Izvori i metode prikupljanja podataka u istraživanju turističkih tržišta

Studenti: Milan Štefanić, Philip Matutinović, Vedran Pisarek, Ivan BrnićMentor: dr.sc. Ivana Žilić, znanstveni suradnik, v.pred.

Šibenik, 22.5.2014.

Veleučilište u Šibeniku

SadržajUvodObilježja istraživanja turističkih tržištaIzvori podataka u istraživanju turističkih

tržištaMetode prikupljanja primarnih podatakaSekundarni podaci za potrebe poslovnog

odlučivanja u turizmuMetode prikupljanja sekundarnih

podatakaMeđunarodni izvori sekundarnih podatakaNacionalni izvori sekundarnih podataka

Uvod Svaka važnija odluka u poslovnoj strategiji poduzetnika

trebala bi se temeljiti na pouzdanim informacijama s tržišta. Prednost bi trebalo dati autoritetu i snazi činjenica koje su

rezultat istraživanja tržišta. Ponekad se rezultati istraživanja tržišta mogu izravno

primijeniti u procesu razvoja nekih proizvoda ili usluga, koji bi trebali zadovoljiti želje i potrebe turista na konkretnom turističkom tržištu.

Rizici s kojima se menadžeri susreću u poslovanju na turističkom tržištu uvijek postoje jer se tržišno posluje u izuzetno dinamičnim uvjetima izazvanim činjenicom da se mijenjaju i ljudi i vanjski utjecaji. U turizmu je to posebno naglašeno jer su ponuditelji fizički vrlo udaljeni od potencijalnih korisnika (turista), čije su potrebe često vrlo različite od potreba potrošača na domaćem turističkom tržištu.

Istraživanje za potrebe turizma danas je dosegnulo razinu relativne pouzdanosti i u znatnoj mjeri smanjuje nesigurnost poslovanja na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu.

Obilježja istraživanja turističkih tržišta

Istraživanje turističkih tržišta je logičan redoslijed postupaka što ih treba provesti da bi se došlo do pouzdanih i valjanih informacija koje pomažu prilikom odlučivanja u tržišnom poslovanju.

Ne možemo ostaviti procjenama ili intuiciji da stvara strategiju marketinga, potrebno je raspolagati određenim podacima o tržištu. Dakle, dobro strateško odlučivanje ne može se zamisliti bez stalnog i transparentnog kretanja informacija od mjesta prodaje prema vrhu organizacije.

Tržišno gospodarstvo vrlo je zahtjevno za sve poduzetnike, pa tako i za one koji posluju na turističkom tržištu.

Na turističkom tržištu javljaju se nove potrebe i novi segmenti. Potrebno je utvrditi različite ciljne skupine i na njih djelovati različitim instrumentima marketinga.

definiranje problema i ciljeva istraživanja

određivanje izvora podataka i vrste

istraživanja

metode i formulari za prikupljanje podataka

određivanje uzorka iprikupljanja podataka

analiza podataka iinterpretacija rezultata

sastavljanje izvještaja

Proces istraživanja tržišta

Elementi istraživanja turističkih tržišta – predstavljaju tendenciju tržišnih kretanja, prognoze prodaje, projekcije, poslovne analize, utvrđivanje tržišnih udjela, istraživanje i razvoj, strategiju marketinga i prodaje.

Posebno su važne informacije o turistima, tj. potrošačima različitih turističkih usluga, a mogu se odnositi na njihov broj, strukturu s obzirom na odabrane osobine, učestalost putovanja, navike, mišljenja i stavovi.

Tri vrste istraživanja: Izviđajno istraživanje – svrha mu je objašnjavanje i

definiranje naravi problema istraživanja tržišta. Svrha izviđajnog istraživanja jest dobivanje uvida u problem te postizanje boljeg razumijevanja pojava, situacija ili događaja na turističkom tržištu

Opisno istraživanje – najčešće primjenjivana vrsta istraživanja, istražuje učestalost i obilježja neke pojave ili populacije i daje odgovore na glavna pitanja s kojima se susrećemo u tržišnom poslovanju (tko, što, kada, gdje i kako)

Uzročno istraživanje – daje objašnjenje za neki događaj, tj. istražuje uzročnu povezanost između aktivnosti kojima djelujemo i reakcije koje one izazivaju

S obzirom na karakter podataka koji se prikupljaju, obrađuju i analiziraju razlikujemo kvantitativno i kvalitativno istraživanje.

