List Osnovne škole „Jelenje – Dražice“

Lipanj 2015.

JeDra

Ira

Elza

Jure

tić,

3.c

Iskr

a Aku

lić, 3.c

Pet

ra L

azić, 3.b

Lin

a Bov

ac, 3.b

Uvodnik

1

Dragi učenici, poštovani čitatelju!

Vaš i naš list je ponovno razvio

svoja JeDra, na uzburkanim

valovima jednogodišnjeg školskog

života.

Iskreno se nadamo da ćete u

njemu naći istinsko obilje

zanimljivosti, iskazano rječju i

slikom, koje će privući vašu

pozornost i poslužiti vam kao

živopisni podsjetnik na sve mijene

kroz koje smo zajednički prolazili.

Naravno, izbor tema, informacija,

vaših uradaka, foto i grafičkih

ilustracija,...ima namjeru prije

svega biti vjerodostojan, ako ne i

potpun odraz sadržajno bogate

nastavne godine.

Mnijenja smo da ćete listajući

JeDra obnoviti sjećanja na

pojedinačna i skupna postignuća i

uspjehe, trenutke radosti i ponosa

te u njima pronaći i zrnce

nadhnuća da učinite još poneki

korak dalje u svim onim

područjima u kojima se želite

razvijati i napredovati.

Uvjereni smo da su upravo ova

JeDra dokumentarno dovoljno

vrijedna da im se i nakon prvog

čitanja još mnogo puta s veseljem

vraćate.

Na kraju dolazi ono uobičajeno, ali

iskreno od srca i s jasnom željom:

u dobrom raspoloženju privedite

kraju svoje obrazovne nakane, a

osmašima mudar profesionalni

izbor i svu sreću, koju mogu

poželjeti.

Vaš ravnatelj

Osnovna škola ''Jelenje-Dražice'', Školska 53, 51218 Dražice

tel: 051 296 036, e-mail: skola@os-drazice.skole.hr

Za izdavača: Ante Papić, ravnatelj

Glavna urednica: Marta Mihičić, prof.

Novinarska grupa: Marina Parapatić, Helena Maršanić, Lina Crgol, Ivona

Zaharija, Rea Marčelja, Gabriela Križanović, Ema Vranješ, Lana Matijević

Fotograf: Mara Zubac, prof.

Priprema za tisak: Davor Tkalac, prof. & Koraljka Pahljina Tkalac, dipl. uč.

Tisak: Studiograf, naklada: 450 primjeraka

Naslovnica: Fotografija 5.a razreda koja je osvojila 2.mjesto

povodom Svjetskog dana jezika 2014.

SADRŽAJ

Događanja 2

Knjižnica 10

Terenska nastava i izleti 12

Likovno – literarni centar 14

Osmaši 24

Intervju 26

Sport 28

Natjecanja 30

Razbibriga i učenje 33

Priča 36

Događanja

2

DAROVANI SMO NA

GROBNIČKOJ JESENI 2014.

Dana 30. listopada 2014.,

učenici OŠ „Jelenje-Dražice“

povodom obilježavanja Grobničke

jeseni ponosno su predstavili svoju

školu u Domu na Čavlima.

U programu su sudjelovali:

Valentina Pilčić s pjesmom

Gabriela Mikića o Grobnišćini,

trećaši sa svojim igrokazom Srića

i Katarina Zubčić uz plesnu

pratnju s pjesmom Glad koja se

izvodila na ovogodišnjem festivalu

Kvarnerić. U pratnji učenika bili

su ravnatelj Ante Papić te

učiteljice Sanda Đurić, Irena

Ritterman i Martina Mičetić.

Najbolje radove pisane i slikane

na radionicama u Gradu

Grobniku nagradila je Katedra

Čakavskoga sabora Grobnišćine u

sklopu projekta „Darovani“ a

nagrađeni učenici iz naše škole su:

Karlo Valenta, 3.b. (likovna

radionica, mentorica Linda

Crgol), Andrea Zaharija, 7.b.

