izvjeŠtaj strategijskoj procjeni uticaja na okoliŠ za

IZVJEŠTAJ

O

STRATEGIJSKOJ PROCJENI UTICAJA NA OKOLIŠ ZA

IZMJENE I DOPUNE REGULACIONOG PLANA

„SPORTSKO-REKREACIONOG PODRUČJA BJELAŠNICA“

Oktobar, 2020. godina

STRATEGIJSKA PROCJENAUTICAJA NA OKOLIŠ ZA IZMJENE I DOPUNE REGULACIONOG PLANA „SPORTSKO-REKREACIONOG PODRUČJA BJELAŠNICA“

1 |Strana

DIREKTOR:

_______________________

Doc. dr Nebojša Knežević

PREDMET:

IZVJEŠTAJ O STRATEGIJSKOJ PROCJENI UTICAJA NA

OKOLIŠ ZA IZMJENE I DOPUNE REGULACIONOG

PLANA „SPORTSKO-REKREACIONOG PODRUČJA

BJELAŠNICA“

UGOVORNI ORGAN

-FINANSIJER : OPŠTINA TRNOVO

NOSILAC IZRADE

SPUO:

"INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO – IG", d.o.o. BANJA

LUKA

NOSILAC IZRADE

PLANA-

KOORDINATOR:

ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA -

SARAJEVO

UČESNICI U IZRADI :

Nebojša Knežević, vođa projekta

Siniša Cukut, stručnjak za otpad

Nevenko Samouković, stručnjak za vode

Nenad Gaćeša, stručnjak za geologiju

Milan Tešanović, stručnjak za GIS

Bojana Ivić Župić, stručnjak za ekologiju

Ranka Pušić, dipl. biolog

Snježana Savić, dipl. pro. planer

Željka Stojanović, dipl. inž. polj.

Nataša Grgić, dipl. inž. arh.

Đorđe Gašić, dipl. ekolog

Jelena Vučenović, dipl. ekolog


2 |Strana

SADRŽAJ:

UVOD ...................................................................................................................................... 6

1 OPIS SADRŽAJA I CILJEVA PLANA, TE ODNOS PREMA DRUGIM

PLANOVIMA ILI PROGRAMIMA ............................................................................. 10

1.1 Sadržaj i ciljevi Izmjena i dopuna Regulacionog plana „Sportsko rekreaciono

područje Bjelašnica“ ............................................................................................ 10

Obuhvat Plana ..................................................................................................... 11

Koncept prostorne organizacije i zoniranje prostora SRP Bjelašnica ................. 14

Ciljevi Plana ........................................................................................................ 26

1.2 Odnos Plana s drugim planovima i programima ................................................. 27

2 OPIS I PROCJENA STANJA OKOLIŠA I VJEROVATNI RAZVOJ STANJA

OKOLIŠA AKO SE PLAN NE IMPLEMENTIRA ...................................................... 33

2.1 Opis stanja komponenti okoliša i faktora u okolišu ............................................ 33

Kvalitet zraka i klimatske promjene .................................................................... 33

Tlo, šume i šumsko zemljište .............................................................................. 34

Površinske i podzemne vode ............................................................................... 41

Pejzaž ................................................................................................................... 49

Buka ..................................................................................................................... 50

Biodiverzitet ........................................................................................................ 52

Otpad ................................................................................................................... 53

Svjetlosno zagađenje ........................................................................................... 55

2.2 Mogući razvoj okoliša bez provedbe Plana ......................................................... 58

3 INFORMACIJE O MOGUĆIM OKOLINSKIM PROBLEMIMA KOJI SU

ZNAČAJNI ZA PLAN ................................................................................................... 61

3.1 Kvalitet zraka i klimatske promjene .................................................................... 61

3.2 Tlo, šume i šumsko zemljište .............................................................................. 62

3.3 Površinske i podzemne vode ............................................................................... 72

3.4 Pejzaž ................................................................................................................... 74

3.5 Buka ..................................................................................................................... 75

3.6 Biodiverzitet ........................................................................................................ 76

3.7 Otpad ................................................................................................................... 78

3.8 Svjetlosno zagađenje i uticaji od druge elektroenergetske infrastrukture ........... 79

3.9 Zaštićena područja ............................................................................................... 81

4 OKOLINSKI CILJEVI PLANA SA OBRAZLOŽENJEM NJIHOVOG IZBORA I

IZBOR ODGOVARAJUĆIH INDIKATORA VREDNOVANJA UTICAJA PLANA 84

4.1 Izbor indikatora ................................................................................................... 85

5 ZNAČAJNI UTICAJI PLANA ...................................................................................... 89

5.1 Metodologija procjene uticaja ............................................................................. 89

5.2 Analiza i evaluacija mogućih uticaja ................................................................... 91

6 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA, UKLJUČUJUĆI MJERE SPRJEČAVANJA,

SMANJENJA, UBLAŽAVANJA I KOMPENZACIJE NEPOVOLJNIH UTICAJA

PROVEDBE PLANA ILI PROGRAMA NA OKOLIŠ .............................................. 100

7 OPIS RAZLOGA ZA IZBOR ALTERNATIVNIH RJEŠENJA SA STANOVIŠTA

ZAŠTITE OKOLIŠA ................................................................................................... 106

8 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA U TOKU IMPLEMENTACIJE

PLANA (MONITORING) ........................................................................................... 107

8.1 Ciljevi programa praćenja ................................................................................. 107

9 SKRAĆENI SADRŽAJ IZVJEŠTAJA O STRATEGIJSKOJ PROCJENI SA

OBRAZLOŽENJEM .................................................................................................... 109


3 |Strana

9.1 Kvalitet zraka i klimatske promjene .................................................................. 109

9.2 Tlo, šume i šumsko zemljište ............................................................................ 110

9.3 Površinske i podzemne vode ............................................................................. 111

9.4 Pejzaž ................................................................................................................. 112

9.5 Buka ................................................................................................................... 113

9.6 Biodiverzitet ...................................................................................................... 114

9.7 Otpad ................................................................................................................. 115

9.8 Svjetlosno zagađenje i druga elektroenergetska infrastruktura ......................... 116

10 DRUGI PODACI OD ZNAČAJA ZA STRATEGIJSKU PROCJENU ...................... 118

11 PRILOZI ....................................................................................................................... 119


4 |Strana

POPIS SLIKA

Slika br. 1. Granica obuhvata Sportsko rekreacionog područja Bjelašnica ............................ 13

Slika br. 2. Prostorno-funkcionalne cjeline ............................................................................. 14

Slika br. 3. Ljetna ponuda ...................................................................................................... 18

Slika br. 4. Zimska ponuda ..................................................................................................... 19

Slika br. 5. Obuhvati detaljnih dokumenata prostornog uređenja unutar obuhvata SRP

Bjelašnica ................................................................................................................................. 20

Slika br. 6. Stabilnost terena unutar obuhvata SRP Bjelašnica............................................... 35

Slika br. 7. Granice odjela i odsjeka unutar obuhvata SRP Bjelašnica................................... 36

Slika br. 8. Šume sa posebnim ograničenjima u gospodarenju............................................... 39

Slika br. 9. Zaštitne zone Sarajevskog polja prema Odluci br.02/87 ...................................... 44

Slika br. 10. Hipsometrijske zone u obuvatu SRP Bjelašnica ................................................ 49

Slika br. 11 Legenda uz Sliku br.12 i Sliku br. 13. (Izvor: www.lightpollutionmap.info) ....... 55

Slika br. 12 Stanje noćnog osvjetljenja na području SRP Bjelašnica prethodne tri godine. . 56

Slika br. 13 Godišnji nivo noćnog osvjetljenja na području SRP Bjelašnica 2015. godine 57

Slika br. 14. Položaj novoplanirane saobraćajnice u odnosu na šume koje su prema ŠPO

izdvojene kao šume sa posebnim ograničenjima u gospodarenju ........................................... 65

POPIS TABELA

Tabela br. 1 Odnos ciljeva IDRP SRP Bjelašnica s drugim odgovarajućim strategijama,

planovima i programima .......................................................................................................... 27

Tabela br. 2. Struktura šuma i šumskog zemljišta u obuhvatu SRP Bjelašnica - ŠPP............ 37

Tabela br. 3 Proračun voda za potrebe stanovnika i posjetioca .............................................. 47

Tabela br. 4 Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke

prema Zakonu o zaštiti od buke („Službene novine KS“ 23/16”) ........................................... 50

Tabela br. 5 Nivo noćne radijacije za područje SRP Bjelašnica ........................................... 55

Tabela br. 6. Pregled mogućeg razvoja okoliša bez provedbe Plana ...................................... 58

Tabela br. 7 Struktura šuma i šumskog zemljišta koje je u konfliktu sa izgradnjom novih ski

staza.......................................................................................................................................... 63

Tabela br. 8 Struktura šuma i šumskog zemljišta koje je u konfliktu sa izgradnjom nove

saobraćajnice ............................................................................................................................ 66

Tabela br. 9. Ugrožene površine šuma i šumskog zemljišta u odnosu na planirane sadržaje po

planskim dokumentima unutar obuhvata SRP Bjelašnica ....................................................... 68

Tabela br. 10. Ugrožene površine šuma i šumskog zemljišta u odnosu na sve novoplanirane

sadržaje po planskim dokumentima unutar obuhvata SRP Bjelašnica prikazane po širim

kategorijama šuma i šumskog zemljišta .................................................................................. 70

Tabela br. 11. Ugrožene površine šuma koje su prema ŠPO izdvojene kao šume sa posebnim

ograničenjima u gospodarenju u obuhvatu SRP Bjelašnice u odnosu na sve novoplanirane

sadržaje .................................................................................................................................... 71

Tabela br. 12. Opšti i posebni ciljevi strateške procjene uticaja na okoliš ............................. 84

Tabela br. 13. Posebni ciljevi i indikatori vrednovanja značajnih uticaja plana na životnu

sredinu ...................................................................................................................................... 85

Tabela br. 14. Kriterijumi za ocjenjivanje veličine uticaja ..................................................... 89

Tabela br. 15. Skala za procjenu vjerovatnoće uticaja ............................................................ 89

Tabela br. 16. Skala za procjenu vremenske dimenzije uticaja .............................................. 90


5 |Strana

Tabela br. 17. Evaluacija uticaja ............................................................................................. 90

Tabela br. 18 Prikaz intenziteta uticaja planskih rješenja u odnosu na strateške ciljeve zaštite

životne sredine, kroz ocjene od –3 do +3 ................................................................................ 93

Tabela br. 19. Prikaz vjerovatnoće i vremena trajanja uticaja planskih rješenja u odnosu na

strateške ciljeve zaštite životne sredine ................................................................................... 95

Tabela br. 20. Evaluacija strateški zanačajnih uticaja ............................................................ 97

Tabela br. 21. Prijedlog praćenja stanja okoliša ................................................................... 108


6 |Strana

UVOD

Strategijska procjena uticaja na okoliš je sredstvo kojim se identifikuju, opisuju i

procjenjuju značajni uticaji provođenja plana ili programa na okoliš, zaštitu prirode, zaštitu

zdravlja ljudi i kulturne baštine, i moguće alternative, koje uzimaju u obzir ciljeve zaštite

okoliša i karakteristike područja na koje se plan ili program odnosi. Za razliku od nekadašnje

prakse u kojoj je zaštita okoliša uglavnom sektorski tretirana, strategijska procjena kao

kompleksan i cjelovit postupak treba da obezbjedi obavezno sagledavanje razvojnih

dokumenata sa aspekta zaštite i da predloži rješenja i mjere kojima će zaštita okoliša biti

ostvarena na optimalan i racionalan način.

Primjenom strategijske procjene uticaja u planiranju, otvara se prostor za sagledavanje

promjena nastalih u prostoru i uvažavanje potreba predmetne sredine. Planiranje

podrazumijeva razvoj, a nova strategija održivog razvoja zahtjeva zaštitu okoliša.

Uvođenjem Strategijske procjene uticaja na okoliš u proces prostornog i urbanističkog

planiranja, ona postaje nezaobilazan i potencijalno veoma efikasan instrument u sistemu

upravlјanja zaštitom okoliša. Na osnovu strategijske procjene uticaja na okoliš, sve planom

predviđene aktivnosti biće podložne kritičkom razmatranju sa stanovišta uticaja na okoliš, u

postupku donošenja planova.

Osnovna načela strategijske procjene su:

1) Načelo održivog razvoja – održivi razvoj jeste usklađen sistem tehničko-tehnoloških,

ekonomskih i društvenih aktivnosti u ukupnom razvoju u kome se na principima ekonomičnosti

i razumnosti koriste prirodne i stvorene vrijednosti sa cilјem da se sačuva i unaprjedi kvalitet

okoliša za sadašnje i buduće generacije. Razmatranjem i uklјučivanjem bitnih aspekata okoliša

u pripremu i usvajanje određenih planova i programa i utvrđivanjem uslova za očuvanje

vrijednosti prirodnih resursa i dobara, predjela, biološke raznovrsnosti, divlјih i bilјnih

životinjskih vrsta i autohtonih ekosistema, odnosno racionalnim korišćenjem prirodnih resursa

doprinosi se cilјevima održivog razvoja.

2) Načelo integralnosti – politika zaštite okoliša koja se realizuje donošenjem planova i

programa zasniva se na uklјučivanju uslova zaštite okoliša, odnosno očuvanja i održivog

korišćenja biološke raznovrsnosti u odgovarajuće sektorske i međusektorske planove i

programe.

3) Načelo predostrožnosti – svaka aktivnost mora biti sprovedena na način da se spriječe

ili smanje negativni uticaji određenih planova i programa na okoliš prije njihovog usvajanja,

obezbjedi racionalno korišćenje prirodnih resursa i svede na minimum rizik po zdravlјe lјudi,

okoliš i materijalna dobra.

4) Načelo hijerarhije i koordinacije – procjena uticaja planova i programa vrši se na

različitim hijerarhijskim nivoima na kojima se donose planovi i programi. U postupku strateške

procjene planova i programa povećani stepen transparentnosti u odlučivanju obezbjeđuju se

uzajamnom koordinacijom nadležnih i zainteresovanih organa u postupku davanja saglasnosti


7 |Strana

na stratešku procjenu, kroz konsultacije, odnosno obavještavanja i davanja mišlјenja na plan i

program.

5) Načelo javnosti – u cilјu informisanja javnosti o određenim planovima i programima

i o njihovom mogućem uticaju na životnu sredinu, kao i u cilјu obezbjeđenja pune otvorenosti

postupka pripreme i donošenja ili usvajanja planova i programa, javnost mora, prije donošenja

bilo kakve odluke, kao i poslije usvajanja plana i programa, imati pristup informacijama koje

se odnose na te planove i programe ili njihove izmjene.

Strategijska procjena se vrši na osnovu nivoa, vrste, ciljeva i sadržaja plana i programa.

Ako je plan i program sastavni dio određene hijerarhijske strukture, strategijska procjena se

vrši u skladu sa smjernicama planova i programa višeg hijerarhijskog nivoa.

Postupak strategijske procjene uticaja planova i programa definisan je Uredbom o

strategijskoj procjeni uticaja planova i programa na okoliš („Službene novine Kantona

Sarajevo" broj 32/11) i sastoji se od pripremne faze, izrade Izvještaja o strategijskoj procjeni,

te postupka odlučivanja, a faze sadrže slijedeće:

a) pripremna faza obuhvata:

1) odluku o vršenju strategijske procjene,

2) imenovanje nosioca izrade Izvještaja o strategijskoj procjeni,

b) izrada Izvještaja o strategijskoj procjeni,

c) postupak odlučivanja obuhvata:

1) učešće zainteresiranih strana/organa i organizacija,

2) učešće javnosti,

3) izvještaj o rezultatima učešća zainteresiranih strana/organa, organizacija i javnosti,

4) ocjenu Izvještaja o strategijskoj procjeni,

5) mišljenje na Izvještaj o strategijskoj procjeni,

6) usvajanje odluke o donošenju Izvještaja o strategijskoj procjeni.

Osnovni cilј predmetne strategijske procjene je pripremiti stručnu podlogu na osnovu

koje se pitanja okoliša i zdravlјa lјudi, uzimaju u obzir na način da se obezbijedi održivi razvoj

prilikom provođenja planskih aktivnosti koje su predviđene Izmjenama i dopunama

regulacionog plana „Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica“ (po skraćenom postupku).

Prostomim planom Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine („Službene novine

Kantona Sarajevo broj 26/06, 4/11 i 22/17) utvrđena je obaveza izrade ili revizije prostorno-

planskih dokumenata, a jedan od tih dokumenata je Regulacioni plan „Sportsko rekreaciono

područje Bjelašnica" („Službene novine Grada Sarajeva“ broj 11/82).

Odluku o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Regulacionog plana „Sportsko rekreaciono

područje Bjelašnica" po skraćenom postupku donijelo je Općinsko vijeće Trnovo („Službene

novine Kantona Sarajevo", broj 48/17). Regulacioni plan se izrađuje u skladu sa Zakonom o

prostornom uređenju Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 24/17) i

Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene novine


8 |Strana

Federacije BiH“ broj 63/04, 50/07, 84/10), te u skladu sa ostalim propisima vezanim za ovu

oblast.

Cilj Izmjena i dopuna Regulacionog plana „Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica“

je da se cjelovito sagleda postojeća ponuda koju pruža planina Bijelašnica u sportsko-

rekreativnom i turističkom pogledu, te da se iznađu optimalna rješenja za poboljšanje

elemenata planinske turističke ekonomije, odnosno njenog održivog razvoja na način da se

omogući implementacija aktuelnih projekata, a da se ne naruši osnovni koncept

(zone pretežnih namjena) Plana usvojenog 1982. godine. Izmjena Plana se vrši radi

usklađivanja sa navedenim opredjeljenjima kako bi se obezbijedila zakonom utvrđena

procedura izrade i donošenja planskih dokumenata obzirom da su za određena područja u

obuhvatu Plana donesene odluke o pristupanju izradi i provođenju provedbeno planskih

dokumenata od strane Općinskog vijeća Trnovo. U obuhvatu Plana nalaze se sljedeći planovi:

• Urbanistički projekat „Bjelašnica I faza“- Usvojen ("Službene novine Kantona

Sarajevo", broj 02/01, 22/16, 30/17)

• Urbanislički projekat „Bjelašnica II faza“ - Usvojen ("Službene novine Kantona

Sarajevo", broj 22/16, 30/17)

• Izmjene RP SRP „ Bjelašnica“- za lokalitet Bukova ravan - Usvojen ("Službene novine

Kantona Sarajevo", broj 22/16)

• Urbanistički projekat Poslovno-sportski centar Trnovo - Usvojen ("Službene novine

Kantona Sarajevo", broj 3/18)

• Urbanistički projekat Gornja Grkarica - Usvojen ("Službene novine Kantona Sarajevo",

broj 22-07)

• Urbanistički projekat „Štinji do" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 25/19,

28/19) - Usvojen

• UP Kolijevka - vanjska izrada (donešena Odluka o pristupanju izradi - "Službene novine

Kantona Sarajevo, broj 14/18) - Faza pripreme

• UP Babin Do (donešena Odluka o pristupanju izradi - "Službene novine Kantona

Sarajevo, broj 22/16, 8/17) – Plan u izradi

Na osnovu zahtjeva Općine Trnovo od 26.02.2019. godine za mišljenje o potrebi vršenja

strategijske procjene uticaja na okoliš za Urbanistički projekat "Kolijevka", zatim na osnovu

Zahtjeva Općine Trnovo od 12.02.2019. godine za mišljenje o potrebi vršenja strategijske

procjene uticaja na okoliš za Urbanistički projekat "Poslovno-sportski centar Trnovo", te na

osnovu informacije o drugim urbanističkim projektima koji se nalaze unutar obuhavata SRP

Bjelašnica i čija izrada je u toku i na osnovu informacije da je u toku izrada Izmjena i dopuna

Regulacionog plana „Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica", Ministarstvo prostornog

uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je donijelo odluku broj 05-23-4963/19

VI od 12.03.2019. godine kojom je obavijestilo Općinu Trnovo o potrebi izrade strateške

procjene uticaja Izmjena i dopuna Regulacionog plana "Sportsko-rekreativnog područja

Bjelašnica" na okoliš shodno kriterijima utvrđenim u članu 5. Uredbe o strategijskoj procjeni

uticaja planova i programa na okoliš (Službene novine Kantona Sarajevo broj 32/11), jer bi

pojedinačno vršenje strategijske procjene za svaki urbanistički projekat u obuhvatu


9 |Strana

Regulacionog plana bilo neracionalno i nesvrsishodno. U istoj odluci se navodi da obuhvat UP

"Kolijevka", prema Prostornom planu Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine

("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 26/06, 4/11 i 22/17), nalazi u području posebnih

obilježlja od značaja za Kanton Sarajevo i Federaciju BiH koje pokriva evidentirane prirodne

cjeline Bjelašnica, Treskavica, Rakitnica, Visočica, u namjeni "kulturno-historijsko i prirodno

naslijeđe", a u zoni "sport-rekreacija-parkovi i zaštitno zelenilo.

Shodno navedenoj Odluci, Općinski načelnik Općine Trnovo donio je Odluku broj 02-

02-2011/19 datiranu 1.04.2019. godine o vršenju strategijske procjene uticaja na okoliš za

Izmjene i dopune Regulacionog plana „Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica“, a na osnovu

Uredbe o strategijskoj procjeni uticaja planova i programa na okoliš („Službene novine

Kantona Sarajevo“, br. 32/11), kojom se uređuju uslovi, način i postupak vršenja strategijske

procjene uticaja određenih planova i programa na okoliš.

U Odluci o vršenju Srategisjke procjene je da navedeno da je razlog za izradu strategijske

procjene uticaja Plana na okoliš da se predvidi i obozbijedi definisanje i procjen kumulativnih,

sinergijskih, globalnih i drugih uticaja predloženog Plana na okoliš, kao i da pripreme mjere za

sprječavanje, odnosno zaštitu od negativnih i uvećanje pozitvnih uticaja usljed realizacije istog.


1 OPIS SADRŽAJA I CILJEVA PLANA, TE ODNOS PREMA

DRUGIM PLANOVIMA ILI PROGRAMIMA

1.1 Sadržaj i ciljevi Izmjena i dopuna Regulacionog plana „Sportsko rekreaciono

područje Bjelašnica“

S obzirom na evidentne promjene društveno-političkog sistema koji se ogleda u

promijenjenoj administrativnoj podjeli teritorija u skladu sa novim ustrojstvom vlasti (Kanton

Sarajevo, Grad Sarajevo, općine u sastavu Grada i općine u sastavu Kantona), ratnu destrukciju

na svim prostornim sistemima (građevine, infrastruktura, suprastruktura, prirodni resursi i sl),

zatim promijenjene standarde i prirodne uslove za sportske i rekreativne terene (globalno

zatopljenje koje zahtijeva podizanje staza alpskog skijanja na veće nadmorske visine, povećan

dijapazon sportova na snijegu, itd.), odnosno stvaranje uslova za organizaciju i održavanje

sportskih takmičenja najvećeg ranga i različitih manifestacija (aktuelno održavanje EYOF-a

2019. i dr.), zatim potrebe za realizacijom novih sadržaja koji su usklađeni s aktuelnim

projektima Vlade Kantona Sarajevo i dodatnih kapaciteta vezano za razvoj lokalne zajednice,

te novih usmjerenja prostornog i ekonomskog razvoja na području Bjelašnice i Igmana kao

najperspektivnijih turističkih lokacija datih „Strategijom održivog razvoja općine Trnovo“

javila se potreba za Izmjena i dopuna Regulacionog plana ''Sportsko rekreaciono područje

Bjelašnica'' iz 1982. godine (Službene novine Grada Sarajeva br. 11/82). Pored navedenog,

prema Izmjena i dopunama Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023.

godine nametnuta je potreba izrade ili revizije postojećih dokumenata prostornog uređenja, a

što se odnosi na Regulacioni plan ''Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica'' iz 1982. godine.

Odluku o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Regulacionog plana ''Sportsko rekreaciono

područje Bjelašnica'' (Službene novine Grada Sarajeva br. 11/82) donijelo je Općinsko vijeće

Trnovo, na sjednici održanoj 23.11.2017. godine (''Službene novine Kantona Sarajevo'', br.

48/17).

Vremenski period za koji se Plan donosi je 10 godina (2018. - 2028. godine).

U članu 6. Odluke o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Regulacionog plana SRP Bjelašnica

su navedene Smjernice za izradu Plana, kako slijedi:

• Izvrštiti usklađivanje planske dokumentacije višeg i nižeg nivoa u prostoru Bjelašnice,

odnosno usklađivanje namjene površina u okviru granica Izmjena Plana sa namjenom

površina utvrđenom Izmjenama i dopunama Prostornog plana Kantona Sarajevo za

period 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 22/17).

• Izvršiti usklađivanje Izmjena Plana sa donesenim odlukama o pristupanju izradi

urbanističkih projekata, projekata koji su u fazi izrade i usvojenim projektima

donesenih od strane Općinskog vijeća Trnovo.

• Preispitati prostorne mogućnosti adekvatnog iskorištenja planiranog građevinskog

zemljišta uz saglasnost nadležnih ministarstava Kantona Sarajevo, a na prijedlog

općinskog načelnika, shodno članu 16. Odluke o provođenju Izmjena i dopuna

Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Službene novine


11 |Strana

Kantona Sarajevo", br. 22/17).

• Preispitati planirane trase rekreativnih skijaških staza i iznalaženje optimalnih rješenja

usklađenih sa sadržajima u kontaktnim područjima, predloženih trasa od strane općine

Trnovo i opredjeljenja ZOI 84 vezane za rekreativno skijanje i staze za neskijaše.

• Unapređenje turističke komponente posmatranog područja u propisnom i ponudbenom

smislu u obimu, temeljiti na razvijanju posjetiteljsko-izletničkog i stacionarnog

turizma sa kapacitetima i sadržajima utemeljenim na cjelovitom prostorno

funkcionalnom programu šireg okruženja.

• Izmjena Plana ne smije narušiti utvrđene pretežne namjene Plana, a u skladu sa

navedenim u Članu 2. (Razlog izrade Plana) i članu 5. (Vremenski period na koji se Plan

donosi) ove Odluke.

• U skladu sa navedenim usmjerenjima Izmjenama Plana potrebno je definisati sljedeće

površine/zone pretežne namjene (ljetna i zimska ponuda):

1. Zona sportskih i sportsko – rekreativnih terena (ljetna i zimska ponuda)

2. Zona izgradnje.

Nosilac pripreme za izradu Plana je načelnik Općine Trnovo. Nosilac izrade Plana je

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Obuhvat Plana

Granica obuhvata polazi od tromeđe parcela k.č. 3096, 3082/1 i 3097, zatim produžava

u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 3082/1 i 749 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela

k.č. 749, 3069/1 i 750, potom nastavlja u istom pravcu sijekući parcele k.č. 3069/1, 752/1,

3071/2, 752/2, 3071/1, 751, 3078/3 (koordinate prelomnih tačaka: br. 1 y=6522472,

x=4843697; br. 2 y=6522701, x=4843715; br. 3 y=6522737, x=4843715; br. 4 y=6522791,

x=4843708; br. 5 y=6522859, 4843690; br. 6 y=6522970, x=4843647; br. 7 y=6523003,

x=4843625) i dolazi u tromedu parcela k.č. 3078/2, 746/1 i 3078/3. Granica obuhvata skreće u

pravcu juga idući putem k.č. 3078/2 i dolazi u tačku br. 8 koja se nalazi na parceli k.č. 3078/2,

a ima koordinate y=6524078, x=4843013, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č.

858/4, 864, 860/2, 861 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 861, 860/1 i 860/2, zatim

nastavlja na jug sijekući parcele k.č. 649/1, 875/1, 3072, 3008/37, 895/1, 897, 900/1, 900/2,

3008/39, 3008/1, 3092/1, 3093 (koordinate prelomnih tačaka: br. 9 y=6523875, x=4842666;

br. 10 y=6523870, x=4842312; br. 11 y=6523856, x=4842258; br. 12 y=6523875, x=4841170;

br. 13 y=6523719, x=4840516; br. 14 y=6523238, x=4839597; br. 15 y=6522911, x=4839326)

i dolazi u tačku br. 16 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 3047/1 i 3093, a ima

koordinate y=6522661, x=4838953. Granica obuhvata skreće na zapad, te sjever idući međama

parcela k.č. 3093 i 3099 (put), kuda ujedno ide i granica između katastarskih općina K.O.

Presjenica i K.O. Umoljani (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 17 koja ima koordinate

y=6521332, x=4839624, a nalazi se na međi između parcela k.č. 3099 i 4733, nastavlja u

pravcu sjevera idući preko parcela k.č. 4733, 3099, 3084/1, 3082/1 (koordinate prelomnih

tačaka: br. 18 y=6521296, x=4839692; br. 19 y=6521272, x=4839700, br. 20 =6521198,

x=4839693; br. 21 y=6521171, x=4839681; br. 22 y=6521146, x=4839687; br. 23 y=6521148,

x=4839708; br. 24 y=6521165, x=4839726; br. 25 y=6521017, x=4839704; br. 26 v=6520994,


12 |Strana

x=4839708; br. 27 y=6520981, x=4839731; br. 28 y=6520983, x=4839763; br. 29 y=6520973,

x=4839835; br. 30 y=6520994, x=4839846; br. 31 y=6520981, x=4839893; br. 32,

v=6520998, x=4839911; br. 33 y=6520970, x=4839982; br. 34 y=6520987, x=4840004; br. 35

y=6520973, x=4840050; br. 36 v=6521333, x=4840661; br. 37 y=6521337, x=4840935; br. 38

6521651, x=4841750; br. 39 y=6521259, x=4842492; br. 40 v=6521257, x=4842598; br. 41

y=6521340, x=4842627; br. 42 y=6521392, x=4842676; br. 43 y=6521488, x=4842709) i

dolazi u tačku br. 44 koja se nalazi na parceli k.č. 3096, a ima koordinate y=6521628,

x=4842832. Granica obuhvata potom nastavlja u pravcu sjevera idući putem k.č. 3096 i dolazi

do tromeđe parcela, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Presjenica i K.O. Umoljani, Općina Trnovo.

Površina obuhvata iznosi P= 1017,61 ha.

Na sljedećoj slici (Slika br. 1.) kartografski je prikazan obuhvat kompleksa na

topografskoj podlozi.


13 |Strana

Slika br. 1. Granica obuhvata Sportsko rekreacionog područja Bjelašnica


14 |Strana

Koncept prostorne organizacije i zoniranje prostora SRP Bjelašnica

Usmjerenja u pogledu koncepta prostorne organizacije proizašla su iz prirodnih izvora i

uslova, kvaliteta i kapaciteta područja, analize ranijih usmjerenja, uvažavanja izgrađenih

sadržaja, sagledavanja savremenih potreba i trendova turizma i sporta, uz uvažavanje potreba

lokalne zajednice i vlasnika i posjednika parcela. Za uobličavanje koncepcije posebno su bila

važna usmjerenja relevantnih Subjekata planiranja. Općina Trnovo je Nosilac pripreme Plana,

i najvažniji Subjekt planiranja, čije projekcije razvoja ovog prostora su iskazane u „Strategiji

održivog razvoja Općine Trnovo“, što je uvaženo prilikom izrade Izmjena i dopuna

Regulacionog plana ''Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica''. Smjernice za Izmjene i

dopune Regulacionog plana ''Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica'' su definisane članom

6. Odluke o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Regulacionog plana „Sportsko rekreaciono

područje Bjelašnica" po skraćenom postupku donijelo je Općinsko vijeće Trnovo („Službene

novine Kantona Sarajevo", broj 48/17).

Izmjene i dopune Plana se u svojoj osnovnoj koncepciji oslanjaju na Plan rađen za

potrebe održavanja Olimpijskih igara 1984. godine, s tom razlikom što se nastoji izvršiti

disperzija staza. Babin do zadržava važnost glavnog stjecišta funkcija, ali radi disperzije staza

više neće biti ciljni prostor svih staza i pratećih sadržaja. Staze se u odnosu na postojeća

skijališta šire prema istoku pružajući se od Šiljka prema Donjoj Grkarici, te prema

sjeverozapadu pružajući se od lokaliteta Kazana prema Ravnoj vali, Kasovom dolu i Velikom

polju na Igmanu. Shodno tome, predviđa se i prateća infrastruktura, smještajni kapaciteti kao i

sadržaji ugostiteljstva, servisa i usluga.

Prostor u obuhvatu Plana može se podijeliti na nekoliko prostorno funkcionalnih

cjelina.

Slika br. 2. Prostorno-funkcionalne cjeline


15 |Strana

➢ Zona „A“

Zona „A“ obuhvata najveći dio masiva Bjelašnice u obuhvatu Plana. Zona „A“

predstavlja staze za skijanje, sa gradacijom od zone vrhunskog sporta „A1“ na jugoistoku,

preko zone rekreativnog skijanja „A2“ prema zapadu, i zone blažih skijaških terena za

početnike u sjeverozapadnom dijelu obuhvata „A3“. Skijaške staze zone „A1“ su pretežno

izgrađene, i tek predstoji proširivanje skijaških staza prema zonama „A2“ i „A3“. Projekat pod

nazivom “Project development of Bjelasnica -Igmanski resorts in Bosnia and Herzegovina“,

EYOF 2019. Sarajevo & East Sarajevo, Final report, 2017. (str. 26.) daje osvrt na stanje

postojećih sadržaja kao i potrebe za dopunama nedostajućih sadržaja. Prema Izvještaju,

postojeća Staza 1 je predviđena za održavanje takmičenja u Alpskoj disciplini paralel slalom.

Postojeće staze 5 i 5a su predviđene za održavanje takmičenja u Snowboardu, a radi sigurnosti

takmičara planirano je proširenje staza prema uputama KJP “ZOI 84”. Navedena maketa

Razvojnog plana sportsko-rekreativnog centra Bjelašnica-Igman daje usmjerenja u pogledu

trasiranja novih staza za skijanje.

Skijaške staze-alpsko skijanje

Postojeće skijaške staze na Bjelašnici su:

1. Spust;

1a. Kotlovi;

2. Slalom/Veleslalom;

3. Kolijevka;

4. Staza 4;

5. Staza 5;

5a. Staza 5a;

5b. Staza 5b.

Planom je predviđeno otvaranje novih staza koje će imati blaže padine, namijenjene

rekreativnom skijanju kao i skijašima-početnicima. Pojedine nove staze su svojim dijelovima

ili čak u potpunosti izvan obuhvata Plana. Ipak staze je ovdje važno navesti, te prikazati iste na

grafičkim prilozima, radi cjelovitog sagledavanja koncepcije širenja i razvoja zimskog

sportskog centra:

6. Staza Kotlovi-Ravna vala-Veliko polje na Igmanu;

7a. Staza Crni vrh (1594 m.n.v.) – Kolijevka - Sportski centar Trnovo;

7b. Staza Crni vrh (1594 m.n.v.) - Sportski centar Trnovo;

8. Staza Šiljak-Štinji do;

9a. Staza Šiljak-Donja Grkarica a;

9b. Staza Šiljak-Donja Grkarica b;

10a. Staza Gojčinova ravan-Jarčev kamen a;

10b. Staza Gojčinova ravan-Jarčev kamen b.


16 |Strana

Skijaške staze-nordijsko skijanje

Staza koja je planirana za nordijske discipline sa ogrankom koji vodi sa Velikog polja na

Igmanu do Babinog dola se jednim svojim dijelom nalazi u obuhvatu Plana. Planiranjem

sadržaja u obuhvatu Urbanističkog projekta Sportski centar Trnovo (''Sl. nov. KS'', br. 3/18)

prekinut je kontinuitet predmetne staze. Istodobno su dobivena saznanja da su za potrebe

održavanja „EYOF 2019“ dovoljne staze koje se nalaze na Velikom polju. Stoga predmetna

staza za nordijske sportove koja je ranije planirana prema lokalitetu Babin do gubi smisao. Kao

supstituciju iste Plan predviđa novu stazu, koja će na svom izrazito blagom dijelu od lokaliteta

Ravna vala do svog kraja na Velikom polju na Igmanu imati adekvatne uslove za nordijske

skijaše uključujući i obuku skijaša-početnika.