Kvantitativno istraživanje označava istraživanja koja rezultiraju podacima koji se daju brojčano izraziti (npr. broj turističkih dolazaka ili noćenja u nekoj zemlji, potrošnja turista izražena u novčanim jedinicama, prihodi od turizma na razini države ili pojedinačnih poduzeća).

Kvalitativno istraživanje upućuje na istraživanja koja se fokusiraju na razumijevanje pojava koje se istražuju i rezultiraju podacima koji se ne daju izraziti brojčano, nego opisom (npr. motivi dolaska turista, stavovi prema nekom proizvodu ili poduzeću).

Izvori podataka u istraživanju turističkih tržišta

Istraživanje i praćenje turističkog tržišta možemo promatrati iz dvije različite perspektive:◦ Istraživanje u užem smislu – problemski su

orijentirana istraživanja – jednokratno, projektno orijentirana istraživanja usmjerena na identificiranje, razumijevanje i rješavanje konkretnih tržišnih problema.

◦ Istraživanje u širem smislu – kontinuirano su i sustavna istraživanja koja služe sagledavanju vlastitog položaja i općih kretanja na turističkom tržištu kao podloga za tekuće poslovanje u dugoročnijem razdoblju.

Marketinški informacijski sustav je organizirani niz postupaka i metoda kojima se kontinuirano i planirano prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci, ocjenjuju, čuvaju i distribuiraju informacije koje služe u poslovnom odlučivanju.

Osnovni izvori podataka Primarni podaci su izvorna opažanja koja se prikupljaju za potrebe

rješavanja konkretnog tržišnog problema različitim kvalitativnim ili kvantitativnim tehnikama istraživanja tržišta, i to u slučajevima kada su raspoloživi sekundarni izvori podataka ograničenog karaktera. Primarni podaci rezultat su izravnog istraživanja na terenu i prikupljaju se izravno uz pomoć metoda promatranja i ispitivanja od ispitanika ili subjekata istraživanja, koji mogu biti jedna osoba (gost, turist), gospodarski ili negospodarski subjekt (hotel, prijevozničko poduzeće, turistička zajednica) i sl. Istraživanja se svode na komuniciranje s osobama, koje mogu predstavljati sebe, gospodarski ili negospodarski subjekt u kojemu rade i obično ih nazivamo terenskim ili eksternim istraživanjima.

Sekundarni podaci su rezultat prethodnoga prikupljanja primarnih podataka, a to se prikupljanje moglo dogoditi prije nekoliko tjedana, mjeseci ili čak godina. Istraživači ne bi smjeli nikada zanemariti raspoložive izvore sekundarnih podataka. Svaki istraživački proces trebao bi započeti proučavanjem svih raspoloživih izvora informacija o nekom predmetu ili problemu. Sekundarni podaci rijetko potpuno rješavaju problem te se u tom slučaju istraživači moraju okrenuti prikupljanju vlastitih primarnih podataka.

Metode prikupljanja primarnih podataka

Razvoj suvremene informatičke tehnologije posljednjih godina uspješno je riješio mnoge probleme upravo u olakšavanju i ubrzavanju prikupljanja i obrade podataka s domaćih i međunarodnih turističkih tržišta. Posao istraživanja tržišta tako je s jedne strane olakšan, a s druge strane proširen po svojim metodama i po sadržajima.

Razlikujemo dvije osnovne metode prikupljanja primarnih podataka:◦ Metoda promatranja – promatranje je proces

uočavanja i bilježenja činjenica ili događaja bez postavljanja pitanja osobama čije se ponašanje prati. Promatranjem se želi što točnije evidentirati, snimiti pojava koja je predmet promatranja. Za promatranje koje se provodi uz pomoć tehničkih uređaja, obično se upotrebljava izraz snimanje, dok se promatranje koje provodi čovjek uz pomoć svojih osjetila označava izrazom sustavno promatranja

TEHNIKE

PROMATRANjA

prirodna i umjetno stvorena situacija

primjetno i neprimjetno

strukturirano i nestrukturirano

izravno i neizravno

osobno i s pomoću računala

Metode prikupljanja primarnih podataka

Metoda ispitivanja sastoji se u postavljanju pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i njihove odgovore u usmenom ili pismenom obliku.

