izvještaj o realiziranim podrškama za poljoprivredu i

Izvještaj o realiziranim podrškama za poljoprivredu

i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini u 2014. godini

Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi,

ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine

Istočno Sarajevo, 2015

1

Uvod Godina koja je iza nas bila je izuzetno teška za poljoprivredne proizvođače u Bosni i Hercegovini. Pored standardnih poteškoća s kojima su se poljoprivredni proizvođači susretali proteklih godina, 2014. godina će biti zapamćena i po jednoj od najvećih prirodnih katastrofa koje su se desile u našoj zemlji zadnjih nekoliko desetljeća. Veliki broj poljoprivrednih proizvođača u poplavama koje su se desile u maju 2014. godine pretrpio je ogromne štete na svojim imanjima. Zbog prirode terena najveće štete su se dešavala na područjima koja su poznata kao tradicionalna poljoprivredna područja naše zemlje, tako da se može reći da su poljoprivredni proizvođači u BiH bili najviše pogođeni prošlogodišnjom katastrofom. S druge strane, pored želje i volje da se pomogne u nadoknadi nastalih šteta Vlade na svim nivoima u BiH nisu mogle učiniti puno na otklanjanju posljedica nastalih šteta. Tome svjedoče i budžeti koji su realizirani u protekloj 2014. godini, odnosno činjenica da je u 2014. godini za poljoprivrednu proizvodnju izdvojeno najmanje sredstava u proteklih šest godina. Razlozi zbog čega je to tako su uglavnom poznati, a to su budžetske krize koje su postale konstanta od 2009. godine. Zbog toga se i pored očekivanja poljoprivrednika nije učinilo puno po pitanju saniranja šteta nastalih u poplavama. Treba naglasiti da su se u akciju pomoći prevladavanju nastalih šteta u poljoprivredi uključile i razne međunarodne asocijacije koje se bave poljoprivredom ali i Evropska Unija, te pojedinačne zemlje poput Turske, Hrvatske, Ruske Fedracije i sl. U nastavku ćemo dati neke informacije vezane za agrarne politike u BiH za 2014. godinu.

Federacija Bosne i Hercegovine: Federacija BiH, odnosno Federalno ministarstvo poljoprivrede u 2014. godini, nije donijelo značajnije promjene u modelu podrške u odnosu na prethodne godine. Pored standardnih izmjena i dopuna pravilnika i Programa značajnija izmjena napravljena je u cilju olakšanja situacije u kojoj su se našli poljoprivredni proizvođači u područjima zahvaćenim poplavama. Kako bi pomoglo saniranju šteta Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, je u 2014. godini uvelo određene izmjene u Program utroška sredstava. Tako je Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o usvajanju programa utroška sredstva sa kriterijima raspodjele sredstava „Poticaj za poljoprivredu“ za 2014. godinu koju je 02.07.2014. godine usvojila Vlada Federacije BiH, za štete nastale od poplava i klizišta za pokretanje proizvodnje planirano 3.225.250,00 KM. Međutim u strukturi realiziranog budžeta nije vidljivo za koje namjene su ova sredstva utrošena. Pored navedenog, u skladu sa Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o usvajanju programa koja je usvojena 24.12.2014. godine, poljoprivrednim proizvođačima koji se nalaze u područjima zahvaćenim poplavama omogućeno je da ostvare pravo na novčane podrške i bez dostavljanja potvrde o završenoj poljoprivrednoj proizvodnji. Kada je riječ o strateškim dokumentima koji su pripremljeni godinu ranije isti još uvijek nisu usvojeni u Parlamentu Federacije.

Republika Srpska: Slično kao i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj nije bilo značajnih promjena u samom sistemu podrške do izbijanja majskih poplava. Stoga je i Republika Srpska nakon poplava uvela izmjene u programu podrške, odnosno mjere koje su trebale pridonijeti saniranju šteta nastalih poplavama. Mjere su u navjećem obimu bile namijenjene veterinarskim uslugama koje su se provodile tokom ali i poslije vanrednog stanja. „Vanredne mjere“ koje su se provodile bile su i mjere snabdijevanja sjemenom i drugim materijalom za vještačko osjemenjavanje, zatim mjere uzorkovanja, provjere kvaliteta i ispravnosti hrane za životinje i za ljudsku ishranu u poplavama ugroženim područjima. Takođe su izdvojena i dodatna sredstva za kontrolu kvaliteta poljoprivrednog zemljišta nakon poplava. Strateški dokumenti koji su urađeni u 2013/2014. godini su u procedurama usvajanja u Narodnoj Skupštini Republike Srpske. Takođe je došlo do izmjene uslova registracije poljoprivrednih proizvođača, odnosno uvođenja obaveze plaćanja doprinosa za poljoprivredne proizvođače koji ispunjavaju uslove za komercijalna gazdinstva. Ova mjera je dovela do drastičnog pada broja registrovanih gazdinstava u RS-u. Tako je npr. u RS-u početkom 2015. godine u „novi“ Registar poljoprivrednih proizvođača i klijenata upisano 25. 943 proizvođača što je manje za skoro 40.000 u odnosu na „stari“ registar. Razlog zbog kojeg je došlo do značajno smanjene zainteresiranosti

2

poljoprivrednih proizvođača za upis u Registar, je što većina poljoprivrednika ne može ostvariti iznos podsticaja koji bi mogao pokriti čak i iznos sredstava za uplatu doprinosa. Kako bi se ovaj problem prevladao trebalo bi iznaći prihvatljivije rješenja za poljoprivredne proizvođače.

Brčko Distrikt: Moglo bi se reći da je Brčko s obzirom na blizinu rijeke Save preživjelo velike štete u prošlogodišnjim poplavama. Odjeljenje za poljoprivredu Brčko Distrikta je takođe uvelo interventne mjere, kako bi bar malo umanjilo štete kod poljoprivrednika BD. Sredstva koja su izdvojena nisu bila dovoljna za saniranje posljedica, ali su u velikoj mjeri doprinjela očuvanju prije svega stočnog fonda za koji je bilo najviše potrebna pomoć. Regulatorni okvir kao i model podrške ostao je isti kao i predhodnih godina s tim da se nastavio negativni trend prenosa dugovanja za podsticaje što dovodi do opterećenja budžeta za narednu godinu. S obzirom da se radi o problemu koji se ne može „prenositi“ iz godine u godinu neophodno je što hitnije pristupiti iznalaženju rješenja za ovaj problem.

