SadržajUvod.......................................................................................................................................................2

1. Jaka alkoholna pića.............................................................................................................................3

1.1. Dodaci te podjela jakih alkoholnih pića......................................................................................4

2. Rakije..................................................................................................................................................5

2.1. Rakije od grožđa.........................................................................................................................5

2.2. Voćne rakije................................................................................................................................7

2.3. Rakije od voćne komine..............................................................................................................7

2.4. Specijalne rakije..........................................................................................................................8

3. Inozemne vinske rakije.......................................................................................................................9

3.1. Cognac (konjak)...........................................................................................................................9

3.2. Armagnac (armanjak)..................................................................................................................9

4. Rakije po posebnim postupcima.......................................................................................................11

4.1. Whiskey (viski)...........................................................................................................................11

4.2. Žitna rakija.................................................................................................................................11

4. 3. Rum..........................................................................................................................................12

4.4. Gin (džin)...................................................................................................................................12

4.5. Rakije od aromatskoga bilja.......................................................................................................13

4.6. Rakija od voćnoga macerata......................................................................................................13

5. Jaka alkoholna pića po posebnim postupcima.................................................................................14

6. Likeri.................................................................................................................................................15

Zaključak...............................................................................................................................................17

Literatura:.............................................................................................................................................18

Uvod

Alkoholna pića su tekući proizvodi koji su namijenjeni uživanju i sadrže 2 do najviše

15% vol. alkohola, osim u slučaju pića koja su regulirana posebnim propisima. Jaka alkoholna

pića su podvrsta alkoholnih pića. Osim jakih alkoholnih pića, u alkoholna pića još pripadaju

pivo, vino. Osnovu alkoholnih pića čine etilni alkohol, etanol, žesta, te špirit kao najvažniji

predstavnik iz grupe alkohola. U ovome će se radu prvo opisati značajke jakih alkoholnih pića

i opisati načine na koje se mogu proizvoditi. Nakon toga će se navesti njihova podjela. Opisat

će se značajke svake od pojedinih skupina uz navođenje nekoliko važnijih primjera. U

zaključku će se navesti prednosti i nedostatci te ograničenja primjene.

2

1. Jaka alkoholna pića

Jaka alkoholna pića su sva pića koja sadrže minimalno 15% vol. alkohola, a proizvode

se direktno destilacijom alkoholno prevrelih sirovina komina sa ili bez dodavanja arome, ili

maceracijom aromatskog bilja i plodova ili dodavanjem aroma, šećera i drugih sladila etilnom

alkoholu poljoprivrednog podrijetla, što je sukladno Pravilniku o jakim alkoholnim i

alkoholnim pićima, (NN 172/04). Registrirana jaka alkoholna pića stavljaju se u promet samo

u originalnom pakiranju u bocama od stakla ili kojeg drugog prikladnog materijala s

otisnutom deklaracijom koja treba sadržavati sve propisane elemente o vrsti proizvoda i ostale

podatke koji su vezani za određene propise.

Slika 1. Jaka alkoholna pića

Jaka alkoholna pića nemaju dugu povijest, pojavila su se u prometu znatno kasnije od

piva i vina. Naime, počeci destilacije alkohola sežu u XI. stoljeće, od kada se kroz sljedećih

nekoliko stoljeća destilati koriste samo u ljekovite svrhe. Zahvaljujući redovnicima raznih

kršćanskih samostana, započinje proizvodnja destilata kao pića, a posebno likera početkom

XVII. stoljeća. Osnova svih jakih alkoholnih pića čini etanol ili etilni alkohol (C2H5OH), koja

je bezbojna i zapaljiva tekućina, ugodnog, opojnog mirisa i specifičnog alkoholnog okusa.

