Broj 36 | Lipanj 2014.

U fokusu Kiosci

Trgovina na malo

Dossier

Ljetna kuhinja

Školska oprema

Sezona je počela

Od usta počinje

zdravljepočinje

zdravljeOd usta

Broj 36 | Lipanj 2014.

7www.jatrgovac.hr Lipanj 2014.

I eto, počelo je Svjetsko prvenstvo. Kažu donosi nam 300 milijuna eura! Da, nama Hrvatima. Izravno strano ulaganje iz Brazila. Tako kažu. Ne bih baš želio otvarati duboke sportsko-ekonomske boljke, ali ipak ne mogu

zatomiti osjećaj koji i nehotice povlači paralelu između utakmice u kojoj nam je sudac pred očima 2 milijarde ljudi doslovno ukrao pravdu i ove naše hrvatske svakodnevice u kojoj živimo i u kojoj se mnoge nepravde događaju iz sata u sat. Jednostavno, analogija se sama po sebi nametnula:

oni koji vode ovu našu lijepu državu kompetentni su koliko i sudac iz Zemlje izlazećeg sunca da “dijeli pravdu” na nogometnoj utakmici kojom se otvara SP. Toliko o nogometu i gospodarstvu. Okrenimo se ljetu. Pitamo se je li nam već stiglo kada još nismo pospremili odjeću dugih rukava u ormare? Da, čudno je započelo, moramo se složiti, no najljepši dani tek dolaze, uvjeren sam, vrijeme odmora i malo opuštenijeg tempa. Zato smo se prisjetili obraditi neke bitne teme koje ljeto znače, kao što su ljetna kozmetika s jedne i ljetna kuhinja s druge strane. Sunce je lijepo i zdravo, ali samo u odgovarajućim dozama i pritom se treba znati čuvati, kako izvana, tako i iznutra.

U tu opću temu smo uklopili i još jednu priču iz serijala Što jedemo... pa je ovoga puta na red, sasvim razumljivo, došla zelena salata. S obzirom na to da se redovito trudimo donijeti nešto novo i ovoga vas puta nismo iznevjerili te smo pripremili opširnu analizu tržišta kioska kao jednog od iznimno dinamičnih i vrijednih, a uglavnom zanemarenih kanala prodaje FMCG proizvoda. Neki će možda prigovoriti da smo pomalo uranili s prilogom o školskoj opremi jer su školarci tek napustili klupe, no pravi profesionalci znaju da se već sada dijele karte za to tržište koje se samo u veleprodajnom kontekstu procjenjuje na 80 milijuna kuna, što je vrlo oprezna procjena. Uz to, imate prigodu rezimirati tržište trgovine na malo u 2013. u vrlo opširnoj sektorskoj analizi, pročitati zanimljive intervjue te nove poruke naših kolumnista koji uvijek imaju mnogo toga novoga za reći i poučiti. Do idućeg uvodnika znat ćemo i svjetskog prvaka, to je sigurno, a hoće li se procjene o priljevu u hrvatsko gospodarstvo obistiniti ipak je malo, usudit ću se reći, apstraktnija kategorija.

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Ines Skender, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPINGIvan-Damir Anić, Ekonomski institutMirko Đukić, BMM savjetovanjeJelena Doko Cetina, AC NielsenDavor Perkov, Perkov savjetovanje Milanka Ćorić, AC NielsenJelena Jakšić, Ipsos Puls

Jasmina Marić CvijetinovićDraženka ĆosićElvira Mlivić Budeš, FilaksHolly Batchelor, IGDMelani Cipot, FocusMarko Havaši, Focus

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, Dreamstime

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Ivana Grubešić, Vedran Škorićtelefon: 01/559 5057e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 36 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

maroje@jatrgovac.hr

Nogometno-ljetni spektakl

“Sportska i ekonomska (ne)pravda ponekad su tako neodvojivo povezane”

8 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

8 | VIJESTI Spar preuzima 20 Dioninih trgovina

14 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJENacionalna akcija “Spremni za dobro!”

16 | PROMOCIJE Vatreni kamp u Zagrebu

18 | MEDIJSKI BAROMETAR Spar na podiju

20 | SEKTORSKA ANALIZA Još jedna godina stagnacije

26 | INTERVJU: IGOR MATUTINOVIĆGfK Centar za istraživanje tržišta

28 | MALA ŠKOLA PRODAJEAnaliza kvalitete maloprodajne usluge

30 | LJETNA KUHINJAOd usta zdravlje počinje

34 | KIOSCI – PANEL MALOPRODAJEMali ali vrijedni

42 | STRATEŠKO PLANIRANJEPromjena na bolje

44 | INTERVJU: MARKUS GEYERBipa Hrvatska

46 | LJETNA KOZMETIKAProizvodi koji ljeto znače

48 | GELOVI ZA TUŠIRANJENovi zahtjevi za novo vrijeme

50 | CATEGORY MANAGEMENTKapetani kategorije

52 | ŠKOLSKA OPREMASezona je počela

56 | VIZUALNI IDENTITETTrgovački centri - središte zbivanja

58 | CJELOŽIVOTNO UČENJE Otvorenost prema novim znanjima

60 | IZ REGIJE Rast TDR-a u Srbiji i BiH

61 | IZ SVIJETADanone zatvara tri tvornice

62 | GLOBALNA KRETANJAInovativna kupnja

64 | ŠTO JEDEMO...Salata - Trava mudraca

68 | JA TRGOVACDiskont Osmica

70 | LEAFLET REPORTBitan oglašivački medij

72 | NOVO NA POLICI

74 | IZLOG

TRŽIŠTE MALOPRODAJE U ZAGREBU

Trgovački lanac Spar Hrvatska preuzeo je 20 trgovina tvrtke Dinova-

Diona čime je svoju maloprodajnu mrežu povećao na ukupno 47 filijala. Spar će također preuzeti i svih 335 Dioninih djelatnika zaposlenih u ovim prodavaonicama. Gotovo svi objekti

Pet neobvezujućih ponuda za Badel

1862

U prvom krugu prikupljanja neobve-zujućih ponuda povodom Javnog

poziva za prikupljanje ponuda za strateš-ko povezivanje i dokapitalizaciju Badela 1862 u okviru postupka predstečajne na-godbe interes je pokazalo šest domaćih i inozemnih kompanija, od kojih je u roku dostavljeno pet neobvezujućih ponuda. Riječ je neobvezujućim ponudama tvrtke BIDCO – koja predstavlja konzorcij Quae-stus Private Equity i Podravke iz Hrvatske te JM Fundus sa stranim kapitalom, potom o zajedničkoj ponudi makedonske tvrtke Tikveš AD i Orbica, ponudi britan-ske tvrtke STOCK Spirits Group, ponudi TEMPO Beverages iz Izraela te ponudi tvrtke Princeps promet iz Hrvatske. Izvan roka je zaprimljena neobvezujuća ponuda kineske kompanije Tadee Holding Group koja je partner Badela u joint venture društvu, osnovanom 2012. radi prodaje, distribucije i marketinga vina i jakih alko-holnih pića Badela na tržištu Kine.

Koncern Agrokor i vodeće slovensko poduzeće u regiji na području voća i povrća Rastoder,

potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji čija se vrijednost procjenjuje na 70 do 100 milijuna eura godišnje. “Ovaj Ugovor rezultat je praćenja rada po-duzeća Rastoder koje je svojim radom i kvalitetom proizvoda privuklo našu pažnju. Pokusno razdoblje u kojem smo provjerili ne samo njihove isporuke, nego i iskustva njihovih kupaca u drugim zemljama završeno je s odličnim povratnim informacijama”, izjavio je predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić.

Spar Hrvatska preuzima 20 Dioninih trgovina

Ugovorena suradnja slovenskog Rastodera

i Agrokora

9Lipanj 2014.www.jatrgovac.hr

Vijesti

TRŽIŠTE MALOPRODAJE U ZAGREBU

obuhvaćeni ovim preuzimanjem nalaze se na području Grada Zagreba, a njihova se prodajna površina kreće od 250 do 900 m2. Iz Spara ističu kako će sve preuzete trgovine preurediti u Spar supermarkete. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je sredinom lipnja namjeru

provedbe ove koncentracije. Riječ je o koncentraciji koja nema značajan učinak na tržišno natjecanje jer se njome ne stvara novi niti jača postojeći vladajući položaj sudionika, ocjenjuju u AZTN-u. Njezinom provedbom, tržišni udjel Spara na području Grada Zagreba povećava se

na omjer između 10 i 20 posto, čime će taj poduzetnik postati najznačajniji konkurent Konzumu, tržišnom lideru na području Grada Zagreba. Provedbom koncentracije stoga će se povećati konkurentski pritisak na vodećeg tržišnog takmaca te će se ublažiti asimetrija tržišta, kažu u Agenciji.

Zatvoreni kiosci Glasa Istre

Uprava tvrtke Glas Istre trgovina d.o.o. zatvorila je sve kioske, kojih je stotinjak. Nakon što je 6. svibnja podnijela prijedlog

za otvaranjem predstečajnog postupka, Uprava Glas Istre trgovine zbog poslovno uvjetovanih razloga je donijela odluku kojom od 16. lipnja zatvara sve kioske, odnosno prodajna mjesta na kojima je obavljala svoju osnovnu djelatnost. Uprava Glasa Istre trgovine još je početkom svibnja najavila predstečajnu nagodbu kao rješenje problema u kojima se našla tvrtka s kioscima diljem Istre, gotovo 300 zaposlenih i milijunskim gubicima. Na internetskoj stranici Fine objavljeno je da je za Glas Istre trgovinu doneseno rješenje o otva-ranju predstečajne nagodbe, a prvo ročište sazvano je za 24. srpnja. Poduzeće Glas Istre trgovina je zajedno s tvrtkom Glas Istre novine 2010. godine preuzeo Albert Faggian za po jednu kunu.

Spar Hrvatska preuzima 20 Dioninih trgovina

10 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Vijesti

KARIJERE

Darija Dretar nova predsjednica HUP-ove Koordinacije za duhanske proizvode

Darija Dretar,

voditeljica korporativ-nih poslova i komunikacija u Japan Toba-cco Internati-onalu Zagreb, nova je predsjednica Koordinacije za duhanske proizvode koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, dok su potpredsjednicima Koordi-nacije imenovani Marijana Bubalo (Philip Morris Zagreb) te Zoran Višnjić (TDR). Koordinacija će i u mandatu novog vodstva biti usre-dotočena na rješavanje problema duhanske industrije (kao što je primjerice nelegalno tržište du-hanskih proizvoda) te sudjelovati u pripremi i procesu donošenja propisa relevantnih za industriju. Koordinacija za duhanske proi-zvode osnovana je 2013. godine u okviru HUP-a, a okuplja tvrtke koje se bave djelatnošću proizvodnje, uvoza, distribucije i prodaje duhan-skih proizvoda na hrvatskom trži-štu. Trenutni članovi koordinacije su Adista, BAT Hrvatska, Hrvatski duhani, Imperial Tobacco Zagreb, iNovine, JT International Zagreb, Orbico, Orestes grupa, Philip Morris Zagreb, Roberto Plus, Tvor-nica duhana Udbina, TDR i Tisak.

dm pustio u rad fotonaponsku sunčanu elektranu

EBRD smanjio vlasnički udjel u Agrokoru

Solarna elektrana na krovu uprav-

no-distributivnog centra dm-a u Kovin-skoj ulici u Zagrebu puštena je početkom lipnja u pogon pa će tako električna energija potrebna za svakodnevni rad centra uskoro biti u potpunosti proizve-dena iz obnovljivih izvora energije. Godišnja proizvodnja dm-ove solarne elektrane zadovoljit će potrebe za elek-tričnom energijom dovoljne za godišnju opskrbu 115 kućanstava. “Solarnom elektranom osigurali smo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za narednih 25 godina, a umanjit ćemo ispuštanje ugljičnog dioksida za čak 350 tona go-

dišnje”, izjavio je Mirko Mrakužić, direktor dm-a. U izgradnju solarne elektrane, koja broji 1.360 solarnih panela, uloženo je 3,9 milijuna kuna. Angažirana su dva hrvatska dobavljača: SOLVIS iz Varaždina kao proi-zvođač solarnih panela te tvrtka relatio ES Adria iz Varaždina, koja je izvela pripremne i instalacijske radove.

Nakon uspješnog Agrokorovog za-

duživanja putem zajma vrijednog 485 miliju-na eura, taj koncern i Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) redefinirali su međusob-ne odnose, pri čemu je banka smanjila svoj vla-snički udjel u Agrokoru. EBRD će ostati manjinski dioničar u Agrokoru, s 2,31 posto udjela u vlasništvu, radi daljnje podrške uspješnom

razvoju te kompanije. U vlasničku strukturu Agrokora EBRD je ušao 2006. godine, na temelju Ugovora o ulaganju 110 milijuna eura dioničkog kapitala, kojim je stekao 8,33-postotni udjel te jednog člana u Nadzor-nom odboru koncerna. Tada je iz EBRD-a rečeno da će u Agrokorovoj vlasničkoj strukturi ostati od pet do sedam godina, potpomažući njezin rast i širenje.

Pogoni za koncentraciju voća u Gornjoj Stubici, u kojima je do

sada poslovnu djelatnost obavljala Dona trgovina u stečaju, od lipnja ove godine nalaze se u najmu Maraske d.d. iz Zadra. Maraska pritom planira nastavak djelatnosti proizvodnje voćnih koncentrata, odnosno nastavak otkupa voća i njegove prerade u koncentrat. Na

ovaj način zaposlenje će pronaći oko 40 radnika te će se istovreme-no nastaviti otkup voća s područja cijele Hrvatske. Poslovni Maraske predviđaju otkup oko 20.000 tona raznih vrsta voća, većinom višnje, višnje maraske, jabuke i bobičastog voća, te njihovu preradu u koncen-trat koji će se plasirati na domaćem, a i na stranim tržištima.

Maraska preuzima pogone za koncentraciju voća u Gornjoj Stubici

U prva tri mjeseca ove godine 117.000 kućan-

stava kupovalo je FMCG proizvode u inozemstvu i pri tome potrošilo čak 386 milijuna kuna, što čini udio od 5% ukupne FMCG po-trošnje u Hrvatskoj, podaci su Centra za istraživanje tržišta GfK koje je na nedav-no održanoj konferenciji prezentirao Mladen Kožić, voditelj prodaje Panela kućanstava u GfK Croatia. Istra je regija u kojoj čak 18% kupaca ide u prekogra-ničnu kupovinu (u Sloveniju i Italiju), dok je najmanje hrvatskih potrošača koji kupuju preko granice u Dal-maciji (4%). Od proizvoda

najviše se kupuju čokolade i slane grickalice, zatim sirevi, začini, tunjevina, instant vitaminski napitci, sredstva za perilicu posuđa i druge potrepštine.

Svečano otvoren Shopping centar Supernova Zagreb

Otvorenje Shopping centra i parka Supernova Zagreb obilježe-no je velikom svečanošću koju su, uz ostale uzvanike, svojom

nazočnošću uveličali veleposlanica Republike Austrije Andrea Ikić Böhm te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Nakon Varaždina, Siska, Slavonskog Broda, Karlovca, Šibenika i Zadra, Supernova Zagreb tako je postala sedma članica ovoga lanca u Hrvatskoj. Prilikom otvorenja, Supernova Zagreb je donirala 50.000 kuna stra-dalima s područja zahvaćenim poplavama, a uručena je donacija i Udruzi Hrabri telefon. U Supernovi Zagreb posao je pronašlo oko 500 novih djelatnika. Centar se sastoji od shopping malla koji se proteže na 13.200 m2 na jednoj etaži i pripadajućim shopping par-kom od 12.200 m2 u kojem je smješteno 15 zakupaca, parkirališta i podzemne garaže.

Hrvatski potrošači u prekograničnoj kupnji

potrošili 386 milijuna kuna

12 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Vijesti

Godišnji trgovinski seminar tvrtke Nestlé održan u

Hrvatskoj

Minimalni rast potrošnje u travnju

Nove investicije u Istragrafici

Istragrafika, vodeći hrvatski proizvo-

đač i izvoznik ko-mercijalne karton-ske ambalaže, koja posluje u sastavu Adris grupe, i u ovoj godini nastavlja s novim ulaganjima u suvremenu tehniku i tehnologiju. U tije-ku je zamjena dotrajalog uređaja za izradu i razvijanje tiskovnih ploča – Computer to Plate, vrijednog više od 1,5 milijuna kuna, koji ima dvostruko veću brzinu izrade te

će uz povećanje produktivnosti povećati i konku-rentnost ponude. Nova linija posje-duje i AccuBreill modul za inline aplikaciju pisma za slijepe i slabovidne osobe. Inače, uz su-stave kvalitete ISO

9001 i zaštite okoliša ISO 14001, tvrtka je implementirala i HACCP kako bi se što više približila standardima kupaca iz farmace-utske i prehrambene industrije.

Krajem svibnja u Zagrebu je održan ve-liki godišnji Nestlé trgovinski seminar

koji je ugostio vodeće njemačke podu-zetnike. Nestlé Njemačka organizira ovaj događaj posljednjih 30 godina, okuplja-jući na jednom mjestu čelnike najvećih trgovačkih lanaca Europe, kao što su Edeka, Rewe, Fressnapf, Markant, Coop, dm, Tegut, Lekkerland, SV Deutschland, Compass Group i Chef Culinar, a tema ovogodišnjeg seminara je bila “Šanse i rizici ulaska u Europsku uniju za Hrvatsku i Europu”. Seminar je otvorio Predsjednik RH Ivo Josipović koji je pozvao uzvani-ke da razmotre ulaganje u Hrvatsku te osiguraju ravnopravne pozicije hrvatskim proizvodima na policama svojih trgovina na jedinstvenom tržištu EU.

U najnovijem istraživanju omjera cije-ne i kvalitete Best Buy Award, hrvat-

ski potrošači ocijenili su Dr. Oetker müsli najboljim omjerom cijene i kvalitete u Hrvatskoj u kategoriji “Müsli za doručak”. Rezultat je to predmetnog istraživanja Best Buy Award 2014/2015 švicarske kuće Icertias provedenom u siječnju 2014. na uzorku od 1.200 ispitanika.

Zahvaljujući najvećem broju glasova ispitanika te osvojenom prvom mjestu, Dr. Oetker ima pravo postati nositelj prestižne oznake “Best Buy Award - Br. 1 - najbolji omjer cijene i kvalitete” za osvo-jenu kategoriju. “Hrvatski potrošač vrlo je svjestan razlika u kvaliteti koja mu se nudi na tržištu, a posebno u prehrambenom dijelu – za sebe kao i za svoju obitelj, vrlo savjesno bira. Tradicija naše dugogodišnje prisut-

nosti sigurno je dodatni argument u odabiru, kao i omjer cijene i kvalitete. Potrošač u Hrvatskoj nerado čini ustupke

nauštrb vrhunske kvalitete i okusa. Stoga nas priznanja poput ovih, koja dolaze di-rektno od potrošača, najviše raduju jer dokazuju da su Dr. Oetker, pa tako i Vitalis pro-izvodi, prvenstveno svojom izvanrednom kvalitetom u stanju osvojiti srca i vjernost kupaca”, poručili su iz Dr. Oetker Hrvatska.

Promet od trgovine na malo u travnju je prema kalendarski prilagođenim poda-

cima nominalno pao za 0,3 posto, dok je realno porastao za 0,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To predstavlja usporavanje rasta potrošnje, s obzirom da je u ožujku porasla za 1,3 posto. Analitičari Raiffeisenbank Austria u cijeloj ovoj godini očekuju realan rast prometa u trgovini na malo za blagih 0,2 posto, prvenstveno zbog visoke razine potrošačkog pesi-mizma, nastavka procesa razduživanja i smanjenja raspoloživog dohotka.

KARIJERE

Dubravko Folnović direktor prodaje Dukata

Dubravko Folnović

1. svibnja 2014. godi-ne preuzeo je funkciju direktora prodaje Du-kat mliječne industrije. S novom funkcijom Dubravko Folnović u cijelosti preuzima odgovornost za sve segmente prodaje Dukat mliječne industrije na tržištu Hrvatske, odnosno operativnu prodaju, prodaju velikim kupcima, HoReCa prodajni kanal, naplatu, trgovački marketing te prodaju privatnih robnih marki. Dubravko Folnović pridružio se Dukat mliječnoj in-dustriji 2008. godine na poziciji direktora operativne prodaje, nakon čega preuzima odgovor-nost za prodaju velikim kupcima. Funkciju direktora prodaje Dukata obnaša od 2011. do 2013. godine kada postaje generalni direktor za tržište Slovenije s odgovornošću za cjelokupno poslovanje poveza-nog poduzeća Dukata u Sloveniji. U 2014. godini, u skladu s orga-nizacijskim promjenama Lactalis grupe na tržištima jugoistočne Europe, Folnović se ponovno pridružuje hrvatskom timu na čelnom mjestu tima prodaje.

Müsli Dr. Oetkera nositelji Best Buy

Award medalje

PRO

MO

13Lipanj 2014.www.jatrgovac.hr

Svi prijavljeni Podravkini

proizvodi dobi-li su ovogodiš-nje priznanje za vrhunsku kvalitetu i okus Međunarod-nog Instituta za degustaciju i kvalitetu proizvoda. Čak sedam proizvoda Podravke u Bruxellesu je na svečanoj ceremoniji dobilo Superior Taste Award 2014. – dodatno priznanje

prepoznatljivosti kvalitete, neovi-sno o kategoriji proizvoda. Uz Po-dravka čaj Limun limeta i Šljiva, Vegetu Marinada s češnjakom te Podravka Goveđi gulaš, nagrađeni su i najnoviji Po-dravkini proizvo-

di – Podravka temeljci. Priznanje izvrsnosti i kvalitete stiglo je za sva tri okusa temeljca: Kokošji, Goveđi i Povrtni.

Sedam Podravkinih proizvoda dobilo nagradu Superior Taste Award

Od 8. od 11. lipnja u gradu Ningbou na jugoistoku Kine održan je Kineski

međunarodni sajam proizvoda svakodnevne potrošnje (China International Daily Con-sumption Products Exhibition – CICGF) na kojem su ove godine svoje proizvode pred-stavile i hrvatske tvrtke, a značajan su uspjeh ostvarili hrvatski vinari dogovorivši prve isporuke vina za Kinu. Na ovogodišnjem sajmu predstavljene su sorte slavonskih, istarskih i dalmatinskih vinarija, a prisutni su hrvatski vinari, uz sudjelovanje na sajmu, posjetili i Ningbo bescarinsku zonu te održali sastanak s članovima uprave zone.

Želi li izaći iz krize Hrvatska više ne smije odgađati reforme i treba ih

provesti odmah, upozorili su čelnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na Danu poduzetnika održanom pod motom “Vrijeme promjena”. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić u svom je obraćanju, pred nekoliko stotina poduzetnika i posloda-vaca te predsjednikom Republike Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem, rekao kako su svi koji se opiru promjenama i blokiraju provedbu reformi suodgovorni za tešku sadašnjost i ugroženu budućnost zemlje. Mudrinić je upozorio na teške posljedice neprovo-đenja reformi. Među ostalim naveo je da je od 2008. godine do danas realni BDP u Hrvatskoj pao za 12 posto.

Otvaranje Ikee kraj je revolucije šoping-centara

Skoro otvaranje Ikee označit će završetak osmogodišnjeg buma

izgradnje šoping-centara u Zagrebu, tijekom kojeg je površina trgovačkih prostora povećana za gotovo pet puta. Prostora za daljnji rast više nema jer sa 700 m2 trgovačkog prostora na 1.000 stanovnika Zagreb već nadmašuje prosjek europskih metropola. Prema podacima tvrtke ZaNe, u posljednjih osam godina u Zagrebu je izgrađeno oko 423.000 m2 trgovačkih centara. Završetkom izgradnje Supernove i Ikee tržište će biti potpuno zasićeno te će prosjek četvornih metara sagrađenoga trgovačkog prostora na 1.000 stanovni-ka doseći približno 700 m2, što je malo iznad prosjeka europskih metropola.

Hrvatski vinari dogovorili prve isporuke za Kinu

Poduzetnici upozoravaju na teške posljedice odgađanja reformi

Dalmacijavino ide na devetu dražbu

Deveta prodaja Dalmacijavina za-kazana je za srpanj, a cijena ostaje

115 milijuna kuna, kao i na posljednjoj dražbi održanoj koncem svibnja kojoj nije pristupio niti jedan ponuditelj, niti je bilo uplata zatražene jamčevine. Splitsko Dalmacijavino i dalje je na prodaji i to po nepromijenjenoj cijeni od 115 milijuna kuna s obzirom da ni na osmom ročištu na Trgovačkom sudu u Splitu nije bilo zainteresiranih kupaca. Stečajni upravitelj Dalmaci-javina Perica Mitrović ocjenjuje kako tvrtka ima nekretninsku i proizvodnu vrijednost te da je bilo zainteresiranih kupaca, no nitko dosad nije pokazao ozbiljne namjere za kupnju.

14 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Društveno odgovorno poslovanje

HRVATSKI CARITAS, LIDL HRVATSKA I UNIJAPAPIR

Hrvatski Caritas, u suradnji s tvrtkama Lidl Hrvatska i Unijapapir, pokrenuo

je nacionalnu humanitarnu akciju “Spre-mni za dobro!”. Cilj akcije je prikuplja-njem i prodajom starog papira pomoći djeci iz siromašnih obitelji u nabavi novih udžbenika za nadolazeću školsku godinu. U sklopu akcije, u 85 Lidlovih trgovina diljem zemlje, od 10. do 30. lipnja priku-pljaju se stari školski udžbe-nici, bilježnice, časopisi i novine koje će naknadno otku-piti Unijapapir. Sva novčana sredstva koja se prikupe od pro-daje starog papira utrošit će se na formiranje Caritasovog Fonda za pomoć u nabavi školskih knjiga i pribora za školarce iz siromaš-nih obitelji u Hrvatskoj. Iz Uprave Lidla

poručili su kako će, osim doprinosa u provedbi ove akcije, po njenom zavr-šetku donirati Hrvatskom Caritasu jed-notjedni prihod od prodaje kartonske ambalaže iz svih svojih trgovina za ovaj plemeniti cilj.

Podravka i dalje potiče zapošljavanje

mladihPodravka je kroz program zapošljava-

nja mladih “SHAPE your future with a heart” tijekom protekle dvije godine omogućila stjecanje radnog iskustva za više od 60 mladih stručnjaka viso-kih potencijala. Iz tvrtke kažu kako je po istom modelu pružena mogućnost pripravničkog staža i mladima sa sred-njoškolskim obrazovanjem, školovanim u prehrambenoj, elektro i strojarskoj struci čime je selekcijskim postupkom priliku za pripravnika u Proizvodnji dobilo 37 kan-didata. Osim toga, Podravka je potpisala i povelju “Zapošljavanje mladih u regiji” nastalu prema potrebi za uspješnom integracijom mladih od 18 do 30 godina na tržište rada.

Dobri početni rezultati “Nestlé needs YOUth” programa

U sklopu tradicionalne dm ženske utrke i babybonus utrke više

od 2.700 malih i velikih trkača na Bundeku promicalo je sportsku i obi-teljsku zabavu. Za sigurno uživanje na suncu dm je, u suradnji s Hrvatskim dermatovenerološkim društvom,

organizirao i besplatne dermatološke preglede kojima su pristupila 182 posjetitelja ove manifestacije. Svi sudionici dobili su majice i poklon paket dm-a, a imali su i priliku pomoći udruzi Crveni nosevi kojoj su donirali 2.500 kuna.

Nacionalna akcija “Spremni za dobro!”

Održane dm utrke za promoviranje zdravog života

Od početka godine više od 4.000 mladih do 30 godina imalo je koristi od “Nestlé

needs YOUth” programa koji je osmišljen kako bi pronašao mogućnosti zapošlja-vanja za više od 20.000 mladih u Europi jačajući njihove profesionalne sposobnosti koje će im pomoći u pronalaženju posla. U sklopu ove inicijative do sada je 1.500 ljudi dobilo stalan posao, dodatnih 1.500 postali

su pripravnici ili su upisani u programe obuke, a više od 1.100 dobilo je privremene Nestlé ugovore. Voditelj ljudskih poten-cijala tvrtke Nestlé Adriatic, David Gaal, rekao je kako je u regiji zaposlena 31 mlada osoba, dok je njih 55 uključeno u programe prakse i pripravništva. Tvrtka će sljedeći mjesec krenuti s drugom fazom poticanja zapošljavanja, ALLiance for YOUth.

JEDINSTVENA.UŽINA ALPSKOG PODRIJETLA!

„Hock di zuwe“, kaže se u Austriji, a kod nas bi se reklo „Sjedi ovamo“ kada se obitelj i prijatelji okupe na zajedničkom ukusnom međuobroku. Tradicionalno se u tim prigodama uživa u domaćim, regionalnim specijalitetima, od kojih neki nose i europska priznanja uz oznake „g.U.“ (zaštićena oznaka podrijetla) ili „g.g.A.“ (zaštićeno geografsko podrijetlo).

Najčešće se na stolu nađe tirolski sivi sir (g.U.), planinski sir iz Vorarlberga (g.U.), tirolski špek (g.g.A.) i špek iz Galltala (g.g.A.), koji svoj jedinstveni okus prvenstveno zahvaljuju geografskim posebnostima austrijskog alpskog područja. Specifi čan biljni svijet, obiteljska poljoprivredna imanja uz obradu s ciljem postizanja što bolje kvalitete temelj su namirnica prepoznatljivog karaktera. Stoga ne propustite priliku obradovati svoje nepce nezaboravnim poslasticama austrijske kvalitete!

Mi smo Vaš partner za prodaju austrijskih proizvoda:Agrarmarkt Austria Marketing GesmbH.

reinhard.schuster@ama.gv.at | www.ama.at

Inserat_CEE_BrettljauseFamily_208x297_HR.indd 1 02.06.14 13:09

16 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Promocije

FESTIVAL AMBALAŽE FEST.A CROPAK

U sklopu festiva-la ambalaže,

FEST.A CROPAK 2014., u hotelu Jezero na Plitvičkim jezerima dodijelje-ne su nagrade za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu CROPAK 2014 i za najbolju ambalažu na tržištu regije REGPAK 2014. Na spomenutom festivalu Podravka je po prvi puta osvojila nagradu CROPAK godine za juhe bogatog sadržaja čime joj je omogućen izravan plasman za nagradu World Star Award za amba-lažu te CROPAK u kategoriji Ambalaža hrvatskog proizvoda. U sklopu festivala ambalaže održano je i međunarodno

Specijaliteti Dalekog istoka u Lidlu

Lidl Hrvatska je u orijentalno uređenom ambijentu Gliptoteke HAZU predstavio

novu VitAsia ponudu koja obuhvaća neke od najpoznatijih specijaliteta Dalekog istoka. Radi jednostavnosti pripreme i zanimljivih okusa kineska, japanska, tajlandska i vijetnamska kuhinja sve su popularnije u Hrvatskoj. To su jela koja obiluju mirisima, okusima i bojama, ali do sada ih nije bilo jednostavno pronaći u domaćim trgovinama i na tržnicama. Upravo zato, Lidl je odlučio svojim kupci-ma otvoriti vrata u svijet tajanstvenih i eg-zotičnih VitAsia okusa i na hrvatsko tržište dovesti neke od najpoznatijih VitAsia jela i namirnica.