Ukupna izdvajanja za poljoprivredu i ruralni razvoj u BiH i struktura po entitetima Kao što je već rečeno ukupni poljoprivredni budžet u 2014. godine je bio do sada najskromniji budžet u periodu od 2009 do 2014. godine. Sa ukupno izdvojenih 139,1 milion KM, poljoprivredni budžet je manji od budžeta iz prethodne godine za oko 5,6 miliona KM, odnosno izraženo u procentima za oko 4%. Ako bismo za komparaciju uzeli 2012. godinu kada su izdvajanje za poljoprivredu bila najveća, smanjenje budžeta u 2014. godinu iznosilo je oko 16%, što ukazuje na jedan značajniji pad izdvajanja budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi BiH. Analizirajući pojedinačno administrativne jedinice, najveće oscilacije u izdvajanjima u prošloj godini bilježi Brčko Distrikt. Kao što se iz tabele 1. vidi, budžet Brčko Distrikta u 2014. godini za poljoprivredu i ruralni razvoj je iznosio oko 3,6 miliona KM, što je manje za oko 3,0 miliona KM odnosno izraženo u relativnim pokazateljima smanjenje iznosi oko 46 % . Smanjenje je zabilježeno i u Federaciji BiH gdje je u 2014. godini budžet umanjen za oko 2,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Poljoprivredni budžet umanjen je takođe i u Republici Srpskoj međutim umanjenje u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu iznosilo je svega 107 hiljada KM.

Tabela 1. Poljoprivredni budžeti u BiH (2009-2014) u 000 KM

2009 2010 2011 2012 2013 2014

Brčko Distrikt 6.055 5.067 4.557 6,505 6,677 3.607,7

Federacija BiH1 71.126 79.393 74.636 86,404 78,161 75.671,1

Republika Srpska 81.547 81.186 62.862 73,169 60,000 59.893,1

Bosna i Hercegovina 158.730 165.646 142.056 166,078 144,838 139.171

Izvor: Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, na osnovu podataka entitetskih/kantonalnih ministarstava poljoprivrede i Odjeljenja za poljoprivredu BD

U grafikonu 1. u kojem je grafički predstavljen poljoprivredi budžet u periodu od 2008. do 2014. godine, može se vidjeti kolika su bila izdvajanja za poljoprivredu u BiH. Iz navedenog se može vidjeti da izdvajanja za poticaje u poljoprivredi za navedeni period nisu bilježila neka velika odstupanja po godinama i ona su se kretala od 140- 165 miliona KM. Pored ovako realno skromnog budžeta za poljoprivredni razvoj u BiH, dodatno brine činjenica da se zadnjih godina bilježi negativan trend u izdvajanjima.

1 Podsticaji za FBiH uključuju i podršku sa kantonalnih nivoa

3

Grafikon 1: Poljoprivredni budžeti u BiH za period 2008 – 2014 (u milionima KM)


Ako se analizira procentualno učešće administrativnih jedinica u ukupnim podrškama, može se

reći da Federacija BiH posljednjih godina ima kontinuirano povećanje učešća u ukupnom

budžetu namjenjenom poljoprivredi i ruralnom razvoju u BiH. Federacija BiH je u prosjeku u

ukupnom budžetu u BiH učestvovala sa 50,6%. Republika Srpska je u prošloj godini imala manje

povećanje učešća u odnosu na ukupna izdvojena sredstva u odnosu na prošlu godinu u iznosu od

0,4%. Gledajući prosjek u period 2008 – 2014 RS je u ukupnom budžetu učestvovala sa oko 46%.

Brčko Distrikt zadnje posmatrane godine bilježi znatan pad učešća u ukupnom poljoprivrendom

budžetu. Taj pad iznosi 2% u odnosu na prethodnu godinu. Prosječno Brčko Distrikt je u

ukupnom budžetu participirao sa 3,4%.

Grafikon 2: Struktura poljoprivrednog budžeta u BiH za period 2008 – 2014 po entitetima/BD


165

159

166

142

166

145 139

-

20

40

60

80

100

120

140

160

180

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Brčko Distrikt

FederacijaBosne iHercegovine

RepublikaSrpska

Bosna iHercegovina

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

2,8 3,8 3,1 3,2 3,9 4,6 2,6

48,6 44,8 47,9 52,5 52,0 54,0 54,4

48,6 51,4 49,0 44,3 44,1 41,4 43,0

Republika Srpska Federacija Bosne i Hercegovine Brčko Distrikt

4

Komparacija sa EU i zemljama regiona Zajednička poljoprivredna politika zemalja EU predstavlja jednu od najznačajnijih politika u Evropskoj Uniji. Najbolji pokazatelj značaja poljoprivrede i ruralnog razvoja može se vidjeti kroz izdvajanja za ovu politku. Kao što se iz tabele broj 2. može vidjeti prosječan budžet za Zajedničku poljoprivrednu politiku se kreće od 55,0 pa do 57,0 milijardi EUR-a. Tabela 2. Budžet za Zajedničku poljopirvrednu politiku EU u milionima EUR

2009 2010 2011 2012 2013 2014

EU 55.213,90 57.077,20 55.269,10 55.880,20 56.863,00 55.635,00 Izvor: EU COMMISION

Najveći dio ovog iznosa odlazi na mjere direktnih plaćanja (tzv. decoupling) (oko 70%), zatim u ruralni razvoj (oko 25%) a na posljednjem mjestu su mjere intervencije na poljoprivrednom tržištu (3-4%). Posljednjim izmjenama ZPP-a, iz 2013/14 akcenat se dodatno stavio na tzv. „ozelenjavanje ZPP“ pa su pored standardnih uslova uvedena i dodatna plaćanja za gazdinstva koja doprinose očuvanju ili unapređenju stanja okoliša kroz dobre poljoprivredne ili druge prakse. Mjere koje imaju karakter „ozelenjavanja“ su: održavanje trajnih travnjaka, diverzifikacija usjeva i tzv. „ekološki fokusirane zone“ koje podrazumijevaju pošumljene površine, tampon zone itd. Kada je u pitanju usporedba poljoprivrednih budžeta sa zemljama u regionu, ona se može jasno vidjeti iz tabele 3. Komparacija je urađena sa zemljama regiona za koje smo imali dostupne podatke i to to sa: Srbijom, i Makedonijom. Ako uporedimo izdvajanja za poljoprivredu i ruralni razvoj u našoj zemlji sa zemljama regiona koje nisu članice Evropske Unije, vidljivo je da Bosna i Hercegovina ima dosta skromniji budžet za podrške poljoprivrednim proizvođačima. Prva po izdvajanjima je Srbija a budžet izdvojen u 2014. godini iznosio je oko 308,7 miliona EUR-a. Ovaj iznos predstavlja rekordna sredstva izdvojena za poljoprivredu i ruralni razvoj u Srbiji a u odnosu na 2012. godinu iznos je uvečan za 1/3. Tabela 3: Poljoprivredni budžeti zemalja regiona EUR

Srbija Makedonija BiH

Budžet u 2014 308.714.974,66 136.494.593,94 71.370.222,05 Izvor: Službeni dokumenti Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine

Makedonija je u prethodnoj godini za poljoprivredu i ruralni razvoj izdvojila oko 136,5 miliona EUR-a. Budžet za podršku poljoprivredi u Makedoniji je prošle godine bio skoro duplo veći u odnosu na sredstva koja su izdvojena u Bosni i Hercegovini. Ono što je još značajnije je da Makedonija iz godine u godinu bilježi pozitivan trend u izdvajanjima u ovaj sektor. Takođe ne treba gubiti iz vida činjenicu da je ukupna površina Makedonije, negdje reda veličine, odnosno površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Struktura podrške po grupama mjera U 2014. godini nije bilo značajnijih izmjena kada je u pitanju struktura budžeta po grupama mjera. Kao što se u grafikonu 3., može vidjeti, za mjere direktnih podrški poljoprivrednim proizvođačima je i u prethodnoj godini izdvojen najznačajniji dio budžeta namjenjenog poljoprivredi i ruralnom razvoju. Mjereno relativnim pokazateljima negdje oko 73,7% ukupnog budžeta je dodijeljeno mjerama direktne podrške proizvođačima. Ipak u odnosu na prošlu godinu došlo je do smanjenja izdvajanja za ovu grupu mjera. Tačnije smanjenje ukupnog budžeta se najviše odrazilo upravo na ovu grupu mjera. Tako su izdvajanju u 2014. godini za mjere direktne podrške proizvodnji u BiH iznosile 102,5 miliona KM, što je manja u odnosu na godinu

5

ranije za skoro 11 miliona KM. Druga grupa po visini izdvajanja bila je grupa mjera ruralne politike. Za mjere ruralnog razvoja je u prošloj godini izdvojeno ukupno 18,6 miliona KM, što je oko 13,5% ukupnog poljoprivrednog budžeta. Ono što je značajnije kada je ruralna politka u pitanju jeste povećanje budžeta za ove mjere u odnosu na 2013. godinu. Budžet za ruralnu politku je tako u 2014. godini uvećan za oko 5 miliona KM. Grafikon 3: Struktura poljoprivrednog budžeta u BiH za period 2008–2014 po grupama mjera podrške (u milionima KM)


Mjere opštih usluga su i ove godine na trećem mjestu po visini izdvajanja u Bosni i Hercgovini. Za mjere opšte usluge u poljoprivredi je u 2014. godini izdvojeno ukupno 6,2 miliona KM, odnosno 4,4% od ukupnog budžeta. Ovo izdvajanje je nešto skromnije u odnosu na 2013. godinu kada je za ovu grupu izdvojeno oko 6,2 miliona KM. Kao i prethodna grupa mjera i mjere podrške tržištu bilježe skromnije učešćeu ukupnim izdvojenim sredstvima u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu. Sa izdvojenih 5,05 miliona KM mjere podrške tržištu su u 2014. godini učestvovale sa oko 3,6% u ukupnom budžetu. Grupa nealocirano (nealocirane mjere) i ove godine bilježi visoko učešće (iznose) u ukupnoj strukturi mjera podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju, što se može smatrati da nije dobro i da su moguće zloupotrebe sredstava namjenjenih kroz ovu mjeru. Ukupno je 6,7 miliona KM sredstava nealocirano u 2014. godini, što čini 4,8% ukupnog budžeta.

-

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Mjere podrške tržištu

Mjere direktne podrškeproizvodnji

Mjere ruralne politike

Opšte usluge upoljoprivredi

Ostalo (nealociranodrugdje)

6

Grafikon 4: Struktura poljoprivrednog budžeta u BiH za period 2008–2014 po grupama mjera


Mjere tržišno-cjenovne politike Tržišno-cjenovna politika u Bosni i Hercegovini se provodi putem mjera: tržišnih intervencija, izvoznih podsticaja, plaćanja potrošačima te pratećih mjera stabilizacije tržišta. Ova grupa mjera je u 2014. godini imala tendenciju opadanja po pitanju finansijskih izdvajanja. Tako je za mjere tržišno-cjenovne politke u 2014. godini izdvojeno oko 5,05 miliona KM. U odnosu na 2013. godinu novčani iznosi za podrške mjerama tržišno-cjenovne politike su bila manja za 31%, kada je taj iznos bio 7,32 miliona KM. Gledano zbirno mjere TCP su u 2014. godini u ukupnom budžetu učestvovale sa 3,6%. Zbog ovako skromnog izdvajanja uz ranije pominjane uzroke (nejedinstveno tržište, administrativna podijeljenost nepostojanje jedinstvenih mjera TCP kao i jedinsvenog sistema intervencija), smatramo da ove mjere ne mogu proizvesti značajnij efekatt na razvoj domaće proizvodnje. Grafikon 5: Mjere tržišno-cjenovne politike u BiH – struktura (u milionima KM)