Žičare i ski liftovi

Postojeće žičare i ski liftovi su:

1a. Šesterosjed Babin do-Međustanica;

1b. Trosjed Međustanica-Opservatorij;

2. Dvosjed Štinji do-Crni vrh (1755 m.n.v.);

3. Ski lift Bx;

4. Ski lift By;

5. Ski lift Kolijevka;

6. Ski lift Heliodrom;

7. Ski lift Kotlovi.

Planom je predviđena izgradnja novih žičara i ski liftova. Kao i staze, pojedine žičare i

ski liftovi su dijelom ili u potpunosti izvan obuhvata Plana:

8. Kabinska žičara Sportski centar Trnovo-Vrh Bjelašnice;

9. Žičara Sportski centar Trnovo-Crni vrh (1594 m.n.v.);

10. Žičara Štinji do-Ljeljan (2005. m.n.v.);

11. Žičara Štinji do-Šiljak;

12. Žičara Radova šuma-Vrh Bjelašnice;

13. Žičara Donja Grkarica-Šiljak;

14. Žičara Jarčev kamen-Gojčinova ravan;

15. Ski lift Veliko polje na Igmanu-Ravna vala;

16. Ski lift Ravna vala-Crni vrh (1594 m.n.v.).

➢ Zona „B“

Zonu „B“ je zona sportsko-rekreativne izgradnje, čiji su sadržaji razmješteni na tri

lokaliteta. Zona „B1“ je na lokalitetu Babin do, koja predstavlja centralni prostor kojem

gravitiraju svi ostali sadržaji i prostori. To je ciljni prostor staze sa spust, ali i polaznih stanica

vertikalnog transporta. Po obodu ove zone su blage padine pogodne za sankanje i skijanje

djece. Za zonu „B1“ je predviđeno raspisivanje konkursa, kako bi se postiglo optimalno


17 |Strana

rješenje unaprijeđenja prostora kao i uklapanja postojećih sa planiranim sadržajima, otvorenim

prostorima i u smislu opremanja urbanim mobilijarom. Zona „B2“ se nalazi u blizini toponima

Stuparov plac, a sportsko rekreativni sadržaji i njihov karakter su definisani Urbanističkim

projektom „Sportski centar Trnovo“ (''Sl. nov. KS'', br. 3/18). Treća zona „B3“ je Gornja

Grkarica, čiji sadržaji su definisani Urbanističkim projektom „Gornja Grkarica“, (''Sl. nov.

KS'', br. 22/07).

U ovim zonama treba rezervisati površine koje mogu zauzeti:

- 50% površine obuhvata za šumsko zemljište (zadržavanje stanja uz unapređenje);

- od 30% do 40% površine obuhvata za sportsko-rekreativne terene i objekte (sportska

dvorana i dr. Sportski objekti);

- od 10% do 20% površine obuhvata za prateće (kompatibilne) sadržaje (hoteli, hosteli,

apartmani i sl.).

➢ Zona „C“

Zonu „C“ predstavljaju prostori na kojima se nalaze postojeći i planirani sadržaji koji su

u funkciji smještajnih kapacitata. Pored hotela, apartmana i drugih vrsta smještajnih objekata

u ovim zonama se nalaze i prateći uslužni sadržaji i servisi (ugostiteljstvo, trgovina, usluge,

kultura, zdravstvo). Zona „C1“ je prva i najizgrađenija zona, zaokružene prostorne fizionomije

koju je dobila izradom Urbanističkog projekta „Bjelašnica I faza“ (''Sl. nov. KS'', br. 2/01,

22/16, 30/17). Zona „C2“ je u okviru granica Urbanističkog projekta „Bjelašnica II faza“ (''Sl.

nov. KS'', br. 22/16, 30/17). Objekti smještajnog karaktera u ovoj zoni su u fazi izgradnje. Zona

„C3“ je definisana izradom Regulacionog plana SRP „Bjelašnica-Bukova ravan“, (''Sl. nov.

KS'', br. 22/16). Za izgradnju su predviđeni smještajni kapaciteti izrazito individualnog,

apartmanskog karaktera, sa slobodnostojećim apartmanima i vikendicama. U odnosu na

planirano stanje, do danas nije započeta realizacija planiranih sadržaja. Zona „C4“ je uski pojas

uz saobraćajnicu koja vodi prema lokalitetu Štinji do. Prostor je u obuhvatu Urbanističkog

projekta „Bjelašnica-Štinji do“, (''Sl. nov. KS'', br. 8/17), čije smjernice predviđaju izgradnju

sadržaja smještajnog karaktera kao i sadržaja društvene infrastrukture.


18 |Strana

1.1.2.1 Namjena površina SRP Bjelašnica

S obzirom na karakter Sportsko-rekreacionog područja Bjelašnica, kao i veličinu

obuhvata, moguće je izdiferencirati namjenu površina u zavisnosti od toga da li se površine

koriste u zimskom ili ljetnom vremenu.

Slika br. 3. Ljetna ponuda


19 |Strana

Karakteristika korištenja površina tokom zimke sezone tj. zimske ponuda se odlikuje

time što su površine livada u najvećom mjeri padine skijališta, što se odnosi i na ciljne zaravni.

Uz to se i površine sportskih terena na otvorenom po potrebi koriste kao parkinzi radi

pojačanog priliva motorizovanih posjetilaca tokom zimske sezone.

Slika br. 4. Zimska ponuda


20 |Strana

1.1.2.2 Razmještaj fizičkih struktura u obuhvatu

U pogledu fizičkih struktura, njihovog razmještaja, namjene, gabarita i spratnosti najveći

broj postojećih i planiranih objekata je u obuhvatima koji su proteklom vremenu bili

predmetom izrade još detaljnijih dokumenata prostornog uređenja. Stoga Izmjene i dopune

Plana daju predominantnu namjenu površina, što se odnosi i na obuhvate za koje su započete

aktivnosti na izradi detaljnijih dokumenata prostornog uređenja, kao i izmjenama i dopunama

postojećih.

Slika br. 5. Obuhvati detaljnih dokumenata prostornog uređenja unutar obuhvata SRP Bjelašnica

UP GORNJA

GRKARICA

UP SPORTSKI

CENTAR

TRNOVO

RP SRP

BJELAŠNICA

BUKOVA RAVAN

UP BJELAŠNICA I

FAZA

UP KOLIJEVKA

UP BJELAŠNICA-

BABIN DO

UP BJELAŠNICA II

FAZA

UP BJELAŠNICA –

ŠTINJI DO

1

2

3

4

5

6

7

8


21 |Strana

1. Urbanistički projekat „Gornja Grkarica“, (''Sl. nov. KS'', br. 22/07)

Projektom predviđeni sadržaji sportsko rekreativnog karaktera od vremena usvajanja

Projekta nisu izgrađeni, i na prostoru definisanom obuhvatom (35,56 ha) se nalaze pretežno

posjedi livada i šuma u privatnom vlasništvu. Za razliku od ranijeg Urbanističkog projekta

predviđa se zona smještajnih kapaciteta – apartmana površine 2,27 ha, locirana na rubnom

dijelu obuhvata Urbanističkog projekta.

2. Urbanistički projekat „Sportski centar Trnovo“ (''Sl. nov. KS'', br. 3/18)

Urbanistički projekat „Sportski centar Trnovo“, u obuhvatu od 11,28 ha predviđa

izgradnju sadržaja pretežno sportsko-rekreativne namjene, sportskih terena i igrališta te manjim

dijelom smještajne kapacitete apartmanskog tipa. Planirani sadržaji još uvijek nisu realizovani.

3. Regulacioni plan SRP „Bjelašnica-Bukova ravan“, (''Sl. nov. KS'', br. 22/16)

U obuhvatu od 12,70 ha planirani su smještajni kapaciteti izrazito individualnog,

apartmanskog karaktera, sa slobodnostojećim apartmanima i vikendicama. U odnosu na

planirano stanje, do danas nije započeta realizacija planiranih sadržaja.

4. Urbanistički projekat „Bjelašnica I faza“, (''Sl. nov. KS'', br. 2/01, 22/16, 30/17, 33/18)

Projektom planirani sadržaji smještajno ugostiteljskog karaktera su u velikoj mjeri

izgrađeni, i ovaj obuhvat (12,30 ha) u pogledu namjene prostora predstavlja predominantno

zonu smještajnih kapaciteta (hoteli, apartmani i ostali ugostiteljski sadržaji). Izmjene i dopune

ovog dokumenta se rade s ciljem stvaranja uslova za stacionarni saobraćaj, unaprijeđenja

otvorenih prostora, kao i manjih izmjena urbanističko-tehničkih uslova za pojedine

građevinske parcele i postojeće objekte.

5. Urbanistički projekat „Bjelašnica II faza“, (''Sl. nov. KS'', br. 22/16, 30/17, 33/18)

I u obuhvatu ovog Urbanističkog projekta (12,50 ha) su planirani pretežno smještajni

kapaciteti, hotelskog i apartmanskog tipa. Kroz Izmjene i dopune se nastoje preciznije

definisati urbanističko tehnički uslovi gabarita i oblikovanja objekata, vanjskih prostora,

zelenila i saobraćaja u mirovanju.

6. Urbanistički projekat „Kolijevka“, (''Sl. nov. KS'', br. 14/18):

Kroz izradu ovog Urbanističkog projekta (9,86 ha) predviđa se prostorno nadovezivanje

na sadržaje Babinog dola, u smislu izgradnje sadržaja za nadopunu turističke ponude.

Paviljonski hotel je definisan sa više kubusa povezanih suterenom i prizemljem kao jedinstveni

objekat. Poslovni objekat sa suterenskom garažom pozicioniran na k.č. 752/4 K.O. Presjenica

pri čemu okvirnih gabariti garaže iznose 32x70 m, pozicionirana dužom stranom u pravcu

sjever-jug, njena tlocrtna površina je cca 2240 m2, sa dvije etaže za parkiranje, dok poslovni

objekat može imati maksimalnu tlocrtnu površinu cca 800 m2, spratnost P2, a BGP cca 2000

m2.


22 |Strana

7. Urbanistički projekat „Bjelašnica-Babin do“, (''Sl. nov. KS'', br. 22/16, 8/17)

Prostor u obuhvatu je u najvećoj mjeri određen ciljnim prostorom skijaških staza,

polaznih stanica vertikalnog transporta, sankališta za djecu po rubnom dijelu obuhvata.

Preostali dio obuhvata čine sportski tereni koji se u toku zimske sezone koriste kao parking

površine. Donesene su izmjene i dopune prvobitne Odluke o pristupanji izradi Projekta iz

razloga korekcije granica ranijeg obuhvata. Za obuhvat (9,66 ha) je predviđeno raspisivanje

konkursa kako bi se dobilo adekvatno urbanističko rješenje uklapanja postojećih sadržaja i

arhitektonskih objekata, uključujući otvorene prostore i njihovo opremanje sadržajima i

mobilijarom.

8. Urbanistički projekat „Bjelašnica-Štinji do“, (''Sl. nov. KS'', br. 8/17)

Ovaj Urbanistički projekat (5,12 ha) obuhvata uski pojas uz saobraćajnicu koja vodi od

tehničke baze prema ciljnim objektima staza za slalom i veleslalom. Smjernice za izradu

Projekta predviđaju izgradnju sadržaja smještajnog karaktera kao i sadržaja društvene

infrastrukture.

9. Disperzni objekti

Preostali prostor u obuhvatu Plana čine pojedinačni, slobodnostojeći objekti smještajnih

kapaciteta, ugostiteljski objekti, objekti društvene infrastrukture, objekti sportske

infrastrukture se nalaze disperzno raspoređeni u prostoru. To su:

Društvena infrastruktura:

1. Meteorološki opservatorij:

Tlocrtna površina: cca 140 m2

Spratnost: P1

BGP: cca 280 m2

2. TV repetitor:


Spratnost: P1

BGP: cca 974 m2

3. Dom izviđača, k.č. 871/2 K.O. Presjenica:


Spratnost: P2

BGP: cca 489 m2


23 |Strana

Objekti sportske infrastrukture:

4. Snowpark kuća:


Spratnost: P1

BGP: cca 220 m2

Smještajni kapaciteti:

5. Hotel Ravna vala I:


Spratnost: P3

BGP: cca 3356 m2

6. Hotel Ravna vala II:


Spratnost: P3

BGP: cca 2884 m2

Ugostiteljski objekti:

7. Restoran-vrh Bjelašnice (završna stanica žičare):


Spratnost: P1

BGP: cca 1384 m2

8. Restoran Ljeljan (2005 m.n.v.)


Spratnost: P1

BGP: cca 1228 m2

9. Restoran Međustanica:


Spratnost: P1

BGP: cca 846 m2

10. Restoran Crni vrh (1755 m.n.v.):


Spratnost: P1

BGP: cca 572 m2

11. Restoran-startni objekat slaloma:


Spratnost: P1

BGP: cca 184 m2


24 |Strana

12. Restoran Heliodrom:


Spratnost: P1

BGP: cca 770 m2

13. Restoran Radova šuma:

Tlocrtna površina cca 275 m2

Spratnost: P1

BGP: cca 550 m2

14. Restoran Crni vrh (1594 m.n.v.):


Spratnost: P1

BGP: cca 950 m2

15. Restoran Kolijevka:


Spratnost: P1

BGP: cca 194 m2

16.Restoran Bx:


Spratnost: P1

BGP: cca 486 m2

17. Restoran Štinji do:


Spratnost: P1

BGP: cca 338 m2

18. Postojeći objekti tehničke baze na lokalitet Štinji do se zadržavaju uz mogućnost njihove

rekonstrukcije i dogradnje ali isključivo u namjeni komunalne infrastrukture neophodne za

održavanje saobraćajnica, skijaških staza i vertikalnog transporta.

19. Vikend kuća Kasov do:


Spratnost: Ppot

BGP: cca 186 m2


25 |Strana

Saobraćajno rješenje

Pristup području je iz dva pravca. Iz pravca Hadžića postojećom saobraćajnicom Hadžići

– Veliko Polje (odvajanje sa magistralnog puta Sarajevo-Mostar u Hadžićima) u dužini od 14

km, i iz pravca Krupca (odvajanjem sa magistralnog puta Sarajevo-Trnovo). Povezivanje

ostalih područja na planini odvijaće se uglavnom postojećom mrežom saobraćajnica, koje će

se shodno potrebama rekonstruisati. Šemom komunikacija u zoni Babinog dola jasno je

odvojen kolski od pješačkog saobraćaja. Ovo je omogućeno postojanjem obilaznih

saobraćajnica po sjeveroističnoj padini zone izgradnje koja opslužuje smještajne kapacitete i

ostale sadržaje u zoni. Na ovaj način omogućena je, osim slobodnog komuniciranja unutar zone

građenja i nesmetana veza ove zone sa skijalištima – sjeveroistočna padina Babinog dola, kao

i odskijavanje sa skijališta, preko Zminjca u samo središte izgradnje. Saobraćajnicom po

zapadnom obodu Babinog dola kao i postojanjem dva velika parkinga na ulazu u Babin do

sasvim su izdvojeni vikend turisti (izletnici) od stacioniranih gostiju, a istovremeno ostvarena

veoma dobra veza izletnika sa skijalištima. Navedena saobraćajnica i parking u vrijeme

takmičenja u funkciji su organizacije takmičenja jer omogućavaju pristup ciljnom prostoru.

Veza sadržaja na Zminjcu ostvarena je saobraćajnicom koja zonu Babinog dola povezuje sa

ciljnim prostorom u Štinjem dolu. Na nju se naslanja i tehnička baza koja pokriva sve staze u

ovoj zoni. Dužina ove saobraćajnice je oko 1,5 km i ona završava većim parkingom u

neposrednoj blizini ciljnog prostora u Štinjem dolu. Radi povezivanja skijaških staza na

Bjelašnici sa stazama na Igmanu kao i planiranih hotela u zoni Kasov do neophodno je

djelimično izmiještanje šumskog puta koji vodi ka Javorniku. Stoga je planirana nova

saobraćajnica koja se pruža sjevernim i sjeverozapadnim podnožjem brda Durmiševac.

Planirana saobraćajnica je trasiranjem distancirana od prašume Durmiševica kako bi se

onemogućilo ugrožavanje vrijednosti prašume. Saobraćaj u mirovanju neophodan smještajnim

objektima riješen je u neposrednoj blizini ili u sklopu objekta, bilo parkiranjem na otvorenom,

bilo garažiranjem. Povećane potrebe za saobraćajnim površinama u mirovanju za vrijeme

održavanja takmičenja rješavaće se privremenim parkinzima. Tehnološke saobraćajnice,

namijenjene su za korištenje tokom mjeseci kada nema sniježnog pokrivača. One služe za

pristup i održavanje skijaških staza i prateće infrastrukture. Heliodrom u Babinom dolu

predstavlja kružna površina, a namijenjen je slijetanju helikoptera za vrijeme održavanja

takmičenja kao i radi olakšavanja evakuacije u slučaju sportskih povreda sportista i

rekreativaca.


26 |Strana

Ciljevi Plana

Cilj Izmjena i dopuna Regulacionog plana SRP Bjelašnica je da područje Bjelašnice

dobije karakter rentabilne planinske stanice koja ima kvalitetnu sportsko-rekreativno-turističku

ponudu, pogodnu za korištenje tokom cijele godine, obzirom da se radi o planini koja po svojim

karakteristikama i nadmorskoj visini pruža uslove za sve vrste sportova i predstavlja jednu od

okosnica razvoja turizma Kantona Sarajevo.

Stoga je osnovni clje Izmjena i dopuna Plana cjelovito sagledavanje postojeće ponude

koju pruža planina Bjelašnica u sportsko-rekreativnom i turističkom pogledu, te da se iznađu

optimalna rješenja uvažavajući gore navedeno vezano za poboljšanje elemenata planinske

turističke ekonomije, odnosno njenog održivog razvoja, na način da se omogući

implementacija aktuelnih projekata a da se ne naruši osnovni koncept (zone pretežnih namjena)

Plana, pri čemu je imperativ da izgradnja planiranih kapitalnih projekata ne smije narušiti

najvažniji resurs planine Bjelašnice koji je baza za razvoj zimskog turizma - kako postojeće

sportske i rekreativne staze alpskog skijanja i ostale terene, tako i one rekreativne trase

predviđene Planom. Cilj Izmjena Plana je da se ovaj resurs sačuva, poboljša i koriguje u dijelu

koji je neophodan da bi se realizovali kapitalni aktuelni projekti.

Izmjene Plana se takođe vrše radi usklađivanja sa navedenim opredjeljenjima kako bi se

obezbijedila zakonom utvrđena procedura izrade i donošenja planskih dokumenata, obzirom

da su za određena područja donesene odluke o pristupanju izradi provedbeno planskih

dokumenata od strane Općinskog vijeća Trnovo.


1.2 Odnos Plana s drugim planovima i programima

U nastavku je dat prikaz strategija, planova i programa, svrha i ciljevi tih dokumenata te usporedba njihovih ciljeva sa ciljevima predmetnog

Plana.

Tabela br. 1 Odnos ciljeva IDRP SRP Bjelašnica s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima

NAZIV DOKUMENTA CILJEVI STRATEGIJE / PROGRAMA / PLANA KOMENTAR

Izmjena i dopuna Prostornog plana

Kantona Sarajevo za period od

2003-2023 godine

Prostorni plan kantona utvrđuje osnovna načela planskog uređenja prostora,

ciljeve prostornog razvoja, zaštitu, korištenje i namjenu zemljišta, a naročito

1) osnovnu namjenu zemljišta

2) sistem naselja i urbana područja;

3) građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za

Federaciju i kanton sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima;

4) drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju i kanton;

5) mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koja mogu

značajnije ugroziti okoliš;

6) zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa;

7) mjere zaštite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i

katastrofa i ratnih djelovanja;

8) način i obim iskorištavanja mineralnih sirovina;

9) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih

cjelina unutar kantona.

Prema Izmjenama i

dopunama Prostornog

plana Kantona

Sarajevo za period od

2003. do 2023. godine,

područje SRP

Bjelašnica se svrstava

u zonu sporta i

rekreacije.

Kantonalni plan zaštite okoliša

Kantona Sarajevo 2017. godina

Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo 2017. godina je provedbeni

dokument Strategije zaštite okoliša FBiH za period 2008.–2018. god, dijelom

Strategije upravljanja vodama FBiH za period 2010.-2022. god., te Federalnog

plana upravljanja otpadom 2012.-2017.god., a koji će dati prijedlog operativnih

ciljeva sa konkretnim mjerama za izvršavanje strateških ciljeva Strategija, a za

specifično područje KS.

Ciljevi zaštite okoliša

propisani Kantonalnim

planom zaštite okoliša

korišteni su kao

osnovni ciljevi kojima

se teži i iz kojih se

izvode operativni

ciljevi za zaštitu


28 |Strana


1) Zaštita biodiverziteta i geodiverziteta KS kroz uspostavu i jačanje

institucionalnog, pravnog i ekonomskog okvira za realizaciju efikasnih

mjera,

2) Održiva upotreba prirodnih resursa,

3) Povećanje obuhvata i poboljšanje javnog sistema vodosnabdijevanja,

4) Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda,

5) Smanjenje poplava u KS,

6) Efikasna institucionalna organizacija i administracija sposobna za

provođenje procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda

u KS,

7) Poboljšanje efikasnosti, unapređenje transparentnosti i povećanje

odgovornosti u upravljanju vodama u KS,

8) Ograničenje emisije sumpor dioksida i prašine,

9) Upravljanje kvalitetom zraka,

10) Unaprjeđenje korištenja energije,

11) Stvoriti osnovu za skladan i prostorno uravnotežen socio-ekonomski

razvoj,

12) Minimiziranje/otklanjanje rizika po ljudsko zdravlje, biodiverzitet,

prirodno i graditeljsko nasljeđe,

13) Educiranje i jačanje kapaciteta resornih ministarstava, općina, lokalne

zajednice, stručne i naučne javnosti, NVO sektora,

14) Korištenje, zaštita i upravljanje zemljišnim prostorom u funkciji sistema

zaštite životne sredine,

15) Privreda i okoliš,

16) Smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne

infrastrukture za integralno upravljanje otpadom,

17) Smanjenje količina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz

efikasnije korištenje resursa,

18) Osiguranje provedbe sistema kroz pravni, institucionalni i ekonomski

okvir,

okoliša na području

tretiranom IDRP SRP

Bjelašnica


29 |Strana


19) Unapređenje pravnog i strateškog okvira s ciljem postizanja zaštite

zdravlja ljudi i održivog upravljanja okolišem,

20) Uspostava efikasnog institucionalnog okvira u oblasti zaštite okoliša,

21) Jačanje ekološke svijesti i unaprijeđenje obrazovanja o okolišu.

Prostorni plan Federacije Bosne i

Hercegovine

Opći ciljevi prostornog razvoja su:

1. Tretirati prostor entiteta FBiH u okviru jedinstvenog prostora države

Bosne i Hercegovine;

2. Poštovati entitetske granice na način međusobno usklađenih i

usaglašenih prostorno planskih rješenja između entiteta i valorizovati i

tretirati infrastrukturne kapacitete i prirodne resurse u njihovom punom

kapacitetu, bez obzira na granicu entiteta;

3. Prostorno planskim rješenjima obezbijediti održivi razvoj prema

stvarnim prostornim i ekonomskim mogućnostima, bez ograničenja koja

proizlaze iz administrativnog ustrojstva entiteta FBiH podjeljene na

deset kantona, poštujući planski period dvadeset godina, odnosno

narednih osamnaest;

4. Uvažiti značaj i ulogu morske obale u okviru prostora entiteta Federacije

BiH, za državu Bosnu i Hercegovinu kao pomorsku državu;

5. Definirati područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i

Hercegovine na osnovu Uredbe o građevinama i zahvatima od značaja

za Federaciju Bosne i Hercegovine (“Sl.novine Federacije BiH”, br.

85/07, 29/08);

6. Definirati područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i

Hercegovine na zaštićenim područjima prirodnih vrijednosti (nacionalni

parkovi, zaštićena područja prirodnih vrijednosti, koja se nalaze na

teritorijima dva ili više kantona ili entiteta).

Prostornim planom, a u

cilju zaštite vodnih

tijela, predviđaju se su

mjere zaštite područja

prihranjivanja

sarajevskih izvorišta se

osigurava kroz izradu

prostornog plana

posebnih obilježja za F

BiH, a za područja

Bjelašnica, Igman,

Treskavica i kanjon

Rakitnice.

Strategija zaštite okoliša FBiH za

period 2008.–2018.

1) Zaštita biodiverziteta i geodiverziteta FBiH kroz uspostavu i jačanje

institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera;

2) Održiva upotreba prirodnih resursa;

Ciljevi propisani

SPUO IDRP SRP

Bjelašnica su u skladu

s ciljevima Strategije


30 |Strana


3) Ravnopravna raspodjela dobiti od prirodnih resursa (biološke i geološke

raznolikosti);

4) Smanjenje pritisaka na biološku i geološku raznolikost FBiH;

5) Uspostava finansijskih mehanizama za održivo upravljanje biološkim i

geološkim diverzitetom.

zaštite okoliša na

nivou Federacije BiH

Strategija upravljanja vodama

FBiH za period 2010.-2022

1) Pravna reforma sektora voda, koja proizilaze iz potrebe za

prilagoÿavanjem novim društvenim uvjetima, uz prilagoÿavanje

zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa

stabilizacije i pridruživanja BiH EU,

2) Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sistem

kao cjelinu, uz veću zastupljenost ekonomskih instrumenata u procesu

upravljanja vodnim resursima

3) Poboljšanje efikasnosti, unaprjeđenje transparentnosti i povećanje

odgovornosti u upravljanju vodama

4) Osiguranje finansijske održivosti u upravljanju vodama i reforma

sistema cijena vodnih usluga uz postepeno uvođenje ekonomske cijene

vode,

5) Efikasna institucionalna organizacija i administracija sposobna za

provođenje procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru

voda.

6) Povećanje obuhvata i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja

7) Osiguranje uvjeta za održivo korištenje voda u oblastima čiji razvoj

ovisi od interesa tržišta.

8) Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi

zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda.

9) Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama.

Ciljevi propisani

SPUO IDRP SRP

Bjelašnica su u skladu

s ciljevima Strategije

upravljanja vodama

Federacije BiH

Strategije upravljanja otpadom

FBiH za period 2008.-2018.god.

1) Smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne

infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom,

2) Smanjenje količina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz


Osnovni ciljevi

propisani Strategijom

upravljanja otpadom

na nivou FBiH


31 |Strana


3) Osiguranje provedbe sistema kroz pravni, institucionalni i ekonomski

okvir,

4) Osiguranje sistematskog praćenje parametara za ocjenu sanja okoliša.

korišteni su kao

smjernice prilikom

definisanja ciljeva u

SPUO IDRP SRP

Bjelašnica

Strategija razvoja opštine Trnovo

2018-2022

Strateška usmjerenja razvoja općine Trnovo u narednih 5 godina:

1. Razvoj zimske i ljetne ponude sportsko – rekreativnog centra i

promocija regije

2. Izgradnja održivog sistema za razvoj ruralnog turizma (kulturno –

historijski, avanturistički, ...)

3. Stimulisanje organske poljoprivredne proizvodnje

4. Iskorištenje hidro potencijala (protočne MHE), vjetro potencijala

(područje vododjelnice) i solar

5. Kreiranje stimulativnog okruženja za ostanak i povratak mladih

6. Korištenje podrške organizacija i institucija smještenih u Sarajevu i

tehnoloških podsticaja za standardizaciju i certifikaciju, saradnje sa

visokoškolskim institucijama, međunarodnih fondova i donatora radi

povećanja broja subjekata i obima privredne aktivnosti na području

općine

7. Stvaranje zakonskog okvira (prostorno planska dokumentacija,

odluke,...) kojim će se eliminisati administrativne prepreke za razvoj

8. Insistiranje kod Federalnih nivoa vlasti na hitnom regulisanju

stimulisanja razvoja ruralnih i brdskih područja

9. Unaprijeđenje i promovisanje povoljnog ambijenta za investitore

10. Razvijanje saradnje sa kantonalnim, federalnim i državnim vlastima radi

ostvarenja prioritetnih razvojnih ciljeva općine

11. Saradnja sa kantonalnim vlastima na unaprijeđenju nivoa ekološke

svijesti turista

12. Strateška usmjerenja proizašla iz povezanosti slabosti i mogućnosti

13. Osmišljavanje projekata i apliciranje kod izvora povoljnih sredstava za

Strateško usmjerenje

općine Trnovo „Razvoj

zimske i ljetne ponude

sportsko –

rekreativnog centra i

promocija regije“

direktno je odnosi na

predmetni obuhvat

ovog dokumenta

Takođe i ostala

usmjerenja su

korištena kao

smjernice za

definisanje osnovnih

okolinskih ciljeva


32 |Strana


investiranje u komunalnu insfrastrukturu (Kanton, Federacija, institucije

i fondovi, međunarodne organizacije)

14. Intenzivnije uključivanje mladih u razvojne projekte

15. Izgradnja poduzetničkog mentaliteta umrežavanjem napora NVO i

donatora

16. Strateška usmjerenja proizašla iz povezanosti slabosti i prijetnji

17. Stimulisanje mladih za održivi povratak

18. Unaprijeđenje ljudskih i institucionalnih kapaciteta za apsorpciju

fondova

19. Nastavak procesa deminiranja.

Strategija razvoja Kantona Sarajevo

do 2020. godine

1) Poboljšati administrativni i poslovni ambijent za ubrzan ekonomski rast

i unaprijediti ekonomsku strukturu radi povećanja izvoza roba i usluga,

2) Povećati zaposlenost i kreirati nova bolje vrednovana radna mjesta,

3) Stvoriti uslove za uključujući društveno-ekonomski rast i smanjenje

siromaštva i unaprijediti dostupnost i pouzdanost svih javnih servisa,

4) Odgovorno upravljati okolišem, prostorom, prirodnim i

infrastrukturnim resursima,

5) Unaprijediti sistem upravljanja razvojem Kantona Sarajevo.

Osnovni ciljevi

propisani Strategijom

razvoja Kantona

Sarajevo korišteni su

kao smjernice prilikom

definisanja ciljeva u

SPUO IDRP SRP

Bjelašnica

Strategija i akcioni plana za zaštitu

biološke raznolikosti Bosne i

Hercegovine 2015 - 2020

1) Uticati na skrivene uzroke gubitka bioraznolikosti pozicioniranjem

bioraznolikosti u organima vlasti i društvu

2) Poboljšati status biološke raznolikosti zaštitom ekosustava, vrsta i

genetske raznolikosti;

3) Povećati koristi od bioraznolikosti i usluga ekosustava za sve;

4) Poboljšati provedbu kroz participativno planiranje, upravljanje znanjem

i izgradnju kapaciteta.

Ovim dokumentom

područje Igman –

Bjelašnica –

Treskavica – Visočica

– kanjon rijeke

Rakitnice planirano je

kao zaštićeno područja

prirode u FBiH


2 OPIS I PROCJENA STANJA OKOLIŠA I VJEROVATNI

RAZVOJ STANJA OKOLIŠA AKO SE PLAN NE

IMPLEMENTIRA

2.1 Opis stanja komponenti okoliša i faktora u okolišu

Stanje okoliša na području Sportsko rekreacionog područja Bjelašnica analizira se

korištenjem relevantnih karakteristika, okolinskih komponenata ili faktora u okolišu koje jasno

pokazuju najvažnije elemente njihova stanju u odnosu na predmet Plana. Kriterijum kod

analize stanja predstavljala je i dostupnost podataka, odnosno mogućnost kvantitativnog i

kvalitativnog prikazivanja okolinskih komponenti, koje će biti predmet procjene uticaja Plana

na okoliš.

Kvalitet zraka i klimatske promjene

Na posmatranoj teritoriji SRP Bjelašnica nije uspostavljen sistem monitoringa kvaliteta

zraka. Kontinuirano mjerenje kvaliteta zraka ne vrši se ni u opštini Trnovo.

Prema podacima dostavljenih od strane općine Trnovo u obuhvatu ID RP “Sportsko -

rekreacionog područja Bjelašnica“ kao energenti se koriste plin, električna energija i pelet jer

je to uslovljeno u Odluci o provođenju Urbanističkih projekata u obuhvatu Regulacionog plana.

Bjelašnica je jedina planina koja raspolaže sa dovoljnim količinama ovih energenata. Svaki

objekat unutar Urbanističkog projekta je riješio grijanje na plin ili električnu energiju osim

jednog koji se zagrijava na pelet. Na Bjelašnici ne postoji sistem centralnog grijanja, a planirani

objekti će se zagrijavati na plin ili električnu energiju.

S obzirom da na području SRP Bjelašnica ne postoje zagađivači koji bi u zrak emitovali

značajnije količine polutanata može se zaključiti da je kvalitet zraka u I kategoriji. Ovome u

prilog činjenica da je riječ o planinskom području sa velikim površinama pod šumom što ima

veliki uticaj na kvalitet vazduha i umnogome doprinosi da kvalitet vazduha bude u I kategoriji.

Kada je riječ o zagađivačima koji direktno utiču na kvalitet zraka potrebno je spomenuti

i saobraćaj, odnosno učesnike u saobraćaju (autobusi, kamioni, automobili). Glavni problem

motora sa unutrašnjim sagorijevanjem tj. automobilima koji se pokreću na tradicionalna

prirodna goriva, jeste aerozgađenje tj. zagađenje vazduha. Pored poznate činjenice da se

nekontrolisano troše prirodni resursi planete Zemlje, koji nisu obnovljivi. Prema podacima

Svjetske zdravstvene orgnizacije, više od 2/3 svjetskog stanovništva ne udiše čist vazduh, a

podaci o saobraćaju su alarmantni. Najvećim dijelom su pogođene urbane sredine i veliki

gradovi, ali i industrijske zone i prirodni predjeli turističkog karaktera, kroz koji prođe ogroman

broj posjetilaca, upravo metodama automobilskog prevoza. Procjenjeni broj automobila u toku

radne sedmice (pon-pet) iznosi cca 500 vozila, dok se vikendom taj broj procjenjuje na cca

1000 što trenutno ne predstavlja preveliki pritisak na kvalitet vazduha.


34 |Strana

U budućem razvoju predmetnog područja neophodno je planirati kontinuirano praćenje

kvaliteta vazduha uz poštovanje mjera i provođenje aktivnosti na očuvanju kvaliteta vazduha

na širem području.

Najveća posledica automobila na zagađenje vazduha, jeste emisija štetnih gasova koji se

kreću od ugljenikovih oksida, azotnih oksida, sumpor-dioksida pa do drugih štetnih polutanata

najčešće čvrstog karaktera poput čađi, pepela, teških metala i tome slično.

Kada je riječ o postojećem stanju klime u odnosu na period izrade Regulacionog plana

iz 1982. godine (prema kojem definisani postojeći sadržaji unutar obuhvata SRP Bjelašnica)

za potrebe održavanja olimpijskih igara 1984. godine, može se konstatovati da su promijenjeni

standardi i prirodni uslovi za sportske i rekreativne terene, s obzirom da globalno zatopljenje

zahtijeva podizanje staza alpskog skijanja na veće nadmorske visine, povećan dijapazon

sportova na snijegu, itd. Može se konstatovati da je potrebno stvaranje uslova prilagođenih

današnjim klimatskim prilikama za organizaciju i održavanje sportskih takmičenja najvećeg

ranga i različitih manifestacija (EYOF 2019. i dr.).

Tlo, šume i šumsko zemljište

Na Igmanu i Bjelašnici je u najvećoj mjeri stabilan teren, obzirom da se u topografskoj

gradnji nalaze najčešće karbonatni sedimenti. Studija stabilnosti terena Kantona Sarajevo iz

decembra 2010. godine (Winner Project d.o.o. Sarajevo) pokazuje da ipak na pojedinim

dijelovima u obuhvatu Plana ima pojava nestabilnosti. Rezultati pomenute Studije diktiraju

specifične uslove koji moraju biti ispoštovani prilikom planiranja u obuhvatu regulacionog

plana.


35 |Strana

Slika br. 6. Stabilnost terena unutar obuhvata SRP Bjelašnica

Prema podacima iz važećih Šumsko-gospodarskih osnova, od ukupne površina SRP

Bjelašnica koja iznosi 1017,61 ha, šume na području obuhvata zauzimaju površinu od 826,68

ha odnosno 81,24%, a prema šumarskoj podjeli locirane su na dijelovima dva šumskoprivredna

područja (ŠPP) i to ŠPP Igmansko i ŠPP Trnovsko.


36 |Strana

Slika br. 7. Granice odjela i odsjeka unutar obuhvata SRP Bjelašnica


37 |Strana

Tabela br. 2. Struktura šuma i šumskog zemljišta u obuhvatu SRP Bjelašnica - ŠPP

ŠPP GAZDINSKA

JEDINICA SK UK GK

NAZIV GAZDINSKE

KLASE

PORŠINA

PO GK

POVRŠINA

PO ŠPP

IGM

AN

SK

O

Igman

1000 1100 1113 98c Subalpinske bukove šume

na kalkomelanosolu, pretežno plitkom

alkokambisolu i njihovim

kombinacijama na jedrim krečnjacima i/ili

dolomitima.

5,17

740,83

1000 1100 1113 100f 26,26

1000 1100 1113 99g 24,88

1000 1100 1113 98a 4,62

1000 1100 1113 98b 6,64

1000 1100 1113 100e 11,51

1000 1100 1113 99f 16,73

1000 1100 1117 100a Sekundarne šume bukve u

pojasu šuma bukve i jele

na kalkomelanosolu,

pretežno plitkom

kalkokambisolu i njihovim kombinacijama i

rendzinama na jedrim

krečnjacima i dolomitima i kristalastim dolomitima i

laporcima

4,61

1000 1100 1117 101f 0

1000 1100 1117 100u 3,91

1000 1100 1117 100d 16,87

1000 1100 1117 99d 9,84

1000 1100 1122 99e

Sekundarne šume bukve u pojasu šuma bukve i jele

na pretežno dubokom

istričnom kambisolu, luvisolu i jihovim

kombinacijama, na

ilikatnim i silikatno-karbonatnim sedimentnim

supstratima i na kiselim

eruptivnim stijenama.

1,93

1000 1200 1202 100c

Šume bukve i jele na

pretežno plitkom kalkokambisolu i

kalkomelanosolu i

njihovim kombinacijama na rendzini na jedim

krečnjacima i dolomitima

i kristalastim dolomitima i morenama.