Anketa je riječ koja je u većoj uporabi u društvenim znanostima, sa značenjem ispitivanja uz pomoć anketnog upitnika. Anketni upitnik je formalni popis pitanja koja postavljamo ispitaniku.

Intervju uglavnom označava slobodniji, dulji razgovor u kojemu također postavljamo pitanja, ali ispitanik ne odgovara uz pomoć formulara. Istraživač se ipak služi pitanjima koja su navedena u podsjetniku za intervju, ali ih ne postavlja formalno kao u anketnom upitniku, nego mu služe za vođenje razgovora.

Vrste ispitivanja

oblici komuniciranja

stupanj strukturiranosti

prikrivenost ciljeva

osobno

telefonom

poštom / internetom

dihotomna pitanja

višestruki izbor

otvorena pitanja

neprikriveni ciljevi

prikriveni ciljevi

Metoda promatranja

Prednosti Nedostaci Promatranjem se bilježe

događaji onako kako su se zaista i dogodili

Objektivnost podataka jer je u promatranju pretežno uklonjen utjecaj ljudskog činitelja u osobi promatrača

Visoka preciznost rezultata prikupljenih metodom promatranja

U većem broju promatranja ne traže se odobrenja osoba koje promatramo, pa i rezultati ne ovise o njihovoj dobroj volji, želji da sudjeluju u istraživanju, mogućnosti da daju točne i pouzdane podatke

Promatranje ograničeno na bilježenje u sadašnjem vremenu i ne mogu se istraživati protekla zbivanja i buduća kretanja

Promatranje ograničeno na činjenice, situacije i zbivanja

Vrlo je teško promatrati pojave čije je trajanje dugačko

Neke događaje je nemoguće pratiti s obzirom na mjesto gdje se zbivaju

Troškovi primjene metode promatranja su visoke

Metoda ispitivanja

Prednosti Nedostaci Svestrana mogućnost

primjene metode ispitivanja (dobivanje odgovor na pitanje tko, što, kada, kako, gdje, koliko i zašto

Ispitivanjem se mogu otkriti kvantitativna i kvalitativna obilježja u sadašnjosti, dobrim dijelom u prošlosti i jednim djelom u budućnosti

Relativna brzina prikupljanja podataka

Relativno niski troškovi u usporedbi s metodom promatranja, ali i dalje skupa metoda

Nedostaci metode ispitivanja proizlaze iz nazočnosti ljudskoga čimbenika

Organizatora – pogreške u biranju jedinice uzorka, pogreške u obradi rezultata

Ispitanika – odbijanje odgovora od potencijalnog ispitanika, pristranost u odgovoru (iskrivljavanje istine)

Anketara – pogreške koje nastaju interakcijom s ispitanicima, pogreške u bilježenju rezultata, pogreške koje nastaju neradom anketara (izmišljanje podataka, preskakanje i izostavljanje pitanja i sl.)

Sekundarni podaci za potrebe poslovnog odlučivanja u turizmu

Svako istraživanje počinje proučavanjem literature i analizom postojećih podataka.

U velikom broju slučajeva istraživanje sekundarnih podataka može pomoći da se shvati bit problema i postave hipoteze istraživanja ili se upotrebom sekundarnih podataka mogu uštedjeti znatan novac ili vrijeme.

Potrebno je poznavati važne izvor informacija, pogotovo izvore stručnih i znanstvenih publikacija s podacima iz one gospodarske djelatnosti kojom se istraživač bavi u svom užem području istraživanja

Izraz “sekundarni” podrazumijeva vrstu podataka koju je već prikupio netko drugi i za neku drugu svrhu, a može se upotrijebiti i za rješavanje nekoga drugoga konkretnog tržišnog problema

Prednosti sekundarnih podataka

Prikupljanje sekundarnih podataka mnogo je jeftinije nego prikupljanje primarnih podataka

Ako su dostupni, sekundarni podaci mogu se brže prikupiti nego primarni podaci

Objektivnost je također prednost sekundarnih podataka i ona uvelike ovisi o vjerodostojnosti izvora koji je prikupio podatke

Nedostaci sekundarnih podataka

• Pronalaženje podataka koji odgovaraju potrebama nekog konkretnog istraživanja je vrlo često otežano zato što su sekundarni podaci prikupljeni za neku drugu svrhu.

• Sama činjenica što je podatak objavljen još ne jamči njegovu točnost i vrlo je važno poznavanje njihove točnosti

• Problem su subjektivnosti i pristranosti institucija ili osoba koje publiciraju podatke

• Poseban se problem pojavljuje u uporabi informacija objavljenih na Internetu: nema kontrole, potpuno je dostupan svim sudionicima i njihovim željama za objavljivanje različitih podataka

Vrste sekundarnih izvora podataka

Interni ili unutrašnji izvori sekundarnih podataka

Podaci dobiveni na osnovi praćenja računovodstveno – financijskog poslovanja organizacije

Podaci dobiveni na osnovi ekonomske analize poslovanja

Podaci dobiveni na osnovi analize bilance poslovanja poduzetnika i to prema proizvodima, skupinama proizvoda, dijelovima organizacije, kupcima, zemljama i sl.

Podaci dobiveni na osnovi analize izvješća revizorskih tvrtki o poslovanju poduzetnika

Eksterni ili vanjski izvori sekundarnih podataka

Objavljeni u publikacijama međunarodnih organizacija (UNWTO, UN, OECD, EU, IATA, ICAO i dr.)

Objavljeni u publikacijama nacionalnih državnih zavoda za statistiku

Objavljeni u publikacijama drugih državnih organizacija i ureda

Objavljeni u publikacijama turističkih organizacija i udruženja

Objavljeni u svjetski priznatim znanstvenim časopisima

Dobiveni putem istraživačkih aktivnosti postojećih instituta

Raspoloživi u posebnim bankama podataka

Metode prikupljanja sekundarnih podataka

Riječ je o podacima koje na razini države prikupljaju različite ustanove (npr. DZS RH), a različiti se subjekti (npr. hotelska poduzeća, prijevozničko poduzeće i dr.) njima koriste kao sekundarnim podacima.

Najčešće korištene metode prikupljanja sekundarnih podataka: Informacije s državnih granica – radi se o formularu o ulasku u zemlju ili

o formularu o izlasku iz zemlje koji popunjavaju turisti na graničnim prijelazima gdje ulaze ili izlaze iz zemlje. Prednosti te metode su niski troškovi prikupljanja podataka te brzina prikupljanja podataka. Nedostaci su kvaliteta prikupljenih podataka, teškoće pri prikupljanju podataka te neadekvatan način prikupljanja

Ispitivanja na granici – podaci se prikupljaju osobnim intervjuom ili se turistima dijele anketni upitnici. Prednost je u izravnom prikupljanju podataka od turista što povećava točnost. Jedan od nedostataka su visoki troškovi prikupljanja podataka te potreba za educiranim osobama koje će provoditi intervjue.

Metoda vođenja dnevnika – odabrani ispitanici vodit će dnevnik za vrijeme boravka u destinaciji. Prednost te metode je u mogućnosti prikupljanja podataka izravno od turista, veće točnosti te detaljnost podataka. Nedostatak je u odabiru turista koji će biti spreman voditi dnevnik te neizvršavanju preuzetih obaveza

Ispitivanja u prijevoznim sredstvima - podaci se prikupljaju u različitim prijevoznim sredstvima. Prednost leži u pouzdanosti podataka i ona može biti ekvivalentna metoda ispitivanjima na granici. Problemi s intervjuiranjem u prijevoznim sredstvima i nedovoljna pouzdanost podataka ako su turistima na raspolaganju alternativi oblici prijevoza, glavni su nedostaci ove metode.

Ispitivanja na popularnim turističkim lokacijama – prikupljanje podataka na mjestima gdje očekujemo veći broj turista (plaže, trgovački centri i dr.)

Ispitivanja u smještajnim objektima – podaci se prikupljaju na uzorku odabranih turista u određenim smještajnim objektima putem intervjuiranja ili ispitivanjem u kojemu sami gosti upisuju odgovore u anketni upitnik.

Modeli potrošnje – modeli čine kompjutorske simulacije potrošnje turista u destinaciji te ovisno o njihovoj složenosti i kvaliteti ulaznih podataka ovisi i točnost i kvaliteta dobivenih podataka. Najčešći inputi su broj dolazaka turista po zemljama podrijetla i svrsi putovanja te procjene potrošnje po pojedinim segmentima i tipu turista.

Izvještaji o poslovanju smještajnih objekata – istraživanje koje obrađuje podatke o poslovanju smještajnih objekata (npr. broj iznajmljenih soba ili kreveta, broj ostvarenih noćenja domaćih ili stranih gostiju, broj popunjenosti soba ili kreveta, prosječno zadržavanje gostiju i dr.) i zasniva se na mjesečnim izvješćima smještajnih objekata.

Istraživanje turističke ponude – riječ je o prikupljanju podataka o kapacitetima i obilježjima turističke ponude (hoteli, restorani, barovi, prijevozna sredstva, atrakcije, turističke agencije i dr.). Informacije se obično prikupljaju intervjuiranjem menadžera ili vlasnika pojedinih objekata ili slanjem anketnih upitnika poštom na njihove adrese.

Međunarodni izvori sekundarnih podataka

Prikaz problematike kojom se bave neke od važnijih publikacija: Ljetopis turističke statistike – izlazi od 1947. godine , obuhvaća

podatke ukupnim dolascima i noćenjem inozemnih turista i posjetitelja prema zemljama prebivališta i vrstama smještajnih objekata za više od 210 zemalja i teritorija diljem svijeta.

Sažet prikaz turističke statistike – pruža statističke informacije o turizmu za više od 210 zemalja i teritorija diljem svijeta. Prvi put je objavljen 1975 godine. Za svaku zemlju daje seriju podataka kao što su dolasci prema regijama, vrsti prijevoza i putovanja, podaci o noćenjima i duljini boravka, podaci o turističkoj potrošnji.

Barometar turističkih kretanja – izlazi tri puta godišnje i pruža pregled kratkoročnih trendova u međunarodnom turizmu za više od sto zemalja. Sva publikacija sadrži podatke o dolascima, noćenjima, prihodima i zračnom prometu u tekućoj godini za većinu međunarodnih turističkih destinacija. Daje početne rezultate koje su postigle pojedine turističke destinacije.

Istraživanje svjetskog i europskog turističkog tržišta - baza podataka obuhvaća različite vrste informacija: tržišne potencijala, svrhu putovanja, vrstu odmora, motive putovanja, procjenu potrošnje, duljinu boravka itd.

Godišnje istraživanje njemačkoga turističkog tržišta – prikazuje godišnju analizu turističkog ponašanja Nijemaca, njihov odnos prema putovanjima, njihove želje i interese te motivacijske čimbenike, a zasniva se na 40- godišnjoj tradiciji.

Nacionalni izvori sekundarnih podataka U RH postoji nekolicina ustanova koje se bave

istraživanjem i praćenjem turističkih kretanja na domaćem tržištu, a to su: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Hrvatska narodna banka Hrvatska turistička zajednica Institut za turizam Zagreb Horwath Consulting Zagreb

Državni zavod za statistiku RH – zavod prikuplja, obrađuje, analizira i objavljuje statističke podatke te primjenom nacionalnih i međunarodnih standarda i metodologija nastoji osigurati njihovu usporedivost s podacima drugih zemalja Izvori turističke statistike:

statistički ljetopis, mjesečna statistička izvješća, statistička izvješća, priopćenja, studije i analize i izvanredna izdanja

Statistički ljetopis predstavlja temeljnu godišnju publikaciju koja je osnovni izvor kvalitetnih i pouzdanih statističkih pokazatelja, stanja i promjena u gospodarskim i društvenim pojavama i procesima u RH. Podaci se zbog složenosti turizma ne prate jedinstveno nego na nekoliko različitih područja: turizam, ugostiteljstvo, transport i komunikacija, te distributivna trgovina.

Mjesečna statistička izvješća obuhvaćaju godišnje i mjesečne statističke podatke o gospodarskim i drugim kretanjima u RH. Za analizu turističkih kretanja u poglavljima Turizam, Ugostiteljstvo i Transport i komunikacije izvješće donosi ove podatke: dolasci i noćenja domaćih i stranih turista, vremenske serije noćenja turista, prijevoz putnika, granični promet putnika u cestovnom, željezničkom, pomorskom i zračnom prometu.

Statistička izvješća prikazuju sve obuhvatne rezultate pojedinačnih istraživanja iz istog područja. Za analizu turističkih kretanja posebno su zanimljiva izvješća iz: ugostiteljstva, turizma, turizma u pomorskim gradovima i općinama te transporta i komunikacija.

Priopćenja su kratke i brze statističke informacije koje izlaze prema periodičnosti statističkih istraživanja (polumjesečno, mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje i svake druge godine). Priopćenja izlaze nekoliko dana nakon što se dobiju rezultati pojedinih statističkih istraživanja. Državni zavod za statistiku RH izdaje s područja turizma priopćenja iz: turizma, nekomercijalnog turističkog prometa u kućama i stanovima za odmor, putničkih agencija, važnijih turističkih znamenitosti i atrakcija, kružnih putovanje, stranih brodova u RH, kongresa i ostalih poslovnih skupova, ugostiteljstva te iz ugostiteljstva po županijama.

Statističke informacije iz područja turizma daju sljedeće podatke uglavnom u trogodišnjim serijama: noćenja turista, dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta i vrstama objekata, struktura noćenja turista prema vrstama objekata, smještajni kapaciteti prema vrstama objekata i postelja.

Studije i analize predstavljaju autorske radove kao rezultat primjene statističkih metoda i analiza iz pojedinih statističkih istraživanja. Autori su službenici Državnog zavoda za statistiku ili vanjski suradnici.

Izvanredna izdanja izlaze povremeno i obrađuju pitanja važna za razvoj metodologije i statističkih standarda usporedivih sa statističkim standardima UN-a, Statističkog ureda EU – Eurostata i drugih međunarodnih organizacija.

Hrvatska narodna banka pridaje veliku važnost statističkom evidentiranju pozicije putovanja- turizam u platnoj bilanci RH. Postoje tri metodologije za unapređivanje platnobilančnih statistika turizma: Metodologija zasnovana na otkupu i prodaji deviza (napuštena u

drugom polugodištu 1997. godine) Prijelazna metodologija – procjenjuje prihodne i rashodne strane s

pozicije putovanje – turizam (uvrštena u platnu bilancu RH za razdoblje od 1993. do 1998.)

Metodologija zasnovana na anketiranju na graničnim prijelazima – to je zajednički projekt HNB-a i Instituta za turizam Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u Inozemstvu

Hrvatska narodna banka u svojim redovitim publikacijama SPF, Bilten i Godišnje izvješće objavljuje podatke o prihodima od putovanja

Hrvatska turistička zajednica osnovana je zbog stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije, njegove promocije, predlaganja i izvedbe promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske. Kako bi ostvarila zadaće koje je pred nju postavila država, redovito prati i analizira turistička kretanja u Hrvatskoj i na nama zanimljivim emitivnim tržištima.

Institut za turizam - glavni zadaci i aktivnosti Instituta za turizam su izradba investicijskih studija i analiza. Najvažniji projekt Instituta za turizam je Tomas – stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, koji predstavlja jedino kontinuirano istraživanje obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj, koje provodi Institut za turizam u Zagrebu, te sadržava sljedeće ciljeve: segmentacija tržišta, utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti turističke ponude, utvrđivanje obilježja potrošnje gostiju te kontinuirano praćenje trendova domaće i inozemne potražnje.

Horwath consulting Zagreb odnosno poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj. Predstavlja istraživanje koje se po standardnoj metodologiji Horwath Internationala već trideset godina provodi na najrazvijenijim tržištima svijeta, a u Hrvatskoj se provodi zadnjih deset godina i omogućuje praćenje trenda u ostvarivanju poslovnih rezultata hrvatskoga hotelijerstva.

Sadržaj istraživanja fizičko stanje objekata i struktura sadržaja tehnološka opremljenost zaposlenost sustav nagrađivanja ulaganja tržišni i financijski rezultati poslovanja

Istraživanjem je obuhvaćeno 90 hotela, odnosno 20762 hotelske sobe, što je 42% kategoriziranih hotelskih kapaciteta Hrvatske u 2007. godini.