��

�

�

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Maja Cerovski

IZVOZNI POSTUPAK NA PRIMJERU PODUZE�A DUKAT D.D.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

��

�

�

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IZVOZNI POSTUPAK NA PRIMJERU PODUZE�A DUKAT D.D.

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Me�unarodno poslovanje

Mentor: Prof. dr. sc. Heri Bezi�

Student: Maja Cerovski

JMBAG: 0081130794

Studijski smjer: Marketing

Rijeka, 2015.

��

�

�

SADRŽAJ:

1. UVOD�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

1.1. Problem i predmet istraživanja�������������������������������������������������������������������������������������������������������������

1.2. Radna i pomo�na hipoteza�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

1.4. Znanstvene metode�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

1.5. Struktura rada���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

2. ME�UNARODNO TRŽIŠTE I ME�UNARODNA RAZMJENA�������������������������������������������������������

3. MOTIVI I CILJEVI NASTUPA NA INOZEMNOM TRŽIŠTU�����������������������������������������������������������

3.1. Motivi i ciljevi izvoza���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

4. POSLOVI KLASI�NOG IZVOZA��������������������������������������������������������������������������������������������������������

4.1. Pojam i vrste izvoza�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

5. OBLICI IZVOZA�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

5.1. Izravan (direktan) izvoz�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

5.2. Neizravan (posredan) izvoz�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������

6. OBLICI NASTUPA NA INOZEMNOM TRŽIŠTU�����������������������������������������������������������������������������

6.1. Neizravan (posredan) nastup na inozemnom tržištu���������������������������������������������������������������������������

6.2. Izravan (direktan) nastup na inozemnom tržištu��������������������������������������������������������������������������������

7. DUKAT D.D.�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.1. Dukat u 2015. godini���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

�.2. Dukat u regiji���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.2.1. Bosna i Hercegovina������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.2.2. Srbija�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.2.3. Slovenija�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.2.4. Makedonija���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.2.5. Hrvatska�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.3. Korporativno upravljanje��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.3.1. Financijska izvješ�a��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.3.1.1. Prihodi������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.3.1.2. Profitabilnost���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.3.1.4. Financijski položaj������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.3.1.4.1. Bilanca����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

��

�

�

7.3.1.5. Udio na stranim tržištima��������������������������������������������������������������������������������������������������������������

7.4. Postupak izvoza����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

8. BUDU�I RAZVOJ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

9. ZAKLJU�AK����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

LITERATURA�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

POPIS SLIKA��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

POPIS TABLICA���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

POPIS GRAFIKONA���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

POPIS PRILOGA��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

��

��

�

1. UVOD

Vanjska trgovina se odnosi na razmjenu robe i usluga izme�u zemalja i inozemstva, odnosno cjelokupnu razmjenu svih materijalnih i nematerijalnih dobara izme�u više zemalja. Razvija se usporedno sa razvojem proizvodnih snaga zemalja i povišenjem životnog standarda. Upravo radi toga vanjska je trgovina postala nužna, bez obzira da li je njen cilj ostvarivanje profita ili društveni interes, tj. sudjeluju li u njoj zemlje sa druga�ijim društvenim, politi�kim i gospodarskim ure�enjima.

Sve ja�om globalizacijom tržišta i porastom trgovine prehrambenih proizvoda, potroša�i moraju savladati sve kompleksnije zadatke. Njihov interes je da u što kra�em vremenu potroša�ima isporu�e prehrambene proizvode koji �e zadovoljiti njihove potrebe.

Budu�i da veliki udio prehrambenih proizvoda zahtjeva odre�enu temperaturu kako im njihova kvaliteta ne bi bila narušena prilikom prijevoza, potrebno je tome posvetiti veliku pažnju u svrhu o�uvanja njihove zdravstvene ispravnosti.

Najve�e hrvatsko poduze�e koje se bavi proizvodnjom mlijeka i mlije�nih proizvoda jest Dukat mlije�na industrija. Dugogodišnji uspjeh je postignut zahvaljuju�i svježim, zdravim i ukusnim mlije�nim proizvodima koji su postali omiljeni širem krugu potroša�a. Glavni zadaci i ciljevi su dugoro�ni i stabilni odnosi sa proizvo�a�ima mlijeka, ulaganje u primarnu proizvodnju svježeg mlijeka, te ja�anje konkurentnosti u okvirima Europske unije.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja je prijevoz, tj. izvoz lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda, odnosno mlije�nih proizvoda, koji zbog svoje temperaturne osjetljivosti zahtijevaju poseban tretman prilikom prijevoza. Stoga je od velike važnosti da poduze�a posvete pažnju upravo takvoj vrsti proizvoda kako bi o�uvali njihovu zdravstvenu ispravnost i kvalitetu. Predmet ovog rada je utvrditi razli�iti procese prijevoza, odnosno izvoza mlijeka i mlije�nih proizvoda u inozemstvo, koje koristi poduze�e Dukat d.d.

1.2. Radna i pomo�na hipoteza

Na temelju analize relevantnih �imbenika mogu�e je dokazati da izvoz Dukata d.d. na inozemna tržišta postaje sve zna�ajniji faktor za hrvatsko gospodarstvo koji pozitivno utje�e na njegov razvitak. Pomo�nom hipotezom nastoji se utvrditi na koji na�in Dukat d.d. doprinosi razvoju gospodarstva Republike Hrvatske.

��

��

�

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha diplomskog rada jest utvrditi koji se pozitivni utjecaji ostvaruju izvozom na me�unarodno tržište. Cilj istraživanja je, na osnovu prikupljenih podataka i njihove analize, prikazati uspješnost poduze�a Dukat d.d. putem prijevoza, odnosno izvoza prehrambenih proizvoda, tj. mlijeka i mlije�nih proizvoda na inozemna tržišta.

1.4. Znanstvene metode

Tijekom izrade ovog diplomskog rada koristile su se metode deskripcije (opisani su pojedini procesi i pojmovi koji su vezani za temu diplomskog rada); statisti�ke metode (prikupljeni podaci su prikazani u tablicama); te induktivna metoda (izvedeni su op�i zaklju�ci).

1.5. Struktura rada

Rad je podijeljen na deset osnovnih poglavlja. Prvi dio daje uvodni osvrt na predmet i strukturu rada. Drugo poglavlje op�enito se odnosi na me�unarodno tržište i me�unarodnu razmjenu. Tre�e se poglavlje odnosi na motive i osnovne ciljeve izvoza, dok su u �etvrtom poglavlju analizirani klasi�ni poslovi izvoza. Peto poglavlje govori o osnovnim oblicima izvoza. Šesti dio odnosi se na oblike nastupa na inozemnom tržištu. U sedmom poglavlju daje se osvrt na jednog od najve�ih distributera mlijeka i mlije�nih proizvoda u Hrvatskoj – Dukat d.d.. Poglavlje je podijeljeno na �etiri poddijela, a to su Dukat u 2015. godini, Dukat u regiji, korporacijsko upravljanje te postupak izvoza. Osmo poglavlje odnosi se na budu�e djelovanje poduze�a. U devetom poglavlju se nalazi zaklju�ak.

�

��

��

�

2. ME�UNARODNO TRŽIŠTE I ME�UNARODNA RAZMJENA

Pod pojmom „tržište“ podrazumijeva se mjesto na kojemu se svakodnevno susre�u prodava�i i kupci robe i usluga, odnosno susre�u se ponuda i potražnja. Ono uklju�uje skup poduze�a, ustanova i pomo�nih službi �ija je djelatnost usmjerena na osiguranje trajne veze ponude i potražnje te na unapre�enje ekonomskih odnosa.

Me�unarodno poslovanje jest poslovna aktivnost poduze�a koja se isklju�ivo odnosi na me�unarodno ulaganje i me�unarodnu trgovinu. Op�enito gledaju�i, me�unarodno poslovanje ozna�ava proces prelaska odre�enog dobra od jednog vlasnika do drugog sa ciljem da svaki od njih dobije ono dobro koje ne proizvodi on sam. (Lazibat, Kolakovi�, 2004.)

Za kupce i prodava�e roba, odnosno korisnike i davatelje raznih gospodarskih usluga, zna�enje tržišta je u tome što ono predstavlja skupno mjesto upravo za oblikovanje cijene pojedinih roba ili gospodarskih usluga na osnovi šireg dodira ponude i potražnje �ime omogu�uje usmjerenje trgovini i ostalim gospodarskim aktivnostima. Prodava�i i kupci ne moraju dolaziti na odre�eno mjesto kako bi obavili kupoprodaju. Ona se može obaviti i izvan odre�enog tržišnog mjesta jer su zainteresirani prodava�i i kupci upoznati sa cijenama i drugim uvjetima kupoprodaje koji se na odgovaraju�i na�in oblikuju na tržištu. (Petrovi�, 1992.)

Tržište se definira kao skup aktivnosti kojima se roba, usluge te �imbenici usmjeravaju u potrebnim smjerovima. Tržište naj�eš�e ozna�ujemo kao mjesto susreta ponude i potražnje prilikom �ega se formiraju cijene ponu�ene robe. (Mati�, 2004.)

Uloga, tj. cilj tržišta je da ostvari tzv. „cijene ravnoteže“, koja zapravo ozna�ava jednaki odnosa ponude i potražnje. (Petrovi�, 1992.) Ostvarivanjem ve�e cijene, poduze�a ostvaruju i ve�u dobit, pa se kod ponu�a�a, odnosno prodava�a pokazuje ve�a zainteresiranost za ponudu ve�ih koli�ina robe, a u slu�aju pada cijena, odnosno sniženja, pada zainteresiranost i smanjuje se opseg ponude. Kod kupaca je slu�aj obrnuti; interes za kupnju proizvoda ili usluga raste razmjerno sniženju cijena, a pada ako cijene predmeta njihova interesa rastu. Suprotni interesi prodava�a i kupaca reguliraju se upravo na tržištu i to odnosima ponude i potražnje, na temelju kojih se oblikuje i cijena robe i usluga, bez obzira je li rije� o lokalnom, nacionalnom, me�unarodnom ili svjetskom tržištu. (Petrovi�, 1992.)

Me�unarodno tržište obuhva�a odre�eni broj zemalja koje me�usobno održavaju stalnu razmjenu. Takvo tržište, ovisno o zemljopisnom obuhvatu može imati raspon od regionalnog, preko multinacionalnog, interkontinentalnog pa sve do svjetskog tržišta i današnjeg globalnog tržišta. Lakopokvarljivi proizvodi, koji su nekada bili isklju�ivo predmet razmjene na lokalnom tržištu, sada se suvremenim transportnim i drugim sredstvima mogu prevoziti na najudaljenija tržišta uz potpuno o�uvanu kvalitetu. Proširenjem tržišta pove�ava se i potrošnja takvih proizvoda, pa je svim potroša�ima na svjetskom tržištu omogu�ena nabava proizvoda koji se zbog klimatskih ili drugih razloga ne proizvode u njihovoj zemlji ili je nacionalno tržište deficirano takvim proizvodima.

��

�

�

Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije omogu�io je brzu i jednostavnu komunikaciju me�u poduze�ima diljem svijeta pa je vrijeme potrebno za spajanje ponude i potražnje svedeno na gotovo trenutak. Nadalje, tehnološki napredak u transportu znatno je skratio vrijeme isporuke što je tako�er pogodovalo porastu izvoza u svijetu. (Lazibat, Kolakovi�, 2004.)