Vatreni kamp u Zagrebu

Nakon turneje po Dalmaciji, Istri i Primorju, Vatreni kamp Konzuma, Leda, PIK-a i Jamnice posjetio je Zagreb. Brojni posjetitelji zabavnog parka

okušali su se u igrama poput memoryja i PlayStation turnira, a za prave nogometne fanove tu je bila i navijačka facepainting radionica. Uz sportske aktivnosti i igre u zabavnom kampu uživali su i nogometaš Boško Balaban te glumci Rene Bitorajac i Robert Kurbaša. Nogometaši kadeti NK Dina-mo pokazali su svojim vršnjacima brojne nogometne finte, a program su uveličale i plesačice Kluba ritmičke gimnastike Leda iz Zagreba. Nastavak i raspored turneje Vatrenog kampa Konzuma, Leda, PIK-a i Jamnice dostupan je na službenim web i Facebook stranicama spomenutih kompanija.

Drogerijski lanac Bipa u svoj je asortiman

od travnja uvrstio novu ekološki prihvatljivu trgovačku marku bi good koja obuhvaća sveukupno 10 proizvoda za kućanstvo. Radi se o proizvodima koji ne ugrožavaju okoliš, proizvedeni su u Austriji te imaju visoki stupanj djelo-tvornosti. Svi se proizvodi proizvode na način da se

štite prirodni resursi te se u kratko vrijeme mogu biološki razgraditi. Kvaliteta trgovačke marke Bipa, kažu u tvrtki, potvrđena je s nekoliko certifikata koji se odnose na samoodrživost poput EU Ecolabel oznake za ekološku prihvatljivost Europske unije, certifikata za veganske proizvode te oznake za ekološku prihvat-ljivost Republike Austrije.

savjetovanje “Trendovi u ambalažnoj in-dustriji”, okrugli stol “Gospodarenje amba-lažom i ambalažnim otpadom – iskustva i izazovi” te Eko forum “Plastične vrećice – Pro&Contra”. Na ovogodišnji natječaj za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu CROPAK prijavljeno je 29 proizvoda i 27 serija u devet kategorija.

CROPAK godine 2014 za Podravkine juhe bogatog sadržaja

Bipa uvela novu eko vlastitu marku bi good

Since 1923

www.facebook.com/pikazoo.si

PikaZoo biorazgradljive vrećice za izmet, 40 komadaVeličina 22 x 35 cm.Veličina vrećice koja seže do lakta, dobro štiti ruke od nečistoće. Pogodne su za čišćenje mačjeg WC-a i odlaganje bio otpada.

PikaZoo komplet prve pomoćiSadržaj: pinceta za krpelje, škare, zavoji, alkoholne dezinfekcijske maramice, fiziološke otopine, rukavice od lateksa.

CAR HOME TRAVEL

NATURE FRIEND

LY

PikaZoo podloge za zaštitu i navikavanju na čistoću, 30 komadaVeličine. S 40 x 60 cm; M 60 x 60 cm; L 60 x 90 cm. Namjenjene za navikavanje na čistoću, zaštitu ležajeva, tla, prtljažnika, prenosne košare, auto sjedalica itd.Vrlo su upojne, sprječavaju širenje neugodnog mirisa psećeg ili mačjeg urina, a vodootporna folija potpuno štiti vaše podove ili druge površine.

PikaZoo vlažne maramice tea tree, 30 komadaVeličina: 20 x 30 cm. Zbog veličine primjereni su za čišćenje krzna svih kućnih ljubimaca koji ne vole kupanje. Temeljito čiste šape, područje oko njuške, te ostatke izmeta na stražnjici.

PikaZoo vlažne maramice Jojoba, 20 komadaVeličina 20 x 20 cm. Primjerene su za čišćenje šapa i predjela oko stražnjice. Namijenjene su za osjetljivu kožu ili iritacije od uboda buha

čisti i smiruje

za sjajnu dlaku

nježna formula

A kako je najljepše vrijeme upravo ono kad je cijela obitelj na okupu i kad negdje otputujemo, komplet prve pomoći pravo je rješenje za putovanje. Na putu nas s njim neće iznenaditi ni manje ogrebotine, ni krpelji niti kakve druge nezgode – upravo idealno za nadolazeće dane odmora.

U tim danima, ako imamo četveronožnog ljubimca, od pomoći će nam biti i vlažne maramice, jer su idealne za automobil, ruksak ili torbicu. Vlažne maramice s uljem čajevca zbog svoje dimenzije mogu povremeno i nadomjestiti kupanje, pogotovo kod životinja koje kupanje baš i ne vole, dok su vlažne maramice jojoba zahval-jujući manjem pakiranju izvrsne za svakodnevne šetnje jer s njima možemo brzo očistiti umazane šape, ostatke izmeta na stražnjici ili druge nečistoće na njušci ili oko ustiju. A provjereno pomažu i dvo-nožnim prijateljima životinja, jer s njima možemo lako i temeljito očistiti ruke tijekom šetnje.

PikaZoo linija sadrži i visoko upijajuće podloge s neprepusnom

folijom i dodatkom za sprječavanje neugodnog mirisa. S njima mo-žemo mladunce navikavati na čistoću ili ih položiti u transportni boks u avtomobilu za zaštitu. Tako će naš četveronožni prijatelj uvi-jek ležati na suhom, čak i ako se je prethodno okupao u moru, rijeci, jezeru ili kakvoj bari.

Za sve nas koji smo i ekološki osviješteni, dobrodošle su i bioraz-gradljive vrećice PikaZoo. Vrećice su velike i tako štite naše ruke i kod skupljanja većeg izmeta ili u visokoj travi, čvrste su i lako se razdvajaju. Mogu se koristiti i za čišćenje mačjeg WC -a ili za odla-ganje biootpada.

Uživajte u harmoniji s prirodom i sa svojim najboljim prijateljima,

vau- vau, mjau-mjau,

Pika & Zoo iz Tosame

U Tosami proizvodima za njegu i higijenu nje-gujemo sve generacije i sve članove obitelji. Zato smo za vrlo važne članove obitelji, naše najbolje prijatelje s četiri šape, pripremili još jednu, posebnu liniju proizvoda - PikaZoo. Pro-izvodi PikaZoo razveseliti će naše ljubimce, ali i vlasnike, jer donose udobnost u svakodnevni život, na dvije ili četiri noge.

PikaZoo – Cjelovita linija za njegu, higijenu i zaštitu četveronožnih prijatelja

TOSAMA d.o.o. / Brezovička cesta 21 / 10020 Zagreb / T/F (+385) 01 654 54 16 / W www.tosama.hr

.

18 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Spar na podijuPovećan interes medija za Spar proizašao je iz vijesti kako je Spar Hrvatska u paketu

preuzeo 20 trgovina od trgovačkog lanca Diona

Poslovni rezultati i poslovanje trgovač-kih lanaca općenito, ponovno su bili

najzastupljeniji u medi-jima. Osim o poslovnim rezultatima velik se dio medijskog prostora od-nosio na hvalevrijednu akciju trgovačkih lanaca u pomoći pri prikupljanju i donacijama za stradale u poplavama koje su zahva-tile Hrvatsku i BiH.

SPAR UMJESTO LIDLAKonzum i Mercator su i u svibnju zadržali svoje po-zicije, no do trećeg mjesta se probio Spar. Mjesto mu je prepustio Lidl koji je od početka godine držao treću poziciju. Istu je u svibnju zamijenio četvr-tim mjestom. Kaufland je zauzeo peto mjesto, što je najbolja pozicija za ovaj trgovački lanac od siječnja ove godine kada je također bio peti. Billa je zadržala prošlomjesečnu poziciju.O Konzumu, Mercatoru i Sparu, vodećim trgovač-kim lancima u svibnju, najviše se pisalo vezano za poslovanje. Općenito su poslovni rezultati i poslovanje obilježili cijeli mjesec. Izašlo je i Lidero-vo posebno izdanje 1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu u 2013. godini. Osim o poslovnim rezultatima Konzuma, pisalo se o pro-gramu MultiPlusCard koji

je nominiran u finale pre-stižnog izbora za najbolje programe nagrađivanja vjernosti “Loyalty Awards 2014” te o usluzi Konzu-move internetske proda-vaonice ‘’PoKupi’’ koja je sada osim u Zagrebu, Osijeku i Splitu dostupna kupcima na području Vukovara, Ivanić-Grada, Velike Gorice, Samobo-ra i Karlovca. Vezano za proces kupoprodaje Mer-catora, objavljeno je kako se Agrokor na području RH obvezao dezinvestirati ukupno 96 prodavaonica,

50 trgovina Konzuma i 46 s liste Mercator Hrvatska. Rok za dezinvestiranje je šest mjeseci od dana preuzimanja kontole nad Mrercatorom, a kupac ne smije biti osoba povezana s bilo kojom od tvrtki ili članovima njihovih upra-va. Povećan interes medija za Spar proizašao je iz vijesti kako je Spar Hrvat-ska u paketu preuzeo 20 trgovina od trgovačkog lanca Diona, no to još treba odobriti AZTN pa još nisu otkrivene pojedi-nosti. Objavljeno je da će, uz prodajne objekte, Spar preuzeti i sve zaposlenike. Za Lidl, osim mnogo-

brojnih humanitarnih akcija koje provodi, valja spomenuti da je potpisnik inicijative EU komisije za poštenu poslovnu praksu.

HUMANITARNE AKCIJEUkupno gledajući, najveći se broj objava odnosio na poslovanje, 47,03%. Slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva. Uslijed nemilog događaja, poplava u Hrvatskoj i BiH, trgovački su se lanci uklju-čili u humanitarne akcije kako bi pomogli stradali-ma zahvaćenih područja.

U svibnju su o trgovačkim lancima i te-matici vezanoj za iste, tiskani mediji objav-ljivali nešto

više od internetskih por-tala. Pojedinačno gleda-jući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevnik 24 sata, portal jatrgovac.hr te tjednik Lider. O svim je temama više objavljivano u tiskanim medijima, osim kad se radi o Poslovanju. O poslovnim rezultatima i poslovanju se tijekom svibnja i najviše pisalo, ukupno 47% od ukupnog broja zabilježenih objava. Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internet-skih portala je unutar te-matike Asortiman i cijene proizvoda, 82,3% u korist tiskanih medija.

O vodećim trgovačkim lancima u svibnju najviše se pisalo vezano za poslovanje

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

47,03%

Promidžba i sponzorstva

24,26%

Asortiman, cijene

19,55%

Usluge i odnos prema kupcima

7,92%

Ostalo

1,24%

Konzum

200

Mercator

128

Spar

93

Lidl

86

Kaufland

70

Billa

54

Tommy

48

Plodine

44

Diona

37

Getro

25

NTL

21

Kerum

12

Trgovački lanci - broj objavaTravanj 2014.

Novo u ponudi

vanjskog oglašavanja:

HEAD ON BOARD

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekventnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata

Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:info@frkaplus.hr

www.frkaplus.hr

20 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Sektorska analiza – trgovina na maloHrvatska maloprodaja neodvojivo je

povezana s trendovima koji vladaju u ukupnom gospodarstvu. Trendovi su

općenito negativni na što maloprodaja nikako nije imuna pa se to očituje i u prikazanim rezultatima, no ipak se na obzoru nazire kakav-takav oporavak u

2015. godini

Prošla godina obilježena je nastavkom negativ-nih kretanja u trgovini na malo. Naime, lani

je na međugodišnjoj razini realni promet u trgovini na malo kumulativno smanjen za 0,6%. Isto tako, desezo-nirana vrijednost realnog prometa u trgovini na malo

je u padu od siječnja 2012. godine, a u siječnju 2014. u odnosu na isti mjesec godine ranije desezonirani promet je smanjen za 0,2%. U strukturi prometa u 2013. godini smanjen je promet od trgovine na malo motornim vozilima za 5,2%, kompju-terskom opremom, knjigama i novinama za 4,6%, audio i video opremom za 3,5%, dok je povećan promet prodava-onica tekstilom, odjevnim predmetima i obućom za 12,9%, a promet specijalizi-ranih prodavaonica živež-nim namirnicama za 12,2%. U siječnju ove godine sve

djelatnosti trgovine na malo (osim nespecijaliziranih pro-davaonica pretežno živežnim namirnicama) ostvarile su rast nominalnog prometa.

TRENDOVI U TRGOVINIOpćenito gledano, u 2013. godini zabilježena su po-zitivna kretanja u pogledu

broja maloprodavača. Uku-pan broj maloprodavača tako je povećan za 2,8%, pri čemu je broj pravnih osoba porastao za 6,1%, dok je broj obrtnika istodobno smanjen za 6%. Unatoč ukupnom rastu broja ma-loprodavača, udio trgovine u gospodarstvu lani je smanjen i to za 2,2%. U posljednjih nekoliko godina kriza i smanjenje realnog prometa u trgovini na malo doveli su do zaoštravanja konkurencije na tržištu, restrukturiranja i okrup-njavanja sektora, pri čemu nekonkurentni malopro-

davači gube tržišnu uta-kmicu. Tako je u razdoblju od 2009. do 2013. godine u trgovini smanjen broj poduzeća za 2.816 (-5,7%), dok je broj trgovaca obrt-nika drastično smanjen za 3.404 (-22,2%). Mali trgovci obrtnici gube tržišnu uta-kmicu s velikim trgovačkim lancima zbog nekonkuren-tnih maloprodajnih cijena, visokih nabavnih cijena i ograničenog asortimana proizvoda i usluga. Uz to, potrošači također izražava-ju visoku lojalnost vodećim trgovačkim lancima. S dru-ge strane, kriza i dalje ne-

gativno utječe na kretanje broja zaposlenih. Tako je u 2013. u odnosu na pret-hodnu godinu u djelatnosti trgovine i trgovini na malo bilo za 0,4% manje zaposle-nih. I u siječnju 2014. godi-ne u odnosu na isti mjesec godine ranije broj zaposle-nih je smanjen u trgovini za 1,3%, a u trgovini na malo za 0,5%. U razdoblju od 2009. do 2013. godine, u trgovini je izgubljeno 22.411, a u trgovini na malo 8.046 radnih mjesta. U navedenom razdoblju udio trgovine u zaposlenosti u gospodarstvu je smanjen za

Još jedna godinaSTAGNACIJE

21Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

4,2%, a u trgovini na malo za 0,8%. Riječ je o uobiča-jenim tržišnim trendovima jer je trgovina na malo radno intenzivna djelatnost i u uvjetima slabe potražnje maloprodavači smanjuju broj zaposlenih kako bi ra-cionalizirali troškove radne snage i poslovne rashode.U siječnju 2014. godine u odnosu na isti prošlogo-dišnji mjesec realne bruto plaće su u trgovini na malo povećane za 3,2%. Usprkos tome, bruto plaće su u tr-govini na malo u odnosu na prosjek gospodarstva vrlo niske, odnosno za 29,1% su niže u odnosu na gospodarstvo i za 17,3% u odnosu na trgovinu. Ova razlika je povećana u 2014. u odnosu na 2009. godinu. Niske plaće u trgovini na malo nisu motivirajuće niti za povećanje proizvodno-sti rada niti za privlačenje nove radne snage.Od 2008. godine investicije su u stalnom padu, a glavne prepreke investicijama su

slaba potražnja stanovniš-tva i visoka cijena kapitala. U 2012. godini ostvarene bruto investicije u dugotraj-nu imovinu u trgovini na malo bile su niže za 40,9% u odnosu na iznos investi-cija u 2008. godini. Danas maloprodavači uglavnom investiraju u održavanje postojećih objekata i u po-većanje konkurentnosti, a u znatno manjem obujmu

nego prije krize ulažu u izgradnju novih prodavao-nica i novih trgovačkih cen-tara. Kriza je utjecala i na smanjenje obujma inoze-mnih izravnih ulaganja. U 2013. godini one su u prva tri tromjesečja kumulativno bila niža nego u 2012. go-dini (12,9%), ali te su in-vesticije iznosile tek 23,7% ostvarenih investicija u 2008. Regionalno gledajući, hrvatska trgovina na malo više nije jedna od atraktiv-nih i vodećih destinacija za potencijalne strane ulagače.

Razlog tome su pad kupov-ne moći potrošača, neefi-kasna državna birokracija, korupcija, otežani pristup financiranju, restriktivna regulativa tržišta rada i visoko porezno optereće-nje. Kako prihodi padaju, neki strani trgovački lanci napustili su ili su najavili napuštanje Hrvatske (npr. Bricostore, OBI, Baumax), dok drugi vodeći svjetski maloprodavači investiraju u Hrvatskoj (npr. IKEA). Uslijed krize, u Hrvatskoj je također usporena iz-

gradnja trovačkih centara, što također ukazuje na usporavanje inozemnih izravnih ulaganja. Po metru kvadratnom prodajne po-vršine trgovačkih centara na 1.000 stanovnika u 2013. godini Hrvatska je bila ne-što iznad prosjeka EU-27 (250 m2) i na 15. je mjestu ispred Francuske, Italije i Njemačke, koje imaju veću kupovnu moć od Hrvatske. S druge strane, investicije hrvatskih maloprodavača u inozemstvu su u porastu od 2008. godine. U 2012.

one su izno-sile 150,1 milijuna eura (86,9% ukupnih investicija ostvarenih

u razdoblju od 2000. do 2013.). Ova su ulaganja zanimljiva i ukazuju na nastojanja velikih hrvatskih maloprodavača da širenjem u regiji povećaju ekonomije obujma i svoju konkuren-tnost na međunarodnom tržištu.Sveukupno gledano, opći gospodarski trendovi nisu povoljni jer je Hrvatska još uvijek u recesiji, što se posljedično negativno odražava i na kretanja u trgovini na malo. Tako su lani BDP i potrošnja ku-

Specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama lani su porasle za 12,2%

godišnji pad trgovine na malo u 2013.-0,6%

Kretanje odabranih makroekonomskih pokazatelja

2010. 2011. 2012. 2013. 2014./I.

Bruto domaći proizvod, realni (postotna promjena) -2,3 0,0 -1,9 -1,0 -

Potrošnja kućanstva, realna (postotna promjena) -1,3 0,2 -3,0 -1,0 -

Potrošačke cijene (postotna promjena) 1,1 2,3 3,4 2,2 0,1

Prosječna bruto plaća, ukupno (u kunama) 7.679 7.796 7.875 7.939 8.007

Prosječna bruto plaća, trgovina na malo (u kunama) 5.643 5.645 5.656 5.671 5.680

Trgovina na malo (realni promet, kumulativ) -1,8 1,0 -4,2 -0,6 0,4

Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka

22 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Sektorska analiza – trgovina na maloćanstva smanjeni za 1%, realne bruto plaće manje su za 1,4%, a stopa nezaposle-nosti pritom je vrlo visoka dosegnuvši 21,6%. Jedino je pojačana turistička po-trošnja donekle ublažila negativne trendove u ma-kroekonomskom okruže-nju. U 2013., a posebno u siječnju 2014. godine dolazi do smanjenja potrošačkih i proizvođačkih cijena. Poja-va deflacije otežava izlazak domaćeg gospodarstva i trgovine na malo iz recesije. Uslijed deflacije, poduzeći-ma se smanjuju prihodi, što može dovesti do smanjenja proizvodnje i investicija i do otežane otplate dugova. Također, deflacija može loše utjecati na državni proračun jer se zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a.U 2013. i u siječnju 2014. godine zabilježeno je blago poboljšanje ekonomskih očekivanja potrošača, iako su ona još uvijek na niskoj razini i ukazuju na izraženi pesimizam potrošača. Po-daci HNB-a pokazuju da su indeksi pouzdanja (+23,5 bodova), očekivanja (+35,6 bodova) i raspoloženja po-trošača (+14,4 bodova) u siječnju 2014. poboljšani u odnosu na isti mjesec lani. Također su poboljšana i oče-kivanja potrošača povezana s kupnjom trajnih dobara za kućanstvo za 11,6 bodova. Smanjenje potrošačkog pesi-mizma u siječnju ove godine pozitivno se odrazilo na promet u trgovini na malo u tom mjesecu. Međutim, potrošači se i dalje ponašaju racionalno, manje se zadu-žuju kod banaka i kupuju samo najnužnije proizvode. Češće idu u kupnju, cjenov-no su osjetljivi i redovito prate akcije maloprodavača. Pojačano kupuju privatne trgovačke marke malopro-dajnih lanaca koje su po cijenama vrlo atraktivne i

zadovoljavajuće su kvalitete. Ovi trendovi u ponašanju potrošača utjecali su na to da veliki trgovački lanci sma-njuju cijene, pojačano nude akcije, šire asortiman privat-nih marki i razvijaju male kvartovske prodavaonice.

U EUROPSKOM OGLEDALUNakon recesije, europsko gospodarstvo napokon bilježi blagi oporavak i rast BDP-a u 2013. godini za 0,1% i rast realnog prometa u trgovini na malo u siječ-nju 2014. za 0,9%. U tom

mjesecu smanjenje realnog prometa u trgovini na malo zabilježile su Danska (-0,8%), Irska (-1%), Latvija (-0,6%), Malta (-0,5%) i Velika Britanija (-1,5%). Znatan rast realnog prome-ta u siječnju su na godišnjoj razini ostvarili Portugal (6,7%) i Estonija (4,6%).

Pozitivan signal za hrvatsku maloprodaju je što se ma-loprodajna tržišta glavnih trgovinskih partnera Hr-vatske oporavljaju. Naime, realni maloprodajni promet na godišnjoj je razini u siječnju ove godine pora-stao u Sloveniji za 2,4%, u Njemačkoj za 1,7%, u Ma-đarskoj za 1% te u Austriji za 0,6%. Dobra vijest za maloprodavače je i pobolj-šanje indeksa očekivanja europskih potrošača (Con-sumer confidence indica-tor) za 13 postotnih bodova

u lanjskom prosincu i siječnju 2014. u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne. Europski

potrošači imaju pozitivniji stav i o financijskoj situaciji svog kućanstva u idućih 12 mjeseci i općenito o eko-nomskoj situaciji. Među-tim, još uvijek ih brine rast nezaposlenosti i mogući rast cijena. Indeks velikih kupovina je blago pobolj-šan za 2 postotna boda, što

se može pozitivno odraziti na rast prometa u trgovini na malo. U posljednjim mjesecima poboljšavaju se i ekonomska očekivanja maloprodavača u EU-28 (Retail trade confidence indicator). U usporedbi s europskim potrošačima, hrvatski potrošači su pesi-mističniji: ekonomska oče-kivanja potrošača su niža u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU-28. Hrvatska spada u grupu zemalja u kojima je kon-centracija maloprodajnog tržišta znatno povećana u posljednjim godinama, a kao posljedica toga smanjen je broj malih maloproda-vača na 1.000 stanovnika te je istodobno povećan broj zaposlenih po poduzeću sa 7,0 na 7,3 u razdoblju od 2008. do 2011. (prosjek EU je 6,2 zaposlenih). Hrvatska se prema tom pokazatelju uvrštava u grupu zemalja gdje dominiraju veliki ma-loprodavači. Zanimljivo je istaknuti kako sjevernoeu-ropske zemlje, kao npr. Nje-mačka (10,6), Velika Brita-

Hrvatski potrošači za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju 31,7% svog dohotka

Potrošači izražavaju visoku lojalnost vodećim trgovačkim lancima

23Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

nija (16,1), Irska (9,8), Au-strija (8,7) ili Nizozemska (8,6) imaju maloprodajnu strukturu s većim brojem zaposlenih po poduzeću. S druge strane, mediteranske zemlje, kao npr. Italija (2,9), Portugal (2,9), Španjolska (3,6) i Francuska (4,3) imaju još uvijek usitnjenu maloprodajnu strukturu s većim brojem malih malo-prodavača. Prema dohotku

i kupovnoj moći, Hrvatska ima nisku razinu dohotka, nisku potrošnju kućanstva i niži maloprodajni promet. U odnosu na prosjek EU, naša zemlja ima za 58,9% niži BDP po stanovniku i 51,4% niži promet po sta-novniku. U strukturi po-trošnje, hrvatski potrošači izdvajaju znatno veći udio svojih izdataka za hranu i bezalkoholna pića (31,7%) u odnosu na prosjek EU (12,9%), što ukazuje na značaj maloprodaje pre-hrambenih proizvoda u Hrvatskoj. Osim toga, Hr-vatska trgovina na malo ima nisku proizvodnost rada, čak 47,6% nižu od prosje-ka EU. Dok je u razdoblju od 2008. do 2011. godine proizvodnost rada u EU povećana za 10,4%, u Hr-vatskoj je smanjena za 5%. Niska proizvodnost rada u hrvatskoj trgovini na malo posljedica je slabe potra-žnje, ali i niskih plaća jer su prosječne plaće zaposlenih niže za 48,9% od prosjeka EU. Jasan je zaključak kako zemlje koje imaju u prosje-ku veće plaće ostvaruju i veću proizvodnost rada. Iz toga proizlazi da se s rastom prometa u trgovini na malo otvara mogućnost malo-

prodavačima da isplaćuju veće plaće, a veće plaće pri-donose rastu proizvodnosti rada. Bruto marža (izražena kao prihodi od prodaje umanjeni za trošak prodane robe) važan je pokazatelj uspješnosti u trgovini na malo jer otkriva koliko do-biti maloprodavač ostvaruje iz prodaje ako se oduzmu troškovi poslovanja i trošak nabave. Dok je u EU iznos bruto marže po zaposle-

nom porastao za 8,6% u razdoblju od 2008. do 2011. godine, u Hrvatskoj je sma-njen za 30,3%. Istovremeno, bruto marža po zaposle-nom u hrvatskoj trgovini na malo niža je za 60,4% od prosjeka EU. I u rela-tivnom iznosu udio marže u prihodima od prodaje u Hrvatskoj je nizak te je u 2011. godini iznosio 19,6%, a u EU 25,3%. Zemlje koje posluju s višim bruto mar-žama imaju i veći promet po stanovniku i veću dobit po poduzeću, veću dodanu vrijednost po zaposlenom,

veći iznos investicija po za-poslenom i veći iznos plaća po zaposlenom. Iz navede-nog proizlazi da bi tek veća razina bruto marži hrvat-skoj maloprodaji omogućila ostvarivanje bolje financij-ske uspješnosti. Kao rezultat ovih kretanja Hrvatska je jedna od zemalja EU koja je ostvarila znatan pad dobiti u maloprodaji (čak 30,8% u razdoblju od 2008. do 2011. godine). Za usporedbu, u

istom raz-doblju bruto dobit u EU je smanjena za 0,9%. Smanje-nje dobiti u maloprodaji u

EU posljedica je većeg rasta troškova nabave (4,6%) i rasta troškova poslovanja (npr. plaća za 6,1%) u od-nosu na rast prihoda od prodaje (3,6%).

NAJVEĆA TRGOVAČKA DRUŠTVAU posljednjim godinama u Hrvatskoj raste koncentra-cija tržišnog udjela velikih i vodećih maloprodavača. Prema podacima Fine, u razdoblju od 2010. do 2012. godine, veliki malo-prodavači su povećali tržiš-ni udio s 58,1% na 60,1%, srednji maloprodavači s

lani je smanjen za 2,2%udio trgovine u gospodarstvu

Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti trgovine na malo, 2009. – 2013.

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Indeks 2013./2012.

Poslovni prihodi (kn) 29.263.899.848 31.412.522.069 33.256.829.807 34.367.499.800 35.144.768.400 102,25

Dobit nakon oporezivanja (kn) 162.908.666 157.015.737 99.345.101 -351.849.100 -87.542.800 174,97

Broj zaposlenih 29.041 29.422 29.740 31.095 32.138 105,14

Profitabilnost prodaje (%) 0,56 0,50 0,30 -1,02 -0,25 175,50

Prosječno razdoblje plaćanja obveza

prema dobavljačima (u danima)

55,92 62,82 57,56 64,61 64,29 99,52

U skupini vodećih su Konzum, Tisak, Plodine, Lidl Hrvatska, Mercator-H, Kaufland Hrvatska, Spar Hrvatska, Tommy, dm-drogerie markt i Billa

Izvor: Poslovna Hrvatska

Od 2008. do 2011. hrvatska maloprodaja je ostvarila pad dobiti od čak 30,8%

24 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Sektorska analiza – trgovina na malo11,9% and 13,6%, dok su mali maloprodavači sma-njili tržišni udio s 30,1% na 26,3%. Osim toga, vo-dećih deset maloprodavača ostvarilo je rast poslovnih prihoda za 9,4%, a u 2012. godini njihov tržišni udio je iznosio 40,7%. Svoju vodeću tržišnu pozici-ju veliki trgovački lanci ostvaruju konkurentnim cijenama, ekonomijama obujma, širokim asortima-

nom proizvoda i usluga. Oni također provode uče-stale akcije kako bi privukli cjenovno osjetljive kupce te nude atraktivne kartice lojalnosti kako bi zadržali njihovu odanost. Vodeći maloprodavači i u vrijeme krize pojačano investiraju u dugotrajnu imovinu (rast od 17,9%), otvaraju nove prodavaonice i nova radna mjesta (rast od 4,5%), ali su unatoč tome u 2012. godini ostvarili gubitak u poslovanju. Glavni uzroci

tome jesu rast investicija, ulaganje u održanje razine usluga, rast troškova, kon-tinuirane akcije i smanjenje cijena, kao i slaba potra-žnja. U strukturi gubitaka, pet međunarodnih lanaca: Mercator-H, Kaufland, Lidl, Spar i Billa poslovali su s gubitkom. Konzum je vodeći hrvatski maloproda-vač s ostvarenim prihodom od 13,4 milijardi kuna, dok dm-drogerie markt ostva-

ruje najveću profitabil-nost prodaje (6,3%). Financijski podaci poka-zuju da vode-

ća poduzeća i dalje imaju problem s održavanjem likvidnosti. U 2012. godini koeficijent ukupne zaduže-nosti iznosio je 0,7, što je porast u odnosu na 2001. godinu za 3,8%. Općenito se uzima da je poduzeće relativno zaduženo ako je taj pokazatelj veći od 0,5. Koeficijent tekuće likvid-nosti vodećih deset malo-prodavača je iznosio 0,4. Smatra se da poduzeće ima problema s tekućom likvid-nosti ako je taj pokazatelj

manji od 1,5, što ukazuje na njihovu nelikvidnost. Uz to, vodeći maloprodavači imaju značajno manje krat-koročne imovine nego što su im kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu i ne-maju dovoljno sredstava za podmirivanje kratkoročnih obveza. Maloprodavači dje-lomično rješavaju problem likvidnosti kratkoročnim financiranjem od dobav-ljača - kupuju robu od do-bavljača na kredit i nastoje smanjiti potrebe za krat-koročnim financiranjem iz drugih izvora. Nepovoljan koeficijent zaduženosti i likvidnosti pokazuje da je još uvijek veći financijski rizik povezan s vodećim maloprodavačima, iako su maloprodavači smanjili financijske rashode za 2%.

