javna rasprava o nacrtu prijedloga zakona o reguliranim ... · pdf file1 republika hrvatska...

1

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Zagreb, 19. ožujka 2015.

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih

kvalifikacija – analiza komentara

Članak Komentar Prihvaćeno/nije

prihvaćeno Obrazloženje / odgovor

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju

minimalni uvjeti

osposobljavanja u Republici

Hrvatskoj za pristup i obavljanje

profesija doktora medicine,

doktora medicine specijalista,

doktora dentalne medicine,

doktora dentalne medicine

specijalista, medicinskih sestara

za djelatnost opće zdravstvene

njege, primalja, magistara

farmacije, veterinara i arhitekata,

kao i priznavanje inozemnih

stručnih kvalifikacija,

uključujući sustav priznavanja

inozemnih stručnih kvalifikacija

za obavljanje reguliranih

profesija u Republici Hrvatskoj

u svrhu ostvarivanja prava na

poslovni nastan, slobodu

Zlatko on Ožujak 1, 2015

U članku predlažem

dodavanje teksta za profesije

učitelja, psihologa,

odgajatelja, stručnjaka

edukacijsko-rehabilitacijskog

profila

Nije prihvaćeno. Minimalni uvjeti osposobljavanja, određeni ovim

Zakonom, odnose se na sedam tzv. sektorskih

profesija (doktora medicine, doktora medicine

specijalista, doktora dentalne medicine, doktora

dentalne medicine specijalista, medicinskih

sestara za djelatnost opće zdravstvene njege,

primalja, magistara farmacije, doktora

veterinarske medicine i arhitekata) u kojima se

kvalifikacije priznaju po načelu automatskog

priznavanja jer su uvjeti njihovog obrazovanja i

usavršavanja regulirani i ujednačeni u svim

državama članicama. Profesije učitelja,

psihologa, odgajatelja, stručnjaka edukacijsko

rehabilitacijskog profila ne pripadaju ovoj

skupini profesija kojima je ujednačeno

obrazovanje u svim državama te iz tog razloga

ne možemo prihvatiti ovaj prijedlog.

Ured Hrvatske ljekarničke

komore on Ožujak 5, 2015

Kako bi se izbjegla i

najmanja sumnja u

Nije prihvaćeno. Sadržaj ovog prijedloga ne odgovara odredbi

prvog članka Nacrta prijedloga zakona u kojem

se određuje sadržaj. Osim toga, Direktiva o

stručnim kvalifikacijama predviđa da se svi

zahtjevi kandidata mogu ispuniti i poslati

2

pružanja usluga na privremenoj i

povremenoj osnovi u Republici

Hrvatskoj na temelju inozemnih

stručnih kvalifikacija te

postupak priznavanja inozemnih

stručnih kvalifikacija i

priznavanje stručnih

kvalifikacija na temelju

zajedničkih načela

osposobljavanja te uspostavu i

funkcioniranje Europske

profesionalne kartice (EPC

kartica).

(2) Na postupak priznavanja


primjenjuju se odredbe propisa

koji uređuju opći upravni

postupak, osim ako ovim

Zakonom nije drukčije

određeno.

vjerodostojnost datuma

zaprimanja zahtjeva

kandidata, predlažemo da se u

Zakon ugradi odredba o

obvezi dostave zahtjeva za

priznavanje inozemne stručne

kvalifikacije stečene i u

državama članicama i u

trećim državama na

postupanje nadležnom tijelu u

pisanom obliku isključivo

putem pošte.

elektroničkim putem te iz tog razloga ne

možemo prihvatiti ovaj prijedlog.

Članak 3.

(1) Ovaj se Zakon primjenjuje

na državljane država ugovornica

Ugovora o Europskom

gospodarskom prostoru i

Švicarske konfederacije, koji su

stekli stručne kvalifikacije u

državi ugovornici Ugovora o

Europskom gospodarskom

prostoru i Švicarskoj

konfederaciji, odnosno koji su



Stavak 1. može li staž biti

obavljen izvan država

ugovornica Ugovora EGP-a i

Švicarske konfederacije?

Ako ne onda to u stavku

treba utvrditi. Predlažemo iza

riječi „matične države

članice“ dodati a u „državi

ugovornici Ugovora EGP-a i

Prihvaćeno. Uneseno u odredbu Nacrta prijedloga zakona, a

pripravnički staž obavljen u trećoj zemlji, u

skladu s člankom 73., nadležno tijelo treba uzeti

u obzir prilikom razmatranja zahtjeva kandidata

za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.

3

obavili stručni pripravnički staž

izvan svoje matične države

članice, a koji u Republici

Hrvatskoj, kao osobe zaposlene

kod određenog poslodavca ili

osobe koje obavljaju samostalnu

djelatnost, žele obavljati

određenu reguliranu profesiju.

Švicarskoj konfederaciji“

Članak 5.

1. regulirana profesija –

profesionalna djelatnost ili

skupina profesionalnih

djelatnosti kod kojih je pristup,

obavljanje ili jedan od načina

obavljanja na temelju zakonskih

ili drugih pravnih akata, izravno

ili neizravno uvjetovan

posjedovanjem određenih

stručnih kvalifikacija te

profesionalna djelatnost ili

skupina profesionalnih

djelatnosti kojom se bave

članovi strukovnih organizacija s

profesionalnim nazivom,

2. države članice – odnosi se na

države članice Europske unije,

države potpisnice Ugovora o

EGP-u i Švicarsku

konfederaciju,

Stručne službe Hrvatske

liječničke komore on

Ožujak 3, 2015

U članku 5. predlaže se sve

definicije pojmovnika

uskladiti u izričaju na način

da se odnose i na treće zemlje

na pr. pojam " državi članici"

zamijeniti pojmom " državi" i

sl.

Prihvaćeno. Gdje god je moguće u tekstu Nacrta prijedloga

Zakona uskladili smo pojmove koji se mogu

odnositi i na treće zemlje, osim u onima koji se

izričito odnose na države članice.



Ožujak 3, 2015.

Kako bi se pojam

"profesionalna

osposobljenost" uskladio sa

pojmovima u čl.3 Direktive

36/05 (55/13) predlažemo da

definicija glasi: "9.

profesionalna osposobljenost

- stručno usavršavanje i

osposobljavanje nakon

Prihvaćeno. U Nacrtu prijedloga zakona brisan je pojam

„profesionalne osposobljenosti“, a uvela su se

dva nova pojma koji obuhvaćaju sve mogućnosti

osposobljenosti kandidata, a to su obrazovna i

stručna kvalifikacija.

4

3. treće zemlje – odnosi se na

sve zemlje koje nisu članice

Europske unije, potpisnice

Ugovora o EGP-u te koje nisu

dio Švicarske konfederacije,

4. matična država – država

članica u kojoj je kandidat

stekao svoje stručne

kvalifikacije za bavljenje

određenom profesijom, odnosno

djelatnošću; može ujedno biti i

država članica poslovnog

nastana nositelja stručne

kvalifikacije.

5. poslovni nastan – u smislu

ovoga Zakona, je pravo fizičke i

pravne osobe na obavljanje

profesije, odnosno djelatnosti,

pod uvjetom da su ispunjeni svi

propisani uvjeti za obavljanje

istih u matičnoj državi članici te

koje nemaju zabranu obavljanja,

neovisno da li su u svojstvu

zaposlene ili samozaposlene

osobe, odnosno osobe koje

trenutno ne obavljaju svoju

profesiju.

6. profesionalni naziv – naziv

koji daje svojem nositelju pravo

završetka formalnog

obrazovanja i /ili stručno

iskustvo stečeno pri

obavljanju regulirane

profesije "



Ožujak 3, 2015.

Kako bi se pojam "stručno

iskustvo" uskladio sa

pojmovima u čl.3 Direktive

36/05 (55/13) predlažemo da

definicija glasi: " 10. stručno

iskustvo – stvarno i zakonito

obavljanje profesije u državi,

u punom ili istovjetnom

skraćenom radnom vremenu,

a u skladu s primjenjivim

propisima ". Smatramo da je

za definiciju bitno koristiti

pojam "istovjetno skraćeno

radno vrijeme " koje se

koristi u Direktivi iz razloga

što se pojmom " skraćeno

radno vrijeme" ne pokriva

potrebno.

Prihvaćeno. Pojam usklađen s radnim zakonodavstvom,

koristi se termin „u punom ili nepunom radnom

vremenu, a u skladu s odgovarajućim propisima

za pojedinu profesiju“.



Ožujak 3, 2015.

Kako bi se pojam "provjera

Prihvaćeno. Usklađeno s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom

i propisima iz područja obrazovanja; koristi se

novi termin „provjera kompetentnosti“.

5

na obavljanje određene

regulirane profesije, a može biti

različit od naziva koji se stječe

završetkom formalnog

obrazovanja sukladno propisima

iz područja srednjeg i visokog

obrazovanja u Republici

Hrvatskoj,

7. stručni i akademski naziv i

akademski stupanj – naziv i

stupanj koji se u Republici

Hrvatskoj stječu završetkom

visokog obrazovanja,

8. stručna kvalifikacija – u

smislu ovoga Zakona, obuhvaća

formalno obrazovanje i

profesionalnu osposobljenost, na

temelju čega je kandidat stekao

pravo obavljanja određene

regulirane profesije u državi

članici,

9. profesionalna osposobljenost

– stručno usavršavanje i

osposobljavanje nakon završetka

formalnog obrazovanja, kao i

moguće stručno iskustvo stečeno

pri obavljanju regulirane

profesije u državi članici, a koja

obuhvaća jedan ili više programa

profesionalne osposobljenosti

" uskladio sa pojmovima u

čl.3 Direktive 36/05 (55/13),

ali i načinila potrebna razlika

između pojmova "znanje,

vještine i kompetencije" koji

se vežu uz priznavanje

kvalifikacija i pojmova

"pripadajuće samostalnosti i

odgovornosti" koji se odnose

na licenciranje, predlažemo

da definicija glasi:

"13. provjera profesionalne

osposobljenosti - provjera

ograničena na stručno

znanje,vještine i

kompetencije kandidata, koju

provode ili priznaju nadležna

tijela Republike Hrvatske,

radi ocjene osposobljenosti

kandidata za obavljanje

regulirane profesije".



Ožujak 3, 2015.

Kako bi se pobliže definiralo

"nadležno tijelo" prvog

stupnja te izbjegle postojeće

podjele nadležnosti u okviru

prvog stupnja postupka

Nije prihvaćeno. Pojam nadležnog tijela definiran je vrlo općenito

kako bi se ostavila mogućnost da se nadležna

tijela odrede prema zahtjevima pojedine struke,

bilo da su to komore, agencije ili ministarstva, a

ostavljena je i mogućnost da se nadležno tijelo s

vremenom i promijeni. Osim toga, u pojedinim

profesijama ne postoje strukovne komore nego

samo nadležna ministarstva koja su ujedno

nadležna tijela i prvog i drugog stupnja pa iz tog

6

koji su, tamo gdje je to

primjereno, nadopunjeni

odgovarajućim stručnim

osposobljavanjem, odnosno

vježbeničkom ili stručnom

praksom,

10. stručno iskustvo – stvarno i

zakonito obavljanje profesije u

državi, u punom ili skraćenom

radnom vremenu, a u skladu s

primjenjivim propisima,

11. dokaz o formalnoj

osposobljenosti – odnosi se na

diplome, svjedodžbe i druge

javne isprave koje je izdalo

nadležno tijelo države članice, a

kojima se potvrđuje uspješno

završeno formalno obrazovanje i

po potrebi stručno usavršavanje i

osposobljavanje koje je stečeno

u državi članici; obuhvaća i

diplome, svjedodžbe i druge

javne isprave koje je izdalo

nadležno tijelo treće države

nositelju takvih isprava koji ima

tri godine stručnog iskustva na

području države članice, a koje

su potvrđene od strane te države

članice i daju pravo njihovom

nositelju da obavlja određenu

priznavanja stručnih

kvalifikacija za regulirane

profesije u zdravstvu,

predlažemo dopuniti

definiciju da glasi: "14.

nadležno tijelo prvog stupnja-

jedinstveno tijelo nadležno za

provođenje postupka i

utvrđivanje uvjeta za

priznavanje inozemnih

stručnih kvalifikacija,

izdavanje rješenja o

priznavanju inozemnih

stručnih kvalifikacija, davanje

informacija o postupku i

uvjetima za priznavanje

inozemnih stručnih

kvalifikacija, te za

poduzimanje ostalih radnji

sukladno ovom Zakonu.

Nadležna tijela prvog stupnja

su nadležne strukovne

organizacije ili druga

nadležna tijela ili organizacije

koje su posebnim propisima

ovlaštene za provođenje

postupka i utvrđivanje uvjeta

za priznavanje stručnih

kvalifikacija (u daljnjem

tekstu: nadležna tijela),

odnosno središnja tijela

državne uprave u čijem su

razloga ne možemo prihvatiti prijedlog.

7

profesiju unutar granica države

članice prema njezinim važećim

propisima,

12. razdoblje prilagodbe –

obavljanje regulirane profesije u

Republici Hrvatskoj pod

nadzorom osposobljenog

stručnjaka, koje može biti

popraćeno dodatnim

obrazovanjem, stručnim

usavršavanjem i

osposobljavanjem te podliježe

ocjenjivanju. Osposobljenim

stručnjakom smatra se osoba

koja je kvalificirani predstavnik

struke s odgovarajućim stručnim

iskustvom. Detaljna pravila

kojima se uređuje razdoblje

prilagodbe i njegovo

ocjenjivanje te status kandidata

za vrijeme razdoblja prilagodbe

utvrđuje nadležno tijelo

uzimajući u obzir činjenicu da je

kandidat kvalificirani stručnjak u

državi članici,

13. provjera profesionalne

osposobljenosti – provjera

stručnog znanja, vještina i

pripadajuće samostalnosti i

odgovornosti kandidata koju

djelokrugu određene

regulirane profesije (u

daljnjem tekstu: nadležno

središnje tijelo državne

uprave).

Kako bi se u pojmovnik uveo

i što jasnije definirao pojam "

nadležnog tijela drugog

stupnja", a koje se pojavljuje i

kasnije u članku 20. (15)

ovog Nacrta zakona,ali i kako

bi se izbjegla sadašnja

situacija u kojoj je jedno

središnje tijelo državne

uprave istovremeno i tijelo

prvog i drugog stupnja,

ovisno o dijelovima postupka,

predlažemo da se odmah u

pojmovniku isto definira na

način da glasi: "14a. nadležno

tijelo drugog stupnja-

nadležno središnje tijelo

državne uprave"



Ožujak 3, 2015

Zbog važnosti pojma,

predlažemo u pojmovnik

uvrstiti i pojam " bitno

različita građa" koja je

Nije prihvaćeno. U pojmovniku su navedeni pojmovi koji se

koriste kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga zakona,

a pojam „bitno različit sadržaj“ koristi se samo

pri usporedbi obrazovnih programa i određivanju

dopunske mjere. Člankom 18. stavkom 6. jasno

se određuje što podrazumijeva bitno različit

sadržaj pa smatramo da ga nije potrebno posebno

definirati u pojmovniku.

8

provode nadležna tijela

Republike Hrvatske radi ocjene

osposobljenosti kandidata za

obavljanje regulirane profesije.

14. nadležno tijelo – tijelo

nadležno za provođenje

postupka i utvrđivanje uvjeta za

priznavanje inozemnih stručnih

kvalifikacija, izdavanje rješenja

o priznavanju inozemnih

stručnih kvalifikacija, davanje

informacija o postupku i

uvjetima za priznavanje

inozemnih stručnih kvalifikacija,

te za poduzimanje ostalih radnji

sukladno ovom Zakonu.

Nadležna tijela su nadležne

strukovne organizacije ili druga

nadležna tijela ili organizacije

koje su posebnim propisima

ovlaštene za provođenje

postupka i utvrđivanje uvjeta za


kvalifikacija (u daljnjem tekstu:

nadležna tijela), odnosno

središnja tijela državne uprave u

čijem su djelokrugu određene

regulirane profesije (u daljnjem

tekstu: nadležno središnje tijelo

državne uprave),

definirana u članku 14.

Direktive 36/05(55/03) na

način da glasi:

"21a. bitno različita građa -

znači građa u pogledu koje su

stečeno znanje, vještine i

kompetencije ključni za

obavljanje profesije i u

odnosu na koju se

osposobljavanje koje je

kandidat završio značajno

razlikuje u pogledu trajanja i

sadržaja od onog koje

zahtjeva Republika Hrvatska"



Opća primjedba: Pojmovnik

treba urediti na način da se

pojmovi opišu na najkraći

razumljiv način, a ostali tekst

ugradi kao odredba Zakona

(npr. točka 14. 20. 23. i dr).

Na primjer, predlaže se: -iz

točke dodati novu točku i

pojašnjenje pojma „

osposobljeni stručnjak“.

Pojašnjenje postoji, ali je u

sklopu pojašnjenja pojma iz

točke 12.brisati rečenicu:

„Detaljna pravila kojima se

Prihvaćeno. Izmijenjeno u Nacrtu prijedloga zakona.

9

15. Direktiva – Direktiva

2005/36/EZ Europskoga

parlamenta i Vijeća od 7. rujna

2005. o priznavanju stručnih

kvalifikacija (Tekst značajan za

EGP) (SL L 255, 30.9.2005)

kako je zadnje izmijenjena i

dopunjena Direktivom

2013/55/EU Europskog

parlamenta i Vijeća od 20.

studenoga 2013. o izmjeni

Direktive 2005/36/EZ o

priznavanju stručnih

kvalifikacija i Uredbe (EU) br.

1024/2012 o administrativnoj

suradnji putem Informacijskog

sustava unutarnjeg tržišta

(„Uredba IMI“) (Tekst značajan

za EGP) (SL L 354, 28.12.213),

16. osoba koja obavlja

samostalnu djelatnost – u smislu

ovoga Zakona, osoba koja sama

snosi rizik poslovanja, radi izvan

odnosa subordinacije te koja je

za obavljanje djelatnosti izravno,

osobno i u cijelosti plaćena,

17. profesije uređene prema

pojedinim djelatnostima u

zdravstvu – jedna ili više

reguliranih profesija država

uređuje razdoblje prilagodbe i

njegovo ocjenjivanje te status

kandidata za vrijeme

razdoblja prilagodbe utvrđuje

nadležno tijelo uzimajući u

obzir činjenicu da je kandidat

kvalificirani stručnjak u

državi članici.“ Ovo bi

trebalo prenijeti kao odredbu

u članak 20.

Stručna služba Hrvatske

komore dentalne medicine

on Ožujak 6, 2015

Kako bi jasnije definirao

pojam nadležno tijelo,

predlažemo da se nakon riječi

nadležne strukovne

organizacije uvrsti riječ

Komore.

Nije prihvaćeno Pojam nije potrebno posebno objašnjavati je

nadležne strukovne organizacije jesu komore, ali

uzimamo u obzir i mogućnost da se odredi i

drugi naziv za određenu strukovnu organizaciju.

Nacionalni ENIC/NARIC

ured, AZVO on Ožujak 6,

2015

Predlažemo da se u članak 5.

unesu i definiraju pojmovi

Centar za pomoć i

Jedinstvena kontaktna točka.

Nije prihvaćeno Centar za pomoć jasno je određen i definiran

člankom 75. Nacrta prijedloga zakona, a

Jedinstvena kontaktna točka za usluge određena

je posebnim propisom iz područja pružanja

usluga.

Hrvatska komora

fizioterapeuta on Ožujak 8,

2015

Prihvaćeno Izmijenjeno u Nacrtu prijedloga zakona.

10

članica navedenih u Prilogu V.

Direktive,

18. stvarno i zakonito obavljanje

djelatnosti – učinkovito i stvarno

obavljanje profesionalnih

aktivnosti na području

Republike Hrvatske prema

pozitivnim propisima,

19. automatsko priznavanje –


kvalifikacije iz Glave IV. ovoga

Zakona koje se odnosi isključivo

na državljane država članica s

dokazom o formalnoj

osposobljenosti izdanim u državi

članici.

20. zajednički okvir

osposobljavanja – zajednički

skup minimalnog znanja,

vještina i kompetencija

potrebnih za obavljanje

određene profesije. Zajednički

okvir osposobljavanja ne

zamjenjuje nacionalne programe

osposobljavanja, osim ako

drugim pravnim aktom nije

drugačije određeno. Za potrebe

pristupa i obavljanja regulirane

profesije u Republici Hrvatskoj,

kako bi se pojam pod točkom

8 stručna kvalifikacija

uskladio s člankom 3.(b)

Direktive36/05 (55/13)

predlažemo da definicija

glasi: "stručna kvalifikacija u

smislu ovoga Zakona je

kvalifikacija koja se

potvrđuje dokazom o

završenom formalnom

obrazovanju, potvrdom o

osposobljenosti iz članka 14

ovog Zakona ili potvrdom o

radnom iskustvu"

Hrvatska komora


2015

Sukladno Direktivi 36/05

(55/13) čl. 3.(e) pojam pod

točkom 9. profesionalna

osposobljenost predlažemo

zamijeniti sa pojmom:

regulirano obrazovanje i

osposobljavanje: „svako

stručno usavršavanje koji je

posebno usmjereno na

obavljanje određenog

zanimanja, a koji obuhvaća

tečaj ili dodatno obrazovanje,

po potrebi stručno

osposobljavanje, ili probni

Nije prihvaćeno U Nacrtu prijedloga zakona brisan je pojam

„profesionalne osposobljenosti“, a uvela su se

dva nova pojma koji obuhvaćaju sve mogućnosti

osposobljenosti kandidata, a to su obrazovna i

stručna kvalifikacija.

11

dokazima o stručnim

kvalifikacijama stečenima na

temelju zajedničkog okvira

osposobljavanja Republika

Hrvatska priznaje jednaku

valjanost kao i dokazima o

formalnoj osposobljenosti koje

sama izdaje, pod uvjetom da

takav okvir ispunjava uvjete

utvrđene člankom 63. stavkom

1. ovoga Zakona.

21. Zajednički test

osposobljenosti – podrazumijeva

standardiziranu provjeru

osposobljenosti nositelja

određenih stručnih kvalifikacija,

a koja je dostupna u državama

članicama koje sudjeluju u

takvom okviru osposobljavanja.

Uspješno polaganje ispita u

jednoj državi članici omogućava

nositelju stručnih kvalifikacija

da obavlja profesiju u svakoj

drugoj državi članici koja

sudjeluje u takvom okviru

osposobljavanja, pod istim

uvjetima kao i nositelji stručnih

kvalifikacija koji su svoje

kvalifikacije stekli u toj državi.

26. cjeloživotno učenje – svi

rad ili stručnu praksu."

Hrvatska komora


2015

Pojam koji se vodi pod

člankom 3(e) Direktive je

neophodno bitno razjasniti jer

Europska komisija inzistira

na cjeloživotnom učenju.

Predlažemo da se pojam u čl.

5. točka 26. uskladi s

člankom 3. (l) Direktive

55/13/EC, i promijeni na

način: cjeloživotno učenje:

cjelokupno opće obrazovanje,

strukovno obrazovanje i

osposobljavanje, neformalno

obrazovanje i neformalno

učenje tijekom cijeloga života

koje rezultira unapređenjem

znanja, vještina i

kompetencija, koje može

uključivati profesionalnu

etiku;

Obrazloženje: Pojam u točki

26 nije cjelovito prikazao

pojam s obzirom da se kod

reguliranih profesija i ovim

Nije prihvaćeno Pojam je usklađen s hrvatskim propisima iz

područja obrazovanja.

12

oblici učenja tijekom života čija

je svrha stjecanje i

unapređivanje kompetencija za

osobne, društvene i

profesionalne potrebe,

uključujući profesionalnu etiku.

Zakonom regulira

cjeloživotno učenje za

nadogradnju kompetencija u

struci, a ne u osobnoj i

društvenoj nadogradnji,

naravno što nikome se ne

zabranjuje cjeloživotno

usavršavati za osobne potrebe

ali to ne bi trebalo biti pitanje

ovog Zakona.

Cjelina III - Glava III. - opći

sustav priznavanja inozemnih

stručnih kvalifikacija u svrhu

ostvarivanja prava na poslovni

nastan



Prijedlog za dopunu naziva

Glave III Kako je ovim

Zakonom predviđeno


stručnih kvalifikacija

stečenih u trećim zemljama

predlažemo i naziv ove

Glave: -iza riječi

„kvalifikacija“ staviti riječi

„stečenih u državama

članicama“

Nije prihvaćeno Isključivo se Glava VIII. Nacrta prijedloga

zakona odnosi na priznavanje inozemnih

stručnih kvalifikacija stečenih u trećim

zemljama, ostale Glave odnose se na

kvalifikacije stečene u državama Europske unije,

države potpisnice ugovora o Europskom

gospodarskom prostoru i Švicarske

Konfederacije. Iz tog razloga smatramo suvišnim

u svakom naslovu pojedine Glave navoditi da se

radi o kvalifikacijama stečenim u državama

članicama.

Članak 17.

(3) Uvjeti za priznavanje


za obavljanje određene

regulirane profesije u svrhu

poslovnog nastana u Republici

Hrvatskoj, kao i detaljnija

pravila za slobodno pružanje



Ožujak 3, 2015

Čl. 17 (2) Kako bi se

preciznije definirao i

ujednačio sam postupak

priznavanja kvalifikacija koji

Nije prihvaćeno Sada članak 16. stavak 3.

Uvjeti i detaljnija pravila mogu se propisati

posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog

središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima

nadležnih tijela koja ista donose na temelju

zakonskog ovlaštenja. Smatramo da je ova

odredba dovoljno općenita kako bi obuhvatila

sve mogućnosti, i to da takve akte donose

13

usluga na privremenoj ili

povremenoj osnovi u Republici

Hrvatskoj na temelju inozemnih

stručnih kvalifikacija, mogu se

propisati posebnim zakonom ili

pravilnikom nadležnog

središnjeg tijela državne uprave

ili općim aktima nadležnih tijela

koje ista donose na temelju

zakonskog ovlaštenja.

(4) Stavak 3. ovoga članka ne

odnosi se na regulirane profesije

iz Glave IV. ovoga Zakona za

koje se stručne kvalifikacije

priznaju prema načelu

automatskog priznavanja

kvalifikacija.

provode nadležna tijela,

predlažemo dodati:

"Nadležno tijelo donosi

posebni akt kojim se

detaljnije uređuje način

provođenja postupka


kvalifikacija."

komore i nadležna središnja tijela državne

uprave.



Pojašnjenje stavaka 1. točka

g): - na koje kandidate se

odnosi ova točka? Ovaj

Zakon nema u članku 13.

stavak 2. Predlažemo: U

stavku 3.odrediti kojim aktom

će se utvrditi uvjeti za


stručnih kvalifikacija za

obavljanje određene

regulirane profesije u svrhu

poslovnog nastana i pravila

za slobodno pružanje usluga

na privremenoj ili

povremenoj osnovi u

Republici Hrvatskoj na

temelju inozemnih stručnih

kvalifikacija. Radi bolje i

brže djelotvornosti i samog

postupka donošenja,

predlažemo da to bude opći


Uvjeti i detaljnija pravila mogu se propisati

posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog

središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima

nadležnih tijela koja ista donose na temelju

zakonskog ovlaštenja. Smatramo da je ova

odredba dovoljno općenita kako bi obuhvatila

sve mogućnosti, i to da takve akte donose

komore i nadležna središnja tijela državne

uprave.

Vezano uz stavak 1. točku g) radi se o krivom

pozivanju u tekstu Nacrta prijedloga zakona što

je svakako izmijenjeno.

14

akt nadležnog tijela.

Članak 18.

(1) Postupak se pokreće

zahtjevom kandidata kojeg isti

podnosi nadležnom tijelu (u

daljnjem tekstu: zahtjev).

(2) Nadležno tijelo, u roku od

mjesec dana od dana primitka

zahtjeva iz stavka 1. ovoga

članka, o tome pisanim putem

obavještava kandidata kojega, u

slučaju primitka nepotpune

dokumentacije, poziva da istu u

roku od 90 dana dopuni. Ukoliko

podnositelj zahtjeva tome pozivu

ne udovolji, nadležno tijelo će

zahtjev odbaciti kao nepotpun,

osim ako kandidat opravda

razloge propuštanja roka.



Ožujak 3, 2015

Čl. 18.(2) radi ujednačenosti

izričaja i preciznosti

predlažemo da stavak glasi:

" Nadležno tijelo u roku od

30 dana od dana primitka

zahtjeva iz stavka 1. ovog

članka o primitku zahtjeva

pisanim putem obavještava

kandidata. U slučaju primitka

nepotpune dokumentacije

zaključkom poziva kandidata

da istu u roku od 90 dana

dopuni. Ukoliko podnositelj

zahtjeva tome pozivu ne

udovolji, nadležno tijelo će

zahtjev rješenjem odbaciti

kao nepotpun, osim ako

kandidat opravda razloge

propuštanja roka."

Nije prihvaćeno Postupak je preciznije određen, smanjen je rok

na 15 dana u kojem će se pozvati kandidata da

dopuni nepotpunu dokumentaciju.



Predlažemo: u ovom i svim

drugim člancima gdje se

Nije prihvaćeno Direktivom su određeni rokovi u mjesecima, a

osim toga i ZUP predviđa mogućnost računanja

rokova na dane i mjesece.

15

utvrđuju rokovi da to bude

izraženo u danima

Članak 19. (sada članak 17.)

(1) Nadležno tijelo dužno je

donijeti rješenje o zahtjevu i

dostaviti ga kandidatu najkasnije

u roku od 3 mjeseca od dana

zaprimanja potpunog zahtjeva.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga

članka može se produljiti najviše

za 1 mjesec, ako je to

predviđeno posebnim propisima

koji uređuju uvjete za


kvalifikacije.

(3) U slučaju da postupak

provodi nadležno središnje tijelo

državne uprave, isto je dužno u

postupku priznavanja zatražiti

mišljenje nadležne strukovne

organizacije, ili drugog

nadležnog tijela ili organizacije,

koje su dužne svoje mišljenje

dostaviti najkasnije u roku od 15

dana od dana zaprimanja takvog

zahtjeva. U protivnom, nadležno

središnje tijelo državne uprave

može izdati rješenje bez takvog

mišljenja. Nadležno središnje

tijelo državne uprave može u

postupku zatražiti mišljenje



Ožujak 3, 2015

Predlažemo radi preciznosti i

ujednačavanja definirati

stavke (1) i (2) na način da

glase:


donijeti rješenje o zahtjevu i

dostaviti ga kandidatu

najkasnije u roku od 90 dana

od dana zaprimanja potpunog

zahtjeva.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga

članka može se produljiti

najviše za 30 dana, ako je to

predviđeno posebnim

propisima koji uređuju uvjete

za priznavanje inozemne

stručne kvalifikacije.

Prihvaćeno Odredba je preciznije određena.



Ožujak 3, 2015

Predlažemo dodati stavak (3)

kojim bi se precizirao rok za

Djelomično

prihvaćeno

Nadležno tijelo mora donijeti privremeno

rješenje u roku od 60 dana od dana očitovanja

kandidata o izboru dopunske mjere.

16

nadležne obrazovne ustanove.

(4) Za izdavanje mišljenja iz

stavka 3. ovoga članka nadležna

strukovna organizacija ili drugo

nadležno tijelo ili organizacija

ne može tražiti plaćanje pristojbe

ili naknadu drugih troškova.

(5) Mišljenje nadležne strukovne

organizacije ili drugog

nadležnog tijela ili organizacije

iz stavka 3. ovoga članka za

nadležno središnje tijelo državne

uprave nije obvezujuće.

(6) Ako nadležno tijelo, u

postupku pokrenutom na uredan

zahtjev kandidata, ne donese

rješenje o zahtjevu i ne dostavi

ga kandidatu u roku iz stavka 1.

ovoga članka, odnosno u slučaju

produljenja u roku iz stavka 2.

ovoga članka, smatrat će se da je

zahtjev kandidata usvojen. U

tom slučaju kandidat ima pravo

tražiti od nadležnog tijela

donošenje rješenja kojim se

utvrđuje da je zahtjev kandidata

usvojen, a koje je nadležno tijelo

obvezno izdati u roku od osam

dana od dana traženja kandidata.

donošenje privremenog

rješenja koje se donosi

sukladno članku 20. ovog

Zakona, a koji rok je u

potpunosti uvjetovan

dostavom pisanog očitovanja

kandidata o odabiru jedne od

dopunskih mjera:


donijeti privremeno rješenje o

dopunskoj mjeri i dostaviti ga

kandidatu najkasnije u roku

od 90 dana od dana

zaprimanja pisanog

očitovanja kandidata o

odabiru dopunske mjere.



Predlažemo člankom 19.

utvrditi koja su moguća

rješenja o zahtjevu i precizan

rok za donošenje rješenja.

Predlažemo novi Članak 19.

koji glasi: Nadležno tijelo

donosi jedno od rješenja o

zahtjevu i to: 1. Rješenje o

odbacivanju zahtjeva ili 2.

Privremeno rješenje o

dopunskoj mjeri ili 3.

Rješenje o priznavanju

inozemne stručne

Prihvaćeno Primjenjuje se opći upravni postupak, donosi se

privremeno rješenje ako se određuje dopunska

mjera ili se donosi rješenje o priznavanju

inozemne stručne kvalifikacije. Ističemo da je

ovim zakonom propisana izričita primjena ZUP-

a te ne nalazimo razloga za propisivanjem

odredbi toga zakona u ovaj zakon.

17

kvalifikacije kada na temelju

zahtijeva ocijeni da stručne

kvalifikacije kandidata

odgovaraju stručnim

kvalifikacijama koje za


regulirane profesije traže

propisi Republike Hrvatske

Nadležno tijelo dužno je

donijeti rješenje iz stavka 1. u

roku od 90 dana od dana

zaprimanja potpunog

zahtjeva.



on Ožujak 6, 2015

Predlažemo u stavku 1.

konkretnije definirati rješenje

o zahtjevu, na način da se

navedu moguća rješenja o

zahtjevu: 1. Rješenje o

priznavanju inozemne stručne

kvalifikacije; 2. Rješenje o

odbijanju zahtjeva ili 3.

Privremeno rješenje o

dopunskoj mjeri

Djelomično

prihvaćeno

Zakonski propisi pišu se u afirmativnom obliku

što podrazumijeva da propisujemo samo

donošenje rješenja o priznavanju kvalifikacija,

kao i privremenog rješenja o utvrđivanju

dopunske mjere. Podrazumijeva se da će se

kandidatu, ukoliko ne ispunjava uvjete, donijeti

negativno rješenje.



on Ožujak 6, 2015


Ova odredba je već u Nacrtu prijedloga zakona.

18

Predlažemo novi stavak 6.

koji glasi: Ako nadležno

tijelo, u postupku pokrenutom

na uredan zahtjev kandidata,

ne poduzme niti jednu radnju

po zahtjevu u roku iz članka

18. stavka 2., smatrati će se

da je zahtjev kandidata

usvojen. U tom slučaju

kandidat ima pravo tražiti od

nadležnog tijela donošenje

rješenja kojim se utvrđuje da

je zahtjev kandidata usvojen,

a koje je nadležno tijelo

obvezno izdati u roku od 8

dana od traženja kandidata.

Ured Hrvatske komore


2015

Predlažemo da se u članku

19. stavku 1. konkretnije

definiraju rješenja koja se

mogu izdati na temelju

provedenog postupka

povodom podnesenog

zahtjeva za priznavanje

inozemne stručne

kvalifikacije, a posebno da se

definira mogućnost izdavanja

rješenja o odbijanju zahtjeva.

Sada članak 19.

Zakonski propisi pišu se u afirmativnom obliku

što podrazumijeva da propisujemo samo

donošenje rješenja o priznavanju kvalifikacija,

kao i privremenog rješenja o utvrđivanju

dopunske mjere. Podrazumijeva se da će se

kandidatu, ukoliko ne ispunjava uvjete, donijeti

negativno rješenje.

Mišljenja smo da su rokovi propisani ovim

zakonom, produženi u odnosu na ZUP, dovoljni

za provedbu postupka za priznavanje inozemnih

stručnih kvalifikacija.

19

S obzirom da je postupak

priznavanja inozemnih


kompleksan, smatramo da je

predmnijeva usvajanja

zahtjeva u slučaju propuštanja

zakonskog roka za donošenje

rješenja prestroga mjera i da

se time otvara mogućnost

osobama koje ne

zadovoljavaju kriterije za


stručnih kvalifikacija da na

temelju propusta ili omaške

uđu na tržište rada u RH. Iz

tih razloga predlažemo da

članak 19. stavak 6. glasi:

„Ako nadležno tijelo, u

postupku pokrenutom na

uredan zahtjev kandidata, u

propisanom roku iz stavka 1.

i 2. ovog članka ne donese

rješenje i ne dostavi ga

kandidatu, kandidat ima

pravo izjaviti žalbu

nadležnom drugostupanjskom

tijelu. Drugostupanjsko tijelo

dužno je o žalbi riješiti u roku

od 60 dana, u protivnom

kandidat ima pravo

pokretanja upravnog spora.“

20

Članak 20.

(1) Iznimno od članka 16. ovoga

Zakona, nadležno tijelo može od

kandidata zatražiti da obavi

razdoblje prilagodbe ili provjeru

osposobljenosti u profesiji ako:

a) osposobljavanje koje je

prošao obuhvaća bitno različite

sadržaje od onih koje obuhvaća

dokaz o formalnoj

osposobljenosti koje se traži u

Republici Hrvatskoj ili

b) regulirana profesija u

Republici Hrvatskoj sadrži jednu

ili više aktivnosti koje ne postoje

u toj profesiji u kandidatovoj

matičnoj državi članici, a

osposobljavanje koje se traži u

Republici Hrvatskoj obuhvaća

bitno različite sadržaje od

sadržaja koje obuhvaća potvrda

o kompetencijama ili dokaz o

formalnoj osposobljenosti.

(2) Nadležno tijelo uspoređuje

dokumentaciju o stručnim

kvalifikacijama kandidata sa

stručnim kvalifikacijama koje

kao uvjet traže propisi Republike

Hrvatske za obavljanje određene

regulirane profesije. Ako na

temelju te usporedbe nadležno



Ožujak 3, 2015

Predlažemo u stavku (2)

definirati na koji način se

točno kandidat poziva da

izabere jednu od dopunskih

mjera, na način da stavak (2)

glasi:

" .... obzirom na okolnosti

konkretnog slučaja, poziva

zaključkom kandidata da

izabere jednu od sljedećih

dopunskih mjera: ..."

Obzirom da nije definirano na

koji način se kandidat očituje

o izboru jedne od dopunskih

mjera i u kom roku to mora

učiniti, predlažemo dodati :

"(2a) Kandidat se o odabiru

jedne od dopunskih mjera iz

stavka 2. ovog članka očituje

pisanim putem u roku od 30

dana."

Djelomično

prihvaćeno

Nadležno tijelo mora donijeti privremeno

rješenje u roku od 60 dana od dana očitovanja

kandidata o izboru dopunske mjere.



Ožujak 3, 2015

Predlažemo radi preciznosti

Prihvaćeno Sada članak 18. stavak 3.

Nadležno tijelo poziva kandidata zaključkom da

se u roku od 30 dana pismeno očituje o izboru

dopunske mjere.

21

tijelo ocijeni da kvalifikacije

kandidata ne odgovaraju,

odnosno da postoje bitne razlike

između stručnih kvalifikacija

kandidata i stručnih kvalifikacija

koje se za obavljanje regulirane

profesije zahtijevaju u Republici

Hrvatskoj, prije donošenja

privremenog rješenja, s obzirom

na okolnosti konkretnog slučaja,

poziva kandidata da izabere

jednu od sljedećih dopunskih

mjera:

a) provjeru osposobljenosti u

profesiji, ili

b) razdoblje prilagodbe do tri

godine.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga

članka, prilikom određivanja

dopunske mjere nadležno tijelo

dužno je poštivati načelo

proporcionalnosti te utvrditi jesu

li znanja, vještine i kompetencije

koje je kandidat stekao u državi

članici ili trećoj zemlji tijekom

svojeg stručnog iskustva ili u

okviru cjeloživotnog

obrazovanja, takve prirode da u

cijelosti ili djelomično

obuhvaćaju bitno različit sadržaj

naveden u stavku 4. ovoga

članka.

definirati stavak (5) na način

da glasi:

"(5) Na temelju pisanog

očitovanja kandidata o izboru

dopunske mjere iz stavka 2.

ovog članka, nadležno tijelo

donosi privremeno rješenje

kojim se određuje dopunska

mjera najkasnije u roku od 90

dana od dana zaprimanja

pisanog očitovanja

kandidata."



Ožujak 3, 2015

U stavku (10) predlažemo

dati kandidatu koji je za

dopunsku mjeru odabrao ispit

provjere osposobljenosti

mogućnost da ispit polaže

najviše tri puta, a ne samo

dva puta kako sada stoji.

Najkraći rok između dva

izlaska na ponovljeni ispit ne

može biti kraći od 60 dana,

niti dulji od šest mjeseci.

Nije prihvaćeno Kako bi se poštovao upravni postupak i

onemogućilo da nadležna tijela provode ispite

bez donošenja rješenja, postavljeno je

ograničenje da se ispit polaže dva puta u okviru

jednog postupka. Ako kandidat jednom ne položi

ispit on može podnijeti zahtjev za ponavljanje

ispita u roku od 15 dana, ali se provođenje ispita

može provesti i kasnije, prema mogućnostima za

organizaciju takvog ispita.



Stavak 2. predlaže se:

Iza riječi „ poziva kandidata“

Nije prihvaćeno Članak 18. stavak 10.

Status kandidata za vrijeme razdoblja prilagodbe

određuje nadležno tijelo u skladu s

mogućnostima koji se nude, to ne može

nametnuti ministarstvo nadležno za rad jer to

22

(4) Bitno različit sadržaj iz

stavka 1. ovoga članka

podrazumijeva sadržaj

osposobljavanja, odnosno

stečena znanja, vještine i

kompetencije odlučujuća za

obavljanje profesije, a

osposobljavanje kandidata

pokazuje značajne razlike u

pogledu njegova trajanja ili

pokrivenih područja od

osposobljavanja koje se traži u

Republici Hrvatskoj.

(5) Na temelju izbora kandidata

iz stavka 2. ovoga članka,

dopunska mjera unosi se u

privremeno rješenje.

(6) Ukoliko je kandidat izabrao

obavljanje razdoblja prilagodbe,

nadležno tijelo dužno je u

privremenom rješenju odrediti i

uvjete za njegovo obavljanje s

mogućim dodatnim

obrazovanjem ili stručnim

usavršavanjem i

osposobljavanjem, imenovati

osposobljenog stručnjaka za

nadzor, te kriterije za ocjenu

uspješnosti obavljanja razdoblja

prilagodbe.

(7) Ukoliko je kandidat izabrao

obavljanje provjere

dodati riječi „ u roku od 15

dana“

Iza stavka 5. predlaže se

dodati stavak koji glasi:

„Detaljna pravila kojima se

uređuje razdoblje prilagodbe i

njegovo ocjenjivanje utvrđuje

nadležno tijelo uzimajući u


kvalificirani stručnjak u

državi članici.

Status kandidata za vrijeme

razdoblja prilagodbe utvrđuje

ministarstvo nadležno za rad.

Predlaže se iza stavka 6.

dodati novi stavak koji glasi:

Ukoliko je kandidat izabrao

dopunsku mjeru razdoblja

prilagodbe obvezan je

započeti obavljanje izabrane

mjere unutar 1 godine od

dana dostave privremenog

rješenja.

Predlaže se u stavku 7. iza

riječi „Republici Hrvatskoj.“

dodati novu rečenicu koja

glasi: „ rok se može produžiti

za još 6 mjeseca ukoliko

kandidat nije zadovoljio na

ispitu“

nije u djelokrugu ovoga ministarstva. Osim toga,

ne možemo ovim zakonom određivati kada će i u

kojem roku kandidat započeti obavljanje

dopunske mjere, to su svakako uvjeti koji se

trebaju određivati posebnim zakonom,

pravilnikom ili drugim podzakonskim aktom.

Članak 18. stavak 8.

Rok je određen Direktivom u kojem se mora

omogućiti kandidatu da prvi put izađe na ispit

provjere kompetentnosti te smatramo da je rok

primjeren.

23

osposobljenosti, nadležno tijelo

dužno je u privremenom rješenju

utvrditi rok za polaganje

(praktičnog i/ili teoretskog

dijela) ispita provjere

osposobljenosti koji mora biti

unutar 6 mjeseci od donošenja

privremenog rješenja te

predmete koji podliježu provjeri

osposobljenosti, a nisu

obuhvaćeni kandidatovim

dokazima o formalnoj

osposobljenosti, ali su bitni za

bavljenje reguliranom

profesijom u Republici

Hrvatskoj.

(8) Za potrebe provjere

osposobljenosti, nadležno tijelo

utvrđuje popis predmeta koji

nisu obuhvaćeni kandidatovim

dokazima o formalnoj

osposobljenosti, a bitni su za

bavljenje reguliranom

profesijom u Republici

Hrvatskoj, što se utvrđuje

usporedbom obrazovanja,

odnosno stručnog usavršavanja i

osposobljavanja koje se za

obavljanje regulirane profesije

zahtijeva u Republici Hrvatskoj i

onog koje se zahtijeva u državi

članici u kojoj je kandidat stekao

Predlaže se u stavku 9. brisati

riječi „ te status kandidata za

vrijeme pripreme za provjeru

osposobljenosti“ te iza riječi

„dolazi“ brisati točku i dodati

zarez i riječi „ a status

kandidata za vrijeme

pripreme za provjeru

osposobljenosti ministarstvo

nadležno za rad“



on Ožujak 6, 2015

Predlažemo novi stavak 5.

koji glasi: Ako nadležno

tijelu utvrdi da su bitne

razlike u kvalifikacijama

tolike da se ne mogu

nadoknaditi ni provjerom

osposobljenosti ni razdobljem

prilagodbe – odbiti zahtjev za

priznavanjem inozemne


Dosadašnji stavak 5, 6, 7, 8, 9

i 10 postaju stavak 6, 7, 8, 9,

10 i 11

Predlažemo izmjenu

dosadašnjeg stavka 10. na

način da glasi: U slučaju da

kandidat ne zadovolji na

Nije prihvaćeno Člankom 18. propisano je da nadležno tijelo

može u slučajevima kada utvrdi temeljem

zahtjeva i priloženih dokaza da postoje značajne

razlike u kvalifikacijama kandidata zatražiti

provedbu jedne od dopunskih mjera.

Smisao ove odredbe je da je nadležno tijelo

dužno pružiti sve mogućnosti kako bi kandidatu

omogućilo da dokaže svoje kompetencije. Stoga

smo mišljenja da bi u takvim slučajevima valjalo

od kandidata zatražiti provedbu jedne od

dopunskih mjera te u koliko isti ne zadovolji

dopunske mjere, nadležno tijelo donijet će

rješenje kojim će odbiti zahtjev kandidata za

priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.

Kako bi se poštovao upravni postupak i

onemogućilo da nadležna tijela provode ispite

bez donošenja rješenja, postavljeno je

ograničenje da se ispit polaže dva puta u okviru

jednog postupka. Ako kandidat jednom ne položi

24

svoje kvalifikacije, odnosno iz

koje dolazi. Provjera

osposobljenosti može obuhvaćati

odabrane predmete s popisa čije

je znanje prijeko potrebno za

obavljanje profesije u Republici

Hrvatskoj, kao i poznavanje

pravila struke, gdje je to

primjereno.

(9) Detaljna pravila kojima se

uređuje provjera osposobljenosti

te status kandidata za vrijeme

pripreme za provjeru

osposobljenosti utvrđuje

nadležno tijelo, uzimajući u


kvalificirani stručnjak u državi

članici iz koje dolazi.

(10) U slučaju da kandidat ne

zadovolji na ispitu provjere

osposobljenosti, može podnijeti

zahtjev za ponavljanjem ispita

provjere osposobljenosti u istom

postupku u roku od 15 dana od

dana od kada nije zadovoljio na

ispitu provjere osposobljenosti.

Ako kandidat niti u ponovljenom

roku ne zadovolji na ispitu

provjere osposobljenosti,

nadležno tijelo će rješenjem

odbiti zahtjev za priznavanjem


ispitu provjere

osposobljenosti, može

podnijeti zahtjev za

ponavljanjem ispita provjere

osposobljenosti u istom

postupku u roku od 30 dana

od dana od kada nije

zadovoljio na ispitu provjere

osposobljenosti. Ako

kandidat ni u ponovljenom

roku ne zadovolji na ispitu

provjere osposobljenosti,

može ponovno pristupiti

ispitu provjere

osposobljenosti u roku od 60

dana od dana od kada nije

zadovoljio na ponovljenom

ispitu provjere

osposobljenosti. Ako

kandidat niti u trećem

pokušaju ne zadovolji na

ispitu provjere

osposobljenosti, nadležno

tijelo će rješenjem odbiti

zahtjev za priznavanjem

inozemne stručne

kvalifikacije.

Predlažemo dodati novi

stavak 11. koji glasi: U

slučaju da niti u trećem

pokušaju ne zadovolji na

ispit on može podnijeti zahtjev za ponavljanje

ispita u roku od 15 dana, ali se provođenje ispita

može provesti i kasnije, prema mogućnostima za

organizaciju takvog ispita.

Intencija Direktive i ovog Zakona je

neograničavanje dispozicije kandidata u odnosu

na podnošenje zahtjeva. Stoga smatramo da se

pravo kandidata na podnošenje zahtjeva ne treba

ograničiti. Pritom treba uzeti u obzir i činjenicu

da postupak priznavanja iziskuje određene

financijske troškove za kandidata.

25

(11) Kandidat nema pravo izbora

između obavljanja razdoblja

prilagodbe i provjere

osposobljenosti u profesiji u

slučaju:

a) kad bavljenje profesijom

zahtijeva precizno poznavanje

pravnog sustava i pozitivnih

propisa Republike Hrvatske i

kada je savjetovanje i/ili pomoć

vezano uz poznavanje pravnog

sustava i pozitivnih propisa

Republike Hrvatske stalni i bitni

sadržaj obavljanja regulirane

profesije,

b) kada kandidat posjeduje

kvalifikaciju na razini navedenoj

u članku 14. stavku 1. podstavku

a) ovog Zakona, a za obavljanje

navedene profesije u Republici

Hrvatskoj zahtijeva se

kvalifikacija na razini navedenoj


c) ovoga Zakona,

c) kada kandidat posjeduje



b) ovoga Zakona, a za obavljanje

navedene profesije u Republici

Hrvatskoj zahtijeva se

kvalifikacija na razini navedenoj


provjeri osposobljenosti,

Kandidat gubi pravo

ponovnog podnošenja

zahtjeva za priznavanje

inozemne stručne

kvalifikacije.

Dosadašnji stavak 11, 12, 13,

14 i 15 postaje stavak 12, 13,

14, 15 i 16.

U odnosu na stavak 9.

suglasni smo s prijedlogom

Stručne službe liječničke

komore.



2015


20. stavku 2. briše dio

odredbe koji glasi: „…ako

kvalifikacije ne

odgovaraju…“. Ukoliko

kvalifikacije ne odgovaraju,

smatramo da se treba donijeti

rješenje o odbijanju zahtjeva.

Termin „bitne razlike“

dovoljan je da obuhvati sve

mogućnosti za pozivanje na

izbor dopunske mjere.

Također predlažemo da se

definira na koji način se

Nije prihvaćeno Odredbe su usklađene s Direktivom o stručnim

kvalifikacijama, kandidat mora imati mogućnost

putem dopunskih mjera dostići potrebne

kvalifikacije za bavljenje reguliranom

profesijom.

26

d) ili e) ovoga Zakona.

(12) Nadležno tijelo može

propisati i razdoblje prilagodbe i

provjeru osposobljenosti u

slučaju kada kandidat posjeduje



a) ovog Zakona, a za obavljanje

profesije u Republici Hrvatskoj

zahtijeva se kvalifikacija na

razini navedenoj u članku 14.

stavku 1. podstavku d) ovog

Zakona.

kandidat poziva na izbor

dopunske mjere te u kojem

roku je dužan očitovati se o

istome.

Iz navedenih razloga

predlažemo da članak 20.

stavak 2. glasi: „Nadležno

tijelo uspoređuje

dokumentaciju o stručnim

kvalifikacijama kandidata sa


kao uvjet traže propisi

Republike Hrvatske za


regulirane profesije. Ako na

temelju te usporedbe

nadležno tijelo ocijeni da

postoje bitne razlike između


kandidata i stručnih

kvalifikacija koje se za

obavljanje regulirane

profesije zahtijevaju u

Republici Hrvatskoj, prije

donošenja privremenog

rješenja, s obzirom na

okolnosti konkretnog slučaja,

zaključkom poziva kandidata

da izabere jednu od sljedećih

dopunskih mjera: a) provjeru

osposobljenosti u profesiji, ili

27

b) razdoblje prilagodbe do tri

godine.

Kandidat je dužan očitovati

se o izboru jedne od

dopunskih mjera pisanim

putem u roku od 30 dana.“

Članak 21. (sada članak 20.)

(1) Nadležno tijelo izdaje

rješenje o priznavanju inozemne

stručne kvalifikacije za

obavljanje određene regulirane

profesije u Republici Hrvatskoj:

a) ukoliko na temelju zahtjeva

ocijeni da stručne kvalifikacije

kandidata odgovaraju stručnim

kvalifikacijama koje za


profesije traže propisi Republike

Hrvatske, ili

b) kada kandidat nadležnom

tijelu podnese dokaz o uspješno

obavljenom razdoblju prilagodbe

ili provjere osposobljenosti u

profesiji na temelju privremenog

rješenja iz članka 20. ovoga

Zakona.



Predlažemo: - u stavku 1.

brisati točku a), točka b)

postaje sastavni dio prve

rečenice - dodati novi stavak

koji glasi: „Nadležno tijelo će

rješenje iz stavka 1. dostaviti

kandidatu u roku od 30 dana

od dana zaprimanja dokaza iz

stavka 1.“

Nije prihvaćeno U postupku priznavanja može se donijeti rješenje

o priznavanju već nakon što se utvrdi temeljem

zahtjeva i priloženih dokaza iz članka 17. da

kandidat ispunjava uvjete za priznavanje. Stoga

se odredba članka 20. stavka 1. točke a) odnosi

na gore navedene slučajeve, a rješenje o

priznavanju donosi se i u slučaju kada, nakon

obavljenih dopunskih mjera, nadležno tijelo

utvrdi da kandidat ispunjava uvjete za

priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

Članak 23.

(1) Za podneske i upravne radnje

obavljene sukladno ovome

Zakonu plaća se pristojba



Ožujak 3, 2015

Predlažemo ukinuti obvezu

Nije prihvaćeno Ministarstvo financija, kao nadležno tijelo za

provedbu propisa kojima se uređuje plaćanje

pristojbi, nije istaknulo primjedbu u odnosu na

plaćanje upravnih pristojbi u postupku

priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

28

sukladno propisima koji uređuju

upravne pristojbe, a plaća ju

kandidat kod podnošenja

podneska.

(2) Visinu naknade za troškove

obavljanja razdoblja prilagodbe

pod vodstvom osposobljenoga

stručnjaka, odnosno visinu

naknade za troškove za

eventualno dodatno obrazovanje

ili stručno usavršavanje i

osposobljavanje u razdoblju

prilagodbe te za provjeru

osposobljenosti u profesiji

kandidata, kao i način plaćanja

te raspodjelu naknade, propisuje

čelnik središnjeg tijela državne

uprave, a plaća je kandidat prije

početka obavljanja razdoblja

prilagodbe, eventualnog

dodatnog obrazovanja ili

stručnog usavršavanja i

osposobljavanja, odnosno

provjere osposobljenosti.

(3) Naknade troškova iz stavka

2. ovoga članka ne smiju biti

više od naknada koje su za istu

namjenu obavljanja profesije

utvrđene za državljane

Republike Hrvatske te ne smiju

prelaziti stvarne troškove

postupka.

kandidata da za podneske i

upravne radnje obavljene

sukladno ovom Zakonu

plaćaju upravnu pristojbu.

Jer, priznavanje stručnih

kvalifikacija u smislu ove

Direktive provodi se radi

prava nastana i obavljanja

usluge, dakle u svrhu

zapošljavanja. Svaki dodatni

trošak je neprimjeren, pa tako

i upravna pristojba.

Stoga, predlažemo da stavak

(1) glasi:

"(1) Za podneske i upravne

radnje obavljene sukladno

ovome Zakonu ne plaća se

pristojba."



Predlažemo ukinuti obvezu




plaćaju upravnu pristojbu.

Priznavanje stručnih

kvalifikacija u smislu ove

Direktive provodi se radi

obavljanja usluge, odnosno

svrhu zapošljavanja, a to je






29

upravo jedno od izuzeća od

plaćanja upravne pristojbe

sukladno propisima koji

reguliraju to područje.



on Ožujak 6, 2015

Predlažemo ukidanje obveze

plaćanja upravne pristojbe u

postupcima priznavanja

inozemnih stručnih

kvalifikacija.








2015

Predlažemo ukidanje obveze




plaćaju upravnu pristojbu jer

isto nije u skladu s člankom

7. stavkom 14. Zakona o

upravnim pristojbama (NN

8/96, 77/96, 95/97, 131/97,

68/98, 66/99, 145/99, 30/00,

116/00, 163/03, 17/04,

110/04, 141/04, 150/05,

153/05, 129/06, 117/07,

25/08, 60/08, 20/10, 69/10,






30

126/11, 112/12, 19/13, 80/13,

40/14, 69/14, 87/14, 94/14)

Članak 25.

1.1. Zajedničke odredbe

(14) Nadležna obrazovna

ustanova može odobriti

izvanredno formalno

osposobljavanje pod propisanim

uvjetima tako da sveukupno

trajanje, razina i kvaliteta takvog

formalnog osposobljavanja nije

manja od stalnog

osposobljavanja u punoj

nastavnoj satnici.



Ožujak 3, 2015

Predlaže se brisati stavak

(14).

Obrazloženje: potpuno je

nejasno kome se u sustavu

automatskog priznavanja

stručnih kvalifikacija može

odrediti " stalno

osposobljavanje u punoj

satnici".

Prema sadašnjem izričaju

ovog stavka nije jasno koja je

to " nadležna obrazovna

ustanova", kome odobrava

formalno osposobljavanje ( a

radi se o automatskom

sustavu priznavanja

kvalifikacija!) te što je to

"puna nastavna satnica" u

smislu ove odredbe.

(14) Nadležna obrazovna

ustanova može odobriti

izvanredno formalno

osposobljavanje pod

propisanim uvjetima tako da

sveukupno trajanje, razina i

kvaliteta takvog formalnog

Prihvaćeno Sada članak 22.

Brisano iz teksta Nacrta prijedloga zakona.

31

osposobljavanja nije manja

od stalnog osposobljavanja u

punoj nastavnoj satnici.



Predlaže se brisati stavak 14.

Kod automatskog priznavanja


kandidat treba zadovoljiti

minimalne uvjete utvrđene

Direktivom i u postupku se ne

izriče nikakva mjera ili

izvanredno osposobljavanje.

Ukoliko nisu udovoljeni

minimalni uvjeti iz Direktive

, provodi se opći postupak

priznavanja.

Prihvaćeno Sada članak 22.

Brisano iz teksta Nacrta prijedloga zakona.

Članak 26.

1.2. Minimalni uvjeti

osposobljavanja za regulirane

profesije prema pojedinim

područjima u djelatnosti

zdravstva

1.2.1. Doktori medicine

(1) Pristup osposobljavanju

doktora medicine podliježe

posjedovanju isprave (diplome

Hrvatska liječnička komora

on Ožujak 3, 2015

Predlaže se u ovom članku

preuzeti originalni izričaj iz

službenog prijevoda

Direktive 36/05(55/13) na

hrvatski jezik i to " Osnovna

medicinska izobrazba" (engl.

Basic medical trening)

umjesto predloženog izričaja

" Osposobljavanje doktora

medicine".

Prihvaćeno Izmijenjeno u Nacrtu prijedloga zakona.

32

ili svjedodžbe) o završenom

obrazovanju koje omogućuje

pristup na sveučilišni studij

medicine u Republici Hrvatskoj

ili u drugoj državi članici.

(2) Osposobljavanje doktora

medicine obuhvaća završetak

sveučilišnog studija medicine u

trajanju od najmanje pet godina,

koji može biti iskazan u

odgovarajućim ECTS bodovima

i sadrži najmanje 5500 sati

teorijskog i praktičnog

obrazovanja na sveučilištu ili

pod nadzorom sveučilišta.

Ukoliko se ustraje na ovom

izričaju korigirati isti tako da

glasi " Osposobljavanje za

doktora medicine".


on Ožujak 3, 2015

Predlaže se dodati stavak (3)

koji je definiran i člankom

24. Direktive 36/05(55/13)

tako da glasi:

" (3) Za doktore medicine

koji su započeli studij prije 1.

siječnja 1972., program

osposobljavanja iz stavka 2.

ovog Zakona može

obuhvaćati šestomjesečno

praktično osposobljavanje u

punoj nastavnoj satnici na

sveučilišnom stupnju pod

nadzorom nadležne

obrazovne ustanove."

Nije prihvaćeno Ova odredba nalazi se u poglavlju o stečenim

pravima doktora medicine, stečena prava se ne

reguliraju ovim člankom Nacrta prijedloga

zakona.

Članak 28.


(1) Specijalističko usavršavanje

doktora medicine uvjetovano je:

a) posjedovanjem dokaza o

završenom i priznatom

programu sveučilišnog studija

medicine iz članka 26. stavka 2.



Ožujak 3, 2015.

Radi usklađivanja s člankom

25. (1) Direktive i preciznijeg

definiranja specijalističkog

usavršavanja predlaže se

izmjena članka 28 stavka

(1a).

Nije prihvaćeno Direktiva je pisana uvažavajući različitost

sustava zemalja članica, a smisao je da svaka

država članica implementira istu u svoje

nacionalno zakonodavstvo i prilagodi svom

pravnom izričaju, što ne znači da se odredbe iste

prepisuju u hrvatsko zakonodavstvo.

33

ovoga Zakona u kojem je

polaznik stekao potrebna znanja

za obavljanje profesije doktora

medicine, i

b) ispunjavanjem minimalnih

uvjeta specijalističkog

usavršavanja.


sadrži teorijski i praktični

program usavršavanja koji se

provodi u tijelu ili ustanovi

ovlaštenoj od ministarstva

nadležnog za zdravstvo.

Program specijalističkog

usavršavanja doktora medicine

traje najmanje u vremenskom

razdoblju programa iz Priloga V.

točke 5.1.3. Direktive.


doktora medicine odvija se pod

nadzorom ministarstva


Specijalizant sudjeluje u

aktivnostima i odgovornostima

predviđenim programom

specijalizacije. Specijalističko

usavršavanje obavlja se u punoj

satnici i punom opsegu u tijelu

ili ustanovi ovlaštenom od

ministarstva nadležnog za

Predlaže se da izmijenjeni

stavak (1a) glasi:

a) posjedovanjem dokaza o

završenom ili priznatom

osnovnom medicinskom

osposobljavanju za doktora

medicine iz članka 26. stavak

2., kojim je doktor medicine

stekao potrebna znanja,

vještine i kompetencije za

obavljanje profesije sukladno

članku 27. ovog Zakona.



Ožujak 3, 2015.





izmjena članka 28 (2).

Predlaže se da stavak glasi:

(2) Specijalističko

medicinsko usavršavanje koje

obuhvaća teoretsku i

praktičnu izobrazbu provodi

se u tijelu ili ustanovi

ovlaštenoj od ministarstva


Minimalno trajanje program







34

zdravstvo. Teorijski dio

programa obavlja se u punoj

satnici i punom opsegu na

medicinskom fakultetu.

Specijalističko usavršavanje

uključuje i dežurstva

specijalizanta u dijelu programa

koji je predmet specijalizacije te

je obvezan provoditi i sve

aktivnosti predviđene

programom.

(4) Minimalne uvjete za

obavljanje specijalističkog

usavršavanja doktora medicine

propisuje pravilnikom ministar

nadležan za zdravstvo.

(5) Ministar nadležan za

zdravstvo može pravilnikom iz

stavka 4. ovoga članka

predvidjeti djelomično izuzeće

od dijelova programa

specijalističkog usavršavanja

doktora medicine iz Priloga V.

točke 5.1.3. Direktive. Izuzeće

se primjenjuje za svaki slučaj

posebno, ako je navedeni dio

programa specijalističkog

usavršavanja već obavljen u

okviru drugog programa

specijalističkog usavršavanja iz


doktora medicine nije kraće

od trajanja predviđenog u

točci 5.1.3. iz Priloga V.

Direktive.



Ožujak 3, 2015.





izmjena članka 28 (3).

Predlažemo da stavak glasi:

(3) Specijalističko

usavršavanje doktora

medicine odvija se pod

nadzorom ministarstva

nadležnog za zdravstvo. Ono

uključuje osobno

sudjelovanje liječnika

specijalizanta u djelatnostima

i odgovornostima

predviđenim programom

specijalizacije. Specijalističko

usavršavanje obavlja se u

punoj satnici i punom opsegu

u tijelu ili ustanovi

ovlaštenom od ministarstva







Osim toga, vezano uz primjerenu naknadu za rad

za specijalizante, isto će biti određeno posebnim

pravilnikom kojeg će donijeti ministar nadležan

za zdravlje.

35

Priloga V. točke 5.1.3. Direktive

i ako je doktor medicine

specijalist stekao specijalističku

kvalifikaciju u skladu s

programom upisanim u Prilogu

V. točki 5.1.3. Direktive u

Republici Hrvatskoj ili u jednoj

od država članica.

(6) Izuzeće iz stavka 5. ovoga

članka može se odobriti za

najviše polovicu minimalnog

trajanja programa


doktora medicine.


Teorijski dio programa

obavlja se u punoj satnici i

punom opsegu na

medicinskom fakultetu.

Specijalističko usavršavanje

uključuje i dežurstva

specijalizanta u dijelu

programa koji je predmet

specijalizacije te je obvezan

provoditi i sve djelatnosti

predviđene programom.

Sukladno tome, na tim

radnim mjestima specijalizant

dobiva primjerenu naknada za

rad.



Ožujak 3, 2015


139. Zakona o zdravstvenoj

zaštiti predlažemo nadopunu

stavka (4) Predlažemo da

stavak glasi:

(4) Minimalne uvjete za

obavljanje specijalističkog

usavršavanja doktora

medicine propisuje

pravilnikom ministar

nadležan za zdravstvo na

Nije prihvaćeno Na predmetnu odredbu ministarstvo nadležno za

zdravlje, koje je ujedno nadležno i za Zakon o

zdravstvenoj zaštiti, nije imalo primjedbi.

36

prijedlog nadležne komore i

stručnih društava.



Ožujak 3, 2015


25. (3a) Direktive i

preciznijeg definiranja


predlaže se izmjena članka 28

u stavku (5).

Predlažemo da stavak glasi:

(5) Ministar nadležan za

zdravstvo može pravilnikom

iz stavka 4. ovoga članka

predvidjeti djelomično

izuzeće od dijelova programa


doktora medicine iz Priloga

V. točke 5.1.3. Direktive.

Izuzeće se primjenjuje za

svaki slučaj posebno, ako je

navedeni dio programa


već obavljen u okviru drugog

programa specijalističkog

usavršavanja iz Priloga V.

točke 5.1.3. Direktive i ako je

doktor medicine specijalist

Nije prihvaćeno U Direktivi se navodi samo da je stručnjak

stekao svoju stručnu kvalifikaciju u jednoj od

država članica, ne navodi se da je takva i

priznata jer takve moraju biti u jednakom

trajanju kao i stečene po Prilogu V. Direktive.

37

već stekao ili ima priznatu

specijalističku kvalifikaciju, u

skladu s programom upisanim

u Prilogu V. točki 5.1.3.

Direktive u Republici

Hrvatskoj ili u jednoj od

država članica.

Članak 29.


(1) Dokaz o formalnoj

osposobljenosti iz točke 5.1.4.

Priloga V. Direktive potreban je

za obavljanje djelatnosti

specijalista obiteljske medicine,

uz posjedovanje dokaza o:

a) završenom i priznatom

programu sveučilišnog studija

medicine iz članka 26. stavka 2.

ovoga Zakona u kojem je

polaznik stekao potrebna znanja

za obavljanje profesije doktora

medicine, i

b) završenom posebnom

stručnom usavršavanju u općoj

medicini u trajanju od najmanje

tri godine s punom satnicom

obavljenom u ovlaštenoj

zdravstvenoj ustanovi.


on Ožujak 3, 2015

U stavku (1) korigirati izričaj

pod a) tako da glasi:

"a) završenom ili priznatom

osposobljavanju za doktora

medicine sukladno članku 26.

stavku 2. ovoga Zakona u

kojem je polaznik stekao

potrebna znanja, vještine i

kompetencije za obavljanje

profesije doktora medicine iz

članka 27.ovog Zakona ."

Napomena: ukoliko se iz

Direktive preuzme izričaj "

Osnovna medicinska

izobrazba" kako smo ranije

predložili na odgovarajući

način isti koristiti i u ovom

članku.

Smatramo da je definicija

"program sveučilišnog







Navedena odredba predložena je od strane

ministarstva nadležnog za zdravlje.

38

studija" puno uži pojam od

definicije znanja, vještina i

kompetencija definiranih

člankom 27. ovog Zakona, te

samom Direktivom

36/05(55/13) članak 24.

stavak 3. Usto, nije jasno koji

bi se to " program

sveučilišnog studija

medicine" uzeo kao

relevantan u ovom slučaju,

obzirom na različitost

programa svih medicinskih

fakulteta, kako u Republici

Hrvatskoj tako i u drugim

zemljama. Definiranje znanja,

vještina i kompetencija

usvojeno je kao pravilo,ne

samo u ovoj Direktivi, nego u

izobrazbi općenito.

Članak 35.

1.2.3. Magistri farmacije

(4) Magistar farmacije koji ima

završeno osposobljavanje iz

članka 34. ovoga Zakona obavlja

najmanje sljedeće poslove, za

koje se mogu propisati i dodatni

zahtjevi odnosno stručno

iskustvo:

a) priprema farmaceutskog



Predlažemo u članku 35.

stavku 4.alineji i) brisati riječi

„koji samostalno koristi lijek“

i dodati riječi „kod

samoliječenja“ Naime,

originalna odredba u

Direktivi glasi „personalised

support for patients who

administer their medication “

Prihvaćeno Uneseno u Nacrt prijedloga zakona.

39

oblika lijeka,

b) izrada i kontrola lijeka,

c) kontrola lijekova u

laboratorijima za kontrolu

lijekova,

d) skladištenje, čuvanje i

distribucija lijekova na veliko,

e) nabava, priprema, kontrola,

skladištenje, distribucija i

izdavanje djelotvornih,

kvalitetnih i sigurnih lijekova u

javnim ljekarnama, odnosno

ljekarničkim ustanovama,

f) priprema, kontrola,

skladištenje i izdavanje

djelotvornih, kvalitetnih i

sigurnih lijekova u bolničkoj

ljekarni,

g) pružanje informacija i savjeta

o lijekovima i o njihovoj

primjerenoj uporabi,

h) izvještavanje nadležnih tijela

o neželjenim učincima lijekova i

farmaceutskih proizvoda,

i) individualna podrška pacijentu

koji samostalno koristi lijek,

j) doprinos lokalnim i

nacionalnim promocijama

javnog zdravlja.

što bi naš doslovni prijevod

bio „osobna podrška za

pacijente koji upravljaju

svojim liječenjem“ . Za

„upravljaju svojim

liječenjem“ kod nas je u

uporabi pojam

„samoliječenje“. Dakle, ne

radi se ovdje o samostalnom

ili nesamostalnom uzimanju

lijeka nego o liječenju koje

provodi sam pacijent (

samoliječenje) uz savjet

magistra farmacije,

lijekovima bez recepta koji su

mu dostupni.

Članak 44.

1. 3. Minimalni uvjeti

osposobljavanja veterinara

Goran Zdolec on Veljača

23, 2015

Prihvaćeno. Koristi se pojam „doktor veterinarske medicine“

umjesto „veterinar“.

40

Uz doktore medicine i

doktore dentalne medicine

postoje doktori veterinarske

medicine. Analogno tome,

ako će u tekstu Zakona biti

veterinari neka budu i

liječnici i stomatolozi.

Članak 63.

2.1. Zajednički okvir

osposobljavanja

(1) Zajednički okvir

osposobljavanja zadovoljava

sljedeće uvjete:

a) omogućava mobilnost većeg

broja stručnjaka po državama

članicama,

b) profesija, odnosno

obrazovanje ili osposobljavanje

za tu profesiju regulirani su u

najmanje jednoj trećini država

članica,

c) obuhvaća skup znanja,

vještina i kompetencija iz

sustava osposobljavanja i

obrazovanja za pojedinu

profesiju najmanje jedne trećine

država članica, neovisno na

kojem su stupnju obrazovanja

stečena takva znanja, vještine i

kompetencije,

d) temelji se na razinama

Hrvatski sindikat male

privrede Zagreb on Ožujak

6, 2015

U članku 63.2.1. stavku 1

točka g) predlaže se brisati

riječi"bez obveze članstva ili

prijave u strukovnoj

organizaciji"

Obrazloženje -ovakva

formulacija ne jamči rezultat

koji se treba postići

prijenosom Direktive, a to je

mogućnost strukovnih,

profesionalnih i drugih

organizacija koje imaju pravo

na podnošenje inicijative

predstavničkoj organizaciji

na europskoj razini da jamče

rezultate, jer bez obveze

članstva u dotičnoj

organizaciji ne bi bilo

moguće jamčiti profesionalne

standarde stoga što

podnositelj zahtjeva ne bi

Nije prihvaćeno Brisano iz Nacrta prijedloga zakona

Članak 15. Direktive o priznavanju stručnih

kvalifikacija koji se odnosio na zajedničku

platformu je brisan. Umjesto toga, uveden je

zajednički kompetencijski okvir, a o samim

profesijama koje će biti uključene u takav okvir

odlučivat će Europska komisija. Iz tog razloga

brisali smo odredbe iz predloženog Nacrta koje

se odnose na dijelove o kojima odlučuje

Europska komisija, a zadržane su odredbe

kojima se osigurava postupanje u slučaju kada se

može iskazati podrška određenoj strukovnoj

organizaciji da iskaže svoje prijedloge Europskoj

komisiji za uvođenje takvog okvira za pojedinu

profesiju te odredbe u kojima imamo osnove ne

primijeniti takav okvir u slučaju da su ispunjeni

određeni uvjeti.

41

Europskog kvalifikacijskog

okvira, sukladno Preporuci

Europskog parlamenta i Vijeća

od 23. travnja 2008. o uspostavi

europskog okvira kvalifikacija

za cjeloživotno učenje (Prilog

II.),

e) profesija nije obuhvaćena

drugim zajedničkim okvirom

osposobljavanja niti se

automatski priznaje na temelju

usklađivanja minimalnih uvjeta

osposobljavanja iz Glave IV.

ovoga Zakona,

f) pripremljen je nakon

prikladnog transparentnog

postupka, što uključuje i

relevantne zainteresirane strane

iz država članica u kojima

profesija nije regulirana,

g) omogućava državljanima bilo

koje države članice da ispune

uvjete za stjecanje stručnih

kvalifikacija u zajedničkom

okviru osposobljavanja, bez

obveze članstva ili prijave u

strukovnoj organizaciji.

(2) Republika Hrvatska

omogućava nacionalnim

strukovnim organizacijama da

podnesu prijedlog

predstavničkoj strukovnoj

podlijegao pravilima dotične

organizacije i ne bi bila

moguća sankcija zbog

povrede standarda. Ova

formulacija je moguća ako

pravo na podnošenje

inicijative na zajednički okvir

osposobljavanja koriste

države, ali ne i strukovne,

profesionalne organizacije.

Ovdje se obveza članstva

"pro forma" iz članka 6

Direktive što se koristi kao

jednokratno sredstvo za što

efikasnije provođenje

administrativnog postupka za

odobrenje pristupa

reguliranoj profesiji pogrešno

poistovjetila sa oslobađanjem

članstva uopće i to u stručnoj

profesionalnoj i drugoj

organizaciji/ovlašteniku koja

mora biti jamac provođenja

standarda i pogodnosti koje

se dobivaju korištenjem

zajedničkog okvira

osposobljavanja.

Predlaže se brisati stavak 5 sa

točkama a,b, i c u članku

63.2.1. Nacrta

42

organizaciji na razini Europske

unije, odnosno da nacionalne

strukovne organizacije ili

nadležna tijela najmanje jedne

trećine država članica zajednički

podnesu prijedlog Europskoj

komisiji o uvođenju, odnosno

uspostavljanju zajedničkog

okvira osposobljavanja za

pojedinu profesiju, ako su

ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1.

ovoga članka.

(3) Odluku o uspostavljanju

zajedničkog okvira

osposobljavanja za pojedinu

profesiju donosi Europska

komisija, ako su ispunjeni svi

uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Za potrebe pristupa i

obavljanja profesije, Republika

Hrvatska priznaje dokazima o

stručnim kvalifikacijama

stečenima unutar zajedničkog

okvira osposobljavanja, izdanih

od nadležnih tijela drugih država

članica, jednaku valjanost na

svojem području kao dokazima o

formalnoj osposobljenosti koje

sama izdaje.

(5) Republika Hrvatska

oslobođena je obveze uvođenja

zajedničkog okvira

Obrazloženje-Ovakvom

formulacijom ne jamči se

rezultat iz članka 15

Direktive. U konkretnom

članku Direktiva traži

odricanje od

kompenzacijskih mjera jer je

zajednički okvir

osposobljavanja, sam za sebe

jamstvo zbog stroge,

procedure, nadzora,visokih

standarda te snažnog

legitimiteta koji ima jer mora

se zadovoljiti uvjet pristanka

od najmanje 2/ 3 država

članica koje reguliraju

određenu profesiju) da bi bio

uopće prihvaćen na

europskoj razini. Spomenute

inicijative ovlaštenika mogu

dovesti do ugovornih odnosa

koje se sukladno

odgovarajućim propisima

osnivačkih ugovora (članak

154 i 155 Ugovora) mogu

provesti putem novih

Direktiva ili drugih akata

Europske unije stoga je ovaj

članak i radi toga nepotreban.

U Nacrtu Zakona Republika

Hrvatska je ugradila sve

kompenzacijske mjere iz

43

osposobljavanja na svojem

području te nije dužna

automatski priznati stručne

kvalifikacije stečene unutar

takvog zajedničkog okvira

osposobljavanja ako:

a) na području Republike

Hrvatske ne postoji obrazovna

ustanova ili ustanova koja bi

omogućila osposobljavanje za tu

profesiju,

b) bi uvođenje zajedničkog

okvira osposobljavanja

nepovoljno utjecalo na

organizaciju obrazovnog sustava

i sustava stručnog

osposobljavanja;

c) postoje znatne razlike između

zajedničkog okvira

osposobljavanja i

osposobljavanja koje se

zahtijeva na području Republike

Hrvatske, a takva razlika

predstavlja ozbiljan rizik za

javnu politiku, javnu sigurnost,

javno zdravlje, zaštitu okoliša ili

sigurnost krajnjeg korisnika

usluga.

članka 14 Direktive koje

jamče osiguranje kvalitete,

razinu standarda,zaštitu

zdravlja ,sigurnost i sl. pri

pružanju usluga. Pored

navedenog predviđena je i

dodatna sigurna procedura

kao jamstvo za odricanje od

kompenzacijskih mjera zbog

zajedničkog okvira i načela

osposobljavanja u članku

58.stavak 2 Direktive, kada je

moguće tražiti pomoć

Europske komisije ako se

smatra da se u bilo kojem

trenutku tijekom provođenja

zajedničkog okvira

osposobljavanja u realnom

životu može dogoditi

situacija-ugroze zdravlja

sigurnosti i sl., jer u

suprotnom pravo na

podnošenje inicijative na

europskoj razini u Hrvatskoj

bi postalo samo deklarativno

a ne stvarno i učinkovito

sredstvo za premoštenje

velikih razlika u obrazovnim

sustavima najmanje 2/3

zemalja članica koje

reguliraju određenu profesiju

te bi kao takvo bilo u

44

suprotnosti sa EQF

(europskim kvalifikacijskim

okvirom).

Članak 79.

(1) Centar za pomoć iz članka

78. ovoga Zakona vodi bazu

podataka koja sadržava:

a) popis reguliranih profesija u

Republici Hrvatskoj s naznakom

razine stručne kvalifikacije koja

se zahtijeva za obavljanje

regulirane profesije i nadležnim

tijelom za priznavanje inozemne

stručne kvalifikacije,

b) podatke o rješenjima u

postupku priznavanja,

c) podatke o pokrenutim

žalbenim postupcima i o

upravnim sporovima

pokrenutima protiv privremenog

rješenja o utvrđivanju dopunske

mjere ili rješenja o priznavanju

inozemnih stručnih kvalifikacija,

kao i o aktima Upravnog suda

Republike Hrvatske povodom

pokrenutih sporova,

d) popis osoba nadležnih tijela

zaduženih za davanje potrebnih

podataka te popunjavanje baze

podataka podacima iz djelokruga

nadležnog tijela,



2015

Radi jasnoće članka 79,

predlažemo da se sadržaj

članka izmjeni kako slijedi:

(1) Centar za pomoć iz

članka 78. ovoga Zakona

vodi bazu podataka koja

sadržava:

a) popis reguliranih profesija

u Republici Hrvatskoj i

nadležnih tijela za



b) popis kontakt podataka

osoba zaduženih za davanje

potrebnih podataka iz

djelokruga nadležnog tijela

c) popis reguliranog

obrazovanja i

osposobljavanja te

osposobljavanja s posebnom

strukturom iz članka 14.

stavka 1. podstavka c) točke

2. ovoga Zakona

d) popis nadležnih strukovnih

organizacija ili drugih

Djelomično

prihvaćeno

U stavku 1. točki a) moramo navesti naznaku

razine stručne kvalifikacije koja se zahtijeva u

Republici Hrvatskoj, ostalo je prihvaćeno.

45

e) popis reguliranog obrazovanja

i osposobljavanja te

osposobljavanja s posebnom

strukturom iz članka 14. stavka

1. podstavka c) točke 2. ovoga

Zakona,

f) popis nadležnih strukovnih

organizacija ili drugih nadležnih

tijela ili organizacija iz članka

19. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) U okviru popisa reguliranih

profesija iz stavka 1. podstavka

a) ovoga članka, posebno se

navode profesije koje mogu

imati posljedice za javno

zdravlje i sigurnost primatelja

usluga u skladu s člankom 11.

ovoga Zakona te profesije u

kojima kandidat nema pravo

izbora dopunske mjere u skladu

s člankom 20. stavkom 11.

ovoga Zakona.

(3) Baza podataka iz stavka 1.

ovoga članka vodi se u

elektroničkom obliku te detaljan

sadržaj baze podataka utvrđuje

centar za pomoć iz članka 78.

ovoga Zakona.

(4) Nadležna tijela dužna su

odrediti osobu čija zadaća je

davati potrebne informacije

centru za pomoć iz članka 78.

nadležnih tijela ili

organizacija iz članka 19.

stavka 3. ovoga Zakona

e) podatke o pokrenutim

postupcima priznavanja

inozemnih stručnih

kvalifikacija

f) podatke o pokrenutim

žalbenim postupcima i o

upravnim sporovima

pokrenutima protiv

privremenog rješenja o

utvrđivanju dopunske mjere

ili rješenja o priznavanju

inozemnih stručnih

kvalifikacija, kao i o aktima

Upravnog suda Republike

Hrvatske povodom

pokrenutih sporova

(2) U okviru popisa

reguliranih profesija iz stavka

1. podstavka a) ovoga članka,

posebno se navode profesije

koje mogu imati posljedice

za javno zdravlje i sigurnost

primatelja usluga u skladu s

člankom 11. ovoga Zakona te

profesije u kojima kandidat

nema pravo izbora dopunske

mjere u skladu s člankom 20.

stavkom 11. ovoga Zakona.

(3) Baza podataka iz stavka

46

ovoga Zakona te popunjavati

bazu podataka iz stavka 1.

podstavaka b) do f) ovoga

članka podacima iz djelokruga

nadležnog tijela, na način kako

će utvrditi centar za pomoć.

(5) Popis iz stavka 1. podstavka

a) ovoga članka je javan.

1. ovoga članka vodi se u

elektroničkom obliku te

detaljan sadržaj baze

podataka utvrđuje centar za

pomoć iz članka 78. ovoga

Zakona.

(4) Nadležna tijela dužna su

odrediti osobu čija zadaća je

davati potrebne informacije

centru za pomoć iz članka 78.

ovoga Zakona te popunjavati

bazu podataka iz stavka 1.

podstavaka b) do f) ovoga

članka podacima iz

djelokruga nadležnog tijela,

na način kako će utvrditi

centar za pomoć.

(5) Popisi iz stavka 1.

podstavka a), b), c) i d)

ovoga članka su javni.

Članak 81.

Centar za pomoć iz članka 78.

ovoga Zakona će u suradnji s

nadležnim tijelima izdati vodič o

općem sustavu priznavanja

stručnih kvalifikacija u

Republici Hrvatskoj, u pisanom i

elektroničkom obliku na

hrvatskom i engleskom jeziku.



2015

Predlaže se brisanje ovog

članka jer smatramo da vodič

nije potrebno donositi zbog

postojanje Baze reguliranih

profesija u Republici

Hrvatskoj

(http://reguliraneprofesije.azv

o.hr/hr) koja je dostupna u

Prihvaćeno Brisano iz Nacrta prijedloga zakona.

47

elektroničkom obliku na

hrvatskom i engleskom jeziku

te se podaci redovito

ažuriraju od dana pristupanja

Hrvatske Europskoj uniji, 01.

srpnja 2013. godine, a koju

vodi Centar za pomoć –


ured Agencije za znanost i

visoko obrazovanje.

Isto tako, sve informacije

vezane za priznavanje

inozemnih stručnih

kvalifikacije koje su dostupne

Centru za pomoć nalaze na

mrežnim stranicama Agencije

za znanost i visoko

obrazovanje –

http://www.azvo.hr/index.php

/hr/medun... – Regulirane

profesije.

Također, smatramo da, zbog

gotovo svakodnevnog

mijenjanja informacija (npr.

kontakata, pravilnika i sl.) o

sustavu priznavanja stručnih

kvalifikacija u Hrvatskoj,

vodič vrlo brzo nakon

izdavanja u pisanom obliku

ne bi zainteresiranim

osobama pružao ažurirane

informacija, odnosno pružao

48

bi zastarjele informacije koje

ne bi bile od pomoći

zainteresiranim osobama.

Članak 82.

(1) Nadležna tijela savjetuju

osobe koji dolaze u Republiku

Hrvatsku vezano uz priznavanje

njihovih stručnih kvalifikacija, te

pružaju informacije i o drugim

uvjetima koje osoba mora

ispunjavati za stjecanje prava na


profesije u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska komora


2015

Prijedlog izmjene članka 82.

stavka 1. na način da glasi:

(1) Nadležna tijela trebaju

osigurati na svojoj web

stranici informaciju - naputak

vezano uz postupak


kvalifikacija, odnosno o

uvjetima i načinu kako se

postupak priznavanja provodi

te uvjete koje osoba mora

ispunjavati za stjecanje prava

na obavljanje određene

regulirane profesije u

Republici Hrvatskoj. U

slučaju nejasnoće, nadležna

tijela trebaju biti dostupna za

pojašnjenje postupka

priznavanja, usmenim ili

pismenim putem.

Nije prihvaćeno Smatramo da nema potrebe mijenjati navedenu

odredbu jer pojam pružanja informacija

podrazumijeva objavu istih na internetskim

stranicama nadležnog tijela.

Članak 88.

(1) Na postupak priznavanja

stručnih kvalifikacija stečenih u



Ožujak 3, 2015


odredbu jer se pod detaljnijim pravilima

postupka podrazumijevaju i rokovi.

49

trećim zemljama na

odgovarajući način primjenjuju

se odredbe Glave III. ovoga

Zakona.

(2) Na priznavanje inozemnih


trećim zemljama ne primjenjuju

se odredbe Glave IV. ovoga

Zakona.

(3) Dodatni uvjeti za priznavanje


trećim zemljama te način

ispunjavanja tih uvjeta, kao i

detaljniji postupak priznavanja


stečenih u trećim zemljama

mogu se regulirati posebnim

zakonom ili pravilnikom iz

djelokruga nadležnih središnjih

tijela državne uprave, odnosno

općim aktima nadležnih tijela iz

članka 5. stavka 1. točke 14.

ovoga Zakona koje ista donose

na temelju zakonskog ovlaštenja.

Predlažemo da se zbog

usklađivanja s predloženim

izmjenama Nacrta zakona

članak 88 (3) izmijeni.

Predlažemo da izmijenjeni

stavak glasi:

(3) Dodatni uvjeti za


kvalifikacija stečenih u trećim

zemljama te način

ispunjavanja tih uvjeta,

detaljniji postupak


stručnih kvalifikacija stečenih

u trećim zemljama kao i

rokovi provedbe postupka,

mogu se regulirati posebnim

zakonom ili pravilnikom iz

djelokruga nadležnih

središnjih tijela državne

uprave, odnosno općim

aktima nadležnih tijela iz


ovoga Zakona koje ista

donose na temelju zakonskog

ovlaštenja.



Kako je u ovoj Glavi

utvrđeno da je nadležno tijelo

dužno zatražiti mišljenje

Nije prihvaćeno Smatramo da su rokovi propisani ovim

Zakonom, pa i u odnosu na treće zemlje,

dovoljni, a svakako skrećemo pozornost na

mogućnost produženja roka ako za to postoje

opravdani razlozi, u skladu s člankom 19.

stavkom 2. ovoga Zakona.

50

nadležne obrazovne ustanove

u Republici Hrvatskoj o

stečenom obrazovanju i

ishodima učenja kandidata te

provjeru akreditacije koju

smo predložili u članku 90.,

očekujemo da će biti

potrebno više vremena za

donošenje rješenja. Rok u

predloženom članku 19.

stavku 3. Glave III. u

slučajevima iz Glave IX

utvrditi u trajanju do 120

dana Predlažemo dodati iza

stavka 2. novi stavak koji

glasi U žalbenom postupku

kod ponovljenog rješavanja

zahtjeva sukladno rješenju

drugostupanjskog tijela rok za

donošenje rješenja može biti

do 60 dana od zaprimanja

rješenja drugostupanjskog

tijela. Pojašnjenje: kako je

postupak rješavanja zahtjeva

za priznavanje inozemne

stručne kvalifikacije stečene u

trećim zemljama zahtjevniji ,

tako se može očekivati da će i

u ponovljenom postupku

trebati više vremena za

donošenje rješenja od onog

predviđenog ZUP-om ( 30

51

dana). Dosadašnje iskustvo

nam to potvrđuje.



2015

Smatramo da se prvotno

nadležnim tijelima treba

omogućiti da vlastitim općim

aktima detaljnije urede

pojedina pitanja vezana za

dostavu potrebne

dokumentacije kako bi se

moglo pristupiti kvalitetnoj

usporedbi stručnih

kvalifikacija kandidata sa


kao uvjet traže propisi

Republike Hrvatske za


regulirane profesije, jer su

nadležna tijela najbolje

upoznata s dokumentacijom i

dokazima koji su im potrebni

da bi izvršila kvalitetnu

usporedbu.

Stoga predlažemo da članak

88. stavak 3. glasi:

"Dodatni uvjeti za



zemljama te način


odredbu jer pojam „odnosno“ podrazumijeva

„i/ili“.

52

ispunjavanja tih uvjeta,

detaljniji postupak


stručnih kvalifikacija stečenih

u trećim zemljama, mogu se

regulirati posebnim zakonom

ili pravilnikom iz djelokruga

nadležnih središnjih tijela

državne uprave, i/ili općim

aktima nadležnih tijela iz


ovoga Zakona koje ista

donose na temelju zakonskog

ovlaštenja."

Članak 90.

(1) U postupku priznavanja


zemljama, nadležno tijelo dužno

je zatražiti mišljenje nadležne

obrazovne ustanove u Republici

Hrvatskoj o stečenom

obrazovanju i ishodima učenja

kandidata, pri čemu će nadležna

obrazovna ustanova izvršiti

usporedbu programa

obrazovanja ustanove na kojoj je

kandidat stekao svoje obrazovne

kvalifikacije u trećoj zemlji i

programa obrazovanja koje se

pohađa za istu profesiju na istoj

razini obrazovanja u Republici



Ožujak 3, 2015


90. ispred točke (1) doda novi

stavak i predlažemo da taj

stavak glasi:


prije pristupanja postupku



zemljama zatražiti od

Agencije za znanost i visoko

obrazovanje republike

Hrvatske Ured ENIC/NARIC,

provjeru akreditacije

visokoškolske ustanove i

Nije prihvaćeno Mišljenja smo da je mogućnost traženja

mišljenja odnosno provjere akreditacije

propisana posebnim propisima iz područja

obrazovanja pa nema potrebe istu materiju

regulirati ovim zakonom.

53

Hrvatskoj.

(2) Pod nadležnim obrazovnim

ustanovama iz stavka 1. ovoga

članka smatraju se javna

sveučilišta sukladno propisima

koji uređuju visoko obrazovanje

u Republici Hrvatskoj, odnosno

odgovarajuće srednjoškolske

ustanove u Republici Hrvatskoj.

(3) Mišljenje nadležne

obrazovne ustanove o stečenom

obrazovanju i ishodima učenja

kandidata nije obvezujuće za

nadležno tijelo u postupku

priznavanja inozemnih stručnih

kvalifikacija.

(4) Ako se prilikom usporedbe

programa obrazovanja iz stavka

1. ovoga članka utvrdi bitno

različit sadržaj prema članku 20.

stavku 4. ovoga Zakona,

kandidat ima pravo izbora

dopunske mjere iz članka 20.

stavka 2. ovoga Zakona, osim u

slučajevima iz članka 20.

stavaka 11. i 12. ovoga Zakona.

(5) Navedena mogućnost izbora

dopunske mjere iz stavka 4.

ovoga članka moguća je samo

prilikom prvog odabira

dopunske mjere.

(6) U slučaju da je kandidat

programa čije se priznavanje

traži.

Predlažemo da sadašnji stavci

(1), (2), (3), (4), (5) i (6)

postanu stavci (2), (3), (4),

(5), (6) i (7).



Predlažemo dodati novi

stavak kojim bi se uvela

obveza provjere akreditacije

visokoškolske ustanove i

programa čije se priznavanje

traži, a koju je nadležno tijelo

dužno zatražiti od Agencije

za znanost i visoko

obrazovanje Republike

Hrvatske Ured ENIC/NARIC

Nije prihvaćeno Mišljenja smo da je mogućnost traženja

mišljenja odnosno provjere akreditacije

propisana posebnim propisima iz područja

obrazovanja pa nema potrebe istu materiju

regulirati ovim zakonom.



on Ožujak 6, 2015

Predlažemo odredbe članka

90. urediti na način kako je to

propisao u članku 20. (opći

sustav priznavanja).

Predlažemo brisati stavak 1.,

2. i 3. te ih urediti na način

kako je to propisao člankom

20. stavak 2-9.

Predlažemo stavak 5. i 6.

Nije prihvaćeno Stav nadležnih tijela u provedbi ovoga Zakona je

da je potrebno provesti usporedbu obrazovnih

programa stečenih u trećim zemljama na način

da to čine obrazovne ustanove jer su one jedine

kompetentne i mjerodavne izvršiti dubinsku

usporedbu obrazovnih programa, posebice onih

iz trećih zemalja.

54

odabrao provjeru

osposobljenosti te ne položi ispit

provjere osposobljenosti u

zadanom roku, sljedeća

dopunska mjera koja mu se

može odrediti jest razdoblje

prilagodbe u profesiji u trajanju

koje može biti i duže od trajanja

mjere iz članka 20. stavka 2.

podstavka b) ovoga Zakona, ali

najviše do pet godina od

izdavanja privremenog rješenja.

urediti kako je to propisano

člankom 20. stavak 10-15 uz

predloženi novi stavak 5.,

izmijenjeni stavak 10. i novi

članak 11.

Mišljenja smo kako je

potrebno usporedbu

dokumentacije prepustiti

nadležnom tijelu jer

uključivanjem nadležnih

ustanova, kako je to

predloženo ovim člankom,

dovodi se u pitanje

odgovornost u slučaju žalbe

kandidata na privremeno

rješenje, kojeg je sastavni dio

i mišljenje nadležne

obrazovne ustanove o

stečenom obrazovanju i

ishodima učenja kandidata.

Članak 92.

Postupci priznavanja inozemnih

stručnih kvalifikacija započeti na

temelju Zakona o reguliranim

profesijama i priznavanju


(„Narodne novine“, broj 124/09,

45/11 i 74/14) završit će se

prema odredbama Zakona na

temelju kojeg su započeti.



on Ožujak 6, 2015

Predlažemo novi članak 92.

koji glasi: Postupci

priznavanja inozemne stručne

kvalifikacije započeti na

temelju Zakona o reguliranim

profesijama i priznavanju

inozemnih stručnih

kvalifikacija )"Narodne

Nije prihvaćeno Sukladno načelima i odredbama Zakona o općem

upravnom postupku, postupci pokrenuti po

važećem zakonu trebaju se provesti po zakonu

na temelju kojeg su i započeti.

55

novine", broj 124/09, 45/11 i

74/14) u kojima je donijeto

privremeno rješenje, završit

će se prema odredbama

Zakona na temelju kojeg su

započeti. Ostali postupci

nastavit će se prema

odredbama ovog Zakona.

Članak 95.

(1) Pravilnici o priznavanju


doneseni na temelju Zakona o

reguliranim profesijama i

priznavanju inozemnih stručnih

kvalifikacija („Narodne novine“,

broj 124/09, 45/11 i 74/14)

ostaju na snazi do donošenja

novih sukladno odredbama

ovoga Zakona.

(2) Čelnici nadležnih središnjih

tijela državne uprave donijet će

pravilnike iz članka 17. stavka 3.

ovoga Zakona u roku od 3

mjeseca od dana stupanja na

snagu ovoga Zakona.



Ožujak 3, 2015

Predlažemo promjenu članka

95. (2) Nacrta zakona radi

usklađivanja s tekstom

Zakona te predlažemo

dodavanje točke 2a

Predlažemo da izmijenjeni

članak i dodana točka u

članku glase:

(2) Čelnici nadležnih

središnjih tijela državne

uprave donijet će pravilnike

iz članka 17. stavka 3. ovoga

Zakona u roku od 90 dana od

dana stupanja na snagu ovoga

Zakona.

(2a) Čelnici nadležnih tijela

donijet će posebne propise iz

članka 17. (2a) u roku od 90

dana od dana stupanja na

snagu ovoga Zakona.

Nije prihvaćeno Sukladno načelima i odredbama Zakona o općem

upravnom postupku, postupci pokrenuti po

važećem zakonu trebaju se provesti po zakonu

na temelju kojeg su i započeti.

56



Predlažemo da se

jedinstvenom odredbom

utvrde rokovi za donošenje

akata koji proizlaze iz ovoga

Zakona.

Nije prihvaćeno Predloženo nije moguće prihvatiti zbog

nomotehničkih pravila.

Komentari na cijeli dokument Marko Mihajlović, 5. 03.

2015

Postovani, pre ulaska

Hrvatske u EU odradio sam

pripravnicki staz po resenju

Ministarstva zdravlja koji mi

je priznat,dok sam ulaskom

Hrvatske u EU polozio

strucni ispit za doktora

dentalne medicine u

Ministarstvu zdravlja ZG koji

mi je takodje priznat,sada

cekam cak vise od godinu

dana na Licencu iz Komore

dentalne medicine ZG,dok u

statutu takodje jasno pise

posle strucnoga ispita izdaje

se Licenca.Komora je

tzv.obecala izdati mi Licencu

jer sada posle godinu dana

kazu moj slucaj je cist,ali

ceka se potvrda od

Ministarstva zdravlja koje

cekam i nadam da oni sada

Svrha javne rasprave nije rješavanje konkretnih

slučajeva nego davanje prijedloga i primjedbi na

predloženi Nacrt prijedloga zakona.

Postupci pokrenuti po važećem zakonu trebaju se

provesti po zakonu na temelju kojeg su i

započeti.

57

nece raditi ono sto je Komora

radila preko godinu dana.Da

ne zaboravim da sam rodjen u

Zagrebu i imam domovnicu,

znaci ispostovao sam sve

norme i zakone, nemoguce je

da sada resenja od

Ministarstva zdravlja su

nevazeca i da se proces i dalje

mora komplikovati i cekati.

Moj predlog je da ljudi koji

su usli u procese

nostrifikacije zavrse po

starome programu znaci prije

ulaska u EU jer ne moze se

tjerati te ljude koji su dosli

pred kraj ili na kraj na

ponavljanje citavoga

procesa,to je igranje

ljudima,ljudi ne shvataju da

za takve stvari trebaju

godine,da bi ih sad opet neko

vracao na pocetak, nema vece

kazne od uzimanja godina

mladome obrazovanome

coveku,dok ljudi koji su

poceli proces nostrifikacije

posle ulaska Hrvatske u EU

normalno je da idu po

direktivi 2005-36,i to ne

sporim.

58

Komentari na cijeli dokument Elma Bijedić, 5. 03, 2015

Državljanin sam Republike

Hrvatske, prije ulaska u EU,

točnije 2012 god., mi je

priznata diploma dr. med.

dent. i te iste godine sam

počela obavljati pripravnički

staž, plaćen od strane HZZO-

a, kada sam trebala polagati

stručni ispit iz Ministarstva

zdravlja su me uputili u

Komoru dentalne medicine na

ponovno priznavanje. Moj

prijedlog je da bi se sve

diplome priznate prije ulaska

u EU trebale izuzeti od

ponovnog priznavanja i da bi

se zakon trebao primjenjivati

na one koji su zatražili

priznavanje nakon

01.07.2013. Znači sve

diplome stečene izvan

Europskog gospodarskog

prostora, koje su već priznate

od strane tada nadležnih

institucija , ne podliježu

obvezi priznavanja inozemnih

stručnih kvalifikacija po

odredbama Zakona o

reguliranim profesijama.

Znam da nisam jedina i da

nas ima mnogo. Jer kako je




59

moguće da je u pravnoj

državi priznata diploma,

plaćen staž i odjednom s

ulaskom u EU mi nismo

stručni a što je s pacijentima

koje smo mi "nestručni"

liječili sve to vrijeme

pripravničkog staža ko i kako

će to njima objasniti jer po

ovome ispada da su ih liječili

ljudi bez diplome. Hvala.

Komentari na cijeli dokument Mirjana 8. 03, 2015

Ne slažem se s prijedlozima

Elma Bijedić i Marko

Mihajlović.

Do ulaska Hrvatske u EU

primjenjivao se zakon o

priznavanju obrazovnih

kvalifikacija a na temelju

kojeg se samo potvrđivala

diploma da je izdana od

institucije u trećoj zemlji, a

koja je institucija legalno

priznata u istoj zemlji da

obrazuje odgovarajuće

zanimanje za potrebe dotične

treće države. Znači istom

nostrifikacijom se nije ulazilo

u meritum usporedbe

programa. Ulaskom Hrvatske

u EU, Hrvatska se obvezala

poštivati pravila iz Direktive




60

2005-36/EC i svako

priznavanje koje je započeto

prije 1. 07. 2013 treba završiti

s novim propisima. Istina,

priznavanje po novim

propisima ne bi trebalo

izlaziti iz zakonskih termina

rješavanja istoga.

Marko Mihajlović,

8.03.2015

Postovana Mirjana, ni ja se ne

slazem sa vasim predlogom i

to pre svega iz ljudskih

razloga,kada bi trebalo biti

tako kako vi predlazete to bi

znacilo,da moj pripravnicki

od godinu dana za vas nista

ne znaci,da moje polaganje

strucnog ispita koji nije bio

nimalo lak nista ne

znaci,tj.znanje koje treba da

bude pokretac svega nista ne

znaci,tj.za vas resenja

Ministarstva zdravlja vama

nista ne znace,znaci drzava je

izdavala po tome nelegalna

resenja,cjena uplate za strucni

ispit koja je veca nego u

Nemackoj isto tako vama

nista ne znace,da vam vreme i

stres koji traje vec 3 godine

vama nista ne znace,a ono sto




61

je vama najvaznije jeste da se

covek koji je dao i dusu i

znanje i novac i srce vama

nista ne znace,osim da ga se

vrati na pocetak i da mu se

uzme sva preostala

ljudskost.Dali ste stvarno

tako sigurno da bi Evropska

komisija gledala na ovaj

slucaj samo ocima direktive

2005\36,da su se postovali

tako svi zakoni,ja bih i uz

dopunske mjere zavrsio

dosad,ima zakona koji se krse

npr kada se polozi strucni

ispit zavrsava sva prica jer se

u EU smije polagati samo 1x

i tako dalje. Iskreno razocaran

sam ovakvim razmisljanjem i

predlaganjem,i dalje stojim

iza toga da za kandidate posle

1.07.2015 nostrifikacija treba

da ide direktivom 2005\36,a

da se ljudi koji su krenuli

prije ovoga datuma vec

jednom pozitivno rese da

mogu ici raditi i graditi

obitelj.PS.S obzirom da ste

zena ja cu vam cestitati 8

mart i pozeleti sve najbolje.

Hvala

javna rasprava o nacrtu prijedloga zakona o reguliranim ... · pdf file1 republika hrvatska...

Documents