Proces društvene reprodukcije nije ograni�en granicama neke države. On zapo�inje u jednoj zemlji, nastavlja se u drugoj, završava u tre�oj, a proizvod se troši u �etvrtoj zemlji. Npr., jedna zemlja proizvodi željeznu ruda�u, ali zbog nedostatka ugljena nije u stanju ruda�u preraditi u sirovo željezo, ve� je izvozi u drugu zemlju koja raspolaže željezarama i �eli�anama za proizvodnju �elika. �elik se potom izvozi u tre�u zemlju gdje se prera�uje, npr. u kugli�ne ležajeve, koji se opet izvoze u �etvrtu zemlju gdje se taj proizvod kona�no koristi u automobilskoj ili drugoj industriji. U ovom primjeru rad u proizvodnji odre�enog proizvoda podijeljen je izme�u triju država. Rad je podijeljen me�u državama (me�u narodima), i takva društvena raspodjela rada naziva se me�unarodnom podjelom rada. (Andrijani�, 2001.)

Op�i cilj vanjske trgovine jest otvaranje nacionalnog tržišta prema svjetskom. Vanjska trgovina pruža racionalniju alokaciju proizvodnih resursa, transmisiju tehnološkog napretka, novih zemalja i organizacije, mogu�nost porasta društvene u�inkovitosti proizvodnje te potpunije iskorištavanje doma�ih kapaciteta, a to su sve pretpostavke bržeg razvoja. Uvoz osigurava sirovinu, repromaterijal, energiju i gotove proizvode za koji u doma�oj proizvodnji zahtijevaju korištenje više resursa ili se u suprotnom uop�e ne bi mogli proizvoditi. (Andrijani�, 2001.) Uvoz je, tako�er, izvor opskrbe kapitalom, opremom i tehnologijom, ali i novim idejama i znanjima koji su od iznimne važnosti za razvoj privrede. Na strani izvoza, vanjska trgovina utje�e na pove�anje proizvodnje i zaposlenosti te, porastom dohotka, djeluje na rast doma�e potrošnje. Poticanje izvoza zahtijeva potpuno druga�ije mjere nego poticanje supstitucije uvoza. Izvozna se ekspanzija mora oslanjati na realni ili �ak podcijenjeni te�aj (ili na izvozne subvencije koje predstavljaju pritisak na državni prora�un pa se izbjegavaju). Uz poticanje izvoza, realan te�aj uklanja potrebu uvo�enja carina i ostalih protekcionisti�kih mjera radi uravnoteženja platne bilance. Uz realni te�aj izvoznim se industrijama mora omogu�iti neporeme�eni odnos cijena na doma�em tržištu. Stoga se mora izbje�i uvo�enje carina na uvoz intermedijarnih proizvoda potrebnih izvoznoj proizvodnji.

Svaka je zemlja više ili manje ovisna o razmjeni robe s inozemstvom. Ovo posebice vrijedi za zemlje u razvoju, pa prema tome i za Hrvatsku. Bez deviza zemlja u razvoju ne može uvoziti proizvode, opremu, tehnologiju i znanje koji su joj potrebni za razvoj. Kad razina razvoja doma�e proizvodnje, tj. proizvodno – uslužni kapaciteti jedne zemlje premaše potrebe doma�e potražnje, takva �e zemlja nastojati višak proizvedenih roba i gospodarskih usluga plasirati na strana tržišta pod uvjetima koji joj osiguravaju daljnji gospodarski rast i zadržavanje odgovaraju�e pozicije na takvim stranim tržištima. Zahvaljuju�i ja�anju me�unarodne trgovine, dolazi do me�upovezanosti nacionalnih gospodarstava, a unutar njih i do povezivanja regija i gradova.

��

��

�

3. MOTIVI I CILJEVI NASTUPA NA INOZEMNOM TRŽIŠTU

Prije odluke o djelovanju na stranom tržištu, poduze�e mora prona�i motive za izlazak na inozemno tržište i postaviti ciljeve koje time želi posti�i. Nastupom na inozemnom tržištu dolazi do ja�anja i širenja djelatnosti, a samim time i do pove�anja prihoda. Tako�er se nudi mogu�nost otvaranja novih poduze�a u inozemstvu te stvaranje vrlo uspješnih poslovnih veza. Osnovni cilj poduze�a je ostvarenje odgovaraju�eg prihoda koji �e osigurati planirani opseg proširene reprodukcije, pla�e radnika, uvjete života i rada te razvoj poduze�a u cjelini.

Nekoliko je razloga važnosti nastupa na me�unarodnom tržištu: (Lazibat, Kolakovi�, 2004.)

1. Korištenje prednosti troškovnih razlika 2. Postizanje ekonomije razmjera i ostvarivanje profita 3. Zaštita doma�eg tržišta kompanije

Bez obzira na slobodu privatnog poduzetništva, u svakoj zemlji postoji naglašen interes društva i države za što bolji razvitak vanjskotrgovinske razmjene. Na vanjska tržišta poduze�e izlazi u slu�ajevima: (Ljubi�, 1994.)

1. ako je za razvoj i opstanak poduze�a potrebno sudjelovati na vanjskom tržištu,

2. ako je potrebno izvoziti da bi pomo�u ostvarenih deviza moglo uvoziti potrebna sredstva za rad i repromaterijal,

3. ako ima višak kapaciteta koja želi iskoristiti na na�in da dodatnom proizvodnjom želi ostvariti dodatni prihod,

4. ako se opsegom ostvarenim na doma�em tržištu ne mogu pokriti troškovi kapaciteta i ne može se ostvariti potreban prihod,

5. ako izvozom želi trajno posti�i ve�i prihod, iako se takav cilj, kao temeljno na�elo poslovne politike poduze�a, teško može održati dugoro�no zbog �estih zaokreta u unutarnjoj i vanjskoj ekonomskoj politici i oscilacija na me�unarodnom tržištu.

Prilikom donošenja odluke o izlasku poduze�a na me�unarodno tržište potrebno je donijeti tri strateške odluke: (Lazibat, Kolakovi�, 2004.)

a) Na koja tržišta žele iza�i b) Kada iza�i na ta tržišta c) U kojem obujmu iza�i, odnosno koji na�in izlaska primijeniti

�

�

�

��

��

�

3.1. Motivi i ciljevi izvoza

Ukoliko je poduze�e dovoljno veliko i jako u svom poslovanju, vlasnik se odlu�uje na širenje poslovanja i izvoz svojih proizvoda ili usluga na strana tržišta. Ta odluka se donosi kada je za opstanak poduze�a i za ostvarenje planiranih ciljeva potrebno iza�i na inozemna tržišta jer poduze�u nije dovoljno djelovati samo na doma�em tržištu.

Razlog za izvoz proizvoda ili usluga u inozemstvo postojat �e kad god se izvozniku takav izvoz isplati, odnosno ako njime ostvaruje odgovaraju�u zaradu. Osnovno pravilo u vanjskoj trgovini je da je uvijek nešto prodati teže u inozemstvo nego pribaviti iz inozemstva. Financijski uspjeh obavljenog izvoza vlastitih proizvoda ovisit �e o nizu �imbenika, od kojih su najvažniji proizvodnost i konkurentnost doma�eg proizvo�a�a u odnosu na konkurentne proizvo�a�e u vlastitoj zemlji i u inozemstvu. Ako doma�i proizvo�a� proizvede robu za kojom postoji potražnja na stranom tržištu i ako je jeftinija od iste ili sli�ne robe koju konkurenti nude te ako proizvo�a� može za svoju robu na inozemnom tržištu posti�i višu ili približno jednaku cijenu od one koju postiže na doma�em tržištu, odlu�iti �e se za izvoz svoje robe, posebno zato što time može ostvariti i devizni priljev koji može koristiti za uvoz opreme, nove tehnologije, reprodukcijskog materijala i sl.

Doma�i proizvo�a� može sam izvoziti svoje proizvode, tj. u vlastitoj režiji, ali uz uvjet da je za takvu djelatnost upisan u registar nadležnog trgova�kog suda. U tom slu�aju, njegov uspjeh ovisi o dobroj organiziranosti vlastite službe koja se bavi poslovima izvoza za vlastite potrebe, ali i o nizu ostalih �imbenika vezanih uz problematiku izvoza u oštroj me�unarodnoj konkurenciji. Doma�i proizvo�a� može povjeriti izvoz svojih proizvoda i specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduze�u koje ve� ima široku mrežu poslovne klijentele u inozemstvu i odli�an pregled stanja na me�unarodnom tržištu one robe što je nudi i doma�i proizvo�a�.

Ovlašteni izvoznici mogu samo posredovati pri plasmanu doma�e robe na inozemno tržište, uz naplatu dogovorene provizije, ali isto tako mogu preprodavati robu inozemnog podrijetla na me�unarodnom tržištu u svoje ime i za svoj ra�un (reeksportni poslovi) ili samo posredovati pri plasmanu inozemne robe na me�unarodno tržište. Dakle, vanjskotrgovinski poslovi se mogu obavljati na tri na�ina (Andrijani�, 2001.):

1. U SVOJE IME I ZA SVOJ RA�UN; korist obavljenog posla pripada onome tko posao ugovori i obavi, ali tako�er snosi i sve rizike. Proizvo�a� svoje proizvode izvozi i nabavlja robu izravno iz inozemstva, pod uvjetom da je upisan u trgova�ki registar za poslove izvoza i uvoza. Ciljevi i motivi proizvo�a�a uz ostvarenje dobiti, obi�no obuhva�aju i ciljeve politike distribucije, politike promocije, politike cijena, politike proizvodnog asortimana, osvajanje novih tržišta i dr.

2. U SVOJE IME, ALI ZA RA�UN I PO NALOGU DRUGOGA; poduze�e posluje kao vanjskotrgovinski posrednik i za obavljeni posao dobiva ugovorenu proviziju. Korist obavljenog posla pripada komitentu, tj. nalogodavcu za �iji je ra�un posao obavljen, te snosi sve rizike koji nastanu u tom poslu, osim rizika koji su nastali krivnjom vanjskotrgovinskog posrednika.

��

��

�

3. U TU�E IME I ZA TU�I RA�UN; poduze�e u ovom slu�aju posluje kao agent koji zastupa svog komitenta, te posreduje pri plasmanu komitentove robe ili usluge. Posrednikova zarada ovisi o vrijednosti ugovorenih i obavljenih poslova u ime i za ra�un nalogodavca koji na temelju obavljenih poslova posredniku ispla�uje ugovorenu proviziju. I kod ovakvog na�ina poslovanja u vanjskoj trgovini sva dobit pripada nalogodavcu, ali on snosi i sve rizike, osim onih nastalih krivnjom posrednika, odnosno agenta.

Izlazak na inozemna tržišta mora biti u skladu sa osnovnim strateškim ciljevima poduze�a. Izvoz je najbolji po�etak za poslovanje na inozemnim tržištima jer se putem toga stje�u nova znanja, upoznaju se novi ljudi sa novim poslovnim idejama te se dolazi do novog iskustva koje �e dobro do�i u budu�em poslovanju.

��

��

�

4. POSLOVI KLASI�NOG IZVOZA

4.1. Pojam i vrste izvoza

Nakon donošenja odluka o proširenju svog poslovanja i izlasku na inozemno tržište, poduze�e se susre�e sa dva oblika izvoza; izravnim i neizravnim. Mora odlu�iti koji je oblik izvoza najpovoljniji za njegovo poduze�e. Izvoz mu omogu�uje da proda doma�e proizvode ili usluge na stranom tržištu.

Izvoz ozna�ava prodaju robe iz odre�ene zemlje u stranu državu �ime poduze�a pribavljaju potrebna devizna sredstva kojima pla�aju uvoz i druge devizne obveze prema inozemstvu. Osim izvoza robe postoji i izvoz usluga koji se u praksi naziva „nevidljivi izvoz“. (Petrovi�, 1992.) Izvoz obuhva�a prodaju robe od strane doma�eg rezidenta inozemnom kupcu, odnosno roba izlazi iz doma�eg carinskog podru�ja u carinsko podru�je kupca i napla�uje se u ugovorenim nov�anim valutama.

Ovisno o carinskom postupku, izvoz robe možemo podijeliti na: (Petrovi�, 1992.)