(likovna radionica, mentorica

Marina Mataija) te Lucija Perušić

iz 8.b. razreda (literarna

radionica, mentorica Marta

Mihičić).

Ivona Zaharija i Lina Crgol, 8.a

KASTAVSKE LEGENDE

U povodu

obilježavanja deset

godina djelovanja

Županijskog

bibliobusa u našem

mjestu, u školi u

Jelenju 4. studenog

ugostili smo

učiteljicu Dragicu Stanić i

učenike Osnovne škole „Milan

Brozović“ iz Kastva.

Učenicima trećih i četvrtih

razreda naše škole predstavili

su Kastavske legende, seriju

kastavskih zavičajnih

slikovnica.

"MLADI PROTIV GLADI" - 1

UČENIK, 1 PROIZVOD

I ove se godine održala akcija u

našoj školi od 10. do 14.

studenog pod motom 1 učenik,

1 proizvod. Sudjelujući u ovoj

plemenitoj akciji zajedno s

učenicima drugih škola našega

grada, učenici naše škole, od 1.

do 8. razreda, prikupili su 278

prehrambenih proizvoda i

higijenskih namirnica za riječku

Socijalnu samoposlugu koje će biti

podijeljene onima kojima su

potrebnije nego nama.

Potaknuti odličnim rezultatima

prve akcije Mladi protiv gladi,

koja je povodom Dana borbe

protiv siromaštva u listopadu

2010. godine rezultirala velikom

količinom prikupljenih osnovnih

živežnih namirnica od strane

školaraca, Primorsko-istarsko

područno bratstvo Franjevačkog

svjetovnog reda (OFS) je 20.

travnja 2011. godine u Rijeci

otvorilo prvu trajnu Socijalnu

samoposlugu u Hrvatskoj Kruh sv.

Elizabete za najsiromašnije

građane, nazvanu po zaštitnici

OFS-a i siromaha, sv. Elizabeti

Ugarskoj.

Ovom akcijom pokazali smo

nesebičnu ljubav i pažnju prema

potrebitomu bližnjemu. U ime

volontera Socijalne samoposluge

veliko hvala učenicima i njihovim

roditeljima!

Marina Fućak, vjeroučiteljica

Događanja

3

MRAV, MRAV, MRAV I CVRČAK

U dvorani naše škole u Jelenju

17. studenoga 2014. tražilo se

mjesto više za dinamičnu i

duhovitu predstavu za djecu

Mrav, mrav, mrav i cvrčak.

Glumci Teatra Oz kroz priču i

pjesmu ispričali su život mrava i

cvrčka kroz različita godišnja

doba.

Izvedbu su pratili duhoviti

dijalozi, glazba i pjesma uz

pratnju saksofona pa su učenici

svaki događaj na pozornici pratili

s uživanjem i aktivnim

sudjelovanjem u predstavi.

Predstava je nastala na temelju

poznate Ezopove basne Cvrčak i

mrav, a naučila nas je da

trebamo u životu biti vrijedni,

radišni i marljivi kao mravi, ali

ponekad i bezbrižni poput cvrčka.

Koraljka Pahljina Tkalac,

učiteljica

SVETI MIKULA VA ŠKOLI

Sveti Mikula ni pozabil našu

školu pa j našal malo vrimena

i domislel nas da dar znači:

radost, pomoć i veselje. Ali i

da ne pozabimo „zglancat“

čižmicu gre po kućah. Va

njegovu čast školani su

tancali, kantali i glumili skupa

s Crvenkapicun i vukon, a se

učiteljice su rekle sveton

Mikuli da su školani ovoga leta

bili dobri, da vredno delaju i

uče pa ih je va učionicah

dočekal slatki dar. A da znate

legendu o sveton

Mikuli? Pročitajte!

Hvala Općini ka j

pomogla sveton

Mikuli „dopejat“ dari.

Koraljka Pahljina

Tkalac, učiteljica

MAŠKARE U 3.C

Dana 17. veljače 2015.

g. učenici 3.c umjesto

sami sebe u školu su doveli svoje

zamjene: vile, princeze,

gladijatore, tajne agente, lopove,

dinosaure i mnoge

druge. To je bio

maškarani dan škole,

ali ujedno i

tradicionalno 3.

natjecanje u

maskiranju 3.c

razreda. Učenici su se

natjecali u dvije

kategorije: predstavljanju maske i

srećoprstu, a svaka kategorija

imala je tri medalje. Prvi zadatak

bio je interpretativno

predstavljanje svog lika te scenski

nastup za koji je izuzetno bila

važna dobra priprema, a drugi

zadatak bio je izvlačenje dobitnih

listića gdje je sreća presudila koja

maska dobiva titulu najmaske 3.c

Žiri u sastavu svih učenika 3.c

razreda ponovno je bio vrlo

kritičan i strog, te je nakon

pomnog razmišljanja i glasovanja

odlučio da u prvoj kategoriji

nagradu za najbolju prezentaciju

dobiju redom: gladijator Matej

Rahelić, šeik Josip Jelić i

proljetna vila Lucija Vranković.

U drugoj kategoriji srećoprstića

nagrade su osvojili: dinosaur Roko

Legac, agent 007 Dominik Likić i

naš razredni Spiderman Luka

Petrović.

Nakon razrednog natjecanja

odlično su se zabavili na školskom

Maškaranom maratonu i

zadovoljni otišli svojim kućama.

Marijana Senkić, učiteljica

Događanja

4

DAN BROJA π (PI)

U petak, 13. 4. 2015. održano je

tradicionalno 2. natjecanje u

izricanju decimala broja π.

Pobjednica ovogodišnjeg

natjecanja učenica je 7.b razreda

Gabriela Korman koja je

zapamtila 146 decimala broja π.

Za one koji još ne znaju, broj π je

matematička konstanta

koja se često koristi u fizici i

matematici. Dan 14. 3. u

svijetu matematičara poznat je

kao dan broja π, jer je

približna vrijednost broja π

3.14. Broj π poznat je i kao

Arhimedova konstanta ili

Ludolphov broj.

Katarina Valjan, prof.

KARAOKE PARTY - PO PRVI

PUTA U NAŠOJ ŠKOLI

Pa poštovani..hm kako bih to

rekla...o pa da, dragi čitatelji

JeDra, s ponosom vam želimo

predstaviti da smo po prvi puta u

našoj školi u Dražicama

organizirali Karaoke party. Bilo

je tamo svega, tog zanimljivog

20. ožujka, od smijeha i plesa uz

pjesme kao što su Hajde da

ludujemo ili Kokolo do nekoliko

suza uz pjesmu Suze biserne. Čuli

smo 15 pjesama, a sudjelovale su

i neke profesorice. Učenici i

profesori naše škole mogli su

uživati sat i pol slušajući naše

izvođače. Publika je odlučila o

odabiru najboljeg uz pomoć

glasačkih listića. Svi su

natjecatelji bili odlični, ali publika

je odlučila da su pobjednici naših

karaoka učenici 8.b razreda Stipe

i Martin s pjesmom Armani

izvođača DJ Krmaka. Publika je

pobjednike, ali i ostale izvođače

nagradila gromoglasnim

pljeskom. Cijeli spektakl

organizirali su učenici 8.b

razreda, svojim sviranjem

uveličale Petra Zoretić iz 8.b i

Zelda Bašić, učenice Glazbene

škole, a fantastično su ga vodili

Karla Sudan i Andrej Vičević.

Karla Sudan, 8.b

UREĐENJE ŠKOLSKOG

DVORIŠTA I ŠKOLSKOG VRTA

TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE

Tijekom ove školske godine

učenici naše škole sudjelovali su u

raznim akcijama čišćenja školskog

dvorišta i okoliša za vrijeme sata

razrednog odjela te u Zelenoj

čistki povodom Dana planeta

Zemlje. U akciji Zelena čistka

sudjelovali su svi učenici

naše škole, a u redovnom

uređenju vrta pojedini.

