izvoz kao generator rasta i razvoja rh - hrvatski izvoznici · cjenovna konkurentnost u rh i drugim...
TRANSCRIPT
Sadržaj
Recentna ostvarenja hrvatskog izvoza nakon ulaska u EU
Pokazatelji cjenovne konkurentnosti izvoza
Strukturni pokazatelji međunarodne razmjene RH i usporedivih
zemalja
Izvor: Eurostat
Zamjetno jačanje hrvatskog robnog izvoza
nakon ulaska u EU
Robni izvoz,
sezonski prilagođeni podaci, tromjesečni pomični prosjek
40
60
80
100
120
140
160
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Ind
eks, 2
01
1.=
10
0
Prosjek (Madžarska i Slovenija)HrvatskaProsjek (Bugarska i Rumunjska)Prosjek (baltičke zemlje)Prosjek (Češka, Poljska, Slovačka)
Globalni tržišni udjel izvoza roba i usluga
70
80
90
100
110
120
130
140
2007
.
200
8.
200
9.
201
0.
201
1.
2012
.
201
3.
201
4.
201
5.
201
6.
201
7.
ind
eks, 20
07
.=1
00
Stare članice (EU 15) Nove članice (EU 12)Baltičke zemlje Bugarska i RumunjskaMadžarska i Slovenija Češka, Poljska i SlovačkaHrvatska
Izvor: Eurostat
Široko rasprostranjen rast robne razmjene
Robni izvoz po proizvodnim kategorijama,
doprinosi godišnjem rastu
Izvor: DZS
-5
0
5
10
15
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
po
sto
tni b
od
ovi
Cestovna vozila Kapitalni proizvodiKemijski i farmaceutski proizvodi EnergijaPrehrana OstaloUkupno
Robni uvoz po proizvodnim kategorijama,
doprinosi godišnjem rastu
-5
0
5
10
15
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.p
osto
tni b
od
ovi
Cestovna vozila Kapitalni proizvodiKemijski i farmaceutski proizvodi EnergijaPrehrana OstaloUkupno
Izvor: DZS
Ulazak u EU pridonio je
oporavku tržišnih udjela hrvatskog izvoza
Napomena: Izračunato na temelju ECB-ove Constant Market Share metodologije. "Ukupna promjena tržišnog udjela" za određenu zemlju je pozitivna
ako njezin izvoz na određeno tržište (g) raste brže od potražnje s istog tržišta (g*). Može se podijeliti na "strukturni učinak" i "učinak konkurentnosti".
"Strukturni učinak" pokazuje promjenu u izvozu koja je isključivo odraz potražnje u specifičnim sektorima i zemljopisnim tržištima. "Učinak
konkurentnosti" označava razliku između ukupne promjene tržišnog udjela i opisanog "strukturnog učinka".
Izvor: Comext, izračun HNB-a
Hrvatska Nove zemlje članice EU (12)
-10
-5
0
5
10
15
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
20
07
.
20
08
.
20
09
.
20
10
.
20
11
.
20
12
.
20
13
.
20
14
.
20
15
.
20
16
.
po
sto
tni b
od
ovi
(g-g
*)
Strukturni učinakUčinak konkurentnostiUkupna promjena tržišnog udjela
-10
-5
0
5
10
15
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
20
07
.
20
08
.
20
09
.
20
10
.
20
11
.
20
12
.
20
13
.
20
14
.
20
15
.
20
16
.
po
sto
tni b
od
ovi
(g-g
*)
Strukturni učinakUčinak konkurentnostiUkupna promjena tržišnog udjela
Napomena: Pad indeksa označava realnu efektivnu aprecijaciju. Podaci za prvo tromjesečje 2018. se odnose na siječanj i veljaču.
Izvori: BIS; HNB
Indeksi realnoga efektivnog tečaja uz potrošačke cijene
Cjenovna konkurentnost u RH
i drugim zemljama u okruženju
Ne postoji izravna veza između
promjene tržišnih udjela i tečajnih kretanja
Napomena: Tržišni udjel prikazuje promjenu udjela izvoza robe i usluga pojedine zemlje u svjetskom uvozu (u odnosu na referentnu godinu), a realni
tečaj promjenu indeksa realnog efektivnog tečaja uz jedinične troškove rada (u odnosu na referentnu godinu), pri čemu pad indeksa označava realnu
efektivnu deprecijaciju.
Izvor: Eurostat, izračun HNB-a
Promjene tržišnog udjela izvoza robe i usluga te realnog efektivnog tečaja uz jedinične troškove rada
Raste broj izvoznih poduzeća i značaj poduzeća u
pretežitom stranom vlasništvu
Raste značaj poduzeća u pretežitom
stranom vlasništvu u domaćem
gospodarstvu
Napomena: Izračunat je omjer društava koja imaju preko 50% stranog
vlasništva i ostalih aktivnih nefinancijskih poduzeća s više od jednog
zaposlenog
Izvori: FINA, izračun HNB-a
Raste broj poduzeća koja izvoze,
poglavito nakon ulaska u EU
0
10
20
30
40
50
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.
2016
.
% u
kup
no
g
prihodi izvoz zaposleni investicije
Napomena: Izvoznici su subjekti s registriranim izvozom robom i
usluga u određenoj godini. Obuhvaćene su sve djelatnosti.
Izvori: FINA, izračun HNB-a
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
200
7.
20
08
.
200
9.
20
10
.
20
11
.
20
12
.
20
13
.
20
14
.
20
15
.
20
16
.
tisu
će
Hrvatski izvozni sektor nije previše
koncentriran, ali...
Koncentracija izvoznih proizvoda
Herfindahl-Hirschman (HH) indeks
Napomena: Herfindahl-Hirschman (HH) indeks predstavlja mjeru
koncentracije izvoza. Zemlja s većim stupnjem koncentracije izvoza
u vrlo malom broju proizvoda imat će vrijednost HH indeksa bliže
1. Stoga je ovo ujedno i pokazatelj ranjivosti izvoznika na trgovinske
šokove. Mjereno tijekom vremena, pad indeksa može biti pokazatelj
diversifikacije izvoznog sektora.
Izvor: Svjetska banka (WITS)
Koncentracija izvoznih poduzeća
udio 20 najvećih poduzeća
0,000
0,002
0,004
0,006
0,008
0,010
0,012
0,014
0,016
0,018
0,020
Slo
vačk
a
Slo
ven
ija
Mad
žars
ka
Bu
gars
ka
Hrv
atsk
a
Češ
ka
Ru
mu
njs
ka
Poljs
ka
HH
Ind
eks
2013.
2017.
prosjek, 2017.
prosjek, 2013.
Izvor: Eurostat
0
10
20
30
40
50
60
Slo
vačk
a
Bu
gars
ka
Mad
žars
ka
Hrv
atsk
a
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Češ
ka
Poljs
ka
% u
kup
no
g iz
voza
2013.
2015.
prosjek, 2017.
prosjek, 2013.
... zaostaje u pogledu tehnološke
intenzivnosti i sofisticiranosti
Tehnološka intenzivnost izvoza Sofisticiranost izvoza
Napomena: EXPY predstavlja očekivani BDP po glavi stanovnika,
dobiven kao zbroj svih vrijednosti PRODY za proizvode koje je
zemlja izvezla, ponderirane njihovim udjelom u ukupnom izvozu.
PRODY predstavlja ponderirani prosjek BDP-a po stanovniku
zemalja koje proizvode određeni proizvod, s udjelima izvedenim
na temelju komparativnih prednosti. Viši EXPY ukazuje na
sofisticiraniji izvozni portfelj.
Izvor: Svjetska banka (WITS)
9,6
9,65
9,7
9,75
9,8
9,85
9,9
9,95
10
10,05
Slo
ven
ija
Češ
ka
Mad
žars
ka
Slo
vačk
a
Po
ljska
Hrv
atsk
a
Ru
mu
njs
ka
Bu
gars
ka
log
(EX
PY)
2013. 2017.
prosjek, 2017.
prosjek, 2013.
Napomena: Tehnološka intenzivnost odnosi se na udio
tehnološki visoko intenzivnih proizvoda u ukupnom izvozu.
Izvor: Svjetska banka (WITS)
0
5
10
15
20
25
30
Mad
žars
ka
Slo
vačk
a
Če
ška
Slo
ven
ija
Hrv
atsk
a
Po
ljska
Ru
mu
njs
ka
Bu
gars
ka
%
2013. 2017.
prosjek, 2013.
prosjek, 2017.
Hrvatska je relativno slabo integrirana u
globalne lance vrijednosti
Izvor: Vidaković Peruško, Kovač i Jošić (2018.)
Indeks GVC participacije u 2014.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
Luks
em
bu
rg
Ma
lta
Kin
a
Ma
đa
rska
Če
ška
Slo
vačk
a
Fin
ska
Est
on
ija
Be
lgija
Ko
reja
Ita
lija
Bu
ga
rska
Špa
njo
lska
Tu
rska
Grč
ka
Da
nsk
a
Irsk
a
Po
ljsk
a
Fra
ncu
ska
Slo
ven
ija
Ru
mu
njs
ka
Au
stri
ja
Me
ksik
o
Leto
nij
a
Ta
jva
n
Po
rtu
ga
l
Cip
ar
Jap
an
Ost
at.
svi
jeta
Šve
dsk
a
Niz
oze
msk
a
Nje
ma
čka
Hrv
ats
ka
Litv
a
Ind
ija
Bra
zil
Ka
na
da
Ind
on
ezi
ja
Ve
lika
Bri
t.
Švic
ars
ka
Au
stra
lija
SAD
Ru
sija
No
rve
ška
SIE
EU
28
Svij
et
Participacija unatrag Participacija unaprijed GVC indeks participacije 2014. GVC indeks participacije 2000.
Slabosti robnog izvoza u znatnoj mjeri nadomješta
snažan izvoz usluga
Izvoz robe Izvoz usluga
Izvor: Eurostat
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
NL
IE BE
DE
AT
DK
SE
PT FI
IT
LU
ES
FR
UK
EL
SK
HU
CZ SI
LT
EE
BG
PL
LV
RO
HR
MT
CY
u %
BD
P-a
Stare zemlje članice Nove zemlje članice
2008. 2017.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
LU IE BE
DK
NL
EL
AT
PT
SE
UK FI
ES
FR
DE IT
MT
CY
HR
EE
LV
HU LT SI
BG
CZ
PL
RO
SK
u %
BD
P-a
Stare zemlje članice Nove zemlje članice
164 1112008. 2017.
Izvor: Eurostat
Međutim, nedostatna diverzifikacija izvoza
usluga
Izvori: DZS; HNB
Struktura izvoza robe Struktura izvoza usluga
33%
26%
11%
7%
20%
3%27%
27%14%
12%
18%
2%Proizvodi intenzivnisirovinama
Radno intenzivniproizvodi
Kapitalno intenzivniproizvodi
Proizvodi intenzivniznanjem koji se lakoimitiraju
Proizvodi intenzivniznanjem koji se teškoimitiraju (isklj. brodove)
Brodovi
2013.
2017..
9%
73%
2%
11%
5%
8%
71%
4%
11%
6%Prijevoz
Putovanja
Računalne iinformacijskeusluge
Ostale digitalnoisporučive usluge
Ostalo
2013.
2017.
Izvori: DZS; HNB
Hvala na pozornosti!
Dodatni slajdovi
Napomena: Rezultati pojedinih područja izraženi su rangom zemlje.
Viši rang označuje slabiji rezultat.
Izvor: World Bank, Doing Business 2018
Napomena: Rezultati pojedinih područja izraženi su rangom zemlje. Viši rang
označuje slabiji rezultat.
Izvor: World Economic Forum, Global Competitiveness Report 2017–2018
Poslovna klima je ključna za poticanje inozemnih
izravnih ulaganja u sektor razmjenjivih dobara
Doing Business Global Competitiveness Index
0
20
40
60
80
100
120
140
Lakoćaposlovanja
Pokretanjeposlovanja
Dobivanjegrađevinskih
dozvola
Dobivanjeelektričneenergije
Uknjižbavlasništva
Dobivanjekredita
Zaštitamanjinskih
ulagača
Plaćanjeporeza
Prekograničnotrgovanje
Provedbaugovora
Rješavanjeinsolventnosti
Hrvatska CEE zemlje
0
20
40
60
80
100
120
GlobalCompetitiveness
Index
Institucije
Infrastruktura
Makroekonomskookružje
Zdravstvo iosnovno
obrazovanje
Visokoobrazovanje
Učinkovitosttržišta robe
Učinkovitosttržišta rada
Razvijenostfinancijskog
tržišta
Tehnološkaspremnost
Veličina tržišta
Sofisticiranostposlovanja
Inovacije
Hrvatska CEE zemlje
Izvor: Eurostat
Hrvatska je jedna od zemalja s najmanjim
ulaganjima u istraživanje i razvoj i najslabijim inovacijskim
sustavom
Napomena: Sumarni inovacijski indeks jest kompozitni indikator 27
različitih pokazatelja kojima se ocjenjuju nacionalni inovacijski sustavi.
Izvor: EK, European Innovation Scoreboard, 2017.
Ulaganja u istraživanje i razvoj, 2016. Sumarni inovacijski indeks, 2017.
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
SE
AT
DK FI
DE
BE
FR
NL
UK IE IT LU PT
ES
EL SI
CZ
EE
HU SK
LT
PL
BG
HR
MT
LV
RO CY
% B
DP
-a
Poslovni sektor Državni sektor Viši obrazovni sektor
Starije članice Novije članice
0
20
40
60
80
100
120
140
160
SE
DK FI
NL
UK
DE
AT
LU BE IE FR
PT
ES IT EL SI
CZ
EE
LT
MT
CY
SK
HU LV PL
HR
BG
RO
ind
ek
s, E
U 2
01
0 =
10
0
Starije članice Novije članice
Izvor: Eurostat
U obrazovanje se u Hrvatskoj ulaže tek nešto ispod prosjeka
usporedivih zemalja, ali su rezultati učenika relativno slabiji
Izvor: OECD
Izdaci države za obrazovanje
(2016.)
Rezultati PISA-inih testova u matematici
(2015.)
400
420
440
460
480
500
520
540
NL
DK FI
BE
DE IE
AT
SE
FR
UK
PT IT
LU
ES
EL
EE SI
PL
CZ
LV
MT
LT
HU
SK
HR
RO
BG
CY
PIS
A t
est
2015 -
rezultati u m
ate
matici (prosje
k), učenic
i od 1
5 g
odin
a
Starije članice Novije članice
0
1
2
3
4
5
6
7
8
DK
SE
BE FI
PT
FR
NL
LU
UK
AT
EL
DE
ES IT IE
EE
LV SI
LT
PL
HU
CZ
HR
SK
BG
RO
CY
MT
% B
DP
-a
Starije članice Novije članice
Poduzeća koja izvoze imaju superiornije značajke
u odnosu na neizvoznike
Napomena: Prikazane su premije izvoznika izračunate kao razlika u specifičnom pokazatelju između izvoznika i neizvoznika u istom sektoru na razine
dvije znamenke NACE. Vrijednosti na razini sektora agregirane su na razinu ukupne prerađivačke industrije kao jednostavan prosjek među sektorima,
isključujući sektore s manje od deset izvoznika.
Izvor: Valdec i Zrnc (u pripremi)
Platnobilančni podaci upućuju
na nešto sporiji rast robnog izvoza
Robni izvoz,
godišnja stopa promjene u %
0
2
4
6
8
10
12
14
16
2014. 2015. 2016. 2017.
DZS, izvoz HNB, izvoz
0
2
4
6
8
10
12
2014. 2015. 2016. 2017.
DZS, uvoz HNB, uvoz
-4
-2
0
2
4
6
8
10
12
2014. 2015. 2016. 2017.
DZS, manjak HNB, manjak
Izvori: DZS; HNB
Robni uvoz,
godišnja stopa promjene u %
Manjak robne razmjene,
godišnja stopa promjene u %