POGLED U BOLJE SUTRAI u 2014. godini se u Hrvat-skoj ne očekuju značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti i u kretanju domaće potražnje. Prema projekcijama Ekonomskog instituta Zagreb, u 2014. godini se očekuje nulta stopa rasta BDP-a, smanje-nje potrošnje kućanstva za

1,4%, ali i nezaposlenost od 20,5%. Zbog visoke neza-poslenosti i niske kupovne moći kućanstva oporavak potrošnje ne očekuje se tako skoro. Neizvjesnost i nega-tivni trendovi pojačavaju potrošački pesimizam, a posljedica toga je sustezanje građana od potrošnje i od kupnje elastičnijih kategori-ja proizvoda i trajnih doba-ra. Iako projekcije sugeriraju da se tek u 2015. godini može očekivati blagi opora-

Odabrani pokazatelji deset vodećih maloprodavača u 2013.

Poslovni prihodi (u kunama)

Profitabilnost prodaje (u %)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće likvidnosti

Prosječno razdoblje plaćanja

obveza prema dobavljačima (u

danima)

Konzum 13.351.877.100 1,28 0,760 0,42 74,84

Plodine 3.265.818.300 1,11 0,903 0,37 76,00

Tisak 3.005.213.400 0,59 0,727 0,97 61,47

Lidl Hrvatska 2.991.707.200 0,27 0,317 1,03 41,91

Kaufland HR 2.714.077.300 -0,98 0,526 1,07 37,20

Mercator - H 2.572.874.200 -7,80 0,718 0,33 106,02

Spar Hrvatska 2.027.175.200 -5,23 0,899 0,79 44,48

Tommy 1.974.706.300 2,00 0,911 0,41 56,99

dm 1.625.589.100 4,37 0,394 1,99 25,88

Billa 1.615.730.300 -6,04 0,770 0,59 51,58

Izvor: Poslovna Hrvatska

Za 2015. prognozira se blagi rast realnog prometa u trgovini na malo od 1,5%

25Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

vak gospodarstva (1%) i po-trošnje (0,1%), ozbiljnije po-make u trgovini na malo ne možemo očekivati dok ne nastupe pozitivni trendovi na tržištu rada. Pritom ana-litičari RBA prognoziraju blagi rast realnog prometa u trgovini na malo u 2015. godini od 1,5%. Europska komisija za ovu godinu predviđa rast realnog BDP-a u zemljama EU-a za 1,4%, a u 2015. godini za 1,9% pa ovaj oporavak može biti pozitivan signal hrvatskom gospodarstvu.Iz svega prethodno navede-nog može se zaključiti kako je godina 2013. bila još jed-na krizna godina i godina izazova za hrvatske malo-prodavače. Smanjen je pro-met u trgovini na malo za

0,6%. Slaba potražnja nega-tivno utječe na marže i do-bit maloprodavača, a u cilju smanjenja troškova, ma-loprodavači smanjuju broj

zaposlenih i bruto plaće. U godinama krize zabilježen je drastičan pad investicija. U odnosu na razvijene ze-mlje EU, hrvatska trgovina na malo ostvaruje nisku proizvodnost rada, posluje s niskim maržama i ostva-ruje nisku dobit, što otežava izlaz hrvatske trgovine na malo iz krize. Pozitivna kretanja na tržištu EU u

smislu blagog rasta prometa u trgovini na malo i pobolj-šanja indeksa očekivanja potrošača i maloprodavača mogu biti pozitivan signal hrvatskom tržištu. Hrvatska je ovisna o kretanjima na zajedničkom europskom tržištu, prije svega o kreta-njima na tržištima njezinih glavnih trgovinskih partne-ra, i kako će se europsko tržište oporavljati, tako se

i dugoročno očekuje puno više pozitiv-nih učinaka na hrvatsko tržište. U 2014. godini

se ne očekuju značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti, kretanju doma-će potražnje u Hrvatskoj i kretanju prometa u trgovini na malo. Prijetnje za opora-vak hrvatskog gospodarstva i trgovine na malo jesu pro-dubljivanje recesije, daljnji rast poreznog opterećenja, pogoršanje potrošačkog pesimizma te pad broja

turista iz zemalja koje nisu članice EU-a. Nasuprot tomu, prilike za hrvatsku trgovinu na malo su opo-ravak gospodarstva u EU i rast imidža Hrvatske kao turističke destinacije u ze-mljama EU-a te pokretanje investicija i daljnja interna-cionalizacija i širenje vode-ćih maloprodavača u regiji. Hrvatski maloprodavači bi trebali više uvoditi inovacije u svoje poslovanje i primje-njivati suvremene tehnolo-gije, što je izvor konkurent-skih prednosti na tržištu. Očekuje se da će se i u 2014. godini hrvatski maloproda-vači i dalje udruživati, pro-nalaziti zajedničke interese u nastupu na tržištu, dok će se mali trgovci obrtnici morati specijalizirati, pove-zivati i pronalaziti tržišne niše. Prilike za rast postoje u usavršavanju ponude i kvalitete usluge.

Više o ovoj temi možete pročitati

na internet stranicama Eko-nomskog instituta, Zagreb (http://www.eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-o-trgovi-ni-na-malo-1217.aspx). Sek-torska analiza – trgovina na malo, travanj 2014, broj 28, godina 3, ISSN: 1848-8986, Ekonomski institut, Zagreb, autor: Ivan-Damir Anić.

Dr.sc. Ivan-Damir AnićZnanstveni savjetnik

Ekonomski institut, Zagreb

Promet u trgovini na malo po stanovniku, u tisućama eura, 2011.

Buga

rska

Rum

unjsk

a

Latv

ija

Mađ

arsk

a

Litva

Hrva

tska

Slova

čka

Češk

a

Esto

nija

Portu

gal

Špan

jolsk

a

Italij

a EU

Slove

nija

Njem

ačka

Nizo

zem

ska

Velik

a Brit

anija

Fran

cusk

a

Austr

ija

Finsk

a

Cipar

Šved

ska

Dans

ka

Irska

Belg

ija

Luks

embu

rg

39,2

6,77,3

5,84,3

2,6

7,5

6,36,9

5,23,63,2

1,4

7,9

6,37,1

5,53,8

2,5

7,4

6,26,8

4,72,72,61,4

U zadnjih pet godina broj poduzeća u trgovini je smanjen za 2.816 (-5,7%)

Izvor: Eurostat

26 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Intervju

Za razliku od drugih tržišta srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj je trend pre-kogranične kupnje neočeki-vano visok. Tako je u prva tri mjeseca ove godine 117 tisuća kućanstava kupo-

valo FMCG proizvode u inozemstvu i pri tome potrošilo čak 386 milijuna kuna, navodi Matutinović.

Možete li navesti glavne trendove koji karakteriziraju hrvatsko FMCG tržište u 2014. godini? Koliko u tom smislu Hr-vatska odskače od razvijenih zapadnih tržišta?Hrvatski potrošač nimalo ne zaostaje za svjetskim trendovima. Svi trendo-vi postoje kod nas, pitanje je samo intenziteta manifestacije pojedinog trenda. Više nego ikada ranije, kupac je postao aktivni sudionik na tržištu: u procesu kupovine informira se na sve više strana, na internetu razmje-njuje iskustva s drugim korisnicima putem društvenih mreža, uz pomoć pametnog telefona uspoređuje cijenu i druge karakteristike proizvoda s osta-lim sličnim proizvodima na samom mjestu kupovine. Uz to, u procesu kupnje kupac traži brojne pogodnosti te cjelokupni doživljaj i zabavu pri samoj kupovini. Danas se proizvođači i trgovci bore za svakog kupca koji je zaista postao “kralj” i svi su postali svjesni da se svako zadovoljstvo a

pogotovo nezadovoljstvo širi vrlo brzo putem društvenih mreža.

FMCG tržište je iznimno kompleksno, dijelom zbog sve veće ponude proi-zvoda široke potrošnje, a dijelom zbog sve zahtjevnijih i cjenovno osjetljivijih potrošača. Koliko je u tim uvjetima zna-čajno istraživanje tržišta za tvrtke koje posluju u ovom sektoru?Istraživanjem se na sistematski način prikupljaju razne kvalitativne i kvan-titativne informacije o kretanjima na tržištu, dobivaju se saznanja i uvidi u ponašanje i preferencije potrošača –

sve što je potrebno za donošenje raci-onalno utemeljenih poslovnih odluka. Kao što poručuje Reutersova svijetle-ća reklama na Times Squareu u New Yorku: “Prava informacija u pravim rukama dovodi do nevjerojatnih stva-ri”. Kompanije koje raspolažu širim i kvalitetnijim spektrom informacija o potrošaču i konkurenciji ostvaruju kompetitivnu prednost i uvijek su korak ispred ostalih.

Koje sve usluge pružate svojim klijenti-ma na hrvatskom tržištu?Mi smo dio globalne kompanije i pru-žamo jedinstvenu uslugu svim klijen-tima ma gdje se nalazili. Pod uslugom podrazumijevam čitavu lepezu mo-dela, proizvoda i tehnologija kojima rješavamo marketinške probleme klijenata.

Na koji način ste se vi kao agencija za istraživanje tržišta prilagodili kriznim uvjetima? Može li se reći da je ova vi-šegodišnja kriza povećala ili smanjila interes za uslugama koje pružate i zašto je tomu tako?Prilagodili smo se kombinacijom upravljanja troškovima i ulaganja u stjecanje novih znanja. Čuvanje rad-nih mjesta omogućilo nam je da za vrijeme krize nastavimo s razvijanjem ljudskog kapitala, što je učvrstilo kon-kurentski položaj agencije na tržištu. Radimo s uspješnim međunarodnim i regionalnim klijentima koji prepozna-ju značaj istraživanja tržišta u donoše-nju poslovnih odluka. Proživjeli smo zajedno s njima laganu kontrakciju poslovanja na početku recesije, no sada rastemo zajedno s njima, usprkos nepovoljnom makroekonomskom okruženju.

Lani je zabilježen određeni pomak kada je riječ o optimizmu domaćih po-trošača. Oporavak potrošačkog povje-

ISTRAŽIVANJE pruža kompetitivnu

prednost Kompanije koje raspolažu širim i kvalitetnijim spektrom informacija o potrošaču i

konkurenciji ostvaruju kompetitivnu prednost i uvijek su korak ispred ostalih, smatra Igor Matutinović, direktor GfK Centra za istraživanje tržišta

“Istraživanjem tržišta dobiva se sve što je potrebno za donošenje racionalnih poslovnih odluka”

27Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

udio prekogranične kupovine u novčaniku građana Hrvatske

renja još je daleko, no možemo li uopće govoriti o nekom pozitivnom trendu u 2014. godini?Posljednje očitanje GfK Indeksa po-vjerenja potrošača pozitivno je u svim njegovim komponentama, no još je prerano govoriti o promjeni trenda. Recimo to ovako: kada Indeks poraste tri kvartala za redom, možemo reći da se oporavak nalazi pred vratima.

Kakva je pozicija hrvatskog potrošača u odnosu na europski prosjek gledano prema Indeksu kupovne moći koje izra-đuje GfK Njemačka? Što najviše brine hrvatske potrošače?Kupovna moć predstavlja potrošački

potencijal u nekoj zemlji i odražava njezinu ekonomsku snagu. GfK In-deks kupovne moći (GfK Purchasing Power) pokazuje koliko novca u pro-sjeku ima svaki građanin godišnje na raspolaganju za kupnju roba i usluga nakon što je platio sve poreze i primio socijalne transfere od države. GfK

Grupa već dugi niz godina izračunava Indeks kupovne moći za 42. europske

zemlje. Prema zadnjem mjerenju, za period 2013/2014 Hrvatska je pala na 32. mjesto i tek je na 40% kupovne moći u Europi. U Hrvatskoj u pro-sjeku svaki građanin godišnje ima na raspolaganju oko 38.000 kuna za

stanarinu, hranu, energiju te kupovi-nu roba i usluga.

Možete li otkriti kakvi su aktualni trendovi u svjetlu činjenice da su kupci sve informiraniji te kakvu poziciju zauzimaju trgovci? Fokusiraju li se do-maće maloprodajne tvrtke isključivo na ponudu niže cijene ili koriste i druge načine da privuku i zadrže pažnju svojih kupaca?Iako je akcijska prodaja kao mar-ketinški alat do-minirala svih ovih recesijskih godina, domišljati trgovci rade stalno na pro-širenju i prilagođa-vanju svoje ponude željama i mogućno-stima kupaca - od uvođenja organski proizvedene hrane do rasta udjela pri-vatnih marki u svo-jem portfelju. Cate-

gory management je uvijek prisutan a cjenovno pozicioniranje u određenim kategorijama radi se na bazi saznanja dobivenih istraživanjem tržišta.

U Hrvatskoj su nekad bile vrlo izražene tendencije za tzv. prekograničnu kup-nju, no s godinama je taj trend donekle

splasnuo. Koliki udio u FMCG potrošnji čini prekogranična kupnja te možete li to usporediti s istovjetnim trendovima u zemljama okruženja?Kupovine FMCG proizvoda u ino-zemstvu počeli smo pratiti u siječnju ove godine. U sedam zemalja središnje i istočne Europe u prvom kvartalu 2014. udjeli prekogranične kupovine kretali su se između 0,1 i 1,1% (Ukra-jina 0,1%, Bugarska i Mađarska 0,2%, Rumunjska 0,3%, Češka 0,6%, Austrija 1% i Slovačka 1,1%). Očekivali smo da bi se udio prekogranične kupovine u novčaniku građana Hrvatske mogao kretati oko 2%, no iznenadio nas je podatak da on iznosi čak 5%. U prva tri mjeseca ove godine, 117 tisuća ku-ćanstava kupovalo je FMCG proizvode u inozemstvu i pri tome potrošilo čak 386 milijuna kuna. Istra je regija u kojoj čak 18% kupaca ide u prekogra-ničnu kupovinu (u Sloveniju i Italiju). Najmanji postotak je u Dalmaciji (4%). Što najčešće kupujemo u inozemstvu? Slatki i slani užici (čokolade i slane grickalice), sirevi, začini, tunjevina, instant vitaminski napitci, sredstva za perilicu posuđa i druge potrepštine.

Možemo li reći da je pristupanje Hrvat-ske u članstvo EU pripomoglo razvoju domaćeg FMCG tržišta i na koji način? Imamo li razloga za optimizam u nado-lazećem vremenu?Pristupanje EU liberaliziralo je uvoz prehrambenih proizvoda što je do-datno zaoštrilo konkurentsku igru na tržištu i omogućilo veći izbor potrošaču. To se može smatrati do-prinosom razvoju tržišta. Hrvatska se strukturom maloprodajnih formata i širinom ponude u FMCG sektoru jako približila zemljama srednje Euro-pe i daljnji razvoj će se nastaviti u tom pravcu. Optimizam što se tiče moguć-

nosti izbora za potrošače – svakako! Što se tiče domaćih proizvođača, ovisi o tome kako će se znati postaviti u konkurentskoj borbi na domaćem tržištu i kojom dinamikom će uspjeti širiti svoju prodaju na tržištima regije i u EU kako bi nadoknadili neizbježne gubitke tržišnog udjela kod kuće.

“Kada Indeks povjerenja potrošača poraste tri kvartala za redom, možemo govoriti o oporavku”

Igor MatutinovićGfK Centar za istraživanje tržišta

5%

“Hrvatska je na 32. mjestu i tek je na 40% kupovne moći u Europi”

28 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Mala škola prodaje

Pisali smo u jednom od ovogo-dišnjih brojeva da trgovci koji idu korak dalje, rezultatu dodaju i kriterij kvalitete rada koji obič-

no mjere naručenim mystery shop-pingom, popularnim MS-om. Uvjet uspješnosti ove analize leži u jasnom standardu rada prodavača koji daje jasan kriterij uspješnosti. Podsjećam i na ovo - iskustva u MS-u u Hrvatskoj i regiji govore isto, uz određena od-stupanja: prijem kupca često pati od namrgođenosti i nijemosti, usluga od neljubaznosti, prigovori od nervoze a ispraćaj kupca od istih simptoma kao i prijem. Ovo stavljamo na teret menadžmentu koji doslovno ne zna voditi ljude.

USLUGA≠PRODAJADodatna prodaja rijetko pati od bilo kakvog neprofesionalnog atributa. Nje, naime, rijetko ima. U razgovoru s kolegicom, Regionalnom direktori-com u jednom od najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, shvatio sam jedan od razloga. Njima je korak “usluga” – prodaja! E pa nije. Naime, ukoli-ko uslugu proglasite prodajom, kad kupac uđe s namjerom kupnje boce vrijednog pića ili parfema ili recimo kućanskog aparata, prodavač kaže (i misli!) “...prodao sam upravo proizvod za x00 kuna...”. Ukoliko je kupac uz bocu izašao i sa setom čaša, uz parfem s revitalizirajućom kremom, tad je

prodavač, uz uslugu, i prodao. Ukoli-ko uslugu proglasite prodajom, svi su svaki dan puno toga prodali. Ukoliko tek dodatnu prodaju smatrate pro-dajom, rijetki su razgovori s kupcem koji imaju ovaj, u stvari, nužan dio prodavačkog rada. Dakle, prva dilema koje trgovci moraju riješiti unutar vlastitog sustava vrijednosti – što je prodaja. Potom, valja raditi paralel-

no. Poslovođe trebaju razvojno (a ne samo inspekcijski) tretirati prodava-če. I nagrađivati za uspjeh. O ovom coaching modelu pisali smo u bro-jevima tijekom 2013. i 2014. godine. Pored coachinga, menadžment treba, uz razvoj poslovođa, mjeriti razinu kvalitete uslužnog i prodajnog rada mystery shoppingom. Izvođač MS-a može honorarno unajmiti rad “tajnih kupaca”. Tada je i rezultat na razini hobi – automehaničara. No, može i zapošljavati profesionalne konzultante koji mjere i treniraju prodavače. Prvo je povoljnije, drugo kvalitetnije.

ULOGA MYSTERY SHOPPINGARezultati znaju biti zabavni. Doživjeli smo izvedbe koje govore o velikom

ANALIZA KVALITETE maloprodajne usluge

Mirko ĐukićBMM savjetovanje

Loša usluga u našim trgovinama rezultat je nesposobnosti menadžmenta koji doslovno ne zna voditi ljude

trudu i niskom stupnju osposobljeno-sti na pitanja o proizvodu – “...joooj, pa ja Vam to ne znam...”. Doživjeli smo ljutite reakcije kupaca na “provo-kaciju” kako konkurent ima nižu cije-nu istog artikla – “...pa Vi onda odite tamo...” . Doživjeli smo i nesnalaženje na “provokaciju” kako artikl nije na zalihi – “...kakva potražnja, takva i ponuda...”. Doživjeli smo i nekulturu – “...napustite objekt...” jer smo imali “krupnu” novčanicu. Naručitelj MS-a obično reagira na tri načina. Može MS koristiti kao bič, a može i kao razvojni alat. Može uzeti rezultate i potom ot-pustiti svakog tko je ispod standarda, a može uzeti rezultate i shvatiti kako je to slika vlastitog rada. Inspekcija je laka, introspekcija zahtjevna. Treći na-čin? Imajući u vidu da živimo i radi-mo tu gdje živimo i radimo, doživjeli smo i ovo – “...fabricirate rezultat jer nam želite prodati više...”. Ovo izgova-ra direktor prodaje kad s njim i glav-nim direktorom debatiramo rezultate. Razlog je jednostavan - rezultat MS-a smatra napadom. Prije će biti da je rezultat razotkrivanje njegove sužene sposobnosti razvijanja prodaje. Mudar direktor nam je jednom u takvoj pri-lici dao najbolji šlagvort: “Kad ti se ne svidi odraz u ogledalu, možeš razbiti ogledalo, ali i izmijeniti odraz.”Na kraju možemo navesti i odgovara-

juće zaključke:- MS je nužan alat;- jasno definiraj-te afirmativnost procesa, objavite namjeru prodaj-nom timu po svim

razinama složenosti posla;- prije početka mjerenja nužna je jasna, transparentna standardizacija. Njome moraju biti upoznati i oni koji mjere i oni koji će biti mjereni. Vjero-dostojnost rezultata ovisi o preciznoj standardizaciji;- kvaliteta rezultata izravno je poveza-na sa sposobnošću analitičara. MS ne trpi diletante i part-time “profesional-ce”. Vjerodostojnost rezultata ovisi o poslovnoj sposobnosti konzultanta / analitičara.I na kraju, kad rezultate dobijete, poslovođe kažnjavajte, prodavače otpuštajte, analitičare optužujte...ili rezultat koristite kao sredstvo razvoja koje jasno ukazuje na zahtijevana razvojna polja.

Za mystery shopping treba unajmiti profesionalne konzultante koji mjere i treniraju prodavače

29Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Nova generacija mekanih posuda za nadzemni uzgoj biljaka

www.bacsac.com.hr

Jednostavna, lagana, jedinstvena, mekana tegla. Njezin dupli sloj od 100% reciklirajućeg geotekstila prirodno

čuva neophodnu ravnotežu između zraka, zemlje i vode. BACSAC® je ultra-lagana vreća koja će vas pratiti svugdje:

u kući, na terasi, na balkonu, u vrtu.

30 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Ljetna kuhinja

Ljeto je mnogima omiljeno doba godine, ali ono donosi i neke ne tako lijepe stvari poput opeklina na koži, sunčanice ili dehidracije. No, sve negativne strane ljeta mogu se izbjeći ili barem umanjiti jednostavnim trikovima koji počinju od usta, s prilagođenom prehranom

Nakon uistinu dugog tmurnog i hladnog razdoblja na vrata nam je konačno

zakucalo ljeto. U kontinen-talnim predjelima gradovi vrve bojama, lepršavim haljinicama i neodoljivim mirisima sezonskog voća i povrća, a na moru počinje sezona kupanja i sunčanja. No, bez obzira gdje bili ne možemo pobjeći od osjećaja

radosti koje nam donosi lijepo vrijeme. Gotovo da je i teško povjerovati kako smo prije samo dva mjeseca uživali u bogatom blagdanskom stolu punom raznih delicija i slastica, dok danas niti ne pomišljamo na hranu. Dobro, sladolede, voćne kupove i razne (ohla-đene) sezonske poslastice

ne ubrajamo u tu skupinu pošto čitavu godinu jedva čekamo da nam stignu te namirnice. Ipak, unatoč brojnim prednostima, ljeto donosi i neke ne baš idilične situacije. Mirisi u javnom prijevozu, uzavrela gradska temperatura, opekline na koži od sunca, sunčanice i slične pojave nažalost su također neizostavan dio ljetnog ambijenta. Na dio

takvih pojava ne možemo utjecati, ali neke od njih možemo spriječiti ili barem uma-

njiti. Upravo stoga, jedan od načina kako izvući ono najbolje od ljeta svakako je pridržavanje savjeta koje nam upućuju nutricionisti i liječnici.

ULOGA SUNCAOno što pri tome nikako ne smijemo smetnuti s uma je kako svako pretjerivanje

može biti štetno za organizam pa tako i prekomjerno izlaganje suncu, prejedanje ili pretjerano for-siranje tijela vježbom. No, isto tako ne možemo niti za-nemariti veliku ulogu koju sun-ce ima za ljudski orga-nizam, a upravo sada ga je najviše. Naime, kako je sunce prirodni izvor D vita-mina, a taj vitamin utječe na zdravlje kože, usne šupljine, mišića, razinu spolnih hor-mona, regulaciju krvnog tla-ka, imunološki sustav i broj-ne druge funkcije, svakako treba iskoristiti ono najbolje što nam nadolazeći mjeseci nude. “Status vitamina D prvenstveno ovisi o izlaganju

suncu, a time i znatno varira tijekom godišnjih doba pa razina seruma u kolovozu može biti i tri puta veća u odnosu na siječanj”, naglaša-va Zvonimir Šatalić, docent na Prehrambeno-biotehno-loškom fakultetu u Zagrebu. Naime, samo 15-ak minuta dnevno sunčanja barem lica, ruku i podlaktica osigurava tijelu dovoljno vitamina D,

Od usta ZDRAVLJE POČINJE

Znojenjem gubimo i natrij koji možemo nadoknaditi s dvije kuglice sladoleda

31Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

preporučeni dnevni unos vode2,5 ldok bi za istu tu količinu vitamina trebali dnevno pojesti minimalno kilogram lososa.

POTREBA ZA HIDRATACIJOMTakođer, ponukani željom za dobrom linijom, veliki broj ljudi dolaskom sezone

kupanja odlazi na razne dijete koje nerijet-

ko znaju biti rigorozne.

No, česte i namjerne oscilacije tjelesne mase se

ne prepo-ručuju jer je

svakim novim ciklusom udjel

masnog tkiva sve veći, a takvi

postupci i dugo-ročno štete orga-

nizmu. Ipak, či-njenica je kako

ljeti manje jedemo i

drugačije se hranimo, a stvarne energetske potrebe tijela su povećane samo u kratkom periodu prilagod-be. Tako zimi, radi nošenja teže odjeće, energetske potrebe mogu biti veće i do 5 posto negoli ljeti kada je zbog vrućina smanjena tjelesna aktivnost pa je i manja potreba za unosom energije. Na energetsku po-trošnju utječu razni faktori pa čak i temperatura spava-

će sobe, pri čemu su ener-getske potrebe organizma tijekom spavanja na tem-peraturi od 22°C za 4 posto veće u odnosu na potrebe

pri spavanju na 28°C. Upra-vo zato ono što ljeti nikako ne smijemo zanemariti je hidratacija, odnosno dovo-ljan unos tekućine. Naime, tjelesna voda sudjeluje u regulaciji tjelesne tempera-ture, a ljeti se isparavanjem 100 mililitara znoja riješimo oko 60 kalorija topline. Sa spomenutom količinom isparavanja znoja gubi se i oko 100 miligrama natrija, a za to nadoknaditi, i usput se rashladiti, dovoljno je pri-mjerice pojesti dvije kuglice sladoleda. No, ako bi htjeli sniziti tjelesnu temperaturu za 0,8°C potrebno je pojesti čak pola kilograma sladole-da. Ipak, ne treba pretjeri-vati ni u čemu. Preporučeni dnevni unos vode je oko 2,5 litre, ali treba znati i kako individualne potrebe ovise o brojnim čimbenicima poput stope znojenja, tem-perature i vlažnosti zraka, sastava tijela, dobi, razine tjelesne aktivnosti i odabira hrane. Navedene preporuke

za hidratacijom nabolje je ostvariti vodom, pa onda svježim voćem ili povr-

ćem, pri čemu će pomoći i lubenica jer je konzumacija pola kilograma ovog voća jednaka unosu 460 milili-tara vode. S druge strane, najlošiji odabir hidratacije su tekućine i sokovi s do-danim šećerom, kofeinom, teinom, gazirani sokovi ili alkohol. Važno je imati na umu i to da dehidraciju nije dobro ispravljati prehlad-nim napitkom jer će on vrlo brzo smanjiti osjećaj žeđi

pa nećemo popiti potrebnu količinu vode. Uz to, time će se rashladiti samo gornji dio probavnog sustava, ne i čitavo tijelo, čime hladna

pića na grani-ci zaleđivanja uzrokuju više štete nego ko-risti. “Hladna pića štete onim dijelovi-

ma tijela s kojima dolaze u kontakt zbog velikih tempe-raturnih razlika i dugoroč-no uzrokuju oštećenje po-vršinskog tkiva probavnog trakta te stvaraju prostor za zadržavanje mikroorganiza-ma i mogućih upala”, kaže Andreja Barišin, specijalist epidemiologije i zdravstve-ne ekologije pri Zavodu za javno zdravstvo. Stoga znatno bolji učinak imaju umjereno rashlađena pića, a hlađenje tijela je bolje prepustiti vodi i tuširanju. Kod aktivnog odmora, pak, treba za svaki sat aktivnosti unijeti oko pola litre teku-ćine. Također, stariji ljudi trebaju i dodatno pripaziti jer kod onih od 60 godina pa na više osjećaj žeđi ne slijedi potrebe organizma za vodom te se preporučuje uzimanje tekućine u pra-vilnim vremenskim razma-cima, bez obzira na osjećaj žeđi, savjetuje Barišin.

PRAVILNA PREHRANAIpak, uz dobru hidrataciju potrebno je i pravilno se hraniti jer organizam pri vi-sokim temperaturama treba više svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahu-narki i ribe, a manje teške i masne hrane. Dobar primjer za to je hrana biljnog podri-jetla koja sadrži pigmente koji prvo biljku, a zatim

čovjeka štite od oštećenja uzrokovanih UV zrakama, što je svakako prijeko po-trebno organizmu tijekom ljeta. Tako se lutein, žuti pigment iz kelja, špinata ili blitve, akumulira u mrežnici oka i ima ulogu “unutarnjih sunčanih naočala”, a crveni pigment, likopen, iz rajčice štiti kožu. “Dnevni unos 300 grama svježe rajčice ili 100 mililitara soka od rajčice ili 150 mililitara pasirane rajči-ce ili pak 100 grama pelata osigurat će organizmu po-trebnu količinu likopena”, izdvaja Šatalić. No, prilikom prehrane treba razmišljati unaprijed jer je potrebno čak sedam do deset tjedana ovakve prehrane kako bi se ostvarila izražena zaštita od opeklina izazvanih suncem. Ne treba pritom smetnuti s uma ni kako se sva hrana koja se konzumira bez ter-mičke obrade treba dobro oprati. Voće se preporučuje jesti ujutro i prije podne te između ručka i večere, ali nikako ne odmah nakon obroka jer se tada, zbog pro-bavljanja prethodno unese-ne hrane, voće fermentira i daje osjet težine i nadutosti. Kako u sezoni velikih vru-ćina treba smanjiti unos masne hrane, preporučuje se jesti hladno prešana ulja, i to po mogućnosti ma-

slinovo ulje bez prženja ili višekrat-ne uporabe. Osim sezon-skog voća i povrća, ljeto

svakako treba iskoristiti i za uživanje u ribi koja sadrži mnoštvo korisnih sastojaka poput višestruko nezasiće-nih masnih kiselina, a pre-poručuje se i umjereni unos bjelančevina koje mogu imati životinjsko, ali i biljno podrijetlo. Također, obroke je dobro podijeliti na više manjih kako bi razina šećera u krvi bila što ujednačenija.

