izvjeŠtajno prognozni poslovi u Šumarstvu za … · 2017. 11. 6. · ipp u šumarstvu 2016/2017....

IZVJEŠTAJNO PROGNOZNI POSLOVI U

ŠUMARSTVU ZA 2016/17. GODINU

IPP u šumarstvu 2016/2017.

2 Hrvatski šumarski institut

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................................... 4

Opća ocjena klime za 2016. godinu ....................................................................................... 5

Temperatura .......................................................................................................................... 8

Oborina ................................................................................................................................ 10

NAJZNAČAJNIJI ŠTETNI BIOTIČKI I ABIOTIČKI ČIMBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U 2016. I

PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2017. GODINU ............................................................ 13

ŠTETNI BIOTIČKI ČIMBENICI ................................................................................................. 13

Biljne bolesti ......................................................................................................................... 13

Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides) .............................................................. 13

Štetni kukci ........................................................................................................................... 21

Gubar (Lymantria dispar) ................................................................................................. 21

Prognoza populacije gubara za 2017. godinu .................................................................. 21

Mrazovci ........................................................................................................................... 23

Prognoza populacije mrazovaca za 2016. godinu ............................................................ 24

Rezultati analize hrastovih grana za 2016. godinu .......................................................... 28

Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa) ................................................................... 46

Potkornjaci ....................................................................................................................... 49

Jelovi potkornjaci ............................................................................................................. 49

Smrekovi potkornjaci-situacija u Gorskom kotaru 2016. godine .................................... 51

Prognoze kretanja populacije potkornjaka i preporuke .................................................. 59

Ostali štetnici ................................................................................................................... 61

OSTALI ŠTETNI BIOTIČKI ČIMBENICI ..................................................................................... 62

Korovi ............................................................................................................................... 62

Glodavci............................................................................................................................ 67

ŠTETNI ABIOTIČKI ČIMBENICI ............................................................................................... 71

Vjetroizvale, vjetrolomi, snjegolomi ................................................................................ 71

Mraz ................................................................................................................................. 81

Sušenje šuma ................................................................................................................... 84

Rekapitulacija štetnih čimbenika u šumama Hrvatske u 2016. godini ................................ 91

Zaključak............................................................................................................................... 95



Pojava biljnih bolesti i štetnika u 2016. godini ................................................................ 95

Prognoza pojave biljnih bolesti i štetnika za 2017. godinu .............................................. 96



Uvod

Protekla, 2016. godina bila je najtoplija u povijesti mjerenja temperature i obilovala je brojnim

ekstremnim vremenskim događajima koji su prouzročili društvene i gospodarske poremećaje

i gubitke. Jedan od takvih događaja je bio i jak mraz krajem travnja u Hrvatskoj koji je

prouzročio veliku štetu. Štete od potkornjaka koji su se razmnožili nakon katastrofalnog

ledoloma u veljači 2014. godine su također posljedica ekstremnog vremenskog događaja. To

su sve primjeri utjecaja ekstremnih klimatskih pojava na zdravstveno stanje šuma i pojavu

štetnih čimbenika u šumama. Osim promjene klime i globalizacija ima sve značajniji utjecaj na

pojavu biljnih bolesti i štetnika jer je ubrzan prijenos stranih vrsta s kontinenta na kontinent.

Takve strane vrste, ukoliko se udomaće u novom staništu, postaju invazivne i mogu učiniti

značajne ekonomske i ekološke štete. Jedan takav primjer je i hrastova mrežasta stjenica,

invazivna vrsta u hrastovim šumama u Slavoniji koja se širi prema zapadnom dijelu Hrvatske.

Tijekom 2016. godine na vrijeme su odrađeni svi planirani poslovi Izvještajno prognoznih

poslova u šumarstvu uz odličnu suradnju Hrvatskog šumarskog instituta i Ministarstva

poljoprivrede, Uprave za šumarstvo.

Ovo izvješće sastoji se iz dva segmenta: analize pojave štetnih čimbenika u šumama Hrvatske

i poduzetim mjerama zaštite tijekom 2016. godine i prognoza pojave najznačajnijih šumskih

štetnika za 2017. godinu.



Opća ocjena klime za 2016. godinu

Završna analiza Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da je 2016. potvrđena

kao najtoplija godina u povijesti mjerenja, nadmašivši rekordno visoke temperature

zabilježene 2015. godine. Prosječna globalna temperatura u 2016. bila je oko 1,1 °C viša nego

u predindustrijskom razdoblju, oko 0,83 °C viša od dugoročnog prosjeka referentnog razdoblja

WMO-a od 1961. do 1990. godine, koji iznosi 14 °C, te oko 0,07 °C viša od rekorda iz 2015.

"2016. je bila ekstremna godina za globalnu klimu i ističe se kao najtoplija godina u povijesti

mjerenja", izjavio je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. "No temperatura priča tek dio priče.

Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem u 2016.

dosegnuli su nove rekordno visoke razine. Zabilježene su nove rekordne koncentracije

ugljičnog dioksida i metana, koje doprinose klimatskim promjenama", rekao je g. Taalas.

Ugljični dioksid se stoljećima zadržava u atmosferi, a u oceanima se zadržava još duže, gdje

podiže kiselost vode. Njegova koncentracija u atmosferi prešla je simboličku značajnu razinu

od 400 dijelova po milijun (ppm). "Osim toga, nadmašili smo rekordne minimalne površine

morskog leda u Arktiku i Antarktiku. Otapanje grenlandskog ledenjaka, jedan od čimbenika

koji doprinose podizanju razine mora, počelo je rano i brzo. Razina arktičkog leda bila je

najniža u povijesti mjerenja kako na početku sezone otapanja u ožujku, tako i u najvišoj točki

uobičajenog razdoblja ponovnog smrzavanja u listopadu i studenom. Arktik se zagrijava

dvostruko brže od globalnog prosjeka. Kontinuirani gubitak površine morskog leda utječe na

vremenske, klimatske i oceanske cirkulacijske obrasce u drugim dijelovima svijeta. Također

moramo obratiti pažnju na moguće otpuštanje metana uslijed otapanja tzv. permafrosta

(trajno smrznutog tla)", upozorio je g. Taalas.

Svijet su u 2016. pogodili brojni ekstremni vremenski događaji koji su prouzročili ogromne

društvene i gospodarske poremećaje i gubitke. Rekordno visoke temperature oceana

pridonijele su široko rasprostranjenom blijeđenju koraljnih grebena (izvor: DHMZ 2017,

public.wmo.int).

U Hrvatskoj je srednja godišnja temperatura zraka za 2016. godinu na području Hrvatske bila

iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u



Hrvatskoj za 2016. godinu opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo dok je šire

područje Knina, Daruvara i Siska svrstano u kategoriju vrlo toplo.

Slika 1: Odstupanje srednje godišnje temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) za 2016. godinu.

Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka

(1961. - 1990.) pokazuje da je u 2016. godini u Hrvatskoj na većem broju analiziranih postaja

količina oborine bila viša od prosjeka. Usporedba s navedenim višegodišnjim prosjekom

pokazuje da se količine oborine za 2016. godinu nalaze u rasponu od 70 % (Komiža) do 131 %

(Pazin) spomenutog prosjeka. U kategoriji kišno nalazi se šire područje Siska, dio istočne

Hrvatske, šire područje Gospića i Ogulina te dio sjevernog Jadrana. Dio sjevernog Jadrana

svrstan je u kategoriju vrlo kišno, dok se dio srednjeg i južnog Jadrana nalazi u kategoriji sušno.

Preostali dio Hrvatske svrstan je u kategoriju normalno. 2016. godina bila ekstremno topla na

80 % područja Republike Hrvatske dok je preostalih 20 % područja bilo u kategoriji vrlo toplo.

Istovremeno je prevladavalo kišno vrijeme na 30 %, sušno na 15 %, ekstremno kišno na 10 %

područja dok je preostalih 45 % teritorija svrstano u kategoriju normalno.



Slika 2: Odstupanje godišnje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) za 2016. godinu.

Jaki mraz je 26. travnja zahvatio sjeverozapadnu, središnju i dio istočne Hrvatske te zaleđe

istočne obale srednjeg Jadrana, a nastale su velike štete u šumama, na voćnjacima i

vinogradima. Procjenjuje se da su na razini cijele Hrvatske oštećenja od mraza izazvala štete

u voćarstvu veće od 105 milijuna eura. Proglašeno je stanje elementarne nepogode u više

županija.



Temperatura

Srednje temperature zraka na sezonskoj skali (zima) bile su više od višegodišnjeg prosjeka (1961-1990). Odgovarajuće temperaturne anomalije za zimu 2015/2016. (prosinac 2015., siječanj i veljača 2016.) bile su u rasponu od 1,9 °C (Knin, Šibenik i Hvar) do 3,6 °C (Zavižan).

Slika 3: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u zimi 2015/2016. godine

Srednje proljetna temperatura zraka za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) 2016. godine je na svim analiziranim postajama bile viša od višegodišnjeg prosjeka 1961. - 1990. Odstupanja srednje proljetne temperature zraka bila su u rasponu od 0,6 °C (Daruvar) do 1,6 °C (Dubrovnik).

Slika 4: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u proljeće 2016. godine



Srednja temperatura zraka na sezonskoj skali (ljeto) u Hrvatskoj bila je na svim analiziranim

postajama iznad višegodišnjeg prosjeka 1961. - 1990. godina. Odgovarajuće temperaturne

anomalije za ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz) 2016. bile su u rasponu od 0,9 °C (Komiža) do 2,2°C

(Gospić).

Slika 5: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u ljeto 2016. godine

Srednje temperature zraka na sezonskoj skali (jesen) bile su iznad višegodišnjeg prosjeka

1961-1990. izuzevši Zavižan. Odgovarajuće temperaturne anomalije za jesen (rujan, listopad,

studeni) 2016. godine bile su u rasponu od -0,2°C (Zavižan) do 1,3°C (Bjelovar i Gospić).

Slika 6: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u jesen 2016. godine



Oborina

Analiza zimskih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje

da su količine oborine bile većinom iznad višegodišnjeg prosjeka. Količine su se kretale od

32% zimskih količina oborine u Komiži do 148% u Rijeci.

Slika 7: Odstupanje količine oborine u zimi 2015/2016. godine

Analiza proljetnih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1961.-1990.)

pokazuje da su na većem broju analiziranih postaja količine oborine bile više od prosjeka dok

je u Pazinu bila jednaka prosjeku. Količine su se kretale od 74% proljetnog prosjeka u Senju i

Rijeci do 133% prosjeka u Poreču.

Slika 8: Odstupanje količine oborine u proljeće 2016. godine



Analiza ljetnih količina oborine izraženih u % ljetnih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje da su

količine oborine u Hrvatskoj bile većinom ispod prosjeka. Količine su se kretale od 42% ljetnih

količina oborine na postaji Split-Marjan do 142% spomenutog prosjeka u Pazinu.

Slika 9: Odstupanje količine oborine u ljeto 2016. godine

Analiza količina oborine za jesen 2016. godine, izražena u % višegodišnjeg prosjeka 1961-

1990, pokazuje da su količine oborine bile većinom iznad prosjeka. Odgovarajuće količine

oborine za jesen 2016. godine bile su u rasponu od 81% u Komiži do 175% višegodišnjeg

prosjeka za ovu sezonu u Rijeci.

Slika 10: Odstupanje količine oborine u jesen 2016. godine



Sve slike i analize klimatskih podataka preuzete su od Državnog hidrometeorološkog zavoda

(http://klima.hr/ocjene_arhiva.php i http://meteo.hr/index.php ).

http://klima.hr/ocjene_arhiva.php

http://meteo.hr/index.php



NAJZNAČAJNIJI ŠTETNI BIOTIČKI I ABIOTIČKI ČIMBENICI U ŠUMAMA

HRVATSKE U 2016. I PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2017.

GODINU

ŠTETNI BIOTIČKI ČIMBENICI

Biljne bolesti

Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides)

Hrastova pepelnica je najznačajnija biljna bolest koja se tijekom 2016. godine javila u

hrastovim šumama. Najčešće se javlja na mladim biljkama pod zastorom u naplodnim

sjekovima i kod jakog intenziteta napada značajno utječe na vitalitet biljaka. U starijim

sastojinama štetna je kada napadne drugi list koji prolista nakon golobrsta defolijatora ili

uništenja prvog lista zbog mraza. Topla i vlažna proljeća i ljeta pogoduju razvoju ove bolesti.

Hrastova pepelnica se u 2016. godini javila na oko 8500 ha (Grafikon 1) različitim intenzitetom

napada (Tablica 1). Vidljivo je da su u 2016. godini bili povoljni uvjeti za razvoj hrastove

pepelnice jer je napadnuta i tretirana površina viša od one proteklih godina (Grafikon 1).

Grafikon 1: Površine napadnute hrastovom pepelnicom od 2012-2016. godine



Slika 11: Intenzitet napada hrastovom pepelnicom u 2016. godini po gospodarskim jedinicama



Tablica 1: Površine po UŠP napadnute hrastovom pepelnicom u 2016. godini

UŠP Vrsta bilja Napadnuta

pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanja

Utrošena

kol. (l)

Vinkovci 1.445,41 1.445,41 940,75

Šumarija Cerna hrast lužnjak 164,44 164,44 41 - 80% Amistar extra

280SC, Artea plus, 118,5

Šumarija Gunja hrast lužnjak 82,03 82,03 41 - 60% Amistar extra

280SC, Artea plus, 41

Šumarija

Lipovac

hrast lužnjak 142,69 142,69 61 - 80% Amistar extra


Šumarija

Mikanovci



Šumarija Otok hrast lužnjak 451,87 451,87 0 - 60% Amistar extra


Šumarija

Strizivojna



Šumarija

Strošinci



Šumarija

Vinkovci



Šumarija

Vukovar



Šumarija

Županja



Osijek 130,18 136,18 31,45

Šumarija Batina hrast lužnjak 20,78 81 - 100% Amistar extra

280SC, Artea plus,

Šumarija Darda hrast lužnjak 14,78 81 - 100% Amistar extra

280SC, Artea plus,

Šumarija

Đakovo


280SC, Artea plus,

Šumarija Osijek hrast lužnjak 42,61 42,61 81 - 100% Amistar extra


Šumarija

Valpovo


280SC, Artea plus,

Našice 749,45 749,45 505,20

Šumarija Donji

Miholjac






pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanja

Utrošena

kol. (l)

Šumarija

Đurđenovac



Šumarija Koška hrast lužnjak 201,82 201,82 41 - 60% Amistar extra


Šumarija Slatina hrast lužnjak 176,45 176,45 41 - 60% Amistar extra


Požega 45,54 45,54 30,00

Šumarija

Požega



Bjelovar 1.577,84 1.577,84 922,83

Šumarija

Bjelovar



Šumarija Čazma hrast lužnjak 195,30 195,30 41 - 60% Amistar extra


Šumarija

Garešnica



Šumarija

Grubišno Polje



Šumarija

Ivanska



Šumarija Lipik hrast lužnjak 84,60 84,60 21 - 40% Amistar extra


Šumarija

Suhopolje



Šumarija Velika

Pisanica



Šumarija Veliki

Grđevac



Šumarija

Virovitica



Šumarija

Vrbovec



Koprivnica 656,88 656,88 316,11

Šumarija

Čakovec



Šumarija

Đurđevac






pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanja

Utrošena

kol. (l)