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014



Mjere ruralne politike

Mjere direktnepodrške proizvodnji

Mjere podrške tržištu

3,7

1 1

4

1 1

1,7

1,0

4,4

2,4

9,7

3,9

2,8

7,3

5,1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Izvoznipodsticaji

Tržišneintervencije

Prateće mjerestabilizacijetržišta

Mjere podršketržištu

7

Što se tiče strukture grupe kako je iz grafikona 5., vidljivo i ove godine su zastupljene iste mjere kao i prethodne godine. Izvozni podsticaji kao novouvedena mjera zadnjih nekoliko godina i dalje drži primat u izdvajanjima kada je u pitanju ova grupa mjera. Ukupno je za izvozne subvencije izdvojeno 3,7 miliona KM, što je približno 73% budžeta za TCP. Prateće mjere stabilizacije poljoprivrednih tržišta su ponovo na drugom mjestu po izdvajanju sa 1,0 milion KM što je 19,51% od budžeta za TCP. Na kraju su mjere tržišne intervencije koje su učestvovale sa 7,57% od budžeta namjenjenog za mjere tržišno-cjenovne politike u Bosni i Hercegovini ili nešto više od 300 hiljada KM. Nažalost, dodatne mjere namijenjene stabilizaciji domaćeg tržišta, poput podrške privatnom skladištenju, potrošnji, dodatnoj obradi proizvoda i sl., kao takve još uvijek nisu zaživjele kao podrška poljoprivrednim proizvođačima u Bosni i Hercegovini. Mjere direktne podrške proizvođačima/proizvodnjama Kako smo vidjeli iz grafikona 3 i 4 za mjere direktnih podrški u Bosni i Hercegovini se tradicionalno izdvaja najviše sredstava, izuzetak ovoga nije bila ni 2014. godina. Ovo ne treba shvatiti kao negativnu pojavu s obzirom na skroman budžet sa jedne, ali i potrebe poljoprivrede s druge strane. Slična situacija je sa strukturama poljoprivrednih budžeta i drugim zemljama regiona. Kada je u pitanju struktura grupa, kako je u grafikonu 6 i prikazano, omjer izdvojenih sredstava po pojedinim mjerama uveliko se razlikuje. Plaćanja na bazi outputa, za koja se unutar grupe izdvaja najviše sredstava, ove godine su uvećala prednost u izdvajanjima u odnosu na druge mjere grupe. Tako je u prošloj godini za ovu mjeru izdvojeno 62,0 miliona KM, što je ujedno i najveći iznos izdvojen za ovu mjeru od 2008. godine. U relativnim pokazateljima to je 60,5% od budžeta grupe ili 44,6% od ukupnog budžeta za poljoprivredu u BiH. Ovako veliki iznos za ovu mjeru tokom period 2008 – 2014. godina, svakako treba zahvaliti podršci koja se pruža proizvođačima mlijeka u oba entiteta i BD. Međutim povećanja izdvajanja koja su zabilježena u 2014. godini rezultat su većeg izdvajanja za mlijeko u entitetu Federacija BiH u kojem je došlo do značajnijeg povećanja podsticaja po jedinici mjere. Grafikon 6: Mjere direktne podrške proizvodnji u BiH – struktura (u milionima KM)


Kada su u pitanju direktna plaćanja po hektaru odnosno grlu, za ovu mjera je u 2014. godini izdvojeno oko 31,7 miliona KM, što je 31% budžeta grupe ili 23% od ukupnog budžeta izdvojenog za poljoprivredu u prošloj godini. Treba reći da su sredstva za ovu grupu mjera značajno umanjena u odnosu na rekordnu 2013. godinu (iznos od 49,1 milion KM) za gotovo 17,4 miliona KM. Ovakvo smanjenje je rezultat dva faktora a to su „vještačko“ povećanje isplata

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

120

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

120

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Plaćanja na bazioutputa

Direktna plaćanja

Regresiranje inputa

Druga direktnaplaćanja

Mjere direktnepodrške proizvodnji- ukupno

8

za ovu mjeru u 2013. godini, radi dugovanja iz prethodne godine, te realnog smanjenja budžeta za ovu mjeru u 2014. godini. Treća mjera po realiziranim sredstvima u okviru grupe mjera direktnih plaćanja jesu regresiranja inputa. Ukupni iznos koji je utrošen za ovu mjeru u 2014. godini je 7,5 miliona KM, što je 7,3% od budžeta grupe odnosno 5,4% u odnosu na ukupni budžet. Posmatrajući prošlu godinu može se konstatovati da je i ovdje došlo do umanjenja sredstava za oko 2,6 miliona KM. Najveći dio sredstava za regresiranje inputa u BiH izdvojila je RS gdje su na snazi mjere regresiranja varijabilnih inputa, nafte i mineralnih gnojiva. Manji iznos regresa bilježi se i sa nivoa kantona u Federaciji BiH, gdje je takođe regresirana nafta ali i vještačko osjemnjavanje stoke. Druga direktna plaćanja (kompenzatorna, naknada šteta i sl) su standardno na zadnjem mjestu po izdvajanju. Za ovu mjeru je u 2014. godini utrošeno daleko više sredstva nego u prethodnoj godini. Tako je u 2014. godini za ovu mjeru utrošeno 1,15 miliona KM, što je povećanje za oko 1,05 miliona KM u odnosu na godinu ranije. Razlog za ova povećanja su kompenzatorna plaćanja za štete nastale usljed poplava u 2014. godini. Ova mjera u budžetu grupe učestvuje sa 1,13%, odnosno oko 0,8%, ukupnog budžeta. Mjere ruralnog razvoja Podrška ruralnom razvoju predstavlja drugi stub podrške poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini. Prema visini izdvajanja, mjere ruralnog razvoja su na drugom mjestu odmah poslije grupe mjera direktne podrške poljoprivrednicima. Iako su na drugom mjestu, izdvajanja za mjere ruralnog razvoja se u principu izdvaja dosta manje sredstva ali ono što je još važnije izdvajanja za ove mjere su dosta varijabilna što smatramo da predstavlja jednu negativnu pojavu. Najbolji pokazatelj ovih činjenica je grafikon 7 u kome je predstavljena komparacija budžeta za grupu mjera direktne podrške proizvođačima i izdvajanja za mjere ruralnog razvoja u BiH. Grafikon 7: Komparacija izdvajanja za mjere direktne podrške i mjere ruralnog razvoja


Kako je vidljivo iz grafikona, budžet za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju u posmatranom periodu je praktično fiksan, mijenja se samo njegova struktura. Evidentno je da povećanje izdvajanja za mjere ruralnog razvoja gotovo uvijek rezultira proporcionalnim smanjenjem izdvajanja za mjere direktne podrške i obrnuto. Ono što je takođe karakteristika odnosa predstavljenih mjera podrške je i međusobna razlika u izdvajanjima koja se povećava kroz period posmatranja. Tako je u 2010. godini izdvojeno 18 miliona KM više za mjere direktne podrške u odnosu na mjere ruralnog razvoja, dok je u 2014. godini ova razlika povećana na 84,3 miliona KM.

0

20

40

60

80

100

120

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Mil

lio

na

KM

Mjere direktne podrške proizvodnji - ukupno Mjere ruralne politike - ukupno

9

Ukupni budžet za ruralnu politku u 2014. godini, je zabilježio povećanje izdvojenih sredstava u odnosu na godinu ranije. Tako je u 2014. godini za ovaj vid podrške utrošeno ukupno 18,7 miliona KM, što je za skoro 5 miliona KM, ili 35,5%, više u odnosu na 2013. godinu. Posmatrajući ukupni poljoprivredni budžet podrška ruralnom razvoju je u istom participirala sa 13,5%. Iako su izdvajanja za podršku ruralnom razvoju tokom 2014. godinu povećana za skoro 5 miliona KM u odnosu na godinu ranije, ipak su ista daleko ispod najvećeg nivoa izdvajanja u 2012. godini. Razlika u izdvajanjima tokom prošle godine u odnosu na 2012. godinu, iznosi 37,3 miliona KM ili 66,6%. Što se tiče same strukture ista nije mnogo promijenjena u odnosu na godine ranije, što se može vidjeti u grafikonu 8. Najveći iznos podrške za mjere ruralnog razvoja u 2014. godini, kao i prethodnih godina, bilježe mjere iz tzv. Osa 1. Za mjere iz ove ose je u prošloj godini izdvojeno ukupno 18,4 miliona KM što predstavlja 98,5% ukupnog budžeta za mjere ruralnog razvoja ili 13,2% od ukupnog budžeta za podršku poljoprivredi i RR u BiH. Iako je struktura grupa tokom gotovo cijelog period 2008 – 2014 bila slična, odnosno mjere iz ose 1 su u velikoj mjeri gotovo cijeli period, osim 2010 godine, bile najviše zastupljene. Protekle, 2014. godine struktura ovih mjera je drastično narušena i pogoršana. Gotovo 100 % učešče Ose 1 u okviru grupe pokazuje koliko je ustvari budžet za podršku nedostatan ali i popularizam kod kreatora poljoprivredne politke u BiH. Dokaz u prilog ovome je da se najveći iznosi u okviru Ose 1, troše kroz mjeru povećanja konkurentnosti odnosno kroz mjeru kapitalnih ulaganja u poljoprivredu. Osa 3 je standardno na drugom mjestu po visini izdvajanja u strukturi podrške ruralnom razvoju u BiH (mjere poboljšanja života ljudi i diversifikacije ekonomije u ruralnim područjima). Međutim, izdvajanja za ovu osu nisu ni blizu nivou podrške koju je zabilježila Osa 1. Za mjere iz ove ose je tokom 2014. godine izdvojeno tek 135.390,00 KM, što je 0,64% od budžeta grupa ili tek 0,09% od ukupnog budžeta za podršku. Ovo je i jedina osa koja u 2014. godini bilježi smanjenje izdvajanja u odnosu na godinu ranije. Za razliku od prošlih godina, kada je najveći obim sredstava iz ove ose upućivan kroz mjere ruralne infrastrukture, tokom 2014. godine najveći iznos sredstava je utrošen na dopunske djelatnosti na farmama. Grafikon 8: Mjere ruralnog razvoja u BiH – struktura (u milionima KM)


Kao i prethodnih godina posljednja u strukturi po visini izdvajanja je Osa 2, za koju tradicionalno izdvajamo najmanje sredstava. Za mjere iz Ose 2, u prošloj godini je izdvojeno tek 118.925,9 KM, što je oko 0,6% budžeta za podršku ruralnom razvoju ili 0,08% od ukupnog budžeta za podršku.

0510152025303540455055606570

05

10152025303540455055606570

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Osa 1 Osa 2 Osa 3 Osa 4 Mjere ruralne politike - ukupno

10

S obzirom na model razvijenosti mjera ruralnog razvoja ali i na nedostatak sredstava za ovaj vid podrške poljoprivrednicima u BiH, ovo je i logično. Poznata je i činjenica da se u okviru ove ose finansiraju mjere zaštite okoliša i životinja, te da se i u drugim zemljama u tranziciji mjerama iz Ose 2 posvećuje najmanje pažnje. Mjere opštih usluga u poljoprivredi Grupa mjera podrške iz tzv. III stuba poljoprivredne politike - mjera opštih usluga u poljoprivredi su tradicionalno na trećem mjestu po izdvajanju u okviru budžeta za poljoprivredu u BiH. Kroz mjere opštih usluga u poljoprivredi BiH, u 2014. godini je izdvojeno 6,1 miliona KM, što je 4,4% poljoprivrednog budžeta u BiH. Analiza grupe mjera opštih usluga u poljoprivredi za 2014. godinu pokazuje da u okviru ove grupe mjera, inspekcijske usluge su na prvom mjestu sa 2,3 miliona KM, ili 38,4% učešća u budžetu grupe. Infrastruktura i stručni rad obuhvataju gotovo identičan nivo finasijskih izdvajanja (1,2 i 1,1 milion KM) odnosno u relativnim pokazateljima iznosi 19,66%, odnosno 19,16% učešća u budžetu grupe. Na četvrtom mjesu su izdvajanja za istraživanje i razvoj koja zauzimaju 12,52% budžeta za opšte usluge, odnosno za iste je izdvojeno nešto više od 770 hiljada KM. Marketing i promocija kao i prošlih godine(a) troše najmanji iznos podrške u okviru ove grupe. Za ovu mjeru je u 2014. godini izdvojeno 173.000 KM, što je u procentima svega 2,80% od budžeta za OU. Opšte obilježje izdvajanja za mjere opštih usluga u poljoprivredu Bosni i Hercegovini je nekonzistentnost, tako da ova izdvajanja variraju iz godine u godinu. S obzirom na sveukupnu važnost ove grupe mjera, kreatori poljoprivredne politike u BiH morali bi povesti više računa da pri kreiranju poljoprivrednih budžeta planiraju više sredstava za mjere opštih usluga u poljoprivredi. Posebno ako imamo na umu činjenicu da se bez većeg izdvajanja za mjere koje doprinose povećanju higijenskih standarda i sl. ne može ni ostvariti cilj stvaranja uslova za izvoz domaćih proizvoda u Hrvatsku, odnosno u zemlje Evropske Unije. Grafikon 9: Mjere opštih usluga u poljoprivredi u BiH – struktura (u milionima KM)


Nealocirano(ostalo) Iako se očekivalo da će se i u 2014. godini nastaviti tendencija opadanja visine iznosa sredstava za ovu „vještački“ stvorenu grupu to se nažalost nije dogodilo. Iznos sredstava za ovu grupu u 2014. godini iznosio je 6,71 KM miliona ili 4,82% od ukupnog poljoprivrednog budžeta. Zbog ovoga se može konstatovati da je u odnosu na prošlu godinu situacija dosta lošija kada su u

-

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Istraživanje i razvoj

Stručni rad

Inspekcijske usluge(veterina/ZB)

Infrastruktura

Ostalo - opšte usluge

11

pitanju nealocirana sredstva. Zbog toga bi se u narednom periodu trebalo povesti računa o rješenjima koja bi dovela do toga da sva plaćanja budu klasificirana u okviru prethodnih grupa.

Struktura po entitetima Nakon prikazane strukture podrške na nivou cijele države dat je prikaz podrške i njene strukture po administrativnim jedinicama zemlje. Na ovaj način moguće je komparirati politiku između administrativnih jedinica zemlje.

12

Grafikon 10: Struktura podrške po administrativnim jedinicama BiH za period 2008-2014 (u milionima KM)


0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

80,1

71,1 79,4

74,6 86,4 78,2 75,7

FBiH Mjere podršketržištu


Mjere ruralnepolitike



Ukupno0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

80,0 81,5 81,2

62,9

73,2

60,0 59,9

RS Mjere podršketržištu





Ukupno

0,00,51,01,52,02,53,03,54,04,55,05,56,06,57,0

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

4,6

6,1

5,1 4,6

6,5 6,7

3,6

BD Mjere podršketržištu





Ukupno

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

180,0

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

BiH

Mjere podršketržištu

Mjere direktnepodrškeproizvodnjiMjere ruralnepolitike



13

Komparacija modela podrške između administrativnih jedinica Ka i prethodnih i ove godine urađen je komparativni prikaza podrške u entitetima/BD kroz odabranu grupu mjera. Ovaj prikaz radi se sa ciljem da se ocijeni, do kojeg nivoa je poljoprivredna politika međusobno usklađena. Razlog je težnja za postizanjem harmonizirane podrške poljoprvredi u BiH, kao preduslova za hramonizaciju domaće podrške sa CAP-om EU.

Grafikon 11: Komparacija mjera podrške proizvodnji između administrativnih jedinica u BiH


Usporedba koja je prikazana u grafikonu 11. pokazuje svu različitost modela podrške proizvodnjama u BiH. Situacija nije bitno promijenjena u odnosu na ranije godine. Brčko distrikt je i dalje zadržalo podršku prema grlu/hektaru, odnosno zadržana je konzistentnost u strukturi iz ranijih godina. Federacija BiH je takođe u velikoj mjeri svoju podršku proizvodnjama bazirala na plaćanjima po grlu/ha. Ipak, za razliku od ranijih godina kada su plaćanja po grlu/ha bila ili dominantna, ili u ravnini sa plaćanjima na bazi outputa, u 2014. godini došlo je poremećaja ovog odnosa na račun plaćanja na bazi outputa. Posmatrajući grafikon 11., Federacija BiH u zadnje tri godine bilježi najveću varijabilnost u podrškama kroz mjere direktne podrške proizvođačima. Kada je u pitanju entitet RS i ovdje je došlo do blage promjene strukture u dijelu direktna plaćanja po grlu/hektaru kao i plaćanja za varijabilne inpute. Ranijih godina su se sredstava više izdvajala za mjeru podrške kroz varijabilne inpute u 2014. godini. Ova mjera je pretrpila određena smanjenja u odnosu na ranije godine. Mjere direktne podrške po grlu/ha bilježe

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

FBiH RS BD

2011

Plaćanja zavarijabilneinpute

Plaćanje pogrlu/ha

Plaćanja nabazi outputa

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

FBiH RS BD

2012

Plaćanjazavarijabilneinpute

Plaćanjepo grlu/ha

Plaćanjana bazioutputa

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

FBiH RS BD

2013


Plaćanje pogrlu/ha


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

FBiH RS BD

2014


Plaćanje pogrlu/ha


14

povećanje izdvajanja u odnosu na godinu ranije. Naravno podrška na bazi outputa je i dalje daleko najdominantnija, dosta veća čak nego i u FBiH.

Komparirajući međusobno podršku možemo konstatovati da između administrativnih jedinica zemlje i dalje postoje velike razlike u samom sistemu podrške poljoprivrednim proizvođačima. Ako se ovome dodaju različiti kriteriji implementacije, različiti iznosi podrške po jedinici mjere onda je jasno koji problem imamo. S druge strane harmonizirana politika podrške neophodna je iz razloga stvaranja jednakih uslova poslovanja za sve poljoprivrednike u BiH, sprečavanja nelojalne interne konkurencije kao i što optimalnijeg iskorištenja i onako oskudnih finansijskih sredstava. Kada je riječ o integracijama i ovdje je interna harmonizacija mjera poljoprivredne ali i ruralne politike u zemlji preduslov za sve dalje aktivnosti usklađivanja (posebno usklađivanja sa CAP EU). Sa aspekta harmonizacije sa CAP-om, mjere podrške po grlu/ha su prihvatljivije za podršku od npr. plaćanja na bazi outputa ili plaćanja za varijabilne inpute. U tom smislu Brčko Distrikt i Federacija su u prednosti u odnosu na RS. Ipak velike razlike nisu samo u mjerama, ono što je veći problem su kriteriji implementacije mjera, kao i sami sistemi implememntacije koji se u velikoj mjeri razlikuju. Novine koje su uvedene u RS, kada su u pitanju direktna plaćanja po grlu/hektaru, a koje se odnose na varijabilni iznos podrške po jedinici mjere takođe ne doprinose harmonizaciji. Znači najveći problem kada je u pitanju harmonizacija mjera domaće podrške su ustvari između RS i druge dvije administrativne jedinice. Kako bi se problem harmonizacije domaće podrške konačno riješio Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, je u protekle dvije godine krenuo sa izradom ključnih dokumenata koji bi trebali da riješe ovu problematiku. Tako je u 2013. godini urađen „Plan harmonizacije mjera ruralne politike i politike opštih usluga u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini“. Ovaj Plan je proslijeđen Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, krajem 2013. godine, međutim do danas nema informacije da li je proslijeđen Vijeću ministara na usvajanje. Tokom 2014. godine pokrenuta je procedura izrade „Plana harmonizacije mjera direktne podrške i mjera tržišno-cjenovne politke u poljoprivredi BiH“. Veliki dio ovog dokumenta je urađen ali nažalost zbog „nezainteresovanosti" entiteta, prije svega RS-a, da se ovaj posao završi, Plan je još uvijek u fazi izrade. Naravno i pored izrade i usvajanja pomenutih dokumenata najveći problem, kao i u prethodnim pokušajima harmonizacije mjera podrške u BiH, će biti provođenje dogovorene harmonizacije od strane entiteta.

