javne financije ii. kolokvij

7/25/2019 Javne Financije II. Kolokvij

1/41

JAVNE FINANCIJE2. KOLOKVIJ

Ivana Nogolica 17383/11


2/41

1. Viestruko oporezivanje

Budui da se svaki porezni sustav sastoji od vie razliitih poreznih oblika mogue je da istiporezni obveznik u istom poreznom razdoblju plaa dva ili vie poreza. Viestrukooporezivanje se javlja u 3 oblika:

1. nadoporezivanje,. kumuliranje poreza,3. dvostruko oporezivanje.

Nadoporezivanje! ova vrsta oporezivanja postoji onda kada jedan porezni obveznik plaavie istovrsnih poreza politiko"teritorijalnim jedini#ama $u %edera#ijama& ili administrativno"teritorijalnim jedini#ama $u unitarnim jedini#ama& razliitog ranga. 'dnosno, kada se plaaistovrsni porez i irim i u(im teritorijalnim jedini#ama.)rimjer: porez na dohodak, gdje se porez na dohodak plaa i #entralnim i u(im tijelima vlasti$(upanijama i opinama&, te se tu govori o nadoporezivanju. *ao oblik nadoporezivanja

javljaju se i prirezi.+lementi nadoporezivanja su:

jedan porezni obveznik, vie istovrsnih poreza i vie poreznih vjerovnika razliitog ranga.

Ku!u"iranje poreza postoji kad jedan porezni obveznik na isti porezni izvor plaa vieraznovrsnih poreza. *ao primjer mo(emo navesti slijedee: iz plae e porezni obveznik

platiti porez na dohodak $kao izravni porez&, ali i porez na promet $kao neizravni porez& kadsvojim dohotkom plaa robu i usluge optereene porezom na promet, #arinu i slino, a sve tosasvim razumljivo iz svog dohotka koji je, u pravilu, osim u izvanrednim situa#ijama, i jedini

porezni izvor.+lementi kumuliranja poreza su:

jedan porezni obveznik, jedan porezni izvor i vie raznovrsnih poreza.

#vostruko oporezivanje nastaje kada se na isto oporezivo dobro vie puta plati porez, amo(e biti pravno ili ekonomsko. vostruko oporezivanje je pravno ako je ista osobaoporezovana dva puta za isti dohodak u najmanje dvije dr(ave $ili dva entiteta iste dr(ave&.+konomsko dvostruko oporezivanje nastaje kad je propisano da poduzee treba platiti porez

na svoju dobit, a i njegovi dioniari dodatno trebaju platiti porez na dividendu isplaenu iz teoporezovane dobiti.*arakteristike dvostrukog oporezivanja:

jedan porezni obveznik, jedan porezni izvor, prisutan je istovrsni porez, istovremeno oporezivanje i postoje dva porezna vjerovnika istog ranga.

)rimjer:)oduzee mo(e zadr(ati dobit za sebe ili je mo(e isplatiti dioniarima u obliku dividendi.

-splaene se dividende ne mogu odbiti od dohotka poduzea i stoga podlije(u oporezivanjuporezom na dohodak poduzea. -stodobno dioniari koji primaju dividende moraju te


3/41

dividende tretirati kao dohodak i moraju platiti porez na dohodak pojedin#a u iznosu kojiovisi o njihovoj graninoj poreznoj stopi. ada su takva plaanja dvostruko oporezovana !

jedanput na razini poduzea, a zatim ponovo kada su raspodijeljena dioniarima.

*lasi%ika#ije dvostrukog oporezivanja:

" s obzirom na mjesto nastanka: me/unarodno i unutranje.

" s obzirom na odnose me/u poreznim vlastima ijim djelovanjem nastaje: vodoravno, okomito i dijagonalno.

" nadalje dvostruko se oporezivanje mo(e klasi%i#irati prema: rangu poreznih vjerovnika ! organi dviju u(ih teritorijalnih jedini#a istog ranga uvode

obvezu plaanja nekog poreza i ve(u je uz osobu istog poreznog du(nika $obveznika& i

isti porezni objekt. me/udr(avnom %iskalnom suverenitetu ! ako je dvostruko oporezivanje nastalo uokviru %iskalnog suvereniteta jedne zemlje, govorimo o internom $unutarnjem,na#ionalnom& dvostrukom oporezivanju. r(ava ga posti(e re%ormom svog poreznogzakonodavstva, odnosno, donoenjem propisa koji e onemoguiti njegovu pojavu.

0jere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja1. za sluaj da se u dr(avi " izvozni#i primjenjuje oporezivanje u %azi maloprodaje,

izvozna dobra nee biti oporezovana, budui da se maloprodaja u pravilu ne javlja kaosubjekt vanjskotrgovake razmjene, a subjekti u prometu izvoznih dobara nisu porezniobvezni#i i ne plaaju porez i

. za sluaj da se u dr(avi " izvozni#i oporezivanje prometa obavlja sve%aznim netoporezom na promet te u sluaju primjene )V"a izvoz se oporezuje primjenom nultestope, to je jednako poreznom oslobo/enju.

0etode dvostrukog oporezivanja: metoda izuzimanja, metoda uraunavanja, metoda paualiranja i metoda odbitka.

Metoda izuzimanja! dr(ava se odrie oporezivanja dohotka i imovine u opsegu koji su ti

porezni objekti ostvareni u dr(avi u kojoj su nastali, i koja ih je u tom opsegu i oporezovala.'va metoda mo(e se pojaviti u dvije varijante, i to:" metoda punog izuzimanja i" metoda izuzimanja uz pridr(aj progresije.0etoda punog izuzimanja sastoji se u tome da dr(ava prihode, odnosno dijelove imovine kojisu ostvareni u dr(avi izvora ne ukljuuje u svoju poreznu osnovi#u, niti su ti porezni objektirelevantni utvr/ivanju visine porezne stope.0etoda izuzimanja s pravom pridr(aja progresije sastoji se u tome da se prihodi odnosnodijelovi imovine ostvareni u inozemstvu izuzmu iz porezne osnovi#e, ali se tako izuzetiuzimaju u obzir pri utvr/ivanju domae porezne stope.

Metoda uraunavanja" sastoji se u sljedeem: dr(ava koja oporezivanje temelji na svjetskomdohotku ne odrie se od ukljuivanja prihoda odnosno dijelova imovine koji su ostvareni u

3


4/41

inozemstvu gdje i podlije(u ogranienoj poreznoj obvezi u porezne osnovi#e onih poreza kojeona ubire. 0etoda se javlja u dvije varijante:" metoda izravnog uraunavanja i" neizravno uraunavanje.0etoda izravnog uraunavanja se rabi kada se (eli izbjei samo pravno dvostruko

oporezivanje. 'vdje se uraunavaju samo oni porezi koje je porezni obveznik sam moraoplatiti u inozemstvu temeljem njegove tamonje ograniene porezne obveze.0etoda neizravnog uraunavanja koristi se ako se (eli izbjei ili ograniiti ne samo pravnonego i ekonomsko dvostruko oporezivanje. 'vdje se moraju uraunati i svi oni u inozemstvu

plaeni porezi koje tamo plaaju samostalne jedini#e poduzea.

Metoda paualiranja pri ovoj metodi postojee oporezivanje, obavljeno u inozemstvu,uzima u obzir putem paualnog sni(enja tuzemne porezne tari%e odnosno iznose poreza.r(ava koja oporezuje temeljem neograniene porezne obveze na svoje porezne osnovi#e ukoje su u #ijelosti ukljueni inozemni porezni objekti, primjenjuje paualnu $ni(u& poreznustopu, ili smanjuje iznos poreza koji na te objekte otpada.

Metoda odbitaka pri primjeni ove metode inozemni se porezi ne uraunavaju u tuzemniporezni dug, ali je mogue inozemne poreze odbiti od tuzemne porezne osnovi#e. 'va metodadolazi u dvije varijante, a to su:" puni odbitak ! oznaava da se inozemni porez u #ijelosti odbija od ukupne porezne

obveze %iskalnog rezidenta te" obini odbitak ! njegovom se primjenom od poreza koji bi u tuzemstvu %iskalni rezident

trebao platiti na dohodak $dobit& oporezovanog u inozemstvu, odbija porez plaen uinozemstvu na inozemni dohodak $dobit&, ali najvie do iznosa tuzemnog poreza nainozemni dohodak $dobit&.

2. $orezna na%e"a

2agner istie naela ! pravila, kojih se treba pridr(avati u oporezivanju, odnosno vo/enjuporeske politike, svrstavajui ih u 4 grupe, a to su:5 %inan#ijsko"politiko naelo s zahtjevima za:

izdanou $dovoljnosti& poreza i elastinou poreza

5 ekonomsko"politiko naela s zahtjevom za: pravilnim izborom poreskog izvora i

pravilnim izborom vrste poreza5 so#ijalno" politiko naelo $pravinost& s zahtjevima za: sveobuhvatnou i ravnomjernou

5 administrativno"tehnikim naelom sa zahtjevima za: odre/enou poreza ugodnou plaanja poreske obveze i je%tinoom ubiranja poreza.

Finan&ijskopo"iti%ko na%e"o u oporezivanju ima dva zahtjeva, a to su da porezni sistem,

odnosno porezi budu izdani i elastini. 6ahtjev za izdanou dostatnou poreza jeosnovno naelo pa 7dol%u 2agneru, a sastoji se u zahtjevu da porezni sustav u #jelini bude

4


5/41

tako izgra/en i primijenjen da zajedno s drugim %iskalnim i ne%iskalnim prihodima osiguravadovoljno %inan#ijskih sredstava za pokrie rashoda. anas se u %inan#ijsko"pravnoj praksi uizuzetno izdane poreze ubrajaju )V, porez na promet i #arine.rugi zahtjev u okviru %inan#ijsko"politikog naela je pod naelo ! zahtjev elastinosti, pokojem se tra(i da porezi budu tako ustrojeni da se po svojim %iskalnim e%ektima prilago/avaju

kretanjima javnih rashoda. 8 nazonosti djelovanja zakona porasta javnih rashoda, navedenizahtjev se svodi na prilagodljivost poreza dinami#i rasta javnih rashoda. 7ko porezni sustav u#jelini to omoguuje, onda se udovoljava zahtjevu elastinosti. 9a ovog gledita najbolji suoni porezi koji se relativno lako prilago/avaju potrebama namirenja sredstava, npr., samo

promjenom poreske stope.)ored %inan#ijske elastinosti ! prilagodljivosti poreza dinami#i rasta javnih rashoda ! postojii ekonomska elastinost. o je prilagodljivost poreza konjunkturnim kretanjima u privredi. 8ekonomski elastine poreze spadaju npr. porezi na dohodak i porezi na prihode.

Ekono!skopo"iti%ko na%e"o ' pri vo/enju porezne politike pred %inan#ijere se postavljamnotvo zahtjeva iz ekonomskog domena, a kao najznaajniji se navode slijedei:

da se pri izboru poreznog obveznika, u pravilu, treba odabrati samo one izvore koji seekonomski obnavljaju, a to su dohodak i prihod,

da se izbor vrste poreza mora uskladiti s #iljevima oporezivanja odnosno #iljevimaekonomske politike,

da porezi ne smiju djelovati negativno na privrednu aktivnost, nego naprotiv trebajustimulirati produktivnost rada i proizvodnju, ra#ionalnost i ekonominost u

poslovanju, akumula#iju i tednju, #ijene i razmjenu i ukratko sve segmente pro#esadrutvene reproduk#ije i

da bi porezi ispunili sve navedene zahtjeve u domenu ekonomike treba da budustabilni, tj. da se bez nu(nih potreba ne mijenjaju. este i nagle promjene poreznih

oblika izazivaju i este poremeaje u zemlji sa negativnim posljedi#ama na skoro svesegmente drutvene reproduk#ije

(o&ija"nopo"iti%ko na%e"o! osnovni zahtjev ovog naela je da porezi budu pravedni. o jepovijesna kategorija, ije se znaenje, ovisno od mjesta i vremena mijenjalo. ;ekada je bilopravedno da poreze plaaju samo potlaene klase ! rob i kmet, a privilegirani su bili plemstvoi sveenstvo. 'porezivanje e, po 2agneru biti pravedno ako zadovolji zahtjevu oposti$sveobuhvatnosti& porezne obveze i ravnomjernosti u odmjeravanju poreznih tereta.6ahtjev oposti sveobuhvatnostiporezne obveze inzistira na obvezi svake osobe ! svakoggra/anina da plaa poreze, tako da nitko ne mo(e biti oslobo/en od te obveze. akle, sviljudi, svi gra/ani date zemlje, bez obzira na vjerske, klasne, rasne, staleke i druge razlike, bez

obzira na razliita politika uvjerenja, brano stanje, spol i dr. du(ni su plaati poreze.'dstupanje od ovog zahtijeva dozvoljava se samo izuzetno i to:

u me/unarodnim politikim odnosima, u humanitarno i kulturno"prosvjetnim rela#ijama ! za neke naune, so#ijalne i

dobrotvorne %onda#ije, iz ekonomsko politikih razloga, kao to je npr. potrebe za %avoriziranje nekih

gospodarskih djelatnosti, u uvjetima egzisten#ijalnog minimuma, kad dohodak pojedinih osoba ! poreznih

obveznika po lanu obitelji ne dose(e unaprijed od porezne vlasti odre/eni iznos,iznos koji je neophodan za odr(avanje minimuma egzisten#ije ! (ivljenja.

rugi zahtjev u okviru so#ijalno"politikog naela je zahtjev za ravnomjernou uoporezivanju. )orez je ravnomjerno razdijeljen na porezne obveznike ako imuniji plaaju


6/41

vei porez, a siromaniji manji, s tim da porastu prihoda odgovara i porast poreznih stopa !progresija.Ad!inistrativnote)ni%ko na%e"o zahtijeva da se pri utvr/ivanju i naplati poreza vodi raunao odre/enosti poreza, o ugodnosti plaanja i je%tinoi ubiranja poreznog duga. Naeloodreenosti podrazumijeva da porezni obveznik mora unaprijed znati na to e se plaati

porez, po kojim kriterijima i mjerilima e se utvr/ivati visina porezne obveze, kao i kada eplatiti utvr/eni porezni dug.)odnaelo ugodnosti plaanja porezatra(i da se porezna obveza izmiruje ! plaa u vrijeme ina nain koji je za poreznog obveznika najlaki ! najugodniji, a to e biti ono vrijeme kadaobveznik ostvaruje prihode i dohodak, tj. kada je pri nov#u. ako e za proizvo/aanajugodnije biti platiti porez u trenutku naplate realiziranih proizvoda, a to e npr. za

proizvo/aa peni#e biti u lipnju, za vinogradare i proizvo/ae duhana u listopadu, itd..Naelo jeftinoe ! ekonominosti zahtijeva da ubiranje poreza treba biti to je%tinije. =to jeubiranje poreza je%tinije to je iznos poreza vei, to e dr(avi biti potrebno manje sredstava, aslijedom tog i manje poreznih obveznika.

*. Ci"jevi oporezivanja

Fiska"ni &i"jevi oporezivanja! %iskalni #ilj uvo/enja i plaanja poreza bio je dugo, povijesnogledano, i jedini #ilj ! svrha oporezivanja. o tada je, a naroito u vrijeme liberalnogkapitalizma i politike >laissez"%aire"a>, prevladavalo miljenje o >neutralnosti>, neutralnojulozi poreza. )orezi su nu(no zlo, smatrao je . ?i#ardo, te se ne mogu izbjei, ali se mogusvesti na najmanju mjeru. ;ajbolji porez ! po @. B. 9aA"u je onaj koji je najni(i, a najbolje%inan#ije su one koje su najtedljivije. @edini #ilj i svrha poreza je namirenje sredstava za%inan#iranje nu(nih dr(avnih rashoda vezanih za osiguranje reda i mira u zemlji, tako dagra/ani u uvjetima slobodne konkuren#ije mogu nesmetano obavljati gospodarsku aktivnost.

Ne+iska"ni&i"jevi oporezivanja! ne%iskalni se #iljevi javljaju sa razvojem ekonomske teorijei jaanjem stavova da je kroz poreznu politiku mogue utje#ati na ostvarenje razliitihekonomskih i drutvenih #iljeva. ;e%iskalni #iljevi dobivaju na znaenju od 4"ih godina CC.stoljea. ;e%iskalni #iljevi su:

ekonomski #iljevi, so#ijalni #iljevi, politiki #iljevi, demogra%ski #iljevi i ostali #iljevi oporezivanja.

5Ekonomski ciljevi oporezivanja! putem poreza kao instrumenta ekonomske politike mo(ese izravno ili pak neizravno utje#ati na (eljeni gospodarski razvoj, na %ormiranje akumula#ijeu gospodarstvu, na zatiti domae industrije, i sl.. ukoliko se (eli ubrzati razvoj nekegospodarske grane onda se ona bla(e oporezuje tako da joj ostatak dohotka bude vei, to eomoguiti vee izdvajanje za investi#ije i osobne dohotke, a slijedom tog i veu stopu rasta tegospodarske grane.

8koliko neka proizvodnja i djelatnost sa drutvene toke gledita nije po(eljna, npr.proizvodnja umjetnih alkoholnih pia, onda se njen razvoj mo(e putem pojaanogoporezivanja destimulirati, a nasuprot tom stimulirati putem bla(eg oporezivanja ili

neoporezivanja proizvodnja bezalkoholnih pia, uvoznih sirovina, repromaterijala, opremeitd..

D


7/41

7ko se neke grane, neka poduzea nalaze u nepovoljnom drutveno"ekonomskom polo(ajuuslijed toga to im re#imo #ijene odre/uju dr(avni organi, te tako ostvaruju nedovoljnuakumula#iju, mo(e im se u #ilju ujednaavanja uvjeta privre/ivanja odobriti osloba/anje

plaanja nekih poreza ili bla(e oporezivanje, te na taj nain korigiraju e%ekti politike #ijena.

-nterven#ija dr(ave putem poreza. )rimjer " ukoliko je potra(nja vea od ponude, stanje jein%la#ije, dr(avni organi vode restriktivnu poreznu politiku, tj. poveavaju porezna davanja naprihode i potronju pravnih i %izikih osoba, uslijed ega dolazi do preraspodjele dohotka ukorist dr(ave, tj. do porasta dr(avnih prihoda.

Era%: ?estriktivna porezna politika

Osobnapotronja

C'

E

C' n C

E' C

45F GNP

8koliko se pak gospodarstvo nalazi u stanju de%la#ije, stanju gdje je ponuda via od potra(nje,u uvjetima nezaposlenosti proizvodnih imbenika i sl., primjenjivat e se ekspanzivna porezna

politika, tj. sni(avat e se porezi ili e se ak pojedini proizvodi potpuno osloboditioporezivanja, to e se pozitivno odraziti na poveanju plate(no sposobne tra(nje, odnosnouspostavljanju ravnote(e na ni(em nivou.

Era%: +kspanzivna porezna politika

'sobnapotronja

C

E C' C n

C' E'

45F GNP

G


8/41

5Socijalni ciljevi oporezivanja njihova uloga kao instrumenta so#ijalne politike ogleda seu tome to e uvo/enje ili ukidanje poreza djelovati na %ormiranje, odnosno ispravljanjeodnosa u materijalnom polo(aju me/u stanovni#ima. ako e se, npr. porezne olaki#e davatiupravo iz so#ijalnih razloga onom dijelu stanovnitva koje zbog niskih dohodaka ne bi moglo

snositi porezni teret, a da plaanje poreza istovremeno ne ugrozi njihovu egzisten#iju, kao iegzisten#iju lanova obitelji koje porezni obveznik izdr(ava. 7ko se (ele smanjiti so#ijalnerazlike nastale kao rezultat velikih razlika u imovinskom stanju me/u gra/anima, opet seuspjeno mogu primijeniti porezi, tako to bi se uveo ili poveao porez za one kategorijegra/ana iji su doho#i preli zakonom utvr/eni limit.

5 Politiki ciljevi oporezivanja na me/unarodnom planu se esto pojavljuju tzv.prohibitivne #arine, kojima se onemoguava ili osjetno ote(ava uvoz iz zemalja koje suneprijateljski ili nekorektno ponaaju prema zemlji uvozniku. )olitiki #ilj oporezivanja

prisutan je i onda kada dr(ava (eli ostvariti domina#iju drutvenog (ivota, pa tako mo(euvo/enjem dodatnih poreza ili poreznih dad(bina privatnom sektoru, nastojati da podini

privatni sektor dr(avom.

5Demograski ciljevi oporezivanja demogra%ska politika neke zemlje esto koristi poreze.8 zemljama sa malim brojem stanovnitva poznati su i esti sluajevi uvo/enja poreza nane(enje, zatim razni porezni poti#aji i olaki#e za sklapanje brakova s #iljem poveanjanataliteta, npr. u Hran#uskoj, ;jemakoj i 7ustriji i dr.. ;asuprot tim, u -ndiji, Bangladeu,-ndoneziji i drugim zemljama sa velikim brojem stanovnitva se putem poreza obuzdava

popula#ijska ekspanzija.

5 !stali ciljevi oporezivanja"Pedagoki ciljevi utjee se na navike stanovnitva, njima se stvaraju odre/ena pravilaponaanja. ' njima ovisi i porezni moral ! svjesnost osobe da uredno podmiruje svojeporezne obveze.koloki ciljevi nastoji se utje#ati na smanjenje i ogranienje potronje energije iz potronihizvora, te time i na smanjenje zaga/enja okolia koritenjem takvih izvora. *orist odekolokih poreza mo(e biti dvostruka: zatita okolia i djelomino smanjenje poreznogoptereenja drugih poreza. 6ato bi svaka dr(ava trebala poti#ati uvo/enje i primjenu takvih

poreza kao i drugih instrumenata politike zatite okolia najvie zbog va(nost ouvanjaovjekove zdrave okoline, koja je neophodna za njegov (ivot.

,. Oporezivanje proizvoda sa staja"ita par&ija"ne ravnote-e ' spe&i+i%niporez

9pe#i%ini porez je porez koji je uveden na jedini#u proizvoda primjer goriva, #igarete,(estoka alkoholna pia i sl., dok je porez od vrijednosti, porez izra(en u pro#entu od #ijene.

I


9/41

Era%: ?eagiranje na spe#i%ini porez

cijena D S'

S D' G F n

B H A S'

K L

S D

D'

E C !o"i#ina

*ada se uvede porez po jedini#i proizvoda u visini n tada taj porez ulazi u takozvani klinizme/u tr(inih #ijena koje dobivaju prodavai i neto #ijene koju zadr(avaju. )rodava jezainteresiran za neto #ijenu, to znai da mora zaraunati viu tr(inu #ijenu da bi pokriotrokove. *rivulja s kojom se susreu kup#i pomie se iz polo(aja 99 u novi polo(aj 9J9J zaveliinu poreza n. Vidimo da kup#i kupuju manje, koliina nam sada pada sa 'K na '+ doktr(ina #ijena raste na 'H. ;eto #ijena za prodavaa pada za '*. 'vdje je proizvod

proizveden u uvjetima rastuih trokova to znai da neto #ijena pada sa smanjivanjem

koliine. -sto tako vidimo da tr(ina #ijena raste za postotak manji od poreza. )ri novojkoliini proizvodnje od '+ tr(ina #ijena raste za BH dok je porez po jedini#i proizvoda *H.7ko se uvede porez na strani kup#a dio kupevih plaanja u tom sluaju ide prodavau aostatak u dr(avnu blagajnu. 9ada se porez mo(e prikazati pomakom krivulje potra(nje unovi polo(aj JJ. nova ravnote(a uspostavlja se u toki L a nova koliina proizvodnje opet je

jednaka '+.

Era%: ?eagiranje na porez od vrijednosti

cijena DS

F GD'

B H A

K L n S

D D'


10/41

E C !o"i#ina

*od poreza od vrijednosti porez ponovno stvara klin izme/u bruto ili tr(ine #ijene koju plaakupa# i neto #ijene to prima prodava. )orez od vrijednosti %unk#ija je #ijene i sada mora biti

prikazan kao %unk#ija potra(nje. *rivulja potra(nje zaokree se u novi polo(aj JJ s

iznosom poreza po jedini#i koja opada s rastom prodanih koliina. 9topa poreza od vrijednostiizra(ava se kao odnos izme/u poreza i neto #ijene to je zadr(ava prodava i jednaka jeELM+L. ?avnote(a se ponovo uspostavlja u toki L. Kijena to je plaa kupa# jednaka je E+,dok je neto #ijena koju dobiva prodava jednaka L+. -znos poreza po jedini#i jednak je EL a

prihod iznosi *HEL. 9topa poreza od vrijednosti osigurava iste prihode kao i spe#i%ini porezEL.

. /"o0a e"asti%nosti ponude i potra-nje

*ada se uvede porez na odre/eni proizvod njegova e #ijena porasti a kupljena ili prodanakoliina e pasti. 6naenje tih promjena ovisit e o elastinosti ponude i potra(nje.

Era%: 8loga elastinosti ponude

#ijena 9J1 9J

91 )1 B

9J n ) K 9

) 9J1 7

991

N1 N N koliina

*ada se uvede spe#i%ini porez n krivulja ponude 99 pomie se u novi polo(aj 9J9J. ;ova

toka ravnote(e uspostavlja se u to#i B, #ijena raste na ')1 a koliina pada na 'N1. 7kosada pretpostavimo da je ponuda manje elastina 9191, nova ravnote(a uspostavlja se u to#iK. vidimo da sada #ijena raste neto sporije i jednaka je '), istovremeno bla(i je pad ponudena 'N.

6akljuak: =to je ponuda manje elastina to e biti manji rast #ijena i pad koliine.

1


11/41

Era%: 8loga elastinosti potra(nje

#ijena 1

9J ) K)1 B n

9J 9

) 7

9 1

N1 N N koliina

oka 7 odre/ena je #ijenom ') i koliinom 'N. *ada se uvede porez u visini n krivuljaponude 99 pomie se u novi polo(aj 9J9J. Kijene rastu na ')1 uz novu ravnote(u koja seuspostavlja u toki B dok se proizvodnja smanjuje na ')1. a je potra(nja bila manjeelastina krivulja 11 nova ravnote(a se uspostavlja u toki K. Vidimo da bi sada #ijenarasla br(e do razine ') a koliina bi pala na 'N. to je potra(nja manje elastina vei je

porast #ijena i manji pad proizvodnje.6akljuak: porast #ijene bit e vei to je ponuda elastinija a potra(nja ne elastinija, a pad

koliine bit e manji to je elastinost obiju krivulja manja.

. Nesavrena tr-ita

Era%: 9pe#i%ini porez u uvjetima monopola

#ijena po jedini#i 0KJ B

n 0K O E

+ H 7?

0?

K 7 koliina

11


12/41

*rivulje 7?"0? predstavljaju krivulje prosjenog i marginalnog prihoda prije oporezivanjadok krivulja 0K predstavlja krivulju marginalnog troka. *oliina je odre/ena sje#itemkrivulja 0K i 0? i jednaka je '7 a #ijena je jednaka 'B.

*ada se uvede spe#i%ini porez u iznosu n dolazi do pomaka krivulje 0K u 0KJ. Vidimo da

koliina pada na 'K. )oveanje #ijene B manje je od spe#i%inog poreza +O a porezniprihod je jednak +OEH. )romjene koliine i #ijene i ovdje ovise o elastinosti ponude ipotra(nje.

$orez na pro+ite u uvjeti!a !onopo"a

)oduzee koje ima monopolsku pozi#iju na tr(itu mo(e lake prevaliti porez na pro%it negopoduzee koje djeluje u konkurentnim uvjetima. ?azlog je taj to je poduzeu nakonkurentnom tr(itu #ijena zadana a monopolist je mora kreirati. 0onopolist e ostvaritimaksimalni pro%it prije uvo/enja poreza i nee moi poboljati svoje stanje kada se uvede

porez.

Era%: )orez na pro%ite u uvjetima monopola

$ po je%inici

&C AC

B E

G F

C D

& A

A K je%inice proi()o%a

)rije oporezivanja pro%iti su maksimizirani pri koliini '7 gdje se marginalni prihod 0?

izjednaava sa marginalnim trokom 0K. Kijena je jednaka 'B a pro%iti K+B. *ada seuvede porez 0? i 0K se ne mijenjaju dok se neto pro%iti smanjuju na KHE.

1


13/41

. $orez na pro+ite u uvjeti!a !aksi!iziranja prodaje

$ C D

B

ED

H * &+ &, - S &.

G L K P F O/tp/t

)ri maksimiziranju pro%ita koliina je 'E a pro%it E+. ;akon uvo/enja


14/41

3. %aza di%uzije poreza! nastaje nakon to je porez plaen od konanog poreznog platio#a1. (i0na"ni u%in&i oporezivanja ! ovdje se radi o izbjegavanju porezne obveze $poreznojevaziji&. )orezna evazija predstavlja plaanje poreza. o porezne evazije dolazi kada porezniobveznik prije samog plaanja ini doputene i nedoputene radnje kako bi izbjegao poreznuobvezu. -zbjegavanje porezne obveze $porezna evazija&mo(e biti zakonita i nezakonita.

#akonita porezna evazijapostoji onda kada se izbjegavanjem plaanja poreza ne vri povredazakona ili drugih pravnih propisa. ;ajei sluajevi legalne porezne evazije su supstitu#ija,smanjenje potronje, mijenjanje pro%esije, naputanje zemlje, promjena dr(avljanstva,

promjena sjedita poduzea i sl..8koliko porezni obveznik pri izbjegavanju porezne obveze vri povredu zakona ili drugih

propisa o porezima tada govorimo o nezakonitoj ne$op%&tenoj poreznoj evaziji. 'bli#inezakonite porezne evazije su utaja poreza $de%rauda#ija& i krijumarenje $kontrabanda"ver#&. 8taja ili de%rauda#ija poreza se najee javlja kod neposrednog ! izravnogoporezivanja. Vrlo esto se vri tako to se ne prijavljuje %iskalnim vlastima ostvarivanje

prihoda od obavljanja odre/enih djelatnosti ili posredovanja imovine koja podlije(e

oporezivanju. ;pr. neka osoba obavlja neku djelatnost, kao sporednu uz osnovnu, ali je neprijavljuje kao ni prihode ostvarene od nje. =ver# $kontrabanda ili krijumarenje& najee sejavlja kod izravnih ! posrednih poreza, poreza na potronju, poreza na promet, )V"a i#arina. anas se dosta ver#a kavom, krznom, zlatom, raznim odjevnim predmetima, i sl., kojise ilegalno, bez prijavljivanja #arinskim organima unose u zemlju, da bi se potom s njimatrgovalo.

2. $reva"jivanje poreza! druga %aza uinaka oporezivanja, odnosno mjera obrane poduzetihod strane poreznog obveznika s #iljem da porez ne plati ili da plati mani porezni iznos.)revaljivanje poreza je situa#ija do koje se dolazi kada se osoba koju je zakonodava#imenovao poreznim obveznikom razlikuje od osobe koja stvarno snosi porezni teret, odnosnoija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos du(nog poreza.)revaljivanje se obavlja pomou tr(inog mehanizma, tijekom pro#es razmjene, na taj nainto e porezni obveznik poveati #ijene svojih proizvoda za visinu poreznog tereta$prevaljivanje %naprije$& te tako obvezu plaanja prenijeti na kup#a, ili pak to e ekonomski

prisiliti dobavljae sirovina i usluga da mu snize nabavnu #ijenu sirovina, odnosno prisilitidjelatnike da pristanu na ni(e plae i sl., te tako porezni teret preba#iti na dobavljae, odnosnodjelatnike $prevaljivanje %natrag&. 8koliko porezni obveznik ne uspije ni s prevaljivanjemunaprijed ni unatrag, onda mo(e pokuati prevaliti porezni dug na kup#e, odnosno dobavljaedrugih proizvoda, koji nisu oporezovani ili su pak manje oporezovani, a koje on proizvodi ili skojima trguje $'ono prevaljivanje&.

)revaljivanje poreza mo(e biti:5 jednostruko ! npr. kada obuar u #ijeni svog proizvoda, usluge prevalio porezni teret nagra/ane ! kup#e njegovih proizvoda, odnosno korisnike njegovih usluga, a ovi su to u

povienoj #ijeni platili, te tako postali konani porezni platio#i.5 viestruko ! primjer sada da jedan od kupa#a obuarskih proizvoda ! #ipela, sada trgovao snjima te ih tako prodao dalje drugim kup#ima ! potroaima, zajedno s poreznim teretom itrgovakom mar(om, onda bi imali sluaj dvostrukog prevaljivanja.

)revaljivanje poreza, odnosno pri prenoenju tereta s jedne na drugu osobu, mogu se uoitirazliite %aze ! pro#esi prevaljivanja, a to su:

perkusija, reperkusija,

14


15/41

in#iden#a i di%uzija.

)erkusija je prva %aza u prevaljivanju poreza u kojoj se rjeenjem na temelju zakona ili nekogdrugog opeg pravnog akta imenuje porezni obveznik i porezni dug koji on ima namiriti.

?eperkusija je u(a %aza prevaljivanja u kojoj porezni obveznik nastoji prevaliti dug sa sebe nadrugu osobu, najee putem povienja #ijena.-n#iden#a je trea %aza u prevaljivanju poreza, osoba koja je pogo/ena porezom nije u stanju

porezni teret dalje prevaljivati nego da de%initivno snosi, plaa, tako da se ona nalazi u ulozikonanog poreznog platio#a.

*. Faza di+uzije poreza! po miljenju suvremenih teoretiara etvrta %aza u prevaljivanjuporeza je %aza di%uzije. o je ujedno i ujedno posljednja trea %aza uinaka ! e%ekataoporezivanja, koja nastaje nakon plaanja poreza od strane poreznog platio#a. 'va %aza seogleda u potpunom i stalnom djelovanju poreza u valovima izra(enim preko #ijelog tr(inogmehanizma na pro#ese i promijene u ponudi ! proizvodnji i tra(nji ! potra(nji raznovrsnih

roba.

7. /%in&i oporezivanja iz!e8u rada i doko"i&e

Era%: 8in#i oporezivanja izme/u rada i dokoli#e

dohodak

7

0 K

+ O L

H *

- ; E 9 B dokoli#a

7ko pretpostavimo da je krivulja izbora izme/u rada i dokoli#e prava# 7B. )olazei odosnovnog ljudskog prava ovjeka na slobodan izbor rada i dokoli#e, onda svaka toka na 7"B

prav#u mo(e biti njegov izbor.

;eka u naem sluaju izbor osobe ! radnika bude toka K na prav#u 7B, tj. tangen#ijalnatoka izme/u 7B i najvie krivulje indi%eren#ije osobe. 8 tom sluaju dokoli#a iznosi ', arad B. ;adni#a e iznositi '7M'B. )retpostavimo sada da se uvodi porez na nadni#u'+M'7. 8vo/enjem ovog poreza krivulja se izbora premjeta na novi polo(aj i odabir osobe

bit e predstavljen tokama na prav#u +B. 7ko osoba odabere, npr., toku H na tom prav#upoveat e se dokoli#a odnosno smanjiti rad za E. o se oituje u pozitivnom nagibu ponude

1


16/41

rada onda kada negativan supstitu#ijski uinak prete(e nad pozitivnim dohodovnim uinkom,a to znai smanjene radnog napora.'soba mo(e odabrati i toku O koja je tangen#ijalna izme/u +B i ni(e krivulje indi%eren#ije.8 toki O dokoli#a se smanjuje a rad raste za -.

;a izbor izme/u rad i dokoli#e ne utjeu samo porezi, ve i prijenosna davanja dakle rashodi.)rijenosna davanja mo(emo shvatiti kao negativne poreze. ohodak se zbog prijenosnihdavanja poveava, pa se tako smanjuje i radni napor. 8inak dohotka je glede radnog napora,u ovom sluaju negativan. 7ko je odnos prijenosnih davanja i dohotka pozitivan, to drugimrijeima znai da prijenosna davanja rastu, odnosno padaju sa porastom ili padom dohotka,uinak supstitu#ije rada dokoli#om bit e pozitivan.

)retpostavimo da je poetno stanje krivulja +B i izbor osobe dat tokom H dokoli#a iznosi 'Erad EB. 'laki#a na dohodak premjeta krivulju izbora u novi polo(aj B7 i sada izbor osobemo(e biti toka K ili *. 7ko je izbor toka K dokoli#a se smanjila a rad se poveao za E iobrnuto ako je izbor toka *.

-zbor izme/u prijenosnih davanja i dohotka mo(e biti negativan pa pretpostavimo da jepoetno stanje 7B, uvo/enjem prijenosa krivulja se premjeta u novi polo(aj 7L. 7ko sadapretpostavimo da je izbor toka 0 vidimo da dokoli#a raste za ;, a rad pada za isti iznos.-zravni"neposredni"direktni porezi, posebno porez na dohodak, smanjuju potronju osoba sniskim doho#ima, dok je kod visokih dohodaka, iji imao#i te(e ouvaju svog postojeegstandarda i so#ijalnog polo(aja, njihov utje#aj beznaajan.*od tednje je uinak sasvim drugaiji. -mao#i visokih osobnih dohodaka e umanjivatitednju, radije nego potronju, dok e utje#aj poreza na imao#e niskih osobnih odbitaka bitiindi%erentan, budui da oni nisu ni ranije tedjeli.

19. $orezni !ora" i porezne oaze

$orezni !ora" 'nije sporan in ubiranja poreza, ve je upitna i visina i opseg poreznihnameta koje plaaju porezni obvezni#i. )revisoki porezi uvijek za posljedi#u imaju smanjenjegospodarskog razvitka, pad (ivotnog standarda, prisiljavajui pojedin#e na skrivanje

poslovnih aktivnosti i vlastite imovine od dr(ave. 9toga, dr(ave koje imaju najvie stopeporeza imaju i najni(e stope gospodarskoga rasta, a visoki porezi mogu biti opasni zagospodarstva.

$orezne oaze 'predstavlja dr(avu ili teritorij gdje se neki porezi uope ne plaaju ili se

plaaju po znatno ni(im stopama, nego u ostalim dr(avama. ;azivaju se i poreznimutoitima ili rajevima. ?azliite nadle(nosti $jurisdik#ije& imaju tenden#iju postati utoita zarazliite vrste poreza, kao i za razliite kategorije osoba iMili tvrtki.va su temeljna razloga popularnosti poreznih oaza:

globalno okru(enje i prednosti koje nudi svaka pojedina oaza poslovnim subjektima

'+K identi%i#ira 3 kljuna imbenika u razmatranju je li jurisdik#ija porezno utoite:1. nu"a i"i sa!o no!ina"ni porez)orezna utoita su nametnula ili samo nominalni porez i sami se nude, kao mjesta koja mogukoristiti nerezidenti, da bi pobjegli iz zemalja njihovog prebivalita s visokim porezima

2. zatita oso:ni) +inan&ijski) podataka

1D


17/41

)orezna utoita obino imaju zakone ili administrativnu praksu pod kojima poduzea ilipojedin#i mogu imati koristi od strogih pravila, i drugih zatita protiv nadzora od stranestranih poreznih vlasti. ime se sprjeava pronalazak in%orma#ija o poreznim obvezni#imakoji imaju koristi od poreznih oaza i*. nedostatak transparentnosti

;etransparentnost u radu zakonodavne, pravne ili administrativne uprave je jo jedanimbenik za identi%ika#iju poreznih utoita. 'granieni legalni nadzor ili nedostatak vladinoglegalnog pristupa %inan#ijskim in%orma#ijama su imbeni#i koji pridonose netransparentnosti.

Postoje ( tipa porezni) oaza"

1*porezna oaza 'ez poreza! je ona zemlja koja nema poreze nikakve vrste na nikakve vrsteprihoda. -ako ne postoje porezi, te zemlje naplauju samo naknadeMpristojbe za tvrtkeprilikom ispunjavanja prijava i ostalih regulativnih poslova. )rimjeri takvih zemalja su:Bahami, *ajmanski 'to#i i Bermuda.

+* porezna oaza s niskim porezima! mo(e se prepoznati po tome jer se u njima oporezujedobit pravnih osoba bez obzira gdje je ostvarena, po relativno niskim poreznim stopama uodnosu na druge zemlje. 'snovna prednost ovog tipa oaze jest u mnogobrojnim ugovorima uizbjegavanju dvostrukog oporezivanja. )rimjeri takvih zemalja su: Barbados, Britanski ijevianski 'to#i, Kipar, ;izozemski 7ntili i 0alta.

3* porezna oaza s porezima samo na lokalne primitke su oaze u kojima se oporezujudoho#i %izikih osoba, tj. dobit pravnih osoba ako su ostvareni iz domaih izvora. 'doporezivanja je oslobo/en bilo koji primitak ostvaren u inozemstvu. )rimjeri takvih zemaljasu: Oong *ong, -rska, )anama, Eibraltar, Liberija.

(* pose'na porezna oaza je zemlja koja ima porezni sustav kakav imaju i ostale zemlje, noone imaju zakonodavstvo koje omoguava poseban tretman za odre/ene modele tvrtki poput-BK"a $0e/unarodnih poslovnih kompanija& to rezultira izuzeem tvrtke od poreznihobveza. )rimjeri takvih zemalja su: 7ustrija, ;izozemska, Lihtentajn, 97, Luksemburg iVelika Britanija.

)rilikom odabira porezne oaze treba voditi rauna o: politikoj i ekonomskoj stabilnosti vlade, poreznom zakonodavstvu i poreznim sporazumima, inten#iji vlade da nastoji odr(ati status podruja niskih poreza ili neplaanja poreza,

izvanredne prometne, potanske komunika#ije i telekomunika#ije, politiko podruje treba imati dobru me/unarodnu reputa#iju po vrlo striktnim

zakonima o bankarstvu, osiguravajuim drutvima i ostalim %inan#ijskim institu#ijamate razvijeno bankarstvo i %inan#ijsku podrku,

jednostavnom, lakom, brzom i je%tinom osnivanju i vo/enju kompanija, #ijeniregistra#ije tvrtke i godinjeg odr(avanja,

slobodna %ormiranja -BK"a i jeziku, vlasnitvo kompanije anonimno bez mogunosti obrazovanja stvarnog vlasnika,

drugim rijeima visok stupanj diskre#ije i privatnosti u poslovanju.+uropske porezne oaze:5 7ndora,

1G


18/41

5 'tok 0an,5 Lihtentajn,5 0ona#o,5 Khannel -slands $*analski oto#i& i5 =vi#arska.

'+K navodi 4 glavne odredni#e tednog poreznog sustava, a time i oaza:a. nulta ili veoma niska porezna stopa,

b. odvojenost porezne politike od domae ekonomije,#. netransparentnost id. nedostatak e%ektne razmjene in%orma#ija.

11. $ristoj:e

)ristojbe su %iskalni prihodi koje plaaju %izike i pravne osobe javno"pravnim tijelima na imeizvrene im nematerijalne ! intelektualne usluge.

,arakteristike pristoj'i"

1. pristojbe su %iskalni prihod, prihod koji se ustanovljava zakonom ili nekim drugim aktom.. za plaenu pristojbu obveznik dobiva tono odre/enu protu naknadu ! spe#ijalnu uslugunematerijalne prirode.3. usluge za plaenu pristojbu vie vre nadle(na javnopravna tijela i to najee organiuprave, sudovi i druga zakonom ovlatena javnopravna tijela.4. visinu pristojbi u pravilu odre/uje javno"pravno tijelo samostalno, u skladu sa postojeim

pozitivno pravnim potpisima.


19/41

" pristojbe koje propisuju ire politiko"teritorijalne jedini#e, #entralni dr(avni organi, kodunitarnih dr(ava, odnosno %edera#ija, republike, (upanije ili neka druga dr(avna lani#a kodslo(enih dr(ava" pristojbe koje propisuju u(e politiko"teritorijalne jedini#e $opine, kotarevi, zajedni#eopina i sl.&.

%" prema kriteriju izvravanja obavljanja usluge pristojbe razlikujemo:" administrativne $dr(avne& pristojbe koje se plaaju na ime usluga administrativnih dr(avnihorgana i ustanova, npr. pri plaanju pristojbe za dobivanje raznih dozvola, uvjerenje, pristojbe

pri administrativno"upravnom postupku i sl." sudske pristojbe koje se plaaju za usluge pravosudnih organa $redovni sudovi, vojni sudovi,

privredni sudovi, arbitra(e itd.&.

&" ovisno od naina plaanja pristojbi' mo#emo razlikovati$

" pristojbe koje se plaaju kupovinom, priljepljivanjem i ponitavanjem biljega $marki#a& naodgovarajuem podnesku ! zahtjevu" pristojbe koje se plaaju u nov#u, bilo uplatom gotovog nov#a na blagajni institu#ije ili pak

putem virmana, bezgotovinskog naina plaanja ! (iro"promet.

(" ovisno od broja izvrenih usluga za koje se plaa pristojba razlikujemo$

" pojedinane pristojbe, koje se plaaju samo za jednu jedinu uslugu dr(avnih organa ilidrugih javno"pravnih tijela, npr. izdavanje rodnog lista," paualne pristojbe ili pro#esualne pristojbe, koje se plaaju za vie usluga pristojbi u nizu,koje zajedniki povezane ine #jelinu, npr. za usluge suda po jednoj parni#i.

8 praksi pristojbi se pojavljuju i osloba/anja koja mogu biti:;oso:na! daju se iz so#ijalnih razloga ! slab materijalni polo(aj obveznika pristojbe;pred!etna ' odnose se na sluajeve od posebnog drutvenog znaaja , tj. za sluajeve zakoje dr(ava ! drutvo zainteresirano da budu uredno i na vrijeme zavreni, npr., za podnoenjekrivinih prijava, akti vezani za vojne osobe, akti vezani za neposrednu djeju zatitu, akti uvezi zapoljavanja i sl..

12. Javni zaja!

. Pojam i karakteristike javni) zajmova .

@avni zajam je najznaajniji ne%iskalni prihod dr(ave. emelji se na ugovornom odnosuizme/u zajmodav#a ! razliitih %izikih i pravnih osoba i dr(ave kao zajmoprim#a.

6ajmodava#, odnosno zajmodav#i predaju u vlasnitvo dr(avi kao zajmoprim#u odre/enukoliinu zamjenjivih, potronih stvari, najee nov#a, a ova se obvezuje po istekuugovorenog vremena ili kada dr(ava to (eli $rentni zajmovi& vratiti istu koliinu zamjenjivih,

potronih stvari uz uredno plaanje kamata.

@avni zajam treba razlikovati od privatnog zajma. )rivatni se zajmovi najee zakljuuju uzneka realna jamstva $zalog, hipoteka i sl.& ili pak uz jaka osobna osiguranja $jamstvo, aval,

premija osiguranja i sl.&, dok se kod javnih zajmova to nije sluaj. 'ni su uglavnom osobnogkaraktera i temelje se na povjerenju u dr(avu kao zajmoprim#a.

" )rivatni zajmovi se zakljuuju u privatnom ! osobnom interesu, dok javni zajmovi se

zakljuuju u opem interesu $izgradnja (eljezni#a, putova, meliora#ijskih radova, hidro itermoenergetskih objekata i sl.&.

1


20/41

" *od privatnih zajmova nakon smrti du(nika, nasljednik, ako mu se to ne rentira, moraprihvatiti naslje/e, te tako mo(e odba#iti vraanje duga, dok kod javnih zajmova nova vladamora prihvatiti dug ranijih vlada.

" ;aplata duga po privatnom zajmu se mo(e izvriti i prinudno, dok kod dr(avnih zajmova tonije sluaj, ak i kad se radi o inozemnim zajmovima.

. -rste javni) zajmova .

*ao najznaajnije vrste navode se sljedee: prinudni, patriotski i dobrovoljni javni zajmovi, kratkoroni, srednjoroni i dugoroni javni zajmovi, unutranji i vanjski javni zajmovi, zajam u(ih i irih lokalnih jedini#a, produktivni i neproduktivni javni zajmovi i

amortiza#ioni i rentni javni zajmovi.

1. $rinudni< patriotski i do:rovo"jni javni zaj!ovi

7ko se za kriterij podjele javnih zajmova uzme nain uspostavljanja kreditnog odnosa ondarazlikujemo prinudne, patriotske i dobrovoljne javne zajmove.*od prinudnih javnih zajmova kreditni odnos se uspostavlja prinudno, na bazi dr(avnog%iskalnog suvereniteta. ?azlikujemo stvarne i prikrivene prinudne javne zajmove. 9tvarni suoni koji su jasno i nedvosmisleno i u samom aktu o uvo/enju oznaeni kao prinudni javnizajmovi. )rikriveni prinudni javni zajmovi se najee javljaju u obliku pretjerane emisijekreditnog nov#a u korist dr(avnog prorauna, u sluajevima kada dr(ava da bi izbjeglaizdavanje novih kontingenata kreditnog nepokrivenog nov#a, svoje povjerio#e isplauje,umjesto nov#a, novim obvezni#ama dr(avnog zajma, ili pak u blagajnikim bonovima i sl..

)od patriotskih javnih zajmovakreditni odnos se uspostavlja dobrovoljno, ali uz izuzetnosna(nu dr(avno"politiku propagandu.

*obrovoljni javni zajmovi se zakljuuju dobrovoljno, na temelju pro#jene materijalnihosobnih interesa koje e pojedina# ! upisnik zajma postii kreditnim odnosnom sa dr(avom.

2. Kratkoro%ni< srednjoro%ni i du0oro%ni javni zaj!ovi

'visno od vremena ! roka vraanja zajma razlikujemo kratkorone, srednjorone i dugoronejavne zajmove.)ratkoroni se javni zajmovi zakljuuju s rokom vraanja od jedne do tri godine,

srednjoroni s rokom od tri do deset godina i dugoroni sa rokom vraanja du(im od desetgodina.Hinan#ijsko"pravna statistika o javnom zadu(enju vri klasi%ika#iju na: letee i %undirane.

+etei su svi oni koji se zakljuuju na rok vraanja od 3 do D mjese#i, pa i du(e, al ne du(e odjedne godine. 9ve ostale dr(avne zajmove %inan#ijsko"pravna statistika nazivafundiranim ilikonsolidiranim, zato to se nekada za njih tra(ila realna garan#ija ! osiguranje ! odnosno tosu najee proizlazili iz mnotva leteih zajmova koje dr(ava nije mogla pravovremenoizmiriti.

*. /nutranji i vanjski javni zaj!ovi)olazei od kriterija dr(avljanstva, odnosno sjedita pravne osobe, pa i valute u kojoj je

zakljuen, razlikujemo unutranje i vanjske javne zajmove.


21/41

*od unutranjih zajmova ulogu povjerio#a po javnim zajmovima imaju domae %izike ipravne osobe ! dr(avljani zemlje du(nika, a i zajam glasi u domaoj valuti.,anjski eksterni zajmovi se zakljuuju s inozemnim partnerima ! pravnim i %izikimosobama, na inozemnom tr(itu i u stranoj valuti.

,. =aja! u-i) i iri) "oka"ni) jedini&a6ajmoprima# kod dr(avnih zajmova mogu biti ire i u(e politiko"teritorijalne zajedni#e., bezobzira je li rije o slo(enim ili unitarnim dr(avama. 6naajan prodor zajmova u(ih politiko"teritorijalnih jedini#a poeo je poslije )rvog svjetskog rata, a osobito poslije rugog svjetskograta, s prenoenjem %unk#ija sa irih na u(e jedini#e. ;a razvoj ovog pro#esa utje#ale su i

poveane potrebe teritorijalnih jedini#a, kao i pro#es de#entraliza#ije nekih %unk#ija dr(ave.

. $roduktivni i neproduktivni javni zaj!ovi

9vrha za koju se javni zajmovi zakljuuju je kriterij za klasi%ika#iju javnih zajmova naproduktivne i neproduktivne javne zajmove.Produktivni javni zajmovisu oni ija se sredstva iskoritavaju za produktivne svrhe.Neproduktivni javni zajamkoristi se za svrhe koje ne izazivaju poveanje materijalne osnove istvaranje sredstava iz kojih e biti vraen.

. A!ortiza&ioni i rentni zaj!ovi

'visno od naina otplate razlikujemo amortiza#ione i rentne zajmove. 7mortiza#ioni zajmovise zakljuuju sa tono utvr/enim rokovima otplate, dok kod rentnih rok vraanja nije poznat.*od rentnih zajmovadr(ava se obvezuje da e uredno plaati kamatu i vratiti dug, a kada eto uiniti nije poznato.

-mortizacioni zajmovi se otplauju uredno, u odre/enim rokovima prema unaprijedutvr/enim planovima. ?azlikujemo amortiza#ione zajmove s promjenjivim rokom otplate$otplauju se u okviru nekog vremenskog razdoblja, npr.


22/41

1. ako se obvezni#e zajma prodaju po nominalnoj vrijednosti, onda se radi o emisiji poparitetu ! emisiji po normali. *od ove emisije nominalna i realna kamata su jednake.

. ako se obvezni#e prodaju po ni(im #ijenama od nominalnog iznosa obvezni#e, radi seo emisiji ispod pariteta.

3. ako se obvezni#e prodaju po #ijenama viim od nominalne #ijene ! nominalnog iznosa

obvezni#e rije je o emisiji iznad pariteta.. inancijska teorija o javnim zajmovima

Hiziokrati, klasiari i veina tradi#ionalnih ekonomskih teoretiara se negativno izjanjavala odr(avnim zajmovima. 9matrali su ih drutvenim i politikim zlom koje mo(e ugrozitiegzisten#iju i opstanak same dr(ave. )utem javnih zajmova, po klasiarima i pristali#amatradi#ionalne politike ekonomije, jedan se dio trokova sadanje genera#ije, preba#uje na

budue genera#ije. ;ove ! budue genera#ije putem pojaanog oporezivanja otplauju javnezajmove.

9uvremeni %inan#ijski teoretiari istiu sljedee prednosti javnih zajmova:

1. oni su vrlo pogodni i korisni prihodi u uvjetima visokog poreznog optereenja, kada sedodatna %inan#ijska sredstva mogu pribaviti jedino putem %inan#ijskih zajmova,

. za dananje vlade, u uvjetima jake parlamentarne kontrole, mnogo lake prikupitidodatna %inan#ijska sredstva putem javnih zajmova nego putem pojaanogoporezivanja,

3. javni zajmovi su nu(ni i prijeko potrebni u uvjetima vremenskog nepodudaranja javnihprihoda i javnih rashoda, tzv. potreba za leteim dugovima,

4. nezamislivi su veliki dr(avni pothvati u domeni gospodarstva, zaposlenosti iinvesti#ija bez javnih zajmova: investi#ije u oblasti (eljezni#a, vojne industrije,zranih luka, sveuilita, putova, kanala, nabave brodova i sl.


23/41

naelo univerzalnosti ! zahtjeva da se pri upisu zajma sudjeluje to vie gra/ana, takoda svi poslije dobivaju kamate, otplatne rate i druge pogodnosti koje se zajmodav#ima

pru(aju, komparativno naelo ! zahtjeva da dr(ava prije nego uzme zajam,odnosno prije nego

to otpone investi#iju, dobro proanalizira da li bi bilo mo(da rentabilnije to povjeriti

privatnom sektoru.. 0ranice za$%enja i 'ankrot $rave

8 odre/ivanju optimalnih grani#a unutranjeg duga susreemo se sa dva suprotna shvaanja.)o prvom shvaanju, unutranje zadu(enje ! unutranji dug dr(ave je, ukoliko se sredstvakoriste u produktivne i rentabilne svrhe, praktino neogranien. *ljuno je da se sredstvakoriste u produktivne i rentabilne svrhe ! izgradnja gospodarskih objekata , jer e se nakonzavretka izgradnje objekata ostvariti dohodak znatno vei nego ranije iz kojeg e se putemoporezivanja moi prikupiti dodatna sredstva za pravovremenu i urednu otplatu javnihzajmova.)o drugom shvaanju unutranje zadu(enje dr(ave je ogranienog, limitiranog iznosa i odmnotva imbenika, a to su: razvijenost novanog i %inan#ijskog tr(ita, namjena troenja zajma, iznosa zadu(enja dr(ave po glavi stanovnika, zadu(enost u odnosu na visinu dr(avne imovine, zadu(enost u odnosu prema proraunskim prihodima, odnos dr(avnog duga prema ukupnom na#ionalnom dohotku dr(ave, utje#aj zajma na preraspodjelu na#ionalnog dohotka i odnos zajmodav#a prema du(niku.

9vi navedeni imbeni#i su od izuzetnog znaaja za odre/ivanje optimalne grani#e dr(avnogduga. 8koliko su oni optimalno zadovoljavajui, a posebno ukoliko dr(ava uredno i

pravovremeno iz svojih prihoda otplauje anuitetske obveze, onda se mo(e rei da sedr-avnidu0 kre5e u opti!a"ni! 0rani&a!a.8koliko pak dr(avni dug zahvaa pozamaan dio dr(avnih prihoda, dolazi do naruavanja i

poremeaja u raspodjeli dohotka, tada govorimo da je zadu-enje dosti0"o 0ornju 0rani&u.7ko zadu(enje bude praeno i nevoljnou vjerovnika da sklope nove zajmove sa dr(avom,ako bi pri tome oni tra(ili jo dodatne kamate, dodatna osiguranja i sl., onda se govori o tomeda je 0rani&a dr-avno0 du0a prekora%ena.

>ankrotnastaje kada dr(ava du(nik, suprotno ugovorima o zajmu, prestane plaati otplatu ikamate za svoje dugove, tj. ne ispunjava uredno svoje anuitetske obveze. ?azlikujemootvoreni i prikriveni bankrot. .tvoreni bankrot ili bankrot u u#em smislu! dr(ava otvorenoizjavljuje da je u %inan#ijskim tekoama, te da nije u mogunosti udovoljavati svojimobvezama ili ih izriito odbija, ne priznaje dugove ranijih vlada.Prikriveni bankrot dr#ave ilibankrot u irem smislu! nastaje kada dr(ava izvri prisilnu konverziju zajma, zatim kadaizvri prisilnu konsolida#iju leteih dugova u dugorone, kada stavi van snage klauzule oosiguranju realne vrijednosti zajma ! zlatne, devizne i robne, kada zajam otplauje u manjevrijednom nov#u. *od prikrivenog bankrota za razliku od otvorenog dr(ava i dalje otplaujesvoje obveze, u manje vrijednom nov#u, sa izvjesnim kanjenjem, bez realne garan#ije.

'd dr(avnog bankrotstva treba razlikovati moratorij. ?oratorijje odgoda plaanja dr(avnogduga, uslijed nastanka nekih izvanrednih doga/aja ! rat, potresi i sl..

3


24/41

. ,onverzija javni) zajmova

Konverzijaje %inan#ijsko"pravna transak#ija koja se sastoji u izmjeni jednog ili vie uvjetajavnog zajma u korist dr(ave du(nika. ?azlikujemo konverziju u u(em i irem smislu. 7ko se

pri %inan#ijsko"pravnoj transak#iji mijenja, najee sni(ava, samo kamatna stopa da bi sesamo dijelom rasteretio dr(avni proraun, onda je rije o konverziji u u#em smislu. 8koliko semijenjaju i ostali uvjeti zajma ! rok otplate, ujedinjuje vie zajmova, uni%i#ira valuta i sl. ondase radi o konverziji u irem smislu. Kilj i jedne i druge konverzije je olakanje tereta dr(avnogduga. *onverzija u u(em smislu, tj. sni(avanje kamatne stope, naziva se jednostavno samokonverzija, dok se konverzija u irem smislu rijei naziva konsolida#ija javnog duga

*onsolida#ija javnog duga se obino provodi poslije velikih i nepredvidivih doga/aja $rat,krize i sl.& a sastoji se u temeljitoj konverziji #jelokupnog dr(avnog duga: sni(ava se kamata,spajaju se zajmovi u jedan jedinstveni dr(avni dug, mnotvo sitnih leteih dugova seujedinjuje u jedan dugoroni i veliki dug itd., a sve u #ilju poboljanja uvjeta otplate,

smanjenja bud(etskog tereta i pojednostavljenja eviden#ije i otplate javnog duga.

7ko po/emo od kriterija slobodnog izra(avanja volje zajmodav#a razlikujemo dobrovoljnu iprinudnu konverziju.$rinudna konverzija je jednostran i samovoljni dr(avni akt kojim se bez suglasnostizajmodav#a vri izmjena uvjeta zajma ! sni(ava se kamata, produ(uju rokovi otplate, a po

potrebi smanjuje se i glavni#a. 'va vrsta konverzije vezana je za ratna, poratna i krizna stanja.#o:rovo"jna konverzija je dvostrani pravni posao, temelji se na obostranoj suglasnosti,suglasnosti dr(ave i zajmodav#a o novim izmijenjenim uvjetima zajma. a bi se dobrovoljnakonverzija mogla provesti potrebno je da se ispune izvjesni bitni ekonomski i pravni uvjeti.Bitan ekonomski uvjet za provo/enje konverzije, koja ima predmet sni(avanja kamatne stope

je obilje kapitala i pad kamatne na %inan#ijskom tr(itu, a taj pad mora biti ispod nominalnekamate ! zajma. 'snovni pravni uvjet za neometano odvijanje konverzije je postojanjeklauzule o konverziji, koja se mo(e predvidjeti u ugovoru o zajmu, u 6akonu ili pak u 'dlu#io opim uvjetima dr(avnog zajma.bez postojanja ove klauzule amortiza#ioni javni zajmovi sene mogu konvertirati. 6a rentne zajmove ova klauzula nije nu(na.

1*. $rora%unska na%e"a

6adatak proraunskih naela je da proraun uine ra#ionalnim, preglednim, e%ikasnim ipogodnim za kontrolu. ijele se u grupe: statika i dinamika.

1. (tati%ka prora%unska na%e"a ' obuhvaaju pravila ! prin#ipe koji se odnose namaterijalnu stranu proraunaQ odnose se na sadr(aj i oblik prorauna.

Naelo potpunosti univerzalnosti prorauna

9astoji se u zahtjevu da u proraunu budu uneseni svi rashodi javno"pravnih kolektiviteta i tou potpunosti i onako kako se smatra da e se realizirati. a bi se ovo naelo provelo treba sve

prihode i sve rashode u proraunu unositi u punim ! bruto iznosima bez odbitaka, prebijanja isl.. ovakav nain unoenja podataka u proraun se naziva bruto naelo ili bruto proraun.

;asuprot njemu postoji neto naelo ! neto proraun, po kojem se poda#i ! iznosi prihoda irashoda prvo me/usobno dijelom ili u potpunosti prebijaju, pa se tek potom njihova salda

unose u proraun.

4


25/41

Naelo proraunskog jedinstva

;aelo proraunskog jedinstva zahtjeva da svi prihodi i svi rashodi svih javnopravnihkolektiviteta budu prikazani u jednom jedinom %inan#ijsko"pravnom aktu ! proraunu. akosu mnogo pogodniji nego kada bi se prihodi i rashodi i rashodi razdvojili na vie separatnihrauna ! prorauna. )roraun se postepeno dezintegrira, tako da se pored redovitih prorauna

javljaju i drugi prorauni, izvanredni, kapitalni, proraunski aneksi, spe#ijalni rauni,autonomni prorauni itd.. Naelo proraunske realnosti tonosti

;aelo proraunske realnosti ! tonosti zahtjeva da se to je mogue vie realno, tonopredvide prihodi i rashodi u proraunu tako da na kraju godine ne bude velikih odstupanjaizme/u planirane visine prihoda i na toj osnovi planiranih rashoda s jedne strane i stvarnoostvarenih, ubranih javnih prihoda i na toj osnovi izvrenih javnih rashoda s druge strane.

;aelo tonosti zahtjeva realno iskazivanje predvi/enih $planiranih& i izvrenih $ostvarenih&prihoda i rashoda.

Naelo proraunske preglednosti jasnoe

;aelo proraunske preglednosti ! jasnoe zahtjeva da prihodi i rashodi u proraunu buduklasi%i#irani ! sistematizirani na jedinstven nain u #ijeloj zemlji i to prema izvorima, arashodi prema mjestu troenja. 9istematiziranje ! grupiranje javnih prihoda i rashoda trebavriti po unaprijed utvr/enoj nomenklaturi, tako da su svi oni pogodni za statistiku obradu i

praenje, kompara#iju po u(im politiko teritorijalnim jedini#ama, za parlamentarnu kontrolui sl.. grupiranje javnih prihoda u proraunu mo(e, bit izvreno prema kriteriju podrijetla $npr.

prihodi od poreza, doprinosa, pristojbi, itd.&, prema vrsti poreznog oblika $prihodi od porezana promet, prihodi od poreza na dohodak, prihodi na nekretnine, itd.& , te po raznim drugimkriterijima.

2. #ina!i%ka prora%unska na%e"a! tiu se proraunskog postupka ! %aze u sastavljanju,utvr/ivanju i izvrenju prorauna.

Naelo proraunske specifikacije specijalizacije

;aelo proraunske spe#i%ika#ije ! spe#ijaliza#ije ili naelo proraunskog detaljiziranjazahtjeva da u proraunu proraunski prihodi i proraunski rashodi budu detaljno prikazani i tokako po vrstama prihoda tako i po visinama i namjenama troenja javnih rashoda. ;aelospe#ijaliza#ije oituje se u obvezi izvrnih vlasti da odobrena sredstva smiju troiti samo zatono utvr/enu svrhu u propisanom vremenskom razdoblju i u tono utvr/enom iznosu.

Naelo proraunske ravnote#e

;aelo proraunske ravnote(e zahtjeva da prihodi i rashodi u proraunu budu u ravnote(i !ekvilibriju, tj. da se proraunski rashodi podmire odgovarajuim proraunskim prihodima.7ko su prihodi vei od rashoda pojavljuje se proraunski su%i#it i obratno, ako su rashodi veiod prihoda javlja se proraunski de%i#it. ;aelo uravnote(enosti znai da prihodi moraju bit

jednaki rashodima, a dr(ava smije troiti samo onoliko sredstava koliko ih mo(e prikupiti.

Naelo prethodnog proraunskog odobrenja

;aelo prethodnog proraunskog odobrenja zahtjeva da proraun, prije nego se poneizvravati prethodno bude odobren od nadle(nog zakonodavnog organa. onoenje proraunamora prethoditi njegovom izvravanju, tako da se ni jedan prihod ne mo(e ubrati ni potroiti

prije nego se proraun ne odobri od strane parlamenta.

Naelo godinjeg prorauna


26/41

;aelo godinjeg prorauna zahtjeva da se proraun donosi i izvrava u odre/enomvremenskom razdoblju, najee za godinu dana. 8 najznaajnije razloge jednogodinjih

prorauna se istiu mogunost realnijeg planiranja proraunskih prihoda i rashoda za periodod jedne godine i mogunost pravovremene i potpunije parlamentarne kontrole.

Naelo javnosti prorauna

;aelo javnosti zahtjeva da proraun bude dostupan javnosti. )riopavanje prorauna javnostije znaajno ne samo sa politikog nego i sa ekonomskog aspekta, jer su na taj nain mnogovei izgledi, zbog pritiska javnosti, za realnije i tonije proraunsko planiranje. ;aelo

javnosti znai da prorauni i svi uz njih vezani dokumenti moraju biti dostupni javnosti, pa sezbog toga objavljuju u slu(benim glasilima lokalnih jedini#a.

1,. Finan&ijsko izravnanje

)ostupak smanjenja rizika me/u regijama provodi se pro#esom %inan#ijskog izravnanja kojese de%inira kao nain raspodjele zadataka i mjera dr(ave na razliite teritorijalne jedini#e,uzistovremeno reguliranje s time u vezi nastalih %inan#ijskih odnosa me/u njima. Hinan#ijskoizravnanje ukljuuje raspodjelu zadataka, odnosno nadle(nosti odre/ene teritorijalne jedini#e$pasivno %inan#ijsko izravnanje&, ali i raspodjelu prihoda me/u politiko teritorijalnim

jedini#ama $aktivno %inan#ijsko izravnanje&.

!komito i vo$oravno inancijsko izravnanje

Oko!ito +inan&ijsko izravnanje je mehanizam raspodjele nadle(nosti i prihoda izme/u

sredinje dr(ave, regionalnih i lokalnih jedini#a. 'no se bavi pitanjem dodjele poreznogsuvereniteta pojedinoj razini vlasti, odnosno prava prikupljanja poreza i raspolaganja takoprikupljenim sredstvima $ostvaruje se dodjelom prihoda i ovlasti za javne usluge lokalnimjedini#ama&. 'komitim %inan#ijskim izravnanjem sredinja dr(ava nastoji osigurati dovoljnasredstva za %inan#iranje osnovnih ili dodatnih %unk#ija lokalnih jedini#a. ;jegovakarakteristika je da u tom postupku sudjeluju sve teritorijalne jedini#e odre/ene razine.

$od vodoravni! aktivni! +inan&ijski! izravnanje!se misli na odredbe i pravila kojim sereguliraju odnosi me/u javnopravnim tijelima istog ranga $izme/u opina, saveznih dr(ava,dr(ava&. ;jime dr(ava nastoji smanjiti jaz izme/u rashoda za utvr/ene obveze lokalnih

jedini#a u pru(anju javnih usluga te raspolo(ivih izvora sredstava za njihovo %inan#iranje.

)otreba za vodoravnim %inan#ijskim izravnanjem polazi iz injeni#a da se regije me/usobnorazlikuju po razvijenosti pa neke lako izvravaju dodijeljene im zadatke a neke to ne mogu

bez odre/ene pomoi. *od vodoravnog %inan#ijskog izravnanja najee se ne sudjeluju sveteritorijalno politike jedini#e nego samo one kojima je potrebna pomo.

Dotacije kao instr%ment inancijskog izravnanja

ota#ije ili potpore su najei oblik dopunskog %inan#iranja lokalnih jedini#a. 'ne slu(e kaosredstva za %iskalno izravnanje izme/u javnih potreba koje se moraju zadovoljiti i nedostatnih%iskalnih izvora za njihovo %inan#iranje. ota#ije $pomoi& iz dr(avnog prorauna izravna su

plaanje koja postoje zbog nesklada izme/u odgovornosti ni(ih razina %iskalne vlasti zaosiguranje lokalnih javnih dobara i usluga te prihoda kojima raspola(u.

D


27/41

vije su karakteristike dota#ija: primatelji su najee lokalne jedini#e vlasti i slu(e za postizanje %inan#ijskog izravnanja.

ota#ije mogu biti namjenske i nenamjenske. Na!jenske dota&ije imaju karakteristiku

prihoda %ondova, odnosno doprinosa, to znai da je njihovo primanje uvjetovano potronjomza tono odre/ene svrhe. ;jima se selektivno odre/uje ponuda javnih dobara u jurisdik#ijikoja prima dota#ije koje znae da ponudu zapravo odre/uje davatelj dota#ije.Nena!jenske dota&ije imaju va(no obilje(je poreza, a to je nedestiniranost to znai da semogu koristiti za podmirenje bilo kojih rashoda. ;ajei #ilj nenamjenskih dota#ija je

poveanje koliina javnih dobara dostupnih siromanom stanovnitvu.

Porezni s%stav kao instr%ment inancijskog izravnanja

)orezni sustav se de%inira kao skup pravnih propisa kojima se reguliraju obli#i ! vrste porezakoji se upotrebljavaju u svrhu postizanja #iljeva i ispunjenja zadataka poreske politike jednezemlje. 9 obzirom na stupanj autonomije, porezne sustave mogue je razvrstati:

sustav odvojenih $izvornih, vlastitih& prihoda $sustav separa#ije&, sustav zajednikih prihoda $sustav parti#ipa#ije ili sustav kvota& i mjeoviti sustav podrazumijeva istovremeno %unk#ioniranje i sustava zajednikih

prihoda i sustava vlastitih prihoda(ustav odvojeni) @ izvorni)< v"astiti) pri)oda @sustav separa&ije ! postoji sustavslobodne i vezane separa#ije. 8 sustavu slobodne separa#ije svako javnopravno tijeloraspola(e vlastitim prihodima te samostalno utvr/uje visinu i vrstu poreza koji mu pripadaju.8 sustavu vezane separa#ije lokalne vlasti imaju ogranienu %iskalnu autonomiju jer im via

razina vlasti odre/uje vrstu iMili visinu prihoda koje e ubirati.(ustav zajedni%ki) pri)oda @sustav parti&ipa&ije i"i sustav kvota " sustav u kojem %iskalnisuverenitet pripada jednoj politiko teritorijalnoj razini, a prikupljena sredstva se dijeledrugim razinama prema unaprijed odre/enim kvotama.?jeoviti sustav" podrazumijeva istovremeno %unk#ioniranja sustava zajednikih prihoda isustava vlastitih prihoda. )rema ovom sustavu vie jednostavnih tijela razliitoga ranga dijele

prihode ubrane iz odre/enih poreznih izvora.

. 2ktivno i pasivno inancijsko izravnanje

8 sreditu razmatranja pasivnog financijskog izravnanja jest prin#ip supsidijarnosti, premakojem bi oni zada#i koje po svojoj prirodi mogu izvriti u(aMni(a javnopravna tijela trebali timtijelima biti i raspore/eni, odnosno njihovo bi izvravanje trebalo staviti u nadle(nost tih

javnopravnih tijela.;akon to je pitanje pasivnog %inan#ijskog izravnanja rijeeno, i kad je o tome postignut nekikompromis slijedi pitanje odakle pribaviti i kako rasporediti prihode u koliinama dovoljnimda se mogu izvriti utvr/eni zada#i iz nadle(nosti dr(ave. 'vim je zahtjevom otvoreno

podruje aktivnog financijskog izravnanja, u okviru kojega treba pronai metode iinstrumente:

podjelu poreznog suvereniteta, izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i ubla(avanje razlika u %inan#ijskom kapa#itetu teritorijalnih jedini#a.

G


28/41

. ,riteriji za postizanje inancijskog izravnanja

!" broj stanovnika! koristi se kao klju za raspodjelu prihoda jer se na temelju popisastanovnika zna toan broj stanovnika odre/enog podruja. 'vaj kriterij proizlazi od

pretpostavke kako vei broj stanovnika zahtjeva veu koliinu javnih dobara, a time i

%inan#ijskih sredstava za njihovo %inan#iranje.

%" potreba za financijskim sredstvima! kriterij kojim bi se znaajno eliminirale %inan#ijskenejednakosti, ali postoji problem utvr/ivanja visine stvarnih potreba. 8koliko se dodjeli viesredstava nego je potrebno, njima e se rasipno upravljati, a ukoliko nedostaju doi e do

pomanjkanja odre/enih javnih dobara.

&" financijski kapacitet /snaga0! sposobnost vlasti da prikuplja prihode iz vlastitih izvora teda %inan#ira javne usluge. 0o(e se mjeriti relativnim iznosima npr. na#ionalnim per #apita$to se smatra najboljim kriterijem& te apsolutnim iznosima npr. visina porezne osnovi#e, ili

prikupljeni prihodi od poreza.

(" porezni napor! de%inira se kao omjer prikupljenih poreza i poreznog kapa#iteta. )rilikom%inan#ijskog izravnanja, zahtjev raspodjele po ovom kriteriju jest da dota#ije dobiju lokalne

jedini#e koje se vie trude u prikupljanju poreza, odnosno koje imaju vii porezni napor nogodruge lokalne jedini#e.

1" porezno optereenje! pokazatelj kojim se izra(ava optereenje stanovnitva i gospodarskihsubjekata dad(binama koje propisuje dr(ava.

1. Izravni @direktni< neposredni porezi u Federa&iji >iB

Porez na $o)o$ak % e$eraciji i4.

8svajanjem 6akona o porezu na dohodak, koji se poeo primjenjivati od 1.1.. godine,dolo je do uspostave jedinstvenog sustava oporezivanja dohotka %izikih osoba u Hedera#ijiBiO. 'vim poreznim oblikom, oporezuje se dohodak, koji porezni obveznik ostvari od:

nesamostalne djelatnosti, samostalne djelatnosti,

imovine i imovinskih prava, ulaganja kapitala, te sudjelovanja u nagradnim igrama i igrama na sreu.

Prihod od nesamostalne djelatnosti'to je bruto plaa zaposlenika, zatim prihodi po osnovunaknada, potpora i sl., koje poslodava# uplati uposleni#ima iznad iznosa utvr/enih posebnim

propisima. ?ashodi koji se mogu odbiti ukljuuju doprinose za mirovinsko"invalidsko,zdravstveno osiguranje, te osiguranje od nezaposlenosti,

Prihod od samostalne djelatnosti, to su prihodi koje %izika osoba ostvari samostalnim trajnimobavljanjem djelatnosti, kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem, tu spadaju: prihodi od

obrta i djelatnosti srodnih obrtu, poljoprivrede i umarstva, slobodnih zanimanja $npr. prihodizdravstvenih radnika, advokata, notara, revizora, arhitekata, prevoditelja i dr.&, drugih

I


29/41

samostalnih djelatnosti $npr. prihodi lanova zastupnikih tijela vlasti, lanova nadzornihodbora, upravnih odbora, steajnih upravitelja i dr.&, te prihodi od povremenih djelatnosti $npr.

povremena djelatnost znanstvenika, novinara, vjetaka i sl.&,Prihod od imovine i imovinskih prava, to je prihod ostvaren iznajmljivanjem nekretnina$zgrade, zemljite i dr.&, otu/enjem nekretnina, iznajmljivanjem pokretnih stvari, odnosno

prihod ostvaren prodajom, ustupanjem, zamjenom ili drugim prijenosom uz naknaduautorskih prava, patenata, li#en#e i sl.,Prihod od ulaganja kapitala, tj. kamata, prihodi od isplaenog kapitala od dobrovoljnog$(ivotnog, mirovinskog& osiguranja ute/enog od premije koje su bile predmet odbitka i

Prihodom od nagradnih igara i igara na sreu'to je vrijednost svake pojedinane nagrade ilidobitaka u nov#u, proizvodima, uslugama ili pravima ija vrijednost ne prelazi 1*0.

)rihodi koji se ne smatraju dohotkom i nisu predmet oporezivanja: prihodi ostvareni po osnovu sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih drutava

$dividenda, udjeli&, mirovina rezidenta, steena u zemlji ili inozemstvu, so#ijalne potpore, djeji doplatak, nasljedstva i darovi, ukoliko su oporezovani pod drugim %ederalnim ili kantonalnim

propisima, prihodi od prodaje imovine koritene u osobne svrhe, naknada teta u sluaju elementarne nepogode, kao i osiguranje ili druga naknada tete

nainjene na imovini, u iznosu koji je upotrijebljen za zamjenu ili popravku oteeneimovine,

nagrade u nov#u, stvarima ili pravima ostvarene za pokazano znanje u kvizovima i

slinim natje#anjima i nagrade za izuzetna dostignua u oblasti obrazovanja, kulture, znanosti i dr., kojedodjeljuju dr(avni organi.

Osnovi&a poreza na do)odak rezidentajeste razlika izme/u ukupnih oporezivih prihodasteenih u jednom poreznom razdoblju $jedna kalendarska godina& i ukupnih rashoda$odbitaka& koji se mogu priznati u svezi sa stje#anjem tog prihoda. ok porezna osnovi&anerezidentapredstavlja isplaeni dohodak.6akon je propisao naine utvr/ivanja porezne osnovi#e za svaku vrstu dohotka, a obraunava

je po jedinstvenoj poreznoj stopi od 19.

;ormiran je i minimalni neoporezivi dohodak ! prihod od 3*0 mjeseno, koe%i#ijent 1,odnosno 3D*0 godinje, kao osnovni oso:ni od:itak, koji mo(e biti uvean na temelju

poreznih olaki#a koji su predvi/eni za: izdr(avanje branog partnera, dje#e i svakog drugogizdr(avanog lana obitelji, osobnu invalidnost, te invalidnost lana u(e obitelji kojeg porezniobveznik izdr(ava. -znosi za koje se osnovni osobni odbitak mo(e uveati, utvr/eni sukoe%i#ijentima i iznose:

,< osnovnog osobnog odbitka za uzdr(avanog supru(nika, ,< osnovnog osobnog odbitka za uzdr(avano prvo dijete, ,G osnovnog osobnog odbitka za uzdr(avano drugo dijete, , osnovnog osobnog odbitka za uzdr(avano tree i svako slijedee dijete,

,3 osnovnog osobnog odbitka za svakog uzdr(avanog lana u(e obitelji,


30/41

,3 osnovnog osobnog odbitka za utvr/enu osobnu invalidnost, kao i za utvr/enuinvalidnost svakog lana u(e obitelji koje porezni obveznik uzdr(ava.

)ravo na osobni odbitak uvjetovano je posjedovanjem porezne karti&e, koju izdaje nadle(naporezna uprava. a bi )orezna uprava izdala poreznom obvezniku ! rezidentu Hedera#ije BiO

poreznu karti#u on mora prethodno popuniti zahtjev za izdavanje porezne karti#e i predati gasa odgovarajuim dokumenta#ijom ispostavi )orezne uprave prema mjestu svog prebivalita.)orezna karti#a sadr(i podatke o:" poreznom obvezniku $ime i prezime, @0B, adresa prebivalita, opina, datum ro/enja& i" poda#i o osobnim odbi#ima.

Akonta&ija poreza na do)odak iz nesa!osta"ne dje"atnosti obraunava se, obustavlja iuplauje prilikom svake pojedinane isplate tj. mjeseno. 'braun, obustavu i plaanje vri

poslodava#, dok je obveznik poreza zaposlenik. 7konta#ija poreza na dohodak odnesamostalne djelatnosti je bruto plaa zaposlenika umanjena za obvezne doprinose iz plae,tj. neto plaa. )orezni obveznik mo(e imati samo jednu poreznu karti#u.Akonta&ija poreza na do)odak iz sa!osta"ne dje"atnosti utvr/uje se u visini godinjegiznosa, a na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvr/en za zadnje porezno razdoblje, plaase mjeseno u visini 1M1 godinjeg iznosa akonta#ije. 8koliko porezni obveznik poinje po

prvi put obavljati samostalnu djelatnost, u prvoj godini oslobo/en je plaanja poreza.)orezni obveznik koji je u poreznom razdoblju ostvario oporezive dohotke iz vie razliitihizvora ili izravno iz inozemstva, du(an je, i to najkasnije do 31.3. tekue, a za proteklugodinu, podnijeti godinju poreznu prijavu.

. Porez na $o'it % e$eraciji i4.

O:veznik poreza na do:it je privredno drutvo ! poduzee i druge pravne osobe kojeprivrednu djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pru(anjem usluga natr(itu radi ostvarivanja dobiti. 'bveznik poreza je rezident, tj. pravna osoba ije je sjediteupisano u registar drutva u H BiO ili u kojem se stvarna uprava i nadzor nad upravom nalaziu H BiO, a koji ostvari dobit u H BiO ili izvan njenog teritorija, kao i nerezident, koji ostvaridobit u H BiO.

Osnovi&u oporezivanja poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit obveznika, koja seutvr/uje uskla/ivanjem dobiti obveznika iskazane u bilan#i uspjeha sa poreznom bilan#omobveznika u )oreznoj upravi.

)rihodi za utvr/ivanje oporezive dobiti su pri)odi od prodaje proizvoda, usluga, roba,materijala, kao i %inan#ijski, izvanredni i ostali prihodi obraunati u skladu s propisima uraunovodstvu. 8 poreznu osnovi#u ne ulaze prihodi od dividende i udjeli u dobiti poduzea,te prihodi po osnovu neplaenih otpisanih potra(ivanja.

'd utvr/enih prihoda odbijaju se ras)odi ' trokovi pos"ovanja, kao npr. trokovi materijala,trokovi zarada $plaa zaposlenim&, izda#i za reprezenta#iju koja se odnosi na poslovnudjelatnost, u maksimalnom iznosu od 3P, izda#i za humanitarne, kulturne, naune i dr. svrheu iznosu do 3P ukupnog prihoda, izda#i na ime lanarine komorama u iznosu ,1P ukupnog

prihoda, rashodi po osnovu sponzorstva u iznosu do P ukupnog prihoda, stipendijestudentima u iznosu do G


31/41

)orez na dobit se plaa po stopi od 19na utvr/enu poreznu osnovi#u, akontativno i u rokupodnoenja porezne prijave.

$orezna os"o:a8anja3

za obveznika koji u godini za koju se utvr/uje porez na dobit izvozom ostvari preko

3P od ukupnog ostvarenog prihoda, oslobo/en je plaanja prihoda za tu godinu, za obveznika koji u razdoblju od < godina ula(e u proizvodnju najmanje mil *0

osloba/a se plaanja poreza za to razdoblje, poevi od prve godine ulaganja u kojojmora biti ulo(eno najmanje 4 mil *0.

za obveznika koji zapoljava vie od


32/41

a& za zgradu, odnosno stan za odmor i rekrea#iju 1,


33/41

%aze ulazi u poreznu osnovi#u poreza na promet sljedee %aze, tako da se obraunava porez naporez $slino kao dvojno, trojno i viestruko oporezivanje&.

Kod vie+azno0 oporezivanjase ne oporezuju sve %aze pro#esa drutvene reproduk#ije, negosamo dvije, tri ili vie, ali nikako sve. *umuliranje i kaskadnost je tako/er osobitost

vie%aznog oporezivanja. ?azlika nastaje u pogledu broja %aza ! kvantiteta a ne kvaliteta,najee zbog ekonomsko"so#ijalnih motiva, tj. i (elje da se rasterete izvjesne %azeproizvodno"prometnog pro#esa.

Jedno+azni porez na pro!et se obraunava i plaa na temelju prometa obavljenog u samojednoj %azi pro#esa drutvene reproduk#ije, a to mo(e biti: %aza proizvodnje, %aza trgovine naveliko i %aza trgovine na malo, tj. kod proizvo/aa, trgova#a na veliko i trgova#a na malo.)laa se u posljednjoj %azi prometnog pro#esa, tj. u %inalnoj potronji. 'braunava ga

prodava robe na maloprodajnu #ijenu i uplauje u korist prorauna i to neposredno nakonisporuke robe konanom kup#u.

'pi porez na promet proizvoda je u BiO najznaajniji porezni oblik.

. Porez na $o$an% vrije$nost % osni i 4ercegovini .

)orez na dodanu vrijednost je oblik poreza na promet, koji se ne plaa samo u jednoj, i tozavrnoj %azi prometnog #iklusa, kao to je sluaj sa opim porezom na promet proizvoda iusluga, ve se obraunava i plaa u svim %azama prometa dobara i usluga, ali samo na diovrijednosti koja je dodana u toj %azi.

)redmet oporezivanja jest promet dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja

svoje djelatnosti, izvri na teritoriju BiO uz naknadu, te uvoz dobara u BiO.)orezni obvezni#i u sustavu )V"a su svi sudioni#i proizvodno"prodajnog lan#a, a ne samokrajnji potroa, kao to je to bilo sluaj kod jedno%aznog poreza na promet proizvoda iusluga, time se naplata najveeg dijela )V"a ostvaruje prije maloprodajne %aze, to ovaj

porez ini veoma izdanim.

$orezna osnovi&ajeste naknada koju porezni obveznik primi ili treba primiti za isporuenadobra ili pru(ene usluge. ;aknada mo(e biti u nov#u, stvarima ili uslugama. 8 osnovi#u seukljuuju i subven#ije, troarine, #arine i druge uvozne dad(bine, svi sporedni trokovi$provizija, trokovi pakovanja, prijevoza, osiguranja, ambala(e&, izuzev iznosa )V"a.

8 osnovi#u se ne ukljuuju: popusti ili druga umanjenja #ijena, koja se primatelju dobara ili usluga daju na raunnajkasnije u trenutku izvrenja prometa i koja se iskazuju na %akturi,

iznosi koje obveznik primi od kup#a kao naknadu trokova plaenih u ime i za raundrugog, koji su u obveznikovim knjigama knji(eni kao troak i

kamata koju prodavatelj dobara ili davatelj usluga obrauna kup#u zbog npr.neblagovremenih plaanja.

)oreznu osnovi#u u sustavu )V"a mogue je utvrditi:!" kreditnom metodom ! porezni obveznik na kraju svakog obraunskog perioda iznos

plaenog )V"a pri kupovini svojih inputa, iskazanog u ulaznim %akturama, oduzima od

iznosa )V"a koji je zaraunao pri prodaji svojih dobara i usluga $outputa&, iskazanog naizlaznim %akturama.

33


34/41

%" metoda oduzimanja od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost nabavki, te na takodobivenu $dodanu& vrijednost obraunava se )V.&" metoda zbrajanja! dodana vrijednost jednaka je zbroju nadni#a, amortiza#ije, kamata ineto pro%ita.

8koliko je na kraju obraunskog perioda, ulazni porez, tj. pretporez vei od izlaznog poreza,porezni obveznik ima pravo na povrat razlike izme/u ulaznog i izlaznog )V"a ili poreznikredit za naredni period, a ako je izlazni porez vei od ulaznog poreza, tada na krajuobraunskog perioda, za poreznog obveznika nastaje porezni teret ili dug u visini razlike.$orezna stopase uraunava na poreznu osnovi#u i iznosi 1GP. )ored te jedinstvene stope unaem sustavu )V"a propisana je i tzv. nulta porezna stopa kojom se oporezuje:

uvoz dobara propisanim l. D. 6akona $ uvezena dobra za slu(bene potrebediplomatskih, konzularnih predstavnitva i me/unarodnih organiza#ija, uvod dobarakoje vri Kentralna banka BiO, uvoz ulova sa ribarskih brodovaS&,

izvoz dobara,

me/unarodni prijevoz, diplomatske i me/unarodne organiza#ije i posebna osloba/anja.

.Porez na promet nekretnina.

$od pro!eto! nekretnina podrazumijeva se prodaja, zamjena i drugi nain stje#anjanekretnina uz naknadu izme/u %izikih i pravnih osoba. ako/er, smatra se i stje#anjenekretnina bez naknade, na osnovu ugovora o do(ivotnom izdr(avanju, zamjena nekretnina,dospjelost, te svi drugi obli#i prometa uz naknadu i bez naknade, kojima se mijenja vlasnitvonad nekretninama.

O:veznik poreza na pro!et nekretnina!a u BiO je stje#atelj nekretnine ! kupa#, aobveznik pri zamjeni je svaki sudionik u zamjeni i to za vrijednost nekretnine koju stjee.'bveznik poreza na promet nekretnina kod naslje/ivanja je nasljednik, pri poklanjanju ilidrugom nainu stje#anja nekretnina bez naknade je poklonoprimatelj ili druga osoba koja jestekla nekretninu bez naknade. *ada %izika osoba daje u najam nekretninu $stan, kuu ili

poslovni prostor& porez na prihod od imovine plaa zakupodava#.

Osnovi&a poreza na pro!et nekretnina je prometna vrijednost nekretnina u trenutkunastanka porezne obveze. 8kupna stopa poreza na promet nekretnina ne mo(e biti vea od


35/41

gra/ani koji kupuju stambenu zgradu ili stan na kojem su imali stanarsko pravo ili uzsuglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se ure/uje prodajastanova na kojima postoji stanarsko pravo itd..

.6ro&arine akcize % i4.

)redmet oporezivanja u smislu odredbe 6akona jeste promet troarinskih proizvoda, tj.oporezivi su troarinski proizvodi proizvedeni u BiO koji se prvi put prometuju od strane

proizvo/aa, kao i troarinski proizvodi koji se uvoze u BiO. pod troarinskim proizvodima sesmatraju slijedei proizvodi: na%tni derivati, duhanske prera/evine, bezalkoholna pia, alkohol, alkoholna pia i prirodna vona rakija, pivo i vino i kava.

)orezni obveznik troarine jest pravna osoba i poduzetnik koji troarinske proizvode stavi upromet, tj.

domai proizvo/a ! za troarinske proizvode prilikom prvog prometa u Bosni iOer#egovini,

uvoznik ! za uvezene troarinske proizvode, pravna osoba ili poduzetnik koji nabave alkoholna pia, prirodne vone rakije i vino

neposredno od gra/ana, poduzetnik, tj. %izika osoba koja je kod nadle(nog tijela registrirana za proizvodnju ili

promet troarinskih proizvoda.?egistra#ija poreznog obveznika provodi se upisom u @edinstveni registar obveznikaneizravnih poreza prema popisima kojima se utvr/uje taj upis. 8pravni odbor nadle(an je za

propisivanje uvjeta za registra#iju i prestanak registra#ije poreznog obveznika.

roarina se obraunava i plaa u apsolutnom iznosu po mjernoj jedini#i iMili popropor#ionalnoj stopi.'snovi#a troarine je odre/ena: koliinom za troarinske proizvode zakoje se troarina plaa po mjernoj jedini#i, i maloprodajnom #ijenom i koliinom po mjernoj

jedini#i za duhanske prera/evine.

roarinskom marki#om ne trebaju biti oznaena alkoholna pia, vona prirodna rakija i vinokoja sadr(e manje od


36/41

;7?7;797 ! za vina proizvedena u BiO, 6+L+;7 ! za vina iz uvoza i K?;7 " kava

roarinski proizvodi koji su oslobo/eni plaanja troarine su: proizvodi koji se izvoze, koji

se isporuuju u bes#arinske prodavaoni#e, koji se uvoze, koji se isporuuju diplomatskokonzularnim predstavnitvima, gorivo za zrakoplove i brodove u me/unarodnom prometu, nauvoz iMili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju alkoholnihnapitaka osobi registriranoj za proizvodnju.

.arine % osni i 4ercegovini.

Karine su poseban oblik poreza na potronju, a naplauje pri prelasku dr(avne grani#e, tj. nauvoz, izvoz i robu u tranzitu koji u iskljuivoj nadle(nosti dr(ave Bosne i Oer#egovine.

'sloba/anja od obveze plaanja #arinskih dad(bina mogu biti osobna i predmetna, a odnosese na:" osobnu imovinu %izikih osoba koja svoje mjesto boravka premjeta iz strane zemlje u BiO," osobnu imovinu steenu nasljedstvom," predmete domainstva za opremanje sekundarnog boravita," robe za dobrotvorne ili humanitarne ak#ije," putnike automobile koje uvoze invalidne osobe," razne dokumente i predmete," lijekove za osobnu uporabu," kolski materijal,

" robe koje se uvoze povodom vjenanja, itd.Karinski obveznik je osoba koja je du(na izvriti obvezu plaanja #arine, a to mo(e biti: osobana koju glasi prijevozna isprava, osoba koja unosi robu u #arinsko podruje BiO, bez obzira jeli vlasnik ili posjednik robe, voza prijevoznog sredstva, a i svaka osoba koja robu preuzmena #arinarni#ama.

Karinske stope primjenjuju se na vrijednost uvezene robe, te su izra(ene u pro#entima.

BiO #arinski sustav razlikuje sljedee vrste #arina: redovite #arine ! primjenjuju se redovite stope od P do 1


37/41

1. ?ode" uprav"janja stvarno! potra-njo! pri nepotpunoj

zapos"enosti i postojani! &ijena!a

*od ovog modela osobnoj potronji i investi#ijama dodaju se jo i dr(avna potronja $E&. 8tom sluaju ravnote(ni dohodak je jednak: WKX-XE.

Era%: 8tvr/ivanje ravnote(nog dohotka na zamiljenom primjeru zatvorenog gospodarstva$privatni i javni sektor&

/!/pnapotronja

C010G

H N

C01 & C 2 Y

C 1 45FZ E

O K L %o3o%a!

*rivulja %unk#ije ukupne potra(nje $KX-XE& dobiva se okomitim zbrajanjem krivulje %unk#ijeinvesti#ija $-&, %unk#ije osobne potronje $K& i %unk#ije dr(avne potronje $E&, koja je jednakaizrazu WKX-XE.

oka ; je toka ravnote(e i pripada ravnote(nom dohotku L i njemu odgovarajuoj ukupnojpotra(nji O, i na njoj se krivulja ukupne potra(nje $KX-XE& sijee s prav#em nagiba od 4


38/41

ostaju iste, smanjenje potronje smanjuje i ukupnu potra(nju i to multiplikativno smanjujeravnote(ni dohodak $prikazano na slijedeem gra%u&.

Era%: 8tvr/ivanje ravnote(nog dohotka na zamiljenom primjeru zatvorenog gospodarstva$privatni i javni sektor&

!/pna

potronja

C01

2 & C'01

N CC'

C01 H C'01 1 C F

C'

45F

O K %o3o%a!

8vo/enje paualnog poreza HO u postojei sustav pomie krivulju %unk#ije potronje [ unovi polo(aj KJ. *rivulja $KX-& pomjera se u novi polo(aj $KJX-&. oka ; predstavlja noviravnote(ni dohodak u presijeku krivulje $KJX-& i prav#a nagiba od 4


39/41

45F8vo/enjem poreza na dohodak smanjuje se razina ravnote(nog dohotka. )omi#anjem krivulje$KX-XE& oko toke H, mijenja se i toka presjeka nove krivulje $KX-XE&J i prav#a nagiba 4


40/41

C

B D

7ko se gospodarstvo nalazi desno od toke K, tada bi smanjivanjem porezne stope dolo doporasta poreznih prihoda, te do smanjenja proraunskog de%i#ita. -stovremeno s poveanjemporeznih prihoda, smanjenje porezne stope dovelo bi do porasta radnog napora i do porastatednje ime bi se i gospodarstvo izvelo na veu stopu rasta. Hiskalna mjera smanjenja

porezne stope inila bi se izuzetno prihvatljivom jer bi ostvarila vei broj gospodarskih#iljeva: poveala porezne prihode i o(ivila proizvodnju. 'vi su se #iljevi trebali ostvariti

pomakom krivulje ponude, a mirovanjem krivulje potra(nje, ime bi trebalo ostvariti vei rastgospodarstva, ali bez prateeg poveanja #ijena.

;eki su ekonomisti nakon istra(ivanje pokazali da se toka maksimalnih poreznih prihodanalazi mnogo vie udesno, kod toke koja prikazuje poreznu stopu od IP. ek nakon tetoke sni(avanje porezne stope dovelo bi do porasta poreznih prihoda.

Era%: 8in#i smanjenja oporezivanja po ekonomi#i ponude

ra(ina

cijenaAS+

AS.B

P.P, C

P+ A AD.

AD+

O :+ :. :, naciona"ni %o3o%a! :

Hiskalna politika svojim mjerama mo(e uinkovito djelovati na ukupnu ponudu a i na razinu#ijena. ;a ovom gra%u mo(emo uoiti krivulju agregatne potra(nje 7 1 i krivuljuagregatne

ponude 791 koje se sijeku u toki 7 koja predstavlja i toku poetne ravnote(e.

9manjenje poreza e se odraziti na poveanje ukupne potra(nje, a to poveanje prikazano jepomakom krivulje ukupne potra(nje uvis, u novi polo(aj 7. ;a taj nain doli smo do noveravnote(e u toki B.

4


41/41

0anji porezi sa sobom e donijeti vei raspolo(ivi dohodak, to e utje#ati na smanjenjetednje i investi#ija. )lae e biti vee to je rezultat manjih poreznih stopa na osobnidohodak, a to e ohrabriti rad inova#ije i sve to e utje#ati na nezaposlene da ponude svojeusluge kada su plae vee. ?ezultat jeste pomi#anje krivulje ukupne ponude udesno, odnosnonjeno poveanje. *rivulja ponude 791pomie se udesno u novi polo(aj 79 to dovodi do

nove ravnote(e u toki K, a to je ravnote(a koju karakterizira najvia razina na#ionalnogdohotka uz ni(e #ijene.

javne financije ii. kolokvij

Documents