Hladna pića na granici zaleđivanja našem tijelu čine više štete nego koristi

Crveni pigment likopen iz rajčice štiti kožu od opeklina izazvanih suncem

32 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

POPULARNA JELAŠto se tiče hrane, jedno od omiljenih ljetnih jela svakako je pasta na pome ili pašta s pomidorima, odnosno tjestenina s rajčicama koju je zapravo vrlo brzo i jedno-stavno napraviti, što je vrlo važno ne samo radi uštede vremena već i zbog izbje-gavanja vrućina i korištenja svježih sezonskih namirnica. Dodatna prednost ovog jela je u tome što se ono može konzumirati i hladno, što stvara posebnu ugodu pri visokim temperaturama. Uz tjesteninu se rade razni uma-ci pa se tako vrlo brzo može napraviti i umak od vrhnja, maslinovog ulja i bosiljka ili bolonjez, ali i koristiti je s raznim sezonskim povrćem za hladne salate pri čemu se mogu obogatiti raznim prilozima kao što su kuku-ruz, krastavci, rajčica, zelena salata, sir, vrhnje, hrenovke, tuna, školjke i slično. Među-tim, sezonsko povrće poput tikvica, patlidžana i paprike može poslužiti i za pečenje u pećnici čime se sprječava dodatno zagrijavanje prosto-rije tijekom kuhanja. Riža je također jedna od zahvalnih namirnica za vruće dane jer se, osim klasičnog kuhanja, može spremati i u pećnici s povrćem, što olakšava čitav proces jer je nije potrebno stalno miješati i biti uz peć. Ipak, ljetnu sezonu treba iskoristiti prvenstveno za uživanje u morskim delicija-ma pa ne treba zaboraviti na škampe, razne ribe, školjke i

ostale plodove mora. Sigurno nećemo pogriješiti ako ka-žemo da je ljetni odmor ne-zamisliv bez dobrog društva i roštilja pa i za takve vesele prigode nutricionisti imaju poneki trik. “Zahvaljujući antioksidansima iz biljaka, mariniranje mesa ili ribe s biljkama poput ružmarina i dodavanjem mješavine začina (oko 10 grama mlje-venih začina, papra, paprike i origana na 250 grama mlje-venog mesa) rezultirat će znatno povoljnijim utjecajem na zdravlje nego kad bi ova jela pripremili bez začina”, savjetuje Šatalić. Idealne tem-perature za pripremu mesa u prirodi variraju ovisno o sa-moj vrsti mesa pa se tako za srednje pečene goveđe, janje-će i teleće odreske i mljeveno meso preporučuje pečenje

na 128°C, mljeveno meso peradi na 133°C, a za dobro pečenu svinjetinu idealna temperatura koju preporuču-ju nutricionisti je 138°C. No, osim spomenutih i ostalih već ustaljenih jela, kao što je

primjerice sataraš, radi svo-jeg osvježavajućeg djelovanja na organizam sve češće se pripremaju i razne salate koje dolaze iz dalekih zemalja po-put libanonskog tabbouleha ili tuniškog jela cous-cous čiji nazivi zvuče egzotično, a u suštini ih je vrlo jednostavno spraviti. Primjerice, cous-co-us je žitna kaša koja se dobije

miješanjem semoline (kuku-ruzna krupica, griz) i vode u pari. Najčešće se poslužuje tako da se kuhana zrna stave na sredinu tanjura i prekriju se mesom i povrćem te na kraju umakom. Cous-cous se poslužuje u svim prilikama, a tradicionalno se jede uz janjetinu ili variva pri čemu semolina mora biti dobro kuhana a povrće samo laga-no obareno. Također, povrće koje se poslužuje uz ovo jelo mijenja se ovisno o sezoni pa se, osim osnovnih namir-nica poput mrkve, koriste i mahune pa čak i bundeve. Cous-cous je idealan ljeti jer se može poslužiti i hladan, ali i začinjen raznim miro-dijama koje organizmu daju dodatno osvježenje. Inače, žuta boja i karakterističan miris ovog jela dobivaju se dodavanjem šafrana. Ipak, tradicionalni proces pripre-me ove kaše dosta dugo traje, a gotova kaša se može osušiti

u obliku pelata i servirati na-kon miješanja s vodom. No, nasreću, danas se cous-cous priprema in-

dustrijski i servira diljem svi-jeta. Tu dakako ljetni okusi ne prestaju, a niti jednostav-nost ljetne kuhinje. Sve što je potrebno su sezonske na-mirnice, malo mašte i dobre volje. Zato iskoristite najbolje od ljetne sezone, zaštitite se od sunca, poslušajte savjete stručnjaka i uživajte u najve-selijem godišnjem dobu.

Ljetna kuhinja

Tabbouleh je tradicionalna libanonska salata koja se obično radi od bulgur pšenice, sjeckanog peršina i rajčice, metvice,

luka te je začinjena limunovim sokom, soli i maslinovim uljem. Radi bogatog i osvježavajućeg okusa ova salata je postala svjetski popularna te u sebi ima mnoštvo različitih sastojaka, ovisno o željama osobe koja je spravlja, ali osnova joj je uvijek peršin. Inače, tabbūle na arapskom jeziku znači “malo začinjen”, a prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najveći tabbouleh je na-pravljen 2009. godine u Izraelu i težio je čak 4.324 kilograma.

Preporučujemo: “Tabbouleh“

Osim voća i povrća, ljeto treba iskoristiti i za uživanje u morskim delicijama

Najkompletniju video arhivu: prezentacije, konferencije, seminare i stručna predavanja s područja maloprodaje i robe široke potrošnje potražite na

www.jatrgovac.hr

+20°C 19. 6. 2014.

34 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Kiosci – panel maloprodajeKiosci su najmanja maloprodajna mjesta,

ali njihova preferencijalna prednost je pristupačnost pa su zbog toga izuzetno

važni za impulsnu prodaju FMCG proizvoda

U svom panelu ma-loprodaje Nielsen pokriva i kanal kioska. Po definiciji

to su prodajna mjesta koja uglavnom prodaju dnevne novine/časopise, cigarete i prehrambene proizvode

(žvakaće gume, slatkiše, kavu, gazirana pića itd). Uz ovu standardnu ponudu,

drže i određenu količinu i izbor drugih proizvoda široke potrošnje kao što su, primjerice, sredstva za osobnu higijenu, brijači,

britvice i dr.Kiosci su mala prodajna mjesta, obično veličine od 9-12 m2 a najveći objekti mogu biti do 40 m2. Prema Nielsenovom cenzusu za 2013./2014. godinu, uku-pan broj kioska na tržištu

Hrvatske je 2.721, što je 9% manje u odnosu na broj ovih pro-dajnih mjesta zabilježen u

prethodnoj godini. Proma-trajući Nielsenove cenzus podatke o osnovnom ma-

loprodajnom skupu, broj kioska se u posljednje tri godine smanjio za ukupno 14%. Naime, dok ih je u 2011. godini bilo 3.162,

taj broj se do 2013. godine smanjio za 441 kiosk.

ZNAČAJ IMPULSNE PRODAJEU ukupnoj košarici pre-

hrambenih kategorija kiosci sudjeluju s 1% udje-la u prodaji. Naravno, važ-nost kioska je značajnija u impulsnim kategorijama

U zadnje tri godine na tržištu je zatvoren 441 kiosk, što je pad od 14%

-3,1%

-10,6%

-5,6%-7,1%

-3,4%-4,6%

-0,9%

-5,2%

15,9%13,5%

-4,9%

% promjena vrijednosne prodaje

% promjena količinske prodaje

Trend vrijednosne i količinske prodaje vodećih 15 kategorija u kanalu kioska (2013./2012.)

Cigarete Pivo Kava

Analiza rađena na košarici 112 FMCG grupa kategorija koje Nielsen redovno prati u maloprodajnom panelu, a asortimanom su prisutne u kanalu kioska; redoslijed kategorija sortiran po vrijednosnoj prodaji u kioscima

Žvakaće gume

Male čokolade

Voćni sokovi ČokoladeMineralna voda

Ledeni čaj Energetski napici

Gazirana pića

Alkoholna pića

PrezerativiSladoledi i smrznuti

deserti

Bomboni

-3,6%

-14,1%

-23,5%

-1,2% -2,7%-6,6%

-8,9%-5,5%

-8,6%-5,1%

-9,3%

27,2%29,2%

8,3%

1,9%

15,8%

3,1%3,6%

Izvor: Nielsen panel maloprodaje

MALI ali vrijedni

-10,6%

35Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

broj kioska u 2013./2014.

Jelena Doko CetinaRetailer Services Manager, Nielsen

2.721

546 586 608

1.279 1.365 1.295

3.335 3.346 3.086

3.087 2.8042.538

3.162 2.9782.721

846854

863

404422

443

Osnovni maloprodajni skup

2011. / 2012.

12.748Ukupan broj trgovina:

12.447 11.649

2012. / 2013. 2013. / 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Kiosci

Benzinske postaje

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Izvor: Nielsen cenzus 2013.

89 92 95

20% 20% 20%

36% 36% 37%

19% 19% 19%

15% 15% 15%

7% 7% 7%2% 2% 1%1% 1% 1%

Razvoj važnosti formata u ukupnoj prodaji (ACV importance) – indeks prehrane

2011. / 2012. 2012. / 2013. 2013. / 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Kiosci

Benzinske postaje

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Izvor: Nielsen cenzus 2012., bazirano na košarici kategorija

2011. (veljača) 2012. (veljača) 2013. (veljača)

Prosječni broj mjesečnih odlazaka u pojedini tip trgovine

Hipermarketi Kiosci

SKALA: Svaki dan (30) – Jednom tjedno (4) – Rjeđe od jednom mjesečno (0,5)

Supermarketi Trgovine na benzinskim postajama

DrogerijeDiskonti Cash & CarryPekare Trgovine mj. robom

5 64

101212

3 33

16 1516

119

118

5

7

3 322 22 2 11

Izvor: Shopper trends 2013.

prehrane, kao što su žva-kaće gume u kojima su kiosci u 2013. godini nosili oko 20% ukupne vrijed-nosne prodaje kategorije ili pak mineralne vode, gdje je njihov udio u uku-pnoj vrijednosnoj prodaji kategorije iznosio gotovo 5%. Dakako, kategorija u kojoj kiosci prednjače po prodaji u odnosu na ostale maloprodajne formate su cigarete s obzirom na to da se više od 30% ukupne vrijednosne prodaje odvija upravo u kioscima. Među

vodećim FMCG katego-rijama po vrijednosnoj prodaji u kioscima, one koje bilježe najveći pad ko-

ličinske pro-daje u 2013. godini su voćni sokovi, prezervativi i cigarete,

dok najveći rast ostvaruju energetski napitci, sladoled i ledeni čaj. Prema Niel-senovoj ShopperTrends

studiji iz 2013. godine, kupci su u prosjeku kioske posjećivali pet puta mje-sečno, dok je godinu dana ranije frekvencija obilaza-ka bila veća - osam puta mjesečno.

Kiosci su obično veličine od 9-12 m2 a najveći objekti mogu biti do 40 m2

36 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Kiosci – pregled tržišta

Tisak i iNovine već godinama vode glavnu riječ na hrvatskom tržištu kioska. Prema lani objavljenoj namjeri koncentracije,

njihovim bi spajanjem nastala tvrtka koja bi držala praktično cijelo tržište u RH

Tržište kioska je u pro-teklih godinu dana odisalo aktivnošću i dinamikom. Kanal

je to koji se u maloprodaji nekada dobrano zanemari-vao smatrajući da je riječ o prodajnim mjestima limi-tiranim na prodaju novina i duhanskih proizvoda. Dakako da su to proizvodi koji i danas dominiraju i uvijek će tako biti, no kako se u maloprodaji, pogla-vito onoj impulsnoj, čak i u krizi više ne vodi samo bitka za nižu cijenu nego i za pažnju kupca, vodeći igrači na tržištu shvatili su poruku te su tijekom go-dina značajno investirali, kako u privlačan izgled svojih kioska, tako i u šire-nje ponude proizvoda ali i usluga koje na prvi pogled nemaju neke osobite veze s ovim maloprodajnim kana-lom. Tako su danas kiosci postali i mjenjačnice, na njima možete platiti raču-ne i podići gotovinu pa su time postali konkurencija pošti i bankomatima, bave se otkupom starog papira i drugim uslugama. Sve zahtjevnijeg kupca mogli su pratiti samo vodeći lanci kioska, što je dovelo do toga da je hrvatsko tržište visoko koncentrirano s

dominacijom dvije tvrtke – Tiska i iNovina. Većinski vlasnik Tiska je koncern Agrokor s 54,13 posto di-onica, a slijedi Adris grupa s udjelom od 25,86 posto, dok u iNovinama rovinjska Adris grupa drži vlasnički udjel od 88,8 posto. Prema podacima agencije Niel-sen, od 2006. godine broj kioska se držao na približ-no istim razinama (oko 3.400), no njihov se broj u zadnje tri godine krenuo rapidno smanjivati. Tako je u godini 2011./2012. na tržištu bilo 3.162 kioska, 2012./2013. ih je ostalo 2.978, a 2013./2014. go-dine broj je dodatno pao na ukupno 2.721 kiosk. Iz Nielsena pojašnjavaju svoju metodologiju ističući

kako se rezultati cenzusa koji prikupe u tijeku jedne godine (primjerice 2012.) implementiraju u nared-noj godini (2013.). Lani je inače u segmentu kioska bilo posebno zanimljivo, a cijelu godinu obilježila je namjera koncentracije

Tiska i iNovina, čime bi se stvorio lanac koji bi držao praktično cijelo tržište.

NAMJERA KONCENTRACIJEPodsjetimo, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) krajem prosinca prošle godine obustavila je postupak ocjene koncentra-

cije Tiska i iNovina nakon što su te dvi-je tvrtke povukle prijavu

namjere provedbe koncen-tracije. Inače, prvu, nepot-punu prijavu koncentracije Tiska i iNovina, do koje bi bilo došlo promjenom kontrole nad iNovinama i to njihovim pripajanjem Tisku, Agencija je zaprimi-la u travnju 2013., dok je

potpuna prijava Agenciji dostavljena 12. srpnja. Po-tom je otvorena druga faza ocjene u kojoj se provodila dubinska pravna i ekonom-ska analiza učinaka proved-be koncentracije na tržišno natjecanje. Međutim, Tisak je 24. prosinca, putem Zagrebačke burze, objavio da su Tisak i iNovine dan ranije, 23. prosinca, povukli prijavu namjere provedbe koncentracije čime je cijeli postupak okončan jer je, prema Zakonu o općem upravnom postupku, prije nego što strankama dostavi meritornu odluku, Agencija obvezna prihvatiti zahtjeve kojima one odustaju od postupka.“Do koncentracije Tiska i iNovina nije došlo jer su poduzetnici povukli pri-javu koncentracije pa je

Potkraj 2013. godine iNovine su na bosanskohercegovačkom tržištu imale 266 kioska

UTAKMICA između dva igrača

37Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

oko tržišta drže Tisak i iNovine

Tisak i iNovine jedina su dva lanca kioska u Hrvatskoj koji posluju na nacionalnoj razini

90%

Godina 2005./2006. 2006./2007. 2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014.

Broj kioska

3.386 3.303 3.419 3.413 3.435 3.379 3.162 2.978 2.721

Agencija, iako je provela dubinsku pravnu i eko-nomsku analizu te gotovo sve radnje u postupku, na koncu izdala rješenje o obustavi postupka ocje-ne koncentracije zbog odustanka podnositelja prijave”, ističu iz AZTN-a te dodaju kako se stoga ne može govoriti o formalnoj zabrani (nedopuštenosti) te koncentracije. Ipak, Agencija je imala ozbiljnih primjedbi na provedbu koncentracije s obzirom na značajna horizontalna pre-klapanja sudionika koncen-tracije na tržištu kao i nje-zina vertikalna ograničenja. To znači da koncentracija

ne bi dovela do koristi za potrošače, osobito zato što su cijene u tri ključna pro-izvoda – tisku, cigaretama i pre-paid karticama za telefoniranje fiksne odno-sno definirane od strane dobavljača pa stoga ne postoji mogućnost tržišnog natjecanja putem cijena tih proizvoda. Pritom je Tisak jedini distributer tiskovina na području RH s obzirom da je, prema Agenciji do-stupnim podacima, tu dje-latnost Distri-press prestao obavljati koncem 2012. Ostali distributeri posluju isključivo na užim, regio-nalnim tržištima. Također, mjere koje su za otklanjanje negativnih učinaka kon-centracije na tržištu pred-ložili podnositelji koncen-tracije, Agencija je ocijenila nedostatnima. Uz to, više od 20 poduzetnika i intere-snih udruženja, Agenciji je dostavilo svoje negativno mišljenje vezano uz mo-gućnost njezine provedbe. S obzirom da nije došlo do realizacije koncentracije, u AZTN-u kažu kako je za očekivati da nema ni for-malnih promjena na tržištu u odnosu na stanje prije prijave koncentracije te da su tržišni udjeli sudionika ostali isti. “Primjerice, s ob-zirom na broj od nešto više od 1.200 specijaliziranih prodavaonica na teritoriju RH, tržišni udio Tiska se kreće između 65 i 75%, dok nešto više od 350 prodava-onica iNovina predstavlja

između 15 i 25% udjela na mjerodavnom tržištu. Riječ je o jedina dva tržišna tak-maca na nacionalnoj razini. Ostali posluju na regional-noj razini te njihovi udjeli, ukoliko ih promatramo na nacionalnoj razini, ne prelaze 10%”, navode iz AZTN-a.

KONCENTRACIJA U BIHPored ove namjere kon-centracije, zanimljivo je istaknuti kako su iNovine dominantan igrač i na tržištu kioska u susjednoj Bosni i Hercegovini putem

svog povezanog društva Opresa d.d. Sarajevo. Prošla godina je i na tom tržištu u maloprodajnom segmentu kioska bila dinamična jer je, slično kao i u Hrvatskoj, Konkurencijsko vijeće BiH odlučivalo o prijavi kon-centracije tvrtke Opresa (iNovine) s tvrtkama Du-hanpromet Sarajevo, Riva Tuzla, Riva Brčko i Riva Company Doboj. Konku-rencijsko vijeće je krajem rujna 2013. zaprimilo Pri-javu namjere koncentracije po kojoj navedene tvrtke namjeravaju osnovati novi gospodarski subjekt. Kon-kurencijsko vijeće je ocije-nilo da bi provođenje ove koncentracije moglo imati

za posljedicu negativne učinke koji mogu značajno narušavati konkurenciju na mjerodavnom tržištu u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine te je tijekom studenog po-krenulo postupak ocjene koncentracije. Prema pi-sanjima lokalnih medija, brojni poduzetnici koji se bave ovim područjem ma-loprodaje na području BiH su nakon pokretanja ocjene izrazili svoju zabrinutost zato što bi ove kompanije, ukoliko bi uspješno završile proces koncentracije, ima-

le kontrolu nad tržištem i vjerojatno monopolski položaj, što bi im dalo mo-gućnost da

određuju marže po svojoj volji jer ne bi imale kon-kurencije. Inače, potkraj 2013. godine iNovine su na bosanskohercegovačkom tržištu imale 266 kioska, Duhanpromet 99, koliko su zajedno imale i tri Rive. Međutim, Opresa je sredi-nom travnja 2014. godine obavijestila Konkurencijsko vijeće o povlačenju Prijave, odnosno o odustajanju od provođenja koncentracije te je vijeće početkom svibnja izdalo rješenje o obustavi postupka pokrenutog po Prijavi koncentracije. Na taj način je zasad zaključena priča o stvaranju jednog dominantnog lanca kioska na području BiH.

Izvor: Nielson

UTAKMICA između dva igrača

40 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Kiosci

Tvrtka iNovine utemeljena je 2008. godine spajanjem tvrtki Duhan Zagreb i Duhan Rijeka, te baštini njihovu dugogodišnju

tradiciju maloprodajnog poslovanja (Duhan Zagreb osnovan je 1948., a Duhan Rijeka 1949. godine). iNovine su članica Adris grupe koja je većinski

vlasnik s 88,8% udjela u vlasništvu. Ostatak vlasničkog udjela imaju manjinski dioničari s manje od 3% pojedinačnih udjela u vlasništvu. Ma-loprodajna mreža iNovina ima naci-onalnu prisutnost, sastoji se od 350 prodajnih mjesta, a najveća pokrive-nost je u središnjoj Hrvatskoj te Istri i Primorju. Tvrtka ukupno zapošljava oko 800 djelatnika, od čega je manje od 5% zaposleno u upravi i stručnim službama, a najveći broj zaposlenih je na prodajnim mjestima i u logistici maloprodaje. “Kada govorimo o tipu prodajnih mjesta kojima upravljamo, ne razmišljamo o kioscima, nego o malim prodajnim formatima na fre-kventnim lokacijama. Primjerice, go-tovo trećinu naše mreže čine lokali, a prisutni smo i u trgovačkim centrima. U tom kontekstu primarna konku-rencija su nam prodajna mjesta koja omogućavaju brzu kupnju u blizini naših lokacija, a sekundarna konku-

rencija svi maloprodajni formati i alternativni kanali distribucije proi-zvoda iz našeg asortimana”, navode iz iNovina.U tvrtki se žale kako već duže vrijeme svjedočimo padu tržišta tiskovina, što rezultira i padom udjela prodaje tih proizvoda u ukupnom prometu. “No, kategoriju tiskovina i dalje smatramo strateškom jer vjerujemo da tiskani mediji imaju i šire društveno znače-nje te stoga nastojimo biti podrška njihovoj održivosti i razvoju. Tako smo, primjerice, angažirani u aktiv-nom nuđenju tiskovina potrošačima te osiguravanju najboljih pozicija za izlaganje. Kako bismo u svijesti naših zaposlenika, partnera i kupaca na-glasili značaj tiskovina, trajno smo ih utkali u naš identitet odabirom imena iNovine”, ističu iz tvrtke.Dodaju pritom kako na svojim pro-dajnim mjestima nude stalno nove usluge koje žele učiniti dostupnijima i povoljnijima. Tako kupci na prodaj-nim mjestima iNovina mogu obaviti povoljno plaćanje računa, nadoplatu vrijednosnih karata, igrati lutrijske igre i slično. O lanjskim poslovnim re-zultatima kažu kako veliki angažman u uvođenju novih proizvoda i usluga u 2013. godini nije bio dostatan da kompenzira značajan pad tržišta ti-skovina, duhana i e-bonova. Tako je ukupan promet iNovina lani iznosio 589 milijuna kuna. Iako su provedene dodatne mjere štednje i smanjeni troš-kovi, kažu u tvrtki, ostvaren je gubitak u visini 5,8 milijuna kuna.

iNOVINE

Najviše prodajnih mjesta iNovine imaju u središnjoj Hrvatskoj, Istri i Primorju

Naziv tvrtke: iNovine d.d.

Godina osnutka: 2008.

Direktor društva: Sanja Vučina

Adresa sjedišta: Draškovićeva 27, 10000 Zagreb

Broj prodajnih mjesta: 350

Broj zaposlenih: 800

ANKETA

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o navikama kupnje na kioscima provedeno je tijekom

svibnja na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Rezultati su pokazali da tiskovine i cigarete i dalje predstavljaju glavne razloge za kupnju na kiosku, da više od dvije trećine anketiranih kupuju određene proizvode na kiosku, no i da je jako malo onih koji u ovim prodavaonicama

svakodnevno kupuju. Naime, kada je riječ o frekvenciji kupnje na kioscima, malo je onih koji svakodnevno kupuju u ovim formatima - njih je samo 7,8%. Rijetko ili nikad su odgovori koji dominiraju s tim da je čak 31,8% onih koji kažu da nikad ne kupuju na kiosku a da to čine rijetko ističe pak 27,5% ispitanika. Da kupuju nekoliko puta tjedno navodi kao svoj odgovor 12,3% sudionika ankete, dok je onih koji to čine barem jednom tjedno 10,5% a nekoliko puta mjesečno 10,3%. Tiskovine su najčešći proizvod koji se kupuje na kiosku s obzirom na to da ih 39,2%

Na kiosk po novine i duhan

41Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Prvi pisani tragovi o nastanku Tiska sežu u daleku 1946. kada je 1. srpnja te godine osnovano javno trgovačko društvo “Narod-

na štampa” koje organizira prodajnu mrežu i prodaju novina. U narednim godinama razvijale su se nove organi-zacijske jedinice za unapređivanje pro-daje. Primjenom Zakona o udruženom radu te jedinice dobivaju poslovnu samostalnost pa se 1972. često uzima kao godina osnivanja Društva. Tvrtka

Tisak osniva se 1990. a nastaje izdva-janjem bivšeg OOUR-a, dok je 1994. Tisak registriran kao dioničko društvo. Važna prekretnica je 2007. godina kada je Tisak postao član Agrokor koncer-na, što je označilo početak moderni-zacije i snažnog razvoja. Jedan od tada postavljenih ciljeva bio je provođenje informatizacije i modernizacije svih kioska. Uspješno uvođenje PC kasa na sve kioske Tisak smatra jednim od svojih većih informatičkih dostignuća, čime je stvoren preduvjet za daljnji razvoj novih projekata. U kolovozu 2012. Tisak je preselio zgradu uprave i distributivni centar na novu adresu na zagrebačkom Žitnjaku. Poslovanje se odvija u sve četiri regije – Istok, Zapad, Sjever i Jug. Dva centralna skladišta nalaze se

u Zagrebu i Splitu, a poslovnice u svim većim hrvatskim gradovima. U poslovnicama, prodajnim mjestima, skladištima, distributivnom centru i upravnoj zgradi zaposleno je uku-pno 4.176 osoba. Glavno poslovanje Tiska i dalje se temelji na distribuciji i prodaji tiskovina, prepaid bonova i duhanskih proizvoda. “Uz sve brži tempo života i rastuće potrebe kupa-ca Tisak uspješno osmišljava i uvodi nove korisne usluge koje uvelike olakšavaju svakodnevicu kupaca. Kao primjer svakako bismo naveli uslugu slanja paketa s kioska na kiosk – Ti-sak paket, zatim podizanje gotovine – Cash Advance, nadopunu ZET kartica, kupnju ulaznica za različite koncerte i događanja, igranje srećki i listića Hrvatske lutrije, plaćanje režija te razvijanje fotografija”, pojašnjava direktor marketinga Josip Grgić. Udio prodaje tiskovina u ukupnom pro-metu se smanjuje sukladno laganom trendu smanjenja tržišta tiskovina u Hrvatskoj. Sve veći udio u prodaji za-uzimaju potrošačka roba i usluge, no tiskovine u tvrtki i dalje smatraju vrlo važnom kategorijom koju podržavaju kroz redovne promotivne akcije i su-radnje s izdavačima. U 2013. godini Tisak je ostvario prihod nešto iznad 3 milijarde kuna i neto dobit od 18,7 milijuna kuna. Iz tvrtke ističu kako sustavnim razvojem dodatnih usluga, poput Tisak Paketa, plaćanja računa, podizanja gotovine, prodaje ulaznica, otkupa starog papira i sl., uspijevaju ublažiti negativne trendove.

TISAK

Razvojem dodatnih usluga u Tisku su uspjeli ublažiti pad prodaje

Naziv tvrtke: TISAK d.d.

Godina osnutka: 1972.

Direktor društva: Dražen Kocijan

Adresa sjedišta: Slavonska avenija 11a, 10000

Zagreb

Broj prodajnih mjesta: 1.168

Broj zaposlenih: 4.176

ispitanika navodi kao proizvod koji kupuju u ovom kanalu maloprodaje. Zatim slijede cigarete koje na kiosku kupuje 25,3% ispitanika, bonove za mobitel njih ističe 10,6%, zatim s identičnim udjelom od 10,6% dolaze slatkiši (žvake, bomboni, čokoladice), karte za prijevoz 6,2% te piće 1,8%. Kao što znamo, kiosci su u posljednje vrijeme počeli uvoditi brojne dodatne usluge kao što su, primjerice, podizanje novca, slanje paketa, kupovina ulaznica, igara na sreću i sl. Da su korisnici ovakvih dodatnih usluga ističe 27,8% anketiranih građana, dok 72,2% ispitanika u uzorku

ne koriste ovakvu vrstu dodatnih usluga. Ako pogledamo glavnu kategoriju kioska, a to su novine i časopisi, zanimljivi su i podaci o kupnji ovih proizvoda. Dnevne novine na kiosku nikad ne kupuje čak 42,5% ispitanika, a da to čini rijetko kaže njih 25,6%. Barem jednom tjedno dnevne novine kupuje jedna petina (20,9%) anketiranih građana, a svakodnevno njih tek 11%. Kod časopisa/magazina, situacija je još poraznija. Da ih nikad ne kupuje ističe 59,7% ispitanika, a da to čini rijetko kaže njih 19,8%. Ponekad ih kupuje 19%, a redovito samo 1,5% anketiranih građana.

42 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Strateško planiranje

Trgovinska djelatnost kod nas je odličan primjer tržišne dinami-ke, inventivne težnje za opstan-kom i razvojem te znakovitog in-

ternacionaliziranog suparništva među konkurentima. Jedni maloprodavači otvaraju nove objekte (Supernova Zagreb), drugi se polako “vraćaju u meč” (Pevec), dok treći gase poslova-nje u Hrvatskoj (Baumax, OMV, Bri-costore). Jedan od razloga zašto se to događa jest i način kako menadžment upravlja promjenama u trgovinskim organizacijama. Spomenimo da istra-živanja znanstvenika i konzultanata te iskustva iz prakse pokazuju kako 67-80% pokušaja uvođenja manjih ili većih promjena ne uspije, tj. ne ostvari željene ishode.Mnogi menadžeri, naime, shvate po-trebu, odaberu trenutak i pokušaju uvesti promjene, ali bez očekivanog rezultata ili koristi. Iako je potreba za promjenom obično vrlo jasna, ono što valja mijenjati često nije tako ja-sno (ovo je posebno indikativno za male trgovce-obrtnike!). Kako kreirati

učinkoviti proces promjene je još teže pitanje. Sukladno uzrečici “mijenjaj ili propadni”, mnoge su trgovinske organizacije poduzimale promjene, ali su svejedno ugrozile opstanak ili do-živjele krah. To se, primjerice, odnosi na HGspot, one2play ili Dionu koja u okviru konsolidacije upravo provodi radikalni downsizing.

Prilagodba novim okolnostima impli-cira poslovnu promjenu, ali promjena ne mora uvijek implicirati prilagodbu! Drugim riječima, da bi se prilagodili, trebamo promjenu, ali to mora biti praktički primjenjiva, a ne bilo kakva promjena! Priroda odgovora (reak-cije) tijekom provedbe je temeljno pitanje. Imperativ promjene je jedna stvar, odabir odgovora druga, emocije i realnosti koje promjena donosi su

treća, a odnos između organizacijske promjene i uspješnosti ishoda sasvim četvrta stvar.

MODEL PROVEDBEOsmišljavanje poslovne promjene je zahtjevna i teško predvidiva zadaća u kojoj će se slijepo držanje teorijskih savjeta “5, 6 ili 7 koraka do željenog ishoda”, u praksi pokazati kao potpuno neproduktivno. Provoditelji najčešće promatraju organizacijske promje-ne kroz prizmu odgovora na pitanje KAKO, odnosno kojim modelom doći do željenog ishoda (bilo koje promjene!). Međutim, prema modelu po kojemu kao konzultant radim na seminarima za menadžere, ta bi dilema trebala rukovodstvu biti na posljed-njem mjestu! Prije odluke o odabiru pristupa provedbi valja prethodno odgovoriti na pitanja: ŠTO, TKO i koji je KONTEKST? Ovaj model usmjerava menadžere da preispitaju svoje stavove o tome što valja postići, koliko brzo i kako pristupiti procesu implementacije. Brojne inicijative potpuno ignoriraju sve ove okolnosti. Ne može se seriozno promišljati o procesu promjene bez uzi-manja u obzir sadržaja, konteksta, sudi-onika, načina mogućeg otpora i drugih čimbenika relevantnih za uspjeh. Pita-nje kako i nema baš puno smisla ako se prethodno nije odgovorilo na pitanje što mijenjati. Integracija novopreuzete organizacije ili pojedinih prodajnih mjesta sadržavat će drukčije procesne zadaće od onih u reorganizaciji HRM-a ili uvođenju novih informacijsko-ko-munikacijskih tehnologija. Osim toga, ako se i znadu odgovori na pitanja što i kako, možda će se isti morati revidirati

nakon što se utvr-de odgovori na pitanja tko, kada, koliko brzo, pod kojim uvjetima i koji je kontekst za promjenu. Tome

slično, nije isto uvoditi promjenu u raz-doblju bez poslovnih poteškoća ili onda kada se bilježe negativni pokazatelji.

PRILAGOĐENI PRISTUPSve počinje od percipiranog strateškog ili poslovnog imperativa. Isprekidane crtice ukazuju kako ta veza nije uvijek jasna ni uočljiva, čak ni onima koji su promjenu pokrenuli. Strategija vođenja promjena zahtijeva pažljivo oblikovanu

PROMJENA na bolje

Prof.dr.sc Davor PerkovPerkov savjetovanje d.o.o.

Promjene u poslovanju su izuzetno kompleksne te ih ne treba podcjenjivati. Ne može se seriozno promišljati o procesu promjene bez uzimanja u obzir sadržaja, konteksta, sudionika, načina mogućeg otpora i drugih čimbenika relevantnih za uspjeh

Prilagodba novim okolnostima implicira poslovnu promjenu, ali promjena ne mora uvijek implicirati prilagodbu

43Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

kombinaciju poslovnih potreba i tre-nutnih situacijskih čimbenika. Na odlu-ku ŠTO mijenjati mogu se odraziti ra-zličita vlastita preduvjerenja, preferen-cije, sklonosti kao i duboko ukorijenje-ne potrebe poput onih za egom, moći ili uspjehom. Dok je kod nekih inicijativa povezanost promjene s poslovnom situ-acijom više nego očigledna, neke druge se promatraju kao birokratski apsurdi pa izazivaju dvojbu i pitanje: Zašto ova

promjena? Slično ovome, na odluku KAKO voditi promjenu mogu utjecati isti subjektivni činitelji. Primjerice, pri planiranju provedbe neki provoditelji teže suzdržljivosti, dok su drugi otvore-niji i komunikativniji. Neki su društve-no senzibilniji na implikacije promjena, drugi nisu. Ove personalne teorije će determinirati plan provedbe i slijedom toga početak promjene. Bijeli pravokutnici i strelice niže u sre-

dini prikazuju uobičajeni put promjene; vođe promjena odluče ŠTO žele učiniti, predlože više inačica KAKO to učiniti i potom iniciraju implementaciju. Popu-njena ovalna polja i strelice prikazuju sastavnice koje se obično zanemaruju u sličnim procesima. Upravo te sastavni-ce mogu pomoći u obrazlaganju zašto su neuspješni ishodi tako česti. Prema ovome se modelu prije kretanja u im-plementaciju sugerira razmotriti još ne-koliko pitanja. Što znamo o vođi koji je zadužen za ostvarenje ciljeva promjene?

Kakve su vještine, motivacija i moral onih od kojih se očekuje provedba? Koji će organizacijski čimbenici, događaji, okolnosti, sustavi, procesi i procedure olakšati a koji otežati naše napore? Što se pozitivno ili negativno događa u vanjskom okruženju?

NAJTEŽA JE PROVEDBAMože se zaključiti da je uobičajeni prebrzi skok prema implementaciji promjene uzaludan jer odabir načina (KAKO) ovisi o prethodnim određe-njima ŠTO, TKO i KONTEKST. Ako proces promjene prejednostavno za-počinje i završava s fokusom na način provedbe (KAKO) uz ignoriranje svih ostalih čimbenika, onda će mu za uspješan ishod nedostajati realnost i efektivnost. Čini se da u većini ne-uspješnih ishoda, problem nije bio u neshvaćanju potreba za promjenom od strane menadžmenta. Pravi razlog je bila organizacijska nesposobnost implementacije. Prema nedavnom istraživanju autora ovoga teksta, na uzorku od 50 hrvatskih menadžera, najučestaliji razlog neuspjeha proce-sa promjena jest nekompetentnost provoditelja promjene. To su oni menadžeri kojima nedostaju znanja, vještine, iskustvo, osobnost, orga-nizacijske sposobnosti, temeljitost, studioznost i povjerenje okoline. Ne-uspješan ishod promjene uvjerljivo je najučestaliji razlog za smjenu čelnih ljudi organizacije.

Najučestaliji razlog neuspjeha procesa promjena je nekompetentnost provoditelja promjene

67-80% pokušaja uvođenja promjena ne uspije

Osobna interpretacija:

ego, motivi, osobnost, vlastite

teorije

Percipirani strateški ili poslovni imperativi

ŠTO mislimo da treba mijenjati

KAKO ćemo provesti promjenu?

Preinači sastavnice situacije Provedi Preispitaj promjenu

Ključne sastavnice modela za promjene

TKO će voditi?

TKO će nas slijediti

Vanjski KONTEKST

Unutarnji KONTEKST

44 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Intervju

Puno je hrvatskih proizvođa-ča koji nude odlične proi-zvode i osobno vjerujem da bi se ta snaga trebala jače iskoristiti jer definitivno postoji tržište za hrvatske

proizvode u Europi, ističe Geyer.

Bipa posluje kao dio Rewe grupe. Mo-žete li nas upoznati s drogerijskim kon-ceptom na razini grupacije? U kojim sve zemljama Bipa posluje te koliko proda-vaonica ukupno ima na svim tržištima?Rewe grupa broji oko 330.000 zaposle-nih te uz promet od 50,6 milijardi eura čini jednu od najvećih maloprodajnih i turističkih kompanija u Europi. Bipa, kao članica Rewe grupe, posluje u dvi-je zemlje. U Austriji gdje imamo vise od 600 poslovnica i vodeću poziciju na tržištu te ovdje u Hrvatskoj gdje smo počeli s radom u 2007. i imamo 63 poslovnice trenutno. Drogerijski lanci su u proteklim godi-nama bili izrazito aktivni na hrvatskom tržištu. Unatoč krizi otvarane su nove poslovnice, proširivan asortiman te su poduzimane brojne marketinške akcije. Kako gledate na drogerijsko tržište u Hrvatskoj? Možemo li reći da je doseglo stanje zrelosti?U Bipi smatramo da stanje zrelosti još uvijek nije postignuto. Kada us-

poredimo hrvatsko tržište s austrij-skim, možemo vidjeti da je tržišni udio drogerija u Austriji veći od 40% u neprehrambenoj kategoriji, dok je u Hrvatskoj udio oko 33%. Sama ta razlika ukazuje na potencijal koji postoji u Hrvatskoj, a pored toga znamo da još uvijek postoje i kupci koji nikad nisu posjetili drogeriju. Upravo to bismo voljeli promijeniti konceptom koji nudimo.

Kakvo je poslovanje Bipe u kontekstu ovog vrlo dinamičnog tržišta? Od kada djelujete u Hrvatskoj, koliko poslovnica i zaposlenih imate, u kojim sve dijelovi-ma Hrvatske poslujete te imate li u pla-nu daljnje širenje svoje maloprodajne mreže?Kao što sam ranije spomenuo, u Hrvatskoj poslujemo od 2007. te imamo 63 poslovnice i vise od 300 zaposlenih. Ove godine ćemo otvori-ti još sedam poslovnica, prvenstveno u Zagrebu te na obali. To su također ključna područja za nas u sljedećih nekoliko godina.

Možete li otkriti kakvi su vam poslovni rezultati bili u 2013. godini? Koliko su iznosili poslovni prihodi, a koliko neto dobit po završetku godine?U 2013. smo prihodovali 248 mili-juna kuna, što je rast od 21,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Još uvijek smo u fazi razvoja tržišta te očekujemo da ćemo točku pokrića postići u naredne tri godine, ali to naravno ovisi o razvoju tržišta.

Programi vjernosti su u proteklih ne-koliko godina dobili na značaju zbog sve manje kupovne moći građana Hr-vatske. Kupci su sve oprezniji, kupuju na akcijama i gledaju ostvariti uštedu kadgod je to moguće. Kako je organizi-ran loyalty program Bipe, koliko člano-va broji te kakve benefite nudi svojim korisnicima?Bipa je izdala već više od pola mili-juna kartica. Naša najveća prednost je što možete uštedjeti stvarni no-vac. Za svakih potrošenih 50 kuna kupac štedi kunu te skupljeni iznos može iskoristiti kasnije. Uz to, naši BIPACard kupci uvijek imaju na raspolaganju više od 70 proizvoda po sniženim cijenama te dobivaju kupon s 15% popusta za rođendan. Osim svega nabrojanog, BIPACard kupci kontinuirano imaju posebne pogodnosti.

U Bipi otvorena vrata ZA HRVATSKE PROIZVODE

Općenito gledano, ništa ne govori protiv hrvatskih proizvoda na policama naših austrijskih trgovina, kaže Markus Geyer, član Uprave Bipa Hrvatska, te dodaje

kako već postoje pozitivni primjeri takve suradnje u jednom od Reweovih prehrambenih lanaca u Austriji

“Ove godine ćemo otvoriti još sedam poslovnica, prvenstveno u Zagrebu te na obali”

45Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

poslovnice Bipa ima u Hrvatskoj

Nedavno ste na svoje police uveli i novu ekološku marku bi good. Koliko pažnje posvećujete bio asortimanu u svojim prodavaonicama s obzirom na to da kupci sve više važnosti pridaju upravo zdravijim proizvodima i njihovom po-drijetlu?Naš fokus i najveća prednost je asor-timan u kategorijama ljepote i njege. U tim kategorijama uvijek nastojimo biti prvi u inovacijama i trendovima. Jedan od trendova, kako ste spome-nuli, su eko proizvodi. Mi smo prošli mjesec u ponudu uveli privatnu mar-ku “bi good”, jer smo htjeli svojim kupcima ponuditi odlične eko proi-zvode uz povoljnu cijenu. “bi good”

je proizveden s razgradivom amba-lažom te biorazgradivim sastojcima što pokazuje da zaista brinemo pri proizvodnji ekoloških proizvoda.

Kako ste zadovoljni sa svojom trgovač-kom markom općenito? Koliko linija privatne marke imate, u kojim sve kate-

gorijama te koliki dio prometa na go-dišnjoj razini realizirate prodajom ovih proizvoda?

Imamo širok raspon brendova privatne marke. Uz naše privatne marke Iq cosmetics, Look by BIPA te b.pretty unutar kategorije deko-rativne kozmetike, imamo i MY za osobnu njegu te Clever za čišćenje

kućanstva. Privatne marke kod nas čine oko 20 posto količinskog udjela u prodaji.

Kako ocjenjujete suradnju s hrvatskim dobavljačima? Možete li navesti koliki udio asortimana nabavljate u Hrvatskoj, a koliko iz drugih zemalja?

Zadovoljni smo suradnjom sa hrvat-skim dobavljačima. Što se tiče uvoza, jedino što uvozimo su proizvodi naših privatnih marki, ostalo nabav-ljamo od naših hrvatskih partnera. To su hrvatske kompanije poput Saponije, Labuda, Biokozmetike ili lokalni predstavnici internacional-nih dobavljača poput L’Oreala Paris, P&G-a, Henkela i drugih.

Postoji li mogućnost za poboljšanje suradnje s hrvatskim proizvođačima te ima li šanse da proizvodi iz Hrvatske preko vaše mreže dođu na police Bipe primjerice u Austriji?Uvijek postoji prostor za intenzivniju suradnju s hrvatskim proizvođačima, iako moram napomenuti da smo u posljednjim godinama zaista ojačali suradnju sa svim našim dobavljači-ma. To je posebno važno zato što je trenutna situacija izazovna za obje strane, industriju i maloprodaju, te zahtijeva zajedničke napore. Opće-nito gledano, ništa ne govori protiv hrvatskih proizvoda na policama naših austrijskih trgovina. Koliko je meni poznato, postoje pozitivni pri-mjeri takve suradnje, ne u Bipi, nego u jednom od naših prehrambenih lanaca u Austriji. Puno je hrvatskih proizvođača koji nude odlične pro-izvode i osobno vjerujem da bi se ta snaga trebala jače iskoristiti jer definitivno postoji tržište za hrvatske proizvode u Europi.

Imate li u planu u nadolazećim godina-ma iskorak na neka nova tržišta, pored Austrije i Hrvatske?Trenutno smo fokusirani na Austriju i Hrvatsku, posebice na Hrvatsku gdje nam je cilj ostvariti znatan rast kroz sljedećih pet godina. Kako bi-smo to i postigli morat ćemo ujedini-ti sva raspoloživa sredstva.

Ako se osvrnemo unatrag godinu dana, Hrvatska je članica Europske unije, je li to olakšalo poslovanje Bipe te na koji način?Svakako, uvoz privatne marke postao je znatno lakši i brži, ali to je samo jedan od kratkoročnih efekata koje smo imali u posljednjoj godini. U širem kontekstu vjerujemo da će kroz naredne godine članstvo u EU pridonijeti stabilnosti i ekonomskom rastu Hrvatske.

“U 2013. smo prihodovali 248 milijuna kuna, što je rast od 21,9% na godišnjoj razini”

Markus GeyerBipa Hrvatska

63

46 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Ljetna kozmetika

PROIZVODI koji ljeto znače

Ljeto je lijepo, ali vrućine sa sobom nose i potrebu za češćim korištenjem kozmetike pa smo stoga odlučili baciti pogled na situaciju u tri noseće kategorije ljetne kozmetike

PROIZVODI ZA NJEGU TIJELA

svibanj 2013. - travanj 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 litara) 1.128,5 -1,6

Vrijednosna prodaja (1000 kn) 132.160 -3,2

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

17

61

11

6

1

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

svibanj 2013. - travanj 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

4

Izvor: Nielsen

Ovi proizvodi namijenjeni su hranjenju, zaštiti ili vlaženju kože tijela. Mogu biti u obliku krema,

losiona, gelova itd. Proizvodi za njegu i učvršćivanje tijela također su uključeni u ovu kategoriju. Ovdje ne spadaju: kreme za lice, anti-celulitne kreme, sredstva za tuširanje, puderi za tijelo, kreme za depilaciju, pilinzi za tijelo, sredstva za njegu stopala (isključi-vo), 2 in 1 gel za tuširanje s kremom, dječje kreme, sredstva za sunčanje, sredstva za samotamnjenje osim ako im je osnovna namjena njega i hidrataci-ja. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea, Atrix), Eveline Cosmetics (Eveline), L’Oreal (Garnier), Uni-lever (Dove) te trgovačke robne marke koje same nose 30% količinske prodaje. U zadnjih godinu dana kategorija proizvoda za njegu tijela ostvarila je negativan prodajni rezultat. Količinska prodaja smanjena je pritom za 1,6% uz ukupno prodanih 1.128.500 litara, dok je vrijednosna prodaja pala za 3,2% na 132.160.000 kuna.

Podjela prema namjenisvibanj 2013. - travanj 2014.Sredstva za njegu tijela

61,5%Univerzalna sredstva

Sredstva za njegu 25,8%

12,8%

Podjela prema tipusvibanj 2013. - travanj 2014.Krema

46,3%Mlijeko

Losion

Ulje

Gel

Ostalo

24,2%

18,4%

1,1%

0,7%

9,3%

PROIZVODI ZA NJEGU TIJELA

U sklopu ljetne koz-metike analizirali smo tri katego-rije: proizvodi za

njegu tijela, proizvodi za depilaciju i gelovi za tuširanje. Prema po-dacima o prodaji, koji ne obuhvaćaju Cash&-Carry, ljekarne ni dis-kontne trgovine (Lidl), ove tri kategorije su u periodu svibanj 2013. -

travanj 2014. kumulativ-no ostvarile količinsku prodaju od 3,9 milijuna litara, dok je vrijednosna prodaja istodobno izno-sila 286,3 milijuna kuna. Pritom su jedino gelovi za tuširanje u promatra-nih 12 mjeseci ostvarili rast prodaje prema oba parametra, dok su pro-izvodi za njegu tijela i proizvodi za depilaciju

ostvarili negativan re-zultat u usporedbi s ra-nijih 12 mjeseci. Glavni kanal prodaje za sve tri kategorije su drogerije koje dominiraju nad svim ostalim tipovima prodajnih mjesta. Trgo-vačke marke su značajan izazivač za brendove te zauzimaju i do 30% udjela u prodaji pojedi-nih kategorija.

47Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Ovi proizvodi su namijenjeni za uklanjanje dlačica, a mogu biti u obliku kreme, gela,

pjene te voska i meda. U kategoriju ne spadaju sredstva za brijanje, britvice te električni depilatori. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Biokozmetika (Čupko),

Naturale Use (Luxepil), Reckitt Benckiser (Veet) te trgovačke robne marke koje zauzimaju 19%

količinske prodaje kategorije. I ova kategorija je u zadnjih godinu dana ostvarila pad pro-

daje. Pritom je vrijednosna prodaja iznosila 20.530.400 kuna, što je 5,3% manje nego u prethodnih 12 mjeseci, dok je količinska prodaja zabilježila manji pad od 1,8% s ukupno prodanih 104.200 litara. Trake su najpopularniji tip proizvoda za depilaci-ju sa 60% udjela. Slijede kreme s 25,6% i vosak s 9,3% udjela.

GELOVI ZA TUŠIRANJE

svibanj 2013. - travanj 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 litara) 2.672,5 6,3

Vrijednosna prodaja (1000 kn) 133.636,1 2,2

PROIZVODI ZA DEPILACIJU

svibanj 2013. - travanj 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 litara) 104.2 -1,8

Vrijednosna prodaja (1000 kn) 20.530,4 -5.3

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

22

44

17

9

2

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

svibanj 2013. - travanj 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

6

Izvor: Nielsen

Kategorija uklju-čuje proizvode za

tuširanje bilo u kremi, gelu ili tekućini. Vodeći proizvođači u kategoriji gelova za tuširanje su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea), Colgate-Palmolive (Palmolive), Henkel (Fa, Schauma), Procter&-Gamble (Old Spice), Unilever (Axe, Dove,

Radox) te trgovačke robne marke koje imaju 20% količinske prodaje. Za razliku od prethod-ne dvije kategorije, gelovi za tuširanje su u posljednjih 12 mjeseci ostvarili rast. Tako je količinska prodaja uve-ćana za značajnih 6,3% s ukupno prodanih 2.672.500 litara, dok je vrijednosna prodaja pratila pozitivan trend

s povećanjem od 2,2% i ukupno ostvarenih 133.636.100 kuna. Pre-ma namjeni, univerzalni gelovi za tuširanje su uvjerljivo naprijed sa 67,1% udjela u katego-riji. Gelovi za muškarce, pak, imaju 27,2%, a gelovi za djecu 5,7% udjela.

Analizu pripremila:Milanka Ćorić

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

9

80

82X

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

svibanj 2013. - travanj 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

X

Izvor: Nielsen

Podjela prema tipusvibanj 2013. - travanj 2014.Trake

60%Kreme

Vosak

Ostalo

25,6%

9,3%

5%

PROIZVODI ZA DEPILACIJU

Podjela prema namjenisvibanj 2013. - travanj 2014.Univerzalni

67,1%Za muškarce

Za djecu27,2%

5,7%

Podjela prema veličini pakiranja svibanj 2013. - travanj 2014.201 ml - 250 ml

53,6%više od 250 ml

do 250 ml43,6%

2,7%

GELOVI ZA TUŠIRANJE

48 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Gelovi za tuširanje

Od njegovane i meke kože, svježine nakon tuširanja i stimulacije naših osjetila pa sve do podizanja energije i raspoloženja, sve

su to zahtjevi koje postavljamo pred gelove za tuširanje

Gel za tuširanje je za-pravo vrsta tekućeg sapuna koji koristimo za čišćenje cijeloga

tijela. Smatramo ga proi-zvodom modernog svijeta i tehnologije. Prvi tekući sa-pun pojavio se tek sredinom 19. stoljeća. Odmah je ste-kao veliku popularnost što je potaklo, uz napredak mo-derne kemije, razvoj tekućeg gela za tuširanje. Njegova je prvotna funkcija bila ubrza-vanje i olakšavanje tuširanja te manja štetnost za kožu od sapuna. Kako se u modernoj civilizaciji svakodnevno tuširanje podrazumijeva, gel za tuširanje brzo je zauzeo svoje mjesto u našim ku-paonicama. Štoviše, toliko je napredovao da ga danas možemo pronaći u bezbroj varijacija. Više ga ne povezu-jemo samo s čišćenjem tijela, već nam u reklamama nude razne dodatne pogod-nosti gela za tu-

širanje. Od njegovane i meke kože, svježine nakon tušira-nja, stimulacije naših osjeti-la, intenzivnog doživljaja pa sve do podizanja energije i raspoloženja. Teško da mo-žemo zamisliti svoj dan bez upotrebe ovog proizvoda, pogotovo dolaskom ljeta i sve toplijih dana.

NEZAOBILAZNI PROIZVODIUpravo zbog toga u okviru BRANDpuls istraživanja pratimo marketinške poka-zatelje za kategoriju gelova za tuširanje. Osim korištenja kategorije BRANDpuls ana-lizira i marketinške poka-zatelje za brendove unutar kategorije, demografiju i životni stil potrošača te njihove kupovne i medijske navike. Svi ovi podaci važni su za praćenje brenda i rano uočavanje prilika i problema na tržištu. Podaci korišteni u

analizi prikazuju najnovije podatke pri-

ku-

pljene tijekom ožujka i trav-nja 2014. godine. BRANDpuls istraživanje pokazuje da čak 94% popu-lacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine koristi gelove za tuširanje. Trend korište-nja kategorije stabilan je od 2011. godine i nije se značaj-no mijenjao. Heavy korisni-ka gelova za tuširanje (onih koji ih koriste jednom ili više puta dnevno) u populaciji imamo 53%. Medium kori-snika koji gelove za tuširanje koriste 4-6 puta tjedno je

23%, dok je light korisnika, odnosno onih koji koriste gelove za tuširanje 2-3 puta tjedno ili rjeđe, ukupno 18%. Na kraju, imamo 6% onih koji ne koriste gelove za tuširanje. Heavy korisnike gelova za tuširanje nalazimo

nešto učestalije u mlađoj populaciji od 15 do

29 godina, a najmanje u populaciji od 60 do 64 godi-ne. Heavy korisnici su nešto češće neoženjeni/neudane. Što se tiče učestalosti kori-štenja kategorije u susjednoj

Sloveniji, po-stotak korisni-ka kategorije ne razlikuje se značajno od onoga kod nas i iznosi

92%. Za razliku od toga u Srbiji nalazimo nešto manji broj korisnika ove kategorije, njih 78%, te jednako toliko u Makedoniji. Polovina heavy korisnika u Hrvatskoj voli eksperimentirati s mirisima gelova za tuširanje, 45% ih preferira gelove koji stvaraju

Trend korištenja kategorije stabilan je od 2011. godine i nije se značajno mijenjao

NOVI ZAHTJEVIza novo vrijeme

49Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

više pjene, a za 39% njih je bitniji osjećaj opuštenosti nakon tuširanja od samog higijenskog efekta tuširanja. Za 52% heavy korisnika marka gela za tuširanje koju kupuju je jako bitna. Isto je bitno za 40% medium kori-snika, dok je za samo 27% light korisnika marka gela za tuširanje jako bitna.

PETOBOJ BRENDOVAOsvrnimo se na razinu ko-rištenja (“usage”) brendova, što je marketinški indikator koji najbolje govori o vi-talnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za pro-cjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. U kate-goriji gelova za tuširanje

vodeći brend je Nivea. Njega koristi 44% potrošača u dobi od 15 do 64 godine, što se promatrano na ciljnoj skupini korisnika kategorije dodatno penje na 47% po-trošača koji koriste Niveu. Odmah iza vodećeg brenda nalazi se Dove koji koristi 35% populacije. Među top 5 brendova po učestalosti korištenja također se nalaze Palmolive, Fa i Axe.U odnosu na 2013. godinu pozicija vodeća tri brenda nije se mijenjala, štoviše, od samog početka praćenja ka-tegorije, 2007. godine, Nivea, Palmolive i Dove drže vo-deće pozicije ove kategorije. Nivea

i Dove također su vodeći brendovi u Srbiji i Makedo-niji, dok u Sloveniji čelnu poziciju drže Nivea i Fa.Kombinacijom svih najvaž-nijih marketinških pokazate-lja, uzetih s potrošačke razi-ne, (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.) dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje uspo-redbu brendova na tržištu - BRANDscore. BRANDscore tako uspoređuje brendove unutar kategorije gelova za tuširanje i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cje-lokupnog uspjeha brenda na tržištu je osobito vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marke-tinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti pra-va slika stanja na tržištu. Pre-ma BRANDscore-u Nivea i Dove su trenutačno vodeći brendovi u Hrvatskoj u ka-tegoriji gelova za tuširanje, a slijedi ih Pal-

molive, Fa i Axe. BRANDs-core uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potro-šača prema brendu te daje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu. Danas su gelovi za tuširanje puno više od sapuna za čišćenje tijela. Od njih očekujemo puno toga. Moraju pridonijeti tome da tuširanje bude brzo i funkcionalno, a jednako tako osvježavajuće, mirisno i njegujuće. Gel za tuširanje je danas više od jednog pro-izvoda, on je i šampon za kosu, regenerator za tijelo, krema za brijanje… Što će još postati u budućnosti ostaje nam za vidjeti.

Pozicija brendova prema BRANDscore-u

Brend BRANDscore

Nivea 61

Dove 55

Palmolive 50

populacije Hrvatske koristi gelove za tuširanje94%

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

Optimal Nivea

49,4%

46,7%

75,2%

58,1%

82,2%

93%

76%

44%

33%

16%

7,6%

Dove

59,9%

52%

71,5%

53%

74,6%

90%

67%

35%

25%

15%

7,8%

Palmolive

55,1%

34,2%

66,6%

54,9%

74,2%

86%

64%

35%

23%

13%

4,3%

52%

59,9%

75,2%

58,1%

82,2%

93%

76%

44%

33%

20%

10%

Index snage brenda

Jelena Jakšić Product Manager, Ipsos Puls

50 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Category management

Kada govorimo o upravljanju kategorijom, onda je jasno da voditelj kategorije mora ići u smjeru standardizacije asorti-

mana i poslovnih procesa, pronalaziti inovativne proizvode, slijediti trendo-ve i stvarati novu vrijednost. Inputa je, koje treba upotrijebiti, na tome putu jako puno, no najznačajniji je onaj koji može utjecati na sveukupan ishod uspješnosti kategorije. Nedavno su trgovci, zbog trenda povećanja broja kategorija, počeli upravljanje kate-gorijama prepuštati svojim vodećim proizvođačima te se oni u praksi često nazivaju “kapetanom kategorije”. Do-bavljači ili proizvođači imaju “blizak kontakt s kupcem”, jer u svojoj branši kontinuirano istražuju tržište, kretanje trendova, prate i bore se s inovacijama konkurencije. Upravo ta širina poda-taka, koju dobavljač mora imati kako

bi održao i jačao svoju poziciju na tržištu, izuzetno je vrijedna informa-cija za trgovce koji se nemaju vremena baviti opsežnim istraživanjima za tako veliki broj kategorija koje svaki od njih ima u svom asortimanu. Tko bi tre-bao biti kapetan kategorije? On može

biti najveći dobavljač u kategoriji, ali može biti i manji dobavljač u katego-riji koji ima ideju, mogućnost brzine promjene, prilagodbe i implementacije procesa. Zapravo je “kapetan katego-rije” partner trgovcu kojega izdvaja poseban odnos u odnosu na ostale dobavljače unutar kategorije i to po jačini brenda, po udjelu u kategoriji, inovativnosti, atraktivnost promocija, znanjima o in store aktivnostima i mogućnostima ulaganja u zajedničke projekte. Na primjer, Carrefour je pri upravljanju kategorijom oralne higije-ne dao ključnu ulogu Colgateu.

ULOGA SAVJETNIKAZa trgovca “kapetan kategorije” u svakome slučaju zbog svojeg znanja o kapacitetu i potencijalima tržišta igra značajnu ulogu. “Kapetan kategorije” ima ulogu savjetnika i davatelja podrš-ke trgovcu te pružatelja informacija s aspekta načina funkcioniranja cjelo-kupnog lanca vrijednosti od proizvod-nje do prodaje proizvoda. “Kapetan kategorije” doprinosi unaprjeđenju prezentacije proizvoda na prodajnom mjestu, novom i kreativnom načinu izlaganja, novim idejama za cross marketing, načinima označavanja i privlačenja pažnje kupaca, a kreirajući in store aktivnosti potiče i direktnu komunikaciju s kupcima. On potiče i druge dobavljače unutar kategorije da budu proaktivni, što opet doprinosi razvoju cjelokupne kategorije. S druge

strane, dobavljač ima priliku kroz rad s trgovcem dobiti informacije teme-ljem kojih kreira strategiju i taktike daljnjega razvoja svojega brenda, pro-daje proizvoda iz postojećeg asortima-na, ali i razvoja novih proizvoda. Do takvih podataka dobavljač inače može doći samo provođenjem dugotrajnih i skupih istraživanja. Budući da se trži-šte jako brzo mijenja i trgovci i dobav-ljači trebaju brze informacije kako bi što prije inovativnostima odgovorili željama svojih kupaca.

PRITISAK NA TRGOVCAS obzirom na to da se radi o vrlo uskoj suradnji između trgovca i dobavlja-

KAPETANI kategorijeZbog trenda povećanja broja kategorija trgovci su počeli upravljanje kategorijama prepuštati vodećim proizvođačima te se oni u praksi često nazivaju “kapetanom kategorije”

Budući da se tržište jako brzo mijenja i trgovci i dobavljači trebaju brze informacije

51Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

ča, uvijek ostaje pitanje i održavanja realnosti i rješavanja problema su-koba interesa sudionika u kategoriji. Naime, broj proizvoda u industriji robe široke potrošnje u zadnjih je dvadesetak godina porastao pet puta više nego prostor na policama. Ne-dostatci se očituju u tome što dobav-ljači, radi ostvarivanja svojih koristi, često rade dodatni pritisak na trgovca želeći smanjiti širinu pozicija svojih konkurenata kao i prodaju njihovih artikala. Trgovci bi isključivom foku-siranošću na samo jednog dobavljača kategoriju oslabili. Naime, time bi smanjili svoju moć pregovaranja i mogućnost diferencijacije u odnosu

na druge trgovce koji bi imali veću širinu i različitost asortimana, a time i svoju tržišnu konkurentnost. Tako-đer, ukoliko dobavljač svoja iskustva ili iskustva “najbolje prakse” drugih dobavljača s drugih i stranih tržišta u potpunosti pokuša preslikati na do-maće tržište, ne vodeći pritom računa o specifičnostima tog tržišta, može trgovcu uzrokovati gubitak ravnoteže unutar category management procesa. Trgovci uvijek moraju upravljati kate-gorijom vodeći brigu o pokretačima kategorije, ali i usputnim, sezonskim i ostalim kategorijama. Oni moraju sukladno svojim strategijama odrediti maloprodajne cijene, udjele brandova,

udjele svojih privatnih marki i proi-zvoda ostalih dobavljača, rukovodeći se potrebama i željama svojih kupaca.

NUŽNOST SURADNJEZajednički projekti trgovaca i dobav-ljača danas su nužni. Zašto? Naža-lost, svjedoci smo smanjivanju broja dobavljača i to prvenstveno naših hrvatskih proizvođača, koji su izgubili bitku s likvidnošću, zatvorili svoje pogone i otpustili radnike te se time još više smanjio broj potencijalnih potrošača. Trgovci nadoknađuju mar-že stišćući i tražeći dodatne uvjete od dobavljača. Dobavljači time dolaze na marginu profitabilnosti i ne odlučuju se za ulaganje u inovacije. Na taj način

ne doprinose niti svome razvoju niti razvoju trgovca. Zajednički projekti jesu ulaganja dobavljača i trgovca čiji je rezultat zadovoljan kupac. Kupac zna što želi te danas, iako troši manje, on i od trgovca i od dobavljača želi sve više. Kupac će to ulaganje prepo-znati kroz odabir mjesta koje najviše odgovara njegovim potrebama. Za uspješno vođenje kategorije bitna je usmjerenost na kupca. Zajednički projekti su zahtjevni procesi koje trgovci moraju kontinuirano osmi-šljavati i dogovarati sa svim dobavlja-čima bez obzira na njihovu veličinu ili udio u prometu, što naravno nije jednostavno. Uz sve probleme koje je donijela nepovoljna ekonomska kli-ma, nikada nije bilo više prostora za kreativnost, međusobno podržavanje i poticanje trgovaca i dobavljača u cilju njihova rasta i razvoja te stvaranja lojalnih potrošača. Stoga razumijeva-nje kategorije, posvećenost kategoriji i korištenje najboljih taktika koje će se primjenjivati u procesu upravljanja kategorijom, uz znanja i iskustva “ka-petana kategorije”, prava su kombina-cija za međusobnu uspješnu suradnju iz koje svaki od sudionika može izaći kao pobjednik.

broj proizvoda porastao je puta više nego prostor na policama5

Jasmina Marić Cvijetinovićstruč.spec.comm.

Draženka Ćosićuniv.spec.oec.

Za uspješno vođenje kategorije bitna je usmjerenost na kupca

52 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Školska oprema

Hrvatska umnogome slijedi svjetske trendove u segmentu školske opreme. Jedino što svakako treba urediti su pravovremeno komuniciranje kampanja te jača prisutnost

tehnologije u procesu školovanja

Školska godina je napo-kon završila i konačno počinje vrijeme uži-vanja za školarce koji

čitavu godinu strpljivo če-kaju ljetni raspust kako bi se odmorili i pripremili za

nove izazove. No, za trgovce, proizvođače školske opreme i pribora te distributere školska sezona tek počinje. Naime, iako će većina školaraca isko-ristiti slobodno vrijeme za uživanje u ljetu, bezbrižnoj igri i zabavi, trgovci mjese-cima unaprijed osmišljavaju marketinške kampanje za pri-vlačenje kupaca u svoje pro-davaonice te već sada pune svoje police školskim asor-timanom. To i ne čudi kada znamo kako svjetsko tržište

školske opreme i pribora, uključujući tehničke

stvari poput laptopa, računala, raznih

gadgeta i

tableta vrijedi oko 70 milijar-di američkih dolara. To čini ovu sezonu drugom najve-ćom u poslovanju trgovaca. Prvo mjesto, razumljivo, za-uzima ona blagdanska, bo-žićna. Inače, pojam školskog asortimana je vrlo širok te obuhvaća sve ono što je po-

trebno za opremanje školarca poput, primjerice, udžbenika, odjeće i obuće. No, taj asor-timan obuhvaća i znatno širi dijapazon proizvoda. “Ako promatramo iz perspektive naše tvrtke i asortimana ko-jim se bavimo, školski asorti-man obuhvaća školske torbe, ruksake, pernice, bilježnice, omotnice za bilježnice, blo-

kove za crtanje, likovne

mape, škol-

ski pribor poput bojica, tem-pera, olovaka i slično, zatim kalkulatore, dječje kišobrane, kišne kabanice, majice za tjelesni odgoj i brojne dru-ge potrepštine”, objašnjava Anto Ivanović, komercijalni direktor zagrebačke tvrtke Eurocom. Ipak, unatoč tome

što trgovci u Hrvatskoj već sada rade na osmišljavanju marketinških kampanja za novu školsku

godinu, prave kampanje, koje roditelji radi ušteda i čekaju, započet će krajem srpnja i trajat će sve do rujna, odno-sno do početka nove školske godine kada se očekuje i povećana potražnja, odnosno prodaja ovog asortimana.

VELIKI POTENCIJAL TRŽIŠTANaime, kao i ostali sektori, niti ovaj nije ostao imun na utjecaj krize pa se i tu osjeti kako roditelji više nego prije paze što kupuju, ali i da una-toč svemu ne štede na obra-zovanju svojih najmlađih. “Postoji puno drugih stvari kojih će se ljudi odreći prije

nego što poč-nu štedjeti

na škol-skom

pri-bo-

Za trgovce, distributere i proizvođače školska godina započinje u lipnju

Sezona je pocela

53Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

ru pa je potrošnja po djetetu konstantna. Međutim, kako ima sve manje djece, smanjuje se i ukupna prodaja”, kaže nam Zoran Ćorić, voditelj maloprodaje tvrtke Proming HCH iz Zagreba. Ako izuz-memo obvezne školske udž-benike, odjeću i obuću, koji su također sastavni dio škol-skog asortimana, a gledamo samo školske torbe, ruksake, pernice, bilježnice i sličan pribor, roditelji po školarcu za početak školske godine potroše oko 200 kuna. Iako se na prvu taj iznos ne čini zna-čajnim, treba znati da se ovdje radi o okvirnom izračunu i da ne kupuju svi na godišnjoj razini nove torbe, pernice ili ruksake pa takvi kupci i troše manje iznose, ali treba opeto-vano naglasiti kako u taj iznos nisu uračunate osnovne stvari poput udžbenika. Shodno tome, te ako uzmemo u ob-zir da u Hrvatskoj ima oko 400.000 učenika, u grubo mo-žemo reći kako tržište škol-skog pribora i opreme, mjere-no veleprodajnim cijenama, iznosi oko 80 milijuna kuna. Za maloprodaju je taj iznos barem dvostruko veći. No, kako se trgovcima i proizvo-đačima školske opreme svake godine nudi velika prilika za napredak na ovom području, marketing za ovaj segment susreće se s velikim izazovima koje treba na vrijeme prepo-znati i na njih reagirati. Naj-veću pozornost kupaca svaka-ko izazivaju školske bilježnice, torbe, pisaći pribor, pernice i slične potrepštine. “Kod torbi, najtraženije su one za prvoš-kolce i tu naši kupci pozorno gledaju na kvalitetu. Važno im je da zadovoljavaju stroge anatomske kriterije poput

anatomskih leđa, širokih na-ramenica i lakoće torbe. Za stariji uzrast interesantne su torbe 3 u 1 koje mogu poslu-žiti i za vanškolske aktivnosti”, naglašava Ilija Peša iz odjela nabave za Media/Office u Me-tro Cash & Carry Hrvatska.

SVJETSKA PRAKSASlijedom toga trgovci diljem svijeta odmah po završetku školske godine počinju pla-sirati na tržište razne potrep-štine za školu i sustavno rade na oglašavanju. Šalju per-sonalizirane e-mail poruke roditeljima u kojima ih infor-miraju o novim proizvodima i cijenama, za promociju ko-riste brojne društvene mreže, predstavljaju razne proizvode poput dezodoransa namije-njenih mlađoj djeci, zdravih lunch paketa te brendiraju hranu i pića za školarce. U Hrvatskoj, pak, završetkom školske godine trgovci tek započinju pripreme za “back to school” sezonu. Značajnija iznimka po tom pitanju su Tisak media centri koji sa svojom kampanjom kreću odmah po završetku školske godine, odnosno sredinom lipnja, a nastavljaju sredinom kolovoza, pred sam početak

nove školske godine. No, kako je Hrvatska turistička zemlja i veliki dio prihoda dolazi upravo iz tog sektora, ne čudi što kampanje za školski asor-timan počinju nešto kasnije. S druge strane, radi takvog stava postoji objektivna opa-

snost od manje potrošnje u jesenskom razdoblju upravo radi iscrpljenosti kućnog budžeta na godišnjem odmo-ru. Ipak, trgovci kažu kako je ovakva praksa ustaljena jer i nakon odmora ostaje dovolj-no vremena za nabavu svega potrebitog za školu. Tu ipak ne prestaju razlike između na-šeg i stranih, razvijenih trži-šta. Ono po čemu se još razli-kuju svjetska i domaća praksa u segmentu školske opreme i pribora jest, dakako, i teh-nička oprema. Naime, zemlje poput SAD-a već duže vrije-me koriste laptope, tablete i razne gadgete u nastavi, dok je kod nas takav trend jedva primjetan. Stoga, pogotovo na

američkom tržištu, kolovoz je prepoznat kao mjesec u ko-jem se kupuje tehnička roba. Da je tehnička oprema važna za obrazovanje pokazuje i sve veći broj aplikacija na doma-ćem i stranom tržištu koje su namijenjene učenicima kako

bi lakše svla-dali školsko gradivo i bolje se organizirali. Te aplikacije, osim što su dostupne za

računala, mogu se skinuti i na tablete te pametne telefone čime učenje postaje zani-mljivije. Dio takvih uistinu korisnih aplikacija posebno je kreiran za profesore i ro-ditelje kako bi im se olakšala svakodnevna komunikacija

i informiranje, ali i pomoglo planirati nastavu i ostati u toku s obvezama i raspore-dom školaraca. Ipak, tu treba naglasiti kako su spomenute aplikacije ustaljena praksa razvijenih zemalja te da u Hrvatskoj još nisu uzele pra-voga maha. Svejedno, unatoč sveprisutnom i očitom razvo-ju tehnologije diljem svijeta neke razlike i sličnosti se više osjete pa tako svjetsko školsko tržište prepoznaje dva glavna trenda. Primarno, kupci i dalje čekaju akcije i popuste kako bi za istu količinu škol-skih potrepština potrošili manje novca, što je vrlo blisko i domaćem tržištu, ali je očito i kako trgovci na svjetskom

tržištu započinju sve ranije s “back to school” kampanjama koje komuniciraju putem medija, društvenih mreža te e-mail poruka kako bi ih ciljana publika uočila i prepo-znala, što kod nas, barem za sada, nije slučaj.

HRVATSKI POUČAKOsim spomenutih trendova na domaćem tržištu školske opreme i pribora zadnjih de-setak godina uočeno je kako su kupci počeli zaobilaziti knjižare i papirnice te se po-čeli okretati trgovačkim lanci-ma. Upravo zato nespecijalizi-rane trgovine danas čine vrlo značajan dio školskog tržišta. Ipak, s početkom krize, situa-cija se pomalo mijenja prven-stveno zbog politike trgovač-

veleprodajna vrijednost tržišta školske opreme i pribora

Nespecijalizirane trgovine danas čine značajan dio školskog tržišta u Hrvatskoj

80 mil. kn

Sezona je pocelav

54 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Školska opremakih lanaca koji rade s većim maloprodajnim maržama negoli prije krize. “Pokušava-jući zadržati postojeće kupce i privući nove, svjesni smo svih akcija i akcijskih cijena koje rade trgovački lanci pr-venstveno na prehrani, zatim na primarnoj neprehrani pokušavajući to nadoknaditi

na sekundarnoj neprehrani gdje spada i ‘back to school’ segment”, objašnjava Anto Ivanović. S druge strane, do-sta malih knjižara i papirnica je nestalo upravo u periodu kada je uloga trgovačkih lana-ca u udjelu školskog pribora i opreme uzela više maha. Opstale su samo one koje su bazirane na obiteljskom biznisu i veliki lanci knjižara koji su se pregrupirali i oja-čali. “Takve tvrtke su prepo-znale trend neopravdanog dizanja maloprodajnih cijena kod trgovačkih lanaca i cje-novno su konkurentnije pa se zadnjih nekoliko godina pro-daja ponovno vraća u knjižare premda je uloga trgovačkih lanaca još uvijek velika”, ističe direktor Eurocoma. S druge strane, širina asortimana koju danas nude trgovački lanci, popraćena boljom dostupno-šću i mogućnošću nabave svega na jednom mjestu, za kupce predstavlja prednost i, kako kaže Dubravko Kušec, rukovoditelj odjela marketin-ga u Kauflandu Hrvatska, oni to rado prihvaćaju.

BRENDIRANO ŠKOLOVANJEIsto tako, sve više je onih koji svojim mališanima kupuju brendirane proizvode za školu. Oni mlađi na svojim bilježnicama, torbama, ali i ravnalima, olovkama i osta-lim školskim potrepštinama mogu birati likove od svevre-

menskih Barbie, Šegrta Hlapi-ća, Mickeyja i Minnie Mouse preko neprolaznih akcijskih junaka poput Spidermana i Batmana pa sve do aktualnih Carsa, Planesa i Hello Kitty. Niti oni stariji nisu zakinuti na ovom području pa i za njih postoji raznovrstan izbor motiva: od najdražih

nogometnih i ostalih sport-skih klubova, legendarnih Star Warsa, omilje-nih glazbenika, pa sve do motiva

popularnih modnih brendova poput Elfsa i Benettona. S obzirom da brendirani proi-zvodi dominiraju prodajom školskog pribora i opreme već duže vrijeme, iz tvrtke Euro-com su još prije osam godina krenuli razvijati vlastite bren-dove poput Scoolyja i Streeta te pritom navode kako ovi proizvodi danas drže dobar dio tržišta. Uz to, potpisali su i licencni ugovor s Walt Di-sney Company, nogometnim klubovima Real Madrid i Bar-celona, a Disneyjevim preuzi-manjem Marvela i Lucas fil-ma (Spiderman te Star Wars) pod svoje su okrilje dobili i te brendove. “Međutim, kako bi-ste od nečega napravili brend potrebne su godine i godine rada i ulaganja. Možete imati najjače brendove i koristiti ih za dizajn svojih proizvoda, ali ako nemate pogođen omjer kvalitete i cijene, koji moraju biti prilagođeni tržištu na kojem ste pozicionirani, teško je očekivati dobar rezultat”, kaže Ivanović. Upravo zato je za brendiranje vrlo važno imati jak razvoj, inspiriranog dizajnera, kvalitetne tvornice gdje će se proizvesti proizvod, ali i niz drugih parametara na koje se može osloniti u tom procesu. Također, uz bren-dirane proizvode, velik udio u prodaji imaju i proizvodi trgovačkih robnih marki koje su cjenovno povoljnije. Tako u Kauflandu na vrhun-

cu prodaje školske opreme i pribora, odnosno u tjednu prije početka školske godine, kupci radije posežu za pristu-pačnijim artiklima. “S obzi-rom na izdatke koje roditelji imaju u tom periodu, težište prodaje još uvijek je u ma-sovnim artiklima prihvatljive cijene i kvalitete, dok tijekom godine više važnosti imaju brandirani artikli”, pojašnjava Kušec. Situacija s robnom markom Metroa je također na zadovoljavajućoj razini te ona u udjelu školske opreme i pribora iznosi gotovo osam posto, što u tvrtki ističu kao odličan rezultat. “Privatne marke razvijamo u skladu s tržišnim trendovima pa je udio naših robnih marki (Si-gma i Aro) u odjelu školskog pribora također značajan”, kaže Larissa Jurman iz Metro-ovog odjela nabave Seasonal/Soft. No, približavanje svjet-skoj praksi osjeti se i u udjelu prodaje putem interneta koja je još uvijek na niskim razinama, ali ipak raste iz sezone u sezonu. Tako prodaja školske opre-me i pribora putem interneta u Metrou iznosi oko osam po-sto. Dobro iskustvo s ovog područja imaju i u Tisak media centrima. “Primjećujemo kako mlađi kupci i kupci koji u svo-jim gradovima nemaju Tisak media centar često kupuju udžbenike i školski pribor kao i

ostali asortiman putem na-šeg Tisak media web shopa čija je osnovna prednost besplatna dostava na najbliži kiosk Tiska”, navodi direk-tor marketinga Tiska Josip Grgić. Sijedom navedenoga, u Hrvatskoj se osjeti znača-jan iskorak prema svjetskoj praksi koji smanjuje gužve na blagajnama u predškolskom razdoblju. Što se tiče ponude za školarce tu nimalo ne ka-skamo za drugima pa se na domaćem tržištu mogu naći isti brendovi kao i u najmo-dernijim svjetskim dućanima. Jedino na čemu trebamo dodatno poraditi kako bi-smo uistinu uhvatili korak sa svjetskim trendovima su korištenje tehničke opreme u školovanju te agresivnije mar-ketinške kampanje ususret početku školske godine.

Brendirani proizvodi dominiraju prodajom školske opreme i pribora

55Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Školska oprema – PROMO

Važnost školske sezone

Povratak u školske klu-pe za kategoriju ljepila

predstavlja najvažniji period tijekom godine. U periodu od srpnja do listopada se ostvaruje glavnina godišnje vrijednosne prodaje (Izvor: AC Nielsen). Stoga je opravdano da se tom periodu pridaje najveća pozornost, kako u smislu trgovačkih aktivnosti, tako i marketinških akcija. Kako bi školsku sezonu uči-nio drugačijom i zabavnijom, UHU svake godine ostvaruje novu suradnju s vodećim filmskim kompanijama ko-

rištenjem licenci. Poučeni uspjehom prethodnih godi-na, UHU i ove godine pred-stavlja proizvode s likovima iz crtića Rio 2 koji dolaze iz dalekog Brazila. Višegodišnja praksa pokazuje da likovi iz crtića daju dodatnu vrijed-nost proizvodu te povećavaju interes kupaca. Živopisni likovi iz crtića pojavljuju se na svim promotivnim mate-rijalima, ali i na UHU stiko-vima koji su najprodavaniji proizvod u segmentu ljepila za školu i ured (Izvor: AC Nielsen).UHU ima misiju razvijati

kreativnost i timski rad kod djece. Tijekom godi-na kreativne radionice su postale neizostavan alat kojima se potiče mašta i kreativnost djece, a nami-jenjene su djeci i odraslima jer i educiraju o brojim upotrebnim mogućnosti-ma ljepila. U specifičnoj kategoriji kao što su ljepila, edukacija je ključ za kupo-vinu. Iako se smatra impul-snom kategorijom, važnost razumijevanja karakteri-stika, upotrebe i namjene ljepila je osnova za rast i razvoj same kategorije. UHU godinu za godinom učvršćuje svoju poziciju na tržištu te dokazuje da je brand kojem kupci i potro-šači vjeruju. Stoga, zahva-ljujemo svim partnerima na dugogodišnjoj suradnji te želimo puno uspjeha u na-dolazećoj školskoj sezoni.

56 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Vizualni identitet – trgovački centri uz bogatu ponudu, trgovački centri privlače i svojim

Središte zbivanjaTrgovački centri su proširili središte gradova na njihove periferije, nudeći sadržaje

koje rub grada prije njihovog dolaska nije imao

Trgovački centri su u proteklih deset i više godina postali naša svakodnevica. Tamo

idemo i kada trebamo, ali i onda kada nemamo ideju kud bismo te se jednostavno nađemo u centru potpuno neplanirano. Nešto nas je privuklo. Ulaziti u dublje razloge o čemu je tu riječ zahtijevalo bi detaljnu psi-hološku, društvenu i so-cio-ekonomsku analizu koja bi, vjerujemo, počela i zavr-šila s konstatacijom kako su

trgovački centri jednostav-no atraktivni čim privlače tako veliki broj posjetitelja pa čak i onda kada oni nisu planirali obilaziti takve sho-pping destinacije. Trgovački centri dio su konverzacije, svi znaju gdje se nalaze, što imaju i što ne-maju, a vjerojatno malo kupaca raz-mišlja o tome zašto u njih odlazi i što ih tamo vuče. Dakako, osim same radosti

kupovine i bogatstva ponu-de koju ovi “periferni gra-dovi u malom” nude, trgo-vački centri privlače i vrlo promišljenim izgledom,

korištenjem atraktiv-

nih boja, kreativnih slogana i drugim elementima svoje vizualne komunikacije po-moću kojih se trude svojim kupcima predstaviti u ve-

selom, radosnom tonu. Žive boje pročelja

centara, pri čemu crvena i žuta do-miniraju kod tri vodeća centra u Hrvatskoj, pozi-

vaju na shopping te šalju poruku

privlačnosti i po-željnosti.

Unatoč činjenici da je riječ o dva odvojena projekta,

od trenutka izgradnje bilo je jasno da će Arena Zagreb i Arena Centar živjeti u sinergiji te građanima Zagreba i Hrvat-ske predstavljati jedinstvenu destinaciju za shopping i zabavu. Logotip Arena Centra dizajnirala je agencija TF Mar-keting 2010. godine te se od tada nije mijenjao. Predstavlja centar/žarište, a istovremeno je riječ o stiliziranom tlocrtu centra. Koncentrične elipse u pokretu simbolički predstav-ljaju središte ponude, doga-đanja, središte grada i zabave. Boje logotipa Arena Centra su crvena, siva i crna. Odabrane su kako bi komunicirale osnov-no pozicioniranje centra – kao novog centra grada, otvoreno-sti prema svima, dinamizma, komunikacije, susreta, kvalite-te i širine ponude. Sve su boje odabrane u svrhu pojačavanja

i podcrtavanja ovog osnovnog pozicioniranja centra. “Kod otvaranja centra komunicirali smo slogan ‘Novi centar Za-greba’. Premda udaljen samo 20 minuta od središta grada, Arena Centar se nalazi na najvažnijoj prometnici od Za-greba prema ostatku Hrvatske

te je udahnuo novi život ovom dijelu grada”, ističu iz Arena Centra te dodaju kako aktualni slogan “Kad želim više” komu-nicira sveobuhvatnu ponudu centra čiji su kupci u pravilu više kupovne moći te uvijek odabiru kvalitetu prije cijene. Od komparativnih prednosti

navode kako se Arena Centar ističe jedinstvenom ponudom odličnog shoppinga, vrhunske zabave te iznimne arhitekture, kako interijera, tako i vanjskog okoliša kakav nema niti jedan drugi centar u Zagrebu. Riječ je o centru koji uvijek pruža više, posjetiteljima više izbora za shopping i zabavu, a trgov-cima više kupaca i prometa, poručuju iz tvrtke. Nakon tri godine postojanja Arena Centar se prometnuo u centar najjače ponude proširivši svoju catchement zonu te već sada ima obilježja supra-regional-nog centra. Slogan “Kad želim više” sugerira bogatstvo ponu-de centra, širinu catchement zone i profil kupaca koji uvijek žele više.

ARENA CENTAR

57Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

uz bogatu ponudu, trgovački centri privlače i svojim izgledom

Westgate Shopping City najveći je trgovački cen-

tar u Hrvatskoj te je smješten uz autocestu Zagreb – Macelj. Logotip centra predstavlja vanjski izgled Westgate Sho-pping Cityja, to jest moderni i elegantni, ali ujedno i jedno-stavni dizajn koji omogućava posjetiteljima da u bogatoj ponudi centra lako pronađu ono što žele. Logo je inače dizajnirala austrijska agencija. Pri izgradnji centra vodilo se računa o tome da svojim je-dinstvenim izgledom definira i obogati okolinu i bude jasno uočljiv. Zbog veličine centra s osam odvojenih ulaza, a kako bi se forma velikog kompleksa povezala u cjelinu, objekt krasi fasada crvene boje koja simbolizira kravatu. Westgateova kravata crvene boje komunicira funkcional-nost i dizajn, ali ostaje vjerna tradicionalnom hrvatskom

kontekstu i vrijednostima. Smješten sa zapadne strane u neposrednoj blizini grada Zagreba, između važnih regionalnih prometnica, kao što mu i samo ime kaže We-stgate predstavlja “Zapadna

vrata”. Pri izgradnji centra misao vodilja bila je napraviti centar superlativa: površinom najveći, sadržajem najintere-

santniji te funkcionalno najor-ganiziraniji i danas se može reći kako je Westgate postao zapadna granica Zagreba.

“Zbog izuzetno velike ponude što se tiče zakupa-

ca, događanja i aktivnosti u centru te brojnih drugih

sadržaja, Westgate nema jedan jedinstveni slogan, međutim možemo izdvojiti glavne smjernice koje vjerno prikazuju ono što nudi posje-titeljima i ono što predstavlja: vrhunsko shopping iskustvo, najbogatija i najraznovrsnija ponuda brendova, Late Night Shopping, omiljeno mjesto okupljanja i zabave, ugodan ambijent uz brojne fontane i zelene oaze te bogata gastro-nomska ponuda uz više od 20 kafića i restorana”, ističu iz Westgatea.

Kada su 2006. godine otva-rali svoj prvi centar - City

Center one na zagrebačkom Jankomiru, u tvrtki su htjeli ponuditi alternativni centar grada posjetiteljima, lokaciju na koju će rado odlaziti, koja će postati njihov centar, mjesto ugodnog druženja, shoppinga i zabave. Tako je zapravo nastao prvi dio na-ziva “City Center”. Riječ “one” dodana je kako bi se naglasila jedinstvenost te nakana da postanu prvi izbor posjetitelja i vodeći na tržištu. “Danas, osam godina kasnije, uz još dva City Centera one, mo-žemo reći kako smo u tome uspjeli što, između ostaloga, dokazuju i brojne nagrade”, kažu u ovom centru. Logotip City Centera one kvadratnog je oblika, sa žutom podlogom te crnim i bijelim slovima. Logo je spoj kreativnosti i ide-

ja austrijskog i hrvatskog tima koji su udruženi radili na tom projektu. Izvorna ideja žute boje i naziva “City Center” došla je iz Austrije, a agencija Millenium promocija je 2006. dodala riječ “one” i finalizirala dizajn loga koji centar otad koristi. Logotip i cjelokupni

vizualni identitet ubrzo je po-stao prepoznatljiv, kako kod posjetitelja, tako i u poslovnoj javnosti. Osim noseće žute

boje, logotip u sebi još sadrži crnu i bijelu koje stvaraju iz-vrstan kontrast. “Žuta boja je živahna, energična i vesela te

podiže raspoloženje, a upravo ugodno i dobro raspoloženje ono je što nastojimo pružiti našim posjetiteljima. Također, na našem tržištu žuta boja kao noseća boja nekoga brenda nije česta, poput, primjerice crvene ili plave, te smo time htjeli postići dodatnu vidljivost i prepo-znatljivost na tržištu”, dodaju iz tvrtke. City Center one prilagođava svoje slogane marketinškim kampanjama, sezonama, novitetima unutar shopping centara te nema jedan uniformni slogan. Dva slogana koje se češće koriste u komunikaciji su “Shopping i zabava” i “Moj broj jedan” jer se referiraju na vodeću shopping poziciju City Cen-tera one na tržištu, kao i na omiljeno zabavno odredište većine te poveznicu s nazi-vom, odnosno riječi “one”.

WESTGATE SHOPPING CITY

CITY CENTER ONE

58 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Cjeloživotno učenje i poslovni rezultati

Zadnjih par godina sve češće čuje-mo pojam “cjeloživotno učenje”. Svi već znamo koliko su brze promjene oko nas i zašto je važ-

no usvajati nova znanja i vještine. Za-ista su rijetki pojedinci koji godinama rade na istom radnom mjestu, u istoj organizaciji. Kako se mijenjaju potro-šači i klijenti, tako se tvrtke prilagođa-vaju i mijenjaju poslovne strategije. S mijenjanjem pristupa na tržištu, mije-njaju se i potrebe za određenim znanji-ma i vještinama u sklopu timova.

STARA ZNANJAGeneracije naših baka i prabaka su sve informacije o životu mogle dobiti od svojih roditelja. Nažalost, današnje generacije to ne mogu reći, odnosno mlade je danas teško pripremiti na bu-dućnost koja ih očekuje. Isto tako, naši roditelji nisu imali sve informacije koje su nama potrebne za uspješno poslo-vanje i organizaciju života. Tako mnogi poslovni ljudi danas shvaćaju da stari modeli poslovanja više ne funkcionira-ju, a da uspješne tvrtke traže nove alate i tragaju za uspješnijim stilovima vo-đenja. U procesu cjeloživotnog učenja važno je sagledati postojeću situaciju i uočiti stanje u kojem se tvrtka našla u

odnosu na tržište, ali analizirati i stvar-nu situaciju u timu. Mnogi odjeli u tvrtkama još uvijek gledaju u prošlost, tražeći krivce i utvrđujući zbog čega su se dogodile neke neugodne poslovne situacije. Ako kontinuirano gledamo u prošlost, to znači da smo manje okre-nuti prema budućnosti. Mnoge tvrtke bi imale motiviranije zaposlenike kad bi se uz traženje pogrešaka u poslu fokusirali i na pohvale postignuća na način da tako motiviraju timove.

Uz motivaciju, u takvom odnosu još je važnija samomotivacija gdje svaki pojedinac traga za svojom poslovnom svrhom i nastoji je ostvariti. Kad se spoji poslovna svrha članova tima s poslovnim ciljevima, timovi postaju čvrsti, a tada je moguće ostvariti i vrlo često zahtjevno postavljene ciljeve.

FOKUS NA VRLINEU smislu usvajanja novih poslovnih znanja i vještina, jako je važno foku-

sirati se na vrline i snage pojedinca i nastojati ih pojačati kroz dodatnu edu-kaciju. Nažalost, kod nas je češća situa-cija da se “ispravljaju” greške pa se uči ono što nam ne ide dovoljno dobro. Naravno, o svim segmentima posla je potrebno imati dovoljno jasne spozna-je i alate za obavljanje posla. No, teško je očekivati da će ispodprosječna osoba kroz kraće vrijeme u nekoj vještini uspjeti dostići osobu koja je iznadpro-sječna u određenom poslu. Dugoročno gledano, sve je moguće ostvariti, no za takve uspjehe presudna je disciplina i dosljednost, a mnogi ljudi nerado pri-staju na takvu obvezu. Isto tako, može se dogoditi da i same tvrtke nemaju dovoljno vremena.U mnogim tvrtkama se događa situ-acija da su zaposlenici postali manje kreativni, da posao bez obzira na brze

promjene obavljaju rutinski. Mnogi do sada uspješni poje-dinci počinju raditi bez određenog zano-sa, analiziraju stanje na tržištu, gledaju

promjene i polako dolazi do zasićenja. Takav pristup rezultira time da tvrtke korištenjem postojećih resursa više ne mogu ostvarivati rezultate koje su bez problema ostvarivali u prošlosti. Kad se dogodi nesklad između resursa tvrt-ke i rezultata koji nastaju, već je krajnje vrijeme za organizirane promjene i usmjeravanje članova tima. Ipak, poslovno je mudrije s promjenama polako početi dok posao još uvijek ide relativno dobro, kako bismo ostavili

OTVORENOST prema novim znanjima

Mr.sc. Elvira Mlivić BudešPoslovno učilište Filaks

Uspješni pojedinci znaju kako motivirati druge te uz tehnike motivacije kod svojih kolega potaknuti i njihovu samomotivaciju za učenje i usvajanje novih znanja i pristupa

Kako se mijenjaju potrošači i klijenti, tako se tvrtke prilagođavaju i mijenjaju poslovne strategije

59Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

dovoljno vremena za isprobavanje poslovnih taktika i mjerenje rezultata. Nažalost, kada poslovni rezultati pa-daju, situacija se intenzivno mijenja i u timu, a uz manjak samopouzdanja u vlastite procjene, često donosimo još lošije poslovne odluke. Mnoge poslov-ne odluke donesene su u vremenu kao-sa i nemira, a iz takvih situacija rijetko dolazimo do pametnih rješenja.

DUHOVNA INTELIGENCIJAUspješni pojedinci koji se vode du-hovnom inteligencijom u poslovanju, znaju da su neke osobine vrlo važne u vremenu promjena i da te osobi-ne treba jačati ili ih pronaći u sebi. Ponekad će se dogoditi da neke od tih osobina ne možemo prepoznati radeći u nekoj organizaciji, no to onda često znači da bi trebali raz-misliti o promjeni radnog mjesta ili

traženju drugog kreativnijeg rješenja kako biste posao učinili inspirativni-jim. Uspješni pojedinci znaju koliko je marljivost i dosljednost važna u poslu. Takvi ljudi ne rade zato što moraju, već zato što uživaju u svakom koraku posla znajući da stvaraju ne-što novo i korisno. Svjesni su značaja aktivnosti, ali još svjesniji koliko je važno raditi konkretne stvari koje po-mažu barem još jednom živom biću da ostvari svoje ciljeve. Uspješni ljudi znaju da treba živjeti u sadašnjosti, ali s pogledom uperenim u budućnost. Takvi ljudi su vrlo fleksibilni, nije im problem prilagoditi se svakoj situaciji i timu jer vjeruju u svoje sposobnosti i znaju da je sve moguće ako se na to

odluče i dosljedno aktiviraju. Takvi pojedinci imaju povjerenja u sebe, ali vjeruju i u druge ljude, kontinuirano pohvaljuju svaki napredak i traže najbolje u drugima. Automatski, tako motiviraju sebe na otkrivanje novih

spoznaja i uče o odnosima s ljudi-ma, a druge motiviraju na još bolje rezultate i veću posvećenost poslu. Pametni ljudi planiraju na način da vrlo vješto organiziraju posao, slu-šaju druge, pitaju, traže i sudjeluju u razgovorima. Takvi ljudi žele čuti pravu istinu, ne žele zatvoriti uši pred povratnim informacijama članova

tima ili vezano za iskustvo s tržišta. Oni ne negiraju činjenice. Oni vješto istražuju i traže uzročno-posljedične veze. Oni uče iz svake situacije i zato sve bolje planiraju.

POBIJEDITE SEBEUspješni ljudi su komunikativni i imaju natjecateljski duh. Ta osobina je korisna samo ako je koristimo tako da pobijedimo sebe i više spoznamo. Uspješni ljudi znaju da u svojoj po-bjedi ne smiju uništiti druge, već i njima pomoći da idu naprijed. Oni su zadovoljni kad pobijede, ali su jednako zadovoljni kad pobijedi netko drugi jer im je ta druga osoba tako omogu-ćila specifično poslovno iskustvo. To

nije lako postići u današnje vrijeme zato što je gubljenje u našem društvu sinonim za neuspjeh, no ako gledamo samo tako, jednoznačno, propustit ćemo učenje iz konkretne poslovne situacije. Uspješna osoba je pouzdana i

suradnici točno znaju što mogu od nje očekivati. Mogu se osloniti da će biti pravedna i da će ih poštovati. Takvi pojedin-ci provode pravila, ali ih i mijenjaju ako uoče da

više ne donose rezultate. To su poje-dinci kojima se vjeruje i koji će imati razumijevanja za druge ljude, ali su dovoljno čvrsti da mogu voditi. Takvi ljudi su traženi kada treba riješiti neku delikatnu situaciju jer ljudi očekuju da takvi ljudi znaju mudar odgovor. Uspješni ljudi znaju koliko je važno imati puno ideja i da će od 100 ideja barem jedna od njih biti fantastična za implementaciju na tržištu. Takvi ljudi uživaju u razmjeni ideja, bez proble-ma pomažu drugima u ostvarivanju kreativnih rješenja, trude se postići neočekivano u poslu za koji su se spe-cijalizirali. Pametni ljudi znaju koliko je važno imati znanje i biti stručan u poslu koji radimo. Takvi ljudi imaju moć u smislu stručnog autoriteta, a ta moć je ona koja najduže traje. Takvu moć vam nitko ne može oduzeti preko noći, što se kod formalnih moći često događa. Takvi ljudi uživaju povjerenje i poštovanje drugih ljudi. Uspješni ljudi znaju koja je moć optimizma i vedrine u poslu. Danas se nije teško izdvojiti u masi depresivnih i razočaranih poje-dinaca. Pozitivni ljudi mogu potaknuti druge da barem povremeno isto osje-ćaju, a onda je moguće usvajati nove vještine, kreirati bolje ideje i ostvari-vati bolje rezultate. Najbolji menadžeri vide da drugi mogu ostvariti rezultate i kad oni sami nisu svjesni toga. Ta oso-bina je posebno važna kad nedostaje motivacije jer barem jedna osoba mora biti inspirirana za nastavak poslovnog puta. Ako postoji barem jedna svijetla točka u mraku, ljudi će se rado okre-nuti svjetlu. Sve to ne znači da će sam poslovni put biti preromantičan. To znači da će biti poteškoća, uspona i pa-dova, neugodnih i ugodnih situacija... Međutim, takav poslovni put je onaj koji trebamo proći i koji će nam doni-jeti najveće blagostanje, a to su osjećaj mira i zadovoljstva postignutim.

Ako kontinuirano gledamo u prošlost, to znači da smo manje okrenuti prema budućnosti

disciplina i dosljednostza uspjeh je presudna

60 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Iz regije

DUHANSKA INDUSTRIJA

Rast TDR-a u Srbiji i BiH

Rovinjski TDR u 2013. je godini u Srbiji prodao 1,3 milijarde komada

cigareta i ostvario tržišni udio od 8,7%. Međutim, u prvom kvartalu 2014. pro-daja je značajno rasla te je udio TDR-a skočio na 10,1%, što je najveći tržišni udio hrvatskog proizvođača od dolaska na srpsko tržište. Na tržištu Bosne i Hercegovine TDR je lani zadržao svoju lidersku poziciju s 2 milijarde prodanih cigareta i udjelom većim od 30%. Iz rovinjske tvrtke ističu kako je najveći problem u poslovanju na oba ova tržišta enorman rast poreznog optere-ćenja koje je u Srbiji u samo tri godine poraslo za približno 150%, dok su trošarine na duhanske proizvode u BiH tijekom četiri godine gotovo udvostru-čene. Uz to i rastuću gospodarsku krizu,

Philip Morris i TKP u strateškom

partnerstvuKompanije Philip Morris i Tutunski

kombinat Prilep (TKP) potpisale su koncem svibnja u makedonskoj vladi ugovor o strateškom partnerstvu. Ovo partnerstvo je prva faza privatizacije Tutunskog kombinata, a Philip Morris kao kompanija ulijeva povjerenje da će do 2015. godine Kombinat izaći iz aktualnog stanja, rekao je direktor TKP-a Aleksandar Dermendžiev. Novoformirana tvrtka, Philip Morris Tutunski kombinat Prilep, odgovorna je za proizvodnju, distribu-ciju, promociju i prodaju brendova iz zajedničkog portfelja na makedonskom tržištu. Osim toga, s ovim dogovorom je osiguran direktan plasman značajnih ko-ličina makedonskog orijentalnog duhana za potrebe Philipa Morrisa.

Mercatorov dogovor s vjerovnicima

Mercator je s bankama vjerovnica-ma postigao konačni dogovor o

restrukturiranju svojih dugova u izno-su oko jedne milijarde eura. “Skupina Mercator, sve banke vjerovnice i davatelji leasinga potpisali su cjelovitu ugovornu dokumentaciju za provedbu financijskog restrukturiranja grupe Mercator”, objavili su iz slovenskog trgovačkog lanca.

Tuš u procesu restrukturiranja

dugovaSlovenski trgovački lanac Tuš počeo je

pregovore s bankama o preventivnom restrukturiranju 400 milijuna eura duga, a u slučaju neuspjeha već iduće godine prijeti mu insolventnost. Banke su, ne us-

tržište cigareta u Srbiji prošle je godine palo za više od 17%, uz daljnji nastavak negativnog trenda i u 2014. U BiH se također bilježi konstantan pad potražnje, a procjena je kako sve više pušača u BiH prelazi na jeftiniji rezani duhan.

Pivovarna Laško (PL) je za 14,75 milijuna eura prodala svoj 57,63-postotni udjel u vodećoj kosovskoj pivovari Birra Peja. Kupac, koji će u roku od mjesec dana isplatiti 13 milijuna eura te idućih

godinu dana preostalih 1,75 milijuna eura, za sada nije po-znat. Cijena ne uključuje samo prodaju udjela u Birra Peji, nego i prodaju potraživanja Pivovarne Union prema ovoj kosovskoj pivovari.

Kompanija Delta Holding pot-pisala je ugovor o strateškom partnerstvu s tvrtkom Ridge Global iz Sjedinjenih Američ-kih Država. Inače, Ridge Global je konzultantska kompanija koja radi s vladama i kompani-

jama diljem svijeta te im pruža podršku u područjima stra-teškog planiranja, upravljanja rizikom te menadžmentom. Osnivač joj je Thomas Joseph Ridge, nekadašnji prvi tajnik za unutarnju sigurnost SAD-a.

Delta Holding i Ridge Global • • •

pije li dogovor, spremne opozvati već dane kredite, što bi dovelo do rasprodaje Tušove imovine. Na dogovor mora pristati tri četvr-tine banaka vjerovnica Tuša, a među njima su Abanka Vipa, Hypo banka, SID banka, Gorenjska banka i Nova Ljubljanska banka (NLB). Poslovni imperij nekoć najbogatijeg Slovenca Mirka Tuša iz Celja zadnje je takvo restrukturiranje proveo prije tri godine.

PL se rješava udjela u Birra Peji • • •

61Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Iz svijeta

MLIJEČNA INDUSTRIJA

Danone zatvara tri tvornice

Francuski mljekarski div, Danone, objavio je kako će radi snažnog pada

prodaje u Europi od 2010. zatvoriti postrojenja u Italiji, Njemačkoj i Mađar-skoj. Odluka se odnosi na pogone u tali-janskom Casale Cremascou, njemačkom Hagenowu i u mađarskoj prijestolnici Budimpešti. Zbog dugotrajne recesije i pada potrošnje odjel svježih mliječnih proizvoda tvrtke bilježi pad ukupne razine poslovanja i višak kapaciteta u pojedinim dijelovima regije. U tvrtki ističu kako bi planirano zatvaranje tih postrojenja i postupno preusmjerava-nje obujma proizvodnje prema Belgiji, Poljskoj, Njemačkoj i Francuskoj trebalo omogućiti spomenutom odjelu da

Henkel preuzima Spotless Group

Njemački proizvođač robe široke potrošnje, Henkel, potpisao je ugovor

s fondovima koje savjetuje specijalizira-na tvrtka za preuzimanja i akvizicije, BC Partners, vezan uz akviziciju svih dionica Spotless Group SAS iz Neuilly-sur-Seine u Francuskoj. Transakcija je, uključujući dug, procijenjena na 940 milijuna eura. U fiskalnoj 2013. godini kompanija je ostva-rila prodaju od približno 280 milijuna eura. Spotless Group drži vodeću tržišnu poziciju na razvijenim europskim tržišti-ma poput Francuske, Italije, Španjolske, Beneluxa i Velike Britanije te ima oko 470 zaposlenika. Među vodećim robnim mar-kama kompanije su Eau Ecarlate, Dylon, Grey i Catch. Ova akvizicija predmet je odobrenja antimonopolskih tijela te se očekuje da će biti finalizirana najkasnije u prvom kvartalu 2015. godine.

Najveći pad Tesca u 40 godina

Trgovački lanac Tesco pretrpio je naj-veći pad kvartalne prodaje u posljed-

njih 40 godina. Izuzev prodaje benzina, kvartalna prodaja u britanskim prodavao-nicama je pala za 3,7% na godišnjoj razini. Pad je posljedica žestoke konkurencije njemačkih supermarketa Lidl i Aldi, ali i tradicionalnih rivala poput Asde, podruž-nice američkog Walmarta.

Delhaize gasi 2.500 radnih mjesta

Belgijski distributer Delhaize u naredne tri godine predviđa u okviru plana

restrukturiranja gašenje oko 2.500 radnih mjesta u Belgiji. Grupacija, suočena s konkurencijom, pretrpjela je u posljed-nje vrijeme pad profita radi čega planira

poboljša proizvodne kapacitete i konku-rentnost u Europi. Planirano zatvaranje tih tvornica dovest će do ukidanja 100 radnih mjesta u Italiji, 70 u Njemačkoj i 155 u Mađarskoj. Kompanija planira poduzeti socijalne mjere zbrinjavanja radnika koji će ostati bez posla. Program će biti u cije-losti realiziran do sredine iduće godine.

Pivovara SABMiller ostvarila je u godinu dana, zaključno s ožujkom, rast neto dobiti od 4%. U poslovnoj 2013./2014. godini dobit prije oporeziva-nja porasla je 4% u Latinskoj Americi, ali i pala 10% u Europi.

Zarada nakon oporezivanja je u protekloj poslovnoj godini pora-sla na 3,38 milijardi dolara (2,47 milijardi eura), a prihodi su pali 4% na 22,31 milijardu dolara.

Lidl je napravio osvježenje svoje njemačke stranice za online prodaju. E-trgovina je dobila jasniju strukturu te je prilagođena za korištenje na pametnim telefonima. Isto-vremeno, proširili su svoju on-

line ponudu hrane, a ovisno o tjednim neprehrambenim promocijama, putem interne-ta će se prodavati i prikladni prehrambeni i drogerijski artikli, uključujući hranu za kućne ljubimce i pelene.

zatvoriti 14 nerentabilnih prodajnih objekata na belgijskom tržištu. Zbog uvjeta rada i zarada zaposlenih u njihovim objektima, Delhaize se suočava s rastućim troškovima, a jaz u visini ovih troškova ide od 15 do 30 posto. Zbog toga kompa-nija namjerava ubrzati primjenu nove trgovačke strategije uz investiciju od 450 milijuna eura.

Lidl osvježio e-trgovinu • • •Dobra prodaja SABMillera • • •

62 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Globalna kretanja

Kako bi osigurali da željena roba pronađe svog kupca, trgovci se služe inovativnim tehnološkim

rješenjima, bilo da je riječ o 3D virtualnim trgovinama, automatskoj kupnji ili dostavi u prtljažnik automobila

U IGD-u stalno pratimo inovacije koje se u cijelom svijetu zbivaju u području robe široke potrošnje, a ovom prigo-

dom vam donosimo tri nedavne novosti izumljene kako bi kupcima kojima nedosta-je vremena kupnja postala što jednostavnija.

AUTOMATSKA KUPNJA STIŽE U UJEDINJENO KRALJEVSTVO2Automatska prodavaonica koja namirnice dovodi u udaljena mjesta zvuči kao savršeno rješenje za nabavku usred tjedna. Slična velikom automatu za prodaju robe, takva trgovina nudi različite namirnice i osnovne proi-zvode robe široke potrošnje, pogotovo one lokalne proi-zvodnje. Osim toga, posebno je dizajnirana kako bi mogla držati i osjetljivu robu poput kruha i jaja. Za dodatnu praktičnost, kupcima je na raspolaganju plaćanje gotovi-nom ili kreditnim karticama, a ponudu mogu provjeriti online, uz to što im i sama

trgovina šalje e-mail kad su joj zalihe pri kraju. Pojavilo se nekoliko ovakvih koncepata koji povezuju lokalnu proi-zvodnju i male samoposluge,

npr. londonski Hubbub, onli-ne trgovac na malo koji nudi proizvode različitih lokalnih trgovina, a razvija se i napred-na prodaja preko automata

pa je npr. L’Oréal lansirao au-tomate za prodaju kozmetike koji nude individualizirano savjetovanje o šminkanju. Prema našem ShopperVista istraživanju, 76% kupaca izjavilo je da im je prilagođe-nost lokacije iznimno važna ili vrlo važna pri izboru trgovine, dok 58% kupaca ističe da sredinom tjedna odlaze u nabavku osnovnih proizvoda. Automatska prodavaonica jednostavan je i učinkovit način da se kupcima ponudi još više praktičnosti, posebno onima koji žive u udaljenim mjestima s malo lokalnih trgovina.

INOVATIVNA KUPNJA Tesco je nedavno pokazao simu-laciju svog projekta virtualne 3D trgovine u stvarnom svijetu. Takva se trgovina služi tehnologijom Oculus Rift kojom kupac prelazi u 3D okruženje, u kojem pokretima glave može istraživati ponudu na policama trgovine. Ova upotreba Oculus Rift tehnologije demon-strirana je na TCC International Marketing Forumu u Berlinu, gdje su korisnici mogli istraživati ponudu trgovine, ali ne i izabirati proizvode. Kineski online trgovac na malo Yihaodian lansirao je tijekom 2012. sličan koncept uz pomoć aplikacije proširene stvar-

nosti koja je kupcima omogućila istraživanje virtualnih trgovina, pristup promocijama i kupnju putem posebne aplikacije, čime je online kupnja ušla u offline svijet, a ovaj trgovac preko noći otvorio na tisuće prodajnih mjesta na ključnim područjima. Yihaodianu je ova tehnologija donijela puno reklame, ali nije se prometnula u trajnu vrijednost. Tescova inte-raktivna rješenja također pažnju kupca u potpunosti okreću na ovaj brend, ali i tu ostaje otvoreno pita-nje hoće li se razviti u dugoročna rješenja ili će ostati upamćena kao prvenstveno marketinški alat?

TESCO PREDSTAVIO SVOJU 3D VIRTUALNU TRGOVINU 1

VOLVO ON CALL: PROIZVODI KUPLJENI ONLINE DOSTAVLJENI IZRAVNO U PRTLJAŽNIK AUTOMOBILA

3

Najnoviji izum proizvođača automobila Volvo omogućuje vozačima da prtljažnik koriste za jednostavnu isporuku robe koju su kupili preko interneta. U sklopu mobilne aplikacije Volvo on Call (Volvo u pripravnosti) kojom vozači na daljinu mogu kontrolirati nekoliko funkcija uključujući temperaturu u automobilu, mogu se napraviti i “digitalni ključevi” uz pomoć kojih se kupljena roba može dostaviti u prtljažnik automobila, pri čemu kupac istovremeno o tome dobiva obavijest. Nakon što je roba dostavljena, digital-

ni se ključ deaktivira čime se smanjuju dileme oko sigurno-sti. Asda je nedavno pokrenula sličnu pokusnu uslugu – klikni i pokupi u nekoliko london-skih podzemnih garaža, ciljajući pritom na užurbane putnike s posla. U međuvre-menu su u Velikoj Britaniji slične probne usluge ponudili i drugi trgovci na malo, npr. Waitrose, Tesco i Amazon. Usputne usluge, kao što su “klikni i pokupi”, brza dostava i ormarići za dostavu namirnica sve su popularniji kod onih kupaca koji nastoje uštedjeti na vremenu i kupnju istovre-

meno uklopiti u pretrpani raspored svoje svakodnevne rutine. Za trgovce na malo i proizvođače važno je da imaju jednostavna i praktična online

rješenja koja će kupcima doni-jeti svakodnevne prednosti. A to je svakako zanimljiv razvoj koji nadilazi granice isključivo naše djelatnosti.

INOVATIVNA KUPNJA Holly Batchelor

Innovation Champion

Potpun ured za Vas

Tel: 01/889 3366, 095 655 55 57, e-mail: info@office-outsource.bizwww.office-outsource.biz

· Potpuno opremljen uredski prostor s pripadajućom adresom i jedinstvenim

telefonskim brojem. Konferencijske sobe te sobe za sastanke omogućavaju grupne poslovne susrete.

· Rad poslovne tajnice u managiranju Vaših

obaveza i svih kontakata s institucijama (Uprava, Banka,

Veleposlanstvo).

· Knjigovodstvene usluge

· OOS – Office Outsource Sustav – koji integracijom

poslovnog programa i internet telefonije omogućavaju pristup

svim podacima potrebnim za kvalitetno i uspješno poslovanje poduzeća

Potpun ured za Vas

64 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Zelena salata se uzgaja više od tisuću godina. Neki je vole, neki ne. No, bez obzira kojoj

skupini pripadali ne možemo pobjeći od činjenice kako je ova namirnica iznimno zdrava. Iako se većina može složiti kako zelena salata nema zamaman okus poput čokolade niti je sočna poput

jagoda, ipak raznovrsnost korištenja i pozitivni učinci na organizam stavljaju ovu namirnicu u sam vrh zdrave prehrane. O njenoj ljekovi-tosti svjedoči i podatak kako su u prošlosti ovu namirnicu zvali “travom mudraca”. Na-vodno je zelenu salatu kao lijek preporučivao i sam Hi-pokrat, grčki liječnik koji se smatra ocem medicine. Pre-ma jednoj od legendi, rim-ska božica ljepote, ljubavi, plodnosti i spolnosti, Venera, je čak spavala na krevetu prekrivenom listovima zele-ne salate kako bi zaboravila

gubitak voljenog Adonisa, grčkog boga. Umirujuće i us-pavljujuće djelovanje zelene salate pripisuje se mliječnom soku koji se nalazi ponajviše u korijenu, mladim stablji-kama, srčiki i svim svijetlim dijelovima salate. Iako pra-vo podrijetlo zelene salate koju danas uzgajamo nije poznato, vjeruje se kako po-

tječe od divlje samonikle i bodljikave salate iz Sibira. Uz to, premda najčešće jede-mo tri vrste

zelene salate, njenih sorti ima stotinjak, što znači da svatko može pronaći onu koja mu najbolje odgovara. U više od tisuću godina otkako se salata uzgaja gotovo pa da ne postoji jelo s kojim nije sljubljena. Tako ovu namirni-cu danas koristimo za razne salate, kao prilog rižotima, tjestenini, pečenju, kao hr-skavi dio sendviča i ham-burgera ili za dekoraciju. Unatoč tome, konzumacija zelene salate se smanjuje s godinama pa je tako, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2011. go-

dine prosječan Hrvat pojeo 10 kilograma lisnatog povr-ća, u čijoj skupini se nalaze zelena salata, špinat, blitva, radič, matovilac te raštika, a 2007. godine smo ovog povr-ća jeli čak 2,2 kilograma više.

VRSTE ZELENE SALATEInače, salata je općeniti pojam koji označava nadopunu jelu, više biljnih podvrsta iz poro-dice glavočika. Iako se često u komunikaciji pojam “salata” upotrebljava za zelenu salatu koja podrazumijeva zelenu listastu povrtnicu, odnosno jedno-go-

dišnju biljku iz spomenute porodice, ona je samo dio salate, ali ne i njen jedini sastojak. Zelena salata se najčešće dijeli na tri vrste: kristalku, putericu i ledenku. Premda ovo nisu stručne podjele, one su uvriježene i prepoznate kod proizvođača i potrošača. Kristalka je zelena salata oštrijih ili nazubljenih vrhova lista i čvrste konstitu-cije koja je izuzetno raširena u proizvodnji diljem Hrvatske i najtraženija je zelena salata među domaćim potrošačima. Puterica, pak, ima zaobljene, nježne listove koji su meki poput maslaca pa joj otud po-tiče i ime, a u Hrvatskoj je ne-koliko puta manje tražena u odnosu na kristalku. S druge strane, za ledenku su karakte-ristični deblji i hrskavi listovi, a ime joj dolazi iz slobodnog prijevoda njenog engleskog naziva, Iceberg (ledeni bri-jeg), jer izgledom podsjeća na glavicu kupusa s bjelkastim vrhom poput ledene sante. Ova vrsta zelene salate najviše se konzumira u nordijskim i anglosaksonskim zemljama. Ipak, ona nije toliko popular-na u Hrvatskoj pa se slijedom toga niti ne ulaže u njenu proizvodnju. Premda se o ukusima ne raspravlja, ova vrsta zelene salate svakako odskače od ostalih, sočnija

je i ima posebnu hr-skavost, a razlog

Što jedemo...

Konzumiranjem zelene salate nećemo nužno postati pametniji, premda su ovu kulturu u prošlosti nazivali travom mudraca radi njenih brojnih pozitivnih učinaka na zdravlje, no zasigurno ćemo

se osjećati zdravije, a i naša linija će nam biti zahvalna

Prilikom uzgoja zelena salata podnosi izuzetno niske temperature

Trava mudraca

65Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

lisnatog povrća - prosječna konzumacija u 2011.10 kgmanjoj popularnosti ove salate možda je i njena cijena koja je ponekad višestruko veća nego li kod puterice ili kristalke. No, realno, cijena ledenke je viša upravo zato što se najvećim dijelom uvozi pa su u njenu maloprodajnu cijenu uključeni i troškovi prijevoza te posredničke mar-že. Također, važno je napo-menuti kako razlog uvoza nije ušteda, već činjenica što u Hrvatskoj ne postoji kon-tinuitet proizvodnje za ovu vrstu zelene salate kroz čitavu godinu zbog čega smo je gotovo prisiljeni uvoziti.

UZGOJ I SEZONAIako je zelena salata dostupna čitave godine, na osjetne ra-zlike u ponudi domaćeg trži-šta najviše utječu preferencije potrošača. Pošto salata pri uz-

goju podnosi izuzetno niske temperature, gotovo do 0°C, najčešće je konzumiramo kada u prirodi nema uvjeta za uzgoj drugog plodovitog po-vrća poput rajčice ili krastav-ca. Dakle, dominira tržištem svježeg povrća od konca listo-pada i traje do kraja ožujka. Otkupne cijene ove namir-nice su tada najviše, no svoj vrhunac gotovo uvijek imaju oko Božića i Nove godine. “Potražnja podigne cijene na izuzetno visoke razine, stoga mnogi povrtlari ciljaju berbu svojih zelenih salata upravo oko tog razdoblja”, kaže Stra-himir Filipović, direktor opu-zenskog Mandarinka, jedne od vodećih tvrtki za uzgoj i distribuciju voća i povrća. Za proizvodnju zelene salate u negrijanom plasteniku tije-kom hladnijeg dijela godine treba proći od 75 do 90 dana, dok se u ostatku godine pla-stenici koriste za proizvodnju unosnijih povrtnih kultura. Cijena ove namirnice padne tek kada se na tržištu pojave konkurentne povrtnice, a istovremeno je tada i moguće, uz znatno manje troškove, proizvoditi zelenu salatu na otvorenom kada je do berbe potrebno oko 60 dana, dok je ljeti za proizvodnju zelene salate dovoljno i 45 dana.

PREHRAMBENA VRIJEDNOSTUnatoč tome što se s godina-ma konzumacija zelene salate smanjuje, ona je i dalje jedna od češće konzumiranih vrsta svježeg povrća pa je stoga i

vrijedan izvor vitamina, mineralnih tvari

te vla-kana.