1.1. Dodaci te podjela jakih alkoholnih pića

3

U proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pića mogu se dodavati radi poboljšavanja

kakvoće proizvoda:

- biljni ekstrakti na bazi prirodnih destilata za rakiju;

- biljni ekstrakti na bazi etilnog alkohola za alkoholna pića i likere, te šećer i med;

- macerati dobiveni iz voća koji sadrže šećer i aromatske tvari iz tih plodova u

proizvodnji specijalnih rakija gdje su već dodani biljni ekstrakti.

Jaka alkoholna pića se dijele u sljedeće skupine:

1. rakije;

2. rakije po posebnim postupcima;

3. jaka alkoholna pića po posebnim postupcima;

4. liker;

5. miješana jaka alkoholna pića – kokteli.

2. Rakije

4

Rakije pripadaju u jaka alkoholna pića, a proizvode se destilacijom prevrelog soka,

masulja ili komine grožđa ili drugog voća, na manje od 86% vol. alkohola. Senzorna svojstva

im moraju biti karakteristična za svaku pojedinu vrstu , što ovisi o upotrjebljenim sirovinama.

Rakije od destilata moraju ležati u drvenim spremnicima najmanje godinu dana kako bi im

bilo dozvoljeno označavanje sa nazivom „stara, ekstra“

-rakije od grožđa;

-voćne rakije;

-rakije od voćne komine;

-specijalne rakije.

2.1. Rakije od grožđa

Na našem tržištu su to: vinjak, brandy, lozovača(loza), komovica, drožđenka i

vinovica.

1. Vinjak pripada u rakiju od grožđa koji se proizvodi od vinskog destilata ili redestilacijom

vinskog destilata na manje od 86% vol. Dok na tržištu mora sadržavati najmanje 37,5% vol.

Mora odležati najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili najmanje 6 mjeseci u

hrastovim bačvama. Kada se označava zvjezdicama, svaka zvjezdica označava jednu godinu

odležavanja vinskoga destilata, dobiva naziv „stari vinjak“ ako je destilat odležao najmanje 3

godine u hrastovim bačvama. U Hrvatskoj se proizvodi hrvatski konjak, kojemu volumni dio

alkohola iznosi od 38 do 45%. Kako bi se poboljšala kakvoća boje, mirisa, okusa i ekstrakta

tijekom proizvodnje, dozvoljeno je dodavati: destiliranu vodu za smanjenje alkoholnosti,

karamel do 1 g/l za popravljanje boje, saharozu do 10g/l za povećanje ekstrakta i biljne

ekstrakte i macerate od dijelova određenoga bilja koji su izloženi u vinskom destilatu.

2. Brandy je internacionalni naziv za vinjak, nizozemskoga je podrijetla, a znači „prepečeno

vino“. Postao je popularan u 15. i 16. stoljeću kada je utvrđeno da je puno bolje od vina jer se

nije toliko često kvarilo kao vino i jer je podnosilo dugotrajnije transporte od vina. Brandy je

rakija od grožđa koja se dobiva od vinskoga destilata destiliranoga na manje od 86% vol.

alkohola, a može biti miješan s vinskim destilatom destiliranim na manje od 94,8% vol.

alkohola, pod uvjetom da vinski destilat ne prelazi više od 50% od ukupne količine alkohola u

5

ukupnom proizvodu, dok na tržištu mora sadržavati najmanje 36% vol. alkohola. Brandy stari

najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili najmanje 6 mjeseci u hrastovim bačvama.

3. Lozovača se dobiva destilacijom prevrelog grožđanog masulja na manje od 86% vol.

alkohola. Na tržištu mora imati najmanje 37,5% vol. alkohola.

4. Komovica se dobiva iz fermentirane grožđane komine. Gotov proizvod mora sadržavati

najmanje 37,5% vol. alkohola.

5. Drožđenka je rakija od grožđa koja se dobiva destilacijom vinskoga taloga. Treba imati

najmanje 37,5% vol. alkohola.

2.2. Voćne rakije

6

Voćne se rakije proizvode isključivo destilacijom prevreloga masulja voća ili mošta od

voća ili soka od voća, destiliranoga na manje od 86% vol. alkohola, tako da ima miris i okus

voća. Gotov proizvod na tržištu mora sadržavati alkoholnu jakost najmanje 37,5% vol. Neke

od voćnih rakija mogu sadržavati i plod voća od kojega su proizvedene, kao što je to slučaj

kod vilijamovke. U Hrvatskoj se proizvode voćne rakije od: koštuničavog voća (šljiva,

trešnja), jezgričavog voća (jabuka, kruška) te bobičastog voća (borovnica, kupina). Klasičnim

kuhanjem voćne komine u malim pogonima dobiva se rakija koja ima od 20 do 30% vol.

alkohola. Ponovnim kuhanjem dobiva se rakija prepečenica, koja je znatno jača i ima oko

55% vol. alkohola. Od prevrelog masulja od bresaka, kajsija, krušaka, jabuka, dudova i

smokava dobivaju se voćne rakije: breskovača, kajsijevača, kruškovača, jabukovača,

dudovača i smokovača. Miješanjem voćnih rakija dobiva se rakija koja sadrži od 25-55% vol.

alkohola, na kojoj treba pisati udio pojedine rakije.

Šljivovica je najpoznatija voćna rakija kod nas. Dobiva se destilacijom prevrelog masulja od

šljiva. Kada odležava u drvenim bačvama od duda i hrasta postaje zlatnožućkaste boje, a ako

odležava u staklenom suđu onda je bezbojna. Sadrži od 25 do 55% vol. alkohola

Viljamovka uz šljivovicu ima najveći značaj u ugostiteljskoj ponudi. Proizvodi se

destilacijom prevrelog masulja od sorti krušaka viljamovki čije je meso mekano, topljivo i

blijedožučkaste boje. Sadrži 25-55 % vol. alkohola.

Calvados je voćna rakija jabukovača, „jabučni vinjak“, koja potječe iz Normandije u

Francuskoj, a proizvodi se destilacijom prevrelog jabučnog masulja i soka. Na našem tržištu

se plasira kao uvozna rakija koja sadrži više od 40% vol. alkohola

2.3. Rakije od voćne komine

Proizvode se fermentacijom i destilacijom voćne komine, na tržištu moraju nositi

naziv „Rakija od komine“ npr. šljive, a gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5% vol.

alkohola.

2.4. Specijalne rakije

7

Specijalne se rakije dobivaju aromatiziranjem vinskog destilata i rakija s raznim

biljnim plodovima, voćem, aromatskim biljem, njihovim maceratima i eteričnim uljima.

Mogu sadržavati dijelove biljaka od kojih su napravljeni. Najmanja alkoholna vrijednost

gotovoga proizvoda na tržištu je 37,5% vol.

Pod specijalne rakije spadaju: travarica, klekovača, anisonka, mastika i brinjevac.

Travarica je specijalna rakija koja se dobije maceracijom ljekovitih trava u komovici ili

lozovači. Pripadaju u bistre rakije zelenkaste do žućkaste boje. Razlikuju se po boji, mirisu i

okusu, a sadržaj se kreće od 35-55% vol.

Klekovača je destilat prevrele komine od šljiva, kome su u odgovarajućoj količini dodani

plodovi kleke(brinje). Sadrži od 40- 52% vol. alkohola

Anisonka je destilat prevrele komine ili masulja od grožđanome je prije destilacije dodana

odgovarajuća količina anisa. Sadržaj alkohola iznosi 35% vol.

Mastika je rakija koja se dobije destilacijom prevrelog koma od voća ili grožđa kojima je

prije destilacije dodana odgovarajuća količina plodova anisa. Ona je bezbojna i bistra rakija

koja se zamuti i pobijeli ako joj se doda malo vode. Sadrži od 40 do 52% vol. alkohola.

Brinjevac je destilat prevrele komine plodova kleke-brinja ili borovice. Treba sadržavati od

40 do 52% vol. alkohola. Pripada u vrlo kvalitetne rakije koja se u narodu nudi u ljekovite

svrhe

3. Inozemne vinske rakije

U najpoznatije inozemne vinske rakije ubrajamo Cognac (konjak) i Armagnac (armanjak). 8

3.1. Cognac (konjak)

Konjak je inozemna vinska rakija koja je francusko nacionalno jako piće. Proizvodi se

destilacijom Charentskog vina u pokrajini Charente u Francuskoj i naziva se prema gradu koji

se nalazi u toj pokrajini, Cognac. Radi se o zaštićenome imenu i nije dozvoljeno da bilo koje

drugo slično piće koje se proizvodi izvan ove pokrajine nosi naziv Cognac (konjak). Posebna

francuska nacionalna institucija Bureau National Interprofessionel du Cognac brine o

proizvodnji, odležavanju i starenju konjaka te kontrolira, odobrava i registrira razlijevanje

konjaka u boce i označavanje. Dodavanjem ekstrakata raznoga voća, miješanjem destilata iz

različitih godišta uz razblaživanje destiliranom vodom dobivaju se prepoznatljivi miris, boja,

okus i jakost konjaka koji odgovaraju određenome tipu konjaka. Konjak treba sadržavati 40%

vol. alkohola i prepoznatljivu tamnožutu boju, karakterističnu finu aromu i ugodan okus. Boce

konjaka se označavaju zvjezdicama, čiji broj obično označava broj godina odležavanja

destilata u bačvama te posebnim slovima. Na konjak s tri zvjezdice smije se staviti oznaka „V.

O.“, „V.S.O.P.“ – Reserve. Slova stoje za engleske nazive: V = very, O = old, S= special, ili

superior te P = pale. Na konjak s pet ili više zvjezdica smiju se staviti oznake „Extra E“,

„Vielle Reserve“ ili „Napoleon“. U Francuskoj se proizvodi više vrsta konjaka koji osim

osnovnoga naziva nose i neko drugo ime, kao što su konjaci koji su poznati na hrvatskome

tržištu: Martell, Hennessy, Courvoisier, Remy Martin, Camus, Dubouche i drugi.

3.2. Armagnac (armanjak)

U Francuskoj se osim konjaka proizvodi još jedna poznata, zaštićena vinska rakija i to

u pokrajini Armagnac. Posebna francuska nacionalna institucija Bureau National

Interprofessionel de l´Armagnac nadizire proizvodnju, kvalitetu i poštivanje propisa.

Proizvodnja armanjaka razlikuje se od proizvodnje konjaka jer se destilacija odvija u

drugačijem destilacionom aparatu, a destilat koji se dobiva sadržava od 58 do 63% vol.

alkohola te odležava u drvenim bačvama. Razblažuje se destiliranom vodom na 40% vol. te se

oplemenjuje dodavanjem i miješanjem biljnih ekstrakata. Vrijeme odležavanja utječe na

kakvoću proizvoda, a gotovi se armanjak označava određenim brojem zvjezdica, od 3 do 7, i

sličnim oznakama kao i konjak. 9

Slika 2. Cognac: Hennessy.

4. Rakije po posebnim postupcima

10

Ovu skupinu čine alkoholna pića dobivena destilacijom: prevrele žitne komine;

prevrelih proizvoda šećerne trske; prevrelih sirovina siromašnih šećerom, sa ili bez dodatka

etilnoga alkohola; macerata neprevrelih sirovina u etilnom alkoholu. U njih ubrajamo: viski

(whiskey); žitnu rakiju; rum; džin (gin); rakije od aromatskoga bilja i rakije od voćnih

macerata.

4.1. Whiskey (viski)

Izvorni naziv whisky odnosi se na škotski i kanadski proizvod, dok se irski i američki

označavaju i nazivaju whiskey. Viski se dobiva destilacijom žitne komine ošećerene

diastazom iz slada, sa ili bez drugih prirodnih enzima, alkoholno prevrele uz dodatak kvasca,

destilirane na manje od 94,8% vol. alkohola, tako da destilat zadržava miris i okus po sirovini

te pod uvjetom da je odležao najmanje 3 godine u opaljenim hrastovim bačvama. Također se

može dobiti miješanjem viskija od ječmenog slada i žitnog alkohola koji je destiliran na

manje od 94,8% vol. alkohola, tako da zadržava miris i okus od upotrjebljene sirovine. Treba

sadržavati najmanje 40% vol. alkohola.

Najpoznatije vrste viskija na svjetskom tržištu su:

1. škotski viski (Skotch) – Johnny Walker, Queen Anna, White Horse, Ballantines, Chivas

2. irski viski (Irish whiskey) – Paddy, John Power, Old Forester

3. američki viski – Bourbon whiskey

4. kanadski viski – Canadian Club, Seagrims, Corbis

4.2. Žitna rakija

Jako alkoholno piće koje se dobiva destilacijom fermentirane žitne komine bez

dodavanja aroma, boja ili zaslađivača naziva se žitna rakija, a može se označavati i kao žitni

brendi. Najpoznatija žitna rakija, arak, dobiva se destilacijom alkoholno prevrele komine riže

i drugih prevrelih šećernih sirovina iz egzotičnih plodova. Proizvodi se na Cejlonu, u Indiji i

11

Oceaniji kao bezbojna ili svijetložuta tekućina posebnoga mirisa i okusa, a sadržava 50 do

60% vol. alkohola.

4. 3. Rum

Ovo poznato alkoholno piće dobiva se isključivo alkoholnom fermentacijom i

destilacijom soka šećerne treske, melase, sirupa i drugih nusproizvoda kod prerade šećerne

trske kod prerade šećerne trske na manje od 96% vol. alkohola. Destilat treba sadržavati

značajna organoleptička svojstva ruma čija alkoholna jakost na tržištu mora biti najmanje

37,5% vol. Nakon prve destilacije dobiva se bezbojan proizvod. Da bi se dobio kvalitetan

rum, on mora odležati u drvenim posudama da bi dobio zlatnožutu boju i svojevrsnu aromu i

okus. Nakon odležavanja, razrjeđuje se destiliranom vodom na jačinu od oko 40% vol.

alkohola te puni u različite staklene boce. Najpoznatiji rum proizvodi se na Karipskim

otocima i u zemljama Južne Amerike. Postoje tamni, bijeli i zlatni. Tamni rumovi se dobivaju

dodavanjem taloga prethodno sazreloga ruma i dobri su za pripravljanje vrućih mješavina kao

što su punčevi. Najbolji se proizvode na Jamajci. Bijeli su rumovi zapravo bezbojni rumovi

koji trebaju odležati stanovito vrijeme u nepaljenim bačvama. Najpoznatiji je Bacardi, koji je

pojam za bijeli rum. Zlatni rum prepoznajemo po zlatnoj naljepnici. Počinju se proizvoditi

kao bijeli rumovi, no oni moraju odležati u paljenim bačvama koji nakon toga dobivaju lijepu

zlatnožutu boju. Najpoznatiji su kubanski i jamajčanski rumovi. Kubanski Havana club ima

posebni značaj na svjetskome tržištu zbog toga što je na granici između zlatnoga i bijeloga

ruma.

4.4. Gin (džin)

Gin se dobiva miješanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla i destilata

borovnice i drugoga aromatskoga, ulja borovnice i drugoga aromatskoga bilja koje ne smije

potisnuti aromu borovnice. Redestilacijom etilnog alkohola poljoprivrednoga podrijetla u

kotlovima koji se tradicionalno koriste za dobivanje gina, dobivamo „destilirani gin“. Gotovi

proizvod treba imati alkoholnu jakost od najmanje 37,5 %, a koristi se uglavnom za

pripravljanje koktela kao što je martini koji se spravlja od ¾ gina i ¼ suhoga vermuta te

12

osvježavajućega pića u kombinaciji s tonikom. U Hrvatskoj su najcjenjenije engleske vrste

London Gin, Gordons Gin, Old Tom i Plymouth Gin. Najpoznatiji gin na svijetu je London

Dry Gin koji se dobiva dvostrukom destilacijom kukuruza.

4.5. Rakije od aromatskoga bilja

Prema vrsti aromatskoga bilja od kojih su izrađena, ova pića dijelimo na rakije od:

encijana, kima, anisa i borovice.

Rakija od encijana dobiva se destilacijom fermentiranoga korijena encijana sa ili bez dodatka

etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla.

Kimova rakija dobiva se od etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla koji je aromatiziran

kimom. Može se označiti kao akvavit, ako je aromatizirana destilatom bilja ili začina, ali mora

prevladavati okusi kima ili kopra.

Rakija od anisa se dobiva od etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla koji je

aromatiziran prirodnim ekstraktima zvjezdanoga anisa, komorača ili drugoga bilja.

Rakija od borovice proizvodi se od etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, ili žitne

rakije, ili žitnoga destilata aromatiziranoga bobicama borovice.

4.6. Rakija od voćnoga macerata

Maceracijom voća s najmanjim udjelom od 100 kg voća na 20 litara 100 % - nog

alkohola djelomično prevrelog ili neprevrelog u etilnom alkoholu poljoprivrednoga podrijetla

dobivaju se rakije od voćnoga macerata. Gotovi proizvodi moraju sadržavati alkoholnu jakost

od najmanje 37,5% vol. Označavaju se rječju rakija iza koje slijedi naziv voća, na primjer

rakija od jabuka.

13

5. Jaka alkoholna pića po posebnim postupcima

To su proizvodi dobiveni razrjeđivanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga

podrijetla, destilata ili njihovih smjesa, a mogu se aromatizirati ili posebnim postupcima samo

pročišćavati. U ovu skupinu pripadaju votka, domaći brendi, domaći rum i jaka alkoholna

pića od voća. Najpoznatije piće je votka, koja se dobija filtriranjem etilnoga alkohola

poljoprivrednoga podrijetla kroz aktivni ugljen, nakon čega slijedi destilacija. Moguće je

dodavanje aroma za dobivanje posebnih organoleptičkih svojstava. Naziv dodane arome mora

biti naznačen u nazivu, primjerice limun votka. Gotov proizvod na tržištu mora imati

najmanje 37,5 % vol. alkohola. Ona je bistra i bezbojna tekućina koja se svrstava u najčistija

alkoholna pića. Značenje naziva na ruskome jeziku je „voda“, a smatra se nacionalnim pićem

Rusije, Poljske i Finske.

14

6. Likeri

Aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, jednoga ili više jakih

alkoholnih pića ili njihovih mješavina dobivaju se likeri. Radi se o zaslađenim pićima kojima

se mogu dodavati proizvodi poljoprivrednoga podrijetla kao što su vrhnja, mlijeka i mliječni

proizvodi, voće i voćne prerađevine, vina, biljni macerati, jaja, čokolade, kave i slično. Likeri

od voćnoga soka i voćni likeri mogu se označavati kao „brandy“, kao primjerice šljivov

brendi, narančin brendi, uz popis propisanih sastojaka na deklaraciji proizvoda koji na tržištu

mora imati najmanje 15% vol. alkohola ako nije drugačije propisano. Prema vrsti sirovine i

tehnološkom postupku dobivanja likere dijelimo na: likere od voćnoga soka; voćne likere;

likere od rakija; biljne likere; likere od kave, čaja, kakaa ili čokolade; emulzijske likere; likere

s vinom; aromatizirane likere i ostale likere.

1. Likeri od voćnoga soka se proizvode miješanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga

podrijetla s jednim ili više voćnih sokova koji moraju sadržavati najmanje 200 mililitara

matičnoga voćnog soka po kojemu se liker naziva. Dopušteno je dodavanje aroma, ali ne i

bojanje. Najpoznatiji su narančin liker koji se zove Curacao, liker od mandarina

Mandarinetto, ili višanja Cherry Brandy.

2. Voćni likeri proizvode se aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla s

maceratima voća ili voćnih dijelova u etilnome alkoholu poljoprivrednoga podrijetla i

dopušteno ih je bojati prirodnim bojama uz eventualno dodavanje vanilina i drugih aroma,

osim osnovne voćne arome po kojoj su nazvani. Gotovi voćni likeri na tržištu moraju

sadržavati najmanje 200 mililitara macerata voća, odnosno 33% udjela destilata.

3. Likeri od rakija se dobivaju zaslađivanjem rakija uz uporabu prirodnih aroma i bojanje, ali

ne i dodavanje aroma voća po kojemu je liker nazvan. Gotovi proizvodi na tržištu moraju

imati alkoholnu jakost od najmanje 15% vol.

4. Biljni likeri se dobivaju aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla

maceratima aromatskoga bilja i plodova u etilnome alkoholu poljoprivrednoga podrijetla i iz

njih dobivenih destilata, uz dopuštenu uporabu arome te prirodnih ili umjetnih boja. Ukoliko

su lagano gorkastoga okusa, nazivamo ih „gorki biljni likeri“ ili „biter likeri“.

15

5. Likeri od kava, čaja, kakaa, čokolade ili cole se proizvode dodavanjem određenih destilata

ili ekstrakata određene sirovine s etilnim alkoholom poljoprivrednoga podrijetla uz dopušteno

dodavanje drugih aroma, vanilina i prirodnih boja, osim arome po kojoj proizvod nosi ime.

6. Emulzijski likeri se dobivaju dodavanjem jaja, kave, čokolade, lješnjaka, voćnih pasta

prethodno emulgiranih s mlijekom ili vrhnjem u etilni alkohol poljoprivrednoga podrijetla uz

dopušteno dodavanje drugih prirodnih aroma, vanilina ili ruma, ali bez bojanja i dodavanja

nadomjestaka za jaja, šećer i mlijeko. Zbog upotrebe svježih namirnica rok trajanja ovih likera

ne smije biti duži od jedne godine, a gotovi likeri na tržištu moraju sadržavati najmanje 15%

vol. alkohola, osim likera od jaja koji sadržava najmanje 14% vol. alkohola.

7. Likeri s vinom se proizvode miješanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla s

vinom, koji u jednoj litri moraju imati najmanje 200 mililitara vina uz dopušteno dodavanje

vinskoga destilata, vinjaka i prirodnih aroma. Ukoliko je udio destilata ili vinjaka 20%, a vina

10%, alkoholna jakost najmanje 35% vol. te su sadržani vožni i biljni macerati, likeri s vinom

mogu nositi naziv „kordijalni liker“.

8. Aromatizirani se likeri dobivaju aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga

podrijetla uz dodavanje dopuštenih aroma.

9. Ostali likeri su punč i likeri od meda i drugih sirovina. Punč je mješavina etilnoga alkohola

poljoprivrednoga podrijetla, ruma, šećera, limunske kiseline ili destilata tj. macerata agruma i

destilirane vode koji sadrži najmanje 40% vol. alkohola, a kod nas se proizvodi „Pepita rum

punč“. Liker od meda mora sadržavati najmanje 250 grama prirodnoga meda u jednoj litri, a

dopušteno je dodavanje prirodnih aroma i boja. Nije dopušteno dodavanje onih aroma koje

pojačavaju dojam meda.

16

Zaključak

17

Literatura:

Pravilnik o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima, Narodne novine broj 172, 2004.

Šimundić, . (...)

18