Kona�an, tj. redoviti izvoz Izvoz robe radi vanjske proizvodnje Privremeni izvoz s obvezom vra�anja u nepromijenjenom stanju Ponovni izvoz i ostale vrste izvoza

Stanje platne bilance jedne zemlje u velikoj je mjeri odre�eno vrijednoš�u izvoza koji predstavlja aktivnu stranu njene trgovinske bilance. Ova strana trgovinske bilance pokazuje na koji su na�in rezidenti jedne zemlje u odre�enom razdoblju stekli kupovnu snagu prema inozemstvu stavljaju�i se u poziciju kreditora, jer kupci u stranim zemljama imaju obvezu pla�anja njenog izvoza.

Radi zaštite doma�eg gospodarstva i ostvarivanja planiranog gospodarskog razvoja, svaka država može regulirati izvoz robe odre�enim režimima izvoza. U vanjskotrgovinskoj praksi se naj�eš�e koriste tzv. kontigenti i dozvole, a u posebnim okolnostima država može donijeti propis o privremenoj zabrani izvoza pojedinih vrsta roba koje imaju stratešku važnost za državu i njeno stanovništvo.

Izvoz odre�ene robe može se i regionalno usmjeravati izdavanjem suglasnosti nadležnih državnih tijela radi uskla�ivanja razmjene robe i usluga sa odre�enim zemljama sa kojima su sklopljeni me�unarodni ugovori o razmjeni robe i usluga, odnosno s regijama radi naplate potraživanja iz inozemstva i provo�enja samoograni�enja u izvozu odre�enih proizvoda �iji je izvoz ograni�en stranim uvoznim preprekama.

Izvozom se poduze�e upoznaje se poslovanjem na me�unarodnom tržištu, proširuje bazu potroša�a, omogu�uje se postizanje prednosti ekonomije razmjera te ne zahtjeva visoke po�etne troškove pa je stoga izvoz prigodan za mala i tek osnovana poduze�a.

��

�

�

5. OBLICI IZVOZA �

Kako je ve� spomenuto, postoji više vrsta izvoza. U nastavku su navedena dva glavna oblika koja se vrlo �esto koriste prilikom izvoza na me�unarodno tržište. To su izravan, odnosno direktan izvoz i neizravan, tj. posredan izvoz. Svaki od njih ima svoje karakteristike koje je potrebno uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o obliku izvoza.

5.1. Izravan (direktan) izvoz

Izravan izvoz postoji kada proizvo�a� svoje proizvode izvozi izravno samom kupcu u stranoj državi. Izravan izvoz pokazuje na porast u industriji investicijskih dobara jer se u tome izravan dodir sa kupcima pokazuje kao prednost, �esto i kao nužnost, a sve to ovisi o proizvodu koji se izvozi.

S druge strane, prilikom izravnog izvoza potrebno je poznavanje stranog tržišta, posebno glede stanovništva, prometnih mogu�nosti i strukture gospodarstva. Posebice je važno njegovanje imidža poduze�a i njegovih proizvoda na inozemnom tržištu putem promidžbe, sudjelovanjem na me�unarodnim sajmovima, održavanjem stalne i provjerene kvalitete proizvoda i sl.

Pri odlu�ivanju za izravan izvoz mora se voditi ra�una i o �estim zahtjevima inozemnih kupaca za kreditiranjem. Time pri izravnom izvozu raste vezanost kapitala, a s dužim trajanjem financiranja inozemnih kupaca raste i rizik izvoznog kredita. Uz to mogu nastati i dodatni troškovi vlastitog otpremnog skladišta proizvo�a�a, potreba osiguranja dopunskog skladišta i skladišta rezervnih dijelova. (Andrijani�, 2001.)

Dakle, prije odluke o izravnom izvozu potrebno je analizirati ho�e li spomenuti troškovi kapitala, kao i svi ostali troškovi, biti nadokna�eni prednostima što ih proizvo�a�u donosi izravan izvoz u odnosu na konkurenciju. Izravnim izvozom proizvo�a� dolazi u kontakt sa kupcima, bolje ih upoznaje te mu to omogu�uje da bolje i lakše shvati njihove potrebe i želje.

5.2. Neizravan (posredan) izvoz

Neizravan izvoz postoji kad proizvo�a� koristi usluge drugih organizacija kako bi izvozio svoje proizvode. Postoje dvije mogu�nosti; prva je da proizvo�a� svoju robu proda doma�em vanjskotrgovinskom poduze�u koje je specijalizirano za trgovanje na inozemnom tržištu i koje tu robu u svoje ime i za svoj ra�un plasira upravo na tome tržištu, a druga mogu�nost je da proizvo�a� posao izvoza svoje robe povjeri specijaliziranom vanjskotrgovinskom posredniku koji tu robu izvozi u inozemstvo uz naplatu provizije koje je prethodno ugovorena.

��

���

�

U prvom �e slu�aju proizvo�a� ograni�iti svoju izvozni�ku djelatnost samo na pripremu robe za izvoz, dok �e rizike i troškove daljnje distribucije prepustiti doma�em vanjskotrgovinskom poduze�u. Prilikog toga može biti smanjena dobit proizvo�a�a, ali �e se izbje�i sve teško�e i problemi financiranja izvoza i troškova transporta, rizik pronalaženja kupca na inozemnom tržištu te rizik naplate isporu�ene robe. (Andrijani�, 2001.)

Što se ti�e drugog slu�aja, proizvo�a� �e koristiti samo stru�ne usluge specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduze�a koje se brine za pronalazak kupaca u inozemstvu, obavlja sve operativne radnje koje su potrebne da bi se izvoz uredno proveo, osigurava naplatu izvezene robe za ra�un proizvo�a�a te druge uobi�ajene poslove koji su vezani uz izvršenje izvoznog posla. Na kraju obavljenog posla napla�uje svoju proviziju. Proizvo�a� se pritom mora u potpunosti osloniti na sposobnost vanjskotrgovinskog posrednika o kojem ovisi i kona�an financijski rezultat obavljenog izvoznog posla. (Andrijani�, 2001.) Ukoliko neizravan izvoz putem posrednika uspije, sva dobit ide u korist proizvo�a�a, ali je umanjena za proviziju vanjskotrgovinskog posrednika.

Neizravan izvoz je pogodan za manja i srednja poduze�a koja sama ne mogu izgraditi dovoljno jaku vlastitu vanjskotrgovinsku mrežu. Isto tako se neizravan izvoz primjenjuje u slu�aju serijske proizvodnje pojedinih dobara, iako to ne mora uvijek biti pravilo. Budu�i da postoji više oblika izvoza, proizvo�a� se odlu�uje za onaj koji se najviše isplati te koji najbolje odgovara predmetu prodaje i unaprijed postavljenim zahtjevima odre�enog stranog tržišta.

��

���

�

6. OBLICI NASTUPA NA INOZEMNOM TRŽIŠTU

Uklju�ivanje poduze�a u me�unarodnu razmjenu ovisi o nizu objektivnih i subjektivnih okolnosti koji �e biti spomenuti u ovome poglavlju. Pod osnovne oblike nastupa na stranom tržištu svrstava se izravan i posredan izvoz, izravan i posredan uvoz te tranzitna trgovina.

Oblik nastupa poduze�a na inozemnom tržištu ovisi o mnogo �imbenika od kojih se navode sljede�i: (Andrijani�, 2001.)

1. vrste i svojstva robe ili usluge koja se izvozi ili uvozi,

2. zna�ajke me�unarodnog tržišta, uvjeti prodaje ili kupnje i konjunkturi koja je prisutna na tržištu,

3. vlastiti kapaciteti doma�eg tržišta – veli�ina poduze�a, opseg proizvodnje, veli�ina zaliha, skladišni i drugi kapaciteti i sl.,

4. intenzitet mogu�e prodaje ili uvoza i udaljenost poduze�a od mjesta proizvodnje i/ili nabave,

5. poslovni odnosi, obi�aji i uzance na me�unarodnom tržištu,

6. vanjskotrgovinski, carinski i devizni sustav u vlastitoj državi i u državama potencijalnih poslovnih partnera u inozemstvu,

7. motiviranost doma�eg poduze�a da postane izvoznik ili izravni izvoznik za vlastite potrebe ili potrebe drugoga,

8. ostale specifi�ne okolnosti i uvjeti koji su vezani uz poslovnu odluku o obliku nastupa na inozemnom tržištu.

Uz navedene �imbenike, izbor oblika nastupa na inozemnom tržištu ovisi i o stanju na inozemnom tržištu, posebno o tradiciji i uvjetima obavljanja poslova vanjskotrgovinskog prometa. Može se dogoditi da za odre�enu robu na jednom tržištu vrijedi pravilo posredne – neizravne trgovine, a na drugom tržištu takva se roba prodaje izravno, dakle u okviru izvoznog aparata proizvo�a�a. Glavni �imbenici koji utje�u na donošenje odluke o obliku vanjskotrgovinskog poslovanja sa inozemstvom jesu: (Andrijani�, 2001.)

1. visina raspoloživog kapitala kao nositelja vanjskotrgovinskog posla,

2. visina transportnih troškova kao i drugih troškova po�evši od proizvo�a�a pa sve do krajnjeg potroša�a u inozemstvu,

3. zaštita vlastitih interesa na stranom tržištu, poglavito prisutnost proizvo�a�a na stranom tržištu za koje je zainteresiran.

��

���

�

Tome se mogu dodati i drugi �imbenici koji utje�u na izbor oblika nastupa proizvo�a�a na me�unarodnom tržištu, kao naprimjer (Andrijani�, 2001.)�

1. poznavanje me�unarodnog tržišta,

2. raspoloživi poslovi i veze na me�unarodnom tržištu,

3. ugled vlastitog poduze�a na me�unarodnom tržištu,

4. složenost proizvoda i usluge kojom poduze�e trguje,

5. mogu�nost organiziranja kvalitetne trgova�ke mreže u inozemstvu s prate�im skladištima i servisima i sl.,

6. procjena isplativosti izravnog ili neizravnog nastupa na inozemnom tržištu i dr.

Oblici nastupa na stranom tržištu ovise o nizu �imbenika na koje se mora posvetiti pozornost. Tako�er izbor oblika ovisi o na�inu življenja stanovništva odre�ene zemlje kako bi se znalo koje proizvode izvoziti i na koji na�in. Kada proizvo�a� savlada sve te prepreke, njeogov poslovanje na inozemnom tržištu može donijeti veliki uspjeh kako njemu tako i njegovom poduze�u.

6.1. Neizravan (posredan) nastup na inozemnom tržištu

Doma�i proizvo�a� se uklju�uje na me�unarodno tržište preko specijaliziranih vanjskotrgovinskih poduze�a koja se nalaze u zemlji u koju izvozi svoju robu ili usluge. Proizvo�a� svoje proizvode predaje ili prodaje vanjskotrgovinskom posredniku koji zatim obavlja sve radnje koje su potrebne da se ostvari vanjskotrgovinski posao.

Potom posredni�ko – specijalizirano vanjskotrgovinsko poduze�e obavlja �itav niz radnji kao što su: istraživanje me�unarodnog tržišta, organiziranje ekonomske promocije, pregovori sa stranim poslovnim partnerima, te rješavanje administrativnih i poslovnih problema koji se javljaju prilikom vanjskotrgovinskog poslovanja. (Andrijani�, 2001.)

Neizravan pristup ima svoje prednosti i nedostatke koji poduze�u pomažu pri odluci na inozemnom tržištu. U nastavku su navedeni i detaljnije objašnjeni. Prednosti neizravnog nastupa na inozemnom tržištu su: (Andrijani�, 2001.)

1. proizvo�a� robe prodaje proizvode specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduze�u koje potom preuzima sve mogu�e probleme i rizike prodaje ili kupnje robe na stranom tržištu. Ovim se na�inom izvoza i uvoza robe proizvo�a� osloba�a svih briga za organizaciju interne i vanjske službe vanjske trgovine, što mu omogu�uje da svojoj proizvodnoj djelatnosti posveti ve�u brigu i da proizvodnju uskladi sa zahtjevima inozemnog tržišta ili na temelju preporuka i uputa što ih dobiva od specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduze�a koje iscrpno istražuje i prati kretanja na inozemnom

��

���

�

tržištu. Na taj na�in doma�i proizvo�a� ujedno može osigurati i prednost u odnosu na ostale proizvo�a�e istovrsne robe.

