije

godine. Uz to cilj je bio otvoriti prostor za razmjenu iskustava te unaprjeĎenje suradnje.

Organizatori konferencije nadaju se stvaranju široke platforme za razvijanje različitih

strateških pristupa za primjenu i provedbu UNSCR 1325 u Siriji prema iskustvima zemalja iz

regije, prije svega Iraka, Jordana, Palestine i Tunisa. Rezolucija UN-ovog Vijeća sigurnosti

1325 – Ţene, mir i sigurnost jedan je od glavnih meĎunarodnih instrumenata u zaštiti ljudskih

prava u područjima zahvaćenim ratom i oruţanim sukobima. Primjena ove UN-ove rezolucije

u Siriji trebala bi omogućiti da zaštita prava ţena bude jedan od prioriteta u obnavljanju

sirijskog društva. Potrebno je stoga osigurati ţenama pristup tijelima političkog odlučivanja,

45

aktivnoj participaciji u pregovorima i rješavanju sukoba te procesu izgradnje mira.

Konferenciju je odrţana uz financijsku podršku Švedske, te ju je i otvorio veleposlanik

Švedske u Beirutu i Damasku. Domine su prisustvovale na konferenciji kao članice IFE-EFI

mreţe.

Domine kao članice Ţenske mreţe Hrvatske

U 2018. godini su Domine sudjelovala u svim akcijama

Ţenske mreţe Hrvatske. Ţenska mreţa tijekom godine je

reagirala na više dogaĎaja za koje je smatrala da direktno

ugroţavaju prava ţena. U oţujku je Ţenska mreţa reagirala

na izjavu ministra Kujundţića da se Crkvu treba uključiti u

radnu skupinu za izradu novog zakona o pobačaju te je

pozdravila izjavu predsjednika Ustavnog suda prema kojoj pobačaj novim zakonom ne smije

biti zabranjen niti dodatno ograničen.

U lipnju je Ţenska mreţa od Vlade RH traţila usklaĎivanje novog Kaznenog zakona s

Istanbulskom konvencijom koja je ratificirana u travnju. Ţenska mreţa Hrvatske smatra

nedopustivim što je Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona lišen harmonizacije

s ratificiranom Konvencijom. U rujnu su Domine zajedno sa Ţenskom mreţom Hrvatske

podrţale odale priznanje 343 ţene koje su u Francuskoj 1971. potpisale manifest koji poziva

na pravo na legalan i slobodan pobačaj u Francuskoj. Danas se ta ista prava traţe za sve ţene

Europe. U rujnu su takoĎer reagirali na najavljenu promjenu poreznog zakona koji sadrţi

diskriminatorne odredbe.

46

3. ZAKLJUČAK

Na kraju 2018. godine moţemo zaključiti kako je godina bila burna, šarolika i uspješna. Iako

smo godinu započele s 6 radnih mjesta, završile smo je 5 aktivnih radnih mjesta. MeĎutim

kroz proteklu godinu se volonterska baza udruge višestruko povećala, kao i broj ljudi u

članstvu udruge.

Povećan interes za rad udruge moţemo primarno zahvaliti većoj vidljivosti udruge koja se

ove godine povećala kroz različita dogaĎanja, promotivne akcije i javne kampanje. Uz noćni

marš koji tradicionalno okupi najveći broj ljudi i podigne vidljivost udruge, ove godine smo

imali i brojne druge akcije. Akcije ''Prijavi nasilje'' se odvijala u susret meĎunarodnoj

kampanji ''16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ţenama'', trajala je mjesec dana i bila

je u potpunosti na društvenim mreţama. Zahtijevala je uključenost publike te se odvijala u

isto vrijeme na FB stranicama udruge Domine i FB stranicama Savjetovališta ''Maja Čulić''.

Tu akciju smatramo izrazito značajnom jer je više od svega podigla vidljivosti Savjetovališta,

koje još uvijek nije dovoljno vidljivo u zajednici. Ţene u Splitu i Dalmacije i dalje nisu

svjesne da postoji mjesto kojem se mogu obratiti i na kojem će dobiti besplatnu pravnu,

psihološku pomoć i opću podršku. Akcija je dovela do toga da se broj like-ova na stranici

više no udvostručio. Vidljivosti Savjetovališta su pomogli i svi dogaĎaji koji su se odvili za

vrijeme trajanja 16 dana aktivizma, posebno preimenovanje Savjetovališta u Savjetovalište

''Maja Čulić'' za ţene ţrtve nasilja i ţrtve obiteljskog nasilja.

Ono na što smo posebno ponosne ove godine je činjenica da smo uspjele oţivjeti ţensku

povijest Splita. Istraţivanje koje je udruga započela još 2007. godine je pretvoreno u

edukacijsku šetnju gradom koju smo u protekloj godine više puta odradile besplatne šetnje za

naše sugraĎane i sugraĎanke kako bi ih upoznali s jednom, do sada potpuno skrivenom

stranom povijesti Splita. Veseli nas što je značaj Domina i ovakve ture prepoznao i AirBnb

servis koji nas je kontaktirao i predloţio nam uključenje na njihovu Experience platformu

preko koje je sada edukacijska šetnja ''HerStory of Split'' ili Ţenska priča Splita dostupna

svima. Cilj nam je i dalje raditi na otkrivanju nepoznatih detalja o ţenama Splita i u

budućnosti otvoriti muzej posvećen njima i njihovom djelovanju.

Nikako ne smijemo zaboraviti činjenicu da je ove godine ratificirana Istanbulska konvencija.

Zagovaranje ratifikacije je bila jedna od glavnih zadaća kako Domina tako i ostalih ţenskih

organizacija u Hrvatskoj kroz proteklih nekoliko godina i činjenica da je u travnju napokon

ratificirana je potvrdilo da je politički pritisak potreban ukoliko ţelimo zakone koji će štiti

ţene. Prije same ratifikacije u Splitu, na Rivi, je organiziran veliki prosvjed protiv ratifikacije

47

i protiv samog dokumenta. Na prosvjedu se okupio šokantan broj ljudi koji su došli pokazati

nezadovoljstvo dokumentom napisanim kako bi se spriječilo nasilje nad ţenama. Udruga

Domine je u isto vrijeme, s druge strane obale, na Matejušci, organizirala akciju ''100

lampiona za 100 ubijenih ţena'' kojoj je cilj bio skrenuti paţnju na broj ţena koje su

ubijene u posljednjih 7 godina, mahom od strane bliskih muškaraca. Akcija je uskoro postala

jedna od najvidljivijih i najpopraćenijih akcija organizacije u posljednjih nekoliko godina.

Ove godine smo se, više nego prijašnjih godina, fokusirale na programe cjeloţivotnog

obrazovanje koji se kontinuirano provode u Dominama. Ponosne smo na to što je tečaj

šivanja i vezenja postao i oblik ekonomskog osnaţivanja ţena, 3 ţene koje su prošle kroz

tečaj sad same šiju, otvaraju svoje obrte i modna studija.

Rad na ekonomskom osnaţivanju ţena nastavile smo i kroz projekt Lokalnih partnerstva za

zapošljavanje.

Vidljivost organizacije, posebno meĎu populacijom mladih je ostvario projekt ''Aktivizam +

Mladi govore'' koji je mlade upoznao s video aktivizmom i stvaranjem aktivističkih poruka.

''Mladi govore'' je prva javna kampanja koja je planirana za sljedeću godinu, označit će kraj

projekt ate će prezentirati vide nastala u trajanju projekta široj javnosti.

Kroz 2018. godinu članice Domina su se nastavile usavršavati, graditi mreţe poznanstava i

suradnje te su odrţavale dobar odnos s postojećim partnerima. Narasla je naša volonterska

baza te su se nastavili odrţavat kontinuirana sastanci s volonterkama i volonterima koje/e su

bili/e neizostavan dio svake od organiziranih akcije i kampanja udruge i na tome im

neizmjerno hvala!

Zadovoljne smo vidljivošću udruge kroz sve oblike medija. Naša mreţna stranica

www.domine.hr je u 2018. Godini zabiljeţila 122.021 posjeta dok je ukupan broj klikova

iznosio 1.060.334. Broj pratitelja na Facebook-u udruge je porastao za 555, a na stranici

Savjetovališta je porastao za 213. TakoĎer se povećao broj pratitelja na Instagramu i Twitteru

te smo aktivnije na stranicu HerStory of Dalmatia koja prati ţensku prošlost i otvorile smo

stranicu Aktivizam plus: Mladi govore koja je namijenjena praćenju naših projekata za

mlade.

Rad udruge moţete redovite pratiti na adresama:

Udruga Domine

HerStory of Dalmatia

Savjetovalište Maja Čulić

www.domine.hr Udruga Domine

Udruga Domine

Udruga Domine