Struktura podrške po proizvodima/proizvodnjama

Kako bi ocjenili koliko model podrške poljoprivredi ima uticaja na trgovinske tokove, te pokazali koji proizvod uživa najviše podrške u nastavku je predstavljen i prikaz transfera prema proizvodu/grupama proizvoda/svim proizvodima. Naime, mjere agrarne politike koje se direktno vezuju za određeni specifični proizvod, odnosno proizvodnja istog je uslov za dobijanje podrške, više utiču na iskrivljenje trgovine tim proizvodom. S druge strane, mjere koje se vezuju za grupe proizvoda i koje su namijenjene za sve proizvode imaju manji/najmanji štetni uticaj na trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Na osnovu pregleda transfera prema proizvodu/grupama proizvoda/svim proizvodima moguće je i procijeniti koliko aktuelna politika uspijeva u svojim ciljevima. Grafikonom 12. u nastavku ćemo predstaviti strukturu izdvajanja po proizvodima/grupama proizvoda koja su zabilježena u 2014. godini.

Najveći iznos podrške vezuje se za pojedinačne proizvode. U apsolutnom iznosu to je 84,6 miliona KM u 2014. godine. Na drugom mjestu prema visini izdvajanja su grupe proizvoda sa ukupno izdvojenim iznosom sredstava u visini od 20,1 miliona KM. Na zadnjem mjestu su transferi za sve proizvode sa izdvajanjem u iznosu od 13,4 miliona KM. Što se tiče strukture u procentima ista je prikazana na grafikonu 12. Kako je vidljivo sa grafikona u strukturi i dalje dominiraju transferi ka pojedinačnim proizvodima sa 71,6%, što predstavlja više od dvije trećine budžeta za proizvode. Transferi prema grupama proizvoda participiraju sa 17,0% dok transferi prema svim proizvodima učestvuju sa svega 11,4% u ukupnom budžetu. Na osnovu navedenog možemo reći da u konačnom poretku tokom 2014. godine nije došlo do značajnijih izmjena u odnosu na 2013. godinu. Međutim, ono što je ipak karakteristika godine koja je iza nas je

15

smanjenje izdvajanja za grupe proizvoda i pojedinačnih proizvoda u korist izdvajanja za sve proizvode. Jedino su transferi za sve proizvode tokom 2014. godine zabilježili povećanje u odnosu na godinu ranije. Ovo povećanje je u apsolutnom iznosu bilo oko 8,5 miliona KM ili 7,3% u procentima.

Grafikon 12: Struktura transfera prema vezanosti za proizvod/grupu ili sve proizvode


Kada je riječ o proizvodima koji participiraju u transferima za pojedinačne proizvode, i ove godine kao i prethodnih dominantno je mlijeko sa 47,35% u ukupnim izdvajanjima za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju. Ovaj iznos predstavlja više od polovine sredstava namijenjenih pojedinačnim proizvodima (66,1%), ali i skoro polovinu ukupno utrošenih sredstava za podršku tokom 2014. godine. U odnosu na 2013. godinu, možemo reći da su transferi za mlijeko zabilježili povećanje za oko 3% u 2014. godini. Ostali pojedinačni proizvodi koji su zabilježili značajniji iznos podrške su goveđe i svinjsko meso, zatim pileće meso, riba i med od animalnih

53,0 59,8 61,3 54,7 53,4

71,8 71,6

30,6

33,5 25,7 38,4

19,3

24,1 17,0

16,4 6,8

13,0 7,0

27,2

4,1 11,4

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Svi proizvodi

Grupe proizvoda

Pojedinačniproizvodi

16

Tabela 4: Distribucija podrški po proizvodima/grupama proizvoda u %

2009 2010 2011 2012 2013 2014

Mlijeko (kravlje) 37,92 37,27 33,61 36,64 44,76 47,35

Mlijeko (ovčije i kozije) 0,11 0,19 0,30 0,39 0,43 0,46

Goveđe meso 3,29 6,00 4,35 3,18 6,79 4,75

Svinjsko meso 3,74 4,39 3,22 2,30 4,08 3,29

Ovčije meso 1,78 0,44 0,81 0,07 0,71 1,16

Pileće meso 1,45 1,80 1,27 1,47 1,16 1,63

Jaja 0,54 0,74 0,37 0,30 0,51 0,39

Med 2,14 2,82 2,74 1,03 1,18 1,14

Riba 1,00 0,88 0,36 0,84 1,49 1,46

Ćurčići 0,04 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

Konji 0,01 0,02 0,07 0,00 0,00 0,29

Pšenica 2,16 2,01 1,66 2,55 4,28 4,00

Kukuruz 0,92 1,62 2,27 3,20 3,96 3,73

Ječam 0,02 0,01 0,02 0,06 0,05 0,02

Duhan 2,96 0,91 1,88 0,35 0,66 0,44

Krompir 1,16 1,33 0,87 0,43 0,64 0,49

Soja 0,23 0,29 0,28 0,29 0,37 0,00

Grožđe 0,12 0,08 0,11 0,00 0,10 0,12

Gljive 0,03 0,00 0,03 0,22 0,30 0,81

LJ&A bilje 0,15 0,44 0,44 0,11 0,38 0,10

Grupe proizvoda

Povrće 2,78 3,21 4,12 2,74 2,54 2,67

Voće 8,12 8,87 5,34 3,49 3,35 4,72

Žitarice 0,20 0,10 0,32 0,16 0,31 0,06

Krmno i industrijsko bilje 0,38 0,96 0,95 0,35 0,34 0,68

Biljna proizvodnja uopšteno 15,53 0,66 23,33 7,78 9,06

6,79

Mlijeko i meso - goveda 5,46 8,13 1,21 3,59 1,36 1,72

Mlijeko meso ovce/koze 1,03 3,82 3,29 1,31 7,23 0,36

Svi proizvodi

Svi proizvodi 6,75 12,97 6,77 27,14 3,99 11,38


Kada govorimo o izdvajanjima za grupe proizvoda, najveći nivo podrške tokom prošle godine je imala „biljna proizvodnja uopšteno“. Izdvajanja za ovu grupu proizvoda učestvuju sa 6,79% u ukupnom budžetu. Ovako veliki iznos za ovu grupu rezultat je u najvećoj mjeri rezultat regresa za varijabilne inpute koji se pružaju kao podrška poljoprivrednicima u RS-u, za biljnu proizvodnju. Na drugom i trećem mjestu su transferi za voće 4,72% i povrće 2,67%. Što se tiče izdvajanja za sve proizvode, u godini koja je iza nas u ukupnom budžetu utrošenom na podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, su učestvovala sa 11,38%. Kako je ranije rečeno, jedino transferi za sve proizvode bilježe porast u odnosu na 2013. godinu. Povećanje izdvajanja za sve proizvode na konto izdvajanja za pojedinačne proizvode bi trebali polako uvoditi u tradiciju. Izuzimajući ovdje naravno vrlo osjetljive proizvode za koje proizvodnja i transfer moraju biti vezani uvijek. Na taj način bi došlo do postepenog prilagođavanja CAP-u EU gdje su u strukturi budžeta dominantna plaćanja koja nemaju veze sa proizvodima takozvani ostali transferi.

17

Pretpristupni instrument pomoći EU namijenjen poljoprivredi i ruralnom razvoju – IPARD S obzirom da je Bosna i Hercegovina potencijalni kandidat za članstvo u EU, te obzirom na mogućnost da koristi pretpristupne fondove EU za ruralni razvoj (IPARD), ove godine smo odlučili da sastavni dio Izvještaj bude informacija o IPARD instrumentu. IPARD je pretpristupni instrument EU, namijenjen poljoprivredi i ruralnom razvoju zemalja pristupnica EU. Zvanični cilj IPARD-a, je pomoć u prestruktuiranju poljoprivrednog sektora i povećanje konkurentnosti poljoprivrede zemalja kandidatkinja. Međutim, glavni cilj ovog instrumenta je ipak prilagođavanje zemalja kandidatkinja (kako administracije tako i poljoprivrednika) za implementaciju CAP–a, (Zajedniček poljoprivredne politike EU), nakon članstva u Uniji. Zbpg toga sredstva koja se dodjeljuju zemljama kandidatima kroz IPARD fond treba gledati u ovom kontekstu, a nikako kao finalni output koji od Evrope možemo očekivati kako se to često pokušava prikazati. Znači, IPARD predstavlja prvu stepenicu za daleko obimnija sredstva iz EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, možemo slobodno reći da je IPARD vježba za ono što slijedo nakon članstva u Uniju. Najbolji primjer ovoga je susjedna Hrvatska koja je u okviru IPARD – a, na raspolaganju za sedmogodišnji period imala oko 182,4 miliona EUR-a. Nakon što ja Hrvatska postala punopravna članica EU, hrvatskim poljoprivrednicima su stavljena na raspolaganje novčana sredstva iz strukturnih fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju na godišnjem nivou u iznosu oko 700,0 miliona EUR-a. Prvi ciklus IPARD – a je bio programiran za period 2007 – 2013. godine. U periodu 2007 – 2013. godinu, ukupno četiri zemlje su imale mogućnost da koriste sredstva IPARD-a, to su: Hrvatska, Makedonija, Turska i Crna Gora. Hrvatska, Makedonija i Turska su tokom perioda 2007 – 2013., koristile sredstva IPARD-a, za to vrijeme Crna Gora nije iskoristila sredstva IPARD-a, iako je imala mogućnosti. Sredstva koja su bila raspoloživa navedenim zemljama u periodu 2007-2013., iznosila su 1.13 milijardi eura. Grafikon 13: Alokacija IPARD sredstava po zemljama korisnicama za period 2014 – 2020

Izvor: Evropska Komisija Početkom 2014. godine na snagu je stupila nova finansijska perspektiva za period 2014 – 2020. godine. U tom kontekstu je kreirana i nova generacija pretpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoja tzv. IPARD II. IPARD II instrument uspostavljen je Regulativom EC broj 231/2014, dok je njegova implementacija definisana Regulativom EC broj 447/2014. Prema navedenom regulatornom okviru, sredstva su planirana za šest zemalja i to: Tursku, Crnu Goru,

72

,0

10

0,9

77

,0 1

58

,1

50

4,2

2,5

7,4

5,9

8,9

27

,7

0,0

25

,0

25

,0

30

,0

13

0,0

0,0

9,0

13

,0

18

,0

52

,0

12

,0

7,0

14

,7

10

,0

36

,0

5,0

18

,3

5,0

22

,0

56

,0

-

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

2014 2015 2016 2017 2018-2020

Mil

lio

na

EU

R

Turska Crna Gora Srbija Albanija Kosovo Makedonija

18

Srbiju, Albaniju, Kosovo i Makedoniju. Sredstva koja su raspoloživa navedenim zemljama iznose 1.45 milijardi eura (grafikon 13). Nažalost, Bosna i Hercegovina i dalje nije u krugu zemalja koje mogu računati na sredstva IPARD II instrumenta. Razlog je što u BiH nije postignut napredak po pitanju ispunjavanja uslova za povlačenje IPARD sredstava. Ovi uslovi podrazumijevaju izradu i donošenje Strategije ruralnog razvoja BiH, izradu IPARD plana za BiH, te uspostavu IPARD strukture za implementaciju IPARD sredstava u BiH. Sva tri uslova su na stolu od usvajanja regulatornog okvira za IPARD I (tj. od 2007. godine), no međutim u BiH još uvijek nema napretka po ovom pitanju. Najveći problem kada su u pitanju ispunjavanja ovih uslova dolazi iz RS čiji predstavnici u kontinuitetu blokiraju dogovor o pomenutim pitanjima. Treba naglasiti da sredstva za IPARD II nisu definitivno izgubljena i da mogu biti dostupna poljoprivrednicima u BiH ali prethodno treba ispuniti tehničke uslove koji su navedeni ranije. Kako bi se ovo pitanje što prije riješilo na zadovoljstvo svih poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini, kako onih iz Federacije BiH i BD, tako i onih u RS-u, Ured za harmonizaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH je tokom 2014. godine izradio dokument pod nazivom „Operativni plan za uspostavu IPARD platne agencije u BiH“. Ovaj tehnički dokument izrađen je sa namjerom da se proces uspostave IPARD strukture odnosno jednog njenog dijela (platne agencije) koji je ujedno i najkomplikovaniji što više ubrza nakon donošenja politčke odluke po ovom pitanju.

izvještaj o realiziranim podrškama za poljoprivredu i

Documents