21,26

1000 1200 1202 101e 11,15

1000 1200 1202 100b 6,29

1000 1200 1202 101g 3,62

1000 1200 1202 99c 5,8

1000 1200 1202 102c 6,66

1000 1200 1202 101c 8,37

1000 1200 1202 99a 5,9

1000 1200 1202 99b 6,56

1000 1200 1202 102d 37,63

1000 1200 1202 97b 17,42

1000 1200 1202 101d 5,21

1000 1200 1202 95c 59,57

1000 1200 1202 97a 7,98

1000 1200 1202 95a 34,06

1000 1200 1202 102a 4,48

1000 1200 1203 102b

Šume bukve i jele na dubokom distričnom

kambisolu, luvisolu i

njhovim kombinacijama i pseudogleju na silikatnim

i silikatno-karbonatnim

sedimentnim supstratima i kiselim eruptivnim

stijenama

25,57

1000 1200 1210 101b

Šume bukve i jele sa

smrčom na pretežno

plitkim kalko-kambisolu, kalkomelanosolu, i

njihovim kombinacijama

na jedrim krečnjacima i dolomitima i na

rendzinama na

kristalastim dolomitima i morenama.

15,49

1000 1200 1210 101a 40,01

1000 1200 1210 103 1,54

1000 1200 1210 94d 0,28

1000 1200 1210 94u 49,35

1000 1200 1210 94b 0,02

1000 1200 1210 110a 45,11

1000 1200 1210 104b 51,44

1000 1200 1210 94a 32,73

1000 1200 1210 105 0,27

1000 1200 1210 94c 9,26

1000 1200 1210 93c 35,83

7000 7500 7501 104a

Šume krivulja (klekovina bora) dinarskih planina.

0,36

7000 7500 7501 93a 11,41

7000 7500 7501 111 3,23

7000 7500 7501 106 7,55


38 |Strana

7000 7500 7501 109 8,74

7000 7500 7501 93b 5,85

7000 7600 7602 126 Planinski pašnjaci i rudine

8,39

7000 7600 7602 92a 0,48

7000 7600 7606 108

Kamenolomi, pozajmišta,

bare, manji vodotoci, deponije i ostale

neproduktivne površine

2,83

8000 8000 8000 92u

Uzurpacije

2,4

8000 8000 8000 107 4,29

8000 8000 8000 137a 1,08

Zujevina 7000 7600 7602 94c Planinski pašnjaci i rudine 2,39

TR

NO

VS

KO

Gornja

Rakitnica

7000 7600 7601 22g Krš i goleti nepodesni za

pošumljavanje 0,02

85,85

7000 7600 7602 21e Planinski pašnjaci i rudine

13,51

7000 7600 7602 2d 65,39

Hojta-

Presjenica

1000 1100 1126 66a Sekundarne šume bukve u pojasu šuma bukve i jele

sa smrčom na

kalkomelanosolu,

pretežno plitkom

kalkokambisolu i

njihovim kombinacijama i rendzinama na

krečnjacima i dolomitima

2,97

1000 1100 1126 66c 1,71

4000 4100 4101 67g

Izdanačke čiste šume bukve montanog pojasa na

pretežno plitkom

kalkokambisolu, kalkomelanosolu,

njihovim kombinacijama i

na rendzinama na jedrim krečnjacima i dolomitima,

kristalastim dolomitima i

laporcima

2,25

UKUPNO 826,68

SRP Bjelašnica obuhvata gospodarske jedinice (GJ) Igman (98c, 100f, 99g, 98a, 98b,

100e, 99f, 100a, 101f, 100u, 100d, 99d, 99e, 100c, 101e, 100b, 101g, 99c, 102c, 101c, 99a,

99b, 102d, 97b, 101d, 95c, 97a, 95a, 102a, 102b, 101b, 101a, 103, 94d, 94u, 94b, 110a, 104b,

94a, 105, 94c, 93c, 104a, 93a, 111, 106, 109, 93b, 126, 92a, 108, 92u, 107, 137a) i Zujevina

(94c) u okviru ŠPP Igmansko, a u okviru ŠPP Trnovsko obuhvata gazdinske jedinice Gornja

Rakitnica (22g, 21e, 2d) i Hojta-Presjenica (66a, 66c, 67g).

2.1.2.1 Posebna ograničenja u gazdovanju šumama

U važećoj šumsko-gospodarskoj osnovi za ŠPP “Igmansko” sa periodom važnosti

01.01.2014. do 31.12.2023. godine se navodi da je na osnovu dobijenih podataka od naručioca

ŠGO zaključeno da nema podataka o površinama šuma i šumskih zemljišta koji su zvaničnim

aktima od strane Vlade Kantona Sarajevo, kao i Vlade FBiH u smislu člana 25 Zakona o

šumama Kantona Sarajevo proglašene zaštitnim šumama i šumama posebne namjene na koje

se odnose ograničenja u gospodarenju šumama i izdvajanju iz šumskoprivrednih područja.

Međutim, na osnovu stanja šuma i šumskih zemljišta ovog područja kao i prijedloga

K.J.P. "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo, izrađivač ŠGO je dao prikaz površina koje su

predložene za izdvajanje kao šume sa posebnim ograničenjima, a od kojih se u nastavku navode

samo oni odjeli/odsjeci koji se nalaze unutar obuhvata SRP Bjelašnica.


39 |Strana

Slika br. 8. Šume sa posebnim ograničenjima u gospodarenju

u obuhvatu SRP Bjelašnice

Na prethodnoj slici je vidno da se prema važećim šumsko gospodarskim osnovama

unutar obuhvata Izmjena i dopuna regulacionog plana Sportsko rekreativnog područja

Bjelašnica nalaze sledeća područja:

1. Prašumski rezerzvat (odjel 106 GJ „Igman, lokalitet Ravna vala, P=45,1 ha),

2. Lovnouzgojni rezervati (zaštićeni rezervati tetrijeba, divokoze i medvjeda, odjeli

105, 109 i 110 GJ „Igman“),

3. Izdvojene površine (olimpijski objekti, odjeli 99, 100, 101, 102 GJ „Igman“).

Šume u značajnoj mjeri utiču na hidrološki režim riječnih slivova, tako da one imaju važnu

ulogu u sprječavanju poplava, regulaciji protoka i poboljšanju kvalitete vode. Međutim, ovo ne

podrazumijeva da sve šume u riječnim slivovima imaju visoko zaštitnu vrijednost, te da trebaju

biti izdvojene kao šume visoke zaštitne vrijednosti. Jedino šume koje su važne za reguliranje


40 |Strana

vodnog režima, sprečavanje degradacije vodozahvatnih područja, sprečavanje prirodnih

nepogoda kao što su bujice, poplave i sl. se mogu izdvojiti kao šume visoke zaštitne vrijednosti.

Što je veći rizik od pojave takvih situacija, veća je mogućnost da ta šuma predstavlja ključnu

važnost za održavanje ovih funkcija. Ova potkategorija šuma visoke zaštitne vrijednosti

uključuje šume koje osiguravaju stabilnost vodnog režima i zaštitu vodozhvatnih područja,

sprečavaju poplave i prekomjerne nanose u riječnim slivovima, te pružaju zaštitu obalama

rijeka.

Područja koja ulaze u sastav kategorije šuma visoke zaštitne vrijednosti su zaštitne šume oko

izvorišta važnih za lokalnu zajednicu, šume locirane na padinama oko rezervoara i prirodnih

jezera koja predstavljaju izvore pitke vode za lokalne zajednice, šume locirane u bujičnim

slivovima i oko zemljišta sa velikim nanosom mulja, priobalne šume oko riječnih i močvarnih

korita koje smanjuju rizike od poplava, te šume koje štite staništa i vrste kojima je voda ključan

faktor opstanka.

Prašuma Durmiševica

Prema podacima iz Studije izvodljivosti za područje sa posebnim karakteristikama od

značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjon rijeke

Rakitnice (Visočica) (Nacrta finalnog izvještaja, BRL Ingenierie, mart 2007. godine) prašuma

Durmiševica je svrstana u staništa i mjesta velike konzervacijske vrijednosti.

U prašumskoj sastojini bukve, jele i smrče (Abieti-Fagetum dinaricum Tregubov 1957),

u području Ravne vale - lokalitet Durmiševica, osnovana je prva ogledna parcela 1978. god.

Preduzeća koja su gospodarila u prošlosti, kao i «Sarajevo-šume» d.o.o. Sarajevo, preduzeće

koje sada gospodari prostorom u kome se nalazi prašuma, svoje aktivnosti obavlja na način

kojim se antropogeni uticaji u prašumi svode na minimalnu mjeru, odnosno, u samoj prašumi

ne provode se nikakve gospodarske aktivnosti, dok se u puferskoj zoni vrše samo sanitarni

zahvati. Istraživanja florističkog sastava u prašumskom rezervatu na planini Bjelašnici (Beus

V., Vojniković S. 2002) ukazuju na to da je unutar prašumskog rezervata registrirano 95 vrsta

vaskularnih biljaka, svrstanih u 76 rodova, odnosno 37 familija. Najučestalije vrste prizemne

flore unutar istraživanog rezervata su “fagetalne vrste”: Asperula odorata, Sanicula europaea,

Aremonia agrimonoides, Viola reichenbachiana sa učestalošću većom od 75%. Istraživanja

florističkog diverziteta u prašumskom rezervatu i susjednom gospodarskom odjelu šume na

planini Bjelašnica (Beus V., Vojniković S. 2006) ukazuju na to, da preborni kao i skupinasto-

preborni sistem gospodarenja (na manjim površinama), ukoliko se pravilno primjeni, ne

narušava bitno biodiverzitet vaskularnih biljaka. Pomenuti autori su došli do konstatacije da

nakon izvjesnog vremena, prašuma u zreloj fazi strukturno liči na gospodarsku šumu, da obje

imaju slične stanišne uslove što uslovljava i slične indekse diverziteta. Sa aspekta različitih

naučnih istraživanja prašume imaju neprocjenjivu vrijednost.

U važećoj ŠGO za ŠPP Igmansko je navedeno da se za dijelove područja za koje pokrenut

i predložen postupak o izdvajanu šuma sa posebnim ograničenjima preporučuje korisniku šuma

da, do donošenja konačnih odluka o proglašenju ovih površina u dijelovima odjela koji su na

spisku za izdvajanje, ne planiraju redovne sječe ili da ih vrše umanjenim intenzitetom u

zavisnoosti od namjene površina zbog kojih se predlaže njihovo izdvajanje. Takođe je

navedeno da je prilikom realizacije terenskih radova za potrebe izrade ŠPO, te na osnovu

evidencija realizacije planova gospodarenja u prošlim uređajnim periodima došlo do

pokazatelja da se pomenutim površinama formalno i gospodarilo kao sa šumama posebne


41 |Strana

namjene tj. planovi gospodarenja naročito etata-obima sječa nisu nikako ili sa vrlo blagim

intenzitetima realizovani u ovim šumama.

Takođe je u okviru ŠPO navedeno da, sa aspekta moderne šumarske nauke, zakonske

legislative i na osnovu svega navedenog pomenute površine zahtijevaju poseban elaborat

istraživanja kako bi se potpuno precizno uredili planovi gospodarenja šumama za naredni

period u smislu njihovog korišćenja, stalnog unapređivanja prema namjeni korištenja,

provođenju preventivnih i represivnih zaštitnih mjera, čuvanja, organizacije nadležnosti

upravljanja i finansiranja gospodarenja izdvojenih površina.

Površinske i podzemne vode

Podzemne vode na krškom području su dragocjen segment prirodnog naslijeđa.

Hidrogeološke osobine dubokog dinarskog krša kojemu najvećim dijelom pripada ovo

područje odlikuje specifična cirkulacija vode u podzemnim prslinama, pukotinama i kanalima

te pojava krških vrela, povremenih tokova i ponornica. Tako se prema sjeveroistoku iz tzv.

hidrološke jedinice Bjelašnica podzemne vode dreniraju u vrela rijeka Bosne, Ljute i Bijele.

Površina porječja izvora Bosne je 150 km2, a Ljute 108 km2.

Vodno tijelo Sarajevsko polje, je predstavljeno aluvijalnom ravnicom koja se graniči sa

vodnim tijelom Igman-Bjelašnica. U nevezanim i slabo vezanim stijenama intergranularne

poroznosti formirane su akumulacije podzemnih voda koje se koriste za vodosnabdijevanje

stanovništva. Najveće akumulacije tih voda utvrdjene su na lokalitetu Bačevo. Prema podacima

eksploatacione rezerve tih voda iznose 2,0 m3/s. Podzemne vode u aluvijalnim kolektorima

Sarajevskog polja su slobodnog nivoa i velike vodoobilnosti. Pritjecanje voda u akvifer vrši se

iz krečnjačko-dolomitskih stijena, koje se nalaze na obodu i u podini aluviona, dok se jedan

dio prihranjuje infiltriranjem površinskih tokova u šljunke i pijeske ovog polja. Vode u

aluvionu čine jedinstven hidrogeološki sistem sa podzemnim vodama u veoma vodoobilnim

kraškim akviferima Bjelašnice i Igmana. Debljina šljunka iznosi od 20 – 50 m, a krovinskih

glina od 2 – 3 m. Intergranularni sedimenti (aluvijalni sedimenti) razvijeni su u Sarajevskom

polju, te duž rijeka Bosne, Željeznice i njihovih pritoka, a predstavljeni su aluvijalnim i

terasnim sedimentima. Aluvijalni i terasni sedimenti su uglavnom kolektori običnih voda, a

oko Blažuja i Ilidže tranzitni - sekundarni kolektori termomineralnih voda. Hidraulički

mehanizam vode je raznovrstan i složen. Aluvion se sastoji od dubljeg horizonta pod pritiskom

i plićeg slobodnog običnih voda, a također i arteškog termomineralnih voda u području Ilidže

- Blažuja.

Hidrološko područje „Sarajevsko polje“ se u značajnoj mjeri dopunjava vodom iz

hidroloških jedinica Igman i Bjelašnica.

Igman – Bjelašnica (podsliv Bosne)1

Po fizičko-hemijskim karakteristikama (mineralizacija = 04-667 mg/l; ukupna

tvrdoća=1,48 do 7,76; pH=7,85-8,95; temperatura 5,5 do 9,5 o C) vode iz ovog vodnog tijela

1 Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010. – 2022, mart 2012. godina


42 |Strana

odgovaraju Pravilniku o kvalitetu vode za piće. Vode iz navedenih vrela se koriste za

vodosnadijevanje stanovništva područja Sarajeva. Vodno tijelo Igman-Bjelašnica predstavlja

jedinstven krečnjačko-dolomitski blok, koji je na sjevero-istoku pokriven sedimentima

Sarajevsko-zeničkog bazena. Osnovni kolektori su srednjetrijaski i gornjotrijaski krečnjaci,

krečnjačke breče i dolomiti. Prema Sarajevskom polju krečnjaci i dolomiti se spuštaju duž

subparalelnih rasjeda (parketna struktura) dinarskog pravca pružanja. U neposrednom

obodnom dijelu Sarajevskog polja karbonati su bušenjem konstatirani na 50 - 70 m dubine u

području Kovača na 180 m, a u centralnim dijelovima polja i preko 350 m. Ipak, ovo ukazuje

na jaku diferenciranost paleoreljefa gornjomiocenskopliocenskih i kvartarnih sedimenata u

ovom dijelu polja. Podinske barijere akumulacijama podzemnih voda u ovoj jedinici čine

donjotrijaski klastiti otkriveni na obodu Igmana i Bjelašnice. Krečnjačke i dolomitske stijene

su karstificirane i odlikuju se izrazitom kavernoznom i pukotinskom poroznošću.

Vodopropusnost im je jako velika u rasjednim zonama, a postoje visokovodoproduktivni

akviferi u vidu razbijenih izdani. Masivni dolomiti su slabije vodopropusni, a srednjetrijaski

pješčari i glinci čine međubarijere i često bočne prepreke pri kretanju podzemnih voda.

Kaverne i pukotine su često ispunjene produktima trošenja, naročito ispod Sarajevskog polja.

Izdani voda su razbijenog tipa, što se odražava na pojavljivanju brojnih vrela. Visoka

karstifikacija uvjetuje i brzu i duboku infiltraciju atmosferilija duž dubokih rasjeda, tako da se

može sigurno reći da je karstificiranost ispod nivoa lokalnih erozionih baza (i preko 1.000 m);

na ovo ukazuju i pojave uzlaznih izvora na obodu Sarajevskog polja u podnožju Igmana.

Karakteristična je infiltracija atmosferilija na površinama terena ove dvije planine, dok se

pražnjenje izdani vrši preko 20-ak stalnih i povremenih izvora na obodu Sarajevskog polja, kao

i u aluvijalni akvifer Sarajevskog polja. Bilo je i pojave podzemnih voda pod pritiskom, tj. s

pozitivnim pijezometarskim nivoom prije početka crpljenja u području Vrelo Bosne, što

predstavlja snažnu indikaciju izrazito dobre hidrauličke veze bjelašničko-igmanske karstne

akumulacije s izdani aluvijalnih i terasnih šljunkova i pijesaka Sarajevskog polja. Izražena je

vertikalna i horizontalna zonalnost karstne izdani u dvije zone: (I) iznad linije ruba Sarajevskog

polja - podnožje Igmana od Krupca do Blažuja, i (II) ispod ove linije u podzemlju Sarajevskog

polja. U prvoj zoni (gornji dio akvifera) je razbijena izdan, karstificiranost, brza cirkulacija s

privilegiranim komunikacijama podzemnih tokova, dok je u drugoj zoni (donji dio akvifera)

izdan krovno sapeta vodonepropusnim sedimentima kvartara i neogena s elastičnim režimom i

usporenim laminarnim kretanjem i vodozamjenom. Interesantno je da pražnjenje karstnog

akvifera u podnožju Igmana na rubnoj liniji Sarajevskog polja u zoni izvora Semizov bunar -

Stojčevac - Vrelo Bosne iznosi 90%, dok u drugoj zoni - Kovači - Krupac istječe na izvorima

svega 10% voda, mada su dužine tih linija podjednake. Izdan je u karstnom planinskom

kompleksu većinom slobodna, dok je ispod Sarajevskog polja pod pritiskom. Ovaj karstni

kolektor je najvodoobilniji akvifer u širem području Sarajeva. Iz masiva Bjelašnice vode većim

dijelom pripadaju slivu rijeke Bosne, a manjim slivu rijeke Neretve. Vrelo Bosne, kao

najznačajnije, ima sliv oko 140 km2 , što je dokazano i trasiranjem ponirućih voda na Velikom

polju, Sitničkoj lokvi, Radovoj vodi i kod Hrasničkog stana. Na osnovu osmatranja vrelo Bosne

ima Q = 1,5 - 18 m3 /s, Krupac Qmin. = 25 l/s, Hrasničko vrelo Qmin = 60 l/s, Semizov bunar

Qmin = 50 l/s, Stojčevac Qmin = 30 l/s. Pored ovih izvora, po obodu bjelašničko-igmanske

jedinice javlja se veći broj izvora s Q = 5 - 20 l/s. Značajna su i visoko prelivna povremena

vrela Megara, Bunica, Ruževik i dr. Izvorište Vrelo Bosne ima razbijena izvorišta s difuznim


43 |Strana

istjecanjem na širem prostoru - tako Vrelo Bosne ima površinu cca 60 ha, Stojčevac cca 35 ha,

Semizov bunar 30 ha. Minimalni proticaj Vrela Bosne je desetak puta veći od istog proticaja

sliva svih ostalih vrela u podnožju Igmana, jer su privilegirani pravci kretanja podzemnih voda

prema Vrelu Bosne, što je dokazano trasiranjem ponirućih voda. One su se sve pojavile na

potezu Semizov bunar - Vrelo Bosne i u bušotinama koje su ušle u krečnjake u polju (B-11, F-

6), a nijedno bojenje nije dalo boju na vrelima na liniji Kovači - Krupac. Izvorske vode

pripadaju HCO3-Ca(Mg) tipu voda, 400 mg/l i srednje tvrdoće oko 120 dH, a pH im je 7 - 8,5.

Na užem lokalitetu gdje se nalaze skijaške staze na Bjelašnici, tj. na lokalitetu Babin Do ne

nalaze se ni izvorišta niti bilo kakvi riječni tokovi. Zbog razlika u geološkom sastavu, posebno

zbog značajnog učešća vapnenačko-dolomitnih blokova, koji se odlikuju visokim stupnjem

ispresijecanosti pukotinama, površinska hidrografska mreža je nerazvijena u višim planinskim

dijelovima. Stalni vodotoci su razvijeni samo na stijenskim masama koje imaju izolacijski

karakter, npr. u slivu Ljute, Željeznice, Dobropoljke, Zujevine i Trešanice. U kanjonu

Rakitnice, Neretve i Ljute, na izvorištu Bosne i u području Željeznice, u vapnenačko-

dolomitnim masama snažna je podzemna drenaža Bjelašnice, Treskavice i Visočice. Ostali

tereni imaju podzemnu hidrografiju krškog tipa gdje vode dreniraju u Jadranski i Crnomorski

sliv, ali s potpuno nedefiniranim površinskim razvođem i podzemnim razvojem kolektorskih

masa.

Nešto veća izvorišta pojavljuju se u širem prostoru na prevoju Šiljak-Kočarin, Musino

Brdo – Hojta, izvorišta Bijele vode i područje izvorišta koja napajaju Rakitnicu. U užoj zoni

obuhvata, postoje dva manja vrela, Javornik i Radava voda, veoma malih kapaciteta, od kojih

je vrelo Javornik kaptirano i snabdjeva vodom postojeće objekte na Tabli – vrlo mali broj

potrošača, u nedovoljnoj količini. Kao i rijeka Presjenica.

Prema Odluci o zaštitnim zonama Sarajevskog polja „Službene novine Grada Sarajeva

02/87“ područje SRP Bjelašnica nalazi se u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće

u Sarajevskom polju.


44 |Strana

Slika br. 9. Zaštitne zone Sarajevskog polja prema Odluci br.02/87

Prema pomenutoj odluci u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta u Sarajevskom polju

primjenjuju se sledeće mjere zaštite:

− Objekti u naseljima u kojima je izgrađena kanalizacija moraju se priključiti na istu, a

otpadne vode kanalizacije prethodno prečistiti putem uređaja za prečišćavanje i tako

prečišćene upustiti u tlo,

− Otpadne vode iz objekata u naseljima ili pojedinačnih objekata van naselja koji nisu

priključeni na kanalizaciju moraju se prethodno prečistiti putem zasebnih ili grupnih

uređaja za prečišćavanje i tako pečišćene upustiti u tlo,

− Otpadne vode sa parkirališta i drugih saobraćajnih površina na turističko-rekreativnom

području Igman-Bjelašnica prije upuštanja u tlo moraju se prethodno prečistiti,

− Otpadne vode iz gospodarskih objekata moraju se upuštati u tlo van ponornih zona i

otvorenih vodotoka,

− Eksploatacija šuma mora se vršiti prema šumskoprivrednim osnovama na način na koji se

ne ugrožava režim površinskih i podzemnih voda,

− Istresanja i deponovanja smeća i ostalih otpadaka mora se vršiti na određenim lokalitetima

sa kojih ne može prodrijeti zagađenj u površinske i podzemne vode.

Prema podacima dobijenim od strane Općine Trnovo svi postojeći objekti na predmetnoj

teritoriji su priključeni na kanalizacionu mrežu. Takođe, svi planirani objekti moraju biti

priključeni na sistem odvodnje otpadnih voda, odnosno, u potpunosti u skladu sa Odlukom o

zaštitnim zonama Sarajevskog polja („Službene novine Grada Sarajeva 02/87“).


45 |Strana

2.1.3.1 Vodosnabdijevanje

Unutar predmetnog obuhvata postoji razvijena vodovodna mreža. Postojeći vodovodna

mreža oslanja se na Sarajevski vodovodni sistem. Voda se doprema sa izvorišta Bačevo (K.D.

499m.n.m. , V= 2500 m3), pomoću potisnog cjevovoda u rezervoar Igman (K.D. 555m.n.m.,

V= 5000m3). Preko pumpne stanice koja je locirana uz rezervoar Igman, voda se dalje potiskuje

u rezervoar Hrasnički stan (K.D. 1377m.n.m., V=2x250m3). Iz pomenutog rezervoara voda se

gravitacijom transportuje u dva pravca. Jedan cjevovod dužine cca 2500m, doprema vodu do

rezervoara Tabla (K.D. 1285m.n.m, V= 500m3), a drugim paralelnim vodom preko Velikog

polja do rezervoara Babin do (K.D. 1350m.n.m., V=2x250m3), dužina cjevovoda iznosi

7500m, a izgrađen je od čeličnih cijevi Ø273mm.

Iz rezervoara Babin do, koji se nalazi na brdu Zminjac, povratnim distribucionim vodom

VLØ300mm snabdijevaju se potrošači u pripadajućoj zoni snabdijevanja u dva pravca. Vod

VLØ250mm položen je prema hotelu „Maršal“, dok je drugi cjevovod VLØ150mm, koji

prelazi na VLØ100mm, položen prema tehičkoj bazi.

Cijela mreža obuhvaćena je jednom zonom do kote 1320m.n.m, a hidrostatski pritisak na

najnižem mjestu potrošnje iznosi 8 bara.

Postojeći sistem vodosnabdijevanja ne može zadovoljiti potrebe u novoj organizaciji

eksploatacije cijelokupnog prostora. Trenutno stanje snabdijevanja i razvojni Planovi, koji su

u realizaciji na predmetnom lokalitetu uslovljavaju i nameću potrebu iznalaženja mogućnosti

korištenja dodatnih vodnih resursa u bližoj i daljoj okolini.

U ranije rađenoj detaljno dokumentaciji, period 2000. godine, kroz izradu faze „Snabdijevanje

vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda“ – Idejnog rješenja koji je sastavni dio

Urbanističkog projekta „Bjelašnica – I faza“, ocijenjeno je za da postojeći kapaciteti mogu

zadovoljiti potrebe razmatranog obuhvata, te je dato rješenje koje se u potpunosti „veže“ na

postojeću vodovodnu mrežu.

Kada je u pitanju proširenje obuhvata, odnosno UP. „Bjelašnica – II faza“, „Donja i Gornja

Grkarica“, UP. Štinji do“, te problematika njihovog vodosnabdijevanja, općina Trnovo je

investirala projekat „Idejno rješenje sa varijantama za vodosnabdijevanje sportsko-

rekreacionog centra Bjelašnica“ izrađeno od strane Zavoda za vodoprivredu d.d. Sarajevo,

decembar 2005. godine.

Projekat je imao za cilj da ocjeni da li se postojećim sistemom vodosnabdijevanja mogu

zadovoljiti planirane potrebe, mogućnost korištenja vodnih resursa u bližoj i daljoj okolini,

posebno izvorišta koja bi omogućila gravitaciono snabdijevanje potrošača te analizirati

mogućnost kombinovanja navedenih izvorišta ovisno o osciliranju izdašnosti istih i

promjenjivosti potreba za vodom.

Na osnovu raspoloživih podataka Idejnim rješenjem došlo se do količine Qmax,h= 65,36 l/sec.

u odnosu na potrebe iz 81 god. od Qmax,h= 47,75 l/sec.

Kao optimalno rješenje u odabiru najkvalitetnijih vodnih resursa u slivu područja Bijele rijeke

odabrana su četiri izvorišta i to vrelo Sanabot, vrelo Zbišće, vrelo Pandurica i vrelo Prštetak.


46 |Strana

Na zahtjev općine Trnovo izrađen je dokument „Analiza potreba za vodom planiranog naselja

na Prečkom polju i raspoloživih količina vode na 5 izvora (u rejonu Hojta planina –

Treskavica)“, u okviru kojeg su izvršene stručne hidrološke i geološke analize izvorišta:

Prštetak, Bara, Tijesni klanac, Pandurica D i Pandurica L. Ukupna izdašnost na svim

izvorištima, tokom perioda sušnog vremena Ʃqmin = 29,5 l/sec. Cijeli sistem kad se uveže

trebao bi da obezbjedi potrebne količine vode.

U protekle dvije godine, Općina Trnovo je poduzela značajne aktivnosti na izgradnji

vodovodnog sistema za dopremanje novih količina na Bjelašnicu i Babin do. U zimskom

periodu, u nedostatku snježnih padavina, ove vode se dijelimično koriste za punjenje

akumulacija za vještačko osnježivanje skijaških staza. Naime, kaptirana su dva vrela na lokaciji

Veliko vrelo (kapacitet 10 l/sec.), izgrađena je i pumpna stanica Velika vrela zajedno sa

potisnim cjevovodom PEHD-DN160mm u dužini od cca 420m, koji vodu doprema do

novoizgrađene vodne komore Velika kosa (K.D.1450,15mn.m., V=60 m3). Također je izveden

i potis PEHD-DN160mm, od vodozahvata Prštetak u dužini od cca 1500m. Izgrađen je i

gravitacioni cjevovod PEHD-DN200mm od vodne komore Velika kosa do vodne komore

Pandurica (K.D.1381,77mn.m. , V=60 m3). Dužina pomenutog cjevovoda iznosi cca. 7725m.

Od novoizgrađene vodne komore Pandurica, položen je gravitacioni cjevovod PEHD-

DN160mm do predviđenog rezervoara Javorov do (K.D.1255,90mn.m., V=2x250m3), kao i

cjevovod PEHD-DN160mm do novoizgrađenog rezervara Babin do (K.D.1350,50mn.m.,

V=2x250m3), u dužini od cca 4670m.

U narednoj fazi planirane su aktivnosti na izgradnji tri vodozahvata na lokalitetu Prštetak

(kapacitet 13 l/sec.), pumpnim stanicama Prštetak, Gornja Grkarica i Pandurica, Booster

pumpnoj stanici Crni vrh, rezervoarima Javorov do, Proskok, Šiljak i drugim primarnim

građevinskim objektima vodovodnog sistema.

Prema tome, vodovodna mreža unutar predmentog obuhvata naslanja se na već izgrađenu

vodovodnu mrežu u neposrednoj blizini, uz obezbjeđivanje dodatnih količina potrebne vode.

Nakon realizacije cijelog vodovodnog sistema Bjelašnica (što podrazumjeva izgradnju svih

primarnih vodovodnih građevinskih objekata vodozahvati, rezervoari, P.S., cjevovodi....),

postao bi neovisni sistem od Sarajevskog sistema, kojim bi u cijelosti gazdovalo/upravljalo

JKP „Trnovo“ Trnovo.

Dispoziciono rješenje primarnih elemenata vodovodnog sistema (rezervoari, transportni

cjevovodi, P.S. itd.) unutar obuhvata IDRP „Sportsko-rekreacionog područja Bjelašnica“,

usaglašeno je sa planiranim rješenjima ranije rađenom projektnom dokumentacijom i planova

višeg reda iz faze komunalne hidrotehnike. Položaj distribucione mreže unutar obuhvata

izmjena i dopuna RP usaglašen je sa planiranim rješenje vodosnabdijevanja usvojenih

Urbanističkih planova na tom lokalitetu, kao i sa planiranim rješenje urbanizma i saobraćaja

Urbanističkih planova koji su u toku izrade.

U okviru IDRP „Sportsko-rekreacionog područja Bjelašnica“ planirani broj stanovnika iznosi

cca. 12.000 stanovnika, dok se računa sa cca 3.000 posjetioca. Tako da je planirani očekivani

broj korisnika za cijeli obuhvat 15.000 korisnika.

Varijantni proračun potrebnih voda načinjen je na temelju potrošnje od 250 l/st/dan za hotelske

goste, korisnike apartmana i pansiona i 20 l/st/dan za posjetioce. Koeficijent dnevne

neravnomjernosti je kd= 1,2 a koeficijent satne neravnomjernosti je kh= 1,7.


47 |Strana

Tabela br. 3 Proračun voda za potrebe stanovnika i posjetioca

Potrošači

qspec.

(l/st/dan) kh kd

Qh

(l/sec)

12000 250 1,7 1,2 70,83

3000 20 1,7 1,2 1,42

UKUPNO 72,25

Prema pravilniku o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju mrežu za gašenje požara,

usvojena su dva požara sa količinom vode od 8 l/s. i trajanju od dva sata. Pretpostavka je da za

vrijeme požara nema potrošnje. Qpožara = 8 x 2 = 16 l/sec.

2.1.3.2 Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Ključni objekat sistema za odvodnju otpadnih (sanitarnih) voda predstavlja postojeći

primarni kolektor Ø300mm, kojim se prikupljena otpadna voda počevši od potrošača na

Babinom dolu, te preko Velikog i Malog Polja svodi do Hadžića, gdje se veze na Hadžički

kolektor odnosno na gradski kanalizacioni sistem. Prilikom polaganja primarnog kolektora na

lokalitetu Bjelašnice, usvojen je princip da se priključenje najvećeg broja objekata izvrši

gravitacioni na isti.

U okviru ranije rađene provedbeno – planske dokumentacije istaknuto je da je neophodno

izvršiti saniranje kolektora Bjelašnica – Igman – Brezovača - Hadžići (dužine cca 18 700m) sa

ciljem da se funkcionisanje dovede na nivo kakvo je bilo 1980 g. aktivnosti na sanaciji fekalnog

kolektora su u toku.

Očekivani broj stanovnika / posjetitelja za cijeli obuhvat IDRP „Sportsko-rekreacionog

područja Bjelašnica“ iznosi 15.000.

Procjenjeni broj stanovnika / posjetitelja unutar provedbeno-planske dokumentacije:

• RP Bukova ravan: 764 st.

• UP Bjelašnica I faza: 5.032 st.

• UP Bjelašnica II faza: 2.600 st.

• UP Štinji do: 800 st.

• UP Babin do: 500 st.

• UP Kolijevka: 500 st.

• Zona hotela Ravna vala: 200 st.

• UP Gornja Grkarica: 446 st.

• UP Sportski centar Trnovo: 1.140 st.

Analizom utvrđeno je da zbog naraslih potreba postojećih i planiranih potrošača, kao i činjenice

da pojedine lokalitete na kojima je planirana gradnja nije moguće gravitaciono priključiti na

postojeću kanalizacionu mrežu, postojeći kolektor Ø300mm ne može biti jedini recipijent za

prihvatanje otpadnih voda predmetnog lokaliteta s obzirom na propusnu moć profila kanala.

Važno je napomenuti da trasa postojećeg kolektora (iz više razloga) ne može podnijeti čak ni

parcijelne izmjene, u smislu pronalaženja nove trase. Zbog toga je jako bitno da se kod izrade

glavnih projekata objekata vodi računa o postojećoj infrastrukturi, odnosno postojećem

kolektoru i njegovom položaju, te da se arhitektura objekata prilagodi tako da kolektor bude


48 |Strana

dostupan za održavanje i eventualne popravke, kao i da ne narušava kvalitet životne sredine na

predmetnoj lokaciji, sa posebnim osvtrom na očuvanje kvaliteta tla i vode recipijenta.

Planirana lokacija prečistača za tretman otpadnih (sanitarnih) voda predviđena je u okviru

obuhvata UP. „Gornja Grkarica“, a recipijent za prihvatanje tretirane otpadne vode je potok

Grkarica, pritoke vodotoka Presjenice.

Vrlo je važno istaknuti činjenicu da se prostor IDRP „Sportsko-rekreacionog područja

Bjelašnica“ nalazi u jednim dijelom u slivnom području izvorišta vode za piće u Sarajevskom

polju, a jednim u slivnom području planirane višenamjenske akumulacije „Bijela rijeka“ (za

postplanski period) i da je po svom geološkom sastavu teren vrlo porozan. S obzirom na

potencijalni karakter ovog područja i postojanja mogućnosti zagađenja, koje može da utiče na

kvalitet pitke vode na obodu Sarajevskog polja, budući da ovaj lokalitet, u hidrogeološkom

smislu, komunicira, odnosno na područje rezervisano za izgradnju akumulacije Bijela rijeka,

ono je podložno eutrofikaciji i osjetljivo na nitrate, te sa tim u vezi potrebno je voditi računa i

ograničenja u pogledu kvaliteta efluenta.

Prema tome, smatramo da je potrebno posvetiti izuzetnu pažnju zaštiti ovog područja, te u

poglavlju 6. Mjere zaštite okoliša, uključujući mjere sprječavanja, smanjenja, ublažavanja i

kompenzacije nepovoljnih uticaja provedbe plana ili programa na okoliš definišemo mjere

zaštite prostora, imajući u vidu značajno povećanje smještajnih kapaciteta, broja posjetilaca,

te ostalih sadržaja.


49 |Strana

Pejzaž

Pejzažne vrijednosti ovom području daje izrazita vertikalna zonalnost sa visinskim

rasponom od 1900 m.n.v. do 2058 m.n.v. te visok procenat šumovitosti područja.