Šumarija

Kloštar

Podravski



Šumarija

Koprivnica



Šumarija

Križevci



Šumarija

Ludbreg



Šumarija

Pitomača



Šumarija Repaš hrast lužnjak 205,87 205,87 1 - 20% Amistar extra


Šumarija

Sokolovac



Šumarija

Varaždin



Zagreb 1.904,24 1.904,24 1.533,20

Hortikultura

Zagreb



Šumarija Dugo

Selo


280SC, Artea plus,

Šumarija Kutina hrast lužnjak 210,82 210,82 21 - 80% Amistar extra


Šumarija

Lipovljani



Šumarija

Novoselec



Šumarija

Popovača



Šumarija

Remetinec



Šumarija Velika

Gorica



Šumarija

Zagreb



Sisak 1.387,34 1.365,88 266,20




pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanja

Utrošena

kol. (l)

Šumarija Glina hrast lužnjak 69,13 69,13 21 - 40% Amistar extra


Šumarija

Hrvatska

Dubica



Šumarija

Kostajnica


280SC, Artea plus,

Šumarija

Petrinja


280SC, Artea plus,

Šumarija

Pokupsko



Šumarija Sisak hrast lužnjak 354,42 354,42 21 - 40% Amistar extra

280SC, Artea plus,

Šumarija Sunja hrast lužnjak 573,59 573,59 21 - 40% Amistar extra

280SC, Artea plus,

Karlovac 316,80 316,80 132,20

Šumarija

Draganić



Šumarija

Jastrebarsko



Šumarija

Karlovac



Šumarija Krnjak hrast lužnjak 16,00 16,00 21 - 40% Amistar extra


Šumarija

Pisarovina



Nova Gradiška 221,28 222,28 114,70

Šumarija

Jasenovac



Šumarija Nova

Gradiška



Šumarija Nova

Kapela



Šumarija Stara

Gradiška



Šumarija

Trnjani



Privatne šume 112,40 0,00 0,00




pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanja

Utrošena

kol. (l)

Privatno hrast lužnjak 112,40 1 - 20% Amistar extra

280SC, Artea plus,

SVEUKUPNO 8.547,36 8.420,50 4.792,64



U šumama Hrvatske su se tijekom 2016. godine, osim pepelnice, javile biljne bolesti prikazane

u Tablici 2:

Tablica 2: Biljne bolesti prisutne u šumama Hrvatske tijekom 2016. godine

Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta

pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Napadnuta

drvna masa

(m³)

Intenzitet

napada

Gljivične bolesti 10.482,36 8.420,50 46.353,36

upala kore američkog borovca

(Cronartium ribicola)

američki borovac

(Pinus strobus), 40,00 392,00 0 - 20%

rak kore pitomog kestena (Cryphonectria

parasitica)

pitomi kesten

(Castanea sativa), 119,33 190,00 1 - 20%

guba (Fomes sp)

bukva (Fagus

sylvatica), obična

smreka (Picea

abies),

815,05 519,00 0 - 20%

hrastova pepelnica (Microsphaera

alphitoides)

hrast lužnjak

(Quercus robur),

hrastovi (Quercus

sp.),

8.547,36 8.420,50 12.590,00 0 - 100%

Phytophtora sp.

bukva (Fagus

sylvatica), 6.092,36

venuće američkog borovca

(Verticicladiella procera)

američki borovac

(Pinus strobus), 71,71 393,00 1 - 20%

rak bukove kore (Nectria ditissima)

bukva (Fagus

sylvatica), 120,36 44,00 1 - 20%

Chalara fraxinea

jasen (Fraxinus

sp.), 757,55 26.133,00 1 - 100%

Phyllosticta ilicis

hrast crnika

(Quercus ilex), 11,00 21 - 40%

Detaljni podaci o lokalitetima na kojima su bile prisutne ostale biljne bolesti, površinama i

poduzetim mjerama zaštite nalaze se na portalu http://stetnici.sumins.hr/StetniciSiP.

http://stetnici.sumins.hr/StetniciSiP



Štetni kukci

Gubar (Lymantria dispar)

Tijekom 2016. godine gubar se nalazio u fazi latence (mirovanja) i nigdje nije zabilježena

njegova povećana populacija .

Prognoza populacije gubara za 2017. godinu

Istraživanje periodičnih pojava gradacija gubara u Hrvatskoj (Pernek i sur. 2008) pokazalo je

da se jake gradacije gubara javljaju prosječno svakih 10,6 godina, a povećanje gustoće

populacije (što ne isključuje štete u šumama) svakih 5,2 godine. Tijekom 2013. i 2014. godine

došlo je do kulminacije populacije gubara pa se 2017. godine ne očekuje pojava gubara na niti

jednom lokalitetu u Hrvatskoj.

Tablica 3: Prognoza površina zaraženih gubarom po Upravama šuma podružnicama za 2017. godinu

UŠP

Kategorija zaraze (ha)

I II III

Vinkovci 11.348,18

Osijek 8.934,09

Našice 12.268,00

Požega 6.625,27

Bjelovar 8.548,94

Koprivnica 1.238,00

Zagreb 6.254,12

Sisak 329,04

Karlovac 3.424,79

Nova Gradiška 1.926,36

Privatne šume 4.235,64

UKUPNO: 65.132,43

Objašnjenje kategorija: I – obavezno planirati zaštitu; II – zaštita prema potrebi npr. zaštićeni objekti, sjemenske sastojine,

sastojine pod stresom i sl.; III – nisu potrebne mjere zaštite)



Tablica 4: Prognoza ukupnih površina zaraženih gubarom (ha) od 2010.-2017. godine u Hrvatskoj

Kategorija zaraze (ha)

Godina l lI III

2010. 0 46 142.962

2011. 76 137 121.619

2012. 672 382 93.500

2013. 15.826 6.362 98.344

2014. 21.423 4.862 131.700

2015. 259 234 92.268

2016. 0 22 72.455

2017. 0 0 65.132

Iz tablica 3 i 4 je vidljivo da se gubar nalazi u fazi latence i da se u 2017. godine ne očekuje

njegova pojava u šumama Hrvatske. I dalje će biti izuzetno važno redovito raditi prognozu

populacije gubara dokazanim metodama jer će se tako na vrijeme uočiti prve naznake nove

gradacije. Detaljni podaci o broju jajnih legala po ha, pregledanim odjelima i odsjecima mogu

se preuzeti u bazi podataka Štetnici Hr (https://stetnici.sumins.hr).



Mrazovci

Mrazovci je zajednički naziv za leptire iz porodice Geometridae čije gusjenice u proljeće,

istovremeno s otvaranjem pupova hrasta i graba, počinju oštećivati lišće. Tijekom 2016.

godine mrazovci su bili se javili na samo 330 ha na području UŠP Zagreb i Našice.

Grafikon 2: Površine napadnute mrazovcima od 2012. do 2016. godine

Tablica 5: Površine na kojima su se javili mrazovci 2016. godine


pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Našice 236,65 0,00

Šumarija Đurđenovac hrast lužnjak (Quercus robur), 236,65 21 - 40%

Zagreb 92,95 0,00

Hortikultura Zagreb hrast kitnjak (Quercus petraea), 0,70 21 - 40%

Šumarija Zlatar

grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak

(Quercus petraea), 92,25 0,00 1 - 20%

SVEUKUPNO 329,60 0,00



Prognoza populacije mrazovaca za 2016. godinu

Sinkronizacija između otvaranja pupova i listanja stabla te izlaska gusjenica iz jaja je jedan od

bitnih čimbenika, koji uz prirodne neprijatelje, utječu na gustoću populacije mrazovaca.

Nepovoljne vremenske prilike tijekom izlaska gusjenica, hladno vrijeme koje uzrokuje zastoj

u otvaranju pupova, mraz koji smanjuje lisnu masu i ostali nepovoljni klimatski čimbenici

utječu na gustoću populacije mrazovaca i intenzitet štete.

Prognoza populacije mrazovaca za sljedeće vegetacijsko razdoblje u okviru IPP-a radi se na

dva načina:

1. praćenjem brojnosti ženki na ljepljivim prstenima postavljenim u hrastovim

sastojinama tijekom rojenja mrazovaca (najčešće od studenog do siječnja),

2. analizom uzoraka hrastovih grana na kojima se broje gusjenice mrazovaca i daje se

orijentacijska prognoza napada.

3. Na temelju dobivenih podataka postavlja se prognoza populacije mrazovaca za

promatrane lokalitete, ali se točan intenzitet napada i defolijacija mogu utvrditi

samo redovitim terenskim obilascima tijekom listanja hrasta i razvoja gusjenica.

Prema podacima dobivenim praćenjem brojnosti ženki mrazovaca na ljepljivim prstenima u

jesen/zimu 2016/17. godine, povećana brojnost mrazovaca, a time i mogućnost šteta treba

se očekivati na lokalitetima navedenim u Tablici 6.

Tablica 6: Rezultati praćenja brojnosti ženki/cm opsega stabla jesen/zima 2016/17. (najveće vrijednosti po UŠP)

GOSPODARSKA JEDINICA ODJEL/ODSJEK BROJ ŽENKI/CM

OPSEGA

MJERE ZAŠTITE

POTREBNE OPREZ

VINKOVCI

ŠUMARIJA LIPOVAC

NARAČE 29 1,037 X

TOPOLOVAC 9 1,366 X

30 3,115 X

ŠUMARIJA VRBANJA




OPSEGA

MJERE ZAŠTITE

POTREBNE OPREZ

VRBANJSKE ŠUME 113 1,605 X

NAŠICE

ŠUMARIJA DONJI MIHOLJAC

ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL

3a 0,951 X

11b 1,695 X

26b 5,715 X

39a 1,342 X

KAPELAČKI LUG-KARAŠ

45b 1,201 X

71a 1,725 X

39a 2,149 X

82b 0,955 X

84b 1,206 X

86e 1,187 X

36a 1,221 X

26a 1,622 X

ŠUMARIJA ĐURĐENOVAC

DJURĐENOVAČKE NIZINSKE

ŠUME

6a 6,630 X

124a 10,294 X

ŠUMARIJA KOŠKA

LACIĆ-GLOŽĐE

39a 1,590 X

26b 1,850 X

129a 1,201 X

117a 1,016 X

93a 0,970 X

ŠUMARIJA SLATINA

SLATINSKE NIZINSKE ŠUME

54c 1,323 X

46a 1,596 X

53a 1,578 X




OPSEGA

MJERE ZAŠTITE

POTREBNE OPREZ

BJELOVAR

ŠUMARIJA IVANSKA

DUGAČKI GAJ-JASENOVA-

DRLJEŽ 74c 0,834

X

KOPRIVNICA

ŠUMARIJA KLOŠTAR PODRAVSKI

SVIBOVICA 19e 1,584 X

ZAGREB

ŠUMARIJA NOVOSELEC

ŽUTICA

111f 0,865 X

124a 2,130 X

156a 2,010 X

ŠUMARIJA POPOVAČA

POPOVAČKA GARJEVICA 13a 2,026 X

52a 2,690 X

ŠUMARIJA VELIKA GORICA

ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 2 32a 1,071 X

12a 0,837 X

KARLOVAC

ŠUMARIJA KARLOVAC

REČIČKI LUGOVI 76a 0,999 X

Svi ostali uzorci uneseni u bazu Štetnici Hr dobiveni kontrolom populacije mrazovaca ljepljivim

prstenima u kontinentalnim UŠP su pokazali nisku brojnost ženki. Svi podaci mogu se

provjeriti u bazi https://stetnici.sumins.hr/baza podataka/Izvještaji i analize/Mrazovci.

Usporedbom prognoze populacije mrazovaca metodom ljepljivih prstena 2016. i 2017. godine

primijećen je kontinuirani porast populacije mrazovaca na lokalitetima prikazanim u Tablici



Tablica 7: Vrijednosti ženki/ cm opsega stabla za prognozu populacije mrazovaca 2016. i 2017 godine

GOSPODARSKA JEDINICA, ODJEL, ODSJEK BROJ ŽENKI PO CM OPSEGA STABLA

2016. 2017.

NAŠICE

Donji Miholjac

ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL 11a 1,29 1,695

ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL 26b 3,42 5,715

ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL 3a 1,16 0,951

KAPELAČKI LUG-KARAŠ 85a 1,19

KAPELAČKI LUG-KARAŠ 71a 1,26 1,725

KAPELAČKI LUG-KARAŠ 123b 1,27

KAPELAČKI LUG-KARAŠ 45b 0,685 1,201

KAPELAČKI LUG-KARAŠ 39a 2,149

KAPELAČKI LUG-KARAŠ 26a 0,387 1,622

Koška LACIĆ-GLOŽĐE 117a 0,82 1,016

LACIĆ-GLOŽĐE 18b 1,86

LACIĆ-GLOŽĐE 39a 2,78 1,590



LACIĆ-GLOŽĐE 26b 1,850

Đurđenovac ĐURĐENOVAČKE NIZINSKE ŠUME 124a 0,898 10,294

ĐURĐENOVAČKE NIZINSKE ŠUME 6a 0,712 6,630

Slatina SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 53a 1,34 1,578

SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 54c 2,46 1,323

SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 46a 1,82 1,596

KOPRIVNICA

Kloštar Podravski

SVIBOVICA 19e 1,16 1,584

ZAGREB

Novoselec

ŽUTICA 156a 1,07 2,010

ŽUTICA 124a 0,790 2,130

BJELOVAR

Ivanska

DUGAČKI GAJ JASENOVA DRLJEŽ 74c 0,039 0,834

VINKOVCI

Lipovac

NARAČE 29 0,278 1,037

TOPOLOVAC 30 0,197 3,115

TOPOLOVAC 9 0,312 1,366

Na temelj podataka prikazanih u Tablici 7 vidljivo je da je u gospodarskim jedinicama na

području UŠP Našice, Koprivnica, Zagreb i VInkovci došlo do porasta broja ženki/cm opsega

što bi moglo ukazivati na povećanu mogućnost šteta od mrazovaca. Zato se svakako savjetuje

da se na tim lokalitetima redovito prati tijek defolijacije i da se postave kontrolne ploče za

praćenje količine ekskremenata kako bi se mogla donijeti točna odluka o potrebi primjene

zaštitnih mjera.



Rezultati analize hrastovih grana za 2016. godinu

Prognoza populacije ranih defolijatora hrasta radi se na temelju uzoraka hrastovih grana.

Grane se uzimaju iz dominantne etaže stabala u onim odjelima i odsjecima u kojima se očekuje

napad štetnika tj. tamo gdje je terenskim promatranjem prethodne godine utvrđena pojačana

pojava štetnika. U laboratorijskim uvjetima se prati brojnost ranih štetnika koji prezimljavaju

u pupovima i na grančicama (hrastov savijač, mrazovci, hrastova osa listarica, kukavičji suznik,

hrastov četnjak). Metoda prognoze populacije ranih štetnika na temelju hrastovih grana je

orijentaciona metoda koja ukazuje na pojačanu pojavu štetnika na određenim lokalitetima.

