javna objava- godiŠnje financijsko izvjeŠĆe za 2008. …

REVIDIRANO IZVJEŠĆE o fizičkim i financijskim pokazateljima ____________________________________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________________________________________ ACI d.d. – Odjel ekonomsko financijskih poslova travanj 2009.

51410 OPATIJA * M. Tita 151 * CROATIA Tel: - 385/051/271-288 * Fax: - 385/051/271-824

GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ACI d.d.

ZA 2008. GODINU

I

IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA

S PRIJEDLOGOM ODLUKE O RASPOREDU DOBITI



S a d r ž a j:

UVOD .........................................................................................................................1

1. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2008. GODINU

1.1. FIZIČKI POKAZATELJI DJELATNOSTI NAUTIKE .................................... 2 1.2. FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA ACI d.d.U 2008. GODINI .. 9

Račun dobiti i gubitka ................................................................................................ 9

Struktura poslovnih prihoda i rashoda ….... ...................................................... 13

Struktura financijskih prihoda i rashoda ............................................................ 21

Bilanca ACI d.d. .................................................................................................... 28

Izvješće o novčanim tijekovima .............................................................................. 34

Izvješće o promjenama kapitala ............................................................................. 36

Izvješće stanja temeljnog kapitala .......................................................................... 37

Kretanje dionica ...................................................................................................... 38

1.3. ANALIZA POSLOVANJA DRUŠTVA I FINANCIJSKI POKAZATELJI

POSLOVANJA .................................................................................................... 39

1.4. REZERVACIJE PO SUDSKIM SPOROVIMA ZA ACI d.d. ......................... 44

1.5. ZAPOSLENOST I PLAĆE DJELATNIKA ...................................................... 45

2. IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA S PRIJEDLOGOM ODLUKE O

RASPOREDU DOBITI ........................................................................................ 46

2.1. IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA .................................................. 46

2.2. PRIJEDLOG ODLUKE O RASPOREDU DOBITI ......................................... 54

3. KODEKS KORPORACIJSKOG UPRAVLJANJA ............................................. 55

REVIDIRANO IZVJEŠĆE o fizičkim i financijskim pokazateljima 1 ____________________________________________________________________________________________________________


UVOD Uprava ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB d.d. Opatija (skraćeno ACI d.d.

Opatija) podnosi Godišnje izvješće nadzornom odboru Društva, sukladno članku 250 a

Zakona o trgovačkim društvima (ZTD-a).

Godišnje izvješće obuhvaća razdoblje od 01.01. do 31.12.2008. godine. Vođenje poslova

Društva obavljao je direktor ACI d.d. Opatija Anto Violić koji podnosi ovo Izvješće.

Radi objektivne ocjene kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika poslovanja Društva,

Godišnje izvješće obuhvaća:

1. Financijsko izvješće za 2008. godinu u kojem se prezentiraju:

- fizički pokazatelji djelatnosti nautike,

- financijski pokazatelji kroz temeljna financijska izvješća

(Račun dobiti i gubitka, Bilanca, Izvješće o novčanim tijekovima, Izvješće o

promjeni glavnice, Izvješće stanja temeljnog kapitala)

- kretanje dionica ACI d.d.

- financijski pokazatelji poslovanja Društva

- rezervacije po sudskim sporovima

- zaposlenost i plaće djelatnika

2. Izvješće Uprave o stanju Društva s prijedlogom odluke o rasporedu dobiti

3. Kodeks korporacijskog upravljanja

Ovogodišnje izvješće Društva usklađeno je sa zakonskom regulativom i Standardima

financijskog izvješćivanja i daje realnu sliku financijskog položaja Društva.



1. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2008. GODINU



1. FIZIČKI POKAZATELJI DJELATNOSTI NAUTIKE ACI d.d. ZA 2008. GODINU

Fizički pokazatelji prikazani su po vrstama nautičkih usluga i to:

- broj brodica na stalnom vezu (godišnji vez u moru, na kopnu, kombinacija

kopno+more, višegodišnji vez i time share)

- broj brod/dana brodova u tranzitu (dnevni vez)

- broj brodica na mjesečnom vezu

Tablice br. 1 i 2 te grafikoni br. 1, 2 i 3 sadrže usporedni prikaz fizičkih pokazatelja djelatnosti

nautike marina ACI sustava po vrstama nautičkih usluga za 2008. godinu s istim razdobljem

2007. godine i planom za 2008. godinu.

Tablica br. 1: FIZIČKI POKAZATELJI DJELATNOSTI NAUTIKE ACI d.d. ZA 2008. GODINU

OSTVARENJE 2007. PLAN ZA 2008. OSTVARENJE

2008.OSTVARENJE

2007. PLAN ZA 2008. OSTVARENJE 2008.

OSTVARENJE 2007. PLAN ZA 2008. OSTVARENJE

2008.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

1 UMAG 395 395 402 102 102 4.610 4.610 5.076 110 110 92,0 92,0 76,8 83 83

2 ROVINJ 327 327 317 97 97 10.926 10.926 9.474 87 87 102,4 102,4 97,2 95 95

3 PULA 191 191 155 81 81 3.973 3.973 3.443 87 87 35,9 35,9 24,1 67 67

4 POMER 230 230 239 104 104 2.852 2.852 2.973 104 104 215,6 215,6 141,8 66 66

5 OPATIJA 246 246 222 90 90 1.601 1.601 2.098 131 131 416,3 416,3 348,1 84 84

6 CRES 383 383 382 100 100 5.476 5.476 5.426 99 99 73,0 73,0 75,0 103 103

7 S.DRAGA 215 215 207 96 96 2.040 2.040 1.961 96 96 172,9 172,9 119,3 69 69

8 RAB - - - - - 6.877 6.877 6.637 97 97 33,0 33,0 51,2 155 155

9 ŠIMUNI 196 196 199 102 102 2.674 2.674 2.428 91 91 137,6 137,6 121,0 88 88

10 ŽUT - - - - - 7.420 7.420 6.572 89 89 - - - - -

11 PIŠKERA - - - - - 5.519 5.519 4.503 82 82 - - - - -

12 JEZERA 219 219 234 107 107 3.389 3.389 3.234 95 95 87,0 87,0 63,4 73 73

13 VODICE 275 275 272 99 99 6.785 6.785 6.592 97 97 162,8 162,8 111,0 68 68

14 SKRADIN 38 38 38 100 100 10.935 10.935 10.419 95 95 64,2 64,2 59,0 92 92

15 TROGIR 167 167 162 97 97 8.322 8.322 8.432 101 101 95,6 95,6 67,5 71 71

16 SPLIT 295 295 291 99 99 7.797 7.797 8.422 108 108 236,8 236,8 144,3 61 61

17 MILNA 96 96 98 102 102 7.217 7.217 7.369 102 102 69,4 69,4 45,3 65 65

18 VRBOSKA 65 65 68 105 105 2.284 2.284 2.045 90 90 53,6 53,6 30,7 57 57

19 PALMIŽANA - - - - - 17.388 17.388 16.798 97 97 - - - - -

20 KORČULA 58 58 57 98 98 10.135 10.135 9.537 94 94 45,5 45,5 30,3 67 67

21 DUBROVNIK 359 359 363 101 101 12.899 12.899 12.072 94 94 526,7 526,7 542,5 103 103

3.755 3.755 3.706 99 99 141.119 141.119 135.511 96 96 2.620,3 2.620,3 2.148,5 82 82

* godišnji vez (u moru, na kopnu i kombinacija kopno + more), višegodišnji vez i time shareNapomena:iz ostvarenja stalnog veza izostavljeni su nekomercijalni vezovi

INDEKS 14/13

R.B. MARINA

STALNI VEZ DNEVNI VEZ (brod/dani)

UKUPNO

MJESEČNI VEZna dan 31.12. INDEKS

4/2INDEKS

4/3

od 01.01.-31.12. INDEKS 9/7

INDEKS 9/8

od 01.01.-31.12. INDEKS 14/12

IZVOR: FIZIČKI POKAZATELJI MARINA ACI SUSTAVA I PLAN ZA 2008. GODINU



Prema prikazu iz tablica br. 1, na stalnom vezu (godišnji vez, višegodišnji vez i time share) na

dan 31.12.2008. godine bilo je 3.706 brodica, što je za 1% manje od ostvarenja prošle godine i

plana za 2008. godinu.

Prema tablici br. 2, koja sadrži strukturu stalnog veza, evidentno je da najveći udio u stalnom

vezu ima godišnji vez u moru s 91,8%. Godišnji vez na kopnu učestvuje s 7,5%, a višegodišnji

vez i time share s 0,7% stalnog veza.

U 2008. ostvareni godišnji vez u moru za 1% je niži od ostvarenja 2007. godine, a godišnji vez

na kopnu na razini je prošlogodišnjeg. Višegodišnji vez i time share smanjeni su za 1 brodicu u

odnosu na prethodnu godinu.



Tabl

ica

br. 2

: USP

OR

EDN

I PR

IKA

Z ST

RU

KTU

RE

STA

LNO

G V

EZA

NA

DA

N 3

1.12

.200

8. S

ISTI

M R

AZD

OB

LJEM

200

7. G

OD

INE

2007

.20

08.

IND

EX

(3/2

)20

07.

2008

.IN

DEX

(6

/5)

2007

.20

08.

IND

EX

(9/8

)20

07.

2008

.IN

DEX

(1

2/11

)20

07.

2008

.IN

DEX

(1

5/14

)0

12

34

56

78

910

1112

1314

1516

1U

MA

G38

239

310

39

556

00

-4

410

039

540

210

2

2R

OV

INJ

327

317

970

0-

00

-0

0-

327

317

97

3P

ULA

191

155

810

0-

00

-0

0-

191

155

81

4P

OM

ER

196

220

112

183

170

0-

1616

100

230

239

104

5O

PA

TIJA

240

221

920

1-

50

01

0-

246

222

90

6C

RE

S *

352

350

9930

3210

71

00

00

-38

338

210

0

7S

. DR

AG

A19

118

094

2427

113

00

-0

0-

215

207

96

8R

AB

00

-0

0-

00

-0

0-

00

-

9Š

IMU

NI

162

157

9734

4212

40

0-

00

-19

619

910

2

10ŽU

T0

0-

00

-0

0-

00

-0

0-

11P

IŠK

ER

A0

0-

00

-0

0-

00

-0

0-

12JE

ZER

A18

720

310

931

3097

00

-1

110

021

923

410

7

13V

OD

ICE

**

257

251

9818

2111

70

0-

00

-27

527

299

14S

KR

AD

IN38

3810

00

0-

00

-0

0-

3838

100

15TR

OG

IR *

**15

915

497

77

100

00

-1

110

016

716

297

16S

PLI

T27

727

599

1816

890

0-

00

-29

529

199

17M

ILN

A82

8210

013

1511

50

0-

11

100

9698

102

18V

RB

OS

KA

58

5910

26

813

30

0-

11

100

6568

105

19P

ALM

IŽA

NA

0

0-

00

-0

0-

00

-0

00

20K

ORČ

ULA

4446

105

1411

790

0-

00

-58

5798

21D

UB

RO

VN

IK29

730

010

160

6310

52

0-

00

-35

936

310

1

3.44

03.

401

9928

228

110

08

00

2524

963.

755

3.70

699

Nap

omen

a: iz

ost

vare

nja

stal

nog

veza

izos

tavl

jeni

su

neko

mer

cija

lni v

ezov

i

VIŠE

GO

DIŠ

NJI

VEZ

I TI

ME

SHAR

EST

ALN

I VEZ

UK

UPN

O

UK

UPN

O

RB

AC

I MA

RIN

A

B

RO

J B

RO

DIC

A N

A S

TALN

OM

VEZ

U

(st

anje

31.

12.)

GO

DIŠ

NJI

VEZ

U M

OR

U

GO

DIŠ

NJI

VEZ

NA

KO

PNU

KO

PNO

+ M

OR

E



Grafikon br. 1 sadrži usporedni prikaz ostvarenja broja brodica na stalnom vezu za razdoblje

01.01.-31.12.2008. godine s istim razdobljem 2007. godine.

Grafikon br. 1: USPOREDNI PRIKAZ OSTVARENJA BROJA BRODICA NA STALNOM VEZUNA DAN 31.12.2008. S 2007. GODINOM

(godišnji vez, višegodišnji i time share)

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

UMAG

ROVINJ

PULA

POMER

OPATIJACRES

S. DRAGA

RAB

ŠIMUNI

ŽUT

PIŠKERA

JEZERA

VODICE

SKRADIN

TROGIRSPLIT

MILNA

VRBOSKA

PALMIŽANA

KORČULA

DUBROVNIK

ACI MARINE

BR

OJ

BR

OD

ICA

OSTVARENJE na dan 31.12.2007. OSTVARENJE na dan 31.12.2008.

Na dan 31.12.2008. godine najveći udio, i to od 47% u ukupnom ostvarenju stalnog veza,

imaju marine Umag s 402 brodice ili 10,8% ukupnog ostvarenja stalnog veza, Cres s 382

brodice ili 10,3% ukupnog ostvarenja stalnog veza, Dubrovnik s 363 brodice ili 9,8% ukupnog

ostvarenja stalnog veza, Rovinj s 317 brodica ili 8,6% ukupnog ostvarenja stalnog veza, Split s

291 brodicom ili 7,9% ukupnog ostvarenja stalnog veza te Vodice s 272 brodice ili 7,3%

ukupnog ostvarenja stalnog veza.

Marine Rab, Žut, Piškera i Palmižana sezonske su marine i ne nude uslugu stalnog veza.



U razdoblju 01.01-31.12.2008. godine ostvareno je 135.511 brod/dana (tranzit), što je za 4%

manje od ostvarenja istog razdoblja prošle godine i plana. Do smanjenja je došlo uslijed

manjeg broja posjeta talijanskih nautičara te slabijeg bookinga chartera, čija su plovila na

godišnjem vezu u ACI marinama zbog neisplovljavanja zauzimala mjesto za moguć prijem

tranzita. Poslovna politika Društva usmjerena je na prijem većih plovila, tako da smanjenje

broja brodica nije umanjilo i financijske pokazatelje niti je značajnije utjecalo na uspješnost

poslovanja.

U grafikonu br. 2 prikazana je usporedba ostvarenja broja brod/dana brodica u tranzitu za

razdoblje 01.01.-31.12.2008. s ostvarenjem za isto razdoblje 2007. godine.

Grafikon br.2: USPOREDNI PRIKAZ OSTVARENJA BROJA BROD/DANA BRODICA U TRANZITU ZA RAZDOBLJE 01.-12.2008. S ISTIM RAZDOBLJEM 2007. GODINE

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

20.000

UMAG

ROVINJ

PULA

POMER

OPATIJA

OPATIJA

S. DRAGA

RAB

ŠIMUNI

ŽUT

PIŠKERA

JEZERA

VODICE

SKRADIN

TROGIRSPLIT

MILNA

VRBOSKA

PALMIŽANA

KORČULA

DUBROVNIK

ACI MARINE

BR

OJ

BR

OD

/DA

NA

OSTVARENJE 01.-12.2007. OSTVARENJE 01-12.2008.

U ostvarenju tranzita evidentno odstupaju marina Palmižana s 16.798 brod/dana ili 12,4%

udjela u ukupnom tranzitu, Dubrovnik s 12.072 brod/dana ili 8,9% udjela, Skradin s 10.419

brod/dana ili 7,7%, Rovinj s 9.474 brod/dana ili 7% udjela, Korčula s 9.537 brod/dana ili 7%

udjela, Trogir s 8.432 brod/dana i Split s 8.422 brod/dana ili s po 6,2% udjela, Milna s 7.369

brod/dana ili 5,4% udjela, Rab s 6.637 brod/dana i Vodice s 6.592 brod/dana s po 4,9% udjela i

Žut s 6.572 brod/dana s 4,8% udjela u ukupnom tranzitu.



Usluga mjesečnog veza odobrava se u sezoni u skladu s mogućnostima pojedine marine radi

što boljeg popunjenja kapaciteta marine.

U razdoblju 01.01.-31.12.2008. godine ostvareno je 2.148,5 brod/mjeseci što je za 18% manje

od ostvarenja za isto razdoblje 2007. godine i plana. Osim već navedenog smanjenja

raspoloživih mjesta za smještaj brodica na mjesečnom vezu uslijed slabijeg bookinga chartera

na smanjenje utječe i duže zadržavanje gostiju u marinama, kako na stalnom vezu tako i onih u

tranzitu, odnosno manje isplovljavanja zbog čega nije bilo raspoloživih kapaciteta za mjesečni

vez. Međutim, u konačnici je prihod od mjesečnog veza, bez obzira na fizički pad od 18%,

ipak za 2% veći od prošlogodišnjeg, što znači da su se na mjesečni vez prihvaćala isključivo

veća plovila koja nose i veći prihod.

Grafikon br. 3 sadrži usporedni prikaz ostvarenja broja brod/mjeseci na mjesečnom vezu za

razdoblje 01.01.-31.12.2008. godine s istim razdobljem 2007. godine.

Grafikon br. 3: USPOREDNI PRIKAZ OSTVARENJA BROJA BROD/MJESECI NA MJESEČNOM VEZU ZA RAZDOBLJE 01.-12.2008. S ISTIM RAZDOBLJEM 2007. GODINE

0

100

200

300

400

500

600

UMAG

ROVINJ

PULA

POMER

OPATIJA

OPATIJA

S. DRAGA

RAB

ŠIMUNI

ŽUT

PIŠKERA

JEZERA

VODICE

SKRADIN

TROGIRSPLIT

MILNA

VRBOSKA

PALMIŽANA

KORČULA

DUBROVNIK

ACI MARINE

BR

OJ

BR

OD

MJE

SEC

I

OSTVARENJE 01.-12.2007. OSTVARENJE 01-12.2008.



Najveći broj brod/mjeseci ostvarile su marine Dubrovnik s 542,5 brod/mjeseci ili 25,3% udjela

u ukupnom ostvarenju mjesečnog veza, Opatija s 348,1 brod/mjesec ili 16,2% udjela, Split s

144,3 brod/mjeseci ili 6,7% udjela, Pomer s 141,3 brod/mjeseca ili 6,6% udjela, Šimuni s 121

brod/mjesecom ili 5,6% udjela, Supetarska Draga s 119,3 brod/mjeseci ili 5,6% udjela, te

Vodice s 111 brod/mjeseci ili 5,2% udjela u ukupnom ostvarenju mjesečnog veza.

ACI marine Piškera i Palmižana sezonske su marine i ne nude uslugu mjesečnog veza.



1.2. FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA ACI d.d. ZA 2008. GODINU

Financijski pokazatelji poslovanja ACI d.d. predočit će se prikazom Računa dobiti i gubitka za

2008. godinu te analitičkim prikazom financijskih pokazatelja poslovanja po marinama ACI

sustava. ACI d.d. primjenjuje računovodstvene politike usklađene sa MSFI i MRS te

financijska izvješća realno prikazuju poslovanje Društva u 2008. godini.

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA ACI d.d. ZA 2008. GODINU Račun dobiti i gubitka je dinamičko izvješće u kojem se vrijednosno iskazuju ostvareni

prihodi i rashodi u obračunskom razdoblju s ciljem utvrđivanja rezultata poslovanja.

Društvo je u 2008. godini ostvarilo pozitivan bruto financijski rezultat u iznosu od 14.165.926

kuna, što je za 2,5 milijuna kuna ili za 22% više od 2007. godine te za 5,6 milijuna kuna manje

od plana. Navedena dobit sastoji se od dobitka od poslovne aktivnosti u iznosu od 15.606.436

kuna i gubitka od financijskih aktivnosti u iznosu od 1.440.510 kuna. Po odbitku poreza na

dobit koji za 2008. godinu iznosi 3.128.316,99 kuna Društvo je ostvarilo neto dobit u iznosu od

11.037.608,74 kuna, što je za 11% više od 2007. godine.

U 2008. godini charter flota je stavljena u prodaju. Zbog navedenog povećani su ostali

poslovni prihodi za 2.367.022,26 kuna, dok je neamortizirana vrijednost prodanih brodica u

iznosu od 2.403.489,55 kuna povećala ostale poslovne rashode. Iz navedenog proizlazi da je

prodaja charter flote utjecala na umanjenje vrijednosti imovine, odnosno dobiti za 36.467,29

kuna. Djelatnost chartera nastavljena je isključivo s plovilima JOD 35 za organizaciju

komercijalnih regata, od čega je u 2008. godini ostvaren prihod od 234 tisuće kuna.

Tijekom studenog 2008. godine sklopljen je Ugovor o poslovnoj suradnji s INA-om kojim su

regulirana međusobna prava i obaveze u poslovanju benzinskih postaja u sklopu ACI marina

Cres, Jezera, Vodice, Trogir, Milna, Vrboska i Dubrovnik za razdoblje od 2003. do 2008.

godine. Ovim ugovorom regulirano je da je INA u ACI marinama Cres, Milna i Dubrovnik u

proteklom razdoblju prodavala robu i usluge u svoje ime i za svoj račun, pri čemu je

maloprodajna marža ACI-a u Milni i Dubrovniku iznosila 30%, a za benzinsku postaju u Cresu



INA definirana je mjesečna zakupninu u kunskoj protuvrijednosti od 750 EUR-a. U ostalim

marinama definirana je prodaja robe iz asortimana benzinskih postaja od strane ACI-a u ime i

za račun INE, pri čemu je ACI ostvario pravo na 50% maloprodajne marže. Temeljem

navedenog Ugovora ispostavljeni su računi za nepokrivene obveze INE prema Društvu koji se

odnose na razdoblje od 2003. do kolovoza 2008. godine u iznosu od 4.179.556,54 kuna. Kako

je u 2007. godini temeljem pretpostavke proknjižen prihod po istoj osnovi u iznosu od 1,5

milijun kuna, u 2008. godini proknjiženo je 2.679.556,54 kuna prihoda s osnova marže od

benzinskih stanica. Naknadno je fakturirano još 63 tisuće kuna za razdoblje od rujna do kraja

2008. godine. Za predstojeće razdoblje pretpostavka je da će se između ACI-a i INA-e sklopiti

ugovori o potkoncesijama za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u marinama na

postojećim benzinskim postajama.

U tablici br. 3 prikazati će se usporedni prikaz Računa dobiti i gubitka za 2008. godinu s

ostvarenjem za isto razdoblje 2007. godine i planom za 2008. godinu.



Tablica br. 3: USPOREDNI PRIKAZ RAČUNA DOBITI I GUBITKA ZA ACI d.d. ZA 2008. S ISTIM RAZDOBLJEM 2007. GODINE I PLANOM

(u kn)

2008./07. 2008./Plan

0 1 2 3 4 5 (4/2) 7 (4/3)

A UKUPAN PRIHOD (I+IV) 148.504.341 161.914.124 164.481.989 111 102

B UKUPAN RASHOD (II+V) 136.858.415 142.115.564 150.316.064 110 106

C RAZLIKA - BRUTO DOBIT/GUBITAK 11.645.925 19.798.560 14.165.926 122 72

Porez na dobit 1.662.379 3.959.712 3.128.317 188 79

Neto dobit 9.983.546 15.838.848 11.037.609 111 70

I POSLOVNI PRIHODI 146.408.618 159.820.124 163.175.384 111 102

1 Stalni vez 66.380.300 76.673.882 75.939.066 114 99

2 Mjesečni vez 6.356.398 6.877.102 6.483.050 102 94

3 Dnevni vez 44.375.522 46.508.121 45.007.845 101 97

4 Zakup 10.217.704 10.393.484 11.498.968 113 111

5 Ostale usluge nautičarima 15.069.638 13.412.390 18.204.362 121 136

6 Ostali poslovni prihodi 4.009.056 5.955.146 6.042.094 151 101

II POSLOVNI RASHODI 133.812.871 139.490.564 147.568.948 110 106

1 Materijalni troškovi 10.543.220 12.235.000 11.849.536 112 97

2 Ostali vanjski troškovi usluga 24.817.700 27.150.000 29.286.323 118 108

3 Troškovi osoblja 42.401.552 44.000.000 48.694.250 115 111

4 Amortizacija 30.489.284 32.191.000 32.754.569 107 102

5 Ostali troškovi 8.187.729 8.298.046 9.363.414 114 113

6 Troškovi osiguranja 3.726.111 3.700.000 3.124.147 84 84

7 Pomorsko dobro - koncesija 4.381.994 3.807.353 3.992.740 91 105

8 Vrijednosno usklađenje dug. i krat. imovine 2.227.487 1.500.000 2.412.978 108 161

9 Rezerviranja troškova i rizika 1.556.166 2.000.000 901.232 58 45

10 Ostali poslovni rashodi 5.481.626 4.609.165 5.189.761 95 113

III BRUTO DOBIT/GUBITAK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI (I-II) 12.595.748 20.329.560 15.606.436 124 77

IV FINANCIJSKI PRIHODI 2.095.723 2.094.000 1.306.605 62 62

V FINANCIJSKI RASHODI 3.045.545 2.625.000 2.747.115 90 105

VI BRUTO DOBIT/GUBITAK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (IV-V) -949.821 -531.000 -1.440.510 - -

IZVOR: BILANCA STANJA

INDEKS R.B. OPIS OSTVARENJE

2007. PLAN 2008.

OSTVARENJE 2008.

Tablica br. 4 sadrži usporedbu ostvarenih ukupnih prihoda i rashoda te rezultata poslovanja po

marinama ACI sustava za 2008. godinu.



Analiza sačinjena na temelju parametara, prezentiranih u tablici br. 4 ukazuje da su marine

ACI sustava u 2008. godini ostvarile ukupno 160.104.143 kune izravnih prihoda i 121.057.636

kuna izravnih rashoda te je po toj osnovi ostvaren pozitivan financijski rezultat od 39.046.507

kuna.

Povećanjem izravno terećenih prihoda i rashoda marina neizravnim prihodima i rashodima,

nastalih općim poslovanjem, Društvo ostvaruje pozitivan bruto rezultat poslovanja iznosu od

14.165.926 kuna.

(u

kn)

2007

.20

08.

2007

.20

08.

2007

.20

08.

01

23

45

67

89

10

1U

MA

G10

.669

.189

12.1

83.8

9911

4

8.

808.

539

9.29

3.01

010

61.

860.

650

2.89

0.88

815

5

2R

OV

INJ

9.89

5.27

610

.302

.377

104

6.87

7.00

96.

378.

833

933.

018.

268

3.92

3.54

413

0

3P

ULA

3.

970.

205

4.40

7.94

511

1

3.

720.

455

3.98

6.36

710

724

9.74

942

1.57

816

9

4P

OM

ER

4.85

2.83

65.

479.

837

113

4.01

3.95

74.

280.

543

107

838.

879

1.19

9.29

514

3

5O

PA

TIJA

11

.725

.809

13.6

41.8

1511

6

9.

161.

418

10.5

56.8

4311

52.

564.

391

3.08

4.97

212

0

6C

RE

S10

.777

.718

10.5

60.2

6998

9.

733.

057

9.89

3.32

810

21.

044.

660

666.

941

64

7S

.DR

AG

A

3.93

8.43

54.

504.

647

114

3.19

7.38

03.

416.

284

107

741.

055

1.08

8.36

314

7

8R

AB

2.

168.

136

2.15

0.11

499

1.

996.

048

2.28

8.03

011

517

2.08

8-1

37.9

16-

9Š

IMU

NI

3.70

0.37

14.

167.

173

113

2.44

8.93

22.

974.

483

121

1.25

1.43

91.

192.

690

95

10ŽU

T2.

300.

588

2.45

1.03

410

7

2.

789.

001

3.07

6.81

211

0-4

88.4

14-6

25.7

78-

11P

IŠK

ER

A1.

832.

296

2.12

3.01

311

6

2.

675.

608

2.78

2.02

410

4-8

43.3

12-6

59.0

11-

12JE

ZER

A5.

093.

517

5.63

2.93

211

1

4.

168.

362

5.14

1.57

512

392

5.15

649

1.35

753

13V

OD

ICE

8.63

2.79

19.

526.

291

110

6.06

1.66

46.

271.

864

103

2.57

1.12

83.

254.

427

127

14S

KR

ADIN

4.21

0.21

64.

640.

409

110

3.66

8.13

34.

284.

385

117

542.

084

356.

024

66

15TR

OG

IR

8.09

1.94

58.

780.

996

109

5.00

9.60

25.

452.

260

109

3.08

2.34

33.

328.

736

108

16S

PLI

T 15

.676

.102

18.3

26.0

7111

7

9.

216.

941

10.0

84.3

2310

96.

459.

161

8.24

1.74

812

8

17M

ILN

A

3.81

8.48

45.

592.

854

146

3.52

0.53

33.

660.

874

104

297.

951

1.93

1.98

064

8

18B

RO

DO

RE

MO

NT

1.73

9.50

71.

639.

743

94

1.84

2.96

12.

185.

659

119

-103

.453

-545

.916

-

19V

RB

OS

KA

1.76

5.46

72.

043.

877

116

1.91

1.13

92.

244.

351

117

-145

.672

-200

.474

-

20P

ALM

IŽA

NA

5.74

7.34

46.

318.

456

110

3.16

0.25

63.

563.

100

113

2.58

7.08

82.

755.

356

107

21K

ORČ

ULA

5.

175.

999

5.68

8.46

211

0

5.

077.

588

5.52

9.79

510

998

.411

158.

667

161

22D

UB

RO

VN

IK17

.352

.929

19.5

47.3

7511

3

11

.130

.581

12.1

98.1

5911

06.

222.

348

7.34

9.21

611

8

23C

HA

RTE

R

2

.075

.455

394.

555

19

2

.961

.446

1.51

4.73

551

-885

.991

-1.1

20.1

81-

1

45.2

10.6

17

16

0.10

4.14

3

110

1

13.1

50.6

10

1

21.0

57.6

36

1

07

32.0

60.0

0739

.046

.507

122

24D

RU

ŠTV

O I

ZS3.

293.

725

4.37

7.84

7

133

23.7

07.8

05

29

.258

.427

1

23

-20.

414.

081

-24.

880.

581

-

1

48.5

04.3

41

1

64.4

81.9

89

11

1

1

36.8

58.4

15

1

50.3

16.0

64

11

011

.645

.926

14.1

65.9

2612

2

AC

I MA

RIN

E

SVEU

KU

PNO

IZV

OR

: BIL

AN

CA

STA

NJA

Tabi

lca

br. 4

: O

STVA

REN

I UK

UPN

I PR

IHO

DI I

RA

SHO

DI T

E R

EZU

LTA

TA P

OSL

OVA

NJA

(bru

to) P

O M

AR

INA

MA

AC

I SU

STA

VA Z

A 2

008.

GO

DIN

U

R.B

.M

AR

INE

IND

EKS

(3/2

)

UK

UPN

I PR

IHO

DI

01.0

1.-3

1.12

.U

KU

PNI R

ASH

OD

I 01.

01.-3

1.12

.IN

DEK

S (6

/5)

REZ

ULT

AT

PO

SLO

VAN

JA

(bru

to)

IND

EKS

(9/8

)



Struktura poslovnih prihoda i rashoda za 2008. godinu

Poslovni prihodi za 2008. godinu iznose 163.175.384 kune. Za 11% su veći od ostvarenja istog

razdoblja 2007. godine i za 2% su viši od plana. U strukturi poslovnih prihoda 2007. godine

prihod dnevnog veza ACI marine Cres uvećan je za 1,1 milijun kuna prihoda dnevnog veza

zaplijenjenih brodica Ministarstva financija, dok prihod 2008. godine sadrži prihod od prodaje

dijela charter flote u iznosu od 2,4 milijuna kuna te prihode od marže benzinskih stanica u

iznosu od 2,7 milijuna kuna. Umanjimo li poslovne prihode za navedene stavke, njihov realan

porast u odnosu na proteklu godinu iznosio bi 9%.

Grafikon br. 4 prikazuje strukturu poslovnih prihoda prema vrstama usluga za 2008. godinu.

Grafikon br. 4: STRUKTURA POSLOVNIH PRIHODA ZA 2008. GODINU

Stalni vez 46%

Ostali poslovni prihodi4%

Ostale usluge nautičarima

11%

Zakup7%

Dnevni vez28%

Mjesečni vez 4%

Najveći udio u poslovnim prihodima 2008. godine ima prihod stalnog veza koji sa 46% udjela u

ukupnim poslovnim prihodima bilježi povećanje od 14% u odnosu na 2007. godinu i 1% je

manji od planiranog. Prihod dnevnog veza učestvuje s 28% poslovnih prihoda, što je za 1% je

više od ostvarenja 2007. godine i za 3% manje od planiranih prihoda dnevnog veza za 2008.

godinu.



Slijedi prihod ostalih usluga nautičarima s 11% udjela, uz 21%-tno povećanje u odnosu na

prošlogodišnji i 36%-tni porast u odnosu na plan zbog prihodovanja marže benzinskih postaja.

Prihodi zakupa s 7% udjela bilježe povećanje od 13% u odnosu na prošlogodišnje prihode i za

11% su veći od plana.

Prihod mjesečnog veza s 4% udjela bilježi povećanje od 2% u odnosu na 2007. godinu te

smanjenje od 6% u odnosu na plan. Ostali poslovni prihodi s 4% učešća u poslovnim prihodima,

sadrže prihod od prodaje charter flote. Djelatnost chartera, kako je već navedeno, nakon prodaje

charter flote u 2008. godini svodi se na komercijalnu ekspoloataciju flote jedrilica JOD 35, koje

su ranije korištene isključivo radi organizacije regate Match Race-a.

Tablica br. 5 sadrži usporedni prikaz stalnog, dnevnog i mjesečnog veza za 2008. godinu s

ostvarenjem za isto razdoblje 2007. godine i planom.



Marine ACI sustava 2008. godini ostvarile su 75.939.066 kuna prihoda stalnog veza, što je za

14% više u odnosu na 2007. godinu i za 1% je niže od plana. Najviši prihod od stalnog veza

ostvarile su marine Opatija s 9,2 milijuna kuna, Split s 9,1 milijun kuna, Dubrovnik s 8,4

milijuna kuna, Umag s 7,7 milijuna kuna, Cres s 6,8 milijuna kuna, Rovinj s 6 milijuna kuna te

Vodice s 5,3 milijuna kuna.

Tabl

ica

br. 5

: USP

OR

EDN

I PR

IKAZ

STA

LNO

G, D

NEV

NO

G I

MJE

SEČ

NO

G V

EZA

ZA 2

008.

GO

DIN

U S

200

7. G

OD

INO

M I

PLAN

OM

(u k

n)

OST

VAR

ENJE

20

07.

PLA

N Z

A 2

008.

OST

VAR

ENJE

20

08.

OST

VAR

ENJE

20

07.

*PL

AN

ZA

200

8.O

STVA

REN

JE

2008

.O

STVA

REN

JE

2007

. PL

AN

ZA

200

8.O

STVA

REN

JE

2008

.

01

23

45

67

89

1011

1213

1415

16

1U

MAG

7.1

22.3

89

7.

779.

764

7.6

95.2

01

10

8

9

9

1.3

22.2

88

1.39

1.56

91.

356.

448

1

03

97

52

7.56

0 56

3.95

055

2.92

3

105

98

2R

OV

INJ

5.1

95.6

38

6.

038.

487

5.9

67.3

79

11

5

9

9

3.1

09.2

57

3.48

5.81

73.

060.

243

98

88

2

07.8

54

233.

736

253.

121

1

22

1

08

3PU

LA

2

.423

.525

3.

117.

399

2.7

35.9

62

11

3

8

8

1.0

48.5

67

1.10

9.01

41.

000.

623

95

90

1

00.8

63

100.

894

89.6

78

8

9

89

4PO

ME

R

2

.955

.112

3.46

1.06

9

3

.491

.248

118

101

645

.771

75

7.19

372

5.08

2

112

96

415.

710

434.

649

290.

924

70

67

5O

PATI

JA

7

.677

.509

9.60

5.11

5

9

.212

.928

120

96

560

.252

60

2.98

659

7.22

4

107

99

1.

387.

998

1.46

7.82

11.

367.

689

99

93

6C

RES

5.8

20.2

32

7.

019.

859

6.7

94.0

76

11

7

9

7

2.4

95.2

55

1.51

9.52

91.

390.

373

56

92

4

52.6

21

474.

180

293.

250

65

62

7S.

DR

AGA

2.6

95.6

12

3.

292.

419

3.1

21.7

88

11

6

9

5

4

05.4

84

461.

977

390.

633

96

85

1

92.7

83

197.

111

227.

844

1

18

1

16

8R

AB

-

-

-

-

-

1

.728

.881

1.

839.

480

1.68

0.79

0

9

7

9

1

94

.353

98

.879

172.

878

1

83

1

75

9ŠI

MU

NI

2.1

28.3

91

2.

561.

225

2.5

20.0

77

11

8

9

8

5

95.1

47

649.

831

580.

212

97

89

1

37.4

77

155.

935

173.

029

1

26

1

11

10ŽU

T

-

-

-

-

-

2

.137

.201

2.

409.

888

2.20

7.86

4

103

92

-

81

.460

-

-

-

11PI

ŠKE

RA

-

-

-

-

-

1.6

11.3

83

1.78

3.14

01.

531.

886

95

86

-

-

-

-

-

12JE

ZER

A

3

.030

.105

3.53

2.06

5

3

.662

.002

121

104

870

.186

94

4.54

487

1.97

3

100

92

109.

705

127.

078

139.

547

1

27

1

10

13VO

DIC

E

4

.579

.262

5.41

0.00

1

5

.268

.127

115

97

2

.268

.138

2.

359.

517

1.99

3.05

6

8

8

8

4

215

.492

24

6.34

425

3.59

6

118

103

14SK

RA

DIN

5

48.7

87

633.

936

6

40.4

97

11

7

10

1

3.2

56.9

18

3.50

3.60

23.

531.

273

1

08

1

01

23

5.45

2 23

7.08

721

7.47

5

9

2

92

15TR

OG

IR

3

.951

.935

4.03

9.11

9

4

.256

.240

108

105

2

.497

.591

2.

668.

793

2.80

6.94

0

112

105

175.

920

183.

392

129.

493

74

71

16SP

LIT

8.0

50.6

30

8.

821.

137

9.1

02.1

52

11

3

10

3

3.3

42.1

54

3.76

2.28

03.

865.

409

1

16

1

03

79

5.87

7 85

8.01

761

4.10

7

7

7

72

17M

ILN

A

1

.152

.834

1.46

4.63

1

1

.355

.280

118

93

2

.086

.971

2.

222.

741

2.31

6.33

5

111

104

75.

195

84.6

8310

8.07

1

144

128

18VR

BO

SKA

7

69.7

26

1.

010.

868

9

79.7

81

12

7

9

7

6

17.1

22

660.

435

587.

564

95

89

62.3

81

72.3

4894

.046

1

51

1

30

19PA

LMIŽ

ANA

-

-

-

-

-

5.4

95.2

10

5.75

7.09

55.

924.

553

1

08

1

03

-

-

-

-

-

20KO

RČ

ULA

6

99.6

79

825.

531

7

75.7

57

11

1

9

4

3.6

65.6

01

3.85

4.85

73.

898.

814

1

06

1

01

7

2.99

5 74

.451

124.

061

1

70

1

67

21D

UBR

OV

NIK

7.5

78.9

35

8.

061.

256

8.3

60.5

72

11

0

10

4 4.

616.

146

4.76

3.83

44.

690.

550

1

02

98

1.09

6.16

0 1.

185.

086

1.38

1.31

7

126

117

6

6.38

0.30

0

7

6.67

3.88

2

75.

939.

066

1

14

99

44

.375

.522

46.5

08.1

21

45.

007.

845

1

01

97

6.35

6.39

8

6

.877

.102

6.

483.

050

1

02

94

STA

LNI V

EZ o

buhv

aća:

god

išnj

i vez

(u m

oru,

na

kopn

u i k

ombi

naci

ja k

opno

+ m

ore)

, viš

egod

išnj

i vez

i tim

e sh

are

* u

200

7. g

odin

i nap

laće

n dn

evni

vez

za

brod

ove

zapl

ijenj

ene

od M

inis

tars

tva

finan

cija

u A

CI m

arin

i CR

ES

u iz

nosu

od

1,1

mil.

kun

a

R.B

.M

ARIN

A

MJE

SEČ

NI

VEZ

S

TALN

I VE

Z D

NEV

NI V

EZ

IND

EKS

14/1

3IN

DEK

S 9/

8

od 0

1.01

.-31.

12.

IND

EKS

14/1

2

UK

UPN

O

IND

EKS

9/7

na d

an 3

1.12

.IN

DEK

S 4/

2IN

DEK

S 4/

3

od 0

1.01

.-31.

12.



U 2008. godini ostvareno je 45.007.845 kuna prihoda dnevnog veza, što je za 1% više od istog

razdoblja 2007. godine i za 3% je manje od plana. Kada iz ostvarenja 2007. godine isključimo

1,1 milijuna kuna prihodovanih temeljem zapljene brodica od Ministarstva financija u ACI

marini Cres, porast prihoda dnevnog veza iznosio bi 1,7 milijuna kuna, što je 4% više u odnosu

na prethodnu godinu. Najviši prihod od dnevnog veza ostvaren je u ACI marinama Palmižana

u iznosu od 5,9 milijuna kuna, Dubrovnik u iznosu od 4,7 milijuna kuna, Korčula i Split u

iznosu od po 3,9 milijuna kuna, Skradin u iznosu od 3,5 milijuna kuna, Rovinj u iznosu od 3,1

milijun kuna, Trogir u iznosu od 2,8 milijuna kuna, Milna u iznosu od 2,3 milijuna kuna te Žut

u iznosu od 2,2 milijuna kuna.

Marine ACI sustava u 2008. godini ostvarile su 6.483.050 kuna prihoda mjesečnog veza, što je

za 2% više od istog razdoblja 2007. godine i za 6% je manje od plana. Najviši prihodi od

mjesečnog veza ostvareni su u ACI marinama Opatija i Dubrovnik s po 1,4 milijuna kuna, Split

614 tisuća kuna, Umag 553 tisuće kuna, Pomer 291 tisuću kuna, Cres 293 tisuće kuna, Rovinj

253 tisuće kuna, Vodice s 254 tisuće kuna, Supetarska Draga s 228 tisuća kuna te Skradin s

217 tisuća kuna prihoda mjesečnog veza.



Poslovni rashodi za 2008. godinu iznose 147.568.948 kuna, za 10% su viši u odnosu na 2007.

godinu i za 6% su viši u odnosu na plan.

Grafikon br. 5 sadrži prikaz poslovnih rashoda za 2008. godinu.

Grafikon br. 5: STRUKTURA POSLOVNIH RASHODA ZA 2008. GODINU

Troškovi osoblja 32%

Amortizacija22%

Troškovi osiguranja 2%

Materijalni troškovi 8%

Ostali vanjski troškovi usluga 20%

Ostali poslovni rashodi4%

Vrijednosno usklađenje dug. i krat. imovine

2%

Rezerviranja troškova i rizika1%

Ostali troškovi 6%

Pomorsko dobro - koncesija

3%

Najveći udio u poslovnim rashodima odnosi se na troškove osoblja s učešćem od 32%.

Amortizacija učestvuje s 22% u ukupnim poslovnim rashodima, ostali vanjski troškovi usluga

učestvuju s 20%, materijalni troškovi s 8%, ostali troškovi s 6%, ostali poslovni rashodi s 4%,

pomorsko dobro – koncesija s 3%, vrijednosno usklađenje dugotrajne i kratkotrajne imovine i

troškovi osiguranja s po 2% učešća te rezerviranja troškova i rizika s 1% učešća u poslovnim

rashodima.



Materijalni troškovi za 2008. godinu iznose 11,9 milijuna kuna, za 12% su viši od prethodne

godine i za 3% su niži od planiranih. Ostali vanjski troškovi usluga iznose 29,3 milijuna kuna,

viši su za 18% u odnosu na 2007. godinu i za 8% su viši od plana.

Troškovi osoblja s 48,7 milijuna kuna viši su za 15% u odnosu na 2007. godinu i za 11% su

viši od planiranih troškova osoblja.

Amortizacija koja za 2008. godinu iznosi 32,8 milijuna kuna za 7% viša u odnosu na prethodnu

godinu i za 2% je viša u odnosu na plan. Sadrži amortizaciju stalnog dijela koncesijske

naknade u iznosu od 851.219 kuna te 32 milijuna kuna amortizacije materijalne i ostale

nematerijalne imovine. (u kn)

OSTVARENJE 2007.

PLAN 2008.

OSTVARENJE 2008. 2008./07. 2008./Plan

0 1 2 3 4 5 6

1. Amortizacija - ukupno 30.489.284 32.191.000 32.754.569 107 102

1.1. Amortizacija koncesije 0 851.219 851.219 - 100

1.2. Amortizacija materijalne i ostale nematerijalne imovine 30.489.284 31.339.781 31.903.350 105 102

R.B. OPIS01.01.-31.12. INDEKS

Ostali troškovi za 2008. godinu iznose 9,4 milijuna kuna, viši su za 14% u odnosu na 2007.

godinu i za 13% su viši od plana.

Troškovi osiguranja s 3,1 milijun kuna manji su za 16% u odnosu na 2007. godinu i u odnosu

na planirane troškove.

U 2008. godini stalni dio koncesijske naknade u iznosu od 851 tisuće kuna tretira se kao

nematerijalna imovina Društva i amortizira se po stopi od 4,35%. Promjenjivi dio koncesijske

naknade iznosi 2,5% vlastitog prihoda marina ACI sustava i tereti trošak pomorskog dobra. Isti

za 2008. godinu iznosi 3.992.740 kuna. Ukupni trošak temeljem koncesijske naknade tj. stalni

dio (u amortizaciji) i promjenjivi dio iste (u pomorskom dobru – koncesiji) iznosi 4.843.959

kuna, zbog povećanja prihoda koji čine osnovu obračuna promjenjivog dijela koncesijske

naknade, za 11% je veći u odnosu na isto razdoblje 2007. godine i za 4% je veći od plana. (u kn)

OSTVARENJE 2007. *

PLAN 2008.

OSTVARENJE 2008. 2008./07. 2008./Plan

0 1 2 3 4 5 6

2. Pomorsko dobro - koncesija - ukupno 4.381.994 4.658.572 4.843.959 111 104

2.1. Pomorsko dobro - koncesija (promjenjivi dio naknade) 4.381.994 3.807.353 3.992.740 91 105

2.2. Amortizacija koncesije (stalni dio naknade) 0 851.219 851.219 - 100

* uključuje i stalni dio koncesijske naknade u 2007. godini

R.B. OPIS01.01.-31.12. INDEKS



Vrijednosno usklađenje dugotrajne i kratkotrajne imovine za 2008. godinu iznosi 2,4 milijuna

kuna i za 8% je veće od prošlogodišnjeg.

Rezerviranja troškova i rizika za 2008. godinu iznose 901 tisuću kuna, od čega je za

otpremnine radnika zbog ukidanja djelatnosti Brodoremonta, koji konstantno iskazuje gubitak

u poslovanju, rezervirano 575 tisuća kuna, dok rezervacija za sudske sporove iznosi 326 tisuća

kuna.

Ostali poslovni rashodi za 2008. godinu iznose 5,2 milijuna kuna, smanjeni su za 5% u odnosu

na prethodnu godinu i za 13% su viši od planiranih, na što je najveći utjecaj neamortizirane

vrijednosti prodanih brodica u iznosu od 2,4 milijuna kuna. Osim navedenog sadrže naknadno

utvrđene troškove poslovanja, naknade šteta na imovini i šteta gostima, otpis materijalne i

nematerijalne imovine, neamortiziranu vrijednost rashodovane, uništene ili otuđene imovine,

skrbništvo, darovanje do 2% od ukupnog prihoda i ostale poslovne rashode.

Tablica br. 6 sadrži usporedni prikaz poslovnih prihoda i rashoda te rezultata poslovanja od

poslovne aktivnosti 2008. godine s 2007. godinom.



U 2008. godini marine ACI sustava i Brodoremont ostvarile su 159.750.918 kuna izravnih

poslovnih prihoda i 120.959.865 kuna izravnih poslovnih rashoda, što rezultira ostvarenjem

pozitivnog poslovnog rezultata od poslovne aktivnosti u iznosu od 38.791.053 kune. Negativan

financijski rezultat ostvarile su marine Rab, Žut, Piškera, Vrboska te Brodoremont i charter.

Povećanjem izravno terećenih poslovnih prihoda i rashoda marina neizravnim poslovnim

prihodima i rashodima nastalih općim poslovanjem, Društvo ostvaruje dobitak od poslovne

aktivnosti u iznosu od 15.606.436 kuna, što je za 3 milijuna kuna više u odnosu na 2007.

godinu.

(u

kn)

2007

.20

08.

2007

.20

08.

2007

.20

08.

01

23

45

67

89

10

1U

MA

G

10

.632

.482

12.1

38.0

6211

4

8.7

77.4

38

9.

284.

035

10

61.

855.

044

2.85

4.02

715

4

2R

OV

INJ

9.8

60.4

04

10

.281

.636

104

6

.855

.574

6.37

3.79

6

933.

004.

830

3.90

7.84

013

0

3PU

LA

3.9

59.3

63

4.

393.

518

111

3

.713

.672

3.98

3.63

4

107

245.

690

409.

884

167

4PO

MER

4.8

41.8

70

5.

469.

637

113

4

.007

.276

4.27

8.05

8

107

834.

594

1.19

1.57

814

3

5O

PATI

JA

11.6

87.1

36

13

.611

.194

116

9

.136

.609

1

0.54

8.15

7

115

2.55

0.52

73.

063.

037

120

6C

RES

10.7

26.4

88

10

.520

.524

98

9

.702

.350

9.88

6.04

2

102

1.02

4.13

763

4.48

262

7S.

DR

AGA

3.9

23.6

22

4.

492.

328

114

3

.181

.005

3.41

3.21

2

107

742.

617

1.07

9.11

614

5

8R

AB

2.1

68.1

34

2.

147.

867

99

1

.994

.077

2.28

7.84

6

115

174.

057

-139

.979

-

9ŠI

MU

NI

3.6

89.7

69

4.

150.

606

112

2

.441

.182

2.96

9.45

7

122

1.24

8.58

71.

181.

149

95

10ŽU

T

2

.300

.038

2.45

0.73

310

7

2.7

88.4

21

3.

076.

793

11

0-4

88.3

83-6

26.0

60-

11PI

ŠKE

RA

1.8

31.8

32

2.

123.

010

116

2

.675

.337

2.78

1.09

0

104

-843

.505

-658

.080

-

12JE

ZER

A

5

.079

.663

5.62

4.16

511

1

4.1

59.3

60

5.

139.

440

12

492

0.30

348

4.72

453

13VO

DIC

E

8

.606

.913

9.50

5.54

611

0

6.0

47.2

03

6.

267.

639

10

42.

559.

710

3.23

7.90

812

6

14SK

RA

DIN

4.2

05.8

91

4.

637.

190

110

3

.665

.011

4.28

3.89

6

117

540.

880

353.

293

65

15TR

OG

IR

8.0

63.3

80

8.

755.

933

109

5

.004

.812

5.45

1.13

2

109

3.05

8.56

83.

304.

800

108

16SP

LIT

15.6

48.5

51

18

.288

.352

117

9

.202

.861

1

0.07

3.53

9

109

6.44

5.69

18.

214.

813

127

17M

ILN

A

3

.815

.052

5.58

8.39

914

6

3.5

15.2

76

3.

659.

608

10

429

9.77

61.

928.

790

643

18B

RO

DO

RE

MO

NT

1.7

44.1

38

1.

639.

743

94

1

.852

.666

2.18

5.58

6

118

-108

.528

-545

.843

-

19VR

BOSK

A

1

.921

.218

2.04

0.95

110

6

2.0

09.6

63

2.

243.

396

11

2-8

8.44

5-2

02.4

46-

20PA

LMIŽ

ANA

5.6

71.2

26

6.

318.

186

111

3

.056

.792

3.56

2.72

2

117

2.61

4.43

42.

755.

464

105

21KO

RČ

ULA

5

.498

.510

5.68

6.60

110

3

5.0

86.9

97

5.

529.

081

10

941

1.51

315

7.52

038

22D

UBR

OVN

IK

16

.829

.193

19.4

92.2

5911

6

1

1.08

6.87

1

1

2.16

7.09

2

110

5.74

2.32

27.

325.

167

128

23C

HAR

TER

2.0

73.7

55

39

4.47

919

2.9

58.9

96

1.

514.

613

51

-885

.240

-1.1

20.1

34-

1

44.7

78.6

27

15

9.75

0.91

8

110

11

2.91

9.44

7

120

.959

.865

1

07

31.8

59.1

8038

.791

.053

122

24D

RU

ŠTVO

I ZS

1.6

29.9

91

3.4

24.4

67

2

10

20.

893.

424

26.

609.

083

1

27

-19.

263.

433

-23.

184.

617

-

1

46.4

08.6

18

1

63.1

75.3

84

11

1

13

3.81

2.87

1

147

.568

.948

110

12.5

95.7

4715

.606

.436

124

IZV

OR

: BIL

AN

CA

STA

NJA

SVEU

KU

PNO

REZ

ULT

AT

PO

SLO

VAN

JAIN

DEK

S (9

/8)

Tabl

ica

br. 6

: USP

OR

EDN

I PR

IKA

Z PO

SLO

VNIH

PR

IHO

DA

I R

ASH

OD

A T

E R

EZU

LTA

TA P

OSL

OVA

NJA

AC

I d.d

.-a Z

A 2

008.

GO

DIN

U S

200

7. G

OD

INO

M

R.B

.M

AR

INE

IND

EKS

(3/2

)

POSL

OVN

I PR

IHO

DI

POSL

OVN

I RA

SHO

DI

IND

EKS

(6/5

)

AC

I MA

RIN

E



Struktura financijskih prihoda i rashoda ACI d.d. za 2008. godinu Ostvarenje financijskih prihoda i rashoda determinirano je okolnostima na deviznom tržištu,

mjerama monetarne politike države te Ugovorima s bankama kod kojih se društvo zadužuje ili

oročava sredstva.

ACI ostvaruje 62% poslovnih prihoda na stranom tržištu, zbog čega fluktuacija tečaja ima

značajni utjecaj na ostvarenje prihoda, a obzirom na dva dugoročna kredita s deviznom

klauzulom i na ostvarenje rashoda iz financijskih aktivnosti.

Tijekom 2008. godine prosječan tečaj kune prema EURO-u kretao se od 7,33 kn/EURO u

siječnju do 7,20 kn/EURO u prosincu, a u srpnju, kolovozu i rujnu tj. razdoblju kada se

ostvaruju najveći prihodi dosegao je najnižu točku tijekom godine od 7,13 kn/EURO, što je

uzevši u obzir navedeno učešće ostvarenih poslovnih prihoda na stranom tržištu u ukupnim

prihodima, utjecao na smanjenje prihoda Društva.

Kretanje prosječnih tečajeva po mjesecima 2008. godine prikazano je u grafikonu br. 6.

Grafikon br. 6: KRETANJE PROSJEČNIH TEČAJEVA PO MJESECIMA 2008. GODINE

7,33

7,20

7,14

7,16

7,13

7,20

7,237,25

7,25

7,27

7,277,27

7,00

7,05

7,10

7,15

7,20

7,25

7,30

7,35

siječanjveljača ožujak travanj

svibanj lipanj srpanjkolovoz rujan

listopadstudeni

prosinac

mjeseci 2008.

tečaj



Na dan 31.12.2008. godine ukupno kreditno zaduženje Društva iznosi 3.607.285 EUR-a ili

26.421.288 kn. Tablice broj 7 i 7a sadrže pregled kreditnih zaduženja ACI d.d. na dan

31.12.2008. godine u kunama i EUR-ima.

Iznos od 3.043.067 EUR-a ili 22.288.718 kuna odnosi na nedospjelu obvezu po Ugovoru s

Zagrebačkom bankom. Ugovorna kamatna stopa, koju čine 6 mjesečni EURIBOR važeći dva

dana prije početka svakog obračunskog razdoblja uvećan za 1,5 p.p., konstantno je rasla da bi

na zadnji dan trećeg kvartala - 30.09.2008. godine iznosila 6,630% (grafikon br. 7). Navedeno

je utjecalo na porast financijskih rashoda temeljem kamata po dugoročnim kreditima, koje ipak

bilježe pad u odnosu na proteklu godinu, zbog smanjenja osnovice za obračun kamata

temeljem otplaćene glavnice za dvije rate kredita. Osim toga obzirom na deviznu klauzulu na

navedeno smanjenje utjecao je i pad tečaja.



Tabl

ica

br. 7

: PR

EGLE

D K

RED

ITN

IH Z

ADU

ŽEN

JA A

CI d

.d. U

200

8. G

OD

INI

(Kn)

GLA

VNIC

A K

AMAT

A U

KU

PNO

GLA

VNIC

A K

AMAT

A U

KU

PNO

GLA

VNIC

A K

AMAT

A U

KU

PNO

01

23

45

67

89

1011

1213

1415

1617

1819

20

I.D

UG

OR

OČ

NI K

RED

ITI

1.ZA

GR

EB

AČ

KA

BA

NK

A43

.205

.821

,82

25.0

2.19

92.

18.1

2.20

01.

1. E

UR

3.7

83.2

31 O

DO

BR

EN

25.

01.1

993.

K

AO

INV

. KR

ED

IT Z

A IZ

GR

AD

NJU

D

RU

GE

FAZE

AC

I MA

RIN

E U

MA

G

2. E

UR

766

.873

,30

-OD

OB

RE

N

25.0

1.19

93. K

AO

INV

. KR

ED

IT Z

A

NA

DO

GR

ADN

JU A

CI M

AR

INE

RO

VIN

J

3.

EU

R 2

61.7

58 -O

DO

BR

EN

23.

10.1

995

3+7

G.

6mj e

urib

or

+1,5

p.p.

*P

OLU

G.

30.0

6.20

11.

31.2

07.2

12,4

50,

0031

.207

.212

,45

8.91

9.33

2,74

1.81

7.83

9,95

10.7

37.1

72,6

922

.287

.879

,71

0,00

22.2

87.8

79,7

1V

LAD

A R

H

Gen

. dire

ktor

: Jer

e S

lavi

ca

Pre

ds. U

prav

nog

odbo

ra: N

ikic

a V

alen

tić

2H

BO

R II

14.1

46.4

26,3

815

.03.

1996

.11

.03.

2002

.

KR

EDIT

NI P

RO

GR

AM

OS

PO

SOBL

JAVA

NJA

HO

TEL.

-TU

R.

KA

PA

CIT

ETA

ZA

PR

IHV

AT

GO

STI

JU

1996

.G.-I

SKO

RIŠ

TEN

ZA

UR

EĐE

NJE

M

AR

INA

8 G

.5%

G.

KV

AR

T.30

.09.

2011

.5.

637.

009,

800,

005.

637.

009,

801.

503.

601,

1525

5.72

3,31

1.75

9.32

4,46

4.13

3.40

8,65

0,00

4.13

3.40

8,65

VLA

DA

RH

Gen

. dire

ktor

: Th

omas

J.

Goz

deck

y

P

red.

Nad

zorn

og

odbo

ra: V

ladi

mir

Košće

c

UK

. DU

GO

ROČ

NI:

57.3

52.2

48,2

036

.844

.222

,25

0,00

36.8

44.2

22,2

510

.422

.933

,89

2.07

3.56

3,26

12.4

96.4

97,1

526

.421

.288

,36

0,00

26.4

21.2

88,3

6

IIK

RAT

KO

ROČ

NI K

RED

ITI

UK

. KR

ATK

OR

OČ

NI:

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

IIIU

KU

PNO

KR

EDIT

I

57.3

52.2

48,2

0

36.8

44.2

22,2

50,

0036

.844

.222

,25

10.4

22.9

33,8

92.

073.

563,

2612

.496

.497

,15

26.4

21.2

88,3

60,

0026

.421

.288

,36

STAN

JE N

A D

AN 3

1.12

.200

8.R

BK

RED

ITO

R

UG

OVO

REN

I IZ

NO

S K

RED

ITA

DAT

UM

O

DO

BR

ENO

G

KR

EDIT

A

DAT

UM

R

EPR

OG

RAM

AN

AMJE

NA

KR

EDIT

APL

AĆEN

O U

200

8.

U V

J E

T I

STA

NJE

KR

EDIT

NIH

OB

VEZA

GAR

ANC

IJA

NAP

OM

ENA

RO

K

OTP

LATE

KTA

STO

PA

NAČ

IN

OTP

LATE

RO

K

DO

SPIJ

EĆA

STAN

JE N

A D

AN 3

1.12

.200

7.



Tabl

ica

br. 7

a: P

REG

LED

KR

EDIT

NIH

ZAD

UŽE

NJA

AC

I d.d

. U 2

008.

GO

DIN

I (E

UR

)

GLA

VNIC

A K

AMAT

A U

KU

PNO

GLA

VNIC

A K

AMAT

A U

KU

PNO

GLA

VNIC

A K

AMAT

A U

KU

PNO

01

23

45

67

89

1011

1213

1415

1617

1819

20

I.D

UG

OR

OČ

NI K

RED

ITI

1.ZA

GR

EBA

ČK

A

B

ANKA

5.89

8.86

8,76

25.0

2.19

92.

18.1

2.20

01.

1. E

UR

3.7

83.2

31 O

DO

BREN

25.

01.1

993.

K

AO IN

V. K

RE

DIT

ZA

IZG

RA

DN

JU D

RU

GE

FA

ZE A

CI M

ARIN

E U

MA

G

2.

EU

R 7

66.8

73,3

0 -O

DO

BREN

25.

01.1

993.

K

AO IN

V. K

RE

DIT

ZA

NA

DO

GR

AD

NJU

AC

I M

AR

INE

RO

VIN

J

3. E

UR

261

.758

-OD

OB

RE

N 2

3.10

.199

5

3+7

G.

6mj e

urib

or

+1,5

p.p.

*P

OLU

G.

30.0

6.20

11.

4.26

0.70

4,76

0,00

4.26

0.70

4,76

1.21

7.75

1,94

248.

188,

761.

465.

940,

703.

042.

952,

820,

003.

042.

952,

82VL

AD

A R

H

Gen

. dire

ktor

: Jer

e Sl

avic

a

Pr

eds.

Upr

avno

g od

bora

: Nik

ica

Vale

ntić

2H

BO

R II

1.93

1.40

4,36

15.0

3.19

96.

11.0

3.20

02.

KR

ED

ITN

I PR

OG

RA

M

OS

POS

OBL

JAVA

NJA

HO

TEL.

-TU

R.

KAP

AC

ITE

TA Z

A P

RIH

VAT

GO

STI

JU

1996

.G.-I

SKO

RIŠ

TEN

ZA

UR

EĐ

EN

JE

MA

RIN

A

8 G

.5%

G.

KVA

RT.

30.0

9.20

11.

769.

618,

070,

0076

9.61

8,07

205.

285,

9034

.913

,77

240.

199,

6756

4.33

2,17

0,00

564.

332,

17VL

AD

A R

H

Gen

. dire

ktor

: Th

omas

J.

Goz

deck

y

Pr

ed. N

adzo

rnog

od

bora

: Vla

dim

ir Ko

šćec

UK

. DU

GO

ROČ

NI:

7.83

0.27

3,12

5.03

0.32

2,82

0,00

5.03

0.32

2,82

1.42

3.03

7,83

283.

102,

531.

706.

140,

373.

607.

284,

990,

003.

607.

284,

99

IIK

RAT

KO

ROČ

NI K

RED

ITI

UK

. KR

ATK

OR

OČ

NI:

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

IIIU

KU

PNO

KR

EDIT

I

7.8

30.2

73,1

2

5.03

0.32

2,82

0,00

5.03

0.32

2,82

1.42

3.03

7,83

283.

102,

531.

706.

140,

373.

607.

284,

990,

003.

607.

284,

99

STAN

JE N

A D

AN 3

1.12

.200

8.R

BK

RED

ITO

R

UG

OVO

REN

I IZ

NO

S K

RED

ITA

DAT

UM

O

DO

BR

ENO

G

KR

EDIT

A

DAT

UM

R

EPR

OG

RAM

AN

AMJE

NA

KR

EDIT

APL

AĆEN

O U

200

8.

U V

J E

T I

STA

NJE

KR

EDIT

NIH

OB

VEZA

GAR

ANC

IJA

NAP

OM

ENA

RO

K

OTP

LATE

KTA

STO

PA

NAČ

IN

OTP

LATE

RO

K

DO

SPIJ

EĆA

STAN

JE N

A D

AN 3

1.12

.200

7.



Tijekom 2008. godine EURIBOR se kretao u vrijednosti od 4,36 p.p. u siječnju do 2,97 p.p. u

prosincu. Najviši iznos postigao je u rujnu i to 5,38 p.p što je utjecalo na obavezu Društva u

prosincu (6 mjesečni EURIBOR, važeći dva dana prije početka obračunskog razdoblja uvećan

za 1,5 p.p.). Sukladno kretanju EURIBOR-a, kamatne stope za podmirenje kreditnih obveza

Društva konstantno su rasle tijekom godine, iznosile su 6,268% u ožujku, 6,23% u lipnju,

6,63% u rujnu i 6,88% u prosincu, što je rezultiralo povećanjem kreditnih obaveza Društva

tijekom promatranog razdoblja.

Grafikon br. 7 : KRETANJE 6mj. EURIBORA U 2008. GODINI

2,97

3,90

4,85

5,38

4,364,38

4,73 4,884,93 5,13 5,16 5,17

0

1

2

3

4

5

6

siječanj veljača

ožujak travanj

svibanj lipanj srpanj

kolovoz rujan listopad

studeni prosinac

mjeseci 2008.

6mj. EURIBOR (pp)

Iznos od 564.322 EUR-a ili 4.133.409 kn čini obveza prema HBOR-u. Kamatna stopa iznosi

5% godišnje i plaća se po srednjem tečaju NBH na dan dospijeća. HBOR se zaštitio od pada

tečaja primjenom ponderiranog tečaja od 7,245568 u slučaju kada je tečaj na tržištu ispod

navedene razine. Isto je primijenjeno pri plaćanju dospjele obveze u rujnu 2008. godine kada je

tečaj bio 7,13.



U tablici br. 8 prikazati će se struktura financijskih prihoda i rashoda ACI d.d. za 2008. godinu

s ostvarenjem 2007. godine.

Tablica br. 8: USPOREDNI PRIKAZ STRUKTURE FINANCIJSKIH PRIHODA I RASHODA ACI d.d. ZA 2008. S 2007. GODINOM

(u kn)

2007. 2008.0 1 2 3 4 5

1. PRIHOD OD KAMATA 1.359.507 796.614 -562.892 59

1.1. prihodi od zatetnih kamata na osnovu potraživanja od kupaca 236.194 185.022 -51.172 78

1.2. prihodi od kamata na oročena sredstva - kunska 49.388 0 -49.388 -

1.3. prihodi od kamata na oročena sredstva - devizna 1.073.924 611.592 -462.332 57

2. POZITIVNE TEČAJNE RAZLIKE 655.553 509.991 -145.562 78

2.1. pozitivne tečajne razlike s osnova potraživanja u inozemstvu 219.199 207.937 -11.263 95

2.2. pozitivne tečajne razlike iz stanja deviza po računima i blagajni 169.705 241.472 71.768 142

2.3. Pozitivne tečajne razlike iz kreditnih odnosa (dugoročni krediti) 266.516 60.581 -205.934 23

2.4. Prihodi iz primjenjene valutne klauzule i prihodi od tečajnih razlika iz nižih obveza 133 0 -133 -

3. NEREALIZIRANI DOBICI FINANCIJSKE IMOVINE 80.664 0 -80.664 -

2.095.723 1.306.605 -789.119 62

1 KAMATE PO KREDITIMA 2.455.427 2.073.563 -381.864 84

1.1. kamate po dugoročnim kreditima 2.455.427 2.073.563 -381.864 84

2. ZATEZNE KAMATE 30.524 10.204 -20.320 33

2.1. zatezne kamate po kreditima 37 0 -37 -

2.2. zatezne kamate po dobavljačima 30.458 10.204 -20.253 34

2.3. ostale zatezne kamate 30 0 -30 -

3. NEGATIVNE TEČAJNE RAZLIKE 559.593 517.323 -42.270 92

3.1. negativne tečajne razlike iz kreditnih obveza 123.555 0 - -

3.2. negativne tečajne razlike iz potraživanja u inozemstvu 227.111 318.681 91.570 140

3.3.

negativne tečajne razlike na ostalo (npr. iz blagajničkog poslovanja, razlika između kupovnog i srednjeg tečaja banke, razlike na stanjima deviznog računa i devizne blagajne) 208.927 198.642 -10.285 95

4. NEREALIZIRANI GUBICI FINANCIJSKE IMOVINE 0 146.024 146.024 -

3.045.545 2.747.115 -298.430 90

-949.821 -1.440.510 -490.689

IZVOR: BILANCA STANJA

UKUPNI FINANCIJSKI PRIHODI

UKUPNI FINANCIJSKI RASHODI

BRUTO DOBIT/GUBITAK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

R.B. VRSTA TROŠKA 01.01.-31.12. RAZLIKA

(3-2) INDEKS

(3/2)



Financijski prihodi odnose se na prihode od kamata s učešćem od 61% te pozitivnih tečajnih

razlika s učešćem od 39% ukupnih financijskih prihoda. Prihodi od kamata smanjeni su za 563

tisuće kuna, a sastoje se od prihoda od zateznih kamata temeljem potraživanja od kupaca te

prihoda od kamata na oročena devizna sredstva. Pozitivne tečajne razlike smanjene su za 146

tisuća kuna u odnosu na prošlogodišnje. Sadrže pozitivne tečajne razlike s osnova potraživanja

u inozemstvu u iznosu od 208 tisuća kuna i smanjenjem od 5%, pozitivne tečajne razlike iz

stanja deviza po računima i blagajni u iznosu od 241 tisuću kuna i povećanjem od 42% te

pozitivnih tečajnih razlika temeljem dugoročnog kredita u iznosu od 61 tisuću kuna.

Ukupni financijski prihodi za 2008. godinu bilježe smanjenje od 38% u odnosu na 2007.

godinu.

Financijski rashodi se odnose na dospjele kamate po dugoročnim kreditima s učešćem od

75,5%, zatezne kamate po dobavljačima s učešćem od 0,5%, negativne tečajne razlike s

učešćem od 18,5% te vrijednosno usklađenje dugotrajne i kratkotrajne imovine s učešćem od

5,5%. Kamate po dugoročnim kreditima smanjene su za 382 tisuće kuna, a zatezne kamate po

dobavljačima za 20 tisuća kuna. Negativne tečajne razlike iz potraživanja u inozemstvu

smanjene su za 92 tisuće kuna, dok su negativne tečajne razlike nastale na stanjima na

deviznim računima te ostale negativne tečajne razlike, smanjene za 10 tisuća kuna. Ukupne

negativne tečajne razlike smanjene su za 42 tisuće kuna ili za 8% u odnosu na prethodnu

godinu. ACI u svojoj financijskoj imovini posjeduje dionice Croatia airlines-a, PBZ-a i

Zagrebačke banke u ukupnom nominalnom iznosu od 68.786 kuna. Zbog općenitog pada

vrijednosnica na financijskom tržištu u 2008. godini evidentiran je rashod zbog nerealiziranih

gubitaka financijske imovine u iznosu od 146 tisuća kuna, dok je po istoj osnovi u 2007. godini

ostvaren prihod od 80.664 kune.

Financijski rashodi iz tablice br. 8 smanjeni su za 10% u odnosu na 2007. godinu.

ACI d.d. u 2008. godini bilježi gubitak od financijskih aktivnosti u iznosu od 1,4 milijuna

kuna, što je za 491 tisuću kuna više od ostvarenog gubitka od financijskih aktivnosti 2007.

godine.



BILANCA ACI d.d. NA DAN 31.12.2008. GODINE

Bilanca kao statičko financijsko izviješće sa stanjem nominalne vrijednosti imovine, obveza i

vlasničke glavnice na dan 31.12.2008. godine za ACI d.d., s usporedbom na isti dan prethodne

godine, prikazana je u tablicama broj 9,10 i 11 te grafikonima broj 8 i 9.

Tablica br. 9: USPOREDNI PREGLED BILANCE NA DAN 31.12.2008. S 2007. GODINOM

(u kn)

STAVKE 2007. 2008. INDEKS (2008./2007.)

1 2 3 4

AKTIVA

A POTRAŽIVANJA ZA UPISANI KAPITAL 0 0 -

B DUGOTRAJNA IMOVINA 428.668.967 425.415.045 99

1 Nematerijalna imovina 20.491.631 20.952.359 102

2 Materijalna imovina 406.929.358 403.218.122 99

3 Financijska imovina 1.247.978 1.244.564 100

4 Potraživanja 0 0 -

5 Odgođena porezna imovina 0 0 -

C KRATKOTRAJNA IMOVINA 33.490.063 41.179.872 123

1 Zalihe 13.663 45.641 334

2 Potraživanja 7.947.331 11.115.267 140

3 Financijska imovina 24.388.723 27.169.158 111

4 Novac u banci i blagajni 1.140.347 2.849.806 250 D PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 2.691.703 2.571.902 96

1 Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 0 0 -

2 Obračunati prihodi nedospjele naplate 2.691.703 2.571.902 96

E GUBITAK IZNAD KAPITALA 0 0 -

F UKUPNO AKTIVA 464.850.733 469.166.819 101

G IZVANBILANČNI ZAPISI 0 0 -

PASIVA

A KAPITAL I REZERVE 345.148.897 357.954.106 104

1 Temeljni (upisani) kapital 398.048.400 399.816.000 100

2 Kapitalne rezerve 0 0 -

3 Rezerve iz dobiti 0 0 -

4 Revalorizacijske rezerve 0 0 -

5 Zadržana dobit - preneseni gubitak -62.883.050 -52.899.503 84

6 Dobit - gubitak poslovne godine 9.983.546 11.037.609 111

7 Manjinski interes 0 0 -

B REZERVIRANJA 11.599.736 10.872.879 94

C DUGOROČNE OBVEZE 45.331.049 34.049.536 75

D KRATKOROČNE OBVEZE 27.381.885 27.968.288 102

E ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA 35.389.166 38.322.010 108

F UKUPNO PASIVA 464.850.733 469.166.819 101

G IZVANBILANČNI ZAPISI 0 0 -



(u kn)

90,7 76,3

425.415.045 100 357.954.106 100

Nematerijalna imovina 20.952.359 5 Temeljni (upisani) kapital 399.816.000 112

Materijalna imovina 403.218.122 95 Zadržana dobit - preneseni gubitak -52.899.503 -15

Financijska imovina 1.244.564 0,3 Dobit - gubitak poslovne godine 11.037.609 3

8,8

41.179.872 100

Zalihe 45.641 0,1

Potraživanja 11.115.267 27

Financijska imovina 27.169.158 66

Novac u banci i blagajni 2.849.806 7

OBRAČUNATI PRIHODI NEDOSPJELE NAPLATE 2.571.902 0,5 PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA 38.322.010 8,2

UKUPNO AKTIVA 469.166.819 100 UKUPNO PASIVA 469.166.819 100

AKTIVA PASIVA

DUGOTRAJNA IMOVINA KAPITAL I REZERVE

KRATKOTRAJNA IMOVINA REZERVIRANJA 10.872.879 2,3

DUGOROČNE OBVEZE 34.049.536 7,3

KRATKOROČNE OBVEZE 27.968.288 6,0

Grafikon br. 8: STRUKTURA AKTIVE NA DAN 31.12.2008.

KRATKOTRAJNA IMOVINA

8,8%

AKTIVNA VREMENSKA

RAZGRANIČENJA 0,5%

DUGOTRAJNA IMOVINA90,7%

Tablica br. 10 sadrži strukturu aktive i pasive bilance ACI d.d. na dan 31.12.2008. godine.

Tablica br. 10: STRUKTURA BILANCE ACI d.d. NA DAN 31.12.2008. GODINE

Grafikon br. 8 sadrži strukturu aktive na dan 31.12.2008. godine.



Dugotrajna imovina u iznosu od 425.415.045 kuna čini 90,7% ukupne imovine Društva. U

strukturi dugotrajne imovine materijalna imovina u iznosu od 403 milijuna kuna je zastupljena

s 94,5%, a smanjena je za 1% u odnosu na prethodnu godinu. Nematerijalna imovina iznosi 21

milijun kuna, čini 5% dugotrajne imovine i za 2% je veća od 2007. godine. Uključuje

vrijednost za stalni dio koncesije do 2030. godine, odnosno 0,7 kuna po m2 površine u iznosu

od 17,7 milijuna kuna, ulaganja u software te ulaganja na tuđoj imovini. Dugotrajna financijska

imovina iznosi 1,2 milijuna kuna, odnosi se na udio u kapitalu Osejava Makarska. Čini 0,5%

ukupne dugotrajne imovine i na razini je 2007. godine.

Kratkotrajna imovina u iznosu od 41.179.872 kune, čini 8,8% ukupne imovine Društva.

Sastoji se od zaliha, potraživanja, financijske imovine i novca u banci i blagajni. Zalihe ne čine

značajan udio u kratkotrajnoj imovini. Potraživanja u iznosu od 12,2 milijuna kuna čine 29%

ukupne kratkotrajne imovine od čega se 10,1 milijun kuna odnosi na potraživanja od kupaca,

514 tisuća kuna na potraživanja od države i drugih institucija te 486 tisuća kuna na

potraživanja od izdavatelja kreditnih kartica i ostala potraživanja. Kratkotrajna financijska

imovina iznosi od 27,2 milijuna kuna i čini 64% učešća u ukupnoj kratkotrajnoj imovini od

čega se 27,1 milijun kuna odnosi na oročene depozite, a 69 tisuća kuna na sudjelujuće interese

temeljem posjedovanja dionica Zagrebačke i Privredne banke te Croatia Airlinesa. Novac u

banci i blagajni u iznosu od 2,8 milijuna kuna čini 6,5% ukupne kratkotrajne imovine i za 2,5

puta je veći od prošlogodišnjeg. Ukupna kratkotrajna imovina veća je za 26% u odnosu na

proteklu godinu.



Grafikon br. 9 sadrži strukturu pasive na dan 31.12.2008. godine.

DUGOROČNE OBVEZE

7,3%

DUGOROČNA REZERVIRANJA

2,3%

KRATKOROČNE OBVEZE

6%

KAPITAL I REZERVE 76,3%

PASIVNA VREMENSKA

RAZGRANIČENJA 8,2%

Grafikon br. 9: STRUKTURA PASIVE NA DAN 31.12.2008.

Pasiva Društva na dan 31.12.2008. godine sastoji se od kapitala i rezervi u iznosu od 361

milijun kuna sa 76,3% udjela, pasivnih vremenskih razgraničenja u iznosu od 38,3 milijuna

kuna sa 8,2% udjela, dugoročnih obveza u iznosu od 34 milijuna kuna sa 7,3% udjela,

kratkoročnih obveza u iznosu od 26 milijuna kuna sa 6% udjela te rezerviranja u iznosu od

10,9 milijuna kuna ili 2,3% ukupne pasive.

Tijekom siječnja 2008. godine, temeljem odluke Glavne skupštine od 16. listopada 2007.

godine o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica privatnom ponudom,

provedena je dokapitalizacija Društva za iznos od 1.767.600 kuna, na ime pokrića obveza

nastalih po kamatama za nepodmirene koncesijske naknade ranijih razdoblja, izdavanjem 491

nove dionice. Time je temeljni kapital Društva povećan na 399.816.000 kuna i podijeljen na

111.060 redovnih dionica oznake ACI-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa 3.600 kuna.

Pasivna vremenska razgraničenja iznose 38,3 milijuna kuna ili 8% ukupne pasive, za 8% su

povećana u odnosu na 2007. godinu, a odnose se na obračunate prihode budućeg razdoblja u

iznosu od 34,8 milijuna kuna, obveze za kratkoročna rezerviranja za gubitke po sudskim

sporovima u iznosu od 2,5 milijuna kuna, obveze za kratkoročna rezerviranja za otpremnine u



iznosu od 575 tisuća kuna te obračunati troškovi premije osiguranja u iznosu od 397 tisuća

kuna.

Dugoročna rezerviranja odnose se na dugoročna rezerviranja za gubitke po započetim sudskim

sporovima, iznose 10,9 milijuna kuna, za 6% su smanjena u odnosu na 2007. godinu te čine

2% ukupnih izvora sredstava.

Struktura ukupnih obveza Društva na dan 31.12.2008. godine prikazane su u tablici broj 11.

Ukupne dugoročne i kratkoročne obveze iznose 62 milijuna kuna, smanjene su za 15% ili 10,7

milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu. Čine 13,2% ukupnih izvora sredstava.

Dugoročne obveze iznose 34 milijuna kuna, čine 7% ukupne pasive i za 25% su smanjene u

odnosu na 2007. godinu. Sadrže obveze za koncesijsku naknadu do 2030. godine u iznosu od

17,9 milijuna kuna, obveze temeljem dugoročnih kredita i to prema Zagrebačkoj banci u iznosu

od 13,4 milijuna kuna i HBOR-u u iznosu od 2,6 milijuna kuna te obveze za depozite zakupaca

u iznosu od 179 tisuća kuna.

Ukupne kratkoročne obveze Društva na dan 31.12.2008. iznose 28 milijuna kuna ili 6%

ukupne pasive i za 2% su više u odnosu na prošlogodišnje. Sadrže obveze po dugoročnim

kreditima s dospijećem u roku od godinu dana u iznosu od 10,4 milijuna kuna, obveze prema

dobavljačima u iznosu od 8,1 milijun kuna, obveze za poreze i doprinose u iznosu od 5,2

milijuna kuna, obveze prema zaposlenima u iznosu od 2,7 milijuna kuna, obveze po

kratkoročnom kreditu Osejava Makarska u iznosu od 1,2 milijuna kuna te obveze za

predujmove kupaca i ostale kratkoročne obveze s 300 tisuća kuna.



Tablica br. 11: USPOREDNI PREGLED STRUKTURE UKUPNIH OBVEZA ACI d.d. NA DAN 31.12.2008. S 31.12.2007. GODINE

(u kn)

RB OPIS 31.12.2007. 31.12.2008. INDEX (3/2)

0 1 2 3 4

1. Dugoročne obveze

1.1. Obveze za koncesiju na pomorskom dobru 18.718.634 17.867.787 95

1.2. Zagrebačka banka 22.290.866 13.372.393 60

1.3. HBOR 4.133.807 2.630.351 64

1.4. Obveze za depozite zakupaca (dugoročne) 187.741 179.005 95

ukupne dugoročne obveze 45.331.049 34.049.536 75

2. Kratkoročne obveze

2.1. Obveze prema dobavljačima 5.656.019 8.068.881 143

2.2. Obveze po dugorčnim kreditima koji dospijevaju u roku od godine dana 10.419.549 10.418.545 100

2.3. Obveze po kratkoročnom kreditu Osejava d.o.o. 1.193.601 1.193.601 100

2.4. Obveze po kamatama za koncesiju na pomorskom dobru 1.767.600 0 -

2.5. Obveze za poreze i doprinose 4.715.174 5.230.853 111

2.6. Obveze prema zaposlenima 2.473.917 2.751.969 111

2.7. Obveze za predujmove kupaca 64.044 273.710 427

2.8. Ostale kratkoročne obveze 1.091.981 30.729 3

ukupne kratkoročne obveze 27.381.885 27.968.289 102

UKUPNE OBVEZE (dugoročne + kratkoročne) u kn: 72.712.934 62.017.824 85

tečaj 7,33 7,32 100

UKUPNE OBVEZE (dugoročne + kratkoročne) u EUR: 9.920.654 8.467.262 85

Potraživanja od kupaca - bez ispravka vrijednosti 11.821.404 10.116.094 86



IZVJEŠĆE O NOVČANIM TIJEKOVIMA Tablica broj 12 sadrži zakonski obrazac s usporednim pregledom novčanih primitaka i

novčanih izdataka 2008. godine s istim razdobljem 2007. i planom.

Početni saldo iznosi 25.314.260 kuna dok završni saldo iznosi 29.950.178 kuna iz čega

proizlazi da je tijekom 2008. godine došlo do neto povećanja novca i novčanih ekvivalenata u

iznosu od 4.635.918 kuna.

U 2008. godini ostvareni su novčani primici u iznosu od 207.170.129 kuna, što je 12% više u

odnosu na ostvarenje 2007. godine i za 3% je više od plana. Od toga se na primitke od

poslovnih aktivnosti odnosi 199 milijuna kuna što čini 96,1%, primici od investicijskih

aktivnost iznose 7,8 milijuna kuna i učestvuju u ukupnim novčanim primicima s 3,8%, a

primici od financijskih aktivnosti iznose 300 tisuća kuna ili 0,1% ukupnih novčanih primitaka

za 2008. godinu.

Novčani primici od poslovne aktivnosti za 9% su viši od prošlogodišnjih i za 4% su viši u

odnosu na plan, a odnose se na primitke od kupaca, primitke od osiguranja za naknadu šteta te

ostale novčane primitke. Novčani primici od investicijskih aktivnosti za 2008. godinu u iznosu

od 7,8 milijuna kuna učestvuju u ukupnim primicima s 3,8%, a odnose se na primitke od

prodaje brodica u iznosu od 7,6 milijuna kuna i za 861 tisuću kuna su niži od planiranih.

Novčani primici od financijskih aktivnosti iznose 300 tisuća kuna, a čine 0,1% ukupnih

priljeva.

U 2008. godini ostvareni su novčani izdaci u iznosu od 202.534.210 kuna što je za 8% više od

ostvarenja 2007. godine i za 7% je manje u odnosu na plan. Od toga se na novčane izdatke od

poslovnih aktivnosti odnosi 155,8 milijuna kuna što čini 77%, na novčane izdatke od

investicijskih aktivnosti 36 milijuna kuna ili 18% ukupnih novčanih izdataka, a na novčane

izdatke od financijskih aktivnosti 10,7 milijuna kuna ili 5% ukupnih novčanih izdataka za

2008. godinu. Novčani izdaci od poslovnih aktivnosti odnose se na izdatke dobavljačima,

novčane izdatke za zaposlene, izdatke za osiguranje za naknade šteta, izdatke za kamate,

izdatke za poreze i ostale novčane izdatke, za 12% su viši od prošlogodišnjih i za 4% su niži od

plana. Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti odnose se na novčane izdatke za kupnju

dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, za 2% su niži od 2007. godine i za 19% su niži

od plana.



Novčani izdaci od financijskih aktivnosti uključuju novčane izdatke za otplatu glavnice kredita

u iznosu od 10,4 milijuna kuna te ostale novčane izdatke. Ukupni novčani izdaci od

financijskih aktivnosti za 8% su niži od prošlogodišnjih i za 1% su manji od plana.

Tablica br. 12: USPOREDNI PREGLED PRILJEVA I ODLJEVA OD 01.01. DO 31.12.2008. S PLANOM I OSTVARENJEM ZA ISTI PERIOD 2007. GODINE – zakonski obrazac

(u kn)

2007. PLAN 2008. 2008.

1 2 3 4 5 6 7

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od kupaca 181.081.136 190.440.836 196.745.163 109 103 6.304.327 2. Novčani primici od tantijema, naknada, provizija i sl. 0 0 0 - - - 3. Novčani primici od osiguranja za naknadu šteta 695.436 665.760 896.442 129 135 230.682 4. Novčani primici s osnove povrata poreza 0 0 0 - - - 5. Ostali novčani primici 1.327.355 1.200.000 1.440.123 108 120 240.123

I. Ukupno novčani primici od poslovnih aktivnosti 183.103.927 192.306.596 199.081.728 109 104 6.775.132

1. Novčani izdaci dobavljačima 50.953.922 67.439.023 58.373.290 115 87 -9.065.733 2. Novčani izdaci za zaposlene 47.805.334 48.713.123 53.253.409 111 109 4.540.286 3. Novčani izdaci za osiguranje za naknade šteta 4.319.062 4.345.000 3.677.913 85 85 -667.087 4. Novčani izdaci za kamate 2.454.818 2.077.188 2.257.078 92 109 179.890 5. Novčani izdaci za poreze 17.714.846 19.011.329 26.067.313 147 137 7.055.984 6. Ostali novčani izdaci 15.413.216 19.981.883 12.220.222 79 61 -7.761.661

II. Ukupno novčani izdaci od poslovnih aktivnosti 138.661.198 161.567.546 155.849.225 112 96 -5.718.321

A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 44.442.729 30.739.050 43.232.503 97 141 12.493.453A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 0 0 0 - - -

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 386.464 8.519.003 7.788.401 2.015 91 -730.602 2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata 0 0 0 - - - 3. Novčani primici od kamata 0 0 0 - - - 4. Novčani primici od dividendi 0 0 0 - - - 5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 0 0 0 - - -

III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 386.464 8.519.003 7.788.401 2.015 91 -730.602

1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 36.610.366 44.579.772 36.025.620 98 81 -8.554.152 2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 0 0 0 - - - 3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 0 0 0 - - -

IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 36.610.366 44.579.772 36.025.620 98 81 -8.554.152

B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 0 0 0 - - -B2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 36.223.902 36.060.769 28.237.219 78 78 -7.823.550

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 0 0 0 - - - 2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 1.192.000 300.000 300.000 0 100 0 3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 0 0 0 - - -

V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 1.192.000 300.000 300.000 25 100 0

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 10.405.550 10.419.550 10.359.366 100 99 -60.184 2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 0 0 0 - - - 3. Novčani izdaci za financijski najam 0 0 0 - - - 4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 0 0 0 - - - 5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 1.192.000 300.000 300.000 25 100 0

VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti 11.597.550 10.719.550 10.659.366 92 99 -60.184

C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 0 0 0 - - -C2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 10.405.505 10.419.550 10.359.366 100 99 -60.184

Ukupno povećanje novčanog tijeka 0 0 4.635.918 - - 4.635.918

Ukupno smanjenje novčanog tijeka 2.186.723 15.761.269 0 0 0 -15.761.269

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 27.500.983 25.300.000 25.314.260 92 100 14.260

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 0 0 4.635.918 - - 4.635.918

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 2.186.723 15.761.269 0 - - -15.761.269

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 25.314.260 9.538.731 29.950.178 118 314 20.411.447

* Primici s osnove kamata i dividendi mogu se razvrstati kao i poslovne aktivnosti (MRS 7 Dodatak A)

INDEX (4/2)

INDEX (4/3)

RAZLIKA (4-3)NAZIV POZICIJE

01.01.-31.12.



IZVJEŠĆE O PROMJENAMA KAPITALA

U tablici br. 13 dat je izvještaj o promjenama kapitala za 2008. godinu. Tablica br. 13: IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA ACI d.d. ZA 2008. GODINU

(u kn)

R.B. POZICIJA31.12.

PRETHODNE GODINE

POVEĆANJE SMANJENJE TEKUĆE RAZDOBLJE

0 1 2 3 4 5

1 Upisani kapital 398.048.400 1.767.600 - 399.816.000

2 Kapitalne rezerve

3 Rezerve iz dobiti

4 Zadržana dobit ili preneseni gubitak -62.883.049 9.983.546 - -52.899.503

5 Dobit ili gubitak tekuće godine 9.983.546 11.037.609 - 11.037.609

6 Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine

7 Revalorizacija nematerijalne imovine

8 Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju

9 Ostala revalorizacija

10 Ukupno kapital i rezerve

11 Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje

12 Tekući i odgođeni porezi (dio)

13 Zaštita novčanog tijeka

14 Promjene računovodstvenih politika

15 Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja

16 Ostale promjene kapitala

345.148.896 - - 357.954.106UKUPNO POVEĆANJE ILI SMANJENJE KAPITALA

Tijekom siječnja 2008. godine, temeljem odluke Glavne skupštine od 16. listopada 2007.

godine o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica privatnom ponudom,

provedena je dokapitalizacija Društva za iznos od 1.767.600 kuna izdavanjem 491 nove

dionice. Time je temeljni kapital Društva povećan na 399.816.000 kuna i podijeljen na 111.060

redovnih dionica oznake ACI-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa 3.600 kuna.

Kako je evidentno iz predočene tablice ukupan kapital Društva u iznosu od 399.816.000 kuna

smanjen je za iznos akumuliranih gubitaka prethodnog razdoblja od 52.899.503 kuna, a uvećan

je za ostvarenu neto dobit u 2008. godini u iznosu od 11.037.609 kune tako da sveukupan

kapital i rezerve na dan 31.12.2008. godine iznose 357.954.106 kuna.



IZVJEŠĆE STANJA TEMELJNOG KAPITALA ACI d.d.

Izvješće stanja temeljnog kapitala usklađeno je s stanjem u SDA na dan 31.12.2008. godine i

prikazano je u tablici broj 14.

Tablica br. 14: IZVJEŠĆE STANJA TEMLJNOG KAPITALA NA DAN 31.12.2008. GODINE

R.B DIONIČAR BROJ DIONIČARA

UKUPAN BROJ DIONICA

NOMINALNI IZNOS (kn)

UDIO U TEMELJNOM KAPITALU (%)

1

HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJUNapomena:1. HFP - skrbnik na dionicama DAB-e 82.701 HZMO-a 362 2. HFP - imatelj dionica 4.850

1 87.913 316.486.800 79,157%

2 PATTING d.o.o. 1 7.685 27.666.000 6,920%

3 Mali dioničari 463 5.605 20.178.000 5,047%

4 RH, VLADA, SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM 1 4.396 15.825.600 3,958%

5 Zagrebačka banka d.d. (PICTET ET CIE) 1 1.397 5.029.200 1,258%

6 Raiffeisenbank Austria d.d. (zbirni skrbnički račun za DP) 1 1.294 4.658.400 1,165%

7 Bahovec Srečko 1 741 2.667.600 0,667%

8 Ministarstvo financija 1 491 1.767.600 0,442%

9 PODRAVSKA BANKA d.d. (zbirni račun za LOMBARDI - fizičke osobe) 1 289 1.040.400 0,260%

10 Raiffeisenbank Austria d.d. (EE) 1 196 705.600 0,176%

11 Biuk Slavko 1 184 662.400 0,166%

12 Raiffeisenbank Austria d.d. (O4) 1 172 619.200 0,155%

13 NEXE GRUPA d.d. 1 134 482.400 0,121%

14 Damjanović Lorenco 1 133 478.800 0,120%

15 Kristić Vido 1 84 302.400 0,076%

16 Raiffeisenbank Austria d.d. (H2) 1 80 288.000 0,072%

17 Perlić Ana Maria 1 74 266.400 0,067%

18 Raiffeisenbank Austria d.d. (zbirni skrbnički račun za DF) 1 67 241.200 0,060%

19 Vitanović Ranko 1 65 234.000 0,059%

20 Vuletić Božo 1 60 216.000 0,054%

482 111.060 399.816.000 100,000%

230 829.494 0,207%

UKUPNO

prosijek /broj dioničara/

Od ukupno 111.060 dionica ACI d.d. 79% ili 87.913 dionica u vlasništvu je Hrvatskog fonda

za privatizaciju, mali dioničari vlasnici su 14% dionica Društva dok je preostalih 7% u

vlasništvu PATTING d.o.o.-a.



KRETANJE DIONICA ACI d.d. U 2008. GODINI

Tijekom siječnja 2008. godine, provedena je dokapitalizacija Društva za iznos od 1.767.600

kuna izdavanjem 491 nove dionice privatnom ponudom. Time je temeljni kapital Društva

povećan na 399.816.000 kuna i podijeljen na 111.060 redovnih dionica oznake ACI-R-A

pojedinačnog nominalnog iznosa 3.600 kuna. Obzirom da Društvo još uvijek ima teret

kumuliranih gubitaka iz ranijih razdoblja, još uvijek ne isplaćuje dividendu dioničarima.

Redovne dionice ACI d.d.-a kotiraju na Zagrebačkoj burzi pod oznakom ACI-R-A. Početkom

2008. godine ostvarile su tržišnu cijenu od 13.000 kuna, dok je tržišna cijena na kraju godine

iznosila 7.900 kuna. Iz navedenog proizlazi negativan trend kretanja tržišne vrijednosti dionica

Društva. Isto nije uzrokovano negativnim trendovima poslovanja Društva ili poremećajima u

poslovanju već globalnim kretanjima na tržištu kapitala.

Grafikon br. 10: KRETANJE TRŽIŠNE CIJENE DIONICA ACI d.d. U 2008. GODINI

10.200

12.400

11.197

11.830

11.000

10.30010.100

9.990

9.000

11.198

10.30110.000

11.050

9.005

9.500

13.000

10.30010.380

10.990

9.999

8.000

9.000

10.000

11.000

12.000

13.000

14.000

9.1.20

08

23.1.

2008

6.2.20

08

20.2.

2008

5.3.20

08

19.3.

2008

2.4.20

08

16.4.

2008

30.4.

2008

14.5.

2008

28.5.

2008

11.6.

2008

25.6.

2008

9.7.20

08

23.7.

2008

6.8.20

08

20.8.

2008

3.9.20

08

17.9.

2008

1.10.2

008

15.10

.2008

29.10

.2008

12.11

.2008

26.11

.2008

10.12

.2008

24.12

.2008

7.1.20

09

datum

tržišna cijena



1.3. EKONONOMSKO FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA

U nastavku će se dati usporedni pregled osnovnih financijskih pokazatelja uspješnosti

poslovanja kroz prikaz likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti ekonomičnosti i profitabilnosti

poslovanja ACI d.d. 2008. s 2007. godinom te analiza ukupnog prihoda marina po zaposlenom

i prihod nautike po vezu i to usporedno s ostvarenjem za 2007. godinu.

Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost pokazuje sposobnost poduzeća da pravodobno ispunjava dospjele kratkoročne

obveze, dok je solventnost sposobnost poduzeća da trajno ispunjava sve dospjele obveze.

Najznačajniji pokazatelji su koeficijenti tekuće, trenutne i ubrzane likvidnosti i koeficijent

financijske stabilnosti, a prikazati će se u tablici broj 15.

Tablica br. 15: POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

0 1 2 3 4

1 koeficijent tekuće likvidnosti = kratkor. imovina/kratkoročne obveze 1,22 1,47 120

2 koeficijent trenutne likvidnosti = novac/kratkoročne obveze 0,04 0,10 245

3koeficijent ubrzane likvidnosti = novac i kratk. fin. Imovina+potraživanja/kratkoročne obveze 0,93 1,07 115

4 koeficijent financijske stabilnosti = dug. imovina/(kapital +dugoročne obveze) 1,10 1,09 99

INDEKS (2008./2007.)R.B. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI 2007. 2008.

Koeficijent tekuće likvidnosti omjer je tekuće imovine i kratkoročnih obveza, a govori o novcu

i svoj imovini koja se u roku jedne godine može unovčiti. U 2008. godini iznosi 1,47, dok je u

2007. godini iznosio 1,22. To ukazuje da je tijekom 2008. došlo do 20%-tnog rasta likvidnosti.

Koeficijent trenutne likvidnosti omjer je novca i kratkoročnih obveza, a koeficijent ubrzane

likvidnosti omjer je novca, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja s kratkoročnim

obvezama. Likvidnost Društva 2008. godine mjerena koeficijentom trenutne likvidnosti porasla

je 2,5 puta, dok je ista mjerena koeficijentom ubrzane likvidnosti porasla za 15% u odnosu na

prethodnu godinu.

Koeficijent financijske stabilnosti omjer je dugotrajne imovine i kapitala uvećanog za

dugoročne obveze. U 2008. godini iznosi 1,09 i ukazuje na blago povećanje stabilnosti u

odnosu na prethodnu godinu.

Tijekom 2008. evidentno je da je Društvo ostvarilo zadovoljavajuće pokazatelje likvidnosti s

njihovim porastom u odnosu na prethodnu godinu, poslovalo je likvidno, odnosno u svakom



trenutku je bilo u mogućnosti podmiriti sve svoje obaveze bez dodatnih zaduživanja. Obveze

su podmirivane po dospijeću.

Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti odraz su strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz

tuđeg kapitala (obveza) te kakav je odnos tuđeg kapitala i vlastitog kapitala (glavnice).

Najznačajniji pokazatelji zaduženosti su koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog

financiranja, koeficijent financiranja te koeficijent pokrića troškova kamata, a prikazati će se u

tablici broj 16.

Tablica broj 16: POKAZATELJI ZADUŽENOSTI

0 1 2 3 4

1 koeficijent zaduženosti = ukupne obveze/ukupna aktiva (imovina) 0,16 0,13 85

2 koeficijent vl. financiranja = vl. kapita(glavnica)/ukupna aktiva (imovina) 0,74 0,76 103

3 koeficijent financiranja = ukupne obveze/ vl. kapital (glavnica) 0,21 0,17 82

4 koeficijent pokrića troškova kamata=dobit prije poreza +kamate/financijski tr. 4,64 5,92 127

R.B. POKAZATELJI ZADUŽENOSTI 2007. 2008. INDEKS (2008./2007.)

Koeficijent zaduženosti daje informaciju koliki je dio imovine financiran iz vlastitih sredstava.

U 2008. godini koeficijent zaduženosti iznosi 0,13 i označava da je 13% imovine financirano iz

tuđih izvora, što je za 15% manje u odnosu na 2007. godinu.

Mjereno koeficijentom vlastitog financiranja za 2008. godinu, iz vlastitih sredstava

financirana je imovina u 76%-tnom obujmu, što je za 3% više od 2007. godine.

Koeficijent financiranja omjer je ukupnih obveza i vlastitog kapitala. U 2008. godini iznosi

0,17, što je za 18% manje u odnosu na 2007. godinu, kada je iznosio 0,21. Navedeno pokazuje

tendenciju smanjenja udjela ukupnih obveza u vlastitom kapitalu 2007. godine što nadalje

ukazuje na smanjenje rizičnosti ulaganja u poslovanje Društva u 2008. godini.

Koeficijent pokrića troškova kamata razmatra koliko puta su kamate pokrivene iznosom iz

bruto dobiti. U 2008. godini ovaj koeficijent iznosi 5,92 i za 27% je viši od prošlogodišnjeg,

što ukazuje na povećanje pokrića tj. smanjenje zaduženosti u odnosu na 2007. godinu.

Ostvareni pokazatelji zaduženosti govore o pozitivnim tendencijama poslovanja. Društvo sve

više imovine financira iz vlastitih izvora, poboljšala se struktura pasive, smanjuje se

zaduženost i općenito se smanjuje rizičnost ulaganja u Društvo.



Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti upućuju na učinkovitost upravljanja imovinom Društva tj. brzinu

cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Najčešće se koriste koeficijenti obrtaja ukupne

imovine, koeficijent obrta potraživanja te isti iskazan u danima, a prikazani su u tablici broj 17.

Tablica br. 17: POKAZATELJI AKTIVNOSTI

0 1 2 3 4

1 koeficijent obrtaja uk. imovine= uk. prihod/uk. imovina 0,32 0,35 110

2 koeficijent obrta potraž.= prihod od prodaje/potraživanja 18,42 14,68 80

3 koeficijent obrta potraživanja u danima 19,87 24,86 125

INDEKS (2008./2007.)R.B. POKAZATELJI AKTIVNOSTI 2007. 2008.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine u 2008. godini iznosi 0,35 i u porastu je za 10% u odnosu

na 2007. godinu, što ukazuje na brži obrt ukupne imovine.

Koeficijent obrtaja potraživanja omjer je prihoda od prodaje i potraživanja. U 2008. godini

iznosi 14,68 i za 20% je niži u odnosu na 2007. godinu. Smanjenje koeficijenta govori o

produljenju trajanja naplate potraživanja, što dodatno potkrepljuje i isti izražen u danima s

24,86 dana u odnosu na prošlogodišnjih 19,87 dana, što znači da se naplata potraživanja

produžila za 5 dana ili 25% u odnosu na naplatu 2007. godinu. Na navedeno je znatan utjecaj

imalo fakturiranje potraživanja prema INA-i za razdoblje od 2003.-2008. godine u iznosu od

5,1 milijun kuna koje se prenosi u 2009. godinu.

Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti predstavljaju odnos prihoda i rashoda, odnosno pokazuju koliko se

prihoda ostvaruje po jedinici rashoda. Tablica broj 18 sadrži ekonomičnost ukupnog

poslovanja, ekonomičnost poslovne aktivnosti te ekonomičnost financiranja.

Tablica br. 18: POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI

0 1 2 3 4

1 ekonomičnost ukupnog poslovanja= uk.prihodi/ uk.rashodi 1,085 1,094 101

2 ekonomičnost osnovne aktivnosti= prihodi posl. akt/ rashodi posl. aktivnosti 1,09 1,11 101

3 ekonomičnost financiranja= financijski prihodi/ financijski rashodi 0,69 0,48 69

R.B. POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI 2007. 2008. INDEKS (2008./2007.)



Ekonomičnost ukupnog poslovanja u 2008. godini s koeficijentom 1,094 za 1% je povećana u

odnosu na 2007. godinu.

Ekonomičnost poslovne aktivnosti u 2008. godini, koja je najzanimljivija s aspekta analize

ekonomičnosti poslovanja Društva, iznosi 1,11 i za 1% je viša u odnosu na 2007. godinu.

Ekonomičnost financiranja u 2008. godini iznosi 0,48 i bilježi smanjenje u odnosu na 2007.

godinu. Obzirom da se Društvo ne bavi novčarskom djelatnosti, a opterećeno je dugoročnim

kreditima i u tom smislu rashodima za kamate, poslovanje Društva je neekonomično u ovom

segmentu.

Pokazatelji profitabilnost Najznačajniji pokazatelji profitabilnosti su neto profitna marža, ROA – povrat na imovinu,

ROE povrat na kapital, zarada po dionici, knjigovodstvena vrijednost dionice te njena zadnja

transakcijska cijena, a prikazati će se u tablici broj 19.

Tablica br. 19: POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

0 1 2 3 4

1 NPM - neto profitna marža (neto dobit/prihod*100) 6,7% 6,7% 100

2 ROA - povrat na imovinu (neto dobit/aktiva*100) 2,1% 2,4% 110

3 ROE - povrat na kapital (neto dobit/kapital i rezerve*100) 2,9% 3,1% 107

4 EPS - zarada po dionici (neto dobit/broj dionica) 90,29 99,38 110

5 BVPS - knjigovodstvena vrijednost dionice (kapital/broj običnih dionica) (u kn) 3.121,57 3.223,07 103

6 PPS - zadnja transakcijska cijena (u kn) 12.000 7.900 66

R.B. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI 2007. 2008. INDEKS (2008./2007.)

Neto profitna marža (NPM) predstavlja omjer profitabilnosti koji pokazuje koliki dio ukupnih

prihoda Društvo zapravo zadržava u obliku neto dobiti tj. dobiti nakon oporezivanja. Za 2008.

godinu iznosi 6,7% što je na razini 2007. godine.

Povrat na imovinu (ROA) pokazuje koliki iznos profita Društvo može ostvariti temeljem

jedinice imovine u svom vlasništvu. Za 2008. godinu ROA iznosi 2,4%, što je za 10% više od

2007. godine.

Povrat na kapital (ROE) otkriva koliki profit Društvo generira koristeći novac koji su

dioničari investirali u njega. U 2008. godini ROE iznosi 3,1%, što je za 7% više od 2007.

godine.



Zarada po dionici (EPS) prikazuje koliko je kuna neto profita dioničar zaradio po jednoj

dionici i za 2008. godinu iznosi 99,38, što je za 10% više od prošlogodišnje zarade po dionici.

Knjigovodstvena cijena dionice (BVPS) predstavlja ukupnu vrijednost imovine koju bi

dioničari teoretski primili u slučaju likvidacije Društva, za 2008. godinu iznosi 3.223 kune za

3% je viša od prošlogodišnje, dok je zadnja transakcijska cijena u 2008. godini u iznosu od

7.900 kuna, niža za 34% u odnosu na istu za 2007. godinu. Ova činjenica nije proizašla iz

negativnih kretanja u poslovanju Društva, što potvrđuju prethodno obrađeni pokazatelji koji

iskazuju pozitivne smjerove poslovanja, već je to rezultat, kako je već navedeno, globalnih

kretanja na tržištu kapitala.

Svi navedeni pokazatelji evidentno iskazuju rast u odnosu na prethodnu godinu, što govori o

tendenciji daljnjeg porasta profitabilnosti Društva.



1.4. REZERVACIJE PO SUDSKIM SPOROVIMA ZA ACI d.d.

Na dan 31.12.2008. godine protiv Društva se vodi još 38 sudskih sporova čija vrijednost iznosi

38.808.191,45 kuna. Tijekom 2008. godine ukinuto je 2.234.276,30 kuna rezervacija i otpisano

nerezerviranih sporova u iznosu od 1.596.512,36 kuna. Rezervacije već ranije pokrenutih

sporova povećale su se za iznos od 325.927,52 kuna te ukupne rezervacije po sudskim sporovima

na dan 31.12.2008. iznose 13.394.641,84 kune. Nerezervirano je 25.413.549,61 kuna odnosno

65,5% od ukupne vrijednosti sudskih sporova zbog pretpostavke da će njihov konačni ishod biti

u korist Društva, što uključuje i jedan novi sudski spor (tvrtka Patting) u iznosu od 1.767.600

kuna.

Društvo je krajem 2008. godine vodilo 55 sudskih sporova zbog naplate potraživanja u

vrijednosti od 1,8 milijuna kuna od čega je do trenutka izvješćivanja naplaćeno 31% utuženih

sporova.



1.5. ZAPOSLENOST I PLAĆE DJELATNIKA

Podaci o zaposlenosti temeljeni su na evidenciji kadrovske službe i službe obračuna plaća.

Prosječan broj zaposlenih prema satima rada u 2008. godini iznosio je 374 djelatnika,

uključujući i sezonske djelatnike, što je na razini prosjeka 2007. godine.

Prosječna neto plaća djelatnika na bazi sati rada u 2008. godini na nivou ACI d.d., ostvarena je

u iznosu od 6.089 kuna, što je za 11% više u odnosu na 2007. godinu. Nominalno je za 17%

viša, a po odbitku inflacije koja je za 2008. godinu iznosila 4,2%, realno je viša za 13% od

prosječne isplaćene neto plaće u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu, koja je iznosila 5.178

kuna.



2. IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA S PRIJEDLOGOM

ODLUKE O RASPOREDU DOBITI



2.1. IZVJEŠĆE UPRAVE ACI d.d. O STANJU DRUŠTVA

Poslovna politika utvrđena u smjernicama razvoja Društva iz 2006. godine nastavljena je i u

2008. godini. Temeljne aktivnosti odnose se na:

‐ rješavanje problematike nastale u prethodnim razdobljima

‐ nastavak investicijskih aktivnosti radi oplemenjivanja i razvoja postojećih kapaciteta ACI

sustava

‐ nastavak aktivnosti rad širenja i izgradnje novih kapaciteta Društva.

Problematika koja je nastala u ranijim razdobljima, a koja je i u 2008. godini imala negativni

financijski efekt na Društvo odnosi se na:

1. Rješavanje sudskih sporova

2. Ugovori o koncesijama za ACI marine do 2030. godine

3. Nerazriješeno pitanje korištenja upravne zgrade „Vile Istranka“

4. Pitanje odnosa s povezanim Društvom „Osejava“

5. Reguliranje pitanja poslovnog odnosa s INA-om

Aktivno se i dalje nastavlja s rješavanjem sudskih sporova pokrenutih protiv Društva. U 2008.

godini zatvoreno je 11 sudskih sporova i to 2 milijuna kuna temeljem isplate po završenim

sudskim sporovima, 207 tisuća kuna otpisom više rezerviranih vrijednosti sudskih sporova te

1,6 milijuna kuna temeljem zatvaranja sporova u korist Društva. Koncem 2008. vodi se još 38

sudskih sporova u ukupnoj vrijednosti od 38,8 milijuna kuna od čega je rezervirano 13,4

milijuna, a za preostale sporove čija vrijednost iznosi 25,4 milijuna kuna, smatra se da će biti

ishod u korist Društva.

Temeljem Odluke Vlade RH o izmjeni Odluka o koncesiji pomorskog dobra za luke nautičkog

turizma Pula, Rab, Šimuni, Žut, Skradin,Trogir, Milna, Vrboska, Palmižana i Korčula, od

siječnju 2007. godine ACI d.d. je potpisalo koncesijske ugovore do 31. prosinca 2030. godine.

Time su usklađeni koncesijski rokovi svih marina ACI sustava, izuzev za marinu Piškera, čija

je koncesija istekla 29. prosinca 2003. godine. Obzirom da se u marini Piškera ACI i dalje

obavlja gospodarsku djelatnost, nastavlja se i sa podmirivanjem koncesijskih obveza po

prethodno ugovorenim uvjetima. Ostatak neamortizirane vrijednosti imovine marine Piškera

koncem 2007. godine iznosi 4,4 milijuna kuna, čijim bi se gubitkom opteretio financijski



položaj Društva. Za marinu Piškera nastavljaju se pregovori o produženju koncesijskog

korištenja.

Društvo je nastavilo s aktivnostima po pitanju reguliranja korištenja upravne zgrade Vile

Istranke. Tijekom svibnja 2007. godine dostavljeni su računi na ime najma poslovne zgrade za

period od 2002. do 2006. godine u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna kuna, a ujedno su se počeli

redovno mjesečno ispostavljati računi za tekuće razdoblje. Sa Središnjim državnim uredom za

upravljanje državnom imovinom, a uz konsultacije s Državnim odvjetništvom, pokrenuti su

pregovori radi priznavanja dijela troškova ulaganja te kompenzaciju s najmom. Prema procjeni

ACI d.d je u upravnu zgradu uložio oko 2 milijuna kuna. Središnji državni ured za

upravljanjem državnom imovinom prilikom zadnjeg sastanka bio je pri stavu da je moguće

sklapanje nagodbe po kojoj će se izvršiti prijeboj obaveza za najam nastalih iz ranijih razdoblja

s ulaganjem Društva u Upravnu zgradu u iznosu od 1,9 milijuna kuna. Preostala obveza ACI-a

prema Uredu temeljem najma i zateznih kamata utvrđena je u iznosu od milijun kuna. Predstoji

formalnost usvajanja utvrđena nagodbe od strane Komisije. Ovakvim zaključivanjem pitanja

Vile Istranke Društvo bi u narednom razdoblju prikazalo 1,4 milijuna kuna izvanrednih

prihoda.

U ACI d.d. se je u 2008. godini nastavilo s rješavanjem i problematike društva Osejava. Prema

mišljenju Državnog odvjetništva,a uz suglasnost Fonda za privatizaciju, obzirom da ACI

prilikom pretvorbe nije prikazao poslovne udjele u Osejavi u poslovnim knjigama, prema čl.

47. Zakona o privatizaciji, društvo Osejava prešlo je u vlasništvo Fonda za privatizaciju. Još

uvijek nije apsolutno izvjesno jesu li tražbine po kredita, temeljem kojih ACI duguje 1,2

milijuna kuna, naplative ili su zastarjele. Prema zatraženih mišljenja sa više strana od pravnih

stručnjaka, pretpostavka je da su potraživanja pala u apsolutnu zastaru. Međutim, obzirom da u

trenutku sastavljanja ovog izvješća, nije još uvijek doneseno konačno rješenje od Fonda i

Trgovačkog suda nikakve promjene u poslovnim knjigama još nisu izvršene niti u dijelu

ispravka vrijednosti udjela u imovini društva Osejava, niti u otpisu obveza prema Osejavi

temeljem kredita.

Uprava Društva je u 2008. godini nastavila je s aktivnostima radi rješavanja poslovnog odnosa

ACI-INA koji je tijekom 2007. godine eskalirao. Na području koncesijskog područja

dodijeljenog ACI-u posluje 7 benzinskih crpki (Vodice, Jezera, Trogir, Vrboska, Milna, Cres i



Dubrovnik). Svi ugovori o poslovnoj suradnji su istekli. Od listopada 2006. godine INA ACI-

u nije uplatila nikakav iznos na ime poslovanja u benzinskim crpkama. Konačno u studenome

2008. Sklopljen je ugovor kojim je regulirano pitanje poslovnog odnosa za razdoblje od 2003.

do konca 2008. godine. Prema tom ugovoru utvrđena je obveza INA-e prema ACI-u u iznosu

od 5,8 milijuna kuna od čega je 5,1 milijun kuna fakturiran u 2008. godini i pokriva razdoblje

do konca kolovoza 2008. Razdoblje od rujna do prosinca 2008. Fakturirano je u sljedećoj

godini, nakon što je dobiven konačni obračun od INA-e. Naplata utvrđenog potraživanja bila je

otežana, no u trenutku pisanja izvješća potraživanje je gotovo u cijelosti naplaćeno. Obzirom

da je u 2007. godini prikazan dio procijenjenog prihoda iz tog osnova od 1,5 milijuna kuna, u

2008. Godini prihodovana je razlika po ispostavljenim fakturama u iznosu od 2,7 milijuna

kuna. Uprava je nastavlja pregovore radi reguliranja daljnje poslovne suradnje s INA-om.

Obzirom da ugovor koji je sklopljen u studenom pokriva period do konca 2008. godine, a da

još uvijek nije sklopljen novi ugovor koji regulira daljnje poslovanje, pretpostavka je da će se

za 2009. godinu sklopiti aneks ugovoru pod istim uvjetima. INA nastavak poslovne suradnje

vidi isključivo u obliku podkoncesije.

ACI d.d. Opatija za 2008. godinu ostvarilo je bruto dobit u iznosu od 14,2 milijuna kuna, što je

22%-tno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Društvo je obveznik plaćanja poreza na dobit

koji za 2008. godinu iznosi 3,1 milijun kuna te po odbitku istoga ostvaruje neto dobit od 11

milijuna kuna, što je za 11% više u odnosu na neto dobit prethodne godine.

Ukupni prihodi iznosili su 164,5 milijuna kuna i porasli su za 11% u odnosu na prošlu godinu,

dok su ukupni rashodi iznosili 150 milijuna kuna, a porasli su za 10% u odnosu na 2007.

godinu.

Prihodi iz osnovnih aktivnosti iznosili su 163,2 milijuna kuna i povećani su za 11%. Najveći

udio od 46% ima prihod od stalnog veza iznosio je 76 milijuna kuna, s povećanjem od 14% u

odnosu na 2007. godinu. Slijedi prihod od dnevnog veza sa 45 milijuna kuna te povećanjem od

1% u odnosu na prošlu godinu, prihod od ostalih nautičkih usluga s 18,2 milijun kuna te

povećanjem od 21%, prihod od zakupa s 11,5 milijuna kuna i povećanjem od 13%, prihod od

mjesečnog veza sa 6,5 milijuna kuna i povećanjem od 2%, te ostali prihodi s 6 milijuna kuna i

povećanjem od 51%. Na porast prihoda ostalih nautičkih usluga utjecalo je prihodovanje marži

benzinskih postaja fakturiranih INA-i u iznosu od 4,2 milijuna kuna, dok je na povećanje

ostalih prihoda utjecao prihod od prodaje charter flote u iznosu od 2,4 milijuna kuna.



Tijekom 2008. godine prosječan tečaj kune prema EURO-u kretao se od 7,33 kune/EURO u

siječnju do 7,20 kn/EURO u prosincu. Pad tečaja u srpnju, kolovozu i rujnu, tj. razdoblju kada

se ostvaruju najveći prihodi uz činjenicu da se 61% prihoda osnovne aktivnosti odnosi upravo

na prihode ostvarene na stranom tržištu, utjecao je na smanjenje prihoda Društva.

Rashodi iz osnovnih aktivnosti iznosili su 147,6 milijuna kuna i povećani su za 10%. Najveći

udio od 32% odnosi se na troškove osoblja u iznosu od 48,4 milijuna kuna, koji su porasli u

odnosu na prethodnu godinu za 15%. Slijedi amortizacija s 32,7 milijuna kuna i porastom od

7%, troškovi vanjskih usluga s 29,3 milijuna kuna, uz porast od 18%, materijalni troškovi sa

11,8 milijuna kuna i porastom od 12%, ostali nematerijalni troškovi s 9,4 milijuna kuna i

porastom od 14%. Smanjeni su ostali poslovni rashodi s 5,2 milijuna kuna za 5%, troškovi

koncesije za pomorsko dobro s 4 milijuna kuna 9%, troškovi osiguranja s 3,1 milijun kuna za

16% te rezervacije troškova i rizika u iznosu od 900 tisuća kuna za 42%. Vrijednosno

usklađenje dugotrajne i kratkotrajne imovine povećano je za 8%, a odnosi se na usklađenje

potraživanja od kupaca starije od 120 dana, što je ustaljena politika Društva. Za većinu tih

potraživanja izvjesna je naplata.

Financijski prihodi, odnosno rashodi ne sudjeluju značajno u ukupnim prihodima i rashodima,

bilježe pad u odnosu na prethodnu godinu od 38% za prihode te 16% za rashode. U ovom

dijelu aktivnosti evidentiran je gubitak od 1,4 milijuna kuna, što je najviše posljedica dospjelih

kamata na dugoročna kreditna zaduženja.

Statistički prikaz fizičkih pokazatelja u 2008. Godini govori o njihovom blagom padu za sve

kategorije vezova. Međutim, njihovo smanjenje ne odražava se recipročno i na njihove

financijske pokazatelje. Fizički pokazatelji godišnjeg veza za 1% su niži od prošlogodišnjih,

dok su financijski pokazatelji porasli za 14%. Fizički pokazatelji dnevnog veza iskazuju pad od

4%, dok su financijski veći na nivou Društva za 1%. U ovom dijelu poslovanja evidentna je

varijacija u marinama sustava. Osjetniji je pad u marinama Sjevernog Jadrana u odnosu na

Južni Jadran. Jedan od razloga je manji broj talijanskih nautičara uz nešto slabiji booking

chartera, čija su plovila ostajala u matičnim marinama na godišnjem vezu, a time su zauzimala

mjesto za moguć prijem tranzita i mjesečnog veza. Mjesečni vez je u dijelu fizičkih pokazatelja

smanjen za 18%, međutim financijski u ovoj kategoriji bilježe porast od 2%. Na ove činjenice

djelomično ima utjecaj porast cijena, koji je u 2008. godini na nivou Društva iznosio prosječno

9%, a djelomično je to rezultat poslovne politike Društva. Poslovna politika Društva usmjerena



je na prijem većih plovila, koja donose veći prihod, ali zato brojčano manje plovila. Stoga će

se, zbog što realnijeg prikaza uspješnosti poslovanja, u narednom razdoblju krenuti u analizu

uspješnosti poslovanja razmatrajući ostvarenja brod/metara.

Najbolji rezultat u ACI sustavu ostvarila je marina Split u iznosu od 8,2 milijuna kuna s

povećanjem od 28% u odnosu na prošlu godinu, slijedi marina Dubrovnik s 7,3 milijuna kuna i

povećanjem od 18%, Rovinj s 3,9 milijuna kuna i povećanjem od 30%, Vodice s 3.3 milijuna

kuna i povećanjem od 27% Opatija s 3 milijuna kuna i povećanjem od 20%, Umag s 2,9

milijuna kuna i povećanjem od 55%, te Palmižana, s 2,8 milijuna kuna i povećanjem od 7% u

odnosu na rezultat poslovanja 2007. godine.

Negativan rezultat ostvarile su marine Rab, Žut, Piškera i Vrboska te Brodoremont i charter.

Rab, Žut i Piškera su sezonske marine koje su pogođene realnim fizičkim smanjenjem

uplovljavanja i boravka brodica na dnevnom vezu. Marina Vrboska će u sljedećoj godini

ostvariti pozitivan rezultat poslovanja obzirom na povećanje kapaciteta. Chatrer čini isključivo

flota brodica JOD 35 s kojom se organiziraju komercijalne regate. Obnovljena je prije početka

ekonomske eksploatacije, što je uvećalo materijalne i nematerijalne rashode chartera. Rashodi

chartera sadržane amortizaciju, osiguranje te trošak osoblja od stare flote brodica. Zbog

navedenih činjenica charter još uvijek ostvaruje negativan rezultat poslovanja.

Društvo je poslovalo likvidno, bez dodatnih kreditnih zaduženja, ostvarilo je 207,2 milijuna

kuna novčanih priljeva, što je 12% više od prethodne godine, a utrošilo je 202,5 milijuna kuna,

odnosno 8% više od protekle godine. Sve obveze uredno su podmirivane po njihovom

dospijeću.

Na novčanim računima Društva per 31.12.2008. bilo je 30 milijuna kuna, odnosno 19% više od

protekle godine, što je omogućilo nesmetan nastavak daljnjeg poslovanje, bez potrebe za

novim kreditnim zaduženjima.

U 2008. godini nastavljeno je s aktivnostima oplemenjivanja i investiranja u infrastrukturu i

opremu ACI sustava. Od planiranih 70 milijuna kuna, ugovoreno je 52 milijuna kuna, odnosno

utrošeno je 47 milijuna kuna, dok će se preostalih ugovorenih 5 milijuna kuna realizirati

početkom 2009. godine. Najveća ulaganja 2008. godini u iznosu od 8,7 milijuna kuna izvršena

su marini Trogir, od čega se 6,5 milijuna kuna odnosi na nabavku novih pontona. Osim toga

izgrađene su i nove sanitarije u vrijednosti od 600 tisuća kuna. U marinu Jezera uloženo je 3,9

milijuna kuna od čega se 520 tisuća odnosi na realizaciju ugovora sklopljenih još u 2007. kad

je ugovorena rekonstrukcija lukobrana i ugradnja pontona, uređeno je pralište za plovila u



iznosu od 766 tisuća kuna, a nabavljena su i nova hidraulična kolica za vuču plovila. U

Supetarskoj Dragi utrošeno je 3,4 milijuna kuna od čega je 1,7 milijuna za preuređenje

sanitarija te 1,5 milijuna kuna na preuređenje recepcije. Za marinu Split utrošeno je 3,4

milijuna kuna od čega se 1,5 milijuna odnosi na pripremu projektne dokumentacije za

izgradnju lukobrana i nadogradnje zgrade lukobrana te 1,1 milijun na sanaciju obalnog zida. Za

marinu Vrboska utrošeno je 3,1 milijun kuna gdje je 2,5 milijuna utrošeno na ishođenje

potrebne dokumentacije i ugradnju dodatnog novog pontona, čime se povećava kapacitet

marine za 50 novih vezova što će omogućiti da marina posluje profitabilno. U Dubrovniku je

uloženo 2,1 milijun kuna gdje je izvršena je rekonstrukcija pojačana snaga dijela

elektroenergetske mreže te nabavljeni novi elektro ormarića u sveukupnom iznosu od oko

milijuna kuna. U marini Opatija utrošeno je 2,6 milijuna kuna na oplemenjivanje marine te

pripremu projekata za proširenje marine. Oplemenjivanja i pripreme dokumentacije za daljnja

ulaganja izvršena su i u svim preostalim marinama s prosječnim iznosom od oko milijun kuna

po svakoj marini. Najveće stavke koje su planirane, a nisu ostvarene u 2008. godini odnose se

na proširenje lukobrana i ugradnja novih pontona u marini Pomer u vrijednosti od 14 milijuna

kuna, izrada projektne dokumentacije za proširenje marine Dubrovnik od 1,2 milijuna kuna te

izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju zgrade i sanaciju lukobrana od 600 tisuća

kuna, čemu je razlog trenutačna nemogućnost ishođenja potrebnih dozvola. Ova ulaganja

prebačena su u plan za 2009. godinu.

Za 2009. godinu predviđa se nastavak investicijskog ciklusa za oplemenjivanje ACI sustava

kao i aktivnosti za proširenje kapaciteta. Planirano je ulaganje u sustav u iznosu od 70 milijuna

kuna od čega su najznačajnije ulaganje u marini Pomer na proširenje lukobrana, ugradnja

novih pontona te produbljenje akvatorija u iznosu od 16,5 milijuna kuna, ugradnja novih

pontona te rekonstrukcija elektroenergetske mreže u iznosu od 6,5 milijuna kuna u marini Pula,

ulaganja u marini Milna u rekonstrukciju sanitarija u iznosu od 2 milijuna kuna, ugradnja

dodatnih pontona u iznosu od 1,6 milijuna kuna te rekonstrukcija elektroenergetske mreže od

750 tisuća kuna. U marini Split planira se rekonstrukcija poslovne zgrade koja će sadržavati

urede potrebne za poslovanje marine, nove sanitarije te poslovne prostore namijenjene

zakupcima, u vrijednosti od 5 milijuna kuna. U marini Cres uložiti će se oko 2,6 milijuna kuna

i to 650 tisuća na rekonstrukciju caffe bara čiju djelatnost preuzima ACI, obnoviti će se

apartmani u vrijednosti od 900 tisuća kuna, fasade od 400 tisuća te oformiti jedriličarski centar

u vrijednosti od 300 tisuća kuna, čime će marina Cres dobit mogućnosti za kvalitetnijim



pružanjem novih usluga škole jedrenja, team buildinga te kvalitetnijem komercijalnim

korištenjem flote plovila JOD 35.

U preostalim marinama većina ulaganja odnosi se na prilagođavanje marina, kako zakonom

reguliranim, tako i optimalnim tehničkim uvjetima poslovanja. Vršit će se rekonstrukcije

hidrantske mreže u marinama Rovinj, Vodice te Skradin, izgrditi će se prališta u Vodicama i

Rovinju te pokrenuti aktivnosti za pripremu potrebne dokumentacije za njihovu izgradnju u

Milni i Splitu, ugraditi će se uređaji za obradu otpadnih voda u Šimunima te Žutu, nabaviti

vatrogasne pumpe u Milni, Trogiru i Splitu. Ovime se pored ostaloga ostvaruje politika

Društva usmjerena na očuvanje ekologije, usklađene s principima ustanovljenog kodeksa

korporativnog upravljanja.

Sva navedena ulaganja odnose se na ulaganja u oplemenjivanje i razvoj postojeće

infrastrukture, međutim, politika Društva usmjerena je na šire razvojne sfere i proširenje

postojećih kapaciteta.

Prva faza odnosi se na proširenje kapaciteta u marinama Opatija, Skradin, Split i Dubrovnik.

Osim povećanja broja vezova, zbog povećane potražnje za navedene marine, osnovni je cilj i

izgradnja vezova za prijem mega jahti, za što je potražnja sve veća, a ponuda na Jadranu

minimalna. Pokrenute su pripremne radnje u smislu izrade projektne dokumentacije, međutim

osnovne prepreke predstavljaju lokalne uprave, koje moraju utvrditi prostorne, odnosno

urbanističke planove, temeljem kojih će se pokrenuti sve ostale aktivnosti izgradnje.

Druga faza razvoja Društva, odnosi se na izgradnju novih marina na novim lokacijama ili

eventualna akvizicija već izgrađenih marina izvan ACI sustava. Pretpostavka ove faze su

opsežnije istraživačke aktivnosti.

Ovi su planovi dugoročne orijentacije i zahtijeva značajna kapitalna ulaganja. Administrativne

zapreke odgađaju početak gradnje te prolongiraju realizaciju pojedinog projekta, a time i

skraćuje razdoblje povrata investicijskog ulaganja. Zbog toga je potrebno pokrenuti aktivnosti

prema Vladi RH radi redefiniranja duljine dodijeljenog koncesijskog razdoblja za marine kod

kojih je predviđeno proširenje postojećih kapaciteta, u kojemu će biti realno izvršiti povrat

uloženih sredstava.

REVIDIRANO ZVJESCEo fizidkim i financijskim pokazateljima

ACI je u ovom proteklom trogodiSnjun razdoblju ostvario znailajan preokret u poslovanju

Poslovna politika usmjerena na razvoj DruStva te poslovanje po opie prihvaienim principima

korporativnog upravljanja, poludila je sveobuhvatne'rezultate. Od trntke gubita5a ACI je

postalo druStvo koje ostvaruje pozitivne financijske rezttltate, posluje likvidno, druStveno je

prnnato i prepoznatljivo kako u zemlji, tako i izvan drZavnih granica. Perspektiva DruStva je

definitivno nastavak uzlazne putanje, dime se potwduje tezao druStvu od izuzetnog DrZavnog

zr:erlajai diji daljnjirazvoj treba definitivno podrZati.

53

ACI d.d. - Odjel ekonomsko financijskih poslova travanj 2009.

REVIDIRANO IZVJESCEo fizidkim i financijskim pokazaleljima 54

2.2. PRIJEDLOG ODLUKE O RASPOREDU DOBITI ACI d.d.

U temeljnim financijskim izvje5lima za teku6u godinu iskazana je bruto dobit u iznosu od

14.165.925,73 kvna, porez na dobit u iznosu od 3.128.316,99 kuna iz i,ega proizlazi neto dobit

u iznosu od 11.037.608,74 kuna. Kumulirani gubici iz prethodnih razdoblla iznose

52.899.503,47 kuna.

Za odrl,avanje dosada5nje razine poslovanja, vaLno je nadoknaditi kumulirane gubitke.

Uzimquci u obzir dosada5nje poslovanje, nemogudnost stvaranja zakonskih rezervi, statutarnih

rezervi ili zadrLane dobiti u bududem razdobllu, potrebno je izvr5iti pokride kumuliranih

gubitaka.

Stoga, UPRAVA ACI d.d. predlaie Nadzornom odboru Dru5tva:

Da se iskaznom neto dobiti tekude godine u iznosu od 11.037.608,74 kuna pokriju

kumulirani gubici prethodnih razdoblja.

OA"

ACI d.d. - Odjel ekonomsko financijskih poslova 2009.travanj



3. KODEKS KORPORACIJSKOG UPRAVLJANJA



K O D E K S

KORPORACIJSKOG UPRAVLJANJA

UVOD - CILJEVI I OSNOVNA NAČELA

Adriatic Croatia International Club d.d. Maršala Tita 151 iz Opatije (dalje u tekstu: Društvo),

kao poslovni subjekt, razvija se i djeluje u skladu s dobrom praksom korporativnog

upravljanja, te nastoji svojom poslovnom strategijom, poslovnom politikom, ključnim internim

aktima i poslovnom praksom doprinijeti transparentnom i učinkovitom poslovanju i

kvalitetnijim vezama s poslovnom sredinom u kojoj djeluje.

Cilj ovog Kodeksa je uspostaviti visoke standarde korporacijskog upravljanja i transparentnosti

poslovanja Društva radi olakšanja pristupa kapitalu uz niže troškove, obzirom da su jasno

definirane procedure korporacijskog upravljanja, koje se temelje na prepoznatljivim

međunarodnim standardima, jedan od osnovnih kriterija za donošenje odluke o investiranju.

Ciljevi i načela korporacijskog upravljanja Društva izvode se iz sljedećih principa:

- načelo jednakog postupanja prema dioničarima

- obveze i odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora Društva

- obavještavanje i transparentnost

- izbjegavanje sukoba interesa.

Svako tumačenje odredaba ovog Kodeksa ima se rukovoditi u prvome redu postizanjem

navedenih ciljeva i poštivanjem spomenutih načela.



JAVNO OBJAVLJIVANJE PODATAKA

Pored obavještavanja koje je Društvo dužno obavljati prema važećim propisima, Društvo

povremeno obavještava javnost i o ostalim značajnim pitanjima.

2.1. Osnovna načela javne objave

Sve kategorije informacija Društvo će objavljivati na jasan i nedvosmislen način, pri čemu će

koristiti izričaj razumljiv ciljanoj skupini, te omogućiti jednak i pravovremen pristup

informacijama svim zainteresiranim stranama.

Sve informacije koje mogu biti od utjecaja na donošenje odluke o ulaganju u vrijednosne

papire Društva, bit će objavljene odmah i istovremeno svim osobama koje bi za to mogle biti

zainteresirane, obuhvaćajući u jednakoj mjeri i pozitivne i negativne informacije, sve s ciljem

da se primatelju informacija omogući potpuno razumijevanje i pravilna ocjena stanja Društva.

Društvo će svaku promjenu vezanu uz kategorije informacija koje javno objavljuje, objaviti u

najkraćem mogućem roku od dana saznanja za promjenu. Informacije će biti pravovremeno

objavljene i obuhvaćat će sadržaje koji će omogućiti dioničarima izvršavanje njihovih prava uz

potpuno i pravodobno poznavanje svih bitnih činjenica za donošenje pravilne odluke, a prema

dnevnom redu glavne skupštine.

Za sadržaj i pravovremenost objave svih kategorija informacija odgovorna je Uprava društva.

2.2. Povlaštene (neobjavljene) informacije i postupanje s upućenim osobama

Korištenje povlaštenih informacija koje nisu javno objavljene apsolutno je zabranjeno svima

kojima su takve informacije dostupne, obzirom da bi to moglo dovesti do nepoštene prednosti

osobe koja raspolaže povlaštenim informacijama (upućenika) prilikom trgovanja vrijednosnim

papirima Društva, neovisno o tome da li se povlaštenim informacijama koristi sam upućenik ili

neka treća osoba temeljem informacija dobivenih od upućenika.

Korištenja povjerljivih informacija odnosi se na sve dioničare, članove uprave, članove

nadzornog odbora, vanjske savjetnike društva kao i sve osobe koje se s obzirom na svoje

pozicije u društvu i izvan društva, smatraju osobama kojima su dostupne povlaštene

informacije.



Društvo će iz tog razloga uspostaviti:

- mehanizme kojima će se osigurati da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s

povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s time u vezi,

kao i

- nadzor nad protokom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zloporabom.

JEDNAKOST POSTUPANJA PREMA DIONIČARIMA

Prava i obaveze dioničara Društva proizlaze iz važećih hrvatskih propisa, Statuta i ovog

Kodeksa koji je u interesu uspostavljanja otvorene komunikacije s dioničarima o razvoju

poslovanja i ciljevima društva. Kako bi se svim dioničarima omogućilo ostvarivanje njihovih

prava i obaveza, Društvo će omogućiti ostvarivanje jednakosti postupanja prema svim

dioničarima na sljedeći način:

- Načelo jednakog položaja dioničara, što znači da je broj glasova koji dioničaru pripadaju u

glavnoj skupštini odgovara njegovom sudjelovanju u temeljnom kapitalu društva.. Ako više

dioničara stekne jednu dionicu, oni će prava iz takve dionice ostvarivati kao ovlaštenici na

nedjeljivom pravu, preko zajedničkog punomoćnika.

- Ograničenja prava glasa, što znači da će Društvo, u slučaju da izdaje dionice bez prava glasa,

odnosno, s ograničenjima prava glasa, javno i pravodobno objaviti sve relevantne podatke o

sadržaju svih prava koja proizlaze iz takvih dionica kako bi se ulagateljima omogućilo

donošenje pravilne odluke o kupnji tih vrijednosnih papira.

- Različite vrste dioničara, u kojem slučaju će Društvo postupati na jednak način i pod

jednakim uvjetima prema svim dioničarima, neovisno o broju dionica kojima raspolažu, zemlji

njihova porijekla te njihovim drugim svojstvima. To se posebno odnosi na dužnost jednakog

tretmana individualnih i institucionalnih investitora.

- Pravodobna i kvalitetna distribucija informacija (dostupnost u poslovnim prostorijama) koja

omogućuje svim dioničarima izvršavanje njihovih prava uz potpuno i pravodobno poznavanje

svih bitnih činjenica za donošenje pravilne odluke na glavnoj skupštini.



- Promjene kapitala, raspolaganje i stjecanje vlastitih dionica i prava prvokupa dioničara u

odnosu na predmet odlučivanja u kojem slučaju će Društvo omogućiti svim dioničarima

sudjelovanje u povećanju temeljnog kapitala društva razmjerno njihovim udjelima u

dotadašnjem temeljnom kapitala društva, i to u obliku prenosivih vrijednosnih papira u kojima

je sadržano takvo pravo na prvokup, kako bi se zaštitili interesi dioničara koji u trenutku

izdavanja ne mogu upisati i kupiti nove dionice. Kada društvo stječe ili otpušta vlastiti dionice

(trezorske dionice) dužno je to činiti na otvorenom tržištu i na način kojim se ne povlašćuju

pojedini dioničari ili investitori ili skupine dioničara odnosno investitora.

- Opunomoćenici, što znači da će Društvo olakšavati dioničarima glasovanje putem

opunomoćenika. U tom smislu, izdavanje punomoći će biti krajnje pojednostavljeno i bez

strogih formalnih zahtjeva, osim onih predviđenih zakonom odnosno Statutom.

- Uvjeti za sudjelovanje - društvo će poticati sudjelovanje dioničara na skupštini pri čemu nije

dopušteno dioničarima postavljati uvjete, osim onih predviđenih zakonom ili statutom.

- Dividenda - Prilikom isplate dividende Društvo neće favorizirati pojedine dioničare.

Svaka odluka o isplati dividende ili predujma dividende sadržavat će i datum na koji osoba

koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje

dividenda.

TIJELA

ORGANI DRUŠTVA

Organi Društva koji osiguravaju provedbu dobre prakse korporacijskog upravljanja su:

- Glavna skupština

- Nadzorni odbor

- Uprava



4.1. GLAVNA SKUPŠTINA

Glavna skupština je organ odlučivanja u dioničkom društvu putem kojeg dioničari ujedno

sudjeluju u nadzoru i kontroli nad Društvom, te ostvaruju svoja prava glasa i djelovanja na

glavnoj skupštini.

Odluke definirane zakonom odnosno Statutom Društva koje su od bitnog utjecaja na stanje

imovine, financijski položaj, rezultate poslovanja, vlasničku strukturu i upravljanje Društvom,

donose se isključivo u Skupštini Društva propisanom većinom glasova.

4.1.1. Saziv glavne skupštine

Uprava društva je dužna sazvati jednu godišnju redovnu skupštinu tijekom svake poslovne

godine.

Izvanredna skupština će se sazvati kada god to zahtijevaju interesi Društva.

Prilikom sazivanja skupštine, uprava društva je dužna odrediti datum prema kojem će se

utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u

skupštini društva.

4.1.2. Posebni zahtjevi vezani uz izvješća koja se podnose glavnoj skupštini

- Izvješća koja podnosi nadzorni odbor

Nadzorni odbor podnosi glavnoj skupštini izvješće u kojem će, pored sadržaja izvješća

propisanog zakonom, ocijeniti ukupnu uspješnost poslovanja Društva, rad uprave društva, kao i

iznijeti poseban osvrt na svoju suradnju s upravom.

Također, nadzorni odbor je dužan upoznati skupštinu s eventualnim postojanjem sukoba

interesa na strani nekog od svojih članova i članova uprave, kao i mjere poduzete s tim u svezi.



- Izvješće o stanju Društva

Izvješće o stanju Društva mora biti sastavljeno na jasan i pregledan način, uključivati sve

aspekte poslovnih aktivnosti tijekom cijele godine u odnosu na prethodne godine, te izražavati

točan, potpun i pošten prikaz imovine i rashoda, financijskog položaja Društva kao i plan

budućeg poslovanja.

4.2. NADZORNI ODBOR

4.2.1. Zadaci i odgovornosti

Glavni zadaci nadzornog odbora Društva su:

- imenovanje i opoziv uprave,

- nadzor nad radom uprave u vođenju poslova društva

- podnošenje izvješća o obavljenom nadzoru.

Nadzorni odbor Društva ima nadležnosti definirane zakonom, Statutom Društva i ovim

Kodeksom, u izvršavanju kojih, ovisno o vrsti, ostvaruje aktivnu, tj. izvršnu ulogu, daje

suglasnost na odluke uprave, odnosno ima savjetodavnu i nadzornu ulogu.

Kako bi nadzorni odbor mogao uspješno ostvarivati svoje zadatke i nadležnosti, sve podloge za

odlučivanje moraju biti u konzistentnom, međusobno usporedivom formatu, transparentne,

dokumentirane i razumljive, te moraju biti članovima dostavljene u primjerenom roku koji će

omogućiti njihovo upoznavanje s materijom o kojoj se odlučuje.

Mandat članova nadzornog odbora nije obvezujući, što znači da svaki član nadzornog odbora

Društva dužnost obavlja potpuno samostalno i na vlastitu odgovornost, neovisno o tome tko ga

je predložio ili imenovao.

Ako je član nadzornog odbora izložen pritisku ili ograničenjima od strane većinskog dioničara

ili bilo kojih drugih osoba, a kojima se utječe na obavljanje njegovih dužnosti, dužan je o tome

obavijestiti nadzorni odbor, te usprkos tome zauzeti nezavisno stajalište prilikom glasovanja, ili

dati ostavku, ovisno o tome što okolnosti nalažu.



Ukoliko neki član nadzornog odbora smatra da kod njega ili kod drugog člana postoji sukob

interesa glede odlučivanja u konkretnom predmetu, dužan je o tome odmah izvijestiti nadzorni

odbor.

Članovi nadzornog odbora obavljat će svoju dužnost s pozornošću urednog i savjesnog

gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Član nadzornog odbora mora biti u

mogućnosti posvetiti se svojim dužnostima u nadzornom odboru sve vrijeme potrebno za

ispravno i kvalitetno obnašanje dužnosti.

Nadzorni odbor će donijeti svoja unutarnja pravila rada, s time da ona ne smiju ograničavati

slobodu svakog pojedinog člana na samostalno djelovanje. Niti jedan dokument nadzornog

odbora ne smije sprječavati ili ograničavati pojedinog člana u postupanju u skladu sa zakonom,

no ujedno svaki će član izbjegavati zlouporabu svojih ovlasti i uvijek će nastojati uskladiti svoj

rad s drugim članovima nadzornog odbora.

4.2.2. Sastav nadzornog odbora

Nadzorni odbor Društva sastoji se od najmanje tri člana.

Članovi nadzornog odbora Društva trebaju udovoljavati odgovarajućim standardima glede

obrazovanja i profesionalnog iskustva, te moraju imati visoke moralne standarde i biti u

mogućnosti odvojiti potrebno vrijeme za obnašanje funkcije člana nadzornog odbora.

Prilikom imenovanja, svaki pojedini član nadzornog odbora će se upoznati s poslovanjem

Društva, s ulogom nadzornog odbora u funkcioniranju Društva te s njegovim osobnim pravima

i obvezama.

4.3. UPRAVA

4.3.1. Zadaci i odgovornosti

Uprava Društva vodi poslove društva samostalno i na vlastitu odgovornost, te donosi sve

odluke isključivo prema vlastitoj prosudbi. U vođenju poslovanja Društva, uprava obavlja



poslove definirane zakonom, statutom Društva i drugim internim aktima, a u skladu s

odredbama ovog Kodeksa.

Postojanje suglasnosti ili upute drugih tijela Društva ne isključuje odgovornost uprave za

vođenje poslovanja pozornošću urednog gospodarstvenika.

Uprava je dužna uvijek djelovati isključivo u korist Društva i dioničara, vodeći računa o

interesima zaposlenika i šire zajednice, s ciljem povećanja vrijednosti Društva.

Uprava će težiti najvećoj mogućoj nezavisnosti u odnosu na pojedine dioničare, grupe

dioničara ili nositelje interesa, te moraju biti svjesni da, jednom imenovani, odgovaraju svim

dioničarima Društva.

Ako je Uprava izložena pritisku ili ograničenjima od strane dioničara ili članova nadzornog

odbora kojima se utječe na obavljanje njegovih dužnosti, mora zauzeti nezavisno stajalište

prilikom donošenja odluke, ili dati ostavku, ovisno o tome što okolnosti nalažu.

Uprava ne može prenositi svoje ovlasti vođenja poslovanja društva na bilo koje drugi organ

društva. Davanje prokure se ne smatra prijenosom ovlasti vođenja poslovanja društva.

Uprava može, kada se za to ukaže potreba, tražiti savjete stručnjaka (pravnih savjetnika,

revizora, poreznih i kadrovskih stručnjaka) kako bi dobili određene savjete o važnim pitanjima.

Uprava je odgovorna za provođenje i učinkovitost odluka koje donosi.

Uprava odgovara za štetu nastalu kao posljedica kršenja dužnosti, osim ukoliko se dokaže da

pošteno i savjesno obavlja svoje dužnosti.

4.3.2. Sastav uprave

Upravu Društva čini Direktor.



5. ODNOSI UPRAVE, NADZORNOG ODBORA I DRUŠTVA

5.1. Suradnja i odnos između nadzornog odbora i uprave

Nadzorni odbor i uprava Društva dužni su potpuno surađivati u najboljem interesu društva, te

zajednički raspravljati i postići sporazum o strateškim odrednicama poslovanja društva.

Uprava Društva je dužna pravodobno i cjelovito izvješćivati nadzorni odbor o svim

činjenicama i okolnostima koje mogu biti od utjecaja na poslovanje, financijski položaj i stanje

imovine društva, te dati pristup svim potrebnim podacima i spisima potrebnim za obavljanje

njihovih nadležnosti.

5.2. Nagrade članovima uprave i nadzornog odbora

Naknada članovima nadzornog odbora i upravi Društva adekvatno će odraziti vrijeme, trud i

iskustvo povezano s njihovim funkcijama, te će biti određena na način da ne ugrožava njihovu

sposobnost da donose odluke u najboljem interesa Društva i njegovih dioničara.

Članovi nadzornog odbora mogu biti nagrađeni za svoj rad, i tu naknadu će na prijedlog

uprave ili odbora za nagrađivanje, odrediti dioničari na glavnoj skupštini.

Direktor Društva će biti plaćen prema svom radu i tu nagradu određuje Nadzorni odbor

Društva.

Pri određivanja visine i primjerenosti nagrada članovima uprave uvažavat će se naročito:

� opseg nadležnosti pojedinog člana uprave;

� osobnu uspješnost u obavljanju poslova;

� veličinu i financijsko stanje društva;

� gospodarsko okruženje u kojem društvo posluje;

� uspješnost društva u odnosu na druga društva iste poslovne djelatnosti;

� ispunjavanje strateških i godišnjih planova;

� nagrade članovima uprava u povezanim društvima.



5.3. Sukobi interesa

Sukob interesa postoji kod člana nadzornog odbora odnosno kod člana uprave, koji nije

neutralan u odnosu na predmet odlučivanja ili se iz činjenice njegove povezanosti sa drugim

društvima, osobama ili poslovima može pretpostaviti da može imati interese koji nisu

istovremeno nužno i interesi društva te može utjecati na donošenje odluke na temelju interesa

ili sklonosti koji se nužno ne podudaraju s interesima društva.

Članovi nadzornog odbora, odnosno uprave, ne smiju donositi odluke na temelju osobnih

interesa ili na temelju interesa osoba s kojima imaju bliske odnose.

5.4. Poslovi između društva i članova uprave, odnosno članova nadzornog odbora

Svi poslovi u kojima sudjeluju članovi uprave, odnosno članovi nadzornog odbora ili s njima

povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe bit će na tržišnoj osnovi, posebice glede

rokova, kamata, jamstava i sl., i bit će navedeni u izvješćima društva u skladu s pozitivnim

propisima.

Sve ugovore ili sporazume između člana nadzornog odbora i društva prethodno će odobriti

nadzorni odbor.

6. NEZAVISNI VANJSKI REVIZOR

Društvo je svjesno značaja i uloge revizije za uspješnost korporacijskog upravljanja i

zakonitost te transparentnost u odvijanju svih poslovnih procesa u društvu.

Društvo je dužno imati nezavisne vanjske revizore kao važan instrument korporacijskog

upravljanja, kako bi se osiguralo da financijska izvješća adekvatno odražavaju stvarno stanje

Društva u cjelini.

Nezavisnim vanjskim revizorom će se smatrati revizor koji nije vlasnički ili interesno povezan

s Društvom te ne pruža, sam ili putem povezanih osoba, nikakve druge usluge Društvu.



Nezavisni vanjski revizori su dužni, na što jasniji mogući način i nedvojbeno, izraziti svoje

mišljenje o tome da li financijska izvješća koja priprema uprava adekvatno odražavaju stanje

kapitala i financijsko stanje Društva te rezultate za određeno vremensko razdoblje.

Postupci koje provodi revizorska tvrtka moraju odražavati njihovu nezavisnost i objektivnost,

osobito ukoliko u okviru iste revizorske tvrtke zaposlenici pružaju i druge profesionalne,

naročito savjetodavne usluge.

U slučaju postojanja okolnosti koje ukazuju na mogućnost ugrožavanja nezavisnosti revizora,

nadzorni odbor je dužan preporučiti skupštini angažiranje novih poslovnih savjetnika ili

revizora.

7. GODIŠNJI UPITNIK

U svojem godišnjem izvješću Društvo će navesti da li se pridržavalo svih preporuka navedenih

u ovom Kodeksu.

Ovaj Kodeks i njegove preporuke se temelje na principu “postupi ili objasni”, tj. ukoliko

Društvo odstupi ili ne primjenjuje neku od preporuka ovog Kodeksa, mora u godišnjem

upitniku dati objašnjenje zbog čega je do neprimjene ili odstupanja došlo.

javna objava- godiŠnje financijsko izvjeŠĆe za 2008. …

Documents