Vrt su najčešće uređivali

učenici 7.a i to: Rino

Zoretić, Marko

Križanović, Borna Živalj,

Rea Marčelja, Viktor

Erdemović, Luka Gović,

Viktor Lisac, Ema

Vranješ, Marko Šegota, Filip

Stošić, te su zaslužili pohvalu.

Također su sudjelovali i učenici

8.b, 6.a i 6.b, 5.a, 7.c i 7.b

razreda.

Učenici iz 6.a i 6.b koji su

sudjelovali u uređenju školskog

dvorišta su: Arian Ban, Filip

Šimac, Mateo Moreti, Zvonimir

Vujić, Valentino Kukuljan, Filip

Maravić, Toni Valjan, Ivan Hlača i

Dario Šuper.

Nabrojat ćemo samo neke radove

koje smo od rujna 2014. g. do

kraja ove školske godine uspjeli

Događanja

5

napraviti: uređenje prilaznog

puta do ulaza u školu, sakupljanje

suhih grančica i suhog lišća za

kompost, okopavanje dviju

gredica za školski vrt, sadnja

tulipana, zumbula, stabljiki

lovora, lavande, obrezivanje

ukrasnog bilja i tako dalje.

Mara Zubac, prof.

USPJEŠNO SMO OBILJEŽILI

NAŠU PRVU NOĆ KNJIGE

Prvi je put u našoj školi, na

poticaj ravnatelja kao velikoga

zaljubljenika u

knjige, organizirano vrijedno

događanje za sve ljubitelje

knjige i čitanja - Noć knjige.

Noć knjige u našoj je školi

bila vrlo raznolika i

dinamična.

Moramo posebno istaknuti

da smo zahvalni Općini

Jelenje na čelu s načelnikom

dr. Ervinom Radetićem koja

je Školi darovala vrijedne

knjige. Ravnatelju Anti

Papiću dar je predala zamjenica

načelnika Općine Jelenje gospođa

Ana Faraguna Linić.

Ponosni smo što nas je posjetila

Dinka Juričić, profesorica koja

svojim entuzijazmom i

zaigranošću motivira i djecu i

odrasle, održavši zanimljivo

predavanje o tome zašto je

čitanje fora.

Učenice Lea Čaval, Antonija

Sirotich, pobjednica mlađe

kategorije, i Adrijana Katić,

pobjednica starije kategorije,

dočarale su dio ozračja s

Natjecanja u čitanju naglas.

Izveden je i igrokaz sa

županijskoga Lidrana prigodnoga

naslova Knjiga.

Upoznati smo i s predivnom

pričom o Fantastičnim letećim

knjigama g. Morrisa Lessmorea.

Nakon zajedničkog dijela, učenici

su prema svojim sklonostima

sudjelovali u radionicama.

Stripaonica je bila iznimno

privlačna mnogima (gošća

voditeljica bila je Dora Vukičević,

prof.). Učiteljica Hermina Mošić

osmislila je kreativnu radionicu

Čitajmo prvašićima! Stvaramo

priču, koju su vodile učiteljice

Sanda Đurić i Marijana Senkić,

bio je naziv radionice namijenjen

uglavnom učenicima drugih i

trećih razreda. Oni koji su htjeli

pisati, prijavili su se za radionicu

Kreativno pisanje kod učiteljice

Irene Ritterman. Stariji su se

okušali u raspravi pa su

sudjelovali u parlaonici koju su

vodili učitelji Marta Mihičić i

Ilijan Letica na temu Lektira

(ni)je bauk – Treba li nam

lektira? Ravnatelj Ante Papić

održao je zanimljivu radionicu

Brzo čitanje.

Nakon završetka svi su sudionici u

dvorani predstavili svoje radove.

Učenici su uglavnom radili u

skupinama, a kada je riječ o

samostalnim radovima, valja

istaknuti i nagrađene učenike:

Lucija Vukas iz 2. b autorica je

najboljega stripa, Mia Dorčić, 6.

a, napisala je najduhovitiji

nastavak Kishonove

priče. U usmenom

izlaganju svojih stavova

najbolja je bila Helena

Maršanić.

Bila je to noć za

pamćenje, posvećena

knjizi, čitanju i znanju

općenito. Za kraj,

Hesseova misao:

Od mnogih svjetova

koje čovjeku nije

darovala priroda, nego ih je

stvorio sam snagom vlastitoga

duha, svijet knjiga je najveći.

Irena Ritterman, prof.

Događanja

6

9. ČAKAVSKI SUSRETI VA

KOSTRENE

Već tradicionalno naši su učenici

sudjelovali na Čakavskim

susretima u Kostreni. Izveli su

scensku igru Jubav Ričine i

Hahlića prema istoimenoj bajci

koju je napisala Lea Vrban iz 5. c

razreda. Uz scensku igru,

izvedena je i pjesma o Ričini, uz

plesnu pratnju.

Irena Ritterman, prof.

VOLIMO KAZALIŠTE

Učenici od petog do osmog

razreda i ove su školske godine

aktivno i u velikom broju bili

uključeni u školsku pretplatu HNK

Ivan pl.Zajca pod nazivom

Matineje u Zajcu.

S velikim entuzijazmom i radošću

pogledali su sljedeće predstave:

Vodič kroz operu Olge i

Bojana Šobera

Mrvice iz dnevnog boravka

Sanje Pilić u izvedbi Gradskog

kazališta Žar ptica iz Zagreba

Pinocchio

Edukacijski koncert Opera nije

j(b)auk

Najljepše od baleta u izvedbi

baletnog ansambla HNK Ivana

pl.Zajca

Kao vjerni zaljubljenici u

kazalište, učenici naše škole već

godinama sudjeluju u školskoj

pretplati za što je OŠ Jelenje -

Dražice prošle godine dobila i

posebnu zahvalnicu od HNK Ivana

pl. Zajca.

Savo Ivković, prof.

PETI NA NATJECANJU IZ

PRVE POMOĆI

Naša školska ekipa 14.ožujka ove

godine sudjelovala je na 39.

Gradskom natjecanju podmlatka/

mladeži Crvenog križa iz

poznavanja povijesti pokreta i

pružanja prve pomoći, održanom

u Dvorani mladosti na Trsatu. Na

natjecanju je

sudjelovalo 5

srednjoškolskih i

15 osnovnoškolskih

ekipa. Naša se

ekipa marljivo

pripremala tri

tjedna te se,

unatoč spriječenosti

pojedinih članova

zbog obiteljske

zauzetosti i bolesti,

uspjela visoko plasirati i zauzeti

5. mjesto. Ekipa je nastupila u

sastavu: Jelena Dašić, 7b- vođa

ekipe, Petra Linić, 8b, Marija

Linić, 6a, Dorijan Maljac, 6b i

Gabrijela Dražić, 6b.

Čestitamo!

Ante Papić, ravnatelj

GRAĐANSKI ODGOJ NA

DJELU

U sklopu nastave Građanskog

odgoja i obrazovanja grupa

učenika osmih razreda inicirala je

postavljanje kanti za smeće na

potezu od škole prema centru

Dražica te su u suradnji s

općinom Jelenje to i postigli.

Također su postavljene kante za

odvojeno prikupljanje smeća

pokraj naše škole te se nadamo

da će i to doprinijeti čistoći

okoliša škole.

Ivana Balen Grudenić, prof.

Događanja

7

SAJAM MOGUĆNOSTI

U srijedu, 20.05.2015., u našoj

je školi, u dvorištu, na igralištu i

u unutarnjim prostorima zgrade

u Jelenju, održan Sajam

mogućnosti

kojemu je prisustvovalo oko sto

pedeset učenika uglavnom

četvrtih razreda naše škole i

Osnovne škole „Čavle“.

Sajam mogućnosti organizirali

smo u suradnji s Odjelom

prevencije Policijske uprave

Primorsko-goranske.