Stvarno stanje i gustoću populacije štetnika moguće je utvrditi jedino detaljnim obilascima

terena tijekom izbijanja lista, praćenjem tijeka defolijacije i postavljanjem kontrolnih ploča za

praćenje količine ekskremenata. Na temelju tih podataka se mogu planirati mjere zaštite. Na

razlike u dobivenim rezultatima laboratorijskom metodom i stvarnog stanja u šumama utječu

razni čimbenici (abiotički čimbenici, prirodni neprijatelji kukaca, kvaliteta uzoraka itd.). Na

temelju obavljenih analiza dobiveni su podaci za 2017. godinu. Kvaliteta dostavljenih uzoraka

je bila zadovoljavajuća za provođenje potrebnih analiza.

Potrebno je obratiti pozornost na pojavu hrastovog četnjaka (Thaumetopoea processionea)

na uzorcima hrastovih grana iz UŠP Zagreb (šumarije Popovača i Lipovljani), UŠP Karlovac

(šumarije Pisarovina i Karlovac) i UŠP Sisak (šumarije Sunja, Hrvatska Dubica i Sisak). Savjetuje

se detaljno praćenje razvoja gnijezda hrastovog četnjaka tijekom vegetacije na tim

lokalitetima kako bi se na vrijeme primijetila povećana populacija ovog štetnika koji, osim

defolijacije, može izazvati i jake alergijske reakcije kod ljudi.

Dobiveni rezultati prikazani su u Tablici 7.

Tablica 8: Rezultati analize hrastovih grana za 2017. godinu po Upravama šuma podružnicama

UŠP/Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj

jedinki

PRIVATNE ŠUME

SUNČANE ŠUME BREZNICA - BISKUPIJSKE ŠUME 16a

Hrastova osa

listarica 4

Mrazovac 3

Savijač 2




jedinki

UŠP BJELOVAR

ŠUMARIJA BJELOVAR

BJELOVARSKA BILOGORA

153a Savijač 1

94a Hrastova osa

listarica 1

BOLČ. ŽABLJAČKI LUG 47a Mrazovac 1

ČESMA 24d Mrazovac 1

ŠUMARIJA ČAZMA

ČAZMANSKE NIZINSKE ŠUME

74a Mrazovac 1

82a Hrastova osa

listarica 1

ČESMA 8a Hrastova osa

listarica 1

GARJEVICA-ČAZMA 15e Savijač 1

ŠUMARIJA DARUVAR DARUVARSKE PRIGORSKE ŠUME 27b Mrazovac 1

ŠUMARIJA ĐULOVAC

BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA

KLISA

18b

Hrastova osa

listarica 2

Savijač 2

19g

Hrastova osa

listarica 2

Savijač 1

44d Savijač 1

VRANI KAMEN 33b

Hrastova osa

listarica 3

Savijač 1

ŠUMARIJA GAREŠNICA

GARJEVICA-GAREŠNICA 182a Savijač 2

KRNJAČA - GRADINA - SJEČA 50a Savijač 1

MEDJUVODJE-ILOVSKI LUG 15b

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 7

ŠUMARIJA GRUBIŠNO POLJE GRUBIŠNOPOLJSKA BILOGORA

21b Savijač 3

21e Savijač 1

ŠUMARIJA IVANSKA

DUGAČKI GAJ-JASENOVA-

DRLJEŽ 74c Mrazovac 3

GARJEVICA-IVANSKA

88a

Mrazovac 2

Savijač 3

91b

Mrazovac 2

Savijač 1




jedinki

91c

Mrazovac 2

Savijač 2

IVANSKE PRIGORSKE ŠUME

23c Hrastova osa

listarica 3

24c Hrastova osa

listarica 1

26e Savijač 1

26h Mrazovac 1

ŠUMARIJA LIPIK BLATUŠKO BRDO 5b Mrazovac 1

ŠUMARIJA SIRAČ JAVORNIK 186c Mrazovac 4

ŠUMARIJA SUHOPOLJE

SUHOP. VIROVITIČKE NIZINSKE

ŠUME 10c Savijač 2

SUHOPOLJSKA BILOGORA

23d

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac

(jajno leglo Colotis

pennaria)

382

48a

Mrazovac 1

Savijač 1

ŠUMARIJA VELIKA PISANICA PISANIČKA BILOGORA

101a Savijač 1

91a Savijač 1

ŠUMARIJA VELIKI GRĐEVAC

GRDJEVAČKA BILOGORA

100d Savijač 1

51b Savijač 1

53b

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 1

Savijač 1

TRUPINSKI-PAŠIJANSKI GAJ 12c Savijač 3

ŠUMARIJA VRBOVEC

BOLČ. ŽABLJAČKI LUG 8c Savijač 1

BUKOVAC 17c Savijač 3




jedinki

8d Hrastova osa

listarica 1

ČESMA

86c Savijač 1

88c Savijač 2

89f

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 3

Savijač 1

NOVAKUŠA-ŠIKAVA

39d Savijač 1

41c Mrazovac 1

VAROŠKI LUG

1a Mrazovac 3

5a Mrazovac 1

UŠP KARLOVAC

ŠUMARIJA DRAGANIĆ DRAGANIČKI LUGOVI

54b

Mrazovac 1

Savijač 1

56a Hrastova osa

listarica 1

57a Jajno leglo

kukavičjeg suznika 1

87a Hrastova osa

listarica 2

ŠUMARIJA JASTREBARSKO

JASTREBARSKE PRIGORSKE

ŠUME

20a

Hrastova osa

listarica 6

Mrazovac 7

Savijač 1

21b

Hrastova osa

listarica 3

Mrazovac 7

Savijač 1

21e

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 7

JASTREBARSKI LUGOVI

10b Savijač 5

1a

Hrastova osa

listarica 3

Jajno leglo


25a Savijač 1




jedinki

37a Hrastova osa

listarica 3

52a Hrastova osa

listarica 1

ŠUMARIJA KARLOVAC

KOZJAČA

2a Savijač 1

2b Mrazovac 1

REČIČKI LUGOVI

41a

Jajno leglo

hrastovog četnjaka 1

Mrazovac 2

67c

Mrazovac 1

Savijač 1

ŠUMARIJA PISAROVINA PISAROVINSKI LUGOVI

10 c

Jajno leglo


Mrazovac 3

Savijač 2

21 a Jajno leglo


31 a Jajno leglo


UŠP KOPRIVNICA

ŠUMARIJA ĐURĐEVAC ĐURĐEVAČKE NIZINSKE ŠUME

31c Savijač 1

69a Savijač 1

82a Mrazovac 4

ŠUMARIJA KLOŠTAR PODRAVSKI SVIBOVICA

19a

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 5

19b Savijač 1

19e

Mrazovac 13

Savijač 4

19g Mrazovac 1




jedinki

Savijač 1

28f

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 2

ŠUMARIJA KOPRIVNICA KOPRIVNIČKE NIZINSKE ŠUME

15e

Mrazovac 2

Savijač 3

23e Savijač 3

ŠUMARIJA PITOMAČA BANOV BROD 4e

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 1

ŠUMARIJA REPAŠ REPAŠ GABAJEVA GREDA

51b Mrazovac 2

6a Savijač 1

UŠP NAŠICE

ŠUMARIJA ČAČINCI DRENOVAČKA PLANINA 24a Mrazovac 1

ŠUMARIJA DONJI MIHOLJAC

ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL 3a

Mrazovac 2

Savijač 7

KAPELAČKI LUG-KARAŠ

101c

Mrazovac 4

Savijač 3

26a

Mrazovac 26

Savijač 6

36a

Hrastova osa

listarica 11

Mrazovac 25

Savijač 3

39a Hrastova osa

listarica 1




jedinki

Mrazovac 52

Savijač 2

45b

Mrazovac 1

Savijač 2

71a Savijač 1

82b

Hrastova osa

listarica 3

Mrazovac 17

Savijač 1

83b

Hrastova osa

listarica 31

Mrazovac 3

Savijač 2

85a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 9

Savijač 8

86e Savijač 5

ŠUMARIJA ĐURĐENOVAC KRNDIJA GAZIJSKA 70a

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 3

ŠUMARIJA KOŠKA BUDIGOŠĆE-BREZA-LUGOVI

1d

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 4

Savijač 4

48a Savijač 3




jedinki

65c Mrazovac 1

LACIĆ-GLOŽĐE

38a Hrastova osa

listarica 1

71a

Hrastova osa

listarica 2

Savijač 2

ŠUMARIJA ORAHOVICA OBRADOVAČKE NIZINSKE ŠUME

15a

Mrazovac 10

Savijač 4

15b Mrazovac 1

16a Savijač 1

5a Savijač 1

7a

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 3

Savijač 2

9a Mrazovac 2

ŠUMARIJA SLATINA SLATINSKE NIZINSKE ŠUME

46a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 6

Savijač 4

51a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 13

Savijač 1

53a

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 6

54c

Mrazovac 6

Savijač 1

55a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 3

56a

Hrastova osa

listarica 3

Mrazovac 5

Savijač 5

UŠP NOVA GRADIŠKA




jedinki

ŠUMARIJA JASENOVAC

GREDE KAMARE

78c Hrastova osa

listarica 4

79b

Hrastova osa

listarica 9

Mrazovac 1

Savijač 4

KRAPJE ĐOL 4a

Mrazovac 1

Savijač 1

ŽABARSKI BOK 6c Hrastova osa

listarica 1

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

GRADIŠKA BRDA

39f

Hrastova osa

listarica 2

Savijač 6

51f Savijač 7

JUŽNI PSUNJ

34a Savijač 6

43a

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 1

Savijač 4

89a

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 4

KLJUČEVI 17a Hrastova osa

listarica 2

ŠUMARIJA NOVA KAPELA JEŠEVIK BRIKNJEVAČA

10a

Mrazovac 1

Savijač 3

20a Savijač 1

6a

Hrastova osa

listarica 3

Mrazovac 1

Savijač 3




jedinki

JUŽNA BABJA GORA

104a

Mrazovac 1

Savijač 2

28a Savijač 1

35a Savijač 1

37a Savijač 2

40a

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 2

46a Savijač 5

60a Savijač 3

82a Hrastova osa

listarica 2

RADINJE

20a Mrazovac 1

34a Mrazovac 1

44a

Hrastova osa

listarica 3

Mrazovac 2

Savijač 2

47a Hrastova osa

listarica 1

ŠUMARIJA NOVSKA

NOVSKO BRDO 16a

Hrastova osa

listarica 6

Savijač 2

RAJICKO BRDO 39a

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 2

TRSTIKA I 8a Hrastova osa

listarica 4

ZELENIKA 5a Savijač 1

ŠUMARIJA OKUČANI

OKUČANSKA BRDA 22c Savijač 1

ZAPADNI PSUNJ 75e

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 2

ŠUMARIJA ORIOVAC MLADA VODICA - PUAVICA

21a

Hrastova osa

listarica 32

Savijač 6

25a

Hrastova osa

listarica 3

Savijač 2




jedinki

MRSUNJSKI LUG - MIGALOVCI 5a Savijač 3

STUPNIČKO BRDO - CERJE 4a Savijač 1

ŠUMARIJA SLAVONSKI BROD

JUŽNI DILJ

2c Savijač 2

86a

Hrastova osa

listarica 10

Savijač 2

88b

Hrastova osa

listarica 6

Savijač 2

MRSUNJSKI LUG - MIGALOVCI

25a Hrastova osa

listarica 2

26a Hrastova osa

listarica 1

ŠUMARIJA STARA GRADIŠKA

LJESKOVAČA ?

Hrastova osa

listarica 7

Mrazovac 1

Savijač 1

PRAŠNIK 8a Mrazovac 2

ŠUMARIJA TRNJANI

DOLCA 5a Savijač 1

GLOVAC-RENOVICA 16a Mrazovac 1

ILIJANSKA JELAS 21b Hrastova osa

listarica 1

UŠP POŽEGA

ŠUMARIJA ČAGLIN JUŽNA KRNDIJA ČAGLINSKA

25b

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 4

61b Savijač 3

65a Hrastova osa

listarica 2

ŠUMARIJA KAMENSKA ZAPADNI PAPUK ZVEČEVAČKI 36b

Hrastova osa

listarica 3

Savijač 3




jedinki

ŠUMARIJA PLETERNICA

POŽEŠKA GORA

10d

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 1

68d Savijač 3

SJEVERNI DILJ PLETERNIČKI

1c

Hrastova osa

listarica 2

Savijač 2

56b Savijač 2

ŠUMARIJA POŽEGA

ISTOČNI PSUNJ

5c

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 1

Savijač 1

7b Savijač 3

SJEVERNA BABJA GORA

10d

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 3

83b

Hrastova osa

listarica 3

Savijač 8

ŠUMARIJA VELIKA JUŽNI PAPUK

29a Hrastova osa

listarica 1

82b

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 1

UŠP SISAK

ŠUMARIJA DVOR

JAVORNIK 37a Hrastova osa

listarica 4

ZRINSKA BRDA 100a

Hrastova osa

listarica 4

Savijač 1

ŠUMARIJA GLINA PROLOM KOBILJAK-ŠAŠAVA 47a Hrastova osa

listarica 1

ŠUMARIJA HRVATSKA DUBICA POSAVSKE ŠUME DUBICA

132a Hrastova osa

listarica 30

151f

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 1

160a Hrastova osa

listarica 8




jedinki

Savijač 1

210c

Hrastova osa

listarica 2

Jajno leglo


ŠUMARIJA KOSTAJNICA ŠAMARICA 1 96a Savijač 1

ŠUMARIJA PETRINJA

KOTAR STARI GAJ 30a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 1

PETRINJSKI LUG PIŠKORNJAČ 2b

Hrastova osa

listarica 8

Mrazovac 1

Savijač 2

VUČJAK TJEŠNJAK 16c Savijač 1

ŠUMARIJA POKUPSKO

KLJUKA 15a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 2

POKUPSKE ŠUME 5a Savijač 1

ŠUMARIJA RUJEVAC ČORKOVAČA-KARLICE

100a

Hrastova osa

listarica 4

Savijač 4

191c

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 1

194a Savijač 1

195b

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 1

55a Savijač 1

95b

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 1

Savijač 1

ŠUMARIJA SISAK BREZOVICA 108c Jajno leglo


ŠUMARIJA SUNJA LONJA 42a Hrastova osa

listarica 2




jedinki

POSAVSKE ŠUME-SUNJA

11a Hrastova osa

listarica 25

128a

Hrastova osa

listarica 51

Mrazovac 1

38a

Hrastova osa

listarica 4

Jajno leglo


53a Hrastova osa

listarica 27

72b

Hrastova osa

listarica 13

Jajno leglo


Mrazovac 1

UŠP VINKOVCI

ŠUMARIJA GUNJA DESIĆEVO

13c Hrastova osa

listarica 3

8a Mrazovac 1

ŠUMARIJA LIPOVAC TOPOLOVAC

14a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 11

Savijač 3

35a

Hrastova osa

listarica 3

Mrazovac 3

46a Mrazovac 2

ŠUMARIJA MIKANOVCI MUŠKO OSTRVO 70d Savijač 2

ŠUMARIJA OTOK

OTOČKE ŠUME 35a Jajno leglo


SLAVIR

126a Hrastova osa

listarica 1

136a

Hrastova osa

listarica 10

Mrazovac 1

Savijač 1

146a Savijač 1

53a Hrastova osa

listarica 1

ŠUMARIJA STRIZIVOJNA MEROLINO 1a Mrazovac 1




jedinki

TRSTENIK Savijač 1

ŠUMARIJA STROŠINCI DEBRINJA

25a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 1

26a

Mrazovac 1

Savijač 2

73a

Hrastova osa

listarica 11

Mrazovac 1

ŠUMARIJA VINKOVCI

KUNJEVCI 50a

Mrazovac 7

Savijač 3

VRAPČANA

18b Mrazovac 1

20b Mrazovac 1

ŠUMARIJA VRBANJA VRBANJSKE ŠUME

125d

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 1

Savijač 1

145a Mrazovac 7

71b

Mrazovac 12

Savijač 1

79c

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 5

80d Mrazovac 6

89a Mrazovac 8

90c Mrazovac 5

91a Hrastova osa

listarica 1

ŠUMARIJA ŽUPANJA

KRAGUJNA 65a Mrazovac 3

KUSARE

33a

Mrazovac 2

Savijač 3

41a Mrazovac 2

UŠP ZAGREB




jedinki

HORTIKULTURA ZAGREB PARK ŠUME GRADA ZAGREBA

Grad mladih Hrastova osa

listarica 9

Kraljevac Savijač 5

ŠUMARIJA DONJA STUBICA GORA 10b Mrazovac 3

ŠUMARIJA DUGO SELO ČRNOVŠAK

15a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 5

1f Hrastova osa

listarica 10

24a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 1

Savijač 1

30a

Mrazovac 1

Savijač 2

ŠUMARIJA KRAPINA MACELJ 36b

Hrastova osa

listarica 4

Mrazovac 1

ŠUMARIJA KUTINA

KUTINSKA GARJEVICA

110a Mrazovac 1

87a

Hrastova osa

listarica 7

Mrazovac 2

KUTINSKE NIZINSKE ŠUME 58a Hrastova osa

listarica 4

KUTINSKE PRIGORSKE ŠUME 27a Mrazovac 1

ŠUMARIJA LIPOVLJANI

JAMARIČKO BRDO 13b Mrazovac 2

JOSIP KOZARAC

155b Hrastova osa

listarica 3

163a Hrastova osa

listarica 1

170b Mrazovac 1

28a Jajno leglo


ŠUMARIJA NOVOSELEC

MARČA 29b Savijač 1

VELIKI JANTAK

14c Savijač 3

36e

Mrazovac 1

Savijač 1




jedinki

ŽUTICA

107b

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 3

125d

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 1

Savijač 3

156a

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 3

159a Mrazovac 1

ŠUMARIJA POPOVAČA

POPOVAČKA GARJEVICA 18a Savijač 2

POPOVAČKE NIZINSKE ŠUME

14a

Hrastova osa

listarica 1

Jajno leglo


Savijač 1

95a

Jajno leglo


Mrazovac 2

Savijač 3

ŠUMARIJA REMETINEC

OBREŠKI LUG

19b

Mrazovac 2

Savijač 1

28a

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 6

Savijač 1

8b

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 5

Savijač 3

STUPNIĆKI LUG

11b

Hrastova osa

listarica 2

Mrazovac 1

22a Mrazovac 4

ŠUMARIJA VELIKA GORICA ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 2 21c

Hrastova osa

listarica 7

Mrazovac 29




jedinki

36d

Hrastova osa

listarica 13

Mrazovac 26

Savijač 1

45b Mrazovac 1

90c

Hrastova osa

listarica 1

Mrazovac 3

TUROPOLJSKI LUG

133a Savijač 1

80c Mrazovac 1

VUKOMERIČKE GORICE 2 42b Savijač 5

ŠUMARIJA ZAGREB

BISTRANSKA GORA 6b

Hrastova osa

listarica 1

Savijač 1

LIMBUŠ SAVA 14e Mrazovac 1

MARKUŠEVAČKA GORA

3i Mrazovac 1

8e Savijač 2

SLJEME MEDVEDGRADSKE

ŠUME 53a Savijač 2

ŠUMARIJA ZLATAR

JUŽNA IVANČICA 22a Savijač 3

ZLATARSKE PRIGORSKE ŠUME 18c Hrastova osa

listarica 1



Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa)

Borov četnjak je štetnik koji je redovito prisutan u borovim šumama na kršu. Tijekom 2016.

godine borov četnjak javio se na 1768 ha, a suzbijan je na 402 ha (Tablica 8). Suzbijanje je

provedeno mehanički skidanjem zapredaka i primjenom insekticida Foray 48B.

Grafikon 3: Površine šuma na kršu u kojima je bio prisutan borov četnjak od 2012. do 2016. godine



Slika 12: Intenzitet napada borovog četnjaka u 2016. godini po gospodarskim jedinicama

Tablica 9: Površine na kojima je 2016. godine bio prisutan borov četnjak

UŠP Vrsta

bilja

Napadnuta

pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanja

Utrošena

kol. (kg)

Utrošena

kol. (l)

Senj 35,64 0,00 0,00 0,00

Šumarija Crikvenica

crni

bor 4,00 1 - 20%

Šumarija Krk

crni

bor 6,24 1 - 20%

Šumarija Pag

crni

bor 5,00 1 - 20%

Šumarija Rab

crni

bor 2,00 1 - 20%

Šumarija Senj

crni

bor 18,40 0 - 20%

Gospić 8,01 0,00 0,00 0,00



UŠP Vrsta

bilja

Napadnuta

pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanja

Utrošena

kol. (kg)

Utrošena

kol. (l)

Šumarija Karlobag

crni

bor 8,01 1 - 40%

Split 1.400,31 401,66 63,78 825,00

Šumarija Benkovac

crni

bor 200,00 63,00 21 - 40% Foray 48B, 160

Šumarija Biograd bor 68,00 60,00 21 - 40% Baturad, Foray

48B, 23,00 85

Šumarija Brač bor 50,00 41 - 60%

Šumarija Dubrovnik bor 29,80 1 - 20%

Šumarija Hvar bor 200,00 1 - 20%

Šumarija Imotski

crni

bor 81,85 1 - 20%

Šumarija Knin

crni

bor 61,54 1 - 20%

Šumarija Korčula bor 344,15 1 - 60%

Šumarija Makarska bor 140,00 140,00 21 - 40% Foray 48B, 350

Šumarija Obrovac

crni

bor 36,00 30,00 1 - 40% Baturad, 25,28

Šumarija Sinj

crni

bor 36,97 18,66 21 - 40% Baturad, 15,50

Šumarija Šibenik bor 8,00 21 - 40%

Šumarija Vrgorac bor 9,00 21 - 40%

Šumarija Zadar bor 135,00 90,00 1 - 20% Foray 48B, 230

Privatne šume 323,95 0,00 0,00 0,00

Privatno bor 323,95 0 - 40%

SVEUKUPNO 1.767,91 401,66 63,78 825,00



Potkornjaci

Potkornjaci predstavljaju jedan od glavnih uzročnika sušenja stabala u smrekovim i jelovim

šumama u Hrvatskoj, ali i u drugim europskim zemljama. Najznačajniji štetnici su jelovi koraši

(Pityokteines spinidens, P. curvidens, P. vorontzowi, Cryphalus piceae) i smrekovi potkornjaci

(Ips typographus, Pityogenes chalcographus).

Jelovi potkornjaci

Drvna masa koju su oštetili jelovi potkornjaci u 2016. godini iznosi 37.724 m3. (Grafikon 5).

Grafikon 4: drvna masa napadnuta jelovim potkornjacima od 2012. do 2016. godine

Tablica 10: Količina drvne mase koju su oštetili jelovi potkornjaci u 2016. godini


pov. (ha)

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Požega 0,00 269,00

Šumarija Kamenska obična jela (Abies alba), 269,00 61 - 80%

Zagreb 36,32 163,00

Šumarija Zagreb obična jela (Abies alba), 36,32 163,00 1 - 20%




pov. (ha)

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Karlovac 347,65 1.333,00

Šumarija Rakovica obična jela (Abies alba), 347,65 1.333,00 1 - 20%

Delnice 569,28 5.511,00

Šumarija Crni Lug obična jela (Abies alba), 39,63 468,00 1 - 20%

Šumarija Gerovo obična jela (Abies alba), 4,00 34,00 1 - 20%

Šumarija Gomirje obična jela (Abies alba), 127,27 2.373,00 1 - 20%

Šumarija Mrkopalj obična jela (Abies alba), 44,81 300,00 1 - 20%

Šumarija Prezid obična jela (Abies alba), 281,47 1.980,00 1 - 20%

Šumarija Vrbovsko obična jela (Abies alba), 72,10 356,00 1 - 20%

Senj 0,00 11.843,00

Šumarija Crikvenica obična jela (Abies alba), 4.185,00 1 - 20%

Šumarija Krasno obična jela (Abies alba), 3.726,00 1 - 20%

Šumarija Novi Vinodolski obična jela (Abies alba), 3.348,00 1 - 20%

Šumarija Senj obična jela (Abies alba), 584,00 1 - 20%

Gospić 2.880,36 18.953,73

Šumarija Gospić obična jela (Abies alba), 1.195,00 1 - 20%

Šumarija Karlobag obična jela (Abies alba), 1.075,00 1 - 20%

Šumarija Korenica obična jela (Abies alba), 89,78 19,73 1 - 20%

Šumarija Otočac obična jela (Abies alba), 574,59 5.216,00 1 - 20%

Šumarija Perušić obična jela (Abies alba), 1.629,74 8.695,00 1 - 20%

Šumarija Vrhovine obična jela (Abies alba), 586,25 2.753,00 1 - 20%

SVEUKUPNO 3.833,61 38.072,73



Smrekovi potkornjaci-situacija u Gorskom kotaru 2016. godine

Potkornjaci (Curculionidae, Scolytine) rasprostranjeni su po cijelom svijetu i obuhvaćaju

oko 6000 vrsta, od kojih samo neke od njih mogu uzrokovati štete i sušenje stabala. Njihove

populacije mogu uzrokovati promjene u strukturi, sastavu i funkcioniranju šumskih sastojina

s velikim ekološkim i ekonomskim posljedicama. Dok su populacije u niskim razinama žive i

razmnožavaju se u pojedinačnim oborenim i oslabljenim stablima. Štetni utjecaj abiotičkih

čimbenika, npr. suša, visoke temperature, vjetroizvale, ledolomi, povećavaju dostupnost

oštećenih i oslabljenih stabala pogodnih za razvoj potkornjaka što dovodi do naglog porasta

njihove populacije. Kod velike gustoće populacije (tijekom eksplozije populacije) napadaju i

zdrava stabla.

Smrekov pisar (Ips typographus) je jedan od najznačajnijih štetnih europskih potkornjaka

kojem je domaćin obična smreka (Picea abies). Odrasli oblici prezimljavaju pod korom ili u

okolnom tlu pod iglicama i počinju izlaziti u proljeće kada temperature kad se postigne

optimalna temperatura za njihov let. Potkornjaci, a posebno smrekov pisar (Ips typographus)

je dominantan potkornjak u prirodnim i umjetno podignutim šumama smreke na području

Hrvatske. Ta vrsta može naglo i eksponencijalno uvećati gustoću svoje populacije, u kratkom

vremenskom periodu oštetiti veliku količinu drvne mase i dovesti do sušenja smrekovih

stabala na velikim površinama. Imaju dvije generacije godišnje .Takav nagli porast populacije

povezan je s klimatskim ekstremima (dugotrajna suša, ledolomi i vjetroizvale na većim

površinama) i dostupnošću zrelih smrekovih stabala. Tijekom gradacije postaje primarni

šumski štetnik koji napada i zdrava smrekova stabla. Smrekov potkornjak može u kratkom

vremenu uzrokovati sušenje velikog broja stabla čime uzrokuje značajne štete u cijelom

ekosustavu smrekovih šuma.

Do naglog porasta populacije i šteta od smrekovog pisara na području Gorskog kotara došlo

je nakon ledoloma u veljači 2014. godine kada je oštećena velika količina drvne mase i

potkornjacima je postala dostupna velika količina resursa za hranu i razmnožavanje. To je

dovelo i još će dovesti do šteta i sušenja na smrekovim stablima na velikoj površini i jakim

intenzitetom. Posljednjih godina, u cijeloj Europi i u svijetu došlo je do naglog porasta



populacija i šteta od potkornjaka uzrokovanih klimatskim promjenama (prvenstveno

povećanim brojem ekstremnih vremenskih pojava kakav je bio i ledolom u Gorskom kotaru).

Važno je naglasiti da rizik da stablo smreke bude napadnuto ne ovisi samo o blizini postojećem

izvoru zaraze, nego ovisi i o gustoći populacije potkornjaka, i što je još važnije o osjetljivosti

samog stabla. No u stanju epidemije/masovnog napada potkornjaka, 90% novih zaraza

utvrđene su na udaljenosti do 100 m od već napadnutih stabala (Wichmann i Ravn 2001).

Ekspozicija i starost smrekovih stabala utječe na njihovu osjetljivost na napad potkornjaka.

Stabla na južnim ekspozicijama i osunčana stabla su osjetljivija i češće napadnuta. Čiste

smrekove sastojine su osjetljivije kao i stabla starija od 70 godina (Becker i Schröter 2000).

Znanstvena istraživanja su pokazala da od stabala oštenih ledolomom ili vjetroizvalama

vrhunac brojnosti populacije ovisi o stupnju suhoće kore. Na nižim nadmorskim visinama i na

prelomljenim i oštećenim stablima (kao kod ledoloma) vrhunac populacije javlja se najčešće

u drugoj godini nakon štete (to bi u ovom slučaju bila 2016. godina). U planinskim šumama ili

kod stabala kod kojih korijenje još uvijek ima kontakt sa zemljom i isušivanje kore je sporije,

vrhunac populacije može se očekivati treće godine nakon nastanka šteta (Forster 1993;

Wermelinger i sur. 1999; Becker and Schroter 2000). Napad potkornjaka je jači na starijim

nego na mlađim stablima. Dinamika gradacije ovisi o vremenskim prilikama, periodima suše,

dodatnim oštećenjima na smrekovim stablima (novi vjetrolomi ili ledolomi) kao i o

dostupnosti i osjetljivosti smreke. Na brojnost populacije negativno utječu unutarvrsna

kompeticija i utjecaj predatora, parazitoida i patogena na populaciju potkornjaka koji tijekom

gradacije također povećavaju svoje populacije (Wermelinger 2002).

Na grafikonima 5 i 6 prikazane su štete od potkornjaka (oštećena drvna masa u m3) u šumama

kojima gospodare „Hrvatske šume“ od 2005-2010. (Grafikon 5) i od 2010. do 2016. (Grafikon

6). Na grafikonu 5 vidljiv je vrhunac šteta 2007. godine što je rezultat dugotrajne suše 2003.

godine. Na grafikonu 6 vidljiv je stalni trend porasta oštećene drvne mase od smrekovih

potkornjaka uz neznatno smanjenje 2015. godine.



Grafikon 5: Drvna masa oštećena od smrekovog potkornjaka u Hrvatskoj od 2005. do 2010. godine

Grafikon 6: Drvna masa oštećena od smrekovog potkornjakau Hrvatskoj od 2010. do 2016. godine

Na grafikonu 7 prikazana je oštećena drvna masa od smrekovih potkornjaka na području

UŠP Delnice. Vidljiv je nagli porast šteta tijekom 2016. godine.

12042

45017

49666

42715

18260

13459

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Smrekovi potkornjaci

m3

13459 10614

28119

53778 5373944795

101390

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Smrekovi potkornjacim3



Grafikon 7: Oštećena drvna masa od smrekovog potkornjaka na području UŠP Delnice od 2011. do 2016. godine

Na grafikonu 8 prikazana je oštećena drvna masa od smrekovih potkornjaka (m3) po UŠP

tijekom 2014., 2015. i 2016. godine. Vidljiv je nagli porast na području UŠP Delnice u odnosu

na druge UŠP.

Grafikon 8: Oštećena drvna masa od smrekovog potkornjaka po Upravama šuma podružnicama od 2014. do 2016. godine

Važno je napomenuti i naglasiti kako je količina drvne mase napadnuta potkornjacima na

nivou Hrvatske prema grafikonu 5, manja te u trendu opadanja, što bi značilo da opasnost

širenja potkornjaka nije velika. Međutim taj podatak je u dvjema godinama ekstremno velik

prije svega zbog utjecaja UŠP Koprivnica (Grafikon 8), koja je vrlo intenzivno na temelju

1184 1376 2232 5847

16443

71295

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Smrekovi potkornjaciUŠP Delnice

m3

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

Delnice Gospić Karlovac Koprivnica Ogulin Požega Senj Zagreb

Smrekovi potkornjaci

2014. 2015. 2016.

m3



inspekcijskih nalaza sjekla zaražene smrekove šume, radi konverzije u drugi uzgojni oblik. Kako

je taj proces manje-više završen, očekivano bi u 2015. trebalo doći do naglog pada posjećene

drvne mase sušaca u Hrvatskoj, što se nije dogodilo upravo radi naglog porasta populacija u

UŠP Delnice (Grafikon 7). Taj nagli porast populacije potkornjaka bez sumnje je vezan uz

ledolom u 2014. godini što je i vidljivo u značajnom porastu oštećene drvne mase u 2016.

UŠP Delnice već 22 godine prati populaciju potkornjaka feromonskim klopkama, trenutačno

je postavljenja 41 klopka koja se obilazi svaki tjedan.

Nakon ledoloma u veljači 2014. godine prvi simptomi sušenja smrekovih stabala na području

UŠP Delnice bili su vidljivi već krajem 2014. godine. Tijekom 2015. vidljiv je bio nagli porast

osušenih stabala, dok je ove 2016. godine zabilježeno sušenje u katastrofalnim razmjerima.

Tablica 11: Drvna masa koju su oštetili smrekovi potkornjaci 2016. godine

UŠP Vrsta bilja Napadnuta drvna masa

(m³)

Intenzitet

napada

Požega 5.040,00

Šumarija Kamenska obična smreka (Picea abies), 3.313,00 0 - 80%

Šumarija Kutjevo obična smreka (Picea abies), 382,00 81 - 100%

Šumarija Pleternica obična smreka (Picea abies), 335,00 1 - 100%

Šumarija Požega obična smreka (Picea abies), 382,00 21 - 40%

Šumarija Velika obična smreka (Picea abies), 628,00 1 - 20%

Bjelovar 0,00

Šumarija Đulovac obična smreka (Picea abies),

Koprivnica 10.441,00

Šumarija Čakovec obična smreka (Picea abies), 257,00 1 - 40%

Šumarija Koprivnica obična smreka (Picea abies), 107,00 81 - 100%

Šumarija Ludbreg obična smreka (Picea abies), 1.745,00 61 - 80%

Šumarija Sokolovac obična smreka (Picea abies), 1.852,00 1 - 100%

Šumarija Varaždin obična smreka (Picea abies), 6.480,00 1 - 100%

Zagreb 1.957,00




(m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Krapina obična smreka (Picea abies), 748,00 1 - 80%

Šumarija Lipovljani obična smreka (Picea abies), 41,00 21 - 40%

Šumarija Samobor obična smreka (Picea abies), 1.074,00 1 - 40%

Šumarija Zagreb obična smreka (Picea abies), 94,00 1 - 20%

Karlovac 6.404,00

Šumarija Duga Resa obična smreka (Picea abies), 1.761,00 1 - 40%

Šumarija Gvozd obična smreka (Picea abies), 78,00 1 - 20%

Šumarija Jastrebarsko obična smreka (Picea abies), 1.316,00 81 - 100%

Šumarija Krašić obična smreka (Picea abies), 665,00 1 - 60%

Šumarija Krnjak obična smreka (Picea abies), 135,00 61 - 80%

Šumarija Ozalj obična smreka (Picea abies), 302,00 21 - 60%

Šumarija Rakovica obična smreka (Picea abies), 346,00 1 - 20%

Šumarija Slunj obična smreka (Picea abies), 1.582,00 1 - 40%

Šumarija Vojnić obična smreka (Picea abies), 219,00 1 - 20%

Delnice 71.295,00

Šumarija Crni Lug obična smreka (Picea abies), 4.211,00 1 - 40%

Šumarija Delnice obična smreka (Picea abies), 11.269,00 1 - 20%

Šumarija Fužine obična smreka (Picea abies), 2.026,00 1 - 20%

Šumarija Gerovo obična smreka (Picea abies), 8.447,00 1 - 40%

Šumarija Gomirje obična smreka (Picea abies), 1.391,00 1 - 20%

Šumarija Klana obična smreka (Picea abies), 2.242,00 1 - 20%

Šumarija Lokve obična smreka (Picea abies), 4.118,00 1 - 20%

Šumarija Mrkopalj obična smreka (Picea abies), 4.101,00 1 - 20%

Šumarija Prezid obična smreka (Picea abies), 9.566,00 21 - 40%

Šumarija Ravna Gora obična smreka (Picea abies), 1.092,00 1 - 20%

Šumarija Rijeka obična smreka (Picea abies), 126,00 1 - 20%

Šumarija Skrad obična smreka (Picea abies), 7.988,00 1 - 40%

Šumarija Tršće obična smreka (Picea abies), 12.902,00 1 - 40%

Šumarija Vrbovsko obična smreka (Picea abies), 1.816,00 1 - 20%




(m³)

Intenzitet

napada

Senj 1.875,00

Šumarija Crikvenica obična smreka (Picea abies), 793,00 1 - 20%

Šumarija Krasno obična smreka (Picea abies), 982,00 1 - 20%

Šumarija Novi Vinodolski obična smreka (Picea abies), 33,00 0 - 20%

Šumarija Senj obična smreka (Picea abies), 67,00 1 - 20%

Gospić 1.808,16

Šumarija Gospić obična smreka (Picea abies), 164,00 1 - 20%

Šumarija Korenica obična smreka (Picea abies), 51,16 1 - 20%

Šumarija Perušić obična smreka (Picea abies), 333,00 1 - 20%

Šumarija Vrhovine obična smreka (Picea abies), 1.260,00 1 - 20%

Privatne šume 2.570,00

Privatno obična smreka (Picea abies), 2.570,00 0 - 100%

SVEUKUPNO 101.390,16



Slika 13: Gospodarske jedinice u kojima su evidentirane štete od potkornjaka 2016. godine



Prognoze kretanja populacije potkornjaka i preporuke

Za uspješno suzbijanje potkornjaka potrebna određena znanja o biologiji, etologiji ekologiji

pojedinih vrsta. Za suzbijanje smrekovih potkornjaka treba provesti integrirane metodu

zaštite, što znači da se trebaju kombinirati sve raspoložive metode zaštite prema situaciji na

terenu. To je naročito važno naglasiti radi primjene feromonskih klopki, koje se često

pogrešno shvaćaju kao mjera koja je dovoljna za smanjenje populacije potkornjaka.

U mjere integrirane zaštite šuma od potkornjaka spadaju:

izvoz zaraženog ili pogodnog materijala iz šume najkasnije prije početka rojenja u

proljeće ovisno o temperaturi, do kraka ožujka)

primjena lovnih stabala

primjena lovnih debalca -monitoring feromonskim klopkama

pretraživanje stabala u početku ubušivanja (curenje piljevine) u lipnju, doznaka

stabala i praćenje bijelog stadija te obaranje u ranom smeđem stadijuž

rušenje još zelenih stabala u krugu od 1 visine stabla u zaraženim plohama (skupina

stabala), (ako je moguće i tu pratiti ubušivanje)

Feromonske klopke

Kod primjene feromonskih klopki treba znati kako ih pravilno primijeniti, da se koristi

propisno, intenzivno i u pravo vrijeme.

Propisno znači da je razmak od najbliže zdrave smreke minimalno 20 m, da je razmak od

klopke do klopke 100 m i da se redovito prati i prazni. Praćenje broja uhvaćenih jedinki važno

je da nas informira u kakvom je stanju populacija potkornjaka.

Intenzivno znači-ako je broj uhvaćenih kukaca u klopki veći od 1.500 tjedno, mora se šuma

pregledati na ubušivanja (curenje smole, piljevina, ulazna rupica kad se skine ljuska) i izdvajati

stabla koja je potrebno obarati i poduzeti daljnje mjere (skidanje kore, prskanje insekticidom

ili spaljivanje kore, itd.). U ovakvom slučaju potrebno je zgušćivati mrežu feromonskih klopki,

a po mogućnosti koristiti sistem triju klopki.



U pravo vrijeme znači da se napadnuta stabla na vrijeme napadnuta primijete i izdvaje, te

izvezu iz šume. Svako površno ophođenje sa feromonskim klopkama kao i loša higijena imaju

kontraefekt odnosno problem se produblju.

Priroiriteti kod zaštite šuma

Budući da se može očekivati nedostatak ljudstva u procesu suzbijanja potkornjaka trebalo bi

u početku snimiti situaciju i odrediti prioritete suzbijanja .

Prioriteti bi bili sljedeći:

1. POJEDINAČNA ZARAŽENA STABLA - prije nego grupa 2. MANJA GNIJEZDA - prije velikih 3. LOMOVI - prije izvala 4. NIŽE NADMORSKE VISINE - prije viših 5. JUŽNE I ZAPADNE EKSPOZICIJE - prije sjevernih i istočnih



Ostali štetnici

Osim štetnika opisanih u prethodnim poglavljima, u šumama Hrvatske su tijekom 2016.

godine bili prisutni i sljedeći štetnici:

Tablica 12: Ostali štetnici prisutni u šumama Hrvatske u 2016. godini

Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta

površina

Tretirana

površina

Intenzitet

napada

Hrastove štitaste uši

hrast kitnjak (Quercus

petraea), hrast lužnjak

(Quercus robur),

40,18 40,18 21 - 80%

bukova skočipipa (Orchestes fagi) bukva (Fagus sylvatica), 128,85 61 - 80%

bagremov lisnih miner (Paraectopa robiniella)

bagrem (Robinia

pseudoacacia), 195,50 0 - 40%

Borovi potkornjaci bor (Pinus sp.), 237,64 0 - 100%

jasenova pipa (Stereonychus fraxini) jasen (Fraxinus sp.), 731,45 21 - 40%

hrastov četnjak (Thaumetopoea processionea)

hrast lužnjak (Quercus robur),

hrastovi (Quercus sp.), 416,22 0 - 20%

hrastov savijač (Tortrix viridana)

hrast kitnjak (Quercus

petraea), 10,68 10,68 41 - 60%

kestenova osa šiškarica (Dryocosmus

kuriphilus)

pitomi kesten (Castanea

sativa), 2.356,48 0 - 100%

jasenov potkornjak (Leperesinus fraxini) jasen (Fraxinus sp.), 1 - 20%

veliki arišev potkornjak (Ips cembrae) ariš (Larix decidua), 0,59 0 - 80%

hrastova mrežasta stjenica (Corythucha

arcuata)

hrast lužnjak (Quercus robur), 72.008,04 21 - 80%

Bukova lisna uš (Phyllaphis fagi) bukva (Fagus sylvatica), 171,41 0 - 80%



OSTALI ŠTETNI BIOTIČKI ČIMBENICI

Korovi

Drvenaste i zeljaste korove je tijekom 2016. godine bilo potrebno suzbijati (za potrebe

pripreme staništa i njege pomlatka, tretiranje panjeva) na 4058 ha.