Slika br. 10. Hipsometrijske zone u obuvatu SRP Bjelašnica2

Na razvoj i zastupljenost pojedinih šumskih zajednica imaju uticaj geografski položaj,

orografija terena i klima. Područje SRP Bjelašnica prema horizontalnom raščlanjenju pripada

zapadno-balkanskom području šuma kitnjaka i običnog graba (prema Horvatu), dok u

vertikalnom smislu (prema Horvatu) pripada srednje-bosanskom tipu slojanja. U pojasu

između 1900 m.n.v. do najviše tačke 2067 m (vrh Bjelašnice), na različitim geološkim

supstratima i tipovima zemljišta rezvile su se slijedeće klima-regionalne biljne zajednice:

1. Šume bukve i jele,

2. Šume bukve i jele sa smrčom,

3. Subalpinske bukove šume,

4. Klekovina krivulja.

5. Planinski pašnjaci i rudine.

2 Hipsometrijske zone su formirane na osnovu digitalnog modela terena obradom u ArcGIS softver-u


50 |Strana

Dominantna šumska vegetacija primarnog karaktera je šuma bukve i jele sa smrčom

(Piceo-Abieti-Fagetum). Na manjim površinama zastupljena je i šuma bukve i jele bez smrče

koja izostaje zbog prodora mediteranskih uticaja (na rubu pojasa prema mediteransko-

dinarskoj oblasti-Babin do na Bjelašnici). U subalpinskoj zoni dominira šuma bukve (Fagetum

subalpinum) i klekovine bora (Pinetum mugi), sa bukvom unutar ovih šuma dosta je zastupljena

jele i smrča. Planinski pašnjaci i rudine su zastupljeni iznad granice gospodarske šume na

najvišim nadmorskim visinama unutar područja.

Šume i šumsko zemljište na cijelom području su veoma značajno bogatstvo, a posebno

se izdvaja odjel 106 iz šumsko privrednog područja Igmanskog koji se kroz šumsko

gospodarsku osnovu vodi kao prašuma. Jedini nepošumljeni kompleksi u ovoj zoni su prostor

Babinog Dola, Donja i Gornja Grkarica, južna padina Bjelašnice, te prosjeke nastale vještačkim

putem (sportske i rekreativne staze skijanja, dalekovodi i putevi).

Orografiju ove zone, kao i njene šire okoline karakteriše izrazita vertikalna i horizontalna

raščlanjenost reljefa, pa su tu u svim vidovima zastupljeni minijaturni i monumentalni oblici

reljefa, što mu daje značajne rekreativne, estetske i kuriozitetne atribute, a što ukazuje na velike

i raznovrsne turističke vrijednosti ovog područja.

Buka

Postojeće stanje nivoa buke na području sadašnjeg i budućeg kompleksa može se

posmatrati kao II zona – Turističko, rekreacijsko, oporavilišno područje prema kategorijama

koje prepoznaje Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“ 23/16). Izuzetak

predstavljaju donekle jedino ugostiteljski objekti koji pružaju mogućnost smještaja, koje

uslovno možemo svrstati u zonu IV Trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno uz saobraćajne

koridore, skladišta bez teškog transporta, pri čemu su ovi objekti primarno podrška

rekreativnim aktivnostima na području same vršne zone i skijaškog kompleksa.

Prema Zakonu o zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“ 23/16) u sljedećoj

tabeli su prikazani dozvoljeni nivoi vanjske buke.

Tabela br. 4 Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke prema

Zakonu o zaštiti od buke („Službene novine KS“ 23/16”)

Područje

(Zona) Namjena područja

Najviši dozvoljeni nivoi (dba)

Ekvivalentni nivoi Leq Vršni

nivo

dan noć L1

II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65

III

Čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i

zdravstvene institucije, javne zelene i

rekreacione površine

55 45 70

IV

Trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno

uz saobraćajne koridore, skladišta bez teškog

transporta

60 50 75


51 |Strana

V Poslovno, upravno, trgovačko zanatsko,

servisko (komunalni servis) 65 60 80

VI Industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno

područje bez stanova 70 70 85

VII Zona mješovite namjene (poslovno,

privredno, saobraćajno sa stanovim) 60 60 50

Pri korištenju predmetnog područja uočljivo je nekoliko različitih režima korištenja

prostora, svako sa svojim specifičnostima i bitno različitih tokom zimske sezone i izvan nje

(ljetna ponuda):

Tokom skijaške sezone:

1. Razdoblje slabog korištenja skijališta tokom radne sedmice, kada je prisutan mali broj

skijaša, a među izvorima buke, osim zvukova iz prirode, dominiraju aktivnosti na

pripremi i održavanju skijaških staza i pripadnih objekata kao i opsluživanju ovog

područja. Na skijalištima se pojavljuje i buka elektroakustičkih uređaja na otvorenom,

prvenstveno tokom rada skijališta ali i tokom pripreme i održavanja. Za ovo razdoblje

karakteristične su i kratkotrajne iznimno visoke razine buke koje generišu teretna vozila

i eventualno autobusi prilikom kretanja i manevrisanja.

2. Razdoblje vikenda koje karakteriše intenzivno korištenje područja skijališta od strane

većeg broja skijaša i posmatrača, posebno za lijepog vremena. Osim buke koju proizvode

sami skijaši i posmatrači, značajni izvor buke predstavljaju elektroakustički uređaji na

skijalištima i oko objekata u funkciji skijališta, automobili koji traže mjesto za parkiranje

ili ga napuštaju te linijski i povremeno turistički autobusi.

3. Povremeni događaji – priredbe, manifestacije, takmičenja i sl. Pri održavanju ovih

događaja broj posjetilaca je daleko veći i tada su aktivni svi ranije opisani izvori buke u

velikom broju. Manje značajne priredbe i natjecanja uopšteno generišu i manje emisije

buke svih vrsta.

4. Noćna razdoblja, kada razlikujemo tri situacije:

− Razdoblja bez aktivnosti na skijalištu – nivo buke prvenstveno zavise o

zvukovima koje generiše priroda odnosno životinje koje obitavaju u šumama

unutar i u okolini vršne zone.

− Razdoblja noćnog skijanja – koje karakteriše intenzivno korištenje područja

skijališta od strane skijaša. Osim buke koju proizvode sami skijaši, značajni izvor

buke predstavljaju elektroakustički uređaji na skijalištima i oko objekata u

funkciji skijališta.

− Razdoblja tokom pripreme skijališta – Glavni izvor buke tokom ovog razdoblja

predstavljaju radne mašine te snježni topovi, pomoćne mašine i vozila u funkciji

pripreme skijališta kao i elektroakustički uređaji kad su aktivni.


52 |Strana

Izvan skijaške sezone:

1. Razdoblje slabog korištenja prostora tokom radne sedmice, kada je prisutan mali broj

posjetilaca, a među izvorima buke, osim zvukova iz prirode, dominiraju aktivnosti na

održavanju i opsluživanju ovog područja te lokalno elektroakustički uređaji na

otvorenom kada su aktivni. Za ovo razdoblje karakteristične su i kratkotrajni iznimno

visoki nivoi buke koju generišu teretna vozila i eventualno autobusi prilikom kretanja

i manevrisanja te buka radnih strojeva i alata (kosilice, motorne pile i slično).

2. Razdoblje vikenda koje karakteriše intenzivno korištenje prostora od strane većeg

broja posjetilaca, posebno za lijepog vremena. Osim buke koju proizvode sami

posjetioci i lokalno elektroakustički uređaji dominantni izvor buke su automobili koji

traže mjesto za parkiranje ili ga napuštaju te linijski i povremeno turistički autobusi.

3. Povremeni događaji – priredbe. Izvan sezone skijanje organizovane priredbe su rjeđe

i manje posjećenosti. Povremene automobilističke utrke pri tomu se mogu ocijeniti

kao priredbe koje generišu najveći nivo buke na širem području.

4. Noćna razdoblja, kada nivo buke prvenstveno zavisi o zvukovima koje generiše

priroda odnosno životinje koje obitavaju u šumama unutar i u okolini kompleksa.

Biodiverzitet

Bogatstvo biodiverziteta je odavno prepoznato na ovom području, a kao posebno

značajne izdvajaju se:

1. Mješovite šume u Ravnoj Vali uključujući prašumu Durmiševicu,

2. Zona subalpinskih bukovih šuma sa sastojinama bora krivulja na sjevernoistočnoj

strani Bjelašnice,

3. Zona glacijalnih fenomena na sjevernoistočnoj padini Bjelašnice,

4. Zaštitne sastojine mješovitih šuma na padinama Hranisave i rubne sastojine sa

munikom.

Na području Bjelašnice živi preko 3,000 vrsta i podrvrsta biljaka, što je oko 66% od

ukupnog broja pronađenih vrsta u BiH, što ga čini vrlo važnom riznicom biljnog diverziteta.

Prirodna vegetacija područja su uglavnom šumske, te planinske zajednice alpske tundre, te sub-

alpskih travnjaka. Zajednice, posebno one šumske, pokazuju jasno vertikalno zoniranje u

pogledu klimatskih faktora koji idu sa visinom, i na nekim mjestima je to modificirano

aspektima i tipom tla.

Na predmetnom području (obuhvat RP SRP Bjelašnica) nije rađena invertarizacija flore

i faune te je pretpostavka da se nabrojane vrste nalaze unutar obuhvata Plana.

Flora mahovina i lišajeva registrirana unutar prirodnog rezervata „Ravna vala“

Unutar prašume Ravna vala registrirano je 35 vrsta lišajeva iz sveze Lobario –

Antitrichion i 29 vrsta mahovina iz reda Neckeretalia pumilae (Weckesser, M. & Višnjić, Ć.

2005):

Lišajevi:

− Alectoria sarmentosa

− Bryoria capillaris

− B. fuscescns

− Chrysothrix candelaris

− Cladonia pyxiddata


53 |Strana

− Cladonia coniocraea

Mahovine:

− Antitrichia curtipendula

− Blepharosto matrichophyllum

− Brachythecium rutablum

− B. velutinum

− Bryum capillare agg.

− Dicranum scoparium

U prašumi Ravna vala uočen je veliki diverzitet gljiva (cca 80 vrsta), od kojih se neke ne

sreću ili su veoma rijetke u gospodarskim šumama. Kao primjer za navedeno mogu poslužiti

sljedeće vrste:

− Bondarzewia montana,

− Ganoderma Lucidum,

− Geastrum lageniforme,

− Hymenochaete cruenta,

− Ichnoderma resinosum,

− Meripilius giganteus,

− Soweribiella unicolor,

− Sparassis nemeci

Izvor: Usčuplić.,Treštić,(2003)

Životinjski svijet (fauna)

Bogatstvo šuma, klimatski uslovi i dr. omogućili su vrlo bogatu rasprostranjenost raznih vrsta

planinske faune pa je prostor Igmana i Bjelašnice tradicionalno bio lovno područje.

Najrasprostranjenije vrste faune su: zec, kuna, jazavac, vjeverica, vuk, medvjed, divlja svinja, srna,

divokoza, sve vrste šumskih koka i dr.

Na području planine Bjelašnice teško je izdvojiti određeni lokalitet zbog stalnog migriranja

životinjskog svijeta. Medvjed, divokoza, vuk, orao, lisica, zec, divlje patke, mekousna pastrmka,

gušteri, 127 vrste leptira i 29 vrsta skakavaca i još mnogo drugih sisavaca, ptica, reptila i

beskičmenjaka našlo je svoje stanište na planini Bjelašnica. Od značaja, čije očuvanje zahtijeva da se

proglase posebna područja konzervacije, su dvije vrste šišmiša (Rhinolophus blasii, Myotis myotis),

vuka (Canis lupus), Tetrijeb veliki (Tetrao urogallus L.) i mrkog medvjeda (Ursus arctos), divojarca

(Rupicapra rupicapra).

Otpad

Izmjenama i dopunama regulacionog plana SRP Bjelašnica nije utvrđen način prikupljanja

otpada, lokacije kontejnera, broj kontejnera i dr. Podaci o upravljanju otpadom preuzeti su iz Strategije

razvoja opštine Trnovo iz 2018. godine, informacija dobijenim od Općine Trnovo, kao i iz mišljenja

koje je dostavilo KJKP „Rad“ u okviru Scoping radionice.

Prikupljanje i odvoz otpadaka vrši se prema operativnom planu održavanja čistoće na području

Općine Trnovo, koji svake godine utvrđuje komunalno preduzeće KJKP “Rad”, najkasnije do kraja

tekuće godine za narednu godinu po članu 9. Zakona o komunalnoj čistoći.

Na području Općine Trnovo usluge prikupljanja otpada koristi oko 700 domaćinstava, 34

poslovna objekta, veći broj vikendica, kao i privremenih poslovnih objekata u zimskom periodu.

STRATEGIJSKA PROCJENAUTICAJA NA OKOLIŠ ZA IZMJENE I DOPUNE REGULACIONOG PLANA


54 |Strana

Na području Općine Trnovo ručno čišćenje javnih površina se obavlja na području Bjelašnice i

Igmana (na dijelu koji koriste izletnici uključujuči i zelene površine), platou oko zgrade Općine

Trnovo, te urbanim dijelovima naselja: Šabići, Dejčići, Delijaš i Trnovo.

Na području Općine Trnovo svakodnevno rade dva eko-redara koji najčešće patroliraju na platou

Igmana i Bjelašnice zbog velikog broja izletnika.

Otpad na Bjelašnici se sakuplja putem kontejnera 1100 l (50 komada), kontejener prese 18 m3

(1 komad) i korpice V 20 l (12 komada).

Odvoz otpada sa prostora Bjelašnice riješen je na način da KJKP „Rad“ Sarajevo sakuplja i

odvozi isti na gradsku deponiju Smlijevići.

Problemi u sistemu upravljanja otpadom na predmetnom području javljaju se pri prikupljanju

otpada na širem području nastalog od strane posjetilaca. Prilikom nekontrolisanog odlaganja otpada,

na mjesta koja nisu predviđena za to, divlje životinje nerijetko raznose otpad na šire područje što

dodatno otežava prikupljanje istog. Prijedlog za rješavanje problema, tj. sprječavanja nastanka otpada

te za njegovo adekvatno zbrinjavanje jeste postavljanje novih kontejnera tipa „zvona“ većeg

kapaciteta i tada bi termin odvoza otpada bio 1x sedmično pod uslovom pravilnog razvrstavanja otpada

u postavljenim posudama. Pored kontejnera predlaže se postavljanje eko-tabli (edukativnih panoa sa

natpisom o zabranjenom odlaganju otpada pored kontejnera).

Ovo područje se karakteriše kao ekološki čista sredina, a što se ogleda u čistoći vode, zraka te

očuvanju prirodnih svojstava zemljišta. Takođe, ovaj prostor predstavlja jednu „izolovanu“, čistu

sredinu bez prisustva unutrašnjih, a i spoljnih zagađivača.

Izvršena je sanacija deponije smeća Čitluci i ostalih divljih deponija koje su se nalazile na

prostoru općine. Izvršen je odvoz radioaktivnog otpada iz vojnih objekata na Bjelašnici.

U saradnji sa KJKP Rad izgrađene su niše za kontejnere i izvršena nabavka hajfiša za naseljena

mjesta općine Trnovo. Kontinuirano se vrši pošumljavanje goleti od strane Sarajevo šuma u cilju

sprječavanja erozije tla.



55 |Strana

Svjetlosno zagađenje

Svjetlosno zagađenje okoliša predstavlja emisiju svjetlosti iz umjetnih izvora koja štetno djeluje

na ljudsko zdravlje i uzrokuje osjećaj blještanja, ugrožava sigurnost u saobraćaju zbog blještanja, zbog

neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca

i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa

profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba ili zračenjem svjetlosti prema nebu

nepotrebno troši električnu energiju te narušava sliku noćnog pejzaža.

Zakonom nije definisana zaštita od svjetlosnog onečišćenja, kao ni pravilnici i uredbe na

teritoriji Bosne i Hercegovine. Stoga su za potrebe ove studije korišteni podaci o nivoma noćne

radijacije sa www.lightpollutionmap.info.

Na slici 3.13-1. i u tablici 3.13-1. prikazana je nivo svjetlosne radijacije za tri godine: 2017,

2018. i 2019. Iz tablice je jasno da srednja vrijednost noćne radijacije u razdoblju od tri godine raste.

Najmanja vrijednosti radijacije blago osciliraju tijekom te tri godine dok najveće vrijednosti radijacije

takođe rastu.

Tabela br. 5 Nivo noćne radijacije za područje SRP Bjelašnica

Godina Noćna radijacija – 10-9W/cm2/sr**

Sr Min Max

2017 0,9116 0,0321 6,9143

2018 1,1265 0,0480 8,4513

2019 1,5843 0,0372 10,3928

** izmjereno na satelitskim snimkama VIIRS (izvor: Earth Observation Group, NOAA National Geophysical Data Center,

www.lightpollutionmap.info)

Slika br. 11 Legenda uz Sliku br.12 i Sliku br. 13. (Izvor: www.lightpollutionmap.info)

http://www.lightpollutionmap.info/



56 |Strana

2017. godina

2018. godina

2019. godina

Slika br. 12 Stanje noćnog osvjetljenja na području SRP Bjelašnica prethodne tri godine.

(Izvor: www.lightpollutionmap.info)




57 |Strana

Nivo radijacije je sličan nivou radijacije ruralnih područja u širem okruženju. Nivo radijacije 1,5 –

10 10-9 W/cm2/sr/m predstavlja blago onečišćenje, a sve nivoa veće od 10 značajno svjetlosno

onečišćenje.

Ukoliko se promatra svjetlosno onečišćenje na godišnjem nivou (podatak dostupan za 2015. godinu

– Slika br. 13.) vidljivo je da nivo radijacije u SRP Bjelašnica raste od juga prema sjeveru i značajno

je pod uticajem rasvjete Grada Sarajeva.

Slika br. 13 Godišnji nivo noćnog osvjetljenja na području SRP Bjelašnica 2015. godine

(Izvor: www.lightpollutionmap.info)



58 |Strana

2.2 Mogući razvoj okoliša bez provedbe Plana

Sa neprovođenjem projekta, neće biti značajnijih uticaja na životnu sredinu, prirodne

resurse i kvalitet flore i faune. Kvaliteta životne sredine se neće mijenjati, odnosno neće biti

povećanja onečišćenja zraka, emisije buke, vibracija, dodatne količine otpada itd.

Analizom trenutnog stanja okoliša i uticajima planskih rješenja definisanih u IDRP na

predmetnoj lakaciji ne dolazi do značajnih konflikata u prostoru.

Socijalni aspekt negativnih učinaka koji bi nastali neprovođenjem planskih aktivnosti je

povećana neplanska gradnja, nezainteresovanost turista usljed nedostatka sadržaja,

nemogućnost novih zapošljavanja.

Ekonomski aspekti negativnih učinaka, koji bi nastali neprovođenjem projekta su:

− Nekonkurentnost na tržišu (nedostatak sadržaja za zimsku i ljetnu sezonu);

− Nedostatak mogućnosti za razvoj nove vrste privrednih djelatnosti (usluge, trgovina,

ugostiteljstvo, turizam);

− Neiskorištenost potencijala za razvoj turizma.

Pozitivni učinci u slučaju neprovođenja projekta:

− Neće se desiti prosjecanje šuma za potrebe novih skijaških staza,

− Neće doći do uticaja na staništa,

− Neće doći do trajnog zauzimanja zemljišta,

− Neće doći do povećanja nivoa buke.

Procjena mogućeg razvoja okoliša bez provedbe Plana temelji se na ustanovljenim

trendovima razvoja stanja komponenti tokom dužeg vremenskog perioda, te prema podacima

o promjenama do kojih je došlo u mobilnosti u proteklom razdoblju.

Rezultati analize, koji su prikazani u sledećoj tabeli se temelje na ustanovljenim

trendovima razvoja okoliša tokom dužeg vremenskog razdoblja, te stručnoj procjeni

potencijalnih efekata neprovođenja Plana.

Tabela br. 6. Pregled mogućeg razvoja okoliša bez provedbe Plana

KOMPONENTE

OKOLIŠA MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE PLANA

Zrak i klimatske

promjene

Mjerama SPU-a (poglavlje 6.1 Kvalitet zraka i klimatske promjene)

koje su usklađene s mjerama očuvanja okoliša iz dokumenata višeg

reda propisano je praćenje kvaliteta zraka i oborina radi praćenja

učinaka imisija te drugih podataka koji omogućavaju praćenje trenda

zagađenja kao i potreba smanjenja prometa individualnih motornih

vozila i razvoja sistema ekološkog javnog prevoza, izbjegavanja

upotrebe fosilnih goriva i podsticanja upotrebe obnovljivih izvora

energije omogućavanjem postavljanja opreme za punjenje ličnih

automobila, bicikala i sl.


59 |Strana

Realizacija razvoja područja Bjelašnice definisana IDRP SRP

Bjelašnica generalno gledajući neće predstavljati pritisak na postojeću

kvalitetu zraka.

U slučaju ne provedbe IDRP-a ne bi se stvorila osnova za provođenja

mjera zaštite vazduha i smanjenja onečišćenja koje se sada javlja zbog

prometa motornim vozilima i iz uređaja koji koriste fosilna goriva.

Tlo, šume i

šumsko zemljište

Po pitanju namjene zemljišta ne očekuju se promjene u odnosu na

sadašnje stanje u slučaju neprovođenja Plana. Isto se odnosi na pitanje

stabilnosti područja SRP je „Studija stabilnosti terena Kantona

Sarajevo iz decembra 2010. godine (Winner Project d.o.o. Sarajevo)

pokazala su na pojedinim dijelovima u obuhvatu Plana ima pojava

nestabilnosti.

U slučaju ne provedbe ovog plana, površine šuma na ovom području

bi bile netaknute, ali bio bi onemogućen kontrolisan razvoj turističke

ponude. Isto tako, uređenjem i poboljšanjem prometne infrastrukture

u vidu puteva i staza, omogućiće se veća kontrola i bolje usmjeravanje

kretanja posjetilaca te posljedično manji utjecaj na okolna šumska

područja.

Šumarska djelatnost bi se nastavila provoditi sukladno sa Šumsko-

gospodarskim osnovama za ŠPP Igmansko i ŠPP Trnovsko, odnosno

osnovama gospodarenja i operativnim godišnjim planovima koji su

usklađeni sa identifikovanim ograničenjima u gospodarenju šumama

u smislu izdvojenih šuma posebne namjene. Opći ciljevi gospodarenja,

uz očuvanje stabilnosti ekosustava s održivim gospodarenjem,

uključuju i zadovoljenje općekorisnih funkcija šuma i produkcije

najveće kvalitete i vrijednosti, što je u skladu s FSC certifikacijom.

Generalni zaključak je da bi stanje šuma bez provedbe plana išlo u

smjeru prirodne sukcesije vegetacije.

Površinske i

podzemne vode

IDRP-om su implementirane neophodne mjere zaštite prilikom

gradnje ili rekonstrukcije svih građevina na području tretiranom IDRP-

om kako bi se spriječila bilo koja vrsta onečišćenja. Sve mjere zaštite

izvora moraju biti u skladu sa aktuelnim Zakonom o vodama

(Službene novine FBIH 70/06), Zakonom o vodama (Službene novine

Kantona Sarajevo 18/10) i posebnim propisima. Takođe, mjere zaštite

podzemnih i površinskih voda uključuju sprečavanje i smanjivanje

onečišćenja, prije svega izgradnjom sistema odvodnje i obveznim

priključenjem potrošača vode na sustav odvodnje i izbjegavanje

odlijevanja onečišćenih voda kontrolom potencijalnih zagađivača

unutar Plana. Propisane mjere i postupci odgovaraju boljoj zaštiti voda

i prirode, kroz bolju regulaciju i provođenje postupaka ocjene

prihvatljivosti zahvata i procjene utjecaja na okoliš.

S obzirom da se područje SRP Bjelašnca nalazi u trećoj zoni sanitarne

zaštite Sarajevskog polja, prilikom svih dosadašnjih intervencija u

prostoru su poštovane mjere i ograničenja definisane za pripadajuću

zonu sanitarne zaštite, te se može konstatovati da je stanje površinskih

i podzemnih voda vrlo dobro, a u slučaju neprovođenja Planskih

rješenja očekuje se zadržavanje trenutnog stanja.

Pejzaž

Provedba IDRP-a SRP Bjelašnica omogućila bi artikulisano uređenje

vršnog područja, u kojem su u obzir uzeti i razvojni i zaštitni

kriterijumi i poboljšanje stanja ovog prostora.


60 |Strana

Bez provedbe Plana zadržalo bi se sadašnje stanje, koje je povoljno za

prirodne karakteristike pejzaža.

Buka

Na posmatranom području ne postoje podaci o mjerenjima intenziteta

vanjske buke. U slučaju neprovođenja Plana ne očekuju se značajne

promjene u odnosu na postojeće stanje.

Biodiverzitet

Razvoj bez provedbe IDRP-a bio bi ujedno i pozitivan i negativan.

Provedba određenih zahvata navedenih u IDRP-u može tokom

izvođenja rezultirati nepovoljnim, lokalno ograničenim utjicajem na

biološku raznolikost (npr. privremeno uznemiravanje i stradanje vrsta;

dugoročan i/ili privremen gubitak, degradacija i fragmentacija staništa;

širenje invazivnih stranih vrsta). Takođe, neki zahvati predviđaju

trajnu promjenu prirodnih staništa te zauzeće prostora novim

sadržajem, što će takođe negativno uticati na biološku raznolikost.

Razvojem bez provedbe IDRP-a, navedeni nepovoljni uticaji

potencijalno bi se izbjegli.

S druge strane, bez provedbe nekih zahvata predloženih IDRP-om,

zadržali bi se takođe postojeći pritisci. Rasprostranjenost i očuvanost

staništa biljnih i životinjskih vrsta bi se vjerojatno zadržala na

sadašnjem nivou, bez sprovođenja planiranih rješanja navedenih u

IDRP za SRP Bjelašnica. Bez intervencija se očekuje širenje područja

zahvaćenih sukcesijom vegetacije.

Otpad

U IDRP Bjelašnica nije obrađeno pitanje koje se odnosi na upravljanje

otpadom, nema definisanih lokacija za smještaj kontejnera, nije

izvršen proračun potrebnog broja i vrste kontejnera u odnosu na

planirane sadržaje. Ukoliko se Plan ne implementira očekuje se

zadržavanje trenutnog stanja, odnosno otežano prikupljanje otpada na

širem području nastalog od strane posjetilaca. Potrebno je u sklopu

IDRP-a detaljno obraditi način prikupljanja i odlaganja otpada.

Neprovođenjem IDRP-a ne bi se na ovom području stvorila osnova za

uspostavu cjelovitog sistema upravljanja otpadom kojim bi se

osiguralo smanjenje nastajanja otpada, odvojeno sakupljanje i njegovo

pravilno zbrinjavanje.

Svjetlosno

zagađenje

U sklopu planskih aktivnosti pri izgradnji novih skijaških staza i

otvorenih sportsko-rekreativnih sadržaja dolazi do dodatnih izvora

svjetlosnog zagađenja koje potiče od osvjetljavanja ovih sadržaja. U

slučaju da se IDRP SRP Bjelašnica ne provodi, neće doći do promjene

trenutnog stanja po pitanju svjetlosnog zagađenja. Odnosno i dalje bi

skijaške staze povremeno bile izvor svjetlosnog onečišćenja i to samo

u vrijeme skijaške sezone i noćnog skijanja. Nivo onečišćenja bi i dalje

ovisio o vremenskim prilikama, odnosno o trajanju skijaške sezone.


3 INFORMACIJE O MOGUĆIM OKOLINSKIM

PROBLEMIMA KOJI SU ZNAČAJNI ZA PLAN

Pitanja zaštite okoliša su razmatrana kroz valorizacuju postojećeg stanja, procjenu

ekološkog potencijala zona i lokacija, utvrđivanje ekološkog rizika iz čega proizilaze ciljevi

zaštite okoliša koji obuhvataju smjernice za bezbjedno korišćenje prostora, prirodnih resursa i

mjere zaštite okoliša. Analiza postojećeg stanja i trendova pokretača promjena u okolišu,

opterećenja okoliša te komponenti i faktora u okolišu rezultirala je izdvajanjem postojećih

okolinskih problema svih komponenti i faktora u okolišu s aspekta područja primjene Plana.

Njima je u ovom poglavlju istaknut značaj, uzroci te poveznice s pokretačima promjena i

opterećenjima okoliša. Okolišnim problemima se u okviru ove strateške procjene razmatra i

analizira ublažavanje, i to mjerama poboljšanja okoliša.

3.1 Kvalitet zraka i klimatske promjene

Na posmatranoj lokaciji nije uspostavljen sistem monitoringa kvaliteta zraka, niti se

kontinuirano mjerenje kvaliteta zraka vrši na području opštine Trnovo, s obzirom da na

predmetnom području ne postoje zagađivači koji bi u zrak emitovali značajnije količine

polutanata može se zaključiti da je kvalitet zraka u I kategoriji. Ovome u prilog ide velika

šumovitost posmatranog područja. Realizacija razvoja područja definirana IDRP SRP

Bjelašnica, generalno gledajući, neće predstavljati pritisak na postojeći kvalitet zraka.

Određen uticaj očekuje se tokom građenja planiranih objekata, koji se u prvom redu

očituje u podizanju prašine od samih radova te od ispušnih plinova radnih strojeva gradilišta.

Ovaj uticaj će biti privremen te se uz poštovanje mjera zaštite zraka (npr. prskanje s vodom i

pokrivanje vozila zaštitnom ceradom prilikom transporta praškastog materijala, prskanje

manipulativnih površina i prometnica za vrijeme izvođenja radova te održavanje radnih

strojeva) ne očekuju promjene nivoa kvalitete zraka, ali su moguća povremena povećanja

onečišćenja, posebice pri dužim sušnim razdobljima i uslovima slabog vjetra.

Kada je riječ o snabdijevanju toplotnom energijom, prema IDRP SRP Bjelašnica

primarni energent za napajanje planiranih objekata toplotnom energijom instalacija grijanja,

pripreme TSV i potrebe za kuhanjem je gas, a ugostiteljski objekti koji su planirani na stazama,

zbog specifičnog položaja i udaljenosti od gasne mreže, kao energent mogu koristiti tečni naftni

gas (LPG), kompresovani prirodni gas (CNG) ili biomasu. Električna energija će se koristiti

kao nezamjenjiva.

U IDRP se takođe navodi da posebnu pažnju treba posvetiti mogućnosti korištenja

obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarnih kolektora, s ciljem zaštite okoliša i postizanja

zadanih normi. S obzirom na planirane energente za proizvodnju toplotne energije, te činjenicu

da se kao postojeći energent koristi gas, može se zaključiti da je uticaj na kvalitet zraka sveden

na minimum.

Sa aspekta planiranih aktivnosti prema IDRP SRP Bjelašnica najveći uticaj se očekuje u

blizini saobraćajnica, prvenstveno zbog ispušnih plinova iz motornih vozila i podizanja


62 |Strana

lebdećih čestica s površina ceste. Ovaj pritisak je najizraženiji u dane vikenda kada je najveći

broj osobnih vozila koji dolaze na ovo područje ili za vrijeme organizovanja različitih

manifestacija. Prema podacima dostavljinim iz opštine Trnovo broj vozila u sezoni radnim

danima je cca500, vikenodm cca 1000. Dok je planirani broj vozila pri realizaciji Plana radnim

danima cca 1000, a vikenom cca 2000. Te da se svi parkinzi na predmetnoj teritoriji planiraju

graditi u skladu sa zahtjevima gradnje parkinga (sa sistemom za prikupljanje i odvodnju

otpadnih voda).

Međutim, uzevši u obzir regeneracijski potencijal lokacije za samoprečišćavanje zraka

na predmetnom području, koji se procjenjuje na osnovu mikrorelјefnih karakteristika,

pokrivenosti prostora šumom i toplotnih emisije iz antropogenih izvora, može se zaključiti da

je regeneracijska i neutralizacijska sposobnost ovih područja izuzetno visoka sa aspekta

mikrorelјefne konfiguracije, pokrivenosti šumom, male izgrađenosti prostora, odsustvu

naseljenosti i industrijskih postrojenja na lokaciji, te se ne očekuje značajniji uticaj planiranih

aktivnosti na razinu onečišćenosti zraka na ovom području.

Realizacijom planskih aktivnosti predviđenih prema IDRP SRP Bjelašnica koje

uključuju zauzimanje površina pod šumama se može očekivati određen uticaj na klimatske

prilike, ali obzirom da je riječ o relativno malom postotku gubitka šumskih površina u odnosu

na obuhvat SRP Bjelašnica i šire posmatrano područje Igmana, Bjelašnice i Treskavice koje

odlikuje velika šumovitost, uticaj se smatra prihvatljivim na strateškoj razini uz primjenu

odgovarajućih mjera.

3.2 Tlo, šume i šumsko zemljište

Zbog znatne šumovitosti ovog područja, gotovo svaki zahvat predstavlja zadiranje u

šumske površine i gubitak njihovog ekonomskog i cijelog niza opšte korisnih funkcija. Stoga

je posebno bitno ne zauzimati veće površine od planiranih te u najvećoj mjeri štititi okolno

šumsko zemljište od odlaganja otpada kao i sva nova rubna stabla od potencijalnih oštećenja.

Opterećenost područja posjetiocima i automobila predstavlja isto jedan od većih

problema, čime se često zbog bezobzirnog ponašanja oštećuju pojedinačna stabla, koriste se ne

predviđene površine za parkiranje, odlaže se otpad, zagađuje se zrak ispušnim plinovima i sl.

Zbog prisustva turista i korisnika, izuzetno je bitno održavati potrebnu sigurnost istih u vidu

praćenja zdravstvenog i statičkog stanja stabala što zbog količine šuma nije uvijek moguće,

iako prema Zakonu o šumama, kretanje šumskim područjima se odvija na vlastitu odgovornost.

Nadalje, zbog postojanja velikog broja interesa na ovom području (zaštitarskom,

ekološkom, turističkom i sl.) često je onemogućeno normalno upravljanje šumama koje u

očima nestručnih osoba izgleda kao bezobzirna sječa ili uništavanje vizura. Ovime se

produžavaju pomladna razdoblja ionako prestarih šuma čime dolazi do zastarčenosti stabala

koja gube na svom vitalitetu posljedično predstavljajući veću opasnost za same korisnike ili te

površine postaju podložnije negativnim biotskim i abiotskim faktorima.

Svi zahvati koji uključuju intervencije na području obraslom šumama imaju direktni,

negativan i stalni uticaj na šume i šumarstvo. U slučaju predmetnog IDRP SRP Bjelašnica pod


63 |Strana

ovim intervencijama podrazumijeva se sječa šume na definisanim područjima za izgradnju

skijaških staza, nove saobraćajnice i novih smještajnih jedinica/ društvene infrastrukture. Ovi

uticaji se ogledaju u trajnom gubitku površina čime se gube i privredne funkcije te

mnogobrojne opštekorisne funkcije šume (npr. zaštita zemljišta od erozije, bujica i poplava;

uticaj na vodni režim i hidroenergetski sistem; uticaj na plodnost zemljišta; uticaj na klimu;

zaštita i unapređenje čovjekovog okoliša; stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere;

rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija, uticaj na faunu). Određeni zahvati ukoliko se

odvijaju jedan kraj drugog imaju kumulativni uticaj predstavljajući veći gubitak šumske

površine na malom prostoru.

Naime, prilikom realizacije planskih aktivnosti koje su predviđene u planskom periodu

kroz Izmjene i dopune regulacionog plana „Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica“ (Zavod

za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Sarajevo 2018), do značajnijih intervencija na šumama

i šumskom zemljištu će doći prilikom izgradnje novih skijališnih staza. Sve novoplanirane

skijališne staze unutar obuhvata SRP Bjelašnica se nalaze unutar ŠPP “Igmansko”, gazdinska

jedinica Igman.

Ukupna površina novoplanirnih skijališnih staza unutar obuhvata SRP Bjelašnica iznosi

46,69 ha (4,59% od ukupne površine obuhvata ili 5,65% od površine pod šumama unutar

obuhvata SRP Bjelašnica).

Tabela br. 7 Struktura šuma i šumskog zemljišta koje je u konfliktu sa izgradnjom novih ski staza

ŠPP GAZDINSKA

JEDINICA SK UK GK NAZIV GAZDINSKE KLASE

ODJEL

/ODSJEK

PORŠINA

PO GK

POVRŠINA

PO ŠPP

IGM

AN

SK

O

Igman

1000 1100 1113 Subalpinske bukove šume na

kalkomelanosolu, pretežno

plitkom kalkokambisolu i

njihovim kombinacijama na

jedrim

krečnjacima i/ili dolomitima.

98a 2,54

46,69

1000 1100 1113 100b 1,48

1000 1100 1113 101b 0,35

1000 1100 1117

Sekundarne šume bukve u

pojasu šuma bukve i jele na

kalkomelanosolu, pretežno


njihovim kombinacijama i

rendzinama na jedrim

krečnjacima i

dolomitima i kristalastim

dolomitima i laporcima

97a 0,35

1000 1100 1117 94d 0,2

1000 1200 1202

Šume bukve i jele na pretežno


kalkomelanosolu i njihovim

kombinacijama na rendzini na

jedim krečnjacima i

dolomitima i kristalastim

dolomitima i morenama.

98b 4,05

1000 1200 1202 102c 2,87

1000 1200 1202 99a 0,27

1000 1200 1202 97b 0,73

1000 1200 1202 102a 1,6

1000 1200 1202 102b 0,3

1000 1200 1202 103 6,89

1000 1200 1202 105 6,09

1000 1200 1210 Šume bukve i jele sa smrčom

na pretežno plitkim kalko-

kambisolu, kalkomelanosolu, i

njihovim kombinacijama na

jedrim krečnjacima i

101a 0,01

1000 1200 1210 110a 1,48

1000 1200 1210 104a 3,44

1000 1200 1210 109 10,64


64 |Strana

1000 1200 1210 dolomitima i na rendzinama na

kristalastim dolomitima i

morenama.

126 0,27

1000 1200 1210 108 2,63

1000 1200 1210 137a 0,07

7000 7500 7501 Šume krivulja (klekovina

bora) dinarskih planina. 101d 0,43

UKUPNO 46,69

Najveća površina šuma preko kojih su planirane nove skijališne staze je svrstana u širu

kategoriju 1000 - Visoke šume sa prirodnom obnovom. U okviru visokih šuma sa prirodnom

obnovom zastupljene su visoke šume bukve (uža kategorija 1100) sa površinom od 4,92 ha i

čiste i mješovite šume jele i smrče i mješovite šume jele, smrče i bukve (uža kategorija 1200)

sa površinom od 41,34 ha. Preostali dio od 0,43 ha čine šume iz kategorije 7000 -

Neproduktivne površine u pogledu šumarstva (7500 - Zaštitne šume iznad granice gospodarske

šume).

Od ostalih planiranih sadržaja koji će dovesti do smanjenja površine pod šumama bitno

je pomenuti novoplaniranu saobraćajnicu. Naime, radi povezivanja skijaških staza na

Bjelašnici sa stazama na Igmanu kao i planiranih hotela u zoni Kasov do neophodno je

djelimično izmiještanje šumskog puta koji vodi ka Javorniku. Stoga je planirana nova

saobraćajnica koja se pruža sjevernim i sjeverozapadnim podnožjem brda Durmiševac.

Planirana saobraćajnica je trasiranjem distancirana od prašume Durmiševica kako bi se

onemogućilo ugrožavanje vrijednosti prašume. Ukupna površina zemljišta potrebna za

izgradnju novoplanirane saobraćajnice iznosi 0,94 ha.


65 |Strana

Slika br. 14. Položaj novoplanirane saobraćajnice u odnosu na šume koje su prema ŠPO izdvojene kao

šume sa posebnim ograničenjima u gospodarenju

NOVOPLANIRANA SAOBRAĆAJNICA

ODJEL

109

LOVNO UZGOJNI REZERVATI 109


66 |Strana

Šume i šumska zemljišta preko kojih prolazi novoplanirana saobraćajnica svrstane su u

širu kategoriju 1000 - Visoke šume sa prirodnom obnovom. Riječ je o šumama bukve i jele sa

smrčom na pretežno plitkom kalkokambisolu, kalkomelanosolu, i njihovim kombinacijama na

jedrim krečnjacima i dolomitima i na rendzinama na kristalastim dolomitima i morenama

(gazdinska klasa 1210) na ukupnoj površini od 0,94 ha. Od ove površine 0,25 ha se nalazi u

odjelu 109, GJ „Igman“, koji je svrstan u lovnouzgojne rezervate (zaštićeni rezervati tetrijeba,

divokoze i medvjeda).

Tabela br. 8 Struktura šuma i šumskog zemljišta koje je u konfliktu sa izgradnjom nove saobraćajnice

ŠPP

GAZDINS

KA

JEDINICA

SK UK GK NAZIV GAZDINSKE KLASE

ODJEL

/ODSJ

EK

PORŠINA

PO GK

POVRŠINA

PO ŠPP

Igm

ansk

o

Igman

1000 1200 1210 Šume bukve i jele sa smrčom na

pretežno plitkom kalkokambisolu,

kalkomelanosolu, i njihovim

kombinacijama na jedrim

krečnjacima i dolomitima i na

rendzinama na kristalastim


108 0,34

0,94 1000 1200 1210 107 0,35

7000 7500 7501 Šume krivulja (klekovina bora)

dinarskih planina. 109 0,25

UKUPNO 0,94

Ostali sadržaji koji su planirani prema IDRP Bjelašnica, računajući sve planirane

objekte (garaže, prečistač, sankalište), smještajne kapacitete, sportske terene, društvenu

infrastrukturu i disperzne objekte su obrađeni u nastavku po obuhvatima pojedinačnih planskih

dokumenata unutar IDRP SRP Bjelašnica.

SRP „Bjelašnica-Bukova ravan“

U obuhvatu regulacionog plana SRP „Bjelašnica-Bukova ravan“, planirani su smještajni

kapaciteti izrazito individualnog, apartmanskog karaktera, sa slobodnostojećim apartmanima i

vikendicama. Predmetni obuhvat je dominantno pokriven šumom, te će izgradnjom

predviđenih sadržaja doći do ugrožavanja šuma i šumskog zemljišta na površini od 7,31 ha pri

čemu planirani smještajni kapaciteti čine 7,00 ha, dok objekti društvene infrastrukture čine 0,31

ha. Objekti društvene infrastrukture su planirani na visokim šumama sa prirodnom obnovoma

- kategorija 1000, pri čemu površina gazdinske klase 1202 (šume bukve i jele na pretežno

plitkom kalkokambisolu i kalkomelanosolu i njihovim kombinacijama na rendzini na jedim

krečnjacima i dolomitima i kristalastim dolomitima i morenama) iznosi 2,13 ha, dok površina

gazdinske klase 1203 (šume bukve i jele na dubokom distričnom kambisolu, luvisolu i njhovim

kombinacijama i pseudogleju na silikatnim i silikatno-karbonatnim sedimentnim supstratima i

kiselim eruptivnim stijenama) iznosi 5,18 ha.

Urbanistički projekat „Gornja Grkarica“

UP „Gornja Grkarica“ predviđa izgradnju sadržaja sportsko rekreativnog karaktera (sportski

tereni) i smještajnih kapaciteta (apartmani Gornja Grkarica). Na prostoru definisanom

obuhvatom (35,56 ha) se nalaze pretežno posjedi livada i šuma u privatnom vlasništvu.

Planirani sadržaji će dovesti do ugrožavanja privatnih šuma i šumskog zemljišta na površini od

0,89 ha, dok površina u državnom vlasništvu iznosi 1,52 ha. Sve navedene šume su svrstane u

širu kategoriju 1000 – visoke šume sa prirodnom obnovom.


67 |Strana

Urbanistički projekat „Bjelašnica I faza“

Prema UP “Bjelašnica I faza” su planirani sadržaji smještajno ugostiteljskog karaktera te je

predominantno riječ o zoni smještajnih kapaciteta (hoteli, apartmani i ostali ugostiteljski

sadržaji). Planirani sadržaji zauzimaju površinu od 0,37 ha u okviru šire kategorije 1000-

visoke šume sa prirodnom obnovom, dok se većina sadržaja nalazi na uzurpacija (šira

kategorija 8000) na površini od 2,78 ha.

Urbanistički projekat „Bjelašnica II faza”

U obuhvatu ovog UP su planirani pretežno smještajni kapaciteti, hotelskog i apartmanskog

tipa, a isti se nadovezuje na već izgrađeni prostor. Realizacijom predmetnih sadržaja će doći

do ugrožavanja površina u državnom vlasništvu od 2,48 ha iz šire kategorije 1000 - visoke

šume sa prirodnom obnovom.

Urbanistički projekat „Sportski centar Trnovo“

U obuhvatu Urbanističkog projekta „Sportski centar Trnovo“ predviđena je izgradnja sadržaja

pretežno sportsko-rekreativne namjene, sportskih terena i igrališta, te manjim dijelom

smještajnih kapaciteta apartmanskog tipa. Planirani sadržaji ugrožavaju ukupnu površinu od

6,46 ha u okviru šuma i šumskog zemljišta, pri čemu se u okviru šire kategorije 7000 (7606-

kamenolomi, pozajmišta, bare, manji vodotoci, deponije i ostale neproduktivne površine)

nalazi oko 1,72 ha. Preostalih 4,74 ha šuma i šumskog zemljišta se nalazi u okviru šire

kategorije 1000- visoke šume sa prirodnom obnovom.

Urbanistički projekat „Bjelašnica-Babin do“

Obuhvat UP “Bjelašnica-Babin do” je u najvećoj mjeri određen ciljnim prostorom skijaških

staza, polaznih stanica vertikalnog transporta, sankališta za djecu po rubnom dijelu obuhvata,

dok preostali dio obuhvata čine sportski tereni koji se u toku zimske sezone koriste kao parking

površine. Realizacija sadržaja planiranih ovim UP neće dovesti do krčenja šuma i šumskog

zemljišta.

Urbanistički projekat „Bjelašnica-Štinji do“

Ovaj Urbanistički projekat predviđa izgradnju sadržaja smještajnog karaktera, kao i sadržaja

društvene infrastrukture. Realizacija planiranih sadržaja će dovesti do ugrožavanja šuma i

šumskog zemljišta iz šire kategorije 1000 - visoke šume sa prirodnom obnovom na ukupnoj

površini od 1,74 ha. Sve šume su u državnom vlasništvu.

Urbanistički projekat „Kolijevka“

UP “Kolijevka” se prostorno nadovezuje na sadržaje Babinog dola, u smislu izgradnje sadržaja

za nadopunu turističke ponude odnosno smještajnih kapaciteta i društvene infrastrukture.

Predmetni obuhvat je dominantno šumsko zemljište, a realizacijom planiranih sadržaja

ugrožava se se površina od 1,92 ha u okviru šire kategorije 1000 – visoke šume sa prirodnom

obnovom.


68 |Strana

IDRP Bjelašnica

U okviru ove kategrije su svrstane sve planske aktivnosti i sadržaji koji nisu planirani

prethodno navedenim planskim dokumentima, a planirane su kroz Izmjene i dopune SRP

Bjelašnica. Ovo se prije svega odnosi na izgradnju objekata koji su disperzno raspoređeni u

prostoru (akumulacija za zasnježivanje, restorani, hotel i dr.).

Analizom planiranih sadržaja u odnosu na šume i šumsko zemljište u obuhvatu, utvrđeno je da

bi njihovom izgradnjom moglo doći do ugrožavanja šuma i šumskog zemljišta na površini od

1,06 ha iz šire kategorije 8000 – uzurpacije, zatim površine od 0,32 ha u okviru gazdinske klase

7501 - šume krivulja (klekovina bora) dinarskih planina, dok bi za potrebe izgradnje preostalih

sadržaja moglo doći do ugrožavanja 2,44 ha u okviru šire kategorije 1000 – visoke šume sa

prirodnom obnovom.

Prethodno navedene površine po planskim dokumentima su sumirane u sledećoj tabeli:

Tabela br. 9. Ugrožene površine šuma i šumskog zemljišta u odnosu na planirane sadržaje po planskim

dokumentima unutar obuhvata SRP Bjelašnica PLANSKI

DOKUMENT SK NAZIV GAZDINSKE KLASE OBJEKAT

PORŠINA

PO GK

POVRŠIN

A PO ŠPP

RP SRP

BJELASNIC

A-BUKOVA

RAVAN

1000

Šume bukve i jele na pretežno plitkom

kalkokambisolu i kalkomelanosolu i njihovim

kombinacijama na rendzini na jedim

krečnjacima i dolomitima i kristalastim


DRUSTVENA

INFRASTRUKTURA 0,31

7,31

SMJESTAJNI

KAPACITETI 1,82


kambisolu, luvisolu i njhovim kombinacijama i

pseudogleju na silikatnim i silikatno-

karbonatnim sedimentnim supstratima i kiselim

eruptivnim stijenama

SMJESTAJNI

KAPACITETI 5,18

UP GORNJA

GRKARICA 1000

Ciste i mješovite šume jele i smrce i mješovite

šume jele, smrce i bukve II

SPORTSKE

POVRSINE 0,14

2,41


šume jele, smrce i bukve III

SPORTSKE

POVRSINE 0,03

Visoke šume bukve I SPORTSKE

POVRSINE 0,16

Šume bukve i jele sa smrčom na pretežno


njihovim kombinacijama na jedrim

krečnjacima i dolomitima i na rendzinama na


SMJESTAJNI

KAPACITETI 1,52


šume jele, smrce i bukve II

SMJESTAJNI

KAPACITETI 0,56

UP

BJELASNIC

A I FAZA

8000 Uzurpacije

SMJESTAJNI

KAPACITETI

2,78

3,15 1000

Sekundarne šume bukve u pojasu šuma bukve i

jele na kalkomelanosolu, pretežno plitkom


rendzinama na jedrim krečnjacima i

dolomitima i kristalastim dolomitima i

laporcima

0,01






0,34






0,02


69 |Strana

UP

BJELASNIC

A II FAZA

1000





dolomitima i morenama. SMJESTAJNI

KAPACITETI

1,86

2,48 Sekundarne šume bukve u pojasu šuma bukve i

jele na kalkomelanosolu, pretežno plitkom


rendzinama na jedrim krečnjacima i

dolomitima i kristalastim dolomitima i

laporcima

0,62

UP

SPORTSKI

CENTAR

TRNOVO

7000 Kamenolomi, pozajmišta, bare, manji vodotoci,

deponije i ostale neproduktivne površine

SPORTSKE

POVRSINE 1,72

6,46

SMJESTAJNI

KAPACITETI 0,33

1000






DRUSTVENA

INFRASTRUKTURA 0,03

SMJESTAJNI

KAPACITETI 0,67

1000






SMJESTAJNI

KAPACITETI 0,25

1000


plitkim kalkoambisolu, kalkomelanosolu, i




SMJESTAJNI

KAPACITETI 0,86

SPORTSKE

POVRSINE 2,58

DRUSTVENA

INFRASTRUKTURA 0,02

UP

BJELASNIC

A-STINJI DO

1000





kristalastim dolomitima i morenama

SMJESTAJNI

KAPACITETI 1,75

1,84

DRUSTVENA

INFRASTRUKTURA 0,09

UP

KOLIJEVKA 1000





kristalastim dolomitima i morenama

SMJESTAJNI

KAPACITETI 0,92

1,92

DRUSTVENA

INFRASTRUKTURA 1

IDRP

BJELAŠNIC

A

8000 Uzurpacije

AKUMULACIJA ZA

ZASNJEZIVANJE 0,34

3,82

DRUSTVENA

INFRASTRUKTURA

POLICIJSKA

STANICA

0,72

1000 Ciste i mješovite šume jele i smrce i mješovite

šume jele, smrce i bukve III PRECISTAC 0,31

7000 Planinski pašnjaci i rudine

DRUSTVENA

INFRASTRUKTURA

VRH BJELASNICE

0,36

DO_RESTORAN

VRH BJELASNICE 0,02

DO_RESTORAN

LJELJAN 0,01

1000

Subalpinske bukove šume na kalkomelanosolu,

pretežno plitkom alkokambisolu i njihovim

kombinacijama na jedrim krečnjacima i/ili

dolomitima.

AKUMULACIJA ZA

ZASNJEZIVANJE 0,04

DO_RESTORAN

RADOVA SUMA 0,02

1000




DO_SNOWPARK

KUCA 0,01

DO_RESTORAN

CRNI VRH 0,01


70 |Strana



DO_RESTORAN

KOLIJEVKA 0,01

AKUMULACIJA ZA

ZASNJEZIVANJE 0,13

1000 Šume bukve i jele sa smrčom na pretežno





RAVNA VALA

HOTELI 1,52

7000 AKUMULACIJA ZA

ZASNJEZIVANJE 0,32

UKUPNO 29,39

Prostornom analizom svih prethodno navedenih sadržaja čija realizacija je planirana

prema IDRP SRP Bjelašnica (uključeni svi RP i UP koji se nalaze unutar obuhavta), te

sumiranjem površina koje se vode kao šume i šumsko zemljište koje bi mogle biti ugrožene

prilikom realizacije ovih sadržaja (skijališne staze, saobraćajnica i ostali sadržaji i objekti)

dobije se ukupna površina od 77,02 ha. Ova površina čini 7,57 % od površine obuhvata SRP

Bjelašnica (1017,61ha), odnosno 9,32% od ukupne površine pod šumama unutar obuhvata SRP

Bjelašnica (826,68 ha).

Tabela br. 10. Ugrožene površine šuma i šumskog zemljišta u odnosu na sve novoplanirane sadržaje po

planskim dokumentima unutar obuhvata SRP Bjelašnica prikazane po širim kategorijama šuma i šumskog

zemljišta

ŠPP GAZDINSKA

JEDINICA

PLANIRANI

SADRŽAJ ŠK (šira kategorija) PORŠINA PO GK

Igmansko Igman

SKIJALIŠNE STAZE 1000 46,26

7000 0,43

NOVA

SAOBRAĆAJNICA

1000 0,69

7000 0,25

OSTALI SADRŽAJI I

OBJEKTI

1000 22,79

7000 2,76

8000 3,84 UKUPNO 77,02

Poređenjem i preklapanjem predviđenih lokacija. tj površina za izgradnju novih skijaških

staza, nove saobraćajnice, smještanih kapaciteta, društvene infrastrukture i drugih sadržaja i

objekata sa površinama obraslih šumskom vegetacijom, možemo zaključiti da je potencijalno

ugroženo (skijališne staze, saobraćajnica i ostali sadržaji i objekti) 77,02 ha. Ova površina čini

7,57 % od površine obuhvata SRP Bjelašnica (1017,61ha), odnosno 9,32% od ukupne površine

pod šumama unutar obuhvata SRP Bjelašnica (826,68 ha).

Prilikom razmatranja ovog uticaja potrebno je uzeti u obzir da će do trajnog zauzimanja

šuma i šumskog zemljišta doći na ukupnoj površini od 47,63 ha, što podrazumijeva zauzimanje

zemljišta za potrebe izgradnje novih skijališnih staza i nove saobraćajnice. Međutim preostala

površina od 29,39 ha predstavlja površinu koja je rezervisana prema analiziranoj planskoj

dokumentaciji za izgradnju ostalih sadržaja (objekti, hoteli, restorani, smještajni kapaciteti i

dr.), s tim što neće na cijeloj površini doći do krčenja šuma za potrebe realizacije ovih sadržaja

nego samo na manjoj površini gdje je planirana izgradnja nekih od objekata (npr. smještajni

kapaciteti ili apartmani će biti izgrađeni na određenoj površini u odnosu na rezerevisanu, dok

će preostali dio parcele činiti zelene površine, odnosno postojeće šume).


71 |Strana

Prostornom analizom svih planiranih sadržaja prema IDRP SRP Bjelašnica u odnosu

na šume definisane kao šume sa posebnim ograničenjima u gazdovanju prema vežećim šumsko

gospodarskim osnovama, je utvrđeno da je ugrožena površina od 19,98 ha, što čini 14,76 % od

ukupne površine odjela 105, 109 i 110a, kroz koje prolaze planirani sadržaji. Najveća površina

će biti zauzeta izgradnjom novih skijališnih staza (18,21 ha).

Tabela br. 11. Ugrožene površine šuma koje su prema ŠPO izdvojene kao šume sa posebnim ograničenjima

u gospodarenju u obuhvatu SRP Bjelašnice u odnosu na sve novoplanirane sadržaje

ŠPP

GAZDINS

KA

JEDINICA

SK UK GK NAZIV GAZDINSKE

KLASE

ODJEL

/ODSJEK

PLANIRANI

OBJEKAT/

SADRŽAJ

PREMA IDRP

SRP

BJELAŠNICA

PORŠINA

PO GK

POVRŠINA

PO ŠPP

IGM

AN

SK

O

Igman

1000 1200 1202

Šume bukve i jele na

pretežno plitkom kalkokambisolu i

kalkomelanosolu i

njihovim kombinacijama na rendzini na jedim

krečnjacima i dolomitima i


105

SKIJALIŠNE

STAZE

6,09

18,21

1000 1200 1210


smrčom na pretežno plitkim kalko-kambisolu,

kalkomelanosolu, i

njihovim kombinacijama na jedrim krečnjacima i

dolomitima i na

rendzinama na kristalastim dolomitima i morenama.

110a 1,48

109 10,64

1000 1200 1210




njihovim kombinacijama na jedrim krečnjacima i

dolomitima i na

rendzinama na kristalastim dolomitima i morenama.

109 NOVA

SAOBRAĆAJNICA 0,25 0,25

1000 1200 1210








109

Hotel Ravna vala I

(Tlocrtna površina:

cca 839 m2) Hotel Ravna vala II:


cca 721 m2)

1,52

1,52

1000 1200 1210








109

Restoran Crni vrh


cca 475 m2)

0,04753

UKUPNO 19,98

3 Restoran Crni vrh se nalazi unutar obuhvata novoplaniranih skijališnih staza, te je njegova površina obrađena kroz zauzimanje površina

izgradnjom skijališnih staza


72 |Strana

Od površina koje su prema ŠPO izdvojene kao površine sa posebnim ograničenjima u

gazdovanju najveća je osjetljivost na dijelovima odjela 105, 109 i 110 (GJ „Igman) koji su

prema ŠPO Igmansko izdvojeni kao lovnouzgojni rezervati, odnosno zaštićeni rezervati

tetrijeba, divokoze i medvjeda. Iako će izgradnjom predviđenih sadržaja doći do fragmentacije

staništa ovaj uticaj se smatra prihvatljivim ukoliko se uzme u obzir da ukupna površina koja se

zauzima za ove potrebe nije značajna, te činjenica da se skijališne staze ne mogu planirati na

drugim dijelovima obuhvata s obzirom na konfiguraciju terena i postojeće staze u koje se

novoplanirane skijališne staze uklapaju.

Sveukupnim sagledavanjem procentualnog učešća površina koje su obrasle šumom, a

koje je potrebno ukloniti za potrebe izgradnje novih skijaških staza, nove saobraćajnice i ostalih

planiranih sadržaja (ukupno 7,57% u odnosu na SRP Bjelašnica) zaključeno je da je ovaj uticaj

prihvatljiv uz uvažavanje svih mjera predloženih ovim Dokumentom.

Sa aspekta stabilnosti terena se sve intervencije u prostoru smatraju prihvatljivim imajući

u vidu činjenicu da na području Igmana i Bjelašnice dominira stabilan teren, obzirom da se u

topografskoj gradnji nalaze najčešće karbonatni sedimenti. Na manjoj površini unutar obuhvata

izdvojena je zona koja se kategoriše kao nestabilan teren (u centralnoj zoni obuhvata zapadno

od Babinog Dola i Kolijevke), ali u ovoj zoni nije predviđena izgradnja objekata.

Prilikom radova (sječe, izvlačenja drvne mase, izrada vlaka, građevinskih radova)

potrebno je evidentirati dijelove površine s većim nagibom (preko 20 stupnjeva) te radove

izvoditi postupno, u fazama uz primjenu potrebnih geotehničkih zahvata stabilizacije tla prije

pojave same erozije, klizišta i izvala stabala. Radi sigurnosti korisnika, sve radove (šumarske i

ostale) je potrebno provesti u koordinaciji s ostalim korisnicima prostora (Javne ustanove,

planinarska društva, športska društva i sl).

Osim toga, povremeno se javlja problem velikog broja posjetilaca za vrijeme skijaških

takmičenja. Ti se posjetioci okupljaju uz skijaške staze te dolazi do oštećivanja gornjeg

(humusnog) sloja tla što može rezultirati ispiranjem hranjiva i humusa tokom topljenja snijega

i smanjenjem produktivnosti zemljišta na uticajnom području.

Na području obuhvata u neposrednom okruženju skijaških staza može doći do

onečišćenja zemljjišta sredstvima za stabilizaciju snijega. To se onečišćenje može očitovati u

povećanoj koncentraciji nitrata u zemljištu.

3.3 Površinske i podzemne vode

Svi zahvati i intervencije u prostoru na izgradnji i uređenju turističkih, rekreacijskih i

sportskih objekata koji su predviđeni planskim aktivnostima prema IDRP Bjelašnica imaju

moguć dugoročan negativni uticaj na podzemne i površinske vode, ukoliko se ne poštuju sve

propisane mjere zaštite, uključujući mjere sprječavanja, smanjenja, ublažavanja i kompenzacije

nepovoljnih uticaja provedbe plana ili programa na podzemne i površinske vode.

Specifičnost predmetnog područja se ogleda u geološko-petrografskim karakteristikama

terena, te vodopropustljivosti stijena. Brzina kretanja vode kroz stjene velike


73 |Strana

vodopropustljivosti je veoma bitan element pri planiranju zaštitnih mjera, kao i određivanju

vrste i namjene aktivnosti i objekata na predmetnom području.

Hidrološke specifičnosti krša su brza infiltracija palih oborina, mala akumulativna

sposobnost u zoni sitne pukotinske poroznosti, te velika provodnost i stvaranje povremenih

površinskih i podzemnih akumulacija u zonama krupnih pukotina. Posljedica ovakvih

karakteristika je da slivovi, ili njihovi dijelovi izgrađeni od karstificiranih karbonatnih stijena,

imaju slabo razvijenu mrežu površinskih vodotoka, pošto se provodna i kolektorska mreža

nalaze pretežno u podzemlju. U ovisnosti od pojave i veličine akumulacionih prostora dolazi

do većeg ili manjeg zadržavanja vode u slivu. Režim oticanja je neravnomjeran zbog

neravnomjernosti ulaza i transformacije ulaznog hidrograma zbog i retencione sposobnosti

vodonosnika koji ovise o karakteristikama krškog terena. Mala poroznost i niska akumulativna

sposobnost pukotinskog sistema ima za posljedicu brzi porast nivoa podzemnih voda, tako da

pri nailasku većih voda intenzitet porasta razine podzemne vode često iznosi 20 i više metara

na sat. Nivo podzemne vode obično brzo raste do neke veće površinske ili podzemne

akumulacije, koja može prihvatiti značajnije količine vodene mase i omogućiti transformaciju

vodnog vala. Najčešća je pojava sprege više akumulacija tako da se formira režim oticanja u

ovisnosti o toj sprezi i režimu ulaza.

Iz šumovitih područja otiče prosječno 5% manje vode nego iz nešumovitog, jer su u šumi

gubici veći zbog jačeg isparavanja (evaporacije) i jače transpiracije šumskih biljaka. Već tanak

sloj šumske prostirke debljine svega 15 mm znatno smanjuje površinsko oticanje vode.

Intercepcija i evaporacija oduzimaju znatan dio oborina, te na taj način umanjuju količinu vode

koja dospijeva do zemljišta. S druge strane, intezivno prisustvo korijenja u zemljištu, u vrlo

kratkom roku potpomaže da kroz njega prođe velika količina padavina. Na ovaj način biva

usporena ili onemogućena pojava kriznih situacija usljed velikih voda.

Šumska zemljišta su mnogo propustljivija za poniranje vode (bez obzira na geološku

podlogu). Sposobnost šumskih ekosistema da zadržavaju što više vode u svojoj unutrašnjosti,

temelji se na osobenosti prirodno nastalih šumskih zemljišta da imaju znatno više šupljina nego

zemljišta koja se nalaze van njih. Na ovaj način se u šumskom zemljištu formira čitav kompleks

međusobno povezanih kanala, koji imaju sposobnost da se u njima sakupljaju i zadržavaju

velike količine vode, kroz koje se voda može i kretati.

Planiranim krčenjem šuma doći će i do uticaja na podzemne i površinske vode. Potrebno

provesti detaljnije istraživanje prirodnih karakteristika (geološka podloga i tlo, orografske i

hidrografske prilike, vegetacija i sl.) na predviđenim koridorima skijaških staza i nove

saobraćajnice radi utvrđivanja uticaja planiranih zahvata u svrhu donošenja adekvatnih mjera

zaštite kroz obveznu izradu studije utjecaja na okoliš.

Planirana izgradnja lokalnog prečistača za tretman otpadnih (sanitarnih) voda na

lokalitetu Gornje Grkarice, izgradnja bioprečistača na lokalitetu Kasov do, izgradnja primarne

i sekundarne kanalizacione mreže, rekonstrukcija posotojećeg primarnog kolektora, izgradnja

oborinske kanalizacije i oborinskih kanala, koja je planirana prema IDRP Bjelašnica osigurava

izbjegavanje uticaja na površinske i podzemne vode, te se isti smatra prihvatljivim uz obavezno

pridržavanje mjera propisanih u ovom Dokumentu i Odlukom o zaštitnim zonama Sarajevskog

polja „Službene novine Grada Sarajeva 02/87“ (prema kojoj se područje SRP Bjelašnica nalazi

u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju), te uspostavi

monitoringa na izvorištima i uređajima za prečišćavanje otpadnih voda.


74 |Strana

3.4 Pejzaž

Mogući uticaji planiranih zahvata predviđenih IDRP SRP „Bjelašnica“ na pejzaž zavise,

kako od pejzažnih obilježja, tako i od karakteristika samog zahvata. Oni se mogu očitovati na

dva načina:

• kroz uticaj na pejzažne resurse i

• kroz vizualni uticaj.

Uticaj na pejzažne resurse obuhvata dirketnu i trajnu promjenu strukture pejzaža

(promjena u površinskom pokrovu i morfologiji terena), uticaj na pejzažni karakter i

posljedično način doživljavanja posmatranog pejzaža.

Vizualni uticaj se najviše očituje na užem području, a ponajprije zavisi od topografije

prostora i vizualne izloženosti prostora planiranim zahvatima. Najznačajniji uticaji promjene

fizičke strukture pejzaža će nastati formiranjem novih skijaških staza, te zauzimanjem

određenog dijela zemljišta za potrebe izgradnje turističko-rekreativnih sadržaja uslijed

uklanjanja postojeće visoke vegetacije i promjene morfologije terena. Uklanjanje vegetacije će

se negativno odraziti na lokalne ekološke vrijednosti pejzaža, ali se smatra da je isti uticaj

prihvatljiv ako se posmatraju pejzažne vrijednosti šireg područja, imajući u vidu činjenicu da

je riječ o području visoke šumovitosti, a planirane invervencije će dovesti do zauzimanja oko

47,63 ha površina pod šumama i šumskim zemljištem (nove skijališne staze i nove

saobraćajnice) što čini oko 4,68% u odnosnu na obuhvat SRP Bjelašnica. Pored ovde površine

pod šumama i šumskim zemljištem koja je dirketno ugrožena, prilikom realizacije drugih

sadržaja (smještajni kapaciteti, društvena infrastruktura, sportski tereni i dr.) doćiće do

ugrožavanja šuma i šumskog zemljišta na površini od oko 29,39 ha što predstavlja površinu

koja je rezervisana prema analiziranoj planskoj dokumentaciji, s tim što neće na cijeloj površini

doći do krčenja šuma za potrebe realizacije ovih sadržaja nego samo na manjoj površini gdje

je planirana izgradnja nekih od objekata (npr. smještajni kapaciteti ili apartmani će biti

izgrađeni na određenoj površini u odnosu na rezerevisanu, dok će preostali dio parcele činiti

zelene površine, odnosno postojeće šume).

S druge strane, smatra se da će određene aktivnosti pridonijeti kompleksnosti i dinamici

pejzaža, te otvaranju novih vizura na lokalnom nivou upravo zahvaljujući otvaranju novih

skijaških staza i njihovim stavljanjem u funkciju, čime će se povećati njihova uočljivost u

sveukupnim vizurama, posebno u zimskoj sezoni.

Osim toga, uticaj na pejzaž se očekuje usljed izgradnje planiranih turističko-rekreativnih

sadržaja, ali s obzirom da je u IDRP SRP Bjelašnica definisano da se preporučuje korištenje

građevinskih elemenata i materijala koji su uklapaju u prirodni ambijent i u skladu s okolnim

prostorom i pejzažom (drvo i kamen), uticaj ovih zahvata smatra se prihvatljivim za pejzaž.

Takođe je predviđeno da se svi idejni projekti moraju dostaviti Zavodu na konsultativo

mišljenje-informaciju vezano za adekvatno i primjereno arhitektonsko oblikovanje i

materijalizaciju u cilju uklapanja u ambijent.

Analizom uticaja na pejzaž zaključeno je da će provedba zahvata planiranih prema IDRP

SRP Bjelašnica promijeniti izgled i način doživljavanja istog, ali budući da su u IDRP SRP

Bjelašnica integralno sagledani postojeći problemi posmatranog područja i predloženo njegovo


75 |Strana

uređenje, u kojem su u obzir uzeti i razvojni i zaštitni kriteriji i poboljšanje stanja ovog prostora,

ocijenjeno je kako su zahvati predviđeni IDRP SRP Bjelašnica na strateškoj razini prihvatljivi

za pejzaž uz primjenu predloženih mjera.

3.5 Buka

Postojeća situacija u vezi nivoa buke na predmetnom području ne ocjenjuje se

problematičnom, prije svega zbog niskog intenziteta korištenja ovog prostora, uz iznimku

povremenih događaja.

Tokom skijaške sezone tokom radne sedmice, je prisutan mali broj skijaša, a među

izvorima buke, osim zvukova iz prirode, dominiraju aktivnosti na pripremi i održavanju

skijaških staza i pripadnih objekata kao i opsluživanju ovog područja. Na skijalištima se

pojavljuje i buka elektroakustičkih uređaja na otvorenom, prvenstveno tokom rada skijališta ali

i tokom pripreme i održavanja. Za ovo razdoblje karakteristične su i kratkotrajne iznimno

visoke razine buke koje generišu teretna vozila i eventualno autobusi prilikom kretanja i

manevrisanja.

Tokom vikenda je intenzivnije korištenje područja skijališta od strane većeg broja skijaša

i posmatrača. Osim buke koju proizvode sami skijaši i posmatrači, značajni izvor buke

predstavljaju elektroakustički uređaji na skijalištima i oko objekata u funkciji skijališta,

automobili koji traže mjesto za parkiranje ili ga napuštaju te linijski i povremeno turistički

autobusi.

Povremeni događaji – priredbe, manifestacije, takmičenja i sl. ima za posljedicu veći broj

posjetilaca je tada su aktivni svi ranije opisani izvori buke u velikom broju. Manje značajne

priredbe i natjecanja uopšteno generišu i manje emisije buke svih vrsta.

Što se tiče problema povećanja buke u noćnom periodu, prvenstveno zavise o zvukovima

koje generiše priroda odnosno životinje koje obitavaju u šumama unutar i u okolini područja,

intenzivno korištenje područja skijališta od strane skijaša (noćno skijanje). Osim buke koju

proizvode sami skijaši, značajni izvor buke predstavljaju elektroakustički uređaji na

skijalištima i oko objekata u funkciji skijališta, te tokom pripreme skijališta

Uticaj na povećanje nivoa buke se očekuju u fazi izgradnje planiranih sadržaja, koja

potiče od aktivnosti građevinske mehanizacije, kao i transportnih sredstava te zvučne

signalizacije i komunikacije i ne razlikuje se od buke građevinskih aktivnosti na bilo kojem

gradilištu. Zbog osjetljivosti pojedinih lokacija izvođenje bučnih radova bit će potrebno

ograničiti na određene dijelove godine i/ili dijelove dana kako bi uticaj na prirodu u okruženju

ostao u prihvatljivim granicama. Ovo se prije svega odnosi na uticaj buke na faunu i njihove

životne faze.

Realizacijom zahvata predviđenih kroz IDRP SRP Bjelašnica, osim u varijanti „ne raditi

ništa“ će se ostvariti višestruki efekti. Očekuje se povećan broj skijaša i posjetitelja i sveukupno

bolja iskorištenost ovog prostora, kako u smislu redovnog korištenja tokom sedmice i tokom

vikenda, tako i u smislu većeg broja manifestacija. Povećan broj skijaša i posjetitelja

neminovno znači i povećanje nivoa buke pri čemu treba naglasiti da se dominantni izvori buke,

uz izuzetak manifestacija, mogu smatrati diskretnim izvorima buke (prostorno relativno


76 |Strana

jednolično raspoređenim ukoliko su sistemom usmjeravanja skijaša i posjetitelja ostvareni

preduslovi za to) i to u pravilu niskog intenziteta osim u užoj zoni skijališta kad su aktivna i

korištena od strane većeg broja skijaša. Bolja saobraćajna povezanost će omogućiti i

organizaciju većeg broja manifestacija. Održavanje ovih manifestacija će dovesti u pravilu do

povećanja nivoa buke pa će stvarno stanje bitno zavisiti od karaktera ovih manifestacija, broja

posjetitelja i vremena njihovog održavanja.

Sveukupno se može ocijeniti da će realizacija projekata predviđenih kroz IDRP SRP

Bjelašnica omogućiti uvođenje sistema upravljanja prostorom koji će rezultirati boljim

korištenjem ovog prostora uz mogućnost upravljanja njegovim korištenjem na način da nivo

buke ostane u prihvatljivim granicama, uključujući i nivo buke koje generiše motorizovani

saobraćaj.

3.6 Biodiverzitet

Biološka raznolikost je danas sve više izložena posrednim i neposrednim negativnim

uticajima čovjeka, klimatskim promjenama te vremenskim nepogodama. Navedeni uticaji

uglavnom očituju kao degradacija staništa ili prekomjerno korištenje prirodnih dobara. Pritiske

na biodiverzitet predstavljaju: stambeni i poslovni razvoj; poljoprivreda i akvakultura;

proizvodnja energije i rudarstvo; transport i uslužni koridori; korištenje bioloških resursa;

povećano prisustvo ljudi; promjene prirodnih sistema; gubitak tradicionalnih aktivnosti;

invazivne vrste; onečišćenje; te geološki događaji i klimatske promjene.

Kao dio turističkog i poslovnog razvoja, glavni pritisak predstavlja skijalište s pratećom

infrastrukturom te planirano povećanje istog. Pritisci prometa očituju se uglavnom kao izvor

buke i emisije onečišćujućih materija u zrak. Klimatske promjene se očituju u porastu prosječne

temperature zraka, promjenama u količini oborina i ekstremnim vremenskim uvjetima kakvih

je svake godine sve više.