U vremenu od 16.00 do 18.30

sati učenicima su se predstavile

brojne udruge koje su prigodnim

kulturno-zabavnim programom i

sportskim sadržajima prikazale

dio svojih aktivnosti. Našle su se

ovdje plesne skupine, sportski

klubovi (tenisači, biciklisti, šahisti,

atletičari, streličari, taekwondo,

rukometaši, košarkaši, dizači

utega, vježbači joge, krav- maga

instruktori, odbojkaši-ce… ),

jahački klub, predstavnici DVD

Jelenje, izviđači i drugi.

Sajmu su prisustvovali policijski

službenici III. policijske postaje

Rijeka i Postaje prometne policije

Rijeka. Na prigodno postavljenom

štandu

mogao se

dobiti razni

promidžbeni

materijal, a

svi su mogli

razgledati

službena

vozila policije te se upoznati sa

službenim policijskim psom kojem

je posao traganje za eksplozivnim

napravama.

Cilj Sajma mogućnosti

bio je da se učenici

upoznaju s poželjnim i

korisnim aktivnostima

kojima mogu

kvalitetno ispuniti

svoje slobodno vrijeme

te stvaranje

pozitivnog okruženja

za kvalitetnije

odrastanje djece te njihovo

aktivno uključivanje u život.

Ante Papić, ravnatelj

OBILJEŽILI SMO DAN ŠKOLE

Raznovrsnim programom i ove

godine obilježili smo Dan škole, i

to 21.svibnja. U Dražicama smo

ujutro igrali nogomet i odbojku, a

pobjedničke ekipe su 8.a i 5.a u

nogometu te 6.a u kombinaciji s

petim razredima i 8.razredi u

ženskoj odbojci. U Jelenju je

jutro bilo veselo uz koncept

nastave Hura, imamo novu

učiteljicu… Naime, učiteljice su

imale priliku osmisliti jutro puno

kreativnosti i učenja u razredu u

kojem inače ne predaju. Nakon

toga smo u Domu u Dražicama

pogledali muzički igrokaz naših

Tića Začarana sopelica.

Popodne je u Jelenju upriličen

raznovrstan program, a

prisutnima su se obratili naš

ravnatelj Ante Papić i načelnik

Ervin Radetić. Prvi su nam

razredi pokazali kako raste

prvašić, pjevali su Katarina

Zupčić i Petar Perušić, Tići su

nam predstavili dječje igre,

nastupili su naš Mali i Veliki zbor,

bilo je tu i Zumbe, solo točke Lee

Čaval, gledali smo scenski prikaz

O vremenu prema priči Dubravke

Ugrešić, i igrokaz Knjiga…

Za rođendan škole bilo je to za

svakog ponešto!

Novinarska grupa

Događanja

8

U projekt ''I Grobnik pliva'' bilo je

uključeno 38 djevojčica i dječaka

iz drugih razreda.

30 djece uspješno je završilo

školu plivanja

6 djece su poluplivači-uspješno

se održavaju na površini vode

2 djece su neplivači

PROJEKT „I GROBNIK

PLIVA“

Plivanje se smatra sportom kojim

se u velikoj mjeri može utjecati

na optimalan rast i razvoj

djeteta. Zahvaljujući

novoizgrađenim bazenima na

Kantridi i naši su učenici dobili

izvrsne uvjete za bavljenje ovim

sportom.

Projekt „Rijeka pliva“ provodi se

još od 2008. godine u suradnji s

Plivačkim klubom „Primorje“-

Rijeka. Ove godine priliku u vodi

dobili su i naši drugašići.

Učenici 2.a i 2.b razreda u sklopu

projekta „I Grobnik pliva“ odlazili

su na Bazene Kantrida pet

radnih dana u pratnji razrednih

učiteljica Koraljke Pahljina Tkalac

i Sanje Sudan te školske

psihologinje Milvane

Prančević. Kroz 10 sati

škole plivanja uz posebne i

odlične trenere, djevojčice

i dječaci svladavali su

vještinu plivanja.