Grafikon 9: Napadnute i tretirane površine protiv korova od 2012. do 2016. godine

Tablica 13: Površine na kojima su se javili korovi 2016. godine


pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja Utrošena

kol. (l)

Vinkovci 1.093,95 1.093,95 8.180,15

Šumarija Cerna listače, 87,38 87,38 21 - 60% Ouragan System 4,

Total 480, 165

Šumarija Gunja listače, 103,50 103,50 61 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 720

Šumarija Ilok listače, 20,51 20,51 61 - 80% Total 480, 172

Šumarija Lipovac listače, 133,44 133,44 61 - 80% Total 480, 1330




pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja


kol. (l)

Šumarija Mikanovci listače, 21,58 21,58 21 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 400

Šumarija Otok listače, 98,50 98,50 41 - 60% Ouragan System 4,

Total 480, 267

Šumarija Strizivojna listače, 173,97 173,97 41 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 1307

Šumarija Strošinci listače, 31,51 31,51 21 - 40% Ouragan System 4,

Total 480, 189

Šumarija Vinkovci listače, 54,83 54,83 41 - 100% Cidokor, Ouragan

System 4, Total 480, 556,15

Šumarija Vrbanja listače, 122,92 122,92 61 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 1153

Šumarija Vukovar listače, 97,92 97,92 61 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 765

Šumarija Županja listače, 147,89 147,89 61 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 1156

Osijek 202,51 211,95 130,00

Šumarija Batina

hrast

lužnjak 20,06 81 - 100%

Šumarija Darda

hrast

lužnjak 27,96 81 - 100%

Šumarija Đakovo

hrast

lužnjak 147,09 147,09 81 - 100%

Šumarija Levanjska Varoš listače, 17,34 81 - 100%

Šumarija Osijek

hrast

lužnjak 27,46 27,46 81 - 100% Total 480, 130

Našice 920,20 920,21 4.370,00

Šumarija Ćeralije

hrast

lužnjak 3,00 3,00 61 - 80% Total 480, 36

Šumarija Donji Miholjac

hrast

lužnjak 306,85 306,85 41 - 80% Total 480, 2027

Šumarija Đurđenovac

hrast

lužnjak i

kitnjak

137,31 137,31 21 - 40% Total 480, 348

Šumarija Koška

hrast

lužnjak 136,40 136,41 0 - 60% Total 480, 1020

Šumarija Orahovica

hrast

lužnjak i

kitnjak

11,64 11,64 41 - 60% Total 480, 48

Šumarija Slatina

hrast

lužnjak i

kitnjak

209,63 209,63 41 - 60% Ouragan System 4,

Total 480, 543

Šumarija Čačinci

bukva,

hrast

kitnjak

96,07 96,07 21 - 80% Total 480, 270

Šumarija Voćin

hrast

kitnjak 19,30 19,30 21 - 60% Total 480, 78

Požega 87,57 87,57 893,80




pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja


kol. (l)

Šumarija Čaglin

bukva

četinjače,

hrast

kitnjak

listače,

15,95 15,95 41 - 80% Total 480, 320

Šumarija Kamenska listače, 22,80 22,80 41 - 60% Total 480, 16,4

Šumarija Kutjevo

bukva,

hrast

kitnjak

7,20 7,20 61 - 80% Ouragan System 4, 144

Šumarija Pleternica

bukva),

četinjače,

hrast

kitnjak

listače,

10,72 10,72 61 - 80% Cidokor, Ouragan

System 4, Total 480, 172,4

Šumarija Požega

hrast

lužnjak i

kitnjak

26,84 26,84 61 - 80% Cidokor, Ouragan

System 4, Total 480, 157

Šumarija Velika

hrast

kitnjak

listače,

4,06 4,06 81 - 100% Total 480, 84

Bjelovar 202,62 202,62 1.108,50

Šumarija Bjelovar listače, 40,80 40,80 1 - 100%

Glyphogan 480 SL,

Ouragan System 4,

Total 480,

181

Šumarija Daruvar

bukva,

hrast

lužnjak

4,00 4,00 1 - 60% Ouragan System 4, 24

Šumarija Garešnica listače, 10,00 10,00 21 - 100% Ouragan System 4, 60

Šumarija Ivanska listače, 35,00 35,00 81 - 100% Ouragan System 4, 207

Šumarija Lipik listače, 9,22 9,22 81 - 100% Ouragan System 4,

Total 480, 76,5

Šumarija Velika Pisanica listače, 34,00 34,00 1 - 80% Ouragan System 4, 204

Šumarija Veliki Grđevac listače, 59,00 59,00 41 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 296

Šumarija Virovitica listače, 3,00 3,00 81 - 100% Ouragan System 4, 21

Šumarija Vrbovec

četinjače,

listače, 7,60 7,60 81 - 100% Ouragan System 4, 39

Koprivnica 396,40 396,40 1.824,78

Šumarija Čakovec listače, 7,35 7,35 1 - 20% Total 480, 52

Šumarija Đurđevac

bukva

listače, 146,21 146,21 1 - 20%

Ouragan System 4,

Total 480, 482,96

Šumarija Kloštar Podravski listače, 27,55 27,55 1 - 20% Total 480, 156

Šumarija Koprivnica listače, 11,50 11,50 1 - 20% Total 480, 95

Šumarija Križevci listače, 43,00 43,00 1 - 20% Ouragan System 4,

Total 480, 145

Šumarija Ludbreg listače, 64,62 64,62 1 - 20% Total 480, 335,74




pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja


kol. (l)

Šumarija Pitomača listače, 30,95 30,95 1 - 20% Ouragan System 4,

Total 480, 163,58

Šumarija Repaš

hrast

lužnjak,

listače,

48,69 48,69 1 - 20% Total 480, 237

Šumarija Sokolovac listače, 0,50 0,50 1 - 20% Total 480, 2,5

Šumarija Varaždin listače, 16,03 16,03 1 - 20% Ouragan System 4,

Total 480, 155

Zagreb 714,58 714,58 3.690,56

Šumarija Dugo Selo listače, 6,43 6,43 41 - 60% Total 480, 35

Šumarija Kutina

hrast

lužnjak

listače,

87,52 87,52 41 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 898

Šumarija Lipovljani listače, 34,13 34,13 41 - 80% Total 480, 212,5

Šumarija Novoselec listače, 11,00 11,00 41 - 100% Ouragan System 4, 73

Šumarija Remetinec listače, 114,95 114,95 41 - 100% Ouragan System 4,

Total 480, 639,05

Šumarija Velika Gorica listače, 460,55 460,55 1 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 1833,01

Sisak 2,00 0,00 18,00

Šumarija Dvor listače, 2,00 1 - 20% Ouragan System 4, 18

Karlovac 175,52 175,52 1.046,30

Šumarija Cetingrad listače, 19,52 19,52 Ouragan System 4, 16,8

Šumarija Draganić listače, 76,00 76,00 Ouragan System 4,

Total 480, 468

Šumarija Duga Resa listače, 0,60 0,60 Total 480, 5

Šumarija Jastrebarsko listače, 73,40 73,40 Ouragan System 4,

Total 480, 522,5

Šumarija Karlovac listače, 6,00 6,00 Ouragan System 4, 34

Nova Gradiška 262,77 247,60 1.189,36

Šumarija Jasenovac

hrast

lužnjak 83,93 83,93 61 - 80% Total 480, 587

Šumarija Nova Gradiška

bukva

hrast

lužnjak i

kitnjak,

listače,

49,36 48,86 1 - 40% Ouragan System 4,

Total 480, 131,3

Šumarija Nova Kapela

hrast

kitnjak i

lužnjak

36,55 21,88 41 - 80% Ouragan System 4,

Total 480, 107

Šumarija Oriovac

hrast

kitnjak), 82,43 82,43

Ouragan System 4,

Total 480, 339,06




pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja


kol. (l)

Šumarija Trnjani

hrast

lužnjak 10,50 10,50 Ouragan System 4, 25

SVEUKUPNO 4.058,12 4.050,40 22.451,45



Glodavci

Glodavci su tijekom 2016. godine činili štete na 4343 ha i suzbijani su na 3835 ha (Tablica

14).

Grafikon 10: Napadnute i tretirane površine protiv glodavaca od 2012. do 2016. godine

Tablica 14: UŠP na čijem su području glodavci činili štete tijekom 2016. godine


pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja


kol. (kg)

Vinkovci 2.381,86 2.381,86 6.037,75

Šumarija Cerna listače, 130,77 130,77 41 - 60% Sorexa cebo, 470,00

Šumarija Lipovac listače, 142,69 142,69 41 - 60% Sorexa cebo, 380,00

Šumarija Mikanovci listače, 162,86 162,86 41 - 60% Sorexa cebo, 530,00

Šumarija Otok listače, 394,84 394,84 21 - 60% Sorexa cebo, 1.120,00

Šumarija Strizivojna listače, 182,19 182,19 21 - 40% Sorexa cebo, 435,00

Šumarija Strošinci listače, 451,60 451,60 21 - 40% Sorexa cebo, 1.240,00

Šumarija Vinkovci listače, 255,80 255,80 21 - 40% Sorexa cebo, 482,75




pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja


kol. (kg)

Šumarija Vrbanja listače, 286,46 286,46 21 - 40% Sorexa cebo, 400,00

Šumarija Vukovar listače, 15,07 15,07 41 - 60% Sorexa cebo, 80,00

Šumarija Županja listače, 359,58 359,58 41 - 60% Sorexa cebo, 900,00

Osijek 134,18 114,84 111,00

Šumarija Batina listače, 10,39 81 - 100%

Šumarija Darda listače, 14,78 81 - 100%

Šumarija Đakovo listače, 57,84 57,84 81 - 100%

Šumarija Levanjska Varoš listače, 4,00 4,00 81 - 100%

Šumarija Osijek listače, 42,61 42,61 81 - 100% Sorexa cebo, 111,00

Šumarija Valpovo listače, 14,95

Našice 268,73 268,73 428,07

Šumarija Ćeralije listače, 24,13 24,13 41 - 60% Sorexa cebo, 2,07

Šumarija Donji Miholjac listače, 96,00 96,00 41 - 60% Sorexa cebo, 106,00

Šumarija Đurđenovac listače, 16,21 16,21 41 - 60% Sorexa cebo, 50,00

Šumarija Koška listače, 118,34 118,34 41 - 60% Sorexa cebo, 250,00

Šumarija Voćin listače, 14,05 14,05 21 - 40% Sorexa cebo, 20,00

Bjelovar 403,43 0,00 0,00

Šumarija Čazma listače, 44,76 0 - 20%

Šumarija Garešnica listače, 24,57 1 - 20%

Šumarija Pakrac listače, 2,00 1 - 20%

Šumarija Velika Pisanica listače, 178,89 0 - 20%

Šumarija Veliki Grđevac listače, 153,21 0 - 40%

Koprivnica 61,37 61,37 60,95

Šumarija Đurđevac listače, 61,37 61,37 1 - 20% Sorexa cebo, 60,95

Zagreb 950,50 915,08 3.072,52

Šumarija Kutina listače, 140,44 140,44 21 - 60% Sorexa cebo, 253,00

Šumarija Lipovljani listače, 504,81 492,52 21 - 100% Sorexa cebo, 2.282,25

Šumarija Novoselec listače, 33,41 33,41 21 - 60% Sorexa cebo, 72,00




pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Intenzitet

napada

Mjere suzbijanja


kol. (kg)

Šumarija Popovača listače, 54,14 54,14 61 - 80% Sorexa cebo, 270,70

Šumarija Velika Gorica listače, 194,57 194,57 21 - 40% Sorexa cebo, 194,57

Šumarija Zlatar listače, 23,13 1 - 20%

Sisak 46,57 0,00 1.430,45

Šumarija Lekenik listače, 2,01 0,00 21 - 40% Sorexa cebo, 221,75

Šumarija Sisak listače, 39,09 0,00 Sorexa cebo, 499,70

Šumarija Sunja listače, 5,47 0,00 Sorexa cebo, 709,00

Nova Gradiška 97,18 93,40 250,00

Šumarija Jasenovac listače, 3,78 1 - 20%

Šumarija Trnjani listače, 93,40 93,40 21 - 40% Sorexa cebo, 250,00

SVEUKUPNO 4.343,82 3.835,28 11.390,74



Slika 14: Površine gospodarskih jedinica na kojima su se 2016. godine javili glodavci prema intenzitetu napada



ŠTETNI ABIOTIČKI ČIMBENICI

Vjetroizvale, vjetrolomi, snjegolomi

Vjetroizvale, vjetrolomi i snjegolomi su tijekom 2016. godine oštetili 122.995 m3 drvne mase

listača i četinjača što je značajno smanjenje u odnosu na ekstremnu 2014. godinu.

Grafikon 11: Drvna masa oštećena od ledoloma i vjeroloma od 2012. do 2016. godine

Tablica 15: Oštećena drvna masa od vjetroizvala, vjetroloma i ledoloma u 2016. godini

UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Osijek 6.115,21

Šumarija Baranjsko Petrovo Selo jasen (Fraxinus sp.), 8,21

Šumarija Darda listače, 6.107,00

Požega 15.749,00



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Čaglin

američki borovac (Pinus

strobus), bukva (Fagus

sylvatica), grab (Carpinus

betulus), hrast kitnjak (Quercus

petraea), obična smreka (Picea

abies), OTB,

796,00

Šumarija Kamenska

bukva (Fagus sylvatica), grab

(Carpinus betulus), hrast kitnjak

(Quercus petraea),

334,00 1 - 20%

Šumarija Kutjevo



(Quercus petraea), OTB,

2.771,00

Šumarija Pleternica




272,00 1 - 20%

Šumarija Požega


strobus), bor (Pinus sp.), bukva

(Fagus sylvatica), četinjače, grab


(Quercus petraea), hrast lužnjak

(Quercus robur), obična smreka

(Picea abies), OMB, OTB,

11.417,00 1 - 60%

Šumarija Velika

bukva (Fagus sylvatica), hrast

kitnjak (Quercus petraea), 159,00 1 - 20%

Bjelovar 20.751,00

Šumarija Bjelovar

bor (Pinus sp.), četinjače, grab

(Carpinus betulus), hrast crnika

(Quercus ilex), hrast kitnjak

(Quercus petraea), jasen

(Fraxinus sp.), obična smreka


897,00

Šumarija Čazma

bukva (Fagus sylvatica),

četinjače, grab (Carpinus


petraea), hrast lužnjak (Quercus

robur), jasen (Fraxinus sp.),

OMB, OTB,

1.932,00

Šumarija Daruvar



(Quercus petraea), OMB, OTB,

92,00

Šumarija Đulovac




(Fraxinus sp.), obična jela (Abies

alba), OMB, OTB,

536,00



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Garešnica


četinjače, hrast kitnjak (Quercus



obična smreka (Picea abies),

OMB, OTB,

1.330,00

Šumarija Grubišno Polje




(Quercus robur), OMB, OTB,

2.630,00

Šumarija Ivanska



sylvatica), četinjače, grab


(Quercus petraea), obična

smreka (Picea abies), OMB, OTB,

918,00

Šumarija Lipik


kitnjak (Quercus petraea), hrast

lužnjak (Quercus robur), OMB,

OTB,

4.149,00

Šumarija Pakrac

ariš (Larix decidua), bor (Pinus

sp.), bukva (Fagus sylvatica),

grab (Carpinus betulus), hrast

kitnjak (Quercus petraea),


OMB, OTB,

1.271,00

Šumarija Sirač




petraea), obična jela (Abies

alba), obična smreka (Picea

abies), OMB, OTB,

2.437,00

Šumarija Suhopolje




(Quercus robur), jasen (Fraxinus

sp.), obična smreka (Picea

abies), OMB, OTB,

402,00

Šumarija Velika Pisanica






OMB, OTB,

964,00

Šumarija Veliki Grđevac

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus

sylvatica), crni bor (Pinus nigra),


betulus), hrast crnika (Quercus

ilex), hrast kitnjak (Quercus




OMB, OTB,

2.831,00



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Virovitica






robur), obična smreka (Picea

abies), OMB,

362,00

Koprivnica 10.427,00

Šumarija Čakovec OMB, 14,00 1 - 20%

Šumarija Đurđevac



betulus), hrast lužnjak (Quercus



OMB, OTB,

2.077,00 1 - 20%

Šumarija Ivanec



(Quercus petraea), obična jela

(Abies alba), obična smreka

(Picea abies), OTB,

660,00 1 - 20%

Šumarija Kloštar Podravski






OMB, OTB,

1.626,00 1 - 20%

Šumarija Koprivnica

ariš (Larix decidua), bukva

(Fagus sylvatica), grab (Carpinus



robur), OMB, OTB,

461,00 1 - 20%

Šumarija Križevci





robur), OTB,

1.730,00 1 - 20%

Šumarija Ludbreg


lužnjak (Quercus robur), jasen

(Fraxinus sp.), OMB, OTB,

248,00 1 - 20%

Šumarija Pitomača


lužnjak (Quercus robur), jasen

(Fraxinus sp.), OTB,

149,00 1 - 20%

Šumarija Repaš

bor (Pinus sp.), grab (Carpinus



listače, obična smreka (Picea

abies), OMB, OTB,

928,00 1 - 20%



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Sokolovac





2.424,00 1 - 20%

Šumarija Varaždin



sylvatica), duglazija

(Pseudotsuga menziesii), hrast

lužnjak (Quercus robur), OTB,

110,00 1 - 20%

Zagreb 20.562,11

Hortikultura Zagreb



(Quercus petraea), hrastovi

(Quercus sp.), OMB, OTB, pitomi

kesten (Castanea sativa),

942,11 1 - 60%

Šumarija Donja Stubica


strobus), četinjače, hrast kitnjak




220,00 1 - 60%

Šumarija Dugo Selo


(Carpinus betulus), hrast lužnjak


sp.), OTB,

195,00 1 - 40%

Šumarija Krapina





(Picea abies), OMB,

142,00 1 - 20%

Šumarija Kutina





robur), OMB, OTB,

2.029,00 0 - 20%

Šumarija Lipovljani




(Fraxinus sp.), OMB,

148,00 1 - 20%

Šumarija Novoselec


(Carpinus betulus), hrast lužnjak


sp.), OMB, OTB,

1.442,00 1 - 20%

Šumarija Popovača





2.491,00 1 - 40%

Šumarija Remetinec



robur),

629,00 1 - 20%



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Samobor



grab (Carpinus betulus), hrast

kitnjak (Quercus petraea), OMB,

OTB,

2.011,00 1 - 20%

Šumarija Zagreb



(Fagus sylvatica), crni bor (Pinus

nigra), četinjače, duglazija

(Pseudotsuga menziesii), grab




sp.), obična jela (Abies alba),


OMB, OTB, pitomi kesten

(Castanea sativa),

9.858,00 1 - 20%

Šumarija Zlatar


kitnjak (Quercus petraea),

obična jela (Abies alba), OTB,

455,00 1 - 40%

Karlovac 14.352,00

Šumarija Cetingrad





abies), pitomi kesten (Castanea

sativa),

1.004,00 1 - 20%

Šumarija Draganić






abies), OMB, OTB,

802,00 1 - 20%

Šumarija Duga Resa





abies), OMB, OTB, pitomi kesten

(Castanea sativa),

334,00 1 - 20%

Šumarija Gvozd



(Fagus sylvatica), grab (Carpinus


petraea), OMB, OTB, pitomi


462,00 1 - 20%



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Jastrebarsko


strobus), ariš (Larix decidua),







abies), OMB, OTB,

6.061,00 1 - 100%

Šumarija Karlovac




petraea),

98,00

Šumarija Krašić







abies), OMB, OTB,

801,00 1 - 20%

Šumarija Krnjak




petraea), OMB, OTB,

729,00 1 - 20%

Šumarija Ozalj

bukva (Fagus sylvatica), obična

smreka (Picea abies), 158,00 1 - 20%

Šumarija Pisarovina





438,00 1 - 20%

Šumarija Rakovica




smreka (Picea abies), OTB,

106,00 1 - 20%

Šumarija Slunj





betulus), obična smreka (Picea

abies), OTB,

1.594,00 1 - 20%

Šumarija Topusko




1.403,00 1 - 20%

Šumarija Vojnić



bor (Pinus sp.), obična smreka

(Picea abies),

362,00 1 - 20%

Ogulin 36,00



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Jasenak


jela (Abies alba), 36,00 1 - 20%

Delnice 22.415,00

Šumarija Crni Lug


jela (Abies alba), OTB, 464,00 1 - 20%

Šumarija Delnice


jela (Abies alba), obična smreka

(Picea abies), OTB,

1.370,00 0 - 20%

Šumarija Fužine




8.924,00 1 - 20%

Šumarija Gerovo


četinjače, duglazija

(Pseudotsuga menziesii), obična


(Picea abies), OTB,

2.481,00 1 - 20%

Šumarija Gomirje bor (Pinus sp.), 39,00

Šumarija Klana


sylvatica), četinjače, obična

smreka (Picea abies),

55,00 1 - 20%

Šumarija Lokve



(Picea abies), OTB,

3.479,00 1 - 20%

Šumarija Mrkopalj



(Picea abies),

3.574,00 1 - 20%

Šumarija Prezid bukva (Fagus sylvatica), OTB, 532,00 1 - 20%

Šumarija Ravna Gora



(Picea abies), OTB,

366,00 1 - 20%

Šumarija Skrad


sylvatica), četinjače, obična jela

(Abies alba), OTB,

362,00 1 - 20%

Šumarija Tršće



(Picea abies), OTB,

748,00 1 - 20%

Šumarija Vrbovsko bukva (Fagus sylvatica), 21,00 1 - 20%

Senj 2.811,00

Šumarija Krasno



(Picea abies),

2.542,00 1 - 20%



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Novi Vinodolski



Šumarija Senj



Gospić 634,00

Šumarija Karlobag obična jela (Abies alba), 265,00 1 - 20%

Šumarija Perušić


sylvatica), 341,00 1 - 40%

Šumarija Vrhovine

obična jela (Abies alba), obična

smreka (Picea abies), 28,00 1 - 20%


Šumarija Nova Gradiška





četinjače, duglazija

(Pseudotsuga menziesii), grab



(Quercus robur), obična smreka


3.197,00

Šumarija Nova Kapela






(Quercus petraea), hrastovi

(Quercus sp.), jasen (Fraxinus


abies), OTB,

650,00

Šumarija Novska




smreka (Picea abies), OTB,

1.268,00

Šumarija Okučani




(Quercus petraea),

75,00

Šumarija Oriovac




petraea), OTB,

568,00

Šumarija Stara Gradiška


strobus), OTB, 55,00



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta

drvna

masa (m³)

Intenzitet

napada

Šumarija Trnjani

duglazija (Pseudotsuga

menziesii), grab (Carpinus



robur), hrastovi (Quercus sp.),


OTB,

3.330,00

SVEUKUPNO 122.995,32



Mraz

Krajem travnja 2016. godine kasni mraz je zahvatio sjeverozapadnu, središnju i dio istočne

Hrvatske i nanio goleme štete u poljoprivredi i šumarstvu. Štete od mraza u šumama

registrirane su na 9.350 ha, s intenzitetom do 100% oštećene lisne mase (Tablica 16). To je

najjači mraz nakon 2012. godine kada je bilo oštećeno čak 21.000 ha.

Slika 15: Površine gospodarskih jedinica po UŠP u kojima su zabilježene štete od mraza 2016. godine



Tablica 16: UŠP u kojima su zabilježene štete od mraza 2016. godine

UŠP Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha) Intenzitet napada

Našice 44,15

Šumarija Ćeralije listače, 12,73 81 - 100%

Šumarija Đurđenovac listače, 31,42 41 - 60%

Bjelovar 104,17

Šumarija Daruvar listače, 9,00 1 - 100%

Šumarija Đulovac listače, 43,87 21 - 40%

Šumarija Grubišno Polje listače, 48,00 61 - 80%

Šumarija Pakrac listače, 2,80 1 - 20%

Šumarija Sirač listače, 0,50 1 - 20%

Koprivnica 4.184,06

Šumarija Čakovec listače, 92,74 41 - 80%

Šumarija Đurđevac listače, 1.323,86 1 - 100%

Šumarija Kloštar Podravski listače, 592,10 0 - 100%

Šumarija Koprivnica listače, 71,34 21 - 100%

Šumarija Križevci listače, 515,31 1 - 100%

Šumarija Ludbreg listače, 372,77 0 - 100%

Šumarija Pitomača listače, 109,31 21 - 100%

Šumarija Repaš listače, 666,78 41 - 100%

Šumarija Sokolovac listače, 422,05 1 - 100%

Šumarija Varaždin listače, 17,80 0 - 80%

Zagreb 1.920,31

Šumarija Lipovljani listače, 534,08 1 - 100%

Šumarija Remetinec listače, 228,18 61 - 100%

Šumarija Velika Gorica listače, 1.023,83 41 - 60%

Šumarija Zagreb listače, 134,22 1 - 100%

Karlovac 1.212,04

Šumarija Cetingrad listače, 5,83 21 - 40%



UŠP Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha) Intenzitet napada

Šumarija Draganić listače, 335,71 81 - 100%

Šumarija Duga Resa listače, 104,15 61 - 80%

Šumarija Jastrebarsko listače, 442,67 0 - 100%

Šumarija Karlovac listače, 292,78 0 - 100%

Šumarija Pisarovina listače, 23,20

Šumarija Topusko listače, 7,70 1 - 20%


Šumarija Jasenovac listače, 494,99 1 - 100%

Šumarija Nova Gradiška listače, 176,24 0 - 100%

Šumarija Nova Kapela listače, 155,16 0 - 60%

Šumarija Novska listače, 616,09 1 - 100%

Šumarija Oriovac listače, 28,70 1 - 60%

Šumarija Stara Gradiška listače, 194,17 61 - 100%

Šumarija Trnjani listače, 148,07 1 - 80%

Privatne šume 72,15

Privatno listače, 72,15 21 - 40%

SVEUKUPNO 9.350,30



Sušenje šuma

Štete od „sušenja šuma“, kompleksnog i zajedničkog djelovanja štetnih biotičkih i abiotičkih

čimbenika, evidentirane su u 2016. na području 12 UŠP, a oštećeno je 374.550 m3 drvne mase

listača i četinjača(Tablica 17). Od dominantnih čimbenika sigurno se mogu izdvojiti izostanak

oborina u vegetacijskom razdoblju (suša) i visoke temperature, ekstremne vremenske pojave

koje su zajedno s drugim abiotički i biotičkim čimbenicima narušile zdravstveno stanje stabala

što je dovelo do sušenja. Može se pretpostaviti da će i u sljedećim godinama nastaviti trend

porasta oštećene drvne mase, zbog sve češćih nepovoljnih abiotičkih čimbenika uzrokovanih

trendom porasta globalne temperature.

Grafikon 12: Drvna masa oštećena zbog „sušenja šuma“ od 2012. do 2016. godine



Tablica 17: : Drvna masa oštećena zbog „sušenja šuma“ 2016. godine

UŠP Vrsta bilja Napadnuta pov.

(ha)

Napadnuta drvna

masa (m³)

Vinkovci 13.041,04 39.147,64

Šumarija Cerna hrast lužnjak (Quercus robur), 157,23 521,00

Šumarija Gunja

hrast lužnjak (Quercus robur), jasen

(Fraxinus sp.), 97,87 900,00

Šumarija Lipovac hrast lužnjak (Quercus robur), 6.572,89 3.165,00

Šumarija Mikanovci hrast lužnjak (Quercus robur), 163,09 1.943,00

Šumarija Otok hrast lužnjak (Quercus robur), 1.247,34 14.912,00

Šumarija Strizivojna hrast lužnjak (Quercus robur), 2.890,26 1.708,64

Šumarija Strošinci


(Fraxinus sp.), 434,41 2.267,00

Šumarija Vinkovci hrast lužnjak (Quercus robur), 79,85 1.540,00

Šumarija Vrbanja listače, 1.031,87 7.711,00

Šumarija Vukovar listače, 190,31 1.716,00

Šumarija Županja listače, 175,92 2.764,00

Osijek 0,00 7.026,00

Šumarija Darda

grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak

(Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), 0,00 1.291,00

Šumarija Đakovo



Šumarija Tikveš-Bilje


(Fraxinus sp.), listače, 0,00 1.252,00

Šumarija Valpovo



Požega 58,19 4.171,38

Šumarija Čaglin listače 0,00 447,00

Šumarija Kutjevo listače i četinjače 0,00 962,00




(ha)

Napadnuta drvna

masa (m³)

Šumarija Pleternica hrast kitnjak (Quercus petraea), 58,19 25,38

Šumarija Požega listače i četinjače 0,00 1.737,00

Šumarija Velika

bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak

(Quercus petraea), OMB, OTB, pitomi


0,00 1.000,00

Bjelovar 0,00 94.247,00

Šumarija Bjelovar listače i četinjače 0,00 15.173,00

Šumarija Čazma listače i četinjače 0,00 6.621,00

Šumarija Daruvar listače i četinjače 0,00 1.729,00

Šumarija Đulovac listače i četinjače 0,00 306,00

Šumarija Garešnica listače i četinjače 0,00 9.253,00

Šumarija Grubišno Polje listače i četinjače 0,00 19.039,00

Šumarija Ivanska listače i četinjače 0,00 5.239,00

Šumarija Lipik listače i četinjače 0,00 3.668,00

Šumarija Pakrac listače i četinjače 0,00 6.499,00

Šumarija Sirač listače i četinjače 0,00 2.317,00

Šumarija Suhopolje listače i četinjače 0,00 724,00

Šumarija Velika Pisanica listače i četinjače 0,00 6.562,00

Šumarija Veliki Grđevac listače i četinjače 0,00 3.406,00

Šumarija Virovitica listače i četinjače 0,00 1.358,00

Šumarija Vrbovec listače i četinjače 0,00 12.353,00

Koprivnica 0,00 31.277,00

Šumarija Čakovec listače i četinjače 0,00 677,00




(ha)

Napadnuta drvna

masa (m³)

Šumarija Đurđevac listače i četinjače 0,00 7.890,00

Šumarija Ivanec listače i četinjače 0,00 343,00

Šumarija Kloštar Podravski listače i četinjače 0,00 3.296,00

Šumarija Koprivnica listače i četinjače 0,00 3.641,00

Šumarija Križevci listače i četinjače 0,00 2.080,00

Šumarija Ludbreg listače 0,00 2.518,00

Šumarija Pitomača listače 0,00 821,00

Šumarija Repaš listače i četinjače 0,00 7.531,00

Šumarija Sokolovac listače i četinjače 0,00 416,00

Šumarija Varaždin listače i četinjače 0,00 2.064,00

Zagreb 11.432,13 61.981,76

Hortikultura Zagreb listače i četinjače 217,67 1.688,46

Šumarija Donja Stubica

američki borovac (Pinus strobus),

obična smreka (Picea abies), 28,65 256,00

Šumarija Dugo Selo listače i četinjače 1.746,00 10.059,00

Šumarija Krapina listače i četinjače 810,29 2.082,00

Šumarija Kutina listače i četinjače 1.909,05 10.492,00

Šumarija Lipovljani listače 1.363,08 10.051,00

Šumarija Novoselec listače i četinjače 817,16 3.695,00

Šumarija Popovača listače i četinjače 534,34 4.067,00

Šumarija Remetinec listače i četinjače 417,23 2.539,00

Šumarija Samobor listače 230,79 412,30




(ha)

Napadnuta drvna

masa (m³)

Šumarija Velika Gorica listače i četinjače 3.002,00 16.064,00

Šumarija Zagreb listače i četinjače 300,85 497,00

Šumarija Zlatar listače i četinjače 55,02 79,00

Karlovac 3.367,13 38.211,00

Šumarija Cetingrad

hrast kitnjak (Quercus petraea), obična

smreka (Picea abies), 23,66 17,00

Šumarija Draganić listače 512,65 20.817,00

Šumarija Duga Resa listače i četinjače 689,24 4.565,00

Šumarija Gvozd četinjače 41,12 410,00

Šumarija Jastrebarsko listače i četinjače 93,49 1.693,00

Šumarija Karlovac listače i četinjače 333,55 3.993,00

Šumarija Krašić listače i četinjače 225,32 763,00

Šumarija Krnjak listače i četinjače 94,26 327,00

Šumarija Ozalj obična smreka (Picea abies), 30,07 302,00

Šumarija Pisarovina listače 487,18 1.070,00

Šumarija Rakovica listače i četinjače 506,39 2.206,00

Šumarija Slunj listače i četinjače 231,24 1.598,00

Šumarija Vojnić četinjače 98,96 450,00

Delnice 4.593,72 29.209,00

Šumarija Crni Lug

bukva (Fagus sylvatica), obična jela

(Abies alba), obična smreka (Picea

abies), OTB,

176,11 596,00

Šumarija Delnice obična jela (Abies alba), OTB, 181,37 1.977,00

Šumarija Fužine

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica),

obična jela (Abies alba), 302,27 3.917,00




(ha)

Napadnuta drvna

masa (m³)

Šumarija Klana

ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.),



abies),

639,75 2.246,00

Šumarija Lokve



abies), OTB,

919,91 6.303,00

Šumarija Mrkopalj obična jela (Abies alba), 276,83 1.074,00

Šumarija Ravna Gora obična jela (Abies alba), 899,45 4.850,00

Šumarija Rijeka obična jela (Abies alba), 200,76 758,00

Šumarija Skrad

bor (Pinus sp.), obična jela (Abies alba),

obična smreka (Picea abies), 735,91 6.241,00

Šumarija Tršće obična jela (Abies alba), 74,94 527,00

Šumarija Vrbovsko

ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.),

četinjače, obična jela (Abies alba), 186,42 720,00

Senj 0,00 1.692,00

Šumarija Krasno


(Abies alba), 82,00

Šumarija Novi Vinodolski bukva (Fagus sylvatica), OTB, 0,00 581,00

Šumarija Pag bor (Pinus sp.), 245,00

Šumarija Rab bor (Pinus sp.), 255,00

Šumarija Senj

bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast

kitnjak (Quercus petraea), OTB, 0,00 529,00

Gospić 1.550,49 6.769,55

Šumarija Karlobag bukva (Fagus sylvatica), 3.751,00

Šumarija Korenica hrast lužnjak (Quercus robur), 16,04 5,55

Šumarija Perušić listače i četinjače 1.534,45 3.013,00

Nova Gradiška 5.766,93 60.817,00

Šumarija Jasenovac listače 648,97 12.243,00




(ha)

Napadnuta drvna

masa (m³)

Šumarija Nova Gradiška listače i četinjače 840,97 8.451,00

Šumarija Nova Kapela listače i četinjače 930,77 6.107,00

Šumarija Novska listače i četinjače 1.028,22 12.378,00

Šumarija Okučani listače i četinjače 320,77 2.189,00

Šumarija Oriovac listače i četinjače 275,77 1.112,00

Šumarija Slavonski Brod listače i četinjače 567,68 1.239,00

Šumarija Stara Gradiška listače 1.081,00 16.728,00

Šumarija Trnjani hrast lužnjak (Quercus robur), OTB, 72,78 370,00

SVEUKUPNO 39.809,63 374.549,33



Rekapitulacija štetnih čimbenika u šumama Hrvatske u 2016. godini

U Tablici 18 prikazana je rekapitulacija svih štetnih čimbenika prisutnih u šumama Hrvatske

u 2016. godini.

Tablica 18: Rekapitulacija štetnih čimbenika u Hrvatskoj u 2016. godini

Štetni

čimbenik Vrsta bilja

Napadnuta

pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Napadnuta

drvna masa

(m³)

Intenzite

t napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanj

a

Utrošena

kol. (kg)

Utrošena

kol. (l)

Gljivične bolesti 10.482,36 8.420,50 46.353,36 0,00 4.792,64

upala kore

američkog

borovca

(Cronartium

ribicola)

američki

borovac

(Pinus

strobus),

40,00 392,00 0 - 20%

rak kore

pitomog

kestena

(Cryphonect

ria

parasitica)

pitomi

kesten

(Castanea

sativa),

119,33 190,00 1 - 20%

guba

(Fomes sp)

bukva

(Fagus

sylvatica),

obična

smreka

(Picea

abies),

815,05 519,00 0 - 20%

hrastova

pepelnica

(Microsphae

ra

alphitoides)

hrast

lužnjak

(Quercus

robur),

hrastovi

(Quercus

sp.),

8.547,36 8.420,50 12.590,00 0 - 100%

Amistar

extra

280SC,

Artea

plus,

4792,64

Phytophtora

sp.

bukva

(Fagus

sylvatica),

6.092,36

venuće

američkog

borovca

(Verticicladie

lla procera)

američki

borovac

(Pinus

strobus),

71,71 393,00 1 - 20%

rak bukove

kore (Nectria

ditissima)

bukva

(Fagus

sylvatica),

120,36 44,00 1 - 20%

Chalara

fraxinea

jasen

(Fraxinus

sp.),

757,55 26.133,00 1 - 100%

Phyllosticta

ilicis

hrast

crnika

(Quercus

ilex),

11,00 21 - 40%

Štetni kukci 88.416,98 452,52 172.230,89 63,78 915,00



Štetni


Napadnuta

pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Napadnuta

drvna masa

(m³)

Intenzite

t napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanj

a

Utrošena

kol. (kg)

Utrošena

kol. (l)

mrazovci

(Geometrida

e)

grab

(Carpinus

betulus),

hrast

kitnjak

(Quercus

petraea),

hrast

lužnjak

(Quercus

robur),

329,60 0,00 0,00 1 - 40%

Hrastove

štitaste uši

hrast

kitnjak

(Quercus

petraea),

hrast

lužnjak

(Quercus

robur),

40,18 40,18 21 - 80% Rapid, 90

bukova

skočipipa

(Orchestes

fagi)

bukva

(Fagus

sylvatica),

128,85 61 - 80%

bagremov

lisnih miner

(Paraectopa

robiniella)

bagrem

(Robinia

pseudoaca

cia),

195,50 22.805,00 0 - 40%

Smrekovi

potkornjaci

obična

smreka

(Picea

abies),

6.188,82 101.390,16 0 - 100% Rapid, 0

Jelovi

potkornjaci

obična jela

(Abies

alba),

3.833,61 38.072,73 1 - 80% Rapid, 0

Borovi

potkornjaci

bor (Pinus

sp.), 237,64 1.481,00 0 - 100%

jasenova

pipa

(Stereonych

us fraxini)

jasen

(Fraxinus

sp.),

731,45 21 - 40%

borov

četnjak

(Thaumetop

oea

pityocampa)

bor (Pinus

sp.), crni

bor (Pinus

nigra),

1.767,91 401,66 0,00 0 - 60%

Baturad,

Foray

48B,

63,78 825

hrastov

četnjak

(Thaumetop

oea

processione

a)

hrast

lužnjak

(Quercus

robur),

hrastovi

(Quercus

sp.),

416,22 0 - 20%

hrastov

savijač

(Tortrix

viridana)

hrast

kitnjak

(Quercus

petraea),

10,68 10,68 41 - 60%



Štetni


Napadnuta

pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Napadnuta

drvna masa

(m³)

Intenzite

t napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanj

a

Utrošena

kol. (kg)

Utrošena

kol. (l)

kestenova

osa šiškarica

(Dryocosmu

s kuriphilus)

pitomi

kesten

(Castanea

sativa),

2.356,48 7.733,00 0 - 100%

jasenov

potkornjak

(Leperesinus

fraxini)

jasen

(Fraxinus

sp.),

91,00 1 - 20%

veliki arišev

potkornjak

(Ips

cembrae)

ariš (Larix

decidua), 0,59 658,00 0 - 80% Rapid, 0

hrastova

mrežasta

stjenica

(Corythucha

arcuata)

hrast

lužnjak

(Quercus

robur),

72.008,04 21 - 80%

Bukova lisna

uš

(Phyllaphis

fagi)

bukva

(Fagus

sylvatica),

171,41 0 - 80%

Ostali biotički čimbenici 9.142,26 7.885,68 117,00 11.390,7

4

22.451,4

5

divljač

četinjače,

listače, 545,76 101,00 0 - 100%

glodavci

(miševi,

voluharice,

puhovi)

listače, 4.343,82 3.835,28 0,00 0 - 100% Sorexa

cebo, 11.390,74

konji, krave,

svinje

listače, 112,46 0 - 20%

korovi

bukva

(Fagus

sylvatica),

četinjače,

hrast

kitnjak

(Quercus

petraea),

hrast

lužnjak

(Quercus

robur),

listače,

4.058,12 4.050,40 0,00 0 - 100%

Cidokor,

Glyphoga

n 480 SL,

Ouragan

System 4,

Total 480,

22451,45

bijela imela

(Viscum

album)

obična jela

(Abies

alba),

82,10 16,00 1 - 20%

Štetni abiotički čimbenici 71.021,32 0,00 510.357,17 0,00 0,00

klizišta listače, 3,35



Štetni


Napadnuta

pov. (ha)

Tretirana

pov. (ha)

Napadnuta

drvna masa

(m³)

Intenzite

t napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo

suzbijanj

a

Utrošena

kol. (kg)

Utrošena

kol. (l)

ledolomi,

snjegolomi,

vjetrolomi,

vjetroizvale

listače,

četinjače 21.082,42 0,00 122.995,32 0 - 100% Rapid, 0

mraz listače, 9.350,30 6.645,00 0 - 100%

sušenje

šuma

listače,

četinjače 39.809,63 0,00 374.549,33 0 - 100%

suša

bukva

(Fagus

sylvatica),

hrast

kitnjak

(Quercus

petraea),

OTB,

22,00 1 - 20%

stagnirajuća

površinska

voda

hrast

lužnjak

(Quercus

robur),

30,10 0 - 80%

mehanička

oštećenja

listače, 289,29 784,00 1 - 20%

požar

četinjače,

listače, 75,36 747,60 0 - 20%

šumska šteta

četinjače,

listače, 380,87 0,00 4.613,92 0 - 100%

Štetni abiotički čimbenici 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

nedeterminir

ano

četinjače, 1 - 20%

SVEUKUPNO 179.062,9 16.758,7 729.058,4 11.454,5 28.159,0



Zaključak

Pojava biljnih bolesti i štetnika u 2016. godini

Na temelju analize podataka o pojavi štetnih čimbenika u šumama Hrvatska u 2016. godini

može se zaključiti sljedeće:

Hrastova pepelnica je tijekom 2016. godine bila najznačajnija biljna bolest u šumama

Hrvatske. Pojavila se i suzbijana je na oko 8.500 ha.

Populacija gubara u hrastovim kontinentalnim šumama se nalazi u fazi mirovanja i

tijekom 2016. nije bilo šteta od gubara.

Hrastova mrežasta stjenica, nova invazivna vrsta u hrastovim šumama, javila se jakim

intenzitetom na području UŠP Vinkovci na 72.000 ha.

Tijekom 2016. zabilježene su značajne štete od smrekovog potkornjaka u Gorskom

kotaru i uloženi su veliki napori na sanaciji šteta od ledoloma 2014. godine. U 2016.

godini na području Hrvatske oštećeno je 101.390 m3 drvne mase smreke.

Krajem travnja 2016. je mraz značajno oštetio 9.350 ha listopadnih šuma.

„Sušenjem šuma“ oštećeno je 374.550 m3 drvne mase listača i četinjača.

Detaljni podaci o svim štetnim čimbenicima prisutnima u šumama u šumama Hrvatske

tijekom 2016. godine dostupni su na portalu http://stetnici.sumins.hr.



Prognoza pojave biljnih bolesti i štetnika za 2017. godinu

Na temelju dostavljenih podataka, obrađenih uzoraka i obavljenih analiza može se donijeti

sljedeća prognoza populacije pojave biljnih bolesti i štetnika za 2017. godinu:

1. Tijekom 2017. ne prognozira se pojava gubara na području Republike Hrvatske jer se

njegova populacija nalazi u fazi mirovanja.

2. Rezultati analize ljepljivih prstena i hrastovih grana pokazali su povećane populacije

mrazovaca na području UŠP Našice, Vinkovci i Zagreb. Savjetuje detaljna kontrola na

terenu tijekom listanja i praćenje tijeka razvoja defolijatora i primjena mjera zaštite u

skladu s preporukama Hrvatskog šumarskog instituta.

3. Zamijećena je povećana brojnost jajnih legala hrastovog četnjaka tijekom analize

hrastovih grana na području UŠP Zagreb, Sisak i Karlovac i svakako se savjetuje

praćenje pojave i razvoja gnijezda hrastovog četnjaka na terenu.

4. Tijekom 2017. godine nastavit će se biološko suzbijanje kestenove ose šiškarice u

šumama pitomog kestena, posebno na području UŠP Sisak.

5. Tijekom 2017. godine nastavit će se praćenje populacije smrekovog potkornjaka u

Gorskom kotaru i mjere sanacije šteta u skladu s Naredbom o poduzimanju mjera za

sprječavanje širenja i suzbijanje šetnog organizma Ips typographus-osmerozubi

smrekov pisar.

6. Pojava hrastove pepelnice ovisit će o klimatskim prilikama koje pogoduju njezinom

razvoju.

7. Pojavu abiotskih klimatskih čimbenika nemoguće je prognozirati, ali se kao posljedica

globalnog zagrijavanja stalno naglašavaju učestalije pojave ekstremnih vremenskih

pojava koje mogu značajnije utjecati na štete u šumama (vjetrolomi, ledolomi, suša,

ekstremne oborine itd.).



Za sva dodatna pitanja, savjete i upute molimo Vas da se obratite u:

Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje

Hrvatski šumarski institut

Cvjetno naselje 41

10450 Jastrebarsko

Tel: 01 6273 000, Fax: 01 6273 035

http://stetnici.sumins.hr

www.sumins.hr

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

http://stetnici.sumins.hr/

mailto:[email protected]



Literatura:

Becker, T., Schroter, H., 2000. Ausbreitung von rindenbrutenden Borkenkafern nach

Sturmschaden. Allg. Forstztg. 55, 280–282.

Forster, B., 1993. Entwicklung der Borkenkafersituation in den Schweizer

Sturmschadengebieten. Schweiz. Z. Forstwes. 144, 767–776

Wermelinger, B., Seifert, M., 1999. Temperature-dependent reproduction of the spruce bark

beetle Ips typographus, and analysis of the potential population growth. Ecol. Entomol. 24,

103–110.

Wermelinger, B., 2002. Development and distribution of predators and parasitoids during

two consecutive years of an Ips typographus (Col., Scolytidae) infestation. J. Appl. Entomol.

126, 521–527

Wichmann, L., Ravn, H.P., 2001. The spread of Ips typographus (L.) (Coleoptera, Scolytidae)

attacks following heavy windthrow in Denmark, analysed using GIS. For. Ecol. Manag. 148,

31–39.

izvjeŠtajno prognozni poslovi u Šumarstvu za … · 2017. 11. 6. · ipp u šumarstvu 2016/2017....

Documents