S obzirom na dobru očuvanost biološke raznolikosti na širem potezu Bjelašnica- Igman,

uprkos postojećem antropogenom uticaju u izgrađenim dijelovima područja (postojeće

skijališne staze i turističko-rekereativni objekti), svi oblici radova, bilo u vidu rekonstrukcije,

nove gradnje ili održavanja, mogu negativno uticati na bioraznolikost.

Prepoznati negativni uticaji su uznemiravanje faune te gubitak i degradacija staništa zbog

izvođenja radova, te buke i potencijalnog onečišćenja.

S obzirom da su uticaji koji se manifestuju u vidu buke, emisije prašine i izduvnuih

gasova u periodu izvođenja radova na izgradnji planiranih sadržaja prema IDRP SRP

Bjelašnica kratkotrajni, privremeni i prostorno ograničeni, smatra se da se navedeni uticaji

primjenom odgovarajućih propisanih mjera mogu svesti na prihvatljiv nivo.

Najveći uticaj na biodiverzitet će se ogledati kroz gubitak šumskih staništa, koji osim

trajnog gubitka staništa na rezervisanim površinama, može povećati i rubni efekat te

fragmentaciju staništa, što se odnosi na lokalitete na kojima su planirani novi sadržaji i objekati

(skijališne staze, planirani turističko-rekreativni i drugi objekti). Ovdje je bitno naglasiti da je

izgradnja novih skijališnih staza predviđena na površini od 46,69 ha što čini 4,59% od ukupne

površine obuhvata SRP Bjelašnica. Od površina na kojima je predviđena izgradnja novih


77 |Strana

skijališnih staza i objekata (smještajni kapaciteti na lokaciji Ravna vala i to: Hotel 1 tlocrtne

površine 839 m2 i Hotel 2 tlocrtne površine 721 m2) najveća je osjetljivost na dijelovima odjela

105, 109 i 110 (GJ „Igman) koji su prema ŠPO Igmansko izdvojeni kao lovnouzgojni rezervati,

odnosno zaštićeni rezervati tetrijeba, divokoze i medvjeda.

Gubitkom pomenutog staništa doći će do nepovoljnog uticaja na ciljne vrste koje koriste

navedena pomenuta staništa odnosno tetrijeba, divokoze i medvjeda. Pored pomenutih staništa,

vuk, orao, lisica, zec, divlje patke, gušteri, i još mnogo drugih sisara, ptica, reptila i

beskičmenjaka našlo je svoje stanište na planini Bjelašnica. Nepovoljni uticaji tokom izgradnje

zahvata uključuju buku, onečišćenje zraka, moguće stradavanja ciljnih vrsta životinja, dok

tokom korištenja uključuje, pored navedenog i pritisak većeg broja posjetitelja. Iako je kroz

šumsko privrednu osnovu prepoznat značaj ovih odjela za uzgoj tetrijeba, divokoze i medvjeda,

te se isti tretiraju kroz Šumsko privrednu osnovu kao lovnouzgojni rezervati tetrijeba, divokoze

i medvjeda, važno je napomenuti da su ovi lokaliteti prema RP Bjelašnica iz 1982. godine (koji

je na snazi sve do usvajanja Izmjena i dopuna regulacionog plana Bjelašnica) bile rezervisane

za staze za skijanje, te se ovaj uticaj s smatra prihvatljivim s obzirom na plansku namjenu

površina prema važećem regulacionom planu i jer je riječ o relativno malim površinama koje

je potrebno zauzeti realizacijom planskih aktivnosti. Ovaj uticaj se može dodatno ublažiti

izvođenjem radova izvan razdoblja parenja i najveće aktivnosti ciljnih vrsta.

Izgradnjom planiranih skijališnih staza u pomenutim odjelima doći će do zauzimanja

površina u okviru dvije gazdinske klase i to šume bukve i jele na pretežno plitkom

kalkokambisolu i kalkomelanosolu i njihovim kombinacijama na rendzini na jedrim

krečnjacima i dolomitima i kristalastim dolomitima i morenama (GK 1202=6,09 ha) i šume

bukve i jele sa smrčom na pretežno plitkom kalkokambisolu, kalkomelanosolu, i njihovim

kombinacijama na jedrim krečnjacima i dolomitima i na rendzinama na kristalastim

dolomitima i morenama (GK 1210=12,12 ha). Procjena trajnog gubitka ovih gazdinskih klasa

je izvršena u odnosu na površinu ŠPP Igmansko prema čemu ona za gazdisnku klasu 1202

znosi 0,51 %, dok za gazdinsku klasu 1210 iznosi 0,29%. S obzirom da je riječ o relativno

malom postotku gubitka ciljnog staništa u odnosu na cjelokupnu zastupljenost na nivou ŠPP

Igmansko, uticaj se smatra prihvatljivim na strateškoj razini uz primjenu odgovarajućih mjera.

Tokom korištenja prostora u obuhvatu SRP Bjelašnica, očekuje se povećani pritisak na

životnu sredinu zbog većeg broja posjetitelja, koji će se manifestovati kroz povećanje buke,

povećanje količine otpada, otpadnih voda, povećana potrošnja vode. Očekivani uticaji se

smatraju prihvatljivim na strateškom nivou uz obaveznu primjenu mjera zaštite propisanih u

poglavlju 6 Mjere zaštite okoliša, uključujući mjere sprječavanja, smanjenja, ublažavanja i

kompenzacije nepovoljnih uticaja provedbe plana ili programa na okoliš.


78 |Strana

3.7 Otpad

S obzirom da u IDRP SRP Bjelašnica nije obrađeno pitanje upravljanja otpadom predlaže

se da se izvrši njegova dopuna na način da se na osnovu očekivanog broja posjetilaca, odnosno

korisnika prostora unutar obuhvata plana, definišu očekivane količine i sastav otpada, te da se

na osnovu tih podataka definiše način prikupljanja svih vrsti otpada unutar obuhvata plana što

podrazumjeva proračun potrebnog broja i vrste kontejnera/kanti u odnosu na planirane sadržaje

kao i definisanje lokacije za smještaj kontejnera/kanti.

Povećanjem broja posjetitelja na ovom području mogu se očekivati veće količine otpada

koje će trebati sakupiti i propisno zbrinuti putem ovlaštenih sakupljača.

U procesu korištenja planiranih sadržaja u SRP Bjelašnica potrebno je posebno voditi

računa o aspektu izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, vrednovanju neizbježnog

otpada i primarnoj reciklaži, kontrolisanom odlaganju u okviru sistema upravljanja otpadom

lokalnih zajednica, te edukativnim programima kojima će se postići bolji učinak cijelog

sistema.

Za adekvatno prikupljanje otpada potrebno je predvidjeti odgovarajući način sakupljanja

otpada (npr. postavljanje novih kontejnera tipa „zvona“ većeg kapaciteta kada bi termin odvoza

otpada bio 1x sedmično pod uslovom pravilnog razvrstavanja otpada u postavljenim posudama,

postavljanje oznaka sa natpisom o zabranjenom odlaganju otpada na otvorenim površinama,

postavljanje kanti za odlaganje otpada duž pješačkih staza), kako bi se spriječilo njegovo

nepropisno odlaganje na ovom području.

Takođe, za vrijeme organizovanja i održavanja manifestacija može se očekivati značajno

povećanje količina, prvenstveno komunalnog otpada. Prilikom organizacije ovakvih

manifestacija potrebno je predvidjeti dodatni broj posuda ili osigurati kontejnere većeg

volumena za sakupljanje otpada uz postavljanje oznaka zabrane njegovog odlaganja na ostale

površine kako bi se spriječilo njegovo nepropisno odlaganje i moguće onečišćenje ovog

područja.

Veoma je važno naglasiti da je potrebno strogo zabraniti formiranje deponija bilo koje

vrste otpada, uključujući i deponije materijala iz iskopa, unutar obuhvata Plana.

Jedan od problema, kada je upravljanje otpadom u pitanju, jeste i mulj iz uređaja za

prečišćavanje otpadnih voda.

Upravljanje otpadnim muljem iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda je u nadležnosti

pravnih subjekata koji upravljaju uređajima za tretman otpadnih voda. Upravljanje otpadnim

muljem se rješava u postupku ishođenja okolišnih dozvola za ova postrojenja.

Otpadni mulj iz procesa prečišćavanja otpadnih voda treba da bude podvrgnut

stabilizaciji sa nekom od tehnoloških opcija (aerobna stabilizacija, kompostiranje, anaerobna

digestija) što će se definisati izradom projektne dokumentacije.


79 |Strana

3.8 Svjetlosno zagađenje i uticaji od druge elektroenergetske infrastrukture

Prema planskim akitvnostima IDRP SRP Bjelašnica planirane su nove skijaške staze sa

pratećim sadržajima uključujući i osvjetljenje istih čime će se povećati njihova uočljivost i

vizure iz šireg područja Sarajeva, osobito tijekom sezone skijanja kada je prisutno jako umjetno

osvjetljenje skijaških staza. Postojeća rasvjeta na skijalištu koja se koristi tokom noćnog

skijanja i održavanja takmičenja je razmjerno zadovoljavajuća. Iako postoji prostora za

poboljšanja posebno što se tiče povećanja energetske učinkovitosti. U skladu s tim i opisu

postojećeg stanja količine rasvijetljenosti skijaških staza te njihovo ograničeno korištenje može

se zaključiti da skijaški kompleks trenutno nema preveliki utjecaj na svjetlosno onečišćenje.

Prema planskim aktivnostima takođe je predviđena izgradnja TS 110/20 kV, odnosno

uspostava 20 kV napona u TS 110/35/20 kV BLAŽUJ (SA 1), 2x31,5 MVA radi obezbjeđenja

rezervnog napajanja za sve kupce na 20 kV prstenu iz TS 110/10/20 kV HADŽIĆI, 31,5 MVA,

koji se dugi niz godina antenski napajaju iz TS 110/10/20 kV HADŽIĆI, 31,5 MVA uspostavi

novih 20 kV veza prema novoj TS 110/20 kV BJELAŠNICA, te ukidanje 35 kV napona.

Predloženi zahvati na rekonstrukciji postojeće TS Bjelašnica 2x4 MVA su u skladu sa planom

i dinamikom Elaborata razvoja srednjenaponskih distributivnih mreža u JP Elektroprivreda

BiH d.d Sarajevo sa aspekta prelaska na 20 kV naponski nivo i Studijom o perspektivnosti 35

kV naponskog nivou u JP EP BiH.

S obzirom da kod izgradnje pomenutog dalekovoda nisu predviđeni motori ili neke druge

vrste pogona koji bi mogli stvarati bilo kakvu veću buku, smatra se da isti nemaju uticaja na

nivo buke. Buka i zvučni efekti uzrokovani od strane dalekovoda su primarno značajni prilikom

lošeg vremena, dok su pri normalnim vremenskim uslovima ovi efekti minorni. Naime, buka,

korona i radio smetnje se mogu javiti kao posljedica elektromagnetnih uticaja koji se u principu

smanjuju pravilnim izborom izolacionog nivoa same izolacije, te izborom spojne i ovjesne

opreme prema zahtjevima „Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih

elektroenergetskih vodova nazivnog napona od lkV do 400kV, (Sl.List SFRJ br. 65/88; Sl.list

RBiH br. 2/92 i 13/94)". Također, potrebno je pridržavati se zahtjeva „Pravilnika o tehničkoj

dokumentaciji i održavanju elektroenergetskih objekata Elektroprenos-a". Vibracije koje mogu

nastati usljed dinamičkog opterećenja vjetra naprovodnike dalekovoda, mogu prouzrokovati

određen nivo buke. Buka koja prati ovakvu vrstu objekata zadovoljava vrijednosti iz

„Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma, (Sl.list SRBiH 46/89-1218)".

Buka i zvučni efekti uzrokovani od strane dalekovoda imaju neznatan uticaj na živi svijet u

neposrednoj blizini.

Na teritoriji Federacije BiH ne postoji zakonska regulativa koja tretira pitanje dozvoljenje

odnosno granične vrijednosti elektromagnetnog zračenja.

PRAVILO 37/2008 o ograničavanju emisija elektromagnetnog zračenja koje je donijelo

Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije BiH propisuje granične vrijednosti električnog,

magnetnog i elektromagnetnog polja, koje stvaraju emisioni uređaji u frekventnom području

od 9 kHz do 300 GHz, a u svrhu zaštite ljudi od štetnog djelovanja elektromagnetnog polja.

Povećana koncentracija elektromagnetne enrgije, kod ljudi izaziva efekte, koji se mogu

klasifikovati u dve osnovne kategorije:

− Toplotni efekti

− Stimulativni efekti.


80 |Strana

Toplotni efekat se ogleda u promjeni temperature dijela tijela koji je izložen povećanoj

koncentarciji elektromagnetne emisije (tkivo se zagrijava). Ovaj efekat je izraženiji u onim

dijelovima tijela u kojima postoji manja gustina krvnih sudova, iz razloga što su krvni sudovi

regulatori tjelesne temperature. Osobina krvnih sudova je da pri višoj spoljnoj temperaturi šire

se i na taj način predaju veću količinu toplote spoljašnjem okruženju. S druge strane, pri nižim

spoljnim temperaturama krvni sudovi se skupljaju i na taj način se manja količina energije

predaje spoljašnjem okruženju.

Stimulativni efekat se ogleda u pojavi nadražaja nervnih i mišićnih ćelija, što u izvjesnim

situacijama može izazvati veću razdražljivost i umor, naročito pri dugotrajnoj ekspoziciji

velike koncentarcije elektromagnetne energije.

Intezitet navedenih efekata raste sa povećanjem koncentracije elektromagnetne energije.

Zbog toga su ovi efekti dominantni u neposrednoj okolini izvora elektromagnetne emisije. Sa

povećanjem rastojanja od izvora zračenja, uticaj elektromagnetne emisije na ljudski organizam

se smanjuje. Takođe, uticaj elektromagnetnog zračenja na ljudski organizam ima kumulativan

karakter. Njihov uticaj je direktno srazmjeran dužini ekspozicije.

Sa obzirom sa obzirom da su planirani podzemni dalekovodi i manje tipske trafostanice,

prilikom realizacije plana neće doći do povećane emisije nejonizujućeg elektromagnetnog

zračenja.


81 |Strana

3.9 Zaštićena područja

Proglašavanje zaštićenih područja je u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisano

Zakonom o zaštiti prirode FBiH ( Službene novine FBiH 66/16).

Prema pomenutom zakonu „Zaštićeno područje“ predstavlja jasno definisan geografski

prostor, prepoznat i namijenjen dostizanju dugoročne konzervacije prirode, opštekorisnih

funkcija prirode, i kulturalnih vrijednosti, a kojim se upravlja legalnim i drugim efektivnim

mehanizmima, dok se pod pomom „zaštićene prirodne vrijednosti“ podrazumijevaju prirodne

vrijednosti proglašene zaštićenima od tijela utvrđenog ovim Zakonom i upisane u registar

zaštićenih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zaštićena područja, zaštićene biljne, i

životinjske vrste i podvrste, i gljive te zaštićene minerale i fosile.

Zaštićena prirodna područja u Kantonu Sarajevo su SP „Skakavac“, SP „Vrelo Bosne“,

ZP „Bijambare“, ZP „Trebević“ i ZP „Bentbaša“. Ukupna površina proglašenih zaštićenih

područja u KS iznosi 3.091,17 ha, ili 2,40% ukupne površine Kantona. Svako od navedenih

područja ima svoje specifičnosti u oblasti fizičko-geografskog i biološkog diverziteta. Pored

već zaštićenih područja u KS, kroz PP KS utvrđene su sljedeće prirodne cjeline154: Bjelašnica,

Rakitnica, Visočica i Treskavica od značaja za FBiH (14.180 ha), Bjelašnica i Igman od značaja

za KS (19.233 ha), Ozren (7.166 ha), Zvijezda (2.580 ha), Debelo brdo (1.824 ha), Jahorina

(1.478 ha), Podlipnik (1.327 ha) i Čemerska planina (1.574 ha).4

U obuhvatu SRP Bjelašnica nema zaštićenih područja niti zaštićenih prirodnih

vrijednosti utvrđenih aktom o proglašenju od strane nadležnih institucija.

S druge strane, šire područje Igmana i Bjelašnice je odavno prepoznato po značajnim

prirodnim vrijednostima te je valorizacija prostora Igmana i Bjelašnice rađena 1998/1999.

godine, kada je predmetno područje nominovano u II kategoriju (Nacionalni park). Tadašnja

inicijativa nije rezultirala aktom zaštite, nego donošenjem Odluke o utvrđivanju Igmana,

Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visočica) područjem posebnih obilježja od

značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH“ broj:8/05). S

obzirom da je pomenuta Odluka donesena u vremenu dok još nije bio usvojen Prostorni plan

Kantona Sarajevo (Sl. nov. KS br. 26/06), ista je odgovarajući način unesena u Prostorni plan

Kantona Sarajevo. Potom je uslijedila i Odluka o izmjenama Odluke o utvrđivanju Igmana,

Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice područjem posebnih obilježja od značaja za FBiH

(Sl. nov. FBiH br. 66/08), te Odluka o pristupanju izradi prostornog plana područja posebnih

obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine – Igman, Bjelašnica, Treskavica i

kanjon Rakitnice (Sl. nov. FBiH br. 11/09). Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je

donio presudu (Sl. Nov. FBiH br. 88/11) kojom se utvrđuje da su ranijim Odlukama

povrijeđena prava na samoupravu Općina Trnovo i Hadžići, te da se stoga obustavlja primjena

navedenih Odluka.

Razmatrani prostor je tretiran u Studiji „Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe

Kantona Sarajevo“ (septembar 2009. godina), koja je potvrdila ranija opredjeljenja i vrijednosti

4 Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo 2017-2022.


82 |Strana

tog prostora. Navedeni masivi Igmana, Bjelašnice, Treskavice, Visočice i Rakitnice se stoga

tretiraju kao evidentirane prirodne cjeline.

Prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do

2023. godine, planom preciziran sistem objekata prirodnog naslijeđa potvrđen je, nakon

usvajanja Plana, Studijom „Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Kantona Sarajevo“ (2009.

godina). Prirodna cjelina Bjelašnica i Igman od značaja za Kanton Sarajevo, površine 19.233

ha, zauzima područja općina Hadžići, Trnovo i Ilidža. Obuhvata sjeverni dio Bjelašnice s

Igmanom do granica Urbanog područja i zaštićenog područja Vrela Bosne. Unutar date cjeline

egzistiraju: sportsko-rekreaciono područje i ubicirana naselja, dok najveće površine šumskog i

drugog zemljišta ostaju u prostornom smislu nedefinisane kako u pogledu resursa za sportsko-

rekreativnu namjenu tako i za zaštitarsko-ekološku funkciju. Na osnovu postojećih evidencija

zasupljene su sljedeće specifične prirodne vrijednosti: geološko-geomorfološki:

limnoglacijalno područje Gornje Grkarice, Kotlovi na Bjelašnici, geomorfološki: pećina Hrid,

pećina Ledenica, pećina Klokočevica, pećina Greda, hidrološki: Lokvanjsko jezero, Kalajli

jezero, Zoranjske vode, vrelo Kradenik, vrelo Javornik, vrelo Krupa.“

Prema sinteznoj karti namjene Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za

period od 2003. do 2023. godine, područje SRP Bjelašnica se svrstava u zonu sporta i

rekreacije.

Prema važećoj Šumsko gospodarskoj osnovi za ŠPP Igmansko, na području SRP

Bjelašnica je izdvojen Prašumski rezerzvat Durmiševica (odjel 106 GJ „Igman, lokalitet Ravna

vala, P=45,1 ha.

Prema podacima iz Studije izvodljivosti za područje sa posebnim karakteristikama od

značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjon rijeke

Rakitnice (Visočica) (Nacrta finalnog izvještaja, BRL Ingenierie, mart 2007. godine) prašuma

Durmiševica je svrstana u staništa i mjesta velike konzervacijske vrijednosti.

U prašumskoj sastojini bukve, jele i smrče (Abieti-Fagetum dinaricum Tregubov 1957),

u području Ravne vale - lokalitet Durmiševica, osnovana je prva ogledna parcela 1978.god.

Preduzeća koja su gospodarila u prošlosti, kao i «Sarajevo-šume» d.o.o.Sarajevo, preduzeće

koje sada gospodari prostorom u kome se nalazi prašuma, svoje aktivnosti obavlja na način

kojim se antropogeni uticaji u prašumi svode na minimalnu mjeru, odnosno, u samoj prašumi

ne provode se nikakve gospodarske aktivnosti, dok se u puferskoj zoni vrše samo sanitarni

zahvati. Istraživanja florističkog sastava u prašumskom rezervatu na planini Bjelašnici (Beus

V., Vojniković S. 2002) ukazuju na to da je unutar prašumskog rezervata registrirano 95 vrsta

vaskularnih biljaka, svrstanih u 76 rodova, odnosno 37 familija. Najučestalije vrste prizemne

flore unutar istraživanog rezervata su “fagetalne vrste”: Asperula odorata, Sanicula europaea,

Aremonia agrimonoides,Viola reichenbachiana sa učestalošću većom od 75%. Istraživanja

florističkog diverziteta u prašumskom rezervatu i susjednom gospodarskom odjelu šume na

planini Bjelašnica (Beus V., Vojniković S. 2006) ukazuju na to, da preborni kao i skupinasto-

preborni sistem gospodarenja (na manjim površinama), ukoliko se pravilno primjeni, ne

narušava bitno biodiverzitet vaskularnih biljaka. Pomenuti autori su došli do konstatacije da

nakon izvjesnog vremena, prašuma u zreloj fazi strukturno liči na gospodarsku šumu, da obje


83 |Strana

imaju slične stanišne uslove što uslovljava i slične indekse diverziteta. Sa aspekta različitih

naučnih istraživanja prašume imaju neprocjenjivu vrijednost.

U Izmjenama i dopunama Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do

2023. godine je kao značajno geološko-geomorfološko područje izdvaja limnoglacijalno

područje Gornje Grkarice koje se nalazi unutar obuhvata SRP Bjelašnica.

Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine 2015 –

2020 područje Igman – Bjelašnica – Treskavica – Visočica – kanjon rijeke Rakitnice definisala

je kao planirano zaštićeno područje prirode u FBiH. Federalno ministarstvo okoliša i turizma

je uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) organiziralo niz sastanaka sa

općinama Konjic, Trnovo i Hadžići u cilju usaglašavanja aktivnosti sa ovim lokalnim

zajednicama na uspostavljanju zaštićenog područja Bjelašnica – Treskavica – Visočica –

Kanjon Rakitnice. Konsultacije su se održale u toku mjeseca maja 2019. godine, a rezultirale

dogovorom o konačnom obuhvatu budućeg zaštićenog područja Bjelašnica – Visočica –

Treskavica - Kanjon Rakitnice, koje bi nakon provođenja zakonske procedure proglašenja

zaštite obuhvatalo oko 24,000 ha na teritorijama ovih općina (oko 10.000 ha na području općine

Konjic, oko 9.200 ha na području općine Trnovo i oko 4.600 ha na području općine Hadžići).

Preliminarno je utvrđeno i da bi ovom prostoru bila dodijeljena treća kategorija zaštite

– park prirode. Prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH („Sl. novine FBiH“, broj: 66/13) park

prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora i s naglašenim

pejzažnim, odgojno-obrazovnim, kulturno-istorijskim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.

U parku prirode dopuštene su privredne i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju

njegove bitne odlike i uloga.


4 OKOLINSKI CILJEVI PLANA SA OBRAZLOŽENJEM

NJIHOVOG IZBORA I IZBOR ODGOVARAJUĆIH

INDIKATORA VREDNOVANJA UTICAJA PLANA

Kroz Izmjene i dopune regulacionog plana „Sportsko-rekreacionog područja Bjelašnica“

nisu obrađena pitanja zaštite okoliša, te su kao okolinski ciljevi plana uzeti ciljevi definisani

drugim relevantnim dokumentima navedenim u poglavlju 1. Strategijske procjene.

Kao opšti ciljevi Stragijske procjene izdvojeni su strateški ciljevi definisani Kantonalnim

planom zaštite okoliša Kantona Sarajevo, a to su:

➢ Strateški cilj 1. Zaštita biodiverziteta i geodiverziteta KS kroz uspostavu i jačanje

institucionalnog, pravnog i ekonomskog okvira za realizaciju efikasnih mjera,

➢ Strateški cilj 2. Održiva upotreba prirodnih resursa,

➢ Strateški cilj 3. Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda,

➢ Strateški cilj 4. Upravljanje kvalitetom zraka,

➢ Strateški cilj 5. Minimiziranje/otklanjanje rizika po ljudsko zdravlje, biodiverzitet,

prirodno i graditeljsko nasljeđe,

➢ Strateški cilj 6. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljišnim prostorom u funkciji sistema

zaštite životne sredine,

➢ Strateški cilj 7. Smanjenje količina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz


➢ Strateški cilj 8. Osiguranje sistemskog praćenja parametara za ocjenu stanja okoliša.

Iz strateških ciljeva izvedeni su posebni ciljevi koji će biti korišteni u višekriterijumskoj

analizi planskih rješenja.

Tabela br. 12. Opšti i posebni ciljevi strateške procjene uticaja na okoliš

STRATEŠKI CILJ POSEBNI CILJEVI

Strateški cilj 1

Zaštita biodiverziteta i geodiverziteta KS

kroz uspostavu i jačanje institucionalnog,

pravnog i ekonomskog okvira za

realizaciju efikasnih mjera

Zaštita vrsta i staništa

Zaštita geodiverziteta

Zaštita biološke raznolikosti

Strateški cilj 2 Održiva upotreba prirodnih resursa Zaštita šuma i šumskog

zemljišta

Strateški cilj 3 Postizanje i održavanje dobrog stanja

površinskih i podzemnih voda

Zaštita površinskih i

podzemnih voda od

zagađenja

Strateški cilj 4 Upravljanje kvalitetom zraka Zaštita zraka od zagađenja

Klimatske promjene

Strateški cilj 5

Minimiziranje/otklanjanje rizika po

ljudsko zdravlje, biodiverzitet, prirodno i

graditeljsko nasljeđe

Zaštita prirodnih dobara i

pejzaža


85 |Strana

Strateški cilj 6

Korištenje, zaštita i upravljanje

zemljišnim prostorom u funkciji sistema

zaštite životne sredine

Zaštita kulturno istorijskog

naslijeđa

Zaštita zemljišta od

zagađenja

Strateški cilj 7 Uspostavljanje otpadom Uspostavljanje integralnog

sistema upravljanja otpadom

Strateški cilj 8 Osiguranje sistemskog praćenja

parametara za ocjenu stanja okoliša

Uspostavljanje monitoringa

okoliša

Kontrola i smanjenje nivoa

buke

Kontrola i smanjenje nivoa

svjetlosnog zagađenja

4.1 Izbor indikatora

Za svaki od postavljenih posebnih ciljeva strateške procjene definisani su indikatori u

odnosu na koje se ocjenjuju planska rješenja. Svrha njihovog korištenja je u usmjeravanju

planskih rješenja ka ostvarenju ciljeva koje postavljaju, i neophodni su kao ulazni podaci za

svako planiranje.

Tabela br. 13. Posebni ciljevi i indikatori vrednovanja značajnih uticaja plana na životnu sredinu

STRATEŠKI CILJ POSEBNI

CILJEVI INDIKATOR

Zaštita biodiverziteta i

geodiverziteta KS kroz

uspostavu i jačanje

institucionalnog, pravnog

i ekonomskog okvira za

realizaciju efikasnih

mjera

Zaštita vrsta i

staništa

Broj i veličina predjela sa malim

antropogenim uticajem koji

omogućuju prirodne uslove za život i

boravak biljnog i životinjskog svijeta

Zaštita

geodiverziteta

Razvijena mreža zaštićenih objekata

radi očuvanja zapisa i svjedočanstava

prošlosti na predmetnoj teritoriji,

Inventar objekata geonaslijeđa

geoloških, paleontoloških,

geomorfoloških, speleoloških i

neotektonskih objekata

Zaštita biološke

raznolikosti

Površine pod izabranim značajnim

ekosistemima, odnosno procjena

trendova u postojećim oblastima

identifikovanih značajnih ekosistema

(površina odabranih vrsta ekosistema

km2 ili ha).

Održiva upotreba

prirodnih resursa

Zaštita šuma i

šumskog zemljišta

Udio šumskog zemljišta (%) u

ukupnom zemljištu, tj. udio prirodnog i

zasađenog šumskog zemljišta u

ukupnom zemljišnom fondu.


86 |Strana

Postizanje i održavanje

dobrog stanja površinskih

i podzemnih voda

Zaštita površinskih i

podzemnih voda od

zagađenja

Fizičko-hemijske i bakteriološke

karakteristike površinskih i

podzemnih voda, tj. karakteristike

vode koje ukazuju na njen kvalitet i

odnos u poređenju sa propisanim ili

preporučenim vrijednostima za kvalitet

vode za piće.

BPK5 u vodotocima, tj. količina

kiseonika potrebna ili potrošena za

mikrobiološko razlaganje (oksidaciju)

organskih materija u vodi (mg/l

kiseonika potrošenog u pet dana na

konstantnoj temperaturi 20°).

Prisustvo fekalnih bakterija u vodi za

piće, tj. udio vode za piće koja sadrži

koncentracije fekalnih bakterija (%).

Način prečišćavanja otpadnih voda,

odnosi se na pitanje postojanja uređaja

za prečišćavanje otpadnih voda i

procenat otpadnih voda koje se

prečišćavaju, tj. udio otpadnih voda

koje se podvrgavaju nekom obliku

tretmana (%).

Karakter i struktura otpadnih voda,

tj. kvalitet otpadnih voda u odnosu na

propisani nivo (za recipijenta).

Količine korištene vode.

Broj priključenih objekata na

prečistač.

Upravljanje kvalitetom

zraka

Zaštita zraka od

zagađenja

Ambijentalne koncentracije

zagađujućih materija, tj. podaci o

kvalitetu zraka izraženi prosječnim

vrijednostima koncentracija polutanata

za pojedine godine u poređenju sa

vrijednostima prema važećim

zakonskim propisima. Dakle, zagađenja

zraka ozonom, CO, SO2, NOx, lebdeće

čestice (µg/m3, ppm ili ppb; ili broj

dana % kada su prekoračene granične

vrijednosti emisije).

Broj automobila u ljetnom/zimskom

periodu.

Broj ložišta po vrsti energenta.

Klimatske promjene

Praćenje klimatskih ekstrema koji se

pojavljuju na širem području i to

ekstremnih temperatura i padavina.


87 |Strana

Praćenje nivoa CO2 itd u zraku.

Analiza smanjenja šumskog i

poljoprivrednog zemljišta na račun

građevinskog.

Minimiziranje/otklanjanje

rizika po ljudsko zdravlje,

biodiverzitet, prirodno i

graditeljsko nasljeđe

Zaštita prirodnih

dobara i predjela i

njihovo održivo

korištenje

Udio zaštićenih oblasti u odnosu na

ukupnu površinu tj. površina

zaštićenih ekosistema izražena kao udio

u ukupnoj površini ekosistema (%).

Korištenje, zaštita i

upravljanje zemljišnim

prostorom u funkciji

sistema zaštite životne

sredine

Zaštita zemljišta od

zagađenja

Zagađivanje, degradacija i

destrukcija zemljišta (od čega su

pojedini negativni uticaji razmatrani

pojedinačno) odnosi se na promjene

fizičkog i hemijskog stanja zemljišta,

izražena kroz veličinu područja (ha) i

intenzitet promjena sa pogoršanjem ili

poboljšanjem stanja.

Zemljište ugroženo procesom erozije,

tj. mjera veličine zemljišta (ha)

ugrožena erozivnim procesima i njegov

udio u ukupnoj predmetnoj teritoriji

(%).

Kontrola i mjerenje kvaliteta

zemljišta, tj. način na koji se vrši

kontrola zemljišta (organizovana

kontrola zemljišta ili pojedinačna

mjerenja).

Prisustvo opasnih i štetnih organskih

i neorganskih materija, tj. prisustvo

potencijalno štetnih ekoloških uticaja

na zemljište (sadržaj radionuklida i dr.).

Kvaliteta zemljišta nakon

zasnježivanja, odnosno po topljenju

vještački proizvedenog sniježnog

pokrivača.

Uspostavljanje otpadom

Uspostavljanje

integralnog sistema

upravljanja otpadom

Stvaranje otpada, odnosno godišnja

količina komunalnog čvrstog otpada i

drugih vrsta otpada.

Količina otpada koji se podvrgava

tretmanu, tj. udio otpada koji se

podvrgava reciklaži, kompostiranju i dr.

Osiguranje sistemskog

praćenja parametara za

ocjenu stanja okoliša

Kontinuiran

monitoring osnovnih

komponenti životne

sredine

Uspostavljen monitoring osnovnih

komponenti životne sredine kojim se

sakupljaju i sistematizuju rezultati

mjerenja kvaliteta zraka, voda,

zemljišta.


88 |Strana

Monitoring buke,

vibracija,

svjetlosnog

zagađenja i

elektromagnetnih

zračenja koji su

posljedica ljudskih

aktivnosti

Uspostavljen monitoring kojim se

sakupljaju i sistematizuju rezultati

mjerenja buke, vibracija, svetlosnog

zagađenja i elektromagnetnih zračenja.


89 |Strana

5 ZNAČAJNI UTICAJI PLANA

5.1 Metodologija procjene uticaja

Vrednovanje značajnih uticaja planskih aktivnosti na životnu sredinu izvršeno je putem

kvalitativne analize i evaluacije mogućih uticaja. Značaj uticaja moguće je utvrditi prema

kriterijumima koji se koriste kao pravila, norme ili mjerila koje treba uvažavati u postupku

ocjenjivanjam utvrđivanja ciljeva i određivanju prioriteta u planiranju prostora.

Kao ključni kriterijumi za vrednovanje uticaja ističu se značaj i veličina uticaja. Značaj

uticaja predstavlja obim fizičkog prostora koji može biti izložen djelovanju promjena u sredini.

Veličina uticaja predstavlja prikaz štete ili koristi od procjenjenog djelovanja na životnu

sredinu, koji se prema veličini promjena ocjenjuju kao negativne i pozitivne promjene.

Vrednovanje karakteristika značajnih uticaja izvršeno je prema kriterijumima koji odgovaraju

vrsti planskog dokumenta.

Značaj uticaja procjenjuje se u odnosu na veličinu (intenzitet) uticaja i prostorne razmjere

na kojima se može ostvariti uticaj. Uticaji, odnosno efekti, planskih rješenja, prema veličini

promjena se ocjenjuju brojevima od -3 do +3, gdje se znak minus odnosi na negativne, a znak

plus na pozitivne promjene, kako je prikazano u Tabeli br. 6. Ovaj sistem vrednovanja

primjenjuje se kako na pojedinačne indikatore uticaja, tako i na srodne kategorije preko zbirnih

indikatora.

Tabela br. 14. Kriterijumi za ocjenjivanje veličine uticaja

Veličina uticaja Oznaka O p i s

Kritičan - 3 Jak negativan uticaj

Veći - 2 Veći negativan uticaj

Manji - 1 Manji negativni uticaj

Nema uticaja ili

nejasan uticaj 0 Nema uticaja, nema podataka ili nije primenjivo

Pozitivan + 1 Manji pozitivni uticaj

Povoljan + 2 Veći pozitivan uticaj

Vrlo povoljan + 3 Jak pozitivan uticaj

Vjerovatnoća da će se neki procjenjeni uticaj dogoditi u stvarnosti takođe predstavlja

važan kriterijum. Vjerovatnoća uticaja određuje se prema skali prikazanoj u sledećoj tabeli:

Tabela br. 15. Skala za procjenu vjerovatnoće uticaja

Vjerovatnoća Oznaka Opis

100% VV uticaj izvjesan

više od 50% V uticaj vjerovatan

manje od 50% M uticaj moguć

manje od 1% N uticaj nije vjerovatan


90 |Strana

Tabela br. 16. Skala za procjenu vremenske dimenzije uticaja

Vremenska

dimanzija uticaja

Vremenska dimenzija, odnosno

trajanje uticaja u odnosu na

vremenski horizont plana

Trajanje

uticaja

kratkoročan (k)

srednjoročan (sr)

dugoročan (d)

Učestalost

uticaja

povremen (p)

stalan (St)

Na osnovu kriterijuma procjene veličine, prostornih razmjera, te na osnovu vjerovatnoće

i učestalosti uticaja planskih rješenja na cilјeve strateške procjene, vrši se evaluacija značaja

identifikovanih uticaja za ostvarivanje cilјeva strateške procjene.

Uticaji od strateškog značaja za plan su oni koji imaju jak ili veći (pozitivan ili negativan,

npr. u rangu -2, -3, +2,+3) efekat, čiji je uticaj izvjestan i koji imaju stalan karakter. Na osnovu

procjene uticaja pojedinačnih planskih rješenja na ciljeve strateške procjene, utvrđuju se

značajni strateški uticaji.

Tabela br. 17. Evaluacija uticaja

Vrsta uticaja / značaj uticaja

Strateški značajan

uticaj

Strateški veoma

značajan uticaj

pozitivan 2+, VV, St, 3+, VV, St,

negativan 2-, VV, St, 3-, VV, St,

neutralan


91 |Strana

5.2 Analiza i evaluacija mogućih uticaja

Planske aktivnosti definisane Izmjenana i dopunama RP SRP Bjelašnica, a koje će biti

predmet analize i evaluacije mogućih uticaja su sledeće:

1. U oblasti URBANIZMA predviđena su sljedeća planska rješenja:

1.1 Izgradnja novih skijaških staza,

1.2 Izgradnja novih žičara i ski liftova,

1.3 Izgradnja smještajnih kapaciteta izrazito individualnog, apartmanskog karaktera, sa

slobodnostojećim apartmanima i vikendicama,

1.4 Izgradnja otvorenih sportsko-rekreativnih sadržaja - spotrskih terena, igrališta,

1.5 Izgradnja sportske dvorane,

1.6 Izgradnja smještajno-ugostiteljskih objekata - hoteli, restorani.

2. U oblasti SAOBRAĆAJA predviđena su sljedeća planska rješenja:

2.1 Izgradnja nove saobraćajnice koja se pruža sjevernim i sjeverozapadnim podnožjem

brda Durmiševac,

2.2 Rekonstrukcija postojećih saobraćajnica,

2.3 Izgradnja heliodroma,

2.4 Izgradnja višeetažne garaže,

2.5 Izgradnja biciklističkih staza.

3. U oblasti VODOVODA predviđena su sljedeća planska rješenja:

3.1 Formiranje vještačkog jezera na lokaciji Babin do,

3.2 Izgradnja vodozahvata na lokacijama izvorišta Veloko vrelo i Prštetak,

3.3 Izgradnja pumpnih stanica na lokacijama Pandurica, Prštetak, Crni Vrh i Gornja

Grkarica,

3.4 Izgradnja rezervoara na lokacijma Šiljak, Javorov do i Štinji do,

3.5 Izgradnja cjevovodne mreže u ukupnoj dužini od cca 20,5 km,

3.6 Rekonstrukcija postojeće distributivne vodovodne mreže u dužini od cca 1,2 km.

4. U oblasti KANALIZACIJE predviđena u sljedeća planska rješenja:

4.1 Izgradnja lokalnog prečistača za tretman otpadnih (sanitarnih) voda kapaciteta 8.500

ES na lokalitetu Gornje Grkarice,

4.2 Izgradnja bioprečistača na lokalitetu Kasov do,

4.3 Izgradnja primarne i sekundarne kanalizacione mreže,

4.4 Rekonstrukcija posotojećeg primarnog kolektora,

4.5 Izgradnja oborinske kanalizacije,

4.6 Izgradnja oborinskih kanala.


92 |Strana

5. U oblasti TOPLIFIKACIJE I GASIFIKACIJE predviđena su sljedeća planska

rješenja:

5.1 Izgradnja polietilenskog gasovoda prečnika Φ225 mm,

5.2 Izgradnja dvije gasne redukcione stanice, za reduciranje pritiska sa 3(4)bar na nivo

niskotlačne distributivne mreže 0,1(0,2)bar, u obuhvatima Bukova ravan i Bjelašnica

– II faza,

5.3 Produženje postojećih dionica mreže gasa srednjeg pritiska 3(4)bar. Planirana gasna

mreža obuhvata dionice koje su predviđene ranije u obuhvatima UP „Gornja

Grkarica“ i IDUP „Bjelašnica – I faza“,

5.4 Izgradnja nove dionicu mreže gasa srednjeg pritiska 3(4)bar za planirane hotele Kasov

Do,

5.5 Produženje gasovoda do planiranih objekata u obuhvatu UP „Štinji Do“,

5.6 Izgradnja pojedinačnih kotlovnica na energent tečni naftni gas (LPG), kompresovani

prirodni gas (CNG) ili biomasu.

6. U oblasti ENERGETIKE I JAVNE RASVJETE predviđena su sljedeća planska

rješenja:

6.1 Izgradnja TS 110/20 kV na lokaciji predviđenoj za izgradnju velikog turističkog

kompleksa Buroy Ozon,

6.2 Nastavak aktivnosti na rekonstrukciji distributivne mreže,

6.3 Rekonstrukcija postojeće TS Bjelašnica 2x4 MVA,

6.4 Izgradnja novih podzemnih 10(20) kV elektro vodova,

6.5 Izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV (SF6).


93 |Strana

Tabela br. 18 Prikaz intenziteta uticaja planskih rješenja u odnosu na strateške ciljeve zaštite životne sredine, kroz ocjene od –3 do +3

CILjEVI STRATEŠKE PROCJENE

PLANSKA RJEŠENjA

1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6.

1. Zaštita staništa -2 -2 -1 -1 -1 0 -1 0 -1 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Zaštita biološke raznolikosti -2 -2 -1 -1 -1 0 -1 0 -1 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Zaštita šuma i šumskog zemljišta -2 -2 -1 -1 -1 0 -1 0 -1 0 0 0 0 0 0 0 0

4. Zaštita površinskih i podzemnih voda od

zagađenja -1 0 0 0 0 0 0 +1 0 +1 +1 0 0 0 0 0 0

5. Zaštita zraka od zagađenja -1 -1 0 0 0 0 -1 +1 -1 +1 +1 0 0 0 0 0 0

6. Klimatske promjene -1 -1 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

7. Zaštita prirodnih dobara i pejzaža -1 -1 0 -1 -1 -1 -1 0 -1 0 0 +2 0 0 0 0 0

8. Zaštita kulturno istorijskog naslijeđa 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9. Zaštita zemljišta od zagađenja -1 -1 0 0 0 0 -1 0 -1 +1 +1 0 0 0 -1 -1 -1

10. Uspostavljanje integralnog sistema

upravljanja otpadom 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

11. Uspostavljanje monitoringa okoliša 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 +1 0 0 0 0

12. Kontrola i smanjenje nivoa buke -1 -1 -1 -2 -1 -1 -2 +1 -2 +2 +2 0 0 0 0 0 0


94 |Strana


PLANSKA RJEŠENjA

4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5.

1. Zaštita staništa 0 0 0 0 0 0 -1 0 -1 -1 -1 0 -1 -1 0 -1 -1

2. Zaštita biološke raznolikosti 0 0 0 0 0 0 -1 0 -1 -1 -1 0 -1 -1 0 -1 -1

3. Zaštita šuma i šumskog zemljišta 0 0 0 0 0 0 -1 0 -1 -1 -1 0 +1 +1 0 +1 +1


zagađenja +2 +2 +2 +2 +2 +2 -1 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 0

5. Zaštita zraka od zagađenja 0 0 0 0 0 0 +2 +1 +2 +2 +2 +1 0 0 0 0 0

6. Klimatske promjene 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

7. Zaštita prirodnih dobara i pejzaža 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

8. Zaštita kulturno istorijskog naslijeđa 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9. Zaštita zemljišta od zagađenja +2 +2 +2 +1 +2 +2 -1 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 0


upravljanja otpadom 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

11. Uspostavljanje monitoringa okoliša +2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12. Kontrola i smanjenje nivoa buke -1 -1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0


95 |Strana

Tabela br. 19. Prikaz vjerovatnoće i vremena trajanja uticaja planskih rješenja u odnosu na strateške ciljeve zaštite životne sredine


PLANSKA RJEŠENjA

1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6.

1. Zaštita staništa VV/

st

VV/

st V/st V/st V/st / V/st / M/p / / / / / / / /

2. Zaštita biološke raznolikosti VV/

st

VV/


3. Zaštita šuma i šumskog zemljišta VV/

st

VV/



zagađenja M/p / / / / / /

M/s

t /

M/s

t

M/s

t / / / / / /

5. Zaštita zraka od zagađenja V/st V/st / / / / V/st V/st V/p M/s

t

M/s

t / / / / / /

6. Klimatske promjene V/st V/st / / / / V/st / / / / / / / / / /

7. Zaštita prirodnih dobara i pejzaža V/st V/st / V/st M/s

t

M/s

t V/st / M/p / /

VV

/st / / / / /

8. Zaštita kulturno istorijskog naslijeđa / / / / / / / / / / / / / / / / /

9. Zaštita zemljišta od zagađenja V/st V/st / / / / M/s

t / M/p V/st / / / / M/p M/p M/p


upravljanja otpadom / / / / / / / / / / / / / / / / /

11. Uspostavljanje monitoringa okoliša / / / / / / / / / / / / / / / / /

12. Kontrola i smanjenje nivoa buke VV/

p

VV/

p

VV

/p

VV

/p M/p M/p

VV

/st V/st

VV

/p

VV

/st

VV

/st / / / / / /


96 |Strana


PLANSKA RJEŠENjA

4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5.

1. Zaštita staništa / / / / / / V/p / M/st M/st M/st / M/st M/st / V/p M/p

2. Zaštita biološke raznolikosti / / / / / / V/p / M/st M/st M/st / M/st M/st / V/p M/p

3. Zaštita šuma i šumskog zemljišta / / / / / / V/p / M/st M/st M/st / M/st M/st / VV/

p M/p


zagađenja VV/s

t V/st

VV/

st

VV/

st

VV/

st

VV/

st V/p / M/st M/st M/st / / / / / /

5. Zaštita zraka od zagađenja / / / / / / VV/

st V/st

VV/

st

VV/

st

VV/

st V/st / / / / /

6. Klimatske promjene / / / / / / / V/st V/st V/st V/st V/st / / / / /

7. Zaštita prirodnih dobara i pejzaža / / / / / / / / / / / / / / / / /

8. Zaštita kulturno istorijskog naslijeđa / / / / / / / / / / / / / / / / /

9. Zaštita zemljišta od zagađenja VV/s

t V/st

VV/

st

VV/

st

VV/

st

VV/

st

VV/

p / M/st M/st M/st / / / / / /


upravljanja otpadom / / / / / / / / / / / / / / / / /

11. Uspostavljanje monitoringa okoliša M/p / / / / / / / / / / / / / / / /

12. Kontrola i smanjenje nivoa buke M/st M/p / / / / / / / / / / -1 / / / /


97 |Strana

Prilikom strategijske procjene uticaja Plana na okoliš polazi se od činjenice da će se

provedbom planiranih aktivnosti poštivati sve zakonom propisane odredbe. Isto tako, za sve

komponente okoliša po principu predostrožnosti procijenjen je najgori mogući scenarij uticaja.

Stoga, takva procjena treba pomoći prilikom definisanja projektnog nivoa kada će planirane

aktivnosti biti definisane u formi zahvata za koje će se provoditi procjena ili ocjena o potrebi

procjene uticaja na okoliš i ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.

U sledećoj tabeli prikazan je detaljn

Tabela br. 20. Evaluacija strateški zanačajnih uticaja

Plansko rješenje

Identifikacija i

evaluacija značajnih

uticaja Obrazloženje

Oznaka

strateškog

cilja

Rang

1.1 Izgradnja novih

skijaških staza

1

-2, VV/st

Za potrebe izgradnje novih skijaških staza

potrebno je izvršiti sječu šume.

U tom slučaju doći će do narušavanja staništa,

biološke raznolikosti, a najznačajniji uticaj je na

šume i šumsko zemljište.

2

3

1.2 Izgradnja novih žičara i

ski liftova

1

-2, VV/st

Za potrebe izgradnje izgradnje novih žičara i ski

liftova potrebno je izvršiti sječu šume.

U tom slučaju doći će do narušavanja staništa,

biološke raznolikosti, a najznačajniji uticaj je na

šume i šumsko zemljište.

2

3

1.4 Izgradnja otvorenih

sportsko-rekreativnih

sadržaja - spotrskih terena,

igrališta

12 -2,VV/p

Izgradnjom novih sportsko-rekreativnih sadržaja

doće do zauzimanja i trajnog gubitka zemljišta,

narušavanja pejzažnih karakteristika prostora,

povećanja nivoa vanjske buke.

2.1 Izgradnja nove

saobraćajnice koja se pruža

sjevernim i

sjeverozapadnim

podnožjem brda

Durmiševac

12 -2, VV/st

Izgradnjom nove trase puta, doći će do, povećanja

nivoa buke. Izgradnjom puta, doći će do

zaposjedanja i zagađenja zemljišta u zoni puta,

povećane emisije u zrak iz saobraćaja, te sječe

šume u putnom pojasu.

2.3 Izgradnja heliodroma 12 -2, VV/p Izgradnjom heliodroma doći će do povećanog

nivoa vanjske buke.

2.4 Izgradnja višeetažne

garaže 12 +2, VV/st

Izgradnja višeetažne garaže smanjiće opterećenje

emisija zagađujućih materija iz automobila

korisnika sadržaja SRP Bjelašnica. Smanjenje

buke u odnosu na otvorene parking zone. Kao i

bolju kontrolu otpadnih materija iz automobila

prouzrokovanih nekontrolisanim curenjem ulja i

maziva iz automobila.

2.5 Izgradnja biciklističkih

staza 12 +2, VV/st

Izgradnjom biciklističkih staza u svrhu turističke

ponude smanjiće se pritisak od saobraćaja, tj.

smanjiće se zagađenje zraka, nivo buke i emisija

gasova.

4.1 Izgradnja lokalnog

prečistača za tretman

otpadnih (sanitarnih) voda

kapaciteta 8.500 ES na

lokalitetu Gornje Grkarice

4 +2, VV/st

Prečistač za tretman otpadnih voda povoljno će

uticati na zaštitu voda od zagađenja, kao i zaštitu

zemljišta od zagađenja sprječavajući da otpadne

vode dospiju u podzemne i površinske vode i

zemljište. Takođe, postoje i negativni uticaji do

kojih je moguće doći ukoliko dodje do incidentnih 9 +2, VV/st


98 |Strana

slučajeva. Takav scenario potrebno je predvidjeti

te prilikom projektovanja i kasnijeg korišćenja

postrojenja postupati sa najvećim oprezom.

4.2 Izgradnja bioprečistača

na lokalitetu Kasov do

4 +2, VV/st

Bioprečistač povoljno će uticati na zaštitu voda od

zagađenja, kao i zaštitu zemljišta od zagađenja

sprječavajući da otpadne vode dospiju u

podzemne i površinske vode i zemljište. 9

4.3 Izgradnja primarne i

sekundarne kanalizacione

mreže

4

+2, VV/st

Izgradnja primarne i sekundarne kanalizacione

mreže povoljno će uticati na zaštitu voda od



podzemne i površinske vode i zemljište. Prilikom

izgradnje kanalizacione mreže doći će do

privremenih negativnih uticaja koji se po

završetku potpuno neutralizuju (zemljište,

vegetacija i sl.)

9

4.4 Rekonstrukcija

posotojećeg primarnog

kolektora

4 +2, VV/st

Rekonstrukcija posotojećeg primarnog

kolektora povoljno će uticati na zaštitu voda od



podzemne i površinske vode i zemljište.

4.5 Izgradnja oborinske

kanalizacije

4

+2, VV/st

Izgradnja oborinske kanalizacije povoljno će

uticati na zaštitu voda od zagađenja, kao i zaštitu



zemljište. 9

4.6 Izgradnja oborinskih

kanala.

4

+2, VV/st

Izgradnja oborinskih kanala povoljno će uticati

na zaštitu voda od zagađenja, kao i zaštitu



zemljište.

9

5.1 Izgradnja polietilenskog

gasovoda prečnika Φ225

mm

5 +2, VV/st

Ulaganje u izgradnju i modernizaciju gasovoda

povoljno je sa stanovišta zaštite kvaliteta zraka. U

odnosu na ostale energente, gas je najpovoljniji

jer:

− prirodni gas proizvodi manje stakleničkih

gasova po jedinici energije od drugih čvrstih i

tečnih goriva.

− prirodni gas emituje daleko manje količine

polutanata po jedinici energije u odnosu na

čvrsta i tečna goriva, doprinoseći tako boljem

kvalitetu zraka.

5.3 Produženje postojećih

dionica mreže gasa srednjeg

pritiska 3(4) bar. Planirana

gasna mreža obuhvata

dionice koje su predviđene

ranije u obuhvatima UP

„Gornja Grkarica“ i IDUP

„Bjelašnica – I faza“

5 +2, VV/st

5.4 Izgradnja nove dionicu

mreže gasa srednjeg pritiska

3(4) bar za planirane hotele

Kasov Do

5 +2, VV/st

5.5 Produženje gasovoda do

planiranih objekata u

obuhvatu UP „Štinji Do“

5 +2, VV/st


99 |Strana

Iz prethodne tabele može se izvući nekoliko najbitnijih zaklјučaka:

• Od ukupno 118, identifikovano je 26 uticaja koji ostvaruju značajan efekat u odnosu na

cilјeve SPU,

• Strateška procjena je identifikovala izgradnju skijaških staza, žičara i ski liftova kao najveće

opterećenje po životnu sredinu na području Plana. Degradacija prostora koja se dešava

izgradnjom skijaških staza, žičara i ski liftova utiče negativno na biološku raznolokost, na

postojeća staništa i šume i šumsko zemljište.

• Druga oblast sa najviše planskih rješenja koja prozrokuju veće negativne uticaje na životnu

sredinu je infrastruktura i izgradnja otvorenih sportsko-rekreativnih sadržaja - spotrskih

terena, igrališta. Izgranja nove saobraćajnice i sportsko-rekreativnih sadržaja - spotrskih

terena, igrališta najviše će uticati na zauzimanje zemljišta i na povaćanje nivoa vanjske buke.

• Planske aktivnosti u Izgradnja višeetažne garaže, izgradnja biciklističkih staza, izgradnja

lokalnog prečistača za tretman otpadnih (sanitarnih) voda, izgradnja primarne i sekundarne

kanalizacione mreže, izgradnja oborinske kanalizacije, izgradnja polietilenskog gasovoda

prečnika Φ225 mm, imaju uglavnom veće pozitivne uticaje na strateške cilјeve zaštite

životne sredine.

• Planske aktivnosti ponekad imaju dvojak karakter, odnosno, na određen segment životne

sredine pojedina aktivnost može uticati negativno, dok na drugi utiče pozitivno. To je slučaj

sa planskom aktivnosti izgradnja lokalnog prečistača za tretman otpadnih (sanitarnih) voda.

U suštini ova planska aktivnost ima velike pozitivne uticaje na predmetno područje, ali može

doći do negativnih uticaja ukoliko dodje do incidentnih slučajeva. Takav scenario potrebno

je predvidjeti te prilikom projektovanja i kasnijeg korišćenja postrojenja postupati sa

najvećim oprezom.

• Slična situacija se dešava i kada su u pitanju planske aktivnosti poput Izgradnja primarne i

sekundarne kanalizacione mreže ili Izgradnja nove dionicu mreže gasa srednjeg pritiska 3(4)

bar za planirane hotele Kasov Do. U ovakvim slučajevima dolazi do negativnih uticaja na

biljni pokrivač i zemljište. Ti negativni uticaji su privremenog karaktera i po završetku

planske aktivnosti (završetku radova) stanje životne sredine se veoma brzo vraća u

prethodno stanje.


100 |Strana

6 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA, UKLJUČUJUĆI MJERE

SPRJEČAVANJA, SMANJENJA, UBLAŽAVANJA I

KOMPENZACIJE NEPOVOLJNIH UTICAJA PROVEDBE

PLANA ILI PROGRAMA NA OKOLIŠ

Na osnovu identifikovanih značajnih uticaja, koji se javljaju kao posljedica planskih

rješenja predviđenih kroz Izmjene i dopune Regulaciongo plana Sporstsko rekreativnog

područja Bjelašnica, u nastavku su definisane mjere za pojedine segmente životne sredine, koje

potrebno preduzimati tokom realizacije regulacionog plana.

Mjere za ublažavanje uticaja Planska aktivnost

KVALITET ZRAKA I KLIMATSKE PROMJENE

1. Uspostaviti praćenje kvaliteta vazduha, koje bi

omogućilo praćenje trenda zagađenja kao i potreba

smanjenja prometa individualnih motornih vozila, kao

i tokom zimskih mjeseci zagađenja iz ložišta.

Planke aktivnosti iz oblasti

Saobraćaja i Toplifikacije i

gasifikacije

2. U svrhu očuvanja kvaliteta zraka koristiti energente za

zagrijavanje objekata (izgrađeni i planirani) kao što su

električna energija ili plin s obzirom da se raspolaže

dovoljnim količinama ovih energenata, te vršiti strogu

kontrolu energenata koja se koriste.

Prilikom izgradnje smještajnih,

smještajno-ugostiteljskih

kapaciteta i sportske dvorane.

3. Očuvanje šuma i šumskog zemljišta u što većem

obimu. Sve planske aktivnosti.

TLO

4. Primjenom propisa i dobre građevinske prakse

moguće je izbjeći akcidentne situacije koje mogu

dovesti do onečišćenja zemljišta.

Sve planske aktivnosti.

5. Predvidjeti i projektovati zaštitu tla od erozije na

nagibima većima od 20 %. Sve planske aktivnosti.

6. U toku projektovanja kroz geotehničke projekte treba

izraditi tehnička rješenja koja će osigurati mehaničku

i hidrauličku stabilnost padina i građevina, uz

korištenje prirodnih gradiva kojima će se novonastale

građevine uklopiti u postojeći okoliš.

Uvažavajući činjenicu da pojedini zahvati imaju

međusobni utjecaj po pitanju stabilnosti terena, u fazi

istraživanja i projektovanja treba primjenjivati

cjeloviti pristup, tj. tehnička rješenja za osiguranje

stabilnosti na pojedinim zahvatima moraju biti

međusobno usklađena kako bi se osigurala stabilnost

terena na cijelom područja IDRP-a.

Sve planske aktivnosti.


101 |Strana

7. Izrada Operativnog plana za postupke zimskog

održavanja (korištenje soli i drugih sredstava za

odleđivanje) vodeći prvenstveno računa o zaštiti voda

i zemljišta, a zatim i o globalnim problemima zaštite

životne sredine. Plan treba uključiti:

- Definisanje odgovarajućih lokacija i načina

skladištenja hemikalija koje se koriste pri

održavanju puta i okolnog ambijenta (so, gnojiva,

pesticidi itd.), a koje trebaju biti izvan osjetljivih

zona.

- Upotrebu sredstva treba svesti na minimum

ispravnim predviđanjem stanja puta.

Planske aktivnosti u oblasti

saobraćaja.

ŠUMARSTVO

8. Uskladiti dinamiku izgradnje i rekonstrukcije te

održavanja zahvata i sadržaja s aktivnostima održivog

upravljanja šumama u svrhu racionalnog korištenja

prostora i ekološke prihvatljivosti za šumski

ekosistem.

Sve planske aktivnosti

9. Posebnu pažnju obratiti da se ne zauzme veća

površina šuma i šumskog zemljišta od planirane. Sve planske aktivnosti

10. Rubna stabla zaštiti prilikom šumarskih i

građevinskih radova. Sve planske aktivnosti

11. Spriječiti odlaganje građevinskog i biljnog otpada na

šumske površine. Sve planske aktivnosti

12. Prilikom radova (sječe, izvlačenja drvne mase,

građevinskih radova) potrebno je evidentirati dijelove

površine s većim nagibom (preko 20o) te radove

izvoditi postupno, u fazama uz primjenu potrebnih

geotehničkih zahvata stabilizacije tla prije pojave

same erozije, klizišta i izvala stabala. Radi sigurnosti

korisnika, sve radove (šumarske i ostale) je potrebno

provesti u koordinaciji s ostalim korisnicima prostora

(Javne ustanove, planinarska društva, sportska društva

i sl).


13. Prije i prilikom proširenja skijaških staza, potrebno je

provesti detaljnije istraživanje prirodnih

karakteristika (geološka podloga i tlo, orografske i

hidrografske prilike, vegetacija i sl.) na predviđenim

koridorima skijaških staza radi utvrđivanja uticaja

planiranih zahvata na šumu u svrhu donošenja

adekvatnih mjera zaštite šuma kroz obveznu izradu

studije utjecaja na okoliš.

Izgradnja novih skijaških staza

i ski liftova


102 |Strana

14. U svrhu biološke sanacije terena tokom izgradnje i

održavanja koristiti autohtono drveće i rastinje

navedeno u šumskoprivrednim osnovama u svrhu

zaštite šumskog ekosistema te smanjenje unosa

invazivnih vrsta.


POVRŠINSKE I PODZEMNE VODE

15. Kvalitet otpadnih voda, koje se upuštaju u javnu

kanalizaciju, uskladiti sa odgovarajućim pravilnicima,

kao što je poštovanje graničnih vrijednosti definisanih

u „Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u

okoliš i sisteme javne kanalizacije“ (Službene novine

Federacije BiH", br. 101/15, 1/16 i 101/18).


Kanalizacije.

16. Obavezno priključivanje na kanalizacioni sistem svih

postojećih i planiranih objekata.


Urbanizma i Kanalizacije.

17. Zadržati planirani sistem sanitarne kanalizacije kao i

odredbe u IDRP SRP Bjelašnica kojom je definisan

način rješavanja otpadnih (sanitarnih) vod.


Kanalizacije.

18. Projektovati i održavati novo akumulacijsko jezero na

način da se maksimalno naturaliziraju negativni

uticaji na okoliš.


Vodovoda.

19. Odrediti način korištenja vode za zasnježivanje (tj.

punjenja akumulacije) u skladu sa relevantnim

zakonskim aktima odrediti posebne uslove za

zahvatanje vode iz izvora, osiguraju dovoljne količine

vode za postojeće korisnike.


Vodovoda.

20. Konstrukcije objekta za prečišćavanje otpadnih voda,

moraju garantovati vodonepropusnost, tj. ne smije se

dozvoliti procjeđivanje otpadnih voda.


Kanalizacije.

21. Sve atmosferske vode u neposrednoj zoni

rijeka/izvorišta moraju biti kanalisane i sprovedene do

recipijenta.


Kanalizacije.

22. Prilikom projektovanja postrojenja za prečišćavanje

otpadnih voda prilagoditi kapacitet u skladu sa

povećanim brojem posjetilaca.


Kanalizacije.

23. Prilikom projektovanja detaljno definisati način

tretiranja mulja iz planiranog postrojenja za



Kanalizacije.

PEJZAŽ

24. Nakon izgradnje planiranih zahvata izvršiti sanaciju

prostora zahvaćenog radovima. Sve planske aktivnosti

25. U projektima vanjskog uređenja uvrstiti zelene

površine sa stablima koje bi vizualno doprinijele

ukupnom dojmu.

Sve planske aktivnosti iz

oblasti urbanizma i saobraćaja


103 |Strana

26. Usklađenost arhitektonskog oblikovanja i

meterijalizacije građevina u obuhvatu Plana sa

prirodnom ambijentalnom cjelinom.

Sve planske aktivnosti iz

oblasti urbanizma

27. Ograničeno krčenje i skidanje vegetacije samo na

površinama gdje je to neophodno. Sve planske aktivnosti

BUKA

28. Kontrola namjene prostora i prostorni raspored

stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na

prostore osjetljive na buku.


Urbanizma.

29. Za vrijeme građenja planiranih objekata sve

građevinske aktivnosti, uključujući vanjske

transporte, treba obavljati tokom dnevnog razdoblja

osim ukoliko je iz tehničkih razloga nemoguće izbjeći

izvođenje radova noću. Pri tomu treba primjenjivati

sve odredbe Zakona o zaštiti od buke („Službene

novine Kantona Sarajevo“, broj: 23/16) kojim se

određuju najviši dopušteni nivoi buke.


30. Smanjiti na minimum nivo buke proizvedenu

korišćenjem žičara i ski liftova (mijenjati dotrajale

dijelove, izabirati manje bučne tehnologije).


Urbanizma.

31. Uspostaviti monitoring nivoa vanjske buke, dnevni i

noćni period.

32. Uređaji, oprema i mašine koji emituju buku moraju

biti atestirani, odnosno moraju biti tako konstruisani

ili izolovani, da u spoljnu sredinu ne emituju buku

preko dozvoljenog nivoa.


BIODIVERZITET

33. Radove na uklanjanju vegetacije potrebno je izvoditi

izvan vegetacijske sezone. Sve planske aktivnosti

34. Koristiti odgovarajuću rasvjetu kako bi se

minimaliziralo svjetlosno onečišćenje.


Urbanizma, Saobraćaja i Javne

rasvjete

35. Za potrebe izvođenja radova, ne otvarati nove

pristupne puteve, kako bi se minimalizirao utjecaj na

okolna staništa.


36. Prilikom projektovanja i izgradnje saobraćajnice

izbjegavati rušenje stabala i degradaciju šumskih

površina, u skladu s tehničkim mogućnostima.


Saobraćaja

37. Tokom izgradnje i održavanja planiranih zahvata,

vrijeme izvođenja građevinskih radova koji

zahtijevaju primjenu teške mehanizacije planirati

izvan perioda najveće aktivnosti životinja kako se bi

izbjegao utjecaj gubitka staništa, buke i potencijalnog



104 |Strana

onečišćenja na životinjske vrste u vremenu parenja i

podizanja mladih.

OTPAD

38. Potrebno uspostaviti integralni sistem prikupljanja

otpada na području obuhvata IDRP Sportsko

rekreacionog centra Bjelašnica.


39. Uspostaviti sistem redovnog odvoza otpada sa svih

registrovanih mjesta, kao i stavlјanje znakova zabrane

bacanja smeća na površine van raspoređenih

kontejnera.


40. Taložnike i separatore masti i ulјa redovno čistiti, a

talog zbrinjavati u saradnji sa ovlaštenim

institucijama.

Planske aktivnosti iz oblasti

Kanalizacije

41. Izabrati najpovoljniji način zbrinjavanja mulja iz

PPOV, koji ima najmanje posljedice na okoliš.

Izgradnja lokalnog prečistača

za tretman otpadnih voda

SVJETLOSNO ZAGAĐENJE I DRUGA ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA

42. Kod planiranja, gradnje ili obnove rasvjete potrebno

je izabrati tehnička rješenja i uvažavati dostignuća i

rješenja kojima se osigurava da svjetiljke ugrađene u

rasvjetu ne uzrokuju prelaženje propisanih graničnih

vrijednosti i ispunjavaju i sve druge uvjete propisane

posebnim propisima.


43. Rasvjeta na predmetnom području mora se temeljiti

na načelima energetske efikasnosti, opravdanosti i

optimalizacije. Rasvjetna tijela i uređaji trebaju biti

isključivo ekološki, to jest moraju biti dizajnirani na

način da zadovolje najviše standarde zaštite okoliša i

najviše sigurnosne standarde.


44. Tokom faze eksploatacije pridržavati se zahtjeva

“Pravilnika o tehničkoj dokumentaciji i održavanju

elektroenergetskih objekata Elektroprenos-a

Sarajevo-PRE 001” te “Pravilnika o zaštiti na radu pri

korištenju električne struje, Sl. List SRBiH, br. 34/88;

Sl. list RBiH br. 2/92”.


Energetike i javne rasvjete

45. Provoditi periodične provjere i istraživanja, te

upozoriti lokalno stanovništvo na potencijalne

opasnosti (elektromagnetni uticaji koji mogu

prouzrokovati smetnje na uređajima).



46. Opasnost od napona koraka i dodira se otklanja

pravilnom izvedbom uzemljivačkog sistema stubnih

mjesta prema zahtjevima “Pravilnika o tehničkim

normativima za izgradnju nadzemnih

elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV




105 |Strana

do 400 kV, Sl. List SFRJ br. 65/88; Sl. list RBiH br.

2/92 i 13/9.

47. Zaštita od požara na/oko dalekovoda podrazumijeva

pravilno održavanje dalekovoda u pogonu u cilju

povećane sigurnosti i zdravlje stanovništva u njegovoj

neposrednoj blizini. Sigurnosne udaljenosti i visine

moraju biti u skladu sa zahtjevima “Pravilnika o

tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih

elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV

do 400 kV, Sl. List SFRJ br. 65/88, Sl. list RBiH br.

2/92 i 13/94”.



48. Redovno sprovoditi mjere aktivne zaštite koje se

zasnivaju na korišćenju sredstava koja štite izložena

lica od uticaja električnog polja što se obezbjeđuje

sredstvima lične i opšte zaštite.



49. Obavezno izvršiti obavještavanje ukoliko se pojavi

bilo koji negativan uticaj na zdravlje ljudi i životnu

sredinu u toku izvođenja projekta izgradnje i

eksploatacije energetskog objekta u skladu sa

zakonskim odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Sl.

novine FBiH”, broj 33/03, 38/09), i nadežnostima

Federalnog Ministarstva zdravstva



50. Sprječavanje rasta bilјaka u liniji dalekovoda vršiti

prokresavanjem trase bez upotrebe hemijskih

sredstava za sprječavanje rasta bilјaka.




106 |Strana

7 OPIS RAZLOGA ZA IZBOR ALTERNATIVNIH RJEŠENJA

SA STANOVIŠTA ZAŠTITE OKOLIŠA

U okviru izrade Izmjena i dopuna Regulacionog plana SRP Bjelašnica nisu predlagana

varijantna rješenja, te ista nisu razmatrana kroz Strategijsku procjenu uticaja na okoliš. Na

osnovu Izvještaja o strategijskoj procjeni uticaja Izmjena i dopuna regulacionog plana SRP

Bjelašnica nadležni planeri će da daju alternativna rješenja u slučaju da za to postoji potreba.

U sklopu dokumenta Izmjene i dopune Regulacionog plana SRP Bjelašnica nije obrađeno

pitanje upravljanja otpadom na predmetnom području. U sklopu IDRP SRP Bjelašnica

potrebno je definisati broj kontejnera i kanti za prikupljanje komunalnog otpada u skladu sa

planiranim objektima i sadržajima.

Strategijskom procjenom uticaja na okoliš razmatrane su sve planske aktivnosti

definisane Izmjenama i dopunama Regulacionog plana SRP Bjelašnica. Zahvati su grupisani u

cjeline za koje su potom detaljno analizirani uticaji na pojedine elemente okoliša i opterećenja

na okoliš (zrak, tlo, šume i šumsko zemljište, površinske i podzemne vode, pejzaž, buka,

biodiverzitet, svjetlosno zagađenje i druga elektroenergetska infrastruktura, otpad, zaštićena

područja). Nakon provedenih analiza, prepoznati su negativni uticaji koji se uz provedbu

predloženih mjera zaštite te provođenje odredbi IDRP SRP Bjelašnica mogu svesti na

prihvatljiv nivo.


107 |Strana

8 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA U TOKU

IMPLEMENTACIJE PLANA (MONITORING)

8.1 Ciljevi programa praćenja

Ciljevi programa praćenja stanja životne sredine su:

• obezbjeđenje monitoringa,

• definisanje sadržaja i načina vršenja monitoringa,

• određivanje ovlašćenih organizacija za obavljanje monitoringa,

• definisanje monitoringa zagađivača,

• uspostavljanje informacionog sistema i definisanje načina dostavljanja podataka u cilju

vođenja integralnog katastra zagađivača,

• uvođenje obaveze izvještavanja o stanju životne sredine prema propisanom sadržaju

izvještaja o stanju životne sredine.

Program praćenja stanja životne sredine može biti sastavni dio postojećeg Programa

monitoringa životne sredine, a koji obezbjeđuje Organ nadležan za zaštitu životne sredine.

Za predmetno područje osnovni cilj je:

• izrada akcionog plana upravljanja posjetiteljima i kontinuirano praćenje broja turista,

• praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta,

• praćenje sistema upravljanja otpadom,

• uspostavljanje i provođenje kontinuiranog monitoringa stanja biodiverziteta,

• poštovanje monitoringa propisanih ekološkim dozvolama za objekte na području SRP

Bjelašnica,

• obezbjeđivanje pravovremenog reagovanja i upozorenja na moguće negativne

posljedice i akcidentne situacije,

• uvid u stanje prirodnih vrijednosti-činioca životne sredine i vrste mogućih zagađenja,

formiranje katastra zagađivača i jedinstvene baze podataka sa GIS logističkom

podrškom.

Kada je u pitanju program praćenja stanja životne sredine za praćenje se predlažu sljedeći

parametri životne sredine:

• kontrola upravljanja šumama,

• kontrola kvaliteta otpadnih voda

• praćenje i kontrola kvaliteta voda (izvorišta vodosnabdjevanja),

• praćenje stanja biodiverziteta,

• monitoring nivoa komunalne buke,

• praćenje stanja kvaliteta zraka – stepen aerozagađenosti na definisanim mjernim

mjestima.


108 |Strana

Tabela br. 21. Prijedlog praćenja stanja okoliša

Prijedlog praćenja stanja okoliša - prema

sastavnici okoliša Zahvat Primjena

Šumarstvo

1.

Prilikom uređenja i rekonstrukcije

(dogradnje) zahvata uspostaviti s

nadležnom šumarskom službom

cjelovitu mrežu nadzora radi

sagledavanja negativnih procesa

(sušenje stabala, erozivni procesi i sl.), u

svrhu pravovremene zaštite šuma.

Svi zahvati i

sadržaji

Primjena kroz IDRP i na

projektnoj razini

Vode

2.

Pratiti stanje kvaliteta vode izvorištima

koja se pojavljuju okolini obuhvata

Plana, kao i na ispustu vode iz

prečistača prije upuštanja u krajnji

recipijent.

Stojčevac,

Krupačko vrelo,

Izvor Presjenice;

Na ispustu vode

iz prečistača prije

upuštanja u

krajnji recipijent.

U početku (prve tri godine)

potrebno je sezonsko

uzorkovanje. Ako se pokaže da

nema odstupanja od referentnih

vrijednosti dalje se može

nastaviti s minimalno jednim

uzorkovanjem nakon završetka

sezone skijanja.