No,

nutricionistički gledano, među zelenim lisnatim po-vrćem zelena salata se sma-tra povrćem umjerenog do niskog sadržaja vitamina i mineralnih tvari. Naime, ova namirnica ima izuzetno visok udio vode, nisku energetsku vrijednost i gotovo ne sadrži masti pa je neizostavni dio svakog uravnoteženog plana prehrane za osobe koje žele

regulirati tjelesnu masu. Ipak, neke sorte zelene salate se izdvajaju od ostalih radi svo-jih hranjivih svojstava. Tako zelena lisnata salata i rimska salata imaju bolji nutritivni sastav od puterice ili kristalke, što je povezano s udjelom tamnijih zelenih listova u tim podvrstama salate. Ove dvije vrste salata se izdvajaju od ostalih podvrsta i po sadržaju vitamina C. “Budući da je oksidacijsko oštećenje usko vezano za nastanak brojnih bolesti, antioksidativno djelo-vanje vitamina C može imati preventivan, ali i terapijski učinak”, ističe Ivana Rumbak, docentica na Prehrambeno–biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Vitamin C je klju-čan za sintezu kolagena, čime je neophodan za održavanje zdravlja krvnih žila, kosti, zubi i desni te može pospješiti apsorpciju željeza, a također je vrlo značajan u imunološ-koj reakciji organizma. “Po sadržaju folata ističu se tako-đer rimska salata, ali i puteri-ca, što je od posebne važnosti za žene reproduktivne dobi u fazi planiranja trudnoće zbog smanjenja rizika prirođenih malformacija”, objašnjava Rumbak. Ne treba zanemariti ni sadržaj vitamina A i K te mineralnih tvari poput kalija, željeza, magnezija i kalcija koji također mogu varirati u

ovisnosti o varijetetu zelene salate, a ključni su za brojne funkcije u organizmu. Rimska salata izdvaja se i po sadržaju luteina i zeaksantina, karote-noida važnih za održavanje zdravlja očiju. Upravo stoga, prilikom pripreme salate najbolje bi bilo pomiješati što više podvrsta zelene salate kako bi iskoristili najbolje od nutritivnog sastava, ali i ople-

menili ukupan osjetilni doživ-ljaj jela. Zelenu salatu najbolje je konzumi-rati kroz tri dana nakon

kupnje kako bi zadržala okus, teksturu i maksimalnu nutri-tivnu vrijednost te je čuvati u hladnjaku, omotanu u plas-tičnu vrećicu (po mogućnosti perforiranu). Pored toga, prilikom kupnje poželjno je birati salatu s hrskavim, čvrstim listovima na kojima nema znakova truljenja i vid-ljivih oštećenja. Budući da se jede sirova, poželjno je prije konzumacije zelenu salatu dobro isprati u vodi, kako bi se uklonila mogućnost mi-krobiološke kontaminacije, s tim da se preporučuje pranje pod mlazom vode jer nama-kanjem u vodi može doći do većeg gubitka vitamina toplji-vih u vodi.

TRŽIŠNI TRENDOVIDomaći proizvođači nagla-šavaju kako je gotovo sva zelena salata koju konzu-miramo kupnjom u našoj zemlji domaće proizvodnje jer je ona rijetki poljopri-vredni proizvod koji ne trpi prijevoz na velike udalje-nosti, a posebno ne onaj iz dalekog uvoza. Pohvalno je i to što nekolicina stranih trgovačkih lanaca u Hrvat-skoj posebno njeguje odnose s hrvatskim domicilnim proizvođačima i promovira domaću poljoprivrednu proizvodnju. Nažalost, po-red njih još jedino najveći

Zelena salata se najčešće dijeli na tri vrste: kristalku, putericu i ledenku

66 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Što jedemo...

domaći trgovački lanac Kon-zum sustavno i stalno orga-nizira i distribuira povrće domaće proizvodnje. Ostali trgovci u Hrvatskoj, pod imperativom profitabilnosti, pritišću domaće proizvođače odgodama plaćanja, na-platom posebnih naknada, rabatima i otpisima dok ne propadnu, žale se proizvo-đači. “Nadamo se kako takvi neodgovorni trgovci neće opstati na tržištu te da će njihovo mjesto preuzeti oni koji promocijom domaćeg proizvoda grade dugoročne pozicije za opstanak naše proizvodnje, ali i vlastitih potrošača”, ističe Filipović. Što se cijena tiče, prema po-dacima Tržišnog informacij-skog sustava u poljoprivredi (TISUP), prosječna cijena zelene salate (kristalke) u svibnju je iznosila 11,79 kuna na tržnicama, 12,69 kuna u prodavaonicama te 6,23 kune na veletržnicama. Puterica je nešto skuplja pa je tako njena prosječna ci-jena u svibnju na tržnicama iznosila 12,45 kuna, u pro-davaonicama 12,89 kuna, a na veletržnicama 7,27 kuna.

STATISTIČKI POKAZATELJIUnatoč tvrdnjama proi-zvođača, prema podacima DZS-a, iz Hrvatske je lani izvezeno 201.932 kilograma zelene salate, radiča i endivi-

je, a uvezeno čak 3.481.182 kilograma, što jasno poka-zuje nesrazmjer trgovinske razmjene. Najviše zelene salate je izvezeno u Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Srbiju. Znatno veći uvoz, pak, dolazi pretežno iz Italije, Bosne i Hercegovine te Nje-mačke. No, tu treba napome-

nuti kako je izvoz djelomično diktiran Iceberg sortom jer, kako smo spomenuli, ova vrsta zelene salate se kod nas ne proizvodi kroz čitavu go-dinu pa je uvoz neminovan. Uz to, u povremenim inter-valima se uz ovu sortu uvoze

i ostale vrste zelene salate radi dopunjavanja kamiona u zimskom vremenu prilikom nabave ostalih vrsta povrća i voća na veletržnici u Italiji čime se taj nesrazmjer uvoza i izvoza dodatno povećava. No, također treba znati i kako dobar dio zelene salate koja se uvozi dolazi iz su-

sjedne Bosne i Hercegovine koja je ujedno i jedna od tri vodeće zemlje iz koje uvozimo

ovu namirnicu te čini bitan element statistike. Naime, u dalmatinskom području povrće se uzgaja na površini od svega 60-ak hektara, a u hercegovačkom dijelu znatno više, odnosno na 800-tinjak hektara. Slijedom toga, u

pograničnom pojasu uz grad Metković postoji i velik broj povrtlara čija je proizvodnja povijesno, nacionalno i kul-turološki usmjerena na po-trošače u Hrvatskoj. Do prije nekoliko godina njihova se zelena salata uvozila pod po-sebnim, pojednostavljenim režimom, no taj je postupak prekinut prije nekoliko godi-na pa je istodobno i statistika uvoza zelene salate znatno porasla. Gledano pak na globalnoj razini, vodeći proi-zvođači zelene salate i radiča, prema podacima Faostata, statističkog odjela Organiza-cije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), od 2007. do 2012. godine bili su Kina, SAD te Indija i Špa-njolska. Hrvatska je, prema istom izvoru, 2011. godine proizvela 9.115 tona zelene salate i radiča, no godinu ka-snije proizvodnja je značajno pala pa je tada proizvedeno tek 5.218 tona ove kulture. Ipak, proizvođači kažu kako prostora za napredak ima, pogotovo što ova namirnica ne podnosi duga skladištenja i transport. Uz to, klimatski uvjeti diljem zemlje pogodu-ju ovoj kulturi, a vjerujemo i kako će se na domaćem tržištu prepoznati nove sorte poput ledenke, koje svakako u domaćoj proizvodnji kro-nično nedostaje, što pruža dodatnu dozu optimizma za budući uspjeh ove kategorije.

Rimska salata

Jedna od vrsta zelenih salata je i rimska sala-ta koja se sije od travnja do srpnja, a njeni

plodovi se beru od lipnja do listopada. Ova vrsta salate je otporna na visoke temperatu-re te je odlikuju hrskavi zeleni i žutozeleni listovi. Ipak, unatoč tome što je vrlo zdrava, ukusna i što imamo povoljnu klimu za uzgoj ove sorte, kod nas je manje popularna negoli salate glavatice poput puterice. Preporučuju je nutricionisti i brojni fitness treneri jer se, osim na klasične načine, kao prilog, može spravljati i kao frape ili smoothie, a kada je se pomiješa s raznim voćem, ova namirnica ne utječe na krajnji okus.

Zelenu salatu se preporučuje ispirati pod mlazom vode, a ne namakati

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJA

MALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE

POTROŠNJE

issuu.com/jatrgovac/docsČitaj online

68 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Ja TRGOVAC

Sektor maloproda-je svakodnevno se susreće s brojnim izazovima: od slabe

kupovne moći, minimalnih marži, visokih poreznih i neporeznih nameta preko otežanih uvjeta suradnje s dobavljačima pa sve do nedostižne konkurencije u obliku velikih trgovačkih lanaca. No, krizi unatoč po-stoje pozitivni poduzetnički primjeri koji dokazuju kako je moguće čak i danas opstati na ovom tržištu. Jedan od takvih primjera je i tvrtka Tehno-Ron koja, uz veleprodaju, posluje i putem četiri maloprodajna diskontna dućana, od čega samo jedan prostor nije u njihovom vlasništvu.

POČETAK POSLOVANJAPriča o poslovanju ove tvrtke počinje 1991. godi-ne kada je vlasnik, Miloje Rončević, ostao bez posla. Po struci diplomirani inže-njer strojarstva, Rončević je tada počeo razmišljati o svojoj budućnosti koja je, kao i većini u to vrijeme, bila nesigurna. Radi struke, želja mu je bila baviti se proizvodnjom. No, kako u to vrijeme banke nisu bile u mogućnosti financijski

poduprijeti početak i razvoj poslovanja, morao je tražiti nišu koja zahtijeva mini-malna početna ulaganja. “Vidio sam da nema druge nego otvoriti nešto privat-no. Kako je za proizvodnju bilo potrebno puno ulaga-nja za koje nije bilo sredsta-va, trgovina se nametnula kao idući logičan izbor”,

prisjeća se direktor Teh-no-Rona. Krenuo je u ovaj pothvat, kako sam kaže, iz nužde jer je morao naći način za zaradu, odnosno

preživljavanje. U početku je trošak predstavljala prak-tički jedino radna snaga četvero zaposlenih koji su se hrabro 1992. godine pri-hvatili veleprodajnog posla i nije im bio problem raditi od osam ujutro do devet navečer, a niti direktoru nije bilo teško pokazati im koliko cijeni njihov trud

osobno ih vo-zeći njihovim domovima nakon napor-nog radnog dana i pritom svakodnevno

organizirati ručak na rad-nom mjestu. Uskoro su od veleprodaje mogli pristoj-no živjeti i razvijati svoje poslovanje pa su kroz go-

dinu dana zaposlena i dva nova djelatnika. Razvojem poslovanja i konsolidaci-jom tržišta uočili su trend otvaranja maloprodajnih dućana, odnosno slabljenje pozicije veleprodaje jer taj biznis više nije bio siguran za uspješan rad i razvoj. Veleprodaja se suočavala s problemima naplate i plasiranja proizvoda čime su se počeli stvarati gubici u poslovanju, a i dio Teh-no-Ronovih kupaca bio je primoran zatvarati svoje dućane pa su svake godine ostajali bez partnera. Tada

Tajna uspjeha je u prilagođenom asortimanu i cijenama te ljubaznosti osoblja

“Da se vratim u prošlost, opet bih sve ponovio!”

Iako mali trgovci danas nailaze na brojne probleme još uvijek postoje pozitivni primjeri iz ovog sektora koji ne samo da

se uspješno nose s krizom već i znaju cijeniti svoje najveće prednosti- zaposlenike i kupce

69Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

je Rončević došao na ideju otvaranja vlastitih malopro-dajnih dućana koji su nudili veću stabilnost.

ULAZAK U MALOPRODAJUPrvi maloprodajni dućan, Devetka, otvoren je tako 1999. godine na zagrebač-koj Malešnici. Ideja za na-

ziv dućana je došla od ulič-nog broja prodajnog mjesta (Ante Topića Mimare 9), jer se išlo za tim da se poslo-vanje prilagodi kupcu kako bi se dućan prepoznao kao mjesto gdje susjedi mogu nabaviti sve što im je po-trebno i pri tome se osjećati dobrodošlo. Danas tvrtka posluje s četiri maloprodaj-na diskontna dućana koji su otvarani otprilike svake dvije godine do 2003., a posljednji, onaj na Jarunu, otvoren je 2011. Rončević je uspio u svojoj nakani. Kupci njegovih kvartovskih

dućana su lojalni susjedi koji svakodnevno dolaze po svoje namirnice, a iz tvrt-ke navode kako prosječna vrijednost košarice iznosi od 25 do 30 kuna. Kako su ovi maloprodajni dućani opstali na tržištu unatoč konkurenciji, direktor sma-tra kako je tajna uspjeha u tri ključna faktora. Prvo je asortiman pri čemu se inzi-stiralo da u dućanima budu zastupljeni svi najvažniji domaći i strani proizvođači i uvoznici, zatim cijene koje ne smiju biti značajno veće od onih koje imaju veliki trgovci te na kraju, ali ne i najmanje važno, ljubaznost osoblja gdje se djelatnici posvećuju svakom kupcu ponaosob kako bi ih upo-znali i znali im ponuditi proizvod koji im treba i koji si mogu priuštiti.

VAŽNOST ZAPOSLENIKAKao svoju najveću prednost u poslovanju nad konku-rencijom Rončević navodi svoje zaposlenike. “Naši djelatnici su naša najveća snaga”, iskreno i bez raz-

mišljanja kaže direktor. Svjestan je da su plaće u maloprodaji niske i kako nije jednostavno provesti osam sati na nogama i u radu s ljudima pa se trudi nadoknaditi to svakodnev-nom animacijom svojih djelatnika za koje kaže da su mu i prijatelji. “Najviše me veseli kada s njima na kraju dana raspravljam o ostvarenom prometu, no-vim idejama za poslovanje i problemima s kojima su se susretali, čime im želim po-kazati koliko su mi važni”, naglašava Rončević. Samim

time je jasno i da je fluktu-acija zaposlenika vrlo mala. Djelatnici imaju samostal-nost u donošenju odluka jer, kako kaže direktor, oni su u izravnom kontaktu s kupcima i znaju najbolje što im treba.

KUPAC PRIJE PROFITAUz to, potrebe kupca u ovim dućanima stavljaju se ispred profita. Kao primjer, Rončević navodi cigarete čiji proizvođači nude bolje uvjete suradnje ako u duća-nu imaju asortiman samo jednog proizvođača, no na to u ovoj tvrtki ne gledaju. “Našeg kupca ne zanima tko proizvodi te cigarete. Njemu je bitno da njegovih ciga-reta ima i to je ono što nas usmjerava u radu jer smo mi tu radi njih”, kaže Ronče-vić. Svjesni kako se današnji kupci bore s nedostatkom novca, žrtvuju maržu kako bi bili konkurentni na tr-žištu pa na osnovnim na-mirnicama poslovanje trpi, ali su uvjereni kako će doći bolja vremena. No, za sada je najveća mana ovakvog

poslovanja što nema dovolj-no sredstava za daljnja ulaganja i razvoj, koji su svakako u planu, ali tek

u budućnosti. Ipak, uspjeli su i ostvariti dobru suradnju s dijelom proizvođača, što ih iznimno veseli pa imaju slične uvjete kao i veliki trgovački lanci. Upravo zbog toga mogu imati, kao i znatno veći konkurenti na tržištu, tjedne i vikend akci-je za svoje kupce. “Najveća nam je nagrada kada vidi-mo naših 2500 kupaca koji se svakodnevno vraćaju k nama i to nas gura naprijed te pruža najveće zadovolj-stvo. Da se vratim u proš-lost, opet bih sve ponovio!”, zaključuje Rončević.

otvoren prvi maloprodajni dućan

U tvrtki Tehno-Ron ističu kako potrebe kupca stavljaju ispred profita

1999.

Naziv tvrtke: TEHNO-RON d.o.o.

Ime posjećene trgovine:

Diskont Osmica

Adresa: Franje Fuisa 12, 10 000 Zagreb

Vlasnik: Miloje Rončević

Broj blagajni: 2

Kvadratura: 35 m2

“Da se vratim u prošlost, opet bih sve ponovio!”

70 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Leaflet report

BITAN oglašivački medij Leci trgovaca su vrlo efikasan alat ne samo za promoviranje cijena, nego i medij kroz koji potrošače upoznaju s novim proizvodima, komuniciraju s njima preko različitih

akcija, recepata te ih na taj način motiviraju za kupnju

Gotovo svakodnevno u našim poštanskim sandučićima naći će se kakav promotiv-

ni letak bilo da se radilo o onim redovitim trgovačkih lanaca, ponudi jela lokal-ne picerije ili pečenjare

ili pak uslugama susjeda vodoinstalatera. Iako takvo zatrpavanje informacijama i papirom mnogima ide na živce i ne žele ih primati, no velikoj većini potrošača leci su i dalje izuzetno bitan kanal kroz koje doznaju osnovne podatke o proi-zvodima i cijenama koje redovito trebaju za svoje kućanstvo. Što se to zbiva na tom na oko ustaljenom i jednostavnom mediju, a u stvari izuzetno dinamičnom i kompetitivnom, nastojat ćemo prikazati iz broja u broj kroz sažete ali slikovite mjesečne analize.

DOSEG I KORIŠTENJELeci trgovaca su vrlo efikasan alat ne samo za promoviranje cijena, nego i medij kroz koji potrošače upoznaju s novim proizvodima, komunicira-ju s njima preko različitih akcija, recepata te ih na taj

način motiviraju za kupnju. Istraživanje o lecima također pokazuje da kućanstva koja ih primaju, letke svakodnev-no pregledavaju i na temelju njih planiraju svoju kupnju a u priloženom dijagramu mo-žemo vidjeti njihov postotak

korištenja. U 2013. godini tako primjećujemo lagano povećanje: 40% ih brzo proči-ta, 33% ih detaljno pročita, za

razliku od 2011. godine kad su postoci bili manji. Najveća promjena je u ne primanju letaka: u 2011. godini njih 18% nije imalo pristup, dok se u 2013. godini postotak smanjuje na 9%. Što je veća ponuda letaka, iz godine u

godinu se smanjuje postotak ne primanja, a povećava po-stotak korištenja.

KVALITETA OGLAŠAVANJAFOCUS ispitivanja tržišta je jedna od vodećih agen-cija u Europi koja se bavi

ispitivanjem tržišta i savje-tovanjem. Na dnevnoj bazi prati proi-zvode koji se oglašavaju u

svim lecima trgovačkih la-naca, drogerija, “uradi sam” trgovina i dnevnih novina. Kako prati hrvatsko tržište

lokalno, regionalno i nacio-nalno, svaki letak je detaljno analiziran. Na temelju tih podataka male, srednje i velike tvrtke imaju širu pro-dajnu sliku svog proizvoda, ali i konkurencije. Glavni parametri metode na kojima

FOCUS radi za svoje klijente su broj promocija i GAV - Gross Advertising Value. GAV je kvaliteta oglašavanja, a čine ga osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format letka i bruto domet. Na temelju toga se radi tržišna procjena povrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke pa vam tako u aktulanom izda-nju donosimo analizu po-znatih kategorija, odnosno brendova za mjesec svibanj.

SVIBANJSKA SLIKAKod FMCG trgovaca u svib-nju najveći udio svih promo-

Kod prehrane po broju promocija vodeća je Podravka, a po kvaliteti oglašavnja PIK

71Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

ljudi detaljno čita letke

BITAN oglašivački medij 33%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

% 5 6

20

33

37

40

17

1218

9

Doseg i korištenje letaka

2011. 2013.

Detaljno ih pregledam

Brzo ih pregledam

Ne koristim letke

Ne koristim letke za kupovinu

Ne znam/bez odgovora

Ne primam letke

3

Izvor: FOCUS ispitivanje tržišta

cija i GAV-a zauzimaju kate-gorije prehrane. Zatim slije-de neprehrambene katego-rije Non Food1 (kozmetika, sredstva za čišćenje, papirna galanterija…) te Non Food2 (kućanske potrepštine). U kategoriji prehrane po broju promocija vodeća je Podrav-ka, a slijede Ledo, ‘z bregov, Cekin, PIK, Dorina, Merca-tor, Dukat, Meggle i Vindi. Prema kvaliteti oglašavanja (GAV), listu vodećih 10 kod prehrane predvodi PIK, a potom dolaze Ledo, Cekin, ‘z bregov, Podravka, Dukat,

Dorina, Meggle, Mercator i Vindi. Ako gledamo nepre-hrambene brendove vodeći je brend po broju promocija Nivea iza koje su se poredali Ariel, Fa, Violeta, Palmoli-ve, Ornel, Persil, Faks, Bref i Arf. I po kvaliteti (GAV) na čelu se nalazi Nivea, no po ovom je parametru slijede Violeta, Ariel, Persil, Ornel, Palmolive, Faks, Bref, Fa i Arf. Kategorija piva koja će biti posebno aktivna za vrijeme trajanja svjetskog nogometnog prvenstva bila je to i uoči njegovog počet-ka, a očekivano tri najpo-pularnija brenda koja su se

najviše promovirala prošli mjesec bili su Ožujsko, Kar-lovačko i Pan koji su oglaša-vali osvježenje u limenci od 0,5 litara. Što se tiče cijena piva, najniža je bila 6,74 kn, prosječna 7,7 kn a najviša je iznosila 8,49 kn. Kao što je spomenuto ranije, aktiv-nosti ove kategorije tek po-činju, a što ćemo vjerujem popratiti i u idućoj analizi i osvrtu na mjesec lipanj.

Promocija GAV

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Udio kategorija, svibanj 2014.

Sport / Slobodno vrijeme

Food Non Food 1 TainmentNon Food 2 GardenDiy Motor VechicleElectric

Promocija GAV

1%

2%

3%

4%

Top 10 brendova u kategoriji Non Food 1, svibanj 2014.

OrnelNivea Ariel PersilFa FaksVioleta Palmolive ArfBref

Promocija GAV

1%

2%

3%

4%

Top 10 brendova u kategoriji Food, svibanj 2014.

DorinaPodravka Ledo Mercator‘z bregov DukatCekin PIK VindiMeggle

Melani CipotMarko Havaši

Focus ispitivanje tržišta

72 Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

Barilla je na hr-vatskom tržištu

proširila svoj asortiman proizvoda predstavlja-njem novog umaka za tjesteninu s bosiljkom u pakiranju od 400 g+100 g na poklon. Marketinška podrška: print, in store promoci-je. Logističke informa-

cije - Jedinično pakira-nje: 400 g+100 g gratis; Transportno pakiranje: 6 kom. Proizvođač: Ba-rilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija. Stavlja na tržište: Barilla Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 39, Zagreb. Web site: www.barilla.hr.

Sa željom da osigura kvalitetan i visoko vrijedan obrok u Encianu su osmislili

novi proizvod Fiber Up! pšenične mekinje. Fiber Up! je izvanrednog okusa i hrskave teksture pa je odličan izbor za doručak. Pšenične mekinje dobivaju se iz vanjske ljuske zrna pšenice te su bogate celulozom, vlaknima, mineralima (željezo, magnezij i fosfor) i vitaminima. Dijetalna vlakna danas su neizostavni dio zdrave prehrane i pru-žaju brojne zdravstvene prednosti. Zbog visokog sadržaja vlakana Fiber Up! mekinje reguliraju probavu te blagotvorno djeluju na metabolizam i

održavanje zdravlja organizma. Fiber Up! pšenične mekinje miješaju se s mlijekom ili jogurtom, voćnim sokom te se mogu umi-ješati u varivo ili juhu. Ne sadrže sastojke

životinjskog porijekla pa su pogodne i za vegetarijance. Sastojci: pšenične mekinje 42%, integralno pšenično brašno, integralno raženo brašno, inte-gralna ječmena zrna, kukuruzno brašno, šećer, ječmeni slad, sol, sojin le-citin. U trgovine dolaze u pakiranju u stand up vre-ćici od 250 g. Marketinška podrška: trade aktivnosti, POS materijali. Transport-no pakiranje: 12 kom. Bar kod komercijalnog pakira-nja: 3858890100525.

Liqueur de Griotte na hrvatskom

tržištuU zastupstvu tvrtke Valentić iz Sesve-

ta na hrvatskom se tržištu pojavio jedan izuzetno poznati, ali i nedovoljno korišten pro-izvod - Liqueur de Griotte, liker od višnje. Njegovom imenu nema se što dodati, no zato se može veoma ugodno iznenaditi s bogatim okusom i aromama koje ovaj liker pruža. Spravljen od sočne, tamno crvene višnje, zavodljivog okusa, briljantne boje i “nebeskog” okusa , posebno dobro paše uz šampanjac. Iz Valentića savjetuju odraslim potrošačima da ovaj liker svaka-ko probaju ledeno hladan kao jedinstve-no piće ili uz tonik, gorki limun ili colu. Uz pjenušac, posebno dobro se slaže s voćnim salatama, kao preljev sladolednim kupovima te naravno uz vrhunsku čokola-du. Ako vaš dobavljač nema ovaj proizvod, svakako ga potražite i nećete požaliti, poručuju iz tvrtke. Ostale informacije o proizvodu dostupne su na www.valentic-drinks.com.

Novo na polici

Keune je predstavio rediza-jn svog najprodavanijeg

šampona i regeneratora na maloprodajnom tržištu - Keune Ultra Mild Daily Use. Novi dizajn prati i nova poboljšana formula, a liniji se pridružuju i četiri nova proizvoda: Ultra Mild Repair šampon i regenerator za suhu kosu, Ultra Mild Anti dandruff

šampon protiv peruti i Ultra Mild Styling gel. Linija je namijenjena za različite tipove kose za svaki dan. Svi proizvodi su dostupni po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 39,90 kuna. Generalni uvoznik i distributer za Hrvatsku i regiju: Keune Adriatic d.o.o., Gospodarska 21, 10255 Donji Stupnik. Tel: +385(0)1/6593-344.

PREPORUKA

Keune Ultra Mild linija

Barilla umak s bosiljkom

Encian predstavio Fiber Up! pšenične mekinje

73Lipanj 2014. www.jatrgovac.hr

PROVJERITE

Posebno izdanje Dorine povodom svjetskog prvenstvaZa sve koji će bodriti našu nogometnu reprezentaciju i pritom uživati u najfinijoj čokoladi, iz Kraša su ponudili kockasto čokoladno iznenađenje u obliku ČoCROlade. Svi navijači koji vole uživati u čokoladi mogu birati između posebno fine mliječne čokolade s povećanim udjelom mlijeka ili one s dodatkom hrskavog crispyja. Obje čokolade dolaze u pakiranju od 220 g. “Sreća prati hrabre, stoga, poželite sportsku sreću našim nogometašima uz svoju omiljenu kockicu sreće”, poručuju iz Kraša.

‘z bregov navijački jogurt Prehrambena industrija Vindija pripremila se za nogometni spektakl u Brazilu i svoj jogurt ‘z bregov s 2,8% mliječne masti ponudila u prikladnom, navijačkom ruhu. Tako se na 200-gramskoj čašici jednog od najpoznatijih i najpopularnijih proizvoda u mliječnom asortimanu Vindije sada nalazi motiv hrvatske šahovnice. Jogurt ‘z bregov bogat je kalcijem koji igra važnu ulogu u razvoju i jačanju kostiju i zubi te bjelančevinama i mineralima koji organizam opskrbljuju aminokiselinama neophodnim za rast i razvoj mišića.

UHU svake godine iznenađuje svoje potrošače s novim likovima iz omiljenih crtića. Kako bi i ove godine nagradili

potrošače za njihovu vjernost, ostvarena je suradnja s jednim od najgledanijih crtića: Rio 2. Višegodišnja praksa pokazala je da likovi iz crtića daju dodatnu vrijednost proizvodu te povećavaju interes kupaca. Živopisni likovi na UHU ljepilima u stiku zasigur-no će privući pažnju i uljepšati školske dane svakog đaka. UHU, kao društveno odgovoran brend, brine o budućnosti planeta. Vođen brigom o okolišu UHU koristi prirodne sirovine za bazu stika, čak 73%, a čep s navojem osigurava dugotrajnost ljepila sprečavajući sušenje. Glatko nanošenje ljepila koje ne gužva papir čini ga odličnim izborom za svakog malog kreativca.

Lady’s code blazinice premium su kva-litete s prošivenim rubom i dvostrano

različitom površinom. Jedine su blazinice na tržištu proizvedene u Hrvatskoj te imaju i humanitarni karakter. Naime, od svakog prodanog pakiranja Lady’s code blazinica, 30 lipa bit će donirano zajednici pacijenata oboljelih od raka. Lady’s code Premium duo face blazinice u pakiranju od 100 komada napravljene su od 100% pamuka. S jedne strane blazinice su rebraste površine - namijenjene boljem čišćenju i/ili skidanju šminke,

a s druge strane su glatke - namijenjene lakšem nanošenju mlijeka, pudera ili kreme. Naziv proizvoda: Lady’s code blazinice duo a’100. Marketinška podrška: TV, print, promotivne akcije na prodajnom

mjestu, dodatni rabat na kupnju blazinica u određenom periodu, objava akcije na

blazinicama u katalozima pojedinih trgovačkih lanaca i drogerija, oglašavanje u tiskovinama. Logističke informacije - Maloprodaj-no pakiranje: 100 kom.; Transportno pakiranje: 24 vrećice; EAN kod:

3859892028107. Preporuče-na MPC: 8,99 kn. Proizvođač/distributer:

Incite kod d.o.o., Storžička 2c, 10000 Zagreb. Tel.: +385(0)1/3435-930. E-mail, web: info@incitecode.hr, www.incitecode.hr.

Dr. Oetker Vitalis müsli najprodavaniji su müsli na hrvatskom tržištu. Kao

dobitnik Best Buy Award priznanja za 2014./2015. godinu, Vitalis je i brend broj 1. u omjeru cijene i kvalitete u kategoriji müsla za doručak. Novitet u ponudi su Dr. Oetker Vitalis Crunchy Granola Müsli koje odliku-je posebna kombinacija ukusnih i hrskavih granola, od integralnih zobenih pahuljica i finog meda, za savršen početak dana, ukusan međuobrok u tijeku dana ili kao hrskavi snack na kraju dana. Nova tri okusa su Crunchy start, Fruity morning i Choco-Ba-nana pleasure. Marketinš-ka podrška: PR kampanja i

podrška na POS-u. Logističke informacije: Crunchy Start müsli 325 g, Fruity mor-ning 325 g, Choco-Banana pleasure 325 g. Transportno pakiranje: 6 kom./karton; 90 kartona/paleta.

Vitalis Crunchy Granola Müsli – novi, hrskav užitak u vrećici

UHU i Rio 2 likovi

Lady’s code - jedine blazinice proizvedene u Hrvatskoj

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Broj 36 | Lipanj 2014.

U fokusu Kiosci

Trgovina na malo

Dossier

Ljetna kuhinja

Školska oprema

Sezona je počela

Od usta počinje

zdravljepočinje

zdravljeOd usta

www.laurusnet.hr

IZVRSNIERGONOMSKI

STOLCIRENOMIRANIH

SVJETSKIHPROIZVOĐAČA

Herman Miller Aeron » Službeno najbolji stolac na svijetu

Herman Miller Embody Okamura Baron

Laurus Net d.o.o.

Dauphin InTouch

Tel. 01 55 09 479

40% uštede na godišnjoj pretplati

za pakete Start ili Business

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite  e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

- projektiranje- energetsko certificiranje- etažiranje- uredenje interijera- legalizacija objekata

Arhitektonski ured Dizajn Et Cetera d.o.o.Martićeva 35, 2. kat; 10 000 Zagreb,tel: 01-7789-524; fax: 01-7788-953e-mail: dizajnetc@dizajnetc.com

www.legalizacijagradnje.com

www.dizajnetc.com

Fashion | Beauty | Health | Sports | Multimedia | Entertainment | Interspar

S H O P P I N G A N D E N T E R T A I N M E N T

AC_oglas_233x275mm v2.indd 1 17/06/14 09:44