Tijekom prvog sata

učenici su se razvrstali u

grupe prema savladanom

stupnju vještine plivanja.

Uz obvezna

mjerenja

izvodili su

razne vježbe u

vodi, kolutali

se, provlačili,

igrali, skakali,

plivali u

odjevnom

predmetu,

igrali se

spašavanja.

Nakon

provedene

obuke, učenici

su testirani.

Za učenike

koji u sklopu

tečaja nisu

naučili plivati,

Plivački klub

organizira dodatni

tečaj.

Uz učenje vještine

plivanja, svrha

projekta je i

pozitivno utjecati

na psihofizičko

stanje učenika,

poboljšati pravilan

rast i razvoj učenika,

popularizirati i motivirati učenike

za bavljenje sportom i za

kvalitetno osmišljavanje

slobodnog vremena.

Zamisao o plivanju i učenicima

drugih razreda iz 2013. godine

ostvarena je u proljeće 2015. uz

financijsku pomoć Općine Jelenje

i naše škole. Roditelji učenika

drugih razreda pohvalno su se

izjasnili o projektu i osigurali

prijevoz djece do bazena.

Koraljka Pahljina Tkalac,

učiteljica

Bilo mi je jako lijepo na bazenu.

Najljepše mi je bilo kad sam učila

plivati. Uživala sam i u obilasku

bazena i igranju na plaži.

Antonija Orešković, 2.a

POSEBNA POHVALA

Učiteljici voditeljici Katarini Jusup Dodig

koja je od prvog telefonskog razgovora

do realizacije škole plivanja bila uz nas i

pomagala na svakom koraku u

ostvarenju i organizaciji plivačkih sati.

Svim trenerima koji su dočekali

drugašiće i plivali uz njih.

Događanja

9

Najbolje je bilo kad smo skakali

po želji i do kraja bazena plivali i

ronili. Super je kad možemo

raditi što hoćemo, jer onda

radim stoj. Jako mi se svidjelo

kad smo plivali na leđima.

Mihaela Stipić i Dora Stjepić, 2.a

Bilo mi je jako lijepo kad smo

puhali balončiće u vodi. Zabavno

je bilo kad smo skakali kao zečići.

Hana Osmani i Dragana Jurišić, 2.a

Na bazenima Kantrida bilo mi je

super jer smo išli svi skupa.

Odlično je bilo kad smo se

spašavali.

Majda Ban, 2.a

Bilo mi je lijepo na Bazenima

Kantrida. Najljepše je bilo naučiti

spašavati i roniti. Nije mi se

svidjelo to što nismo mogli

odmah u vodu nego smo se

morali razgibati.

Borna Tićak, 2.b

Jako su mi se dopali olimpijski

bazen i skokovi u vodu. Svidjeli su

mi se trener i trenerice, a osobito

trenerica Ana jer je bila jako

draga prema nama.

Idora Mrvčić, 2.b

Najbolje mi je bilo kada smo

skakali u bazene, plivali kraul,

plivali na leđima... Meni je bilo

super jer sam bila vidjeti dublje

bazene i olimpijske, a najljepše je

bilo kad sam vidjela bazen dubok

pet metara.

Lara Žigo, 2.b

Odlično je bilo plivati i skakati u

bazen. Treneri i trenerice bili su

dobri i pomagali mi da se održim

na vodi. Na kraju sam naučio

plivati i puhati mjehuriće na nos.

Saša Reljac, 2.b

MODERATO CANTABILE

Tijekom veljače i ožujka 2015.g.

u našoj je školi realiziran projekt

pod nazivom Moderato cantabile

Hrvatskog saveza slijepih, uz

potporu MZOS-a usmjerenog na

sadržaje suzbijanja vršnjačkog

nasilja među djecom

osnovnoškolske dobi, uključujući

djecu s oštećenjima vida.

Aktivnosti su se odvijale kroz šest

tematski povezanih radionica, u

kojima je sudjelovalo 17 naših

učenika i učenica viših razreda