Jednom godišnje na ispustu vode

iz prečistača.

Biološka raznolikost, Zaštićena područja

3.

Za potrebe provedbe monitoringa

skijališta i praćenja uticaja

zasnježivanja, uspostaviti kontinuirani

monitoring na tri različite lokacije:

travnjačka površina koja se (1) ne

koristi za zimske sportove, (2) koristi za

zimske sportove bez zasnježivanja, (3)

koristi za zimske sportove sa

zasnježivanjem.

Na području SRP

Bjelašnica

Primjena kroz IDRP i na

projektnoj razini

Nivo buke

4.

15-minutno mjerenje ekvivalentnog

nivoa buke, u skladu sa Zakonom o

zaštiti od buke („Službene novine

Kantona Sarajevo“, broj: 23/16)

Svi zahvati i

sadržaji

Jednom godišnje u toku trajanja

radova ili po nalogu ekološkog

inspektora 15-minutno mjerenje

ekvivalentnog nivoa buke.

Kvalitet zraka

5.

Praćenje osnovnih parametara za

utvrđivanje kvaliteta zraka predmetnog

područja u skladu sa Zakonom o zaštiti

zraka ("Službene novine FBiH", broj:

33/03, 4/10)

Svi zahvati i

sadržaji.

Jednom godišnje u toku trajanja

radova ili po nalogu ekološkog

inspektora.

U toku korišćenja po nalogu

ekološkog inspektora.

Za navedena mjerenja i analize, potrebno je angažovati ovlaštene institucije za pojedine

oblasti monitoringa.

Za potrebe kontinuiranog praćenja klimatskih uslova u ovoj zoni neophodno je

uspostavljanje stalnog meteorološkog punkta na Babinom Dolu, kako bi se dobili pouzdani

podaci relevantni za planiranje djelatnosti na ovom području. (Svi do sada raspoloživi podaci

odnose se na vrh Bjelašnice sa interpretacijom za područje Babinog Dola, što je u budućnosti

neprihvatljivo).


109 |Strana

9 SKRAĆENI SADRŽAJ IZVJEŠTAJA O STRATEGIJSKOJ

PROCJENI SA OBRAZLOŽENJEM

9.1 Kvalitet zraka i klimatske promjene

Na posmatranoj lokaciji nije uspostavljen sistem monitoringa kvaliteta zraka, niti se

kontinuirano mjerenje kvaliteta zraka vrši na području opštine Trnovo, s obzirom da na

predmetnom području ne postoje zagađivači koji bi u zrak emitovali značajnije količine

polutanata može se zaključiti da je kvalitet zraka u I kategoriji. Ovome u prilog ide velika

šumovitost posmatranog područja. Realizacija razvoja područja definirana IDRP SRP

Bjelašnica, generalno gledajući, neće predstavljati pritisak na postojeći kvalitet zraka.

Određen uticaj očekuje se tokom građenja planiranih objekata, koji se u prvom redu

očituje u podizanju prašine od samih radova te od ispušnih plinova radnih strojeva gradilišta.

Ovaj uticaj će biti privremen te se uz poštovanje mjera zaštite zraka (npr. prskanje s vodom i

pokrivanje vozila zaštitnom ceradom prilikom transporta praškastog materijala, prskanje

manipulativnih površina i prometnica za vrijeme izvođenja radova te održavanje radnih

strojeva) ne očekuju promjene nivoa kvalitete zraka, ali su moguća povremena povećanja

onečišćenja, posebice pri dužim sušnim razdobljima i uslovima slabog vjetra.

Kada je riječ o snabdijevanju toplotnom energijom, prema IDRP SRP Bjelašnica

primarni energent za napajanje planiranih objekata toplotnom energijom instalacija grijanja,

pripreme TSV i potrebe za kuhanjem je gas, a ugostiteljski objekti koji su planirani na stazama,

zbog specifičnog položaja i udaljenosti od gasne mreže, kao energent mogu koristiti tečni naftni

gas (LPG), kompresovani prirodni gas (CNG) ili biomasu. Električna energija će se koristiti

kao nezamjenjiva.

U IDRP se takođe navodi da posebnu pažnju treba posvetiti mogućnosti korištenja

obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarnih kolektora, s ciljem zaštite okoliša i postizanja

zadanih normi. S obzirom na planirane energente za proizvodnju toplotne energije, te činjenicu

da se kao postojeći energent koristi gas, može se zaključiti da je uticaj na kvalitet zraka sveden

na minimum.

Realizacijom planskih aktivnosti predviđenih prema IDRP SRP Bjelašnica koje

uključuju zauzimanje površina pod šumama se može očekivati određen uticaj na klimatske

prilike, ali obzirom da je riječ o relativno malom postotku gubitka šumskih površina u odnosu

na obuhvat SRP Bjelašnica i šire posmatrano područje Igmana, Bjelašnice i Treskavice koje

odlikuje velika šumovitost, uticaj se smatra prihvatljivim na strateškoj razini uz primjenu

odgovarajućih mjera.


110 |Strana

9.2 Tlo, šume i šumsko zemljište

Svi zahvati koji uključuju intervencije na području obraslom šumama imaju direktni,

negativan i stalni uticaj na šume i šumarstvo. U slučaju predmetnog IDRP SRP Bjelašnica pod

ovim intervencijama podrazumijeva se sječa šume na definisanim područjima za izgradnju

skijaških staza, nove saobraćajnice i novih smještajnih jedinica/društvene infrastrukture. Ovi

uticaji se ogledaju u trajnom gubitku površina čime se gube i privredne funkcije te

mnogobrojne opštekorisne funkcije šume (npr. zaštita zemljišta od erozije, bujica i poplava;

uticaj na vodni režim i hidroenergetski sistem; uticaj na plodnost zemljišta; uticaj na klimu;

zaštita i unapređenje čovjekovog okoliša; stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere;

rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija, uticaj na faunu). Određeni zahvati ukoliko se

odvijaju jedan kraj drugog imaju kumulativni uticaj predstavljajući veći gubitak šumske

površine na malom prostoru.

Ukupna površina novoplanirnih skijališnih staza unutar obuhvata SRP Bjelašnica iznosi

46,69 ha (4,59% od ukupne površine obuhvata ili 5,65% od površine pod šumama unutar

obuhvata SRP Bjelašnica).

Najveća površina šuma preko kojih su planirane nove skijališne staze je svrstana u širu

kategoriju 1000 - Visoke šume sa prirodnom obnovom. U okviru visokih šuma sa prirodnom

obnovom zastupljene su visoke šume bukve (uža kategorija 1100) sa površinom od 4,92 ha i

čiste i mješovite šume jele i smrče i mješovite šume jele, smrče i bukve (uža kategorija 1200)

sa površinom od 41,34 ha. Preostali dio od 0,43 ha čine šume iz kategorije 7000 -

Neproduktivne površine u pogledu šumarstva (7500 - Zaštitne šume iznad granice gospodarske

šume).

Ukupna površina zemljišta potrebna za izgradnju novoplanirane saobraćajnice iznosi

0,94 ha. Šume i šumska zemljišta preko kojih prolazi novoplanirana saobraćajnica svrstane su

u širu kategoriju 1000 - Visoke šume sa prirodnom obnovom. Riječ je o šumama bukve i jele

sa smrčom na pretežno plitkom kalkokambisolu, kalkomelanosolu, i njihovim kombinacijama

na jedrim krečnjacima i dolomitima i na rendzinama na kristalastim dolomitima i morenama

(gazdinska klasa 1210) na ukupnoj površini od 0,94 ha. Od ove površine 0,25 ha se nalazi u

odjelu 109, GJ „Igman“, koji je svrstan u lovnouzgojne rezervate (zaštićeni rezervati tetrijeba,

divokoze i medvjeda).

Ostali sadržaji koji su planirani prema IDRP Bjelašnica, računajući sve planirane

objekte (garaže, prečistač, sankalište), smještajne kapacitete, sportske terene, društvenu

infrastrukturu i disperzne objekte obrađeni su po obuhvatima pojedinačnih planskih

dokumenata unutar IDRP SRP Bjelašnica.

Prostornom analizom svih prethodno navedenih sadržaja čija realizacija je planirana

prema IDRP SRP Bjelašnica (uključeni svi RP i UP koji se nalaze unutar obuhavta), te

sumiranjem površina koje se vode kao šume i šumsko zemljište koje bi mogle biti ugrožene

prilikom realizacije ovih sadržaja (skijališne staze, saobraćajnica i ostali sadržaji i objekti)

dobije se ukupna površina od 77,02 ha. Ova površina čini 7,57 % od površine obuhvata SRP

Bjelašnica (1017,61ha), odnosno 9,32% od ukupne površine pod šumama unutar obuhvata SRP

Bjelašnica (826,68 ha).


111 |Strana

Sa aspekta stabilnosti terena se sve intervencije u prostoru smatraju prihvatljivim imajući

u vidu činjenicu da na području Igmana i Bjelašnice dominira stabilan teren, obzirom da se u

topografskoj gradnji nalaze najčešće karbonatni sedimenti. Na manjoj površini unutar obuhvata

izdvojena je zona koja se kategoriše kao nestabilan teren (u centralnoj zoni obuhvata zapadno

od Babinog Dola i Kolijevke), ali u ovoj zoni nije predviđena izgradnja objekata.

9.3 Površinske i podzemne vode

Specifičnost predmetnog područja se ogleda u geološko-petrografskim karakteristikama

terena, te vodopropustljivosti stijena. Brzina kretanja vode kroz stjene velike

vodopropustljivosti je veoma bitan element pri planiranju zaštitnih mjera, kao i određivanju

vrste i namjene aktivnosti i objekata na predmetnom području.

Hidrološke specifičnosti krša su brza infiltracija palih oborina, mala akumulativna

sposobnost u zoni sitne pukotinske poroznosti, te velika provodnost i stvaranje povremenih

površinskih i podzemnih akumulacija u zonama krupnih pukotina. Posljedica ovakvih

karakteristika je da slivovi, ili njihovi dijelovi izgrađeni od karstificiranih karbonatnih stijena,

imaju slabo razvijenu mrežu površinskih vodotoka, pošto se provodna i kolektorska mreža

nalaze pretežno u podzemlju. U ovisnosti od pojave i veličine akumulacionih prostora dolazi

do većeg ili manjeg zadržavanja vode u slivu. Režim oticanja je neravnomjeran zbog

neravnomjernosti ulaza i transformacije ulaznog hidrograma zbog i retencione sposobnosti

vodonosnika koji ovise o karakteristikama krškog terena. Mala poroznost i niska akumulativna

sposobnost pukotinskog sistema ima za posljedicu brzi porast nivoa podzemnih voda, tako da

pri nailasku većih voda intenzitet porasta razine podzemne vode često iznosi 20 i više metara

na sat. Nivo podzemne vode obično brzo raste do neke veće površinske ili podzemne

akumulacije, koja može prihvatiti značajnije količine vodene mase i omogućiti transformaciju

vodnog vala. Najčešća je pojava sprege više akumulacija tako da se formira režim oticanja u

ovisnosti o toj sprezi i režimu ulaza.

Planiranim krčenjem šuma doći će i do uticaja na podzemne i površinske vode. Potrebno

provesti detaljnije istraživanje prirodnih karakteristika (geološka podloga i tlo, orografske i

hidrografske prilike, vegetacija i sl.) na predviđenim koridorima skijaških staza i nove

saobraćajnice radi utvrđivanja uticaja planiranih zahvata u svrhu donošenja adekvatnih mjera

zaštite kroz obveznu izradu studije utjecaja na okoliš.

Planirana izgradnja lokalnog prečistača za tretman otpadnih (sanitarnih) voda na

lokalitetu Gornje Grkarice, izgradnja bioprečistača na lokalitetu Kasov do, izgradnja primarne

i sekundarne kanalizacione mreže, rekonstrukcija posotojećeg primarnog kolektora, izgradnja

oborinske kanalizacije i oborinskih kanala, koja je planirana prema IDRP Bjelašnica osigurava

izbjegavanje uticaja na površinske i podzemne vode, te se isti smatra prihvatljivim uz obavezno

pridržavanje mjera propisanih u ovom Dokumentu i Odlukom o zaštitnim zonama Sarajevskog

polja „Službene novine Grada Sarajeva 02/87“ (prema kojoj se područje SRP Bjelašnica nalazi

u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju), te uspostavi

monitoringa na izvorištima i uređajima za prečišćavanje otpadnih voda.

Svi zahvati i intervencije u prostoru na izgradnji i uređenju turističkih, rekreacijskih i

sportskih objekata koji su predviđeni planskim aktivnostima prema IDRP Bjelašnica imaju

moguć dugoročan negativni uticaj na podzemne i površinske vode, ukoliko se ne poštuju sve


112 |Strana

propisane mjere zaštite, uključujući mjere sprječavanja, smanjenja, ublažavanja i kompenzacije

nepovoljnih uticaja provedbe plana ili programa na podzemne i površinske vode.

9.4 Pejzaž

Mogući uticaji planiranih zahvata predviđenih IDRP SRP „Bjelašnica“ na pejzaž zavise,

kako od pejzažnih obilježja, tako i od karakteristika samog zahvata. Oni se mogu očitovati na

dva načina:

• kroz uticaj na pejzažne resurse i

• kroz vizualni uticaj.

Uticaj na pejzažne resurse obuhvata dirketnu i trajnu promjenu strukture pejzaža

(promjena u površinskom pokrovu i morfologiji terena), uticaj na pejzažni karakter i

posljedično način doživljavanja posmatranog pejzaža.

Vizualni uticaj se najviše očituje na užem području, a ponajprije zavisi od topografije

prostora i vizualne izloženosti prostora planiranim zahvatima. Najznačajniji uticaji promjene

fizičke strukture pejzaža će nastati formiranjem novih skijaških staza, te zauzimanjem

određenog dijela zemljišta za potrebe izgradnje turističko-rekreativnih sadržaja uslijed

uklanjanja postojeće visoke vegetacije i promjene morfologije terena. Uklanjanje vegetacije će

se negativno odraziti na lokalne ekološke vrijednosti pejzaža, ali se smatra da je isti uticaj

prihvatljiv ako se posmatraju pejzažne vrijednosti šireg područja, imajući u vidu činjenicu da

je riječ o području visoke šumovitosti, a planirane invervencije će dovesti do zauzimanja oko

47,63 ha površina pod šumama i šumskim zemljištem (nove skijališne staze i nove

saobraćajnice) što čini oko 4,68% u odnosnu na obuhvat SRP Bjelašnica. Pored ovde površine

pod šumama i šumskim zemljištem koja je dirketno ugrožena, prilikom realizacije drugih

sadržaja (smještajni kapaciteti, društvena infrastruktura, sportski tereni i dr.) doćiće do

ugrožavanja šuma i šumskog zemljišta na površini od oko 29,39 ha što predstavlja površinu

koja je rezervisana prema analiziranoj planskoj dokumentaciji, s tim što neće na cijeloj površini

doći do krčenja šuma za potrebe realizacije ovih sadržaja nego samo na manjoj površini gdje

je planirana izgradnja nekih od objekata (npr. smještajni kapaciteti ili apartmani će biti

izgrađeni na određenoj površini u odnosu na rezerevisanu, dok će preostali dio parcele činiti

zelene površine, odnosno postojeće šume).

S druge strane, smatra se da će određene aktivnosti pridonijeti kompleksnosti i dinamici

pejzaža, te otvaranju novih vizura na lokalnom nivou upravo zahvaljujući otvaranju novih

skijaških staza i njihovim stavljanjem u funkciju, čime će se povećati njihova uočljivost u

sveukupnim vizurama, posebno u zimskoj sezoni.

Osim toga, uticaj na pejzaž se očekuje usljed izgradnje planiranih turističko-rekreativnih

sadržaja, ali s obzirom da je u IDRP SRP Bjelašnica definisano da se preporučuje korištenje

građevinskih elemenata i materijala koji su uklapaju u prirodni ambijent i u skladu s okolnim

prostorom i pejzažom (drvo i kamen), uticaj ovih zahvata smatra se prihvatljivim za pejzaž.

Takođe je predviđeno da se svi idejni projekti moraju dostaviti Zavodu na konsultativo

mišljenje-informaciju vezano za adekvatno i primjereno arhitektonsko oblikovanje i

materijalizaciju u cilju uklapanja u ambijent.


113 |Strana

Analizom uticaja na pejzaž zaključeno je da će provedba zahvata planiranih prema IDRP

SRP Bjelašnica promijeniti izgled i način doživljavanja istog, ali budući da su u IDRP SRP

Bjelašnica integralno sagledani postojeći problemi posmatranog područja i predloženo njegovo

uređenje, u kojem su u obzir uzeti i razvojni i zaštitni kriteriji i poboljšanje stanja ovog prostora,

ocijenjeno je kako su zahvati predviđeni IDRP SRP Bjelašnica na strateškoj razini prihvatljivi

za pejzaž uz primjenu predloženih mjera.

9.5 Buka

Postojeća situacija u vezi nivoa buke na predmetnom području ne ocjenjuje se

problematičnom, prije svega zbog niskog intenziteta korištenja ovog prostora, uz iznimku

povremenih događaja.

Tokom skijaške sezone tokom radne sedmice, je prisutan mali broj skijaša, a među

izvorima buke, osim zvukova iz prirode, dominiraju aktivnosti na pripremi i održavanju

skijaških staza i pripadnih objekata kao i opsluživanju ovog područja. Na skijalištima se

pojavljuje i buka elektroakustičkih uređaja na otvorenom, prvenstveno tokom rada skijališta ali

i tokom pripreme i održavanja. Za ovo razdoblje karakteristične su i kratkotrajne iznimno

visoke razine buke koje generišu teretna vozila i eventualno autobusi prilikom kretanja i

manevrisanja.

Tokom vikenda je intenzivnije korištenje područja skijališta od strane većeg broja skijaša

i posmatrača. Osim buke koju proizvode sami skijaši i posmatrači, značajni izvor buke

predstavljaju elektroakustički uređaji na skijalištima i oko objekata u funkciji skijališta,

automobili koji traže mjesto za parkiranje ili ga napuštaju te linijski i povremeno turistički

autobusi.

Povremeni događaji – priredbe, manifestacije, takmičenja i sl. ima za posljedicu veći broj

posjetilaca je tada su aktivni svi ranije opisani izvori buke u velikom broju. Manje značajne

priredbe i natjecanja uopšteno generišu i manje emisije buke svih vrsta.

Što se tiče problema povećanja buke u noćnom periodu, prvenstveno zavise o zvukovima

koje generiše priroda odnosno životinje koje obitavaju u šumama unutar i u okolini područja,

intenzivno korištenje područja skijališta od strane skijaša (noćno skijanje). Osim buke koju

proizvode sami skijaši, značajni izvor buke predstavljaju elektroakustički uređaji na

skijalištima i oko objekata u funkciji skijališta, te tokom pripreme skijališta

Uticaj na povećanje nivoa buke se očekuju u fazi izgradnje planiranih sadržaja, koja

potiče od aktivnosti građevinske mehanizacije, kao i transportnih sredstava te zvučne

signalizacije i komunikacije i ne razlikuje se od buke građevinskih aktivnosti na bilo kojem

gradilištu. Zbog osjetljivosti pojedinih lokacija izvođenje bučnih radova bit će potrebno

ograničiti na određene dijelove godine i/ili dijelove dana kako bi uticaj na prirodu u okruženju

ostao u prihvatljivim granicama. Ovo se prije svega odnosi na uticaj buke na faunu i njihove

životne faze.

Realizacijom zahvata predviđenih kroz IDRP SRP Bjelašnica, osim u varijanti „ne raditi

ništa“ će se ostvariti višestruki efekti. Očekuje se povećan broj skijaša i posjetitelja i sveukupno

bolja iskorištenost ovog prostora, kako u smislu redovnog korištenja tokom sedmice i tokom

vikenda, tako i u smislu većeg broja manifestacija. Povećan broj skijaša i posjetitelja


114 |Strana

neminovno znači i povećanje nivoa buke pri čemu treba naglasiti da se dominantni izvori buke,

uz izuzetak manifestacija, mogu smatrati diskretnim izvorima buke (prostorno relativno

jednolično raspoređenim ukoliko su sistemom usmjeravanja skijaša i posjetitelja ostvareni

preduslovi za to) i to u pravilu niskog intenziteta osim u užoj zoni skijališta kad su aktivna i

korištena od strane većeg broja skijaša. Bolja saobraćajna povezanost će omogućiti i

organizaciju većeg broja manifestacija. Održavanje ovih manifestacija će dovesti u pravilu do

povećanja nivoa buke pa će stvarno stanje bitno zavisiti od karaktera ovih manifestacija, broja

posjetitelja i vremena njihovog održavanja.

Sveukupno se može ocijeniti da će realizacija projekata predviđenih kroz IDRP SRP

Bjelašnica omogućiti uvođenje sistema upravljanja prostorom koji će rezultirati boljim

korištenjem ovog prostora uz mogućnost upravljanja njegovim korištenjem na način da nivo

buke ostane u prihvatljivim granicama, uključujući i nivo buke koje generiše motorizovani

saobraćaj.

9.6 Biodiverzitet

Pritiske na biodiverzitet predstavljaju: stambeni i poslovni razvoj; poljoprivreda i

akvakultura; proizvodnja energije i rudarstvo; transport i uslužni koridori; korištenje bioloških

resursa; povećano prisustvo ljudi; promjene prirodnih sistema; gubitak tradicionalnih

aktivnosti; invazivne vrste; onečišćenje; te geološki događaji i klimatske promjene.

Kao dio turističkog i poslovnog razvoja, glavni pritisak predstavlja skijalište s pratećom

infrastrukturom te planirano povećanje istog. Pritisci prometa očituju se uglavnom kao izvor

buke i emisije onečišćujućih materija u zrak. Klimatske promjene se očituju u porastu prosječne

temperature zraka, promjenama u količini oborina i ekstremnim vremenskim uvjetima kakvih

je svake godine sve više.

S obzirom na dobru očuvanost biološke raznolikosti na širem potezu Bjelašnica- Igman,

uprkos postojećem antropogenom uticaju u izgrađenim dijelovima područja (postojeće

skijališne staze i turističko-rekereativni objekti), svi oblici radova, bilo u vidu rekonstrukcije,

nove gradnje ili održavanja, mogu negativno uticati na bioraznolikost.

Prepoznati negativni uticaji su uznemiravanje faune te gubitak i degradacija staništa zbog

izvođenja radova, te buke i potencijalnog onečišćenja.

S obzirom da su uticaji koji se manifestuju u vidu buke, emisije prašine i izduvnuih

gasova u periodu izvođenja radova na izgradnji planiranih sadržaja prema IDRP SRP

Bjelašnica kratkotrajni, privremeni i prostorno ograničeni, smatra se da se navedeni uticaji

primjenom odgovarajućih propisanih mjera mogu svesti na prihvatljiv nivo.

Najveći uticaj na biodiverzitet će se ogledati kroz gubitak šumskih staništa, koji osim

trajnog gubitka staništa na rezervisanim površinama, može povećati i rubni efekat te

fragmentaciju staništa, što se odnosi na lokalitete na kojima su planirani novi sadržaji i objekati

(skijališne staze, planirani turističko-rekreativni i drugi objekti). Ovdje je bitno naglasiti da je

izgradnja novih skijališnih staza predviđena na površini od 46,69 ha što čini 4,59% od ukupne

površine obuhvata SRP Bjelašnica. Od površina na kojima je predviđena izgradnja novih

skijališnih staza i objekata (smještajni kapaciteti na lokaciji Ravna vala i to: Hotel 1 tlocrtne

površine 839 m2 i Hotel 2 tlocrtne površine 721 m2) najveća je osjetljivost na dijelovima odjela


115 |Strana

105, 109 i 110 (GJ „Igman) koji su prema ŠPO Igmansko izdvojeni kao lovnouzgojni rezervati,

odnosno zaštićeni rezervati tetrijeba, divokoze i medvjeda.

Gubitkom pomenutog staništa doći će do nepovoljnog uticaja na ciljne vrste koje koriste

navedena pomenuta staništa odnosno tetrijeba, divokoze i medvjeda. Pored pomenutih staništa,

vuk, orao, lisica, zec, divlje patke, gušteri, i još mnogo drugih sisara, ptica, reptila i

beskičmenjaka našlo je svoje stanište na planini Bjelašnica. Nepovoljni uticaji tokom izgradnje

zahvata uključuju buku, onečišćenje zraka, moguće stradavanja ciljnih vrsta životinja, dok

tokom korištenja uključuje, pored navedenog i pritisak većeg broja posjetitelja. Iako je kroz

šumsko privrednu osnovu prepoznat značaj ovih odjela za uzgoj tetrijeba, divokoze i medvjeda,

te se isti tretiraju kroz Šumsko privrednu osnovu kao lovnouzgojni rezervati tetrijeba, divokoze

i medvjeda, važno je napomenuti da su ovi lokaliteti prema RP Bjelašnica iz 1982. godine (koji

je na snazi sve do usvajanja Izmjena i dopuna regulacionog plana Bjelašnica) bile rezervisane

za staze za skijanje, te se ovaj uticaj s smatra prihvatljivim s obzirom na plansku namjenu

površina prema važećem regulacionom planu i jer je riječ o relativno malim površinama koje

je potrebno zauzeti realizacijom planskih aktivnosti. Ovaj uticaj se može dodatno ublažiti

izvođenjem radova izvan razdoblja parenja i najveće aktivnosti ciljnih vrsta.

Izgradnjom planiranih skijališnih staza u pomenutim odjelima doći će do zauzimanja

površina u okviru dvije gazdinske klase i to šume bukve i jele na pretežno plitkom

kalkokambisolu i kalkomelanosolu i njihovim kombinacijama na rendzini na jedrim

krečnjacima i dolomitima i kristalastim dolomitima i morenama (GK 1202=6,09 ha) i šume

bukve i jele sa smrčom na pretežno plitkom kalkokambisolu, kalkomelanosolu, i njihovim

kombinacijama na jedrim krečnjacima i dolomitima i na rendzinama na kristalastim

dolomitima i morenama (GK 1210=12,12 ha). Procjena trajnog gubitka ovih gazdinskih klasa

je izvršena u odnosu na površinu ŠPP Igmansko prema čemu ona za gazdisnku klasu 1202

znosi 0,51 %, dok za gazdinsku klasu 1210 iznosi 0,29%. S obzirom da je riječ o relativno

malom postotku gubitka ciljnog staništa u odnosu na cjelokupnu zastupljenost na nivou ŠPP

Igmansko, uticaj se smatra prihvatljivim na strateškoj razini uz primjenu odgovarajućih mjera.

Tokom korištenja prostora u obuhvatu SRP Bjelašnica, očekuje se povećani pritisak na

životnu sredinu zbog većeg broja posjetitelja, koji će se manifestovati kroz povećanje buke,

povećanje količine otpada, otpadnih voda, povećana potrošnja vode. Očekivani uticaji se

smatraju prihvatljivim na strateškom nivou uz obaveznu primjenu mjera zaštite propisanih u

poglavlju 6 Mjere zaštite okoliša, uključujući mjere sprječavanja, smanjenja, ublažavanja i

kompenzacije nepovoljnih uticaja provedbe plana ili programa na okoliš.

9.7 Otpad

S obzirom da u IDRP SRP Bjelašnica nije obrađeno pitanje upravljanja otpadom predlaže

se da se izvrši njegova dopuna na način da se na osnovu očekivanog broja posjetilaca, odnosno

korisnika prostora unutar obuhvata plana, definišu očekivane količine i sastav otpada, te da se

na osnovu tih podataka definiše način prikupljanja svih vrsti otpada unutar obuhvata plana što

podrazumjeva proračun potrebnog broja i vrste kontejnera/kanti u odnosu na planirane sadržaje

kao i definisanje lokacije za smještaj kontejnera/kanti.

Povećanjem broja posjetitelja na ovom području mogu se očekivati veće količine otpada

koje će trebati sakupiti i propisno zbrinuti putem ovlaštenih sakupljača.


116 |Strana

U procesu korištenja planiranih sadržaja u SRP Bjelašnica potrebno je posebno voditi

računa o aspektu izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, vrednovanju neizbježnog

otpada i primarnoj reciklaži, kontrolisanom odlaganju u okviru sistema upravljanja otpadom

lokalnih zajednica, te edukativnim programima kojima će se postići bolji učinak cijelog

sistema.

Za adekvatno prikupljanje otpada potrebno je predvidjeti odgovarajući način sakupljanja

otpada (npr. postavljanje novih kontejnera tipa „zvona“ većeg kapaciteta kada bi termin odvoza

otpada bio 1x sedmično pod uslovom pravilnog razvrstavanja otpada u postavljenim posudama,

postavljanje oznaka sa natpisom o zabranjenom odlaganju otpada na otvorenim površinama,

postavljanje kanti za odlaganje otpada duž pješačkih staza), kako bi se spriječilo njegovo

nepropisno odlaganje na ovom području.

Takođe, za vrijeme organizovanja i održavanja manifestacija može se očekivati značajno

povećanje količina, prvenstveno komunalnog otpada. Prilikom organizacije ovakvih

manifestacija potrebno je predvidjeti dodatni broj posuda ili osigurati kontejnere većeg

volumena za sakupljanje otpada uz postavljanje oznaka zabrane njegovog odlaganja na ostale

površine kako bi se spriječilo njegovo nepropisno odlaganje i moguće onečišćenje ovog

područja.

Veoma je važno naglasiti da je potrebno strogo zabraniti formiranje deponija bilo koje

vrste otpada, uključujući i deponije materijala iz iskopa, unutar obuhvata Plana.

Jedan od problema, kada je upravljanje otpadom u pitanju, jeste i mulj iz uređaja za


Upravljanje otpadnim muljem iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda je u nadležnosti

pravnih subjekata koji upravljaju uređajima za tretman otpadnih voda. Upravljanje otpadnim

muljem se rješava u postupku ishođenja okolišnih dozvola za ova postrojenja.

Otpadni mulj iz procesa prečišćavanja otpadnih voda treba da bude podvrgnut

stabilizaciji sa nekom od tehnoloških opcija (aerobna stabilizacija, kompostiranje, anaerobna

digestija) što će se definisati izradom projektne dokumentacije.

9.8 Svjetlosno zagađenje i druga elektroenergetska infrastruktura

Prema planskim akitvnostima IDRP SRP Bjelašnica planirane su nove skijaške staze sa

pratećim sadržajima uključujući i osvjetljenje istih čime će se povećati njihova uočljivost i

vizure iz šireg područja Sarajeva, osobito tijekom sezone skijanja kada je prisutno jako umjetno

osvjetljenje skijaških staza. Postojeća rasvjeta na skijalištu koja se koristi tokom noćnog

skijanja i održavanja takmičenja je razmjerno zadovoljavajuća. Iako postoji prostora za

poboljšanja posebno što se tiče povećanja energetske učinkovitosti. U skladu s tim i opisu

postojećeg stanja količine rasvijetljenosti skijaških staza te njihovo ograničeno korištenje može

se zaključiti da skijaški kompleks trenutno nema preveliki utjecaj na svjetlosno onečišćenje.

Prema planskim aktivnostima takođe je predviđena izgradnja TS 110/20 kV, odnosno

uspostava 20 kV napona u TS 110/35/20 kV BLAŽUJ (SA 1), 2x31,5 MVA radi obezbjeđenja

rezervnog napajanja za sve kupce na 20 kV prstenu iz TS 110/10/20 kV HADŽIĆI, 31,5 MVA,

koji se dugi niz godina antenski napajaju iz TS 110/10/20 kV HADŽIĆI, 31,5 MVA uspostavi


117 |Strana

novih 20 kV veza prema novoj TS 110/20 kV BJELAŠNICA, te ukidanje 35 kV napona.

Predloženi zahvati na rekonstrukciji postojeće TS Bjelašnica 2x4 MVA su u skladu sa planom

i dinamikom Elaborata razvoja srednjenaponskih distributivnih mreža u JP Elektroprivreda

BiH d.d Sarajevo sa aspekta prelaska na 20 kV naponski nivo i Studijom o perspektivnosti 35

kV naponskog nivou u JP EP BiH.

S obzirom da kod izgradnje pomenutog dalekovoda nisu predviđeni motori ili neke druge

vrste pogona koji bi mogli stvarati bilo kakvu veću buku, smatra se da isti nemaju uticaja na

nivo buke. Buka i zvučni efekti uzrokovani od strane dalekovoda su primarno značajni prilikom

lošeg vremena, dok su pri normalnim vremenskim uslovima ovi efekti minorni. Naime, buka,

korona i radio smetnje se mogu javiti kao posljedica elektromagnetnih uticaja koji se u principu

smanjuju pravilnim izborom izolacionog nivoa same izolacije, te izborom spojne i ovjesne

opreme prema zahtjevima „Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih

elektroenergetskih vodova nazivnog napona od lkV do 400kV, (Sl.List SFRJ br. 65/88; Sl.list

RBiH br. 2/92 i 13/94)". Također, potrebno je pridržavati se zahtjeva „Pravilnika o tehničkoj

dokumentaciji i održavanju elektroenergetskih objekata Elektroprenos-a". Vibracije koje mogu

nastati usljed dinamičkog opterećenja vjetra naprovodnike dalekovoda, mogu prouzrokovati

određen nivo buke. Buka koja prati ovakvu vrstu objekata zadovoljava vrijednosti iz

„Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma, (Sl.list SRBiH 46/89-1218)".

Buka i zvučni efekti uzrokovani od strane dalekovoda imaju neznatan uticaj na živi svijet u

neposrednoj blizini.

Na teritoriji Federacije BiH ne postoji zakonska regulativa koja tretira pitanje dozvoljenje

odnosno granične vrijednosti elektromagnetnog zračenja.

PRAVILO 37/2008 o ograničavanju emisija elektromagnetnog zračenja koje je donijelo

Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije BiH propisuje granične vrijednosti električnog,

magnetnog i elektromagnetnog polja, koje stvaraju emisioni uređaji u frekventnom području

od 9 kHz do 300 GHz, a u svrhu zaštite ljudi od štetnog djelovanja elektromagnetnog polja.

Povećana koncentracija elektromagnetne enrgije, kod ljudi izaziva efekte, koji se mogu

klasifikovati u dve osnovne kategorije:

− Toplotni efekti

− Stimulativni efekti.

Toplotni efekat se ogleda u promjeni temperature dijela tijela koji je izložen povećanoj

koncentarciji elektromagnetne emisije (tkivo se zagrijava). Ovaj efekat je izraženiji u onim

dijelovima tijela u kojima postoji manja gustina krvnih sudova, iz razloga što su krvni sudovi

regulatori tjelesne temperature. Osobina krvnih sudova je da pri višoj spoljnoj temperaturi šire

se i na taj način predaju veću količinu toplote spoljašnjem okruženju. S druge strane, pri nižim

spoljnim temperaturama krvni sudovi se skupljaju i na taj način se manja količina energije

predaje spoljašnjem okruženju.

Stimulativni efekat se ogleda u pojavi nadražaja nervnih i mišićnih ćelija, što u izvjesnim

situacijama može izazvati veću razdražljivost i umor, naročito pri dugotrajnoj ekspoziciji

velike koncentarcije elektromagnetne energije.

Intezitet navedenih efekata raste sa povećanjem koncentracije elektromagnetne energije.

Zbog toga su ovi efekti dominantni u neposrednoj okolini izvora elektromagnetne emisije. Sa

povećanjem rastojanja od izvora zračenja, uticaj elektromagnetne emisije na ljudski organizam


118 |Strana

se smanjuje. Takođe, uticaj elektromagnetnog zračenja na ljudski organizam ima kumulativan

karakter. Njihov uticaj je direktno srazmjeran dužini ekspozicije.

Sa obzirom sa obzirom da su planirani podzemni dalekovodi i manje tipske trafostanice,

prilikom realizacije plana neće doći do povećane emisije nejonizujućeg elektromagnetnog

zračenja.

10 DRUGI PODACI OD ZNAČAJA ZA STRATEGIJSKU

PROCJENU

Osim prikupljene dokumentacione osnove, korištene su detaljne informacije iz stručnih

organizacija iz oblasti infrastrukture, zaštite prirodnog nasljeđa, šumarstva, kao i podaci iz

Kantonalnog zavoda za prostorno planiranje.

U prilogu broj 1. prikazana je tabela sa Scoping radionice koja je organizovana u cilju

prikupljanja smjernica od zainteresovanih strana, kako bi dokument Strategijska procjena

uticaja na životnu sredinu Izmjena i dopuna regulacionog plana Bjelašnica obuhvatio sve

segmente životne sredine koji su potencijalno ugroženi provođenjem IDRP-a Bjelašnica.

Prilog broj 2. je matrica komentara sa Scoping radionice i mišljenja pristiglih od strane

Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Kantonalnog

javno komunalnog preduzeća „RAD d.o.o“, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog

naslijeđa Sarajevo i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.


119 |Strana

11 PRILOZI

Prilog broj 1. Scoping tabela za određivanje sadržaja Izvještaja o strategijskoj procjeni uticaja

na okoliš za Izmjene i dopune regulacionog plana „Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica“

Prilog broj 2. Matrica komentara/primjedbi/sugestija subjekata planiranja na Scoping tabelu

izvjeŠtaj strategijskoj procjeni uticaja na okoliŠ za

Documents