2. doma�i proizvo�a� nema troškova istraživanja i obrade me�unarodnog tržišta budu�i da koristi organizaciju specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduze�a.

3. prodajom robe neposredno specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduze�u (ako je rije� o poslovima kod kojih posredni�ko vanjskotrgovinsko poduze�e radi u svoje ime i za svoj ra�un), proizvo�a� robe isklju�uje iz svog poslovanja financijske i druge rizike koji prate robu tijekom ostvarenja vanjskotrgovinskog posla od njegovog po�etka pa sve do završetka.

4. prodaja robe je brža, i samim time je ve�i i koeficijent obrtaja kapitala, što se održava na unosnost i uspješnost poslovanja.

5. proizvo�a� robe koristi se uhodanom, �vrstom i stabilnom pozicijom posredni�kog poduze�a na me�unarodnom tržištu, a �esto i njegovim kapitalom za financiranje i kreditiranje izvoza i uvoza robe i usluga.

Neizravan nastup na inozemnom tržištu tako�er ima i nedostatke. Nedostaci neizravnog nastupa su sljede�i: (Andrijani�, 2001.)

1. proizvo�a� ne može sudjelovati aktivnije u prodaji vlastite robe na me�unarodnom tržištu i time ne može utjecati na pove�anje prodaje robe,

2. proizvo�a� nije u mogu�nosti sustavno obraditi me�unarodno tržište i ne može stvoriti �vrstu poziciju za prodaju svojih proizvoda. Naime, ne može od vanjskotrgovinskog posrednika o�ekivati uvijek posebnu brigu jer posredni�ko vanjskotrgovinsko poduze�e prodaje na inozemnom tržištu robu od raznih proizvo�a�a i �esto daje prednost jednoj ili drugoj robi, tj. proizvo�a�u.

3. proizvo�a� robe ne može predstaviti prednosti i kvalitetu svojih proizvoda i upoznati kupca sa svim odlikama i prednostima proizvoda te na taj na�in pove�ati broj kupaca svojih proizvoda.

Ukoliko se proizvo�a� odlu�i za ovaj nastup na tržištu, od velike važnosti je da postoji me�usobno povjerenje izme�u njega i specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduze�a koje posluje u njegovo ime. Tako�er proizvo�a� mora biti spreman na rizik i sve mogu�e situacije koje se mogu dogoditi budu�i da svoje poslovanje stavlja u tu�e ruke.

�

�

��

��

�

6.2. Izravan (direktan) nastup na inozemnom tržištu

Izravno uklju�ivanje u vanjskotrgovinski promet omogu�uje proizvo�a�u robe mogu�nost prilagodbe proizvodnje željama i potrebama kupaca i svakodnevnoj potražnji novih, sofisticiranijih, prakti�nijih i privla�nijih proizvoda. Uz to, izravnim se nastupom na stranom tržištu osiguravaju ažurni podaci o kretanju inozemne proizvodnje, stanju potražnje i ponude na tom tržištu, cijenama i drugim uvjetima kupoprodaje, inovacijama trendovima i sl.

Neposredna ili izravna prodaja na stranim tržištima postala je aktualna pri proizvodnji i plasmanu proizvoda visokog stupnja obrade, složenih i sofisticiranih proizvoda za koje su nužne posebne upute o rukovanju, na�inu upotrebe, održavanju i sl., složene investicijske opreme, elektroni�kih strojeva i ure�aja, brodova, zrakoplova i drugih proizvoda individualne proizvodnje koji uglavnom nemaju univerzalnu primjenu.

Izravan nastup na inozemnom tržištu ima i prednosti i nedostatke. Prednosti izravnog nastupa proizvo�a�a na inozemnom tržištu mogu se svesti na sljede�e: (Andrijani�, 2001.)

1. proizvo�a� organizira izvoz svojih proizvoda i uvoz za svoje potrebe, i pritom svojim potrebama prilago�ava organizaciju izvoza i uvoza na tržišta na kojim prodaje svoje proizvode ili s kojih uvozi robu za svoje potrebe,

2. detaljnom i studioznom obradom inozemnog tržišta proizvo�a� je sposoban ocijeniti svoje izglede za plasman svojih proizvoda na tom tržištu i samu isplativost takvog plasmana,

3. budu�i da sam obavlja izvoz vlastitih proizvoda, proizvo�a� isklju�uje svako mišljenje o prodaji koje dolazi od tre�ih osoba i ne dijeli ostvareni financijski rezultat sa posrednicima,

4. stvara trajnu i stabilnu vezu sa inozemnim poslovnim partnerima, �vrstu poziciju i dobar glas u poslovnom svijetu,

5. zahvaljuju�i vanjskoj i unutarnjoj uvoznoj – izvoznij organizaciji, proizvo�a�u je omogu�eno bolje upoznavanje sa stanjem na stranom tržištu, obi�ajima i uzancima u vanjskotrgovinskom poslovanju, širenje poslovnih poznanstava i sl., što mu uvelike olakšava brzu prilagodbu potrebama inozemnog tržišta i novonastalom stanju na tom tržištu.

Izravni nastup tako�er ima i svoje nedostatke koje proizvo�a�i moraju uvažiti prilikom odluke o nastupu na me�unarodnom tržištu. Nedostaci izravnog nastupa su sljede�i: (Andrijani�, 2001.)

1. izravna prodaja robe na inozemnom tržištu zahtijeva velike troškove pri održavanju trgova�ke mreže i unutarnje vanjskotrgovinske organizacije pa stoga nije prikladna za proizvo�a�e koji raspolažu ograni�enim kapitalom,

��

���

�

2. proizvodno poduze�e u sklopu vlastite organizacije obavlja sveukupno vanjskotrgovinsko poslovanje – od po�etnog istraživanja inozemnog tržišta do kona�nog ostvarenja izvoznih ili uvoznih poslova. Mora raspolagati odgovaraju�im stru�nim osobljem koje odli�no poznaje cjelokupnu problematiku vanjskotrgovinskog poslovanja, deviznog poslovanja, na�in obrade inozemnog tržišta i tehniku izvršenja vanjskotrgovinskih poslova,

3. ukoliko proizvodno poduze�e ne izvozi, ve� privremeno uvozi, troškovi vlastite organizacijske jedinice za vanjsku trgovinu mogu pove�ati i troškove poslovanja,

4. izravan nastup automatski zna�i i preuzimanje svih rizika što prate ostvarenje vanjskotrgovinskih poslova, a mjere osiguranja od robnih i financijskih, odnosno komercijalnih i nekomercijalnih rizika mogu zna�ajno opteretiti troškove poslovanja s inozemstvom,

5. izravan izvoz vlastitih proizvoda zahtjeva ve�i kapital i korištenje skupih kredita te neposredno utje�e na usporavanje obrtaja financijski sredstava i na unosnost poslovanja.

Izravnim nastupom na inozemnom tržištu se omogu�uje bolje upoznavanje strane zemlje, a samim time i njene potrebe i na�in na koji ih se najbolje može zadovoljiti. Od velike je važnosti dobro prou�iti karakteristike izravnog i neizravnog oblika nastupa na inozemnom tržištu budu�i da oba oblika imaju svoje prednosti i nedostatke. To �e proizvo�a�ima uvelike pomo�i pri odluci kojim nastupom krenuti u osvajanje novih me�unarodnih tržišta.

��

���

�

7. DUKAT D.D. �������������������������������������������������

Dukat je najpoznatija hrvatska marka mlije�nih proizvoda. Upravo se radi toga rije� „dukat“ �eš�e povezuje sa mlijeko nego sa zlatnikom. Vode�a je u regiji, a dugogodišnji je uspjeh postigla zahvaljuju�im svježim, ukusnim i zdravim mlije�nim proizvodima koji su postali omiljeni me�u potroša�ima. Glavni zadaci i ciljevi su dugoro�ni i stabilni odnosi sa proizvo�a�ima mlijeka, ulaganje u primarnu proizvodnju svježeg mlijeka, te ja�anje konkurentnosti u okvirima Europske unije.

Svoje poslovanje temelji na preradi mlijeka najviše kvalitete, koje se proizvodi na doma�im mlije�nim farmama. Upravi radi toga Dukat mlijeka nose oznaku „Mlijeko hrvatskih farmi“ koja im je dodijeljena od strane Hrvatske poljoprivredne agencije. Osim toga, Dukat je prva i jedina mljekara u Hrvatskoj koja podržava i podupire proizvodnju mlijeka ekološkog uzgoja, a potroša�ima nudi jedino mlijeko koje nosi oznake „Hrvatski EKO proizvod“ i „Mlijeko hrvatskih farmi“.

Slobodna tržišna utakmica, unapre�enje proizvodnje mlijeka kroz sve ve�e koli�ine mlijeka i bolju kvalitetu mlijeka, izgradnja i njegovanje partnerskih odnosa, uvijek pravovremeno podmirivanje financijskih obaveza te siguran plasman proizvedenog mlijeka, temelji su poslovanja Dukat mlije�ne industrije. (dukat.hr, 2014.)

Nakon uspješnog procesa certificiranja, 2014. godine Dukatu je službeno dodijeljen halal certifikat kojim se potvr�uje implementacija halal standarda u procesima nabave, prijema i skladištenja sirovine, proizvodnje, pakiranja, ozna�avanja te skladištenja i distribucije proizvoda. Ovime se Dukatu otvaraju dodatne mogu�nosti za izvoz u 44 arapske zemlje s više od 1,5 milijarde stanovnika, �ija zakonska regulativa zahtijeva halal certifikaciju. Uz to, halal tržište sve više raste i u Europskoj uniji, a njegova vrijednost doseže 66 milijardi ameri�kih dolara godišnje. Naime, ovaj certifikat predstavlja potvrdu kvalitete proizvoda (takva hrana, primjerice, ne smije sadržavati GMO) pa je njihova potražnja sve ve�a i me�u potroša�ima koji nisu islamske vjeroispovijesti.

Slika 1. Logo poduze�a Dukat d.d.

�

Izvor: www.dukat.hr

�

��

���

�

7.1. Dukat u 2015. godini

S devet proizvodnih pogona u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji, Dukat je glavna mlije�na industrija u regiji. Tako�er je jedna od vode�ih robnih marki mlije�nih proizvoda. Dukat i Dukatove robne marke nose mnoga priznanja, kako doma�ih tako i me�unarodnih, poput Superior Taste, Trusted brand, Best Buy Awarda i drugih. Krovna robna marka Dukat je proglašena najpouzdanijom hrvatskom markom mlije�nih proizvoda prema izboru potroša�a pet godina zaredom (Trusted brand priznanje 2007. – 2012.). Me�unarodne norme ISO 9001, ISO 22000, IFS, HACCP i košer jam�e vrhunsku kvalitetu, sigurnost i zdravstvenu ispravnost više od 250 mlije�nih proizvoda koji nastaju u tri proizvodna pogona u Zagrebu, Karlovcu i Bjelovaru.

7.2. Dukat u regiji

Na tržišta Bugarske, Gr�ke, Crne Gore, Albanije i Kosova, mlije�na industrija Dukat uvozi i distribuira mlije�ne proizvode robnih marki Sirela, Président, Ideal Šipka, Dukat I Galbani. Ima više od 11.000 kooperanata i godišnji otkup od 524 milijuna litara mlijeka, i zahvaljuju�i tome Dukat mlije�na industrija potvr�uje jednu od vode�ih pozicija mlije�nih kompanija u regiji u segmentu otkupa mlijeka. (dukat.hr, 2014.) Dukatov je asortiman dostupan na više od 21.000 prodajnih mjesta diljem jugoisto�ne Europe.

�

�

�

�

�

Slika 2. Tržišta na kojima djeluje Dukat

Izvor: www.dukat.hr

��

���

�

7.2.1. Bosna i Hercegovina

Tadašnja Dukat mljekara se od 2007. godine bavila distribucijom i uvozom mlijeka, mlije�nih proizvoda i sireva robnih marki Sirela i Dukat, i iste godine je Mljekara Inmer d.o.o. iz Grada�ca ušla u sastav Dukata. Danas, u 2015. godini mljekara Inmer proizvodi i redovito opskrbljuje potroša�e Bosne i Hercegovine zdravim, ukusnim i svježim mlije�nim proizvodima robnih marki Doma�e blago i Dukat, a Lactalis BH za tržište BIH uvozi i distribuira talijanske i francuske sireve robnih marki Galbani i Président. Istovremeno, mljekara Inmer izvozi širok asortiman proizvoda u zemlje regije: Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Srbiju.

�

�

�

�

�

�

�

�

�

Slika 3. Proizvodni pogoni u Bosni i Hercegovini

Izvor: www.dukat.hr

��

��

�

7.2.2. Srbija

Mljekara Somboled 2003. godine ulazi u sastav Dukat mlije�ne industrije potpisanim Ugovorom o strateškom partnerstvu. U travnju sljede�e godine Dukat postaje ve�inski vlasnik somborske mljekare i u razvoj njenog poslovanje ulaže nešto više od 26 milijuna eura u petogodišnjem investicijskom ciklusu. Mljekara Somboled je u 2015. godini važna tvrtka na srpskom tržištu mlijeka, mlije�nih proizvoda i sireva i na njima je zastupljena robnim markama Somborska feta, Président i Dukat. Dio asortimana mljekara izvozi na tržišta Hrvatske, Makedonije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine te na tržišta Kazahstana.

�

�

�

�

Slika 4. Proizvodni pogoni u Srbiji

Izvor: www.dukat.hr

��

���

�

7.2.3. Slovenija

Ljubljanske mlekarne su vode�a mlije�na kompanija u Sloveniji sa tri proizvodna pogona – u Ljubljani, Mariboru i Ko�evju. Ljubljenske mlekarne u sastav Dukat mlije�ne industrije ulaze 2013. godine, a njihova djelatnost pokriva sve mlije�ne kategorije, od proizvodnje sira, vrhnja, mlijeka, jogurta pa sve do sladoleda. U trima proizvodna pogona godišnje se preradi više od 200 milijuna litara mlijeka. Tradicija ostvarivanja kontinuiranog napretka te novi i inovativni proizvodi Ljubljanskim mlekarnama omogu�uju poziciju vode�eg proizvo�a�a mlijeka i mlije�nih proizvoda u Sloveniji. Najpoznatije robne marke su Alpsko mleko, vode�a robna marka trajnog mlijeka na slovenskom tržištu, robna marka Mu, koja pokriva širok asortiman svježih proizvoda od mlijeka, jogurta, vrhnja, svježih sireva i namaza, Jošt za polutvrde sireve, Ego je robna marka za jogurte sa funkcionalnim dodacima te Maxim Premium i Planica sladolede.

�

�

�

�

�

�

�

�

�

Slika 5. Proizvodni pogoni u Sloveniji

Izvor: www.dukat.hr

��

���

�

7.2.4. Makedonija

Mljekarna Ideal Šipka tržišni je lider u segmentu sireva u Makedoniji te je vode�i proizvo�a� tradicionalnih makedonskih bijelih sireva i ka�kavalja. U sastav Dukata je ušla 2008. godine i po�ela je snažnije ulagati u primarnu proizvodnju mlijeka te u pove�anje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta. Président, Ideal Šipka, Galbani i Dukat marke su kojima je Dukat zastupljen na tržištima diljem Makedonije. Mljekara Ideal Šipka tako�er dio asortimana izvozi na tržišta Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Australije, Srbije, Kosova i Albanije.

�

�

Slika 6. Proizvodni pogoni u Makedoniji

Izvor: www.dukat.hr

��

���

�

7.2.5. Hrvatska

Tri su proizvodna pogona u Hrvatskoj; Dukat u Zagrebu, KIM Mljekara u Karlovacu i Sirela u Bjelovaru. Sa visoko kvalitetnim mlije�nim proizvodima, Dukat je uspješno odgovorio i dalje odgovara na želje i potrebe potroša�a, postavljaju�i pritom najviše standarde i nove trendove u doma�oj mlije�noj industriji. Dukat je najve�i izvoznik mlije�nih proizvoda u Hrvatskoj, a Makedonija, Slovenija, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Srbija su Dukatova najve�a izvozna tržišta. Sirela, Galbani, Dukat i Président su krovne robne marke Dukata u Hrvatskoj.

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

Slika 7. Proizvodni pogoni u Hrvatskoj

Izvor: www.dukat.hr

��

���

�

7.3. Korporativno upravljanje

Dukat mlije�na industrija svjesna je važnosti odgovornog i eti�ki utemeljenog ponašanja. Upravo radi toga je implementirala i provodi Kodeks korporativnog upravljanja. Svoje poslovanje temelji na na�elima u�inkovitosti, efikasnoj kontroli, odgovornosti, profesionalizmu i transparentnosti te poštuje dobre poslovne obi�aje u društvenom i poslovnom okruženju, prema vlastitim zaposlenicima i prema poslovnim partnerima. Prilikom donošenja odluka, �lanovi uprave se vode interesima zaposlenika, dioni�ara i drugih interesnih skupina, i na taj na�in nastoje osigurati uspješan razvoj i rast tvrtke. U nastavku su navedeni poslovni rezultati koje je Dukat mlije�na industrija ostvarila poslovanjem u 2014. godini.

7.3.1. Financijska izvješ�a

Temeljnim financijskim izvještajima daje se uvid u poslovne financije poduze�a Dukat d.d. Svi podaci, dokumentacija i informacije o Dukatu d.d. objavljeni su i dostupni na internetskim stranicama Zagreba�ke burze www.zse.hr. U nastavku �e biti prikazani podaci o poslovanju koji su ostvareni tijekom 2014. godine.

Izvještaj poslovodstva Dukat d.d. za razdoblje I – XII. 2014. godine je sljede�e: (dukat.hr, 2015.)

- Tijekom 2014. godine vanjsko je okruženje obilježeno nastavkom nepovoljnih gospodarskih i sektorskih trendova iz prethodnih razdoblja.

- Istovremeno, razdoblje je obilježeno nastavkom dugogodišnjih aktivnosti poslovodstva u dijelu optimizacije poslovnih procesa i troškova poslovanja te pove�anja efikasnosti poslovanja na svim razinama tvrtke.

- U 2014. godini stabilizirani su prihodi od prodaje i iznose 1.639,5 milijuna kuna te je zna�ajno smanjena zaduženost tvrtke.

- U 2014. godini neto dobit iznosila je 63,7 milijuna kuna i u odnosu na 2013. Godinu ve�a je za 62,3 milijuna kuna.

- Operativna dobit (EBIT) u 2014. godini iznosi 50,9 milijuna i u odnosu na prethodnu godinu ve�a je za 35,4 milijuna kuna.

- Vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu u 2014. godini iznosi 22,6 milijuna kuna.

Analiziraju�i rezultate ostvarene 2014. godine, Dukat d.d. bilježi bolji poslovni rezultat nego prethodne 2013. godine. Raste volumen otkupa mlijeka i prodaje, i to prvenstveno na inozemnim tržištima, te se smanjuje zaduženost, a samim dolazi i do pove�anja neto dobiti. Slijede podaci o ostvarenim prihodima i profitabilnosti koji su postignuti prilikom poslovanja Dukat mlije�ne industrije u 2014. godini. �

��

��

�

7.3.1.1. Prihodi

Tijekom 2014. godine ostvareni su poslovni prihodi u iznosu od 1.681,2 milijuna kuna i u odnosu na prethodnu 2013. godinu ve�i su za 1,8 posto. Pritom su prihodi od prodaje iznosili 1.639,5 milijuna kuna i oni su manji za 0,1% od prošlogodišnjih. Ostvareni prihodi od prodaje mogu se vidjeti u dolje navednoj tablici.

Tablica 1. Prihodi

Tržište Sije�anj - Prosinac HRK mil. 2013. % 2014. % 2014./2013. Hrvatska 1.495,9 91,2 1.497,3 91,3 0,1% Me�unarodna tržišta 145,1 8,8 142,2 8,7 -2,0% Prihodi od prodaje 1.640,9 100,0 1,639,5 100,0 -0,1%

IV. kvartal 2013. % 2014. % 2014./2013.

349,6 89,9 362,6 90,5 3,7% 39,5 10,1 38,0 9,5 -3,9%

381,1 100,0 400,6 100,0 2,9%

Izvor: izradila autorica

Iz priložene Tablice vidi se da su u 2014. godini prihodi od prodaje na doma�em tržištu, koji �ine 91,3 posto ukupnih prihoda od prodaje, iznose 1.497,3 milijuna kuna te su u odnosu na prethodu 2013. godinu pove�ani za 0,1%. Prihodi od prodaje u 2013. godini iznosili su 1.495,9 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u 2014. godini na me�unarodnim tržištima iznosili su 142,2 milijuna kuna i smanjeni su za 2,0% u odnosu na prethodnu godinu te �ine 8,7% ukupnih prihoda od prodaje.

�

�

�

�

�

�

�

��

���

�

7.3.1.2. Profitabilnost �

Profitabilnost je pokazatelj uspješnosti ukupnog poslovanja poduze�a. Poduze�e Dukat d.d. je u 2014. godini uspješno poslovalo u odnosu na 2013. godinu i to se o�ituje u pove�anju neto dobiti. Slijedi prikaz ra�una dobiti i gubitka poduze�a Dukat mlije�ne industrije koji je ostvaren prilikom 2014. godine.

Tablica 2. Ra�un dobiti i gubitka poduze�a Dukat d.d.

I – XII IV. kvartal

HRK mil.

2013.

2014.

2014./2013.

2013.

2014.

2014/2013. Poslovni prihodi 1.652,0 1.681,2 1,8% 395,1 434,9 10,1% Poslovni rashodi 1.636,5 1.630,3 -0,4% 399,3 395,4 -1,0% Operativna dobit – EBIT 15,5 50,9 228,7% -4,2 39,4 Financijski prihodi 32,6 35,2 7,8% 33,9 15,8 -53,4% Financijski rashodi 43,3 11,0 -74,6% 35,2 -3,4 -109,7% Rezultat financiranja -10,6 24,2 -1,3 19,2 Dobit prije poreza 4,9 75,1 1446,9% -5,5 58,7 -1176,4/ Neto dobit 1,4 63,7 4573,0% -6,8 50,7 -849,4% Izvor: izradila autorica

U 2014. godini ukupni prihodi iznose 1.681,2 milijuna kuna i za 1,8% su ve�i nego u prethodnoj 2013. Godini kada su iznosili 1.652,0 milijuna kuna. Istodobno, ukupni rashodi u 2014. godini iznose 1.630,3 milijuna kuna i manji su za 0,4% u odnosu na ukupne rashode u 2013. godini (1.636,5 milijuna kuna). Operativna dobit (EBIT) u 2014. godini iznosi 50,9 milijuna kuna i ve�a je u odnosu na ostvarenu u 2013. godini. Neto dobit iznosi 63,7 milijuna kuna i ve�a je u odnosu na prethodnu 2013. godinu za 62,3 milijuna kuna.

Rezultati poslovanja poduze�a Dukat d.d. analizirani kroz ra�un dobiti i gubitka ocjenjuju se pozitivnim. Pove�ana dobit poduze�a omogu�uje najam ili kupnju nove opreme i nove tehnologije kojima se može poboljšati poslovanje i time ostvariti još ve�a neto dobit u sljede�em poslovnom razdoblju.

�

��

���

�

7.3.1.4. Financijski položaj �

Na temelju podataka iz bilance na dan 01. sije�nja 2014. godine i 31. prosinca 2014. godine napravljena je analiza financijskog položaja poduze�a Dukat d.d. za 2014. godinu. Bilanca sadrži pregled imovine, kapitala i obveza u 2014. godini.

7.3.1.4.1. Bilanca

Tablica 3. Bilanca poduze�a

HRK mil. 01.01.2014. Udio % 31.12.2014. Udio % Stopa promjene

DUGOTRAJNA IMOVINA

1.185,5 67 1.160,7 62 -2,1%

KRATKOTRAJNA IMOVINA

571,4 33 722,0 38 26,4%

Zalihe i predujmovi 121,4 7 123,0 7 1,1% Potraživanja 388,1 22 374,2 20 -3,6% Novac i vrijednosni papiri

32,5 2 59,6 3 83,3%

Ostalo 29,1 2 165,2 9 467,3% AKTIVA 1.756,8 100 1.882,6 100 7,2% KAPITAL I REZERVE

1.097,3 62 1.161,0 62 5,8%

DUGORO�NO REZERVIRANJE

4,3 0 4,4 0 3,6%

DUGORO�NE OBVEZE

290,9 17 0,4 0 -99,9%

Obveze prema dobavlja�ima

183,9 10 208,2 11 13,2%

Obveze po kreditima 30,9 2 352,2 19 1041,4% Ostalo 149,5 9 156,4 8 4,6% PASIVA 1.756,8 100 1.882,6 100 7,2% Izvor: izradila autorica

Vrijednost imovine Dukata na dan 31. prosinca 2014. godine iznosi 1.882,6 milijuna kuna te je u odnosu na 1. sije�anj 2014. godine pove�ana za 125,8 milijuna kuna, odnosno 7,2%. Kratkotrajna imovina na dan 31. prosinca 2014. godine pove�ana je za 150,6 milijuna kuna, odnosno za 26,4% uslijed pove�anja vrijednosnih papira i novca te danih zajmova. Ukupne obveze Dukata na dan 31. prosinca 2014. godine iznosile su 717,2 milijuna kuna te su u usporedbi sa 1. sije�njem 2014. godine pove�ane za 62,0 milijuna kuna, odnosno 9,5%. Sveukupno gledaju�i, financijski položaj poduze�a Dukat d.d. na dan 31. prosinca 2014. Godine na temelju analizirane bilance može se ocijeniti vrlo povoljnim.

��

���

�

7.3.1.5. Udio na stranim tržištima �

Dukatov asortiman je diljem Jugoisto�ne Europe dostupan svakodnevno na više od 21.000 prodajnih mjesta. Gotovo 300 kamiona svakodnevno opskrbljuje više od 6.000 prodajnih mjesta, a prosje�na dnevna isporuka iznosi više od 1.400 tona mlijeka, mlije�nih proizvoda i sireva.

Dukat je 2013. godine pokrenuo izvoz u 17 novih zemalja. Tako�er je od prosinca 2013. godine zapo�eo proizvodnju trajnih mlije�nih deserata za izvoz u nove daleke zemlje – Novu Kaledoniju, Gvadalupe, Senegal, Laos, Burkinu Faso, Obalu Bjelokosti, Reunion, Gabon, Kambodžu, Kuvajt, Francusku Polineziju, Maleziju i Kuvajt. Što se ti�e Europe, Dukat najviše mlije�nih proizvoda izvozi u Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Srbiju, Makedoniju, Kosovo, Belgiju, Dansku, Poljsku, �ešku, Ma�arsku, Rumunjsku, Gr�ku, te Švedsku.

Grafikon 1. Udio prodaje Dukata d.d. u 2014. godini

�

Izvor: izradila autorica

Na temelju priloženog Grafikona može se vidjeti da je Dukat d.d. u 2014. godini najviše izvozio u Europske zemlje, i to u Sloveniju (36,41%, odnosno 4,537,936.661 kg) i u Bosnu i Hercegovinu (26,57%, odnosno 3,311,830.099 kg). U Bugarsku i Švedsku je izvozio najmanje, svega 0,03%. Osim zemalja Europe, Dukat je poslovao sa Mozambikom i Zambijom, ali je tu ostvareni izvoz iznosio svega 1,31% u Mozambik i 0,70% izvoza u Zambiju.

��

���

�

Grafikon 2. Udio prodaje Dukata d.d. u internacionalnim zemljama u 2014. godini

�

Izvor: izradila autorica

�

Što se ti�e internacionalnih zemalja, Dukat d.d. je izvozio najviše izvozio u Gabon, 39,54%, odnosno 62,730.000 kg, te u Hong Kong 52,014.000 kg, tj. 32,78% ukupnog asortimana. Tako�er je izvozio u Kongo (18,360.000 kg), Obalu Bjelokosti (8,760.000 kg) te u Singapur (16,800.000 kg). Za te države isporu�uje se mix isporuka u kontejnerima koja sadrži razli�ite vrste mlije�nih proizvoda i idu indirektno preko Francuske.

Grafikon 3. Udio prodaje Dukata d.d. putem Lactalis Export Americas

�

Izvor: izradila autorica

��

��

�

Isporuka se vrši zajedno sa robom iz Francuske. Iz priloženog Grafikona se vidi da se najviše izvozilo u Jamajku (35,35%) te u Dominikansku Republiku (35,28%). Ostalih 29,37%, odnosno 7,626.000 kg odnosi se na skladišta u Francuskoj preko kojih se roba isporu�uje.

Tako�er se u odre�ene države izvozi samo jedna vrsta proizvoda, sirutka. To je sušena sirutka u prahu koja nastaje kao nusprodukt prerade mlijeka. Države u koje se izvozi samo sirutka su Srbija, Bugarska, Njema�ka i Ma�arska.

�

Grafikon 4. Udio prodaje Dukata d.d. inozemnim kupcima u 2014. godini

�

Izvor: izradila autorica

�

Iz priloženog Grafikona se vidi da je Dukat najviše sirutke u 2014. godini izvozio na tržišta Srbije (68,08%, odnosno 990,000.000 kg) i Ma�arske (28,82%, tj. 419,000.000 kg). U Bugarsku i Njema�ku je Dukat d.d. najmanje izvozio, gdje je udio od prodaje iznosio 1,51% i 1, 59% od sveukupnog izvoza.

7.4. Postupak izvoza

Dukat d.d. prima narudžbe (Prilog 1.) od izvoznih tržišta na kojima imaju svoja poduze�a ili od vanjskih distributera putem e-maila cca 2 tjedna prije datuma utovara. Narudžbenica je dokument izdan od strane kupca prodava�u, koji se odnosi na vrstu, koli�inu i cijene proizvoda ili usluga koje �e prodava� isporu�iti kupcu. One omogu�uju kupcima da jasno izraze svoje namjere prodavatelju, dok su prodavatelji zašti�eni u slu�aju odbijanja kupaca da plate robe ili usluge. Narudžbenice tako�er pomažu pri organiziranju nabave. Mnoge narudžbenice nisu više papirne, ve� se prenose elektronski putem interneta. Tako�er primaju i plan prodaje za narednih par tjedana prema kojemu odjel Centralnog planiranja planira

��

���

�

proizvodnju. Oni moraju kontrolirati i osigurati dovoljne koli�ine sirovina – mlijeka, vrhnja, vo�nih plasti, ambalaže i dr.). Kada su proizvodi proizvedeni, Odjel kontrole kvalitete uzima uzorke i radi analize zdravstvene ispravnosti koje traju razli�it broj dana, ovisno o vrsti proizvoda, a obi�no traju u prosjeku od 1 do 7 dana.

Nakon što su proizvodi spremni za izvoz, dan prije željenog utovara zaposleni u odjelu Me�unarodnih tržišta bilježe narudžbe u SAP i time kreiraju prodajni nalog (Prilog 2.) i otpremnicu (Prilog 3.). Prodajni nalog je namijenjen tvrtkama koje vode odvojeno otpremu robe od fakturiranja, i tvtrkama koje zahtijevaju integraciju procesa prodaje sa skladištem ili osobito proizvodnjom. (ebizmags.com, 2010.) Prodajnim nalogom se obvezuje Dukat d.d. da �e kupcu prodati traženu robu za odre�enu cijenu u odre�enom roku. Otpremnica se koristi prilikom izdavanja robe sa skladišta kupcu. Dostavlja se komercijalnom odjelu dobavlja�a, kao izvješ�e o izvršenoj otpremi; knjigovodstvenom odjelu dobavlja�a, kao izvješ�e o stanju u skladištu; te fakturnom odjelu dobavlja�a, kao temelj za slanje fakture, tj. ra�una.

Ujutro dolaze kamioni na utovar (paritet je EXW ili FCA pa kupci naru�uju i pla�aju prijevoz). Skladište vrši utovar proizvoda i obra�uje dokumente, odnosno otpremnice u SAP-u na osnovu koji Dukat d.d. radi fakture. U odjelu Me�unarodnih tržišta, zaposlenici su zaduženi za pojedina tržišta, te rade fakture, upisuju registracije kamiona, izjave na fakturi o podrijetlu robe i o grani�nom prijelazu.

Fakture izdaju u �etiri primjerka za carinu te podatke o kilaži dežurnom veterinarskom inspektoru koji popunjava, vrši se prijava za izvoz veterinarskoj stanici (Prilog 4.), te se izdaje veterinarski certifikat (Prilog 5.). On se izdaje za prehrambene proizvode, a u slu�aju mlije�nih proizvoda izdaju se dvije vrste: za sterilizirane proizvode i za pasterizirane proizvode (razlika je u temperaturi obrade mlijeka tijekom proizvodnje). Njemu se prilažu analiti�ka izvješ�a (Prilog 6.) koja šalje Laboratorij kontrole kvalitete i sve se daje voza�ima koji odlaze na ku�no carinjenje. Ovo su dokumenti koji su potrebni za grani�ne veterinarske inspektore koji su odgovorni za kontrolu zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda koji ulaze u pojedinu zemlju. Svaki kamion mora imati sve dokumente koji su mu potrebni i osigurati to�ne podatke koji se na njih unose; broj kartona, kilaža neto i bruto, grani�ni prijelaz, registracija kamiona i dr.

Zaposleni u tom odjelu izra�uju carinsku deklaraciju (Prilog 7.), popunjavaju CMR (Prilog 8.) i javljaju carini da je obavljeno carinjenje te �ekaju 30 minuta da ih obavijeste da li da puste kamion ili �e oni do�i u kontrolu. To je standardna procedura u procesu pojednostavljenog postupka carinjenja za koje Dukat d.d. ima izdano ovlaštenje od strane Carinske uprave.

Carinska deklaracija podnosi se za svaku robu koju poduze�e Dukat d.d. izvozi u inozemstvo. Ona se podnosi nadležnoj carinarnici koja je zadužena za nadziranje podru�ja u kojem izvoznik ima registrirano prebivalište/sjedište ili u kojoj je roba utovarena za izvoz. (orkis.hr, 2010.)

CMR je me�unarodni sporazum o prijevozni�kim ugovorima u cestovnom prometu robe. Tako�er je poznat pod nazivom teretni list CRM-a, a ure�uje prijevoz sve vrste robe kamionima. Primjenjuje se kada se lokacija na kojoj se preuzima roba i lokacija na koju robu

��

���

�

treba dostaviti nalaze u dvije razli�ite države. Sporazum vrijedi u svim državama �lanicama Europske unije i nekim drugim državama. Putem CMR teretnog lista ure�uje se i odgovornost u slu�aju transportnih ošte�enja. Namijenjen je isklju�ivo utovaru cestovnih vozila. Važni podaci u CMR teretnome listu su: pošiljatelj, primatelj, priloženi dokumenti, vrsta i koli�ina transportirane robe, registracijska oznaka vozila i prijevoznik. Te podatke treba jasno ispuniti u teretnome listu.

Sireve koji se utovaruju za izvoz zajedno sa robom iz tvornice Zagreb, moraju se na vrijeme naru�iti i isti proces (izdavanje veterinarskog certifikata) unaprijed odradi veterinarski inspektor u Bjelovaru koji je nadležan za tvornicu Bjelovar te se sirevi dan, tj. no� prije utovara dopremaju u skladište u Zagrebu. Nakon što je carinjenje završeno, fakture i certifikate šalju mailom kupcima kako bi oni mogli poslati najave vozila na grani�ne prijevoze i pripremiti sve u svom sustavu za zaprimanje robe.

Dodatni korak kod pripreme izvoza je organizacija i ljepljenje etiketa s deklaracijom proizvoda. Radi se u slu�aju da neki proizvod nema deklaraciju ve� integriranu na ambalaži. Posao se obavlja nakon primitka narudžbe, odnosno �im je roba proizvedena, 2 do 3 dana prije datuma izvoza.

Postupak izvoza za zemlje EU je puno jednostavniji od klasi�nog izvoza u zemlje CEFTA-e ili tre�e zemlje. Nakon ulaska u EU, razmjena proizvoda sa zemljama EU više se ne zove izvoz/uvoz, ve� otprema/primitak.

Nisu potrebni nikakvi veterinarski ili sanitarni certifikati jer �im proizvod na ambalaži ima oznaku registracije tvornice u ovalu – HR 159 EU je Dukatov i zna�i da ta tvornica odgovara standardima. U suprotnome nebi mogla poslovati unutar EU. Upravo radi toga veterinar ne treba izdavati nikakve dodatne dokumente.

Robu prati CMR i dokument koji sadrži popis robe po paketima i koletima koji �ine jednu pošiljku – packing lista (Prilog 9.). Prilaže se uz trgova�ku fakturu te olakšava manipulaciju robom i njeno razvrstavanje prema primateljima. Fakture se više ne daju voza�ima i ne printaju se niti šalju poštom, ve� se skeniraju i šalju mailom kupcima. Od kupaca se jedino traži da CMR ovjere i skeniran pošalju mailom kako bi Dukat d.d. imao potvrdu da su primili robu. Potreban je žig, potpis i datum primanja pošiljke.

Bivšim �lanicama CEFTA-e koje nisu imale carine na uvozne proizvode iz Hrvatske, sad ih imaju jer je Hrvatska u Europskoj Uniji, a one su i dalje CEFTA te je hrvatska roba na tim tržištima relativno skuplja pa samim time puno manje naru�uju i preusmjerili su se na dobavlja�e iz CEFTA-e.

�

��

���

�

8. BUDU�I RAZVOJ

Dukat nastavlja sa intenzivnim ulaganjima u primarni sektor kroz razvoj primarne proizvodnje pove�anjem kvalitete i koli�ine proizvedenog svježeg sirovog mlijeka na doma�im mlije�nim farmama. Prioriteti poduze�a su prerada mlijeka te razvoj proizvodnje kroz renovaciju i inovaciju novih proizvoda uz neprekidan rast kvalitete finalnih proizvoda, kontinuirano upravljanje troškovima i poboljšanje interne efikasnosti, a sve sa ciljem profitabilnog i dugoro�no održivog poslovanja. Budu�i da je teško biti konkurentan na tržištu, Dukat se okre�e prema uskoj specijalizaciji kako bi postali konkurentni sa specifi�nim proizvodima.

U uvjetima ekstremnog uvoza u kojima se posluje, doma�eg je proizvo�a�a potrebno staviti u ravnopravan položaj naspram uvoznika. Nema zapovjedne ekonomije kojom �e se ograni�iti marže, ali država mora kontrolirati kakva je roba koja ulazi i po kojim cijenama te nadzirati plasmane doma�ih proizvo�a�a i uvoznika pritom ocjenjuju�i imaju li isti tretman. (poslovni.hr, 2014.)

Kako bi se oporavili od gubitka CEFTE i od ulaska u Europsku Uniju, Dukat se okrenio novim tržištima. Na ta tržišta izvoze trajne jogurte i deserte koje nitko osim njih ne proizvodi u Hrvatskoj, ali ni unutar Lactalis grupe. Nakon tri godine uspješnih priprema, po�eli su izvoziti na više kontinenata. Dosegnuli su koli�inu od 2000 tona, izvoze u Latinsku Ameriku, na afri�ki kontinent, a „napali“ su i Kinu. Izvoze i u neke zemlje EU, od koji se izdvaja Ma�arska, Slovenija i Italije. Zanimljiva je i Poljska u koju izvoze �okoladno mlijeko.

Prilika za rast Dukat mlije�na industrija vidi se u diferenciranoj niši na globalnom tržištu i ukoliko postignu volumen, njihova �e budu�nost biti dobra. Izvoz na razli�ita tržišta uvjetuje formiranje klastera proizvoda za npr. doma�e ili tržište EU, Azije, Afrike, Latinske Amerike. Ta kompleksnost bitno smanjuje produktivnost i stalno se mora optimizirati portfelj. Tako je Zagreb zadužen za izradu svježeg programa, svježe mlijeko i jogurte, Karlovac je specijaliziran za trajno mlijeko, a Sirela u Bjelovaru za sir. Ekonomija obujma je esencijalna u ovakvom poslu kako bi se postigla konkurentnost. Gubitkom CEFTE su svi izgubili volumene, a najviše Dukat d.d. budu�i su oni i najviše izvozili. Da nisu na vrijeme krenuli sa alternativnim izvoznim programima, danas bi bili u mnogo ve�im problemima nego što ih uzrokuje lokalno tržište jer još uvijek svoj najve�i dio proizvodnje plasiraju na doma�em tržištu. (poslovni.hr, 2014.) Investicijom od 6,6 milijuna kuna, Dukat je 2013. godine pokrenuo izvoz u 17 novih zemalja. Tako�er je od prosinca 2013. godine zapo�eo proizvodnju trajnih mlije�nih deserata za izvoz u nove daleke zemlje – Novu Kaledoniju, Gvadalupe, Senegal, Laos, Burkinu Faso, Obalu Bjelokosti, Reunion, Gabon, Kambodžu, Kuvajt, Francusku Polineziju, Maleziju i Kuvajt.

Ova linija proizvoda je specifi�na po tome što ne zahtjeva posebno rukovanje i �uvanje u hladnom lancu i to je �ini pogodnom za duže transporte te �uvanje u ambijentalnim uvjetima. Spomenuta trajnost postiže se najsuvremenijom tehnologijom termi�ke obrade, korištenjem sirovine i prirodnih sastojaka najviše kvalitete te pakiranjem proizvoda u specifi�nu ambalažu, koja se tako�er djelomi�no proizvodi u Dukatu, na zagreba�kom Žitnjaku.

��

���

�

Dukat o�ekuje daljnji rast proizvodnje i izvoz mlijeka i mlije�nih proizvoda uz otvaranje novih, dalekih izvoznih tržišta – u zemljama u Aziji i Africi, Kini, zemljama Južne Amerike, Bliskog Istoka. Dukat je jedina mljekara grupe Lactalis i jedna od rijetkih u Europi koja proizvodi trajne mlije�ne deserte, a sa spomenutom investicijom Dukat je otvorio vrata globalnog tržišta te osigurao preduvjete za održivo poslovanje. (poslovni.hr, 2014.) Dukat raspolaže znanjima i tehnologijom koja može tako nešto napraviti, ali tako�er posjeduje i kvalitetnu sirovinsku bazu koja to može podržati. Kako bi se digla sirovinska baza, Dukat subvencionira kupnju junica, sufinancira proizvodnju hrane i sl. Od po�etka 2015. godine Dukat trajne jogurte izvozi u 56 zemalja svijeta, a trenutno se priprema za pokretanje izvoza u nekoliko afri�kih te zemalja Latinske Amerike, Kinu i Rusiju. Otvaranje novih, dalekih tržišta su dugotrajni i kompleksni procesi, no Dukat d.d. o�ekuje da �e ih okon�ati tijekom 2016. godine.

Državne intervencije jedan su od alata za kojim je potrebno posegnuti u periodima zna�ajnih poreme�aja na tržištu, a upravo je ruski embargo na mlijeko i mlije�ne proizvode uvjetovao ozbiljne poreme�aje i na doma�em mljekarskom sektoru. Subvencionirana nabavka junica sa ciljem generiranja novih koli�ina mlijeka, smanjivanje stopa PDV-a na poljoprivredne inpute, reprogramiranje kredita i otvaranje „tailor made“ kreditnih linija u suradnji HBOR-a i komercijalnih banaka te redovna i transparentna isplata poljoprivrednih poticaja samo su neke od potrebnih mjera koje mogu imati direktan i pozitivan utjecaj na pove�anje proizvodnje i profitabilnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

Dukat d.d. predano radi na unaprije�enju strategije i prakse odgovornog poslovanja. Na�ela odgovornog poslovanja dosljedno se primijenjuje u odnosu s potroša�ima, poslovnim partnerima, zajednicom i zaposlenicima te u odnosu spram okoliša. Preuzimanje odgovornosti za ulogu i utjecaj koje kompanija ima u lokalnoj i široj zajednici sastavni je dio njihove poslovne strategije i opredijeljenosti održivom poslovanju. Poticanje primarne i održive poljoprivredne proizvodnje, posebice proizvodnje mlijeka, podru�je je od izuzetnog zna�aja kako za tvrtku, tako i za zajednicu u kojoj Dukat posluje. Nadalje, promicanje uravnotežene i pravilne prehrane kao i zdravih navika podru�ja su u koja se ulažu znanje i iskustvo.

Unato� izuzetno teškim uvjetima u kojima posluje, Dukat mlije�na industrija d.d. je i u 2014. godini svoje poslovanje temeljila na na�elima održivosti, prilago�avaju�i se mogu�nostima i potrebama hrvatskih potroša�a, razvoju i renovaciji novih proizvoda i ulaganjima u kvalitetu. Istovremeno, nastavljeno je s optimizacijom poslovnih procesa i troškova te pove�anjem efikasnosti na svim razinama poslovanja. Dukat redovito provodi edukacijsko - razvojne programe za svoje zaposlenike te im omogu�uje usvajanje novih znanja, profesionalni i osobni razvoj te usavršavanje. Zaposlenici svake godine imaju priliku sudjelovati u brojnim edukacijama, seminarima, konferencijama i stru�nim skupovima.

Cilj edukacijsko - razvojnih programa u Dukatu jest širenje timskog duha, umrežavanja i zadržavanja klju�nih zaposlenika i talenata, razvijanje upravlja�kih vještina u me�unarodnom radnom okruženju, prakti�ni rad na stvarnim poslovnim slu�ajevima te dobivanje šireg uvida u poslovanje kompanije. Edukacijski programi namijenjeni su zaposlenicima svih poslovnih

��

��

�

funkcija Dukata i povezanih poduze�a, a provode ih renomirane hrvatske i inozemne edukacijske ku�e te Dukatovi interni treneri. (dukat.hr, 2014.)

Glavni zadaci i ciljevi su dugoro�ni i stabilni odnosi sa proizvo�a�ima mlijeka, ulaganje u primarnu proizvodnju svježeg mlijeka, te ja�anje konkurentnosti u okvirima Europske unije. Dukat mlije�na industrija drži stabilnu poziciju najve�eg otkupljiva�a mlijeka u Hrvatskoj zahvaljuju�i neprekidnim financijskim ulaganjima u razvoj proizvodnje mlijeka. Putem edukacija i savjetovanja proizvo�a�a mlijeka širom Hrvatske, Dukat je osigurao dugogodišnju suradnju sa najve�im brojem hrvatskih proizvo�a�a mlijeka. Uspjeh je postignut zahvaljuju�i svježim, zdravim i ukusnim mlije�nim proizvodima koji su postali omiljeni širem krugu potroša�a.

�

�

�

�

�

�

�

��

���

�

9. ZAKLJU�AK

Vanjska trgovina je iznimno važan segment nacionalnoga gospodarstva svake zemlje. Stoga je predmet brige i pozornosti svake zemlje posebno, i me�unarodne zajednice u cjelini. Racionalan odgovor na pitanje zašto dolazi do vanjske trgovine je jednostavan: nema niti jedne zemlje na svijetu koja je toliko velika i koja raspolaže posebnim vrstama i koli�inama prirodnih bogatstava da nema potrebe trgovati sa ostatkom svijetom. Vrlo lako se uo�ava kako zemlje ne proizvode sve što bi po raspoloživim resursima (sirovinama, energiji, i sl.) stvarno i mogle. Umjesto toga orijentiraju se na odre�enu skupinu robe, primjerice automobile, a neku robu uop�e ne proizvode nego isklju�ivo uvoze.

Osnovni cilj svake države je da se njena bogatstva kojima najviše raspolaže iskorištavaju što više, odnosno što uspješnije i da se na taj na�in pove�a proizvodnja, zaposlenost i ukupan standard stanovništva. Ukoliko se država uklju�i u vanjsku trgovinu, njenim stanovnicima se može osigurati ve�i životni standard nego što ga imaju samo sa doma�om trgovinom. Porast me�unarodne razmjene, pove�anje ekonomske, kulturne i politi�ke me�uovisnosti pojedinih zemalja, porast konkurencije, neka su od osnovnih obilježja globalne ekonomije. Istodobno, uspostavljaju se novi sustavi vrijednosti u kojima informacije, znanje, kvaliteta i sposobnost brze prilagodbe novim uvjetima poslovanja postaju �initeljima opstanka na svjetskom tržištu. Proces uklju�ivanja poduze�a u me�unarodno poslovanje postao je neminovan i nezaustavljiv.

Kako bi se uspješno nastupilo na inozemnom tržištu, potrebno se odlu�iti za izbor poslovne strategije poduze�a, strategije izlaska na me�unarodno tržište te izbor i kreiranje odgovaraju�e organizacijske strukture koja �e uskladiti sve aktivnosti poduze�a. Izvoz je prodaja doma�ih proizvoda ili usluga na me�unarodnom tržištu. Sa strateškog aspekta izlaska poduze�a na me�unarodno tržište, izvoz je najjednostavniji oblik. Stoga su mnoge današnje multinacionalne kompanije zapo�ele svoju me�unarodnu ekspanziju kao izvoznici, a tek su se potom okrenule nekom od složenijih na�ina poslovanja na me�unarodnom tržištu.

Istraživanjem me�unarodnog tržišta dolazi se do informacija koji pomažu prilikom donošenja ispravne izvozne, odnosno marketinške odluke. Uspješno provedenim marketinškim istraživanjem do�i �e se do ispravnih slika ekonomskih, kulturnih i politi�kih �imbenika koji uvelike pomažu pri odluci kako djelovati na ciljnom tržištu. Gospodarski napredak nije mogu� ako su poduze�a, odnosno proizvo�a�i ograni�eni na doma�e tržište. Zemlja koja ne izvozi ne raspolaže devizama koje su potrebne za uvoz proizvoda i korištenje usluga iz inozemstva. Svaka je zemlja više ili manje ovisna o razmjeni roba s inozemstvom. Stupanj gospodarskog razvitka neke zemlje upravo je razmjeran uspjehu i u�inkovitom izvozu na strana tržišta, što posljedi�no utje�e i na strategiju plasmana energije i drugih prirodnih bogatstava te zemlje. Pove�anje izvoza može se posti�i putem privla�enja stranih direktnih investicija, koje, osim prijenosa znanja, tehnologije, poduzetni�kih i upravlja�kih i vještina, osiguravaju i tržišta za proizvode. Usporedbom prehrambene industrije sa ostalim granama prera�iva�ke industrije, došlo se do zaklju�ka da prehrambena industrija ostvaruje najve�i prihod i da godišnje zapošljava najviše ljudi. Me�u najprofitabilnije djelatnosti u ovom sektoru spada upravo djelatnost kojom se bavi Dukat d.d.; proizvodnja i prerada mlijeka.

��

���

�

S devet proizvodnih pogona u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji, Dukat je glavna mlije�na industrija u regiji. Tako�er je jedna od vode�ih robnih marki mlije�nih proizvoda. Glavni zadaci i ciljevi su dugoro�ni i stabilni odnosi sa proizvo�a�ima mlijeka, ulaganje u primarnu proizvodnju svježeg mlijeka, te ja�anje konkurentnosti u okvirima Europske unije. Dukat mlije�na industrija gradi i njeguje dugoro�ne partnerske odnose sa ostalim proizvo�a�ima mlijeka, sigurni su u plasman svog proizvedenog mlijeka, pravovremeno podmiruju sve financijske obveze, redovito održavaju edukacije i savjetovanja, te unapre�uju proizvodnju mlijeka putem ve�e koli�ine i bolju kvalitetu proizvedenog mlijeka. Sve navedeno �ini temelj poslovanja Dukata.

Nakon uspješno provedenog procesa certificiranja, 2014. godine Dukatu je službeno dodijeljen halal certifikat kojim se potvr�uje implementacija halal standarda u procesima nabave, prijema i skladištenja sirovine, proizvodnje, pakiranja, ozna�avanja te skladištenja i distribucije proizvoda. Ovime se Dukatu otvaraju dodatne mogu�nosti za izvoz u 44 arapske zemlje s više od 1,5 milijarde stanovnika, �ija zakonska regulativa zahtijeva halal certifikaciju.

Dukatov asortiman je diljem Jugoisto�ne Europe dostupan svakodnevno na više od 21.000 prodajnih mjesta. Gotovo 300 kamiona svakodnevno opskrbljuje više od 6.000 prodajnih mjesta, a prosje�na dnevna isporuka iznosi više od 1.400 tona mlijeka, mlije�nih proizvoda i sireva. Dukat d.d. na kraju 2014. godine bilježi bolji poslovni rezultat nego prethodne 2013. godine. Raste volumen otkupa mlijeka i prodaje, i to prvenstveno na inozemnim tržištima, te se smanjuje zaduženost, a samime dolazi do pove�anja neto dobiti.

Dukat nastavlja sa intenzivnim ulaganjima u primarni sektor kroz razvoj primarne proizvodnje pove�anjem kvalitete i koli�ine proizvedenog svježeg sirovog mlijeka na doma�im mlije�nim farmama. Kako bi se oporavili od gubitka CEFTE i od ulaska u Europsku Uniju, Dukat se okrenio novim, udaljenijim tržištima. Na ta tržišta izvoze trajne jogurte i deserte koje nitko osim njih ne proizvodi u Hrvatskoj, ali ni unutar Lactalis grupe. Nakon tri godine uspješnih priprema, po�eli su izvoziti na više kontinenata. Subvencionirana nabavka junica sa ciljem generiranja novih koli�ina mlijeka, smanjivanje stopa PDV-a na poljoprivredne inpute, reprogramiranje kredita i otvaranje „tailor made“ kreditnih linija u suradnji HBOR-a i komercijalnih banaka te redovna i transparentna isplata poljoprivrednih poticaja samo su neke od potrebnih mjera koje mogu imati direktan i pozitivan utjecaj na pove�anje proizvodnje i profitabilnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Priliku za rast Dukat d.d. vidi putem diferencirane niše na globalnom tržištu i ukoliko postignu volumen, budu�nost �e biti dobra.

��

���

�

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Andrijani� I., Vanjska trgovina: Kako poslovati s inozemstvom, 2001., Zagreb: Mikrorad

2. Lazi� T., Kolakovi� M., Me�unarodno poslovanje u uvjetima globalizacije, 2004., Zagreb: Sinergija

3. Leppee, M., Priru�nik za izvoznike: korak po korak, 2003., Zagreb: Kratis

4. Ljubi� F., Vanjska trgovina, 1994., Zagreb: Školska knjiga

5. Mati� B., Me�unarodno poslovanje, 2004., Zagreb: Sinergija

6. Petrovi� M, Vanjskotrgovinsko poslovanje, 1992., Zagreb: Informator

2) ZNANSTVENO STRU�NI �LANCI

6. Šok�evi� S., Analiza izvozne sposobnosti Hrvatskog gospodarstva primjenom strategije izvozne ekspanzije, 2008.

3) INTERNET IZVORI

7. www.dukat.hr, 06.04.2015.

8. www.aik-invest.hr/sektori/prehrambenaindustrija, 06.04.2015.

9. www.poslovni.hr, 09.06.2015.

10. www.jatrgovac.com, 07.04.2015.

11. www.oss.unist.hr

12. www.orkis.hr

13. www.timocom.hr

��

���

�

POPIS SLIKA

Slika 1. Logo poduze�a Dukat d.d., str. 16

Slika 2. Tržišta na kojima poduze�e Dukat d.d. djeluje, str. 17

Slika 3. Proizvodni pogoni u Bosni i Hercegovini, str.18

Slika 4. Proizvodni pogoni u Srbiji, str. 19

Slika 5. Proizvodni pogoni u Sloveniji, str. 20

Slika 6. Proizvodni pogoni u Makedoniji, str. 21

Slika 7. Proizvodni pogoni u Hrvatskoj, str. 22

POPIS TABLICA

Tablica 1. Prihodi od prodaje poduze�a Dukat d.d., str. 24

Tablica 2. Ra�un dobiti i gubitka poduze�a Dukat d.d., str. 25

Tablica 3. Bilanca poduze�a Dukat d.d., str. 26

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Udio prodaje Dukata d.d. u 2014. godini, str. 27

Grafikon 2. Udio prodaje Dukata d.d. u internacionalnim zemljama u 2014. godini, str. 28

Grafikon 3. Udio prodaje Dukata d.d. putem Lactalis Export Americas u 2014. godini, str. 28

Grafikon 4. Udio prodaje Dukata d.d. inozemnim kupcima u 2014. godini, str. 29

��

��

�

POPIS PRILOGA �

Prilog 1. Narudžbenice, str. 40

Prilog 2. Prodajni nalog, str. 41

Prilog 3. Otpremnica, str. 42

Prilog 4. Prijava za izvoz veterinarskoj stanici, str. 47

Prilog 5. Veterinarski certifikat, str. 50

Prilog 6. Analiti�ka izvješ�a, str. 53

Prilog 7. Carinska deklaracija, str.56

Prilog 8. CMR, str. 61

Prilog 9. Packing list, str. 63

��

��

�

PRILOG 1. NARUDŽBENICA

��

��

�

PRILOG 2. PRODAJNI NALOG

��

��

�

PRILOG 3.

OTPREMNICA

��

��

�

��

�

�

��

��

�

��

��

�

��

��

�

PRILOG 4.

PRIJAVA ZA IZVOZ VETERINARSKOJ STANICI

��

��

�

��

�

�

��

���

�

PRILOG 5.

VETERINARSKI CERTIFIKAT

��

���

�

��

���

�

��

���

�

PRILOG 6.

ANALITI�KA IZVJEŠ�A

��

��

�

��

���

�

��

���

�

PRILOG 7.

CARINSKA DEKLARACIJA

��

���

�

��

���

�

��

��

�

��

���

�

��

���

�

PRILOG 8.

CMR

��

���

�

��

���

�

PRILOG 9.

PACKING LIST

�

�

��

��

�

��

���

�

��

���

�

��

�

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom IZVOZNI POSTUPAK NA PRIMJERU

PODUZE�A DUKAT D.D. izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Herija Bezi�a,

a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Tomislav Galovi�. U radu sam

primijenila metodologiju znanstvenoistraživa�kog rada i koristila literaturu koja je navedena

na kraju diplomskog rada. Tu�e spoznaje, stavove, zaklju�ke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafraziraju�i navela u diplomskom radu na uobi�ajen, standardan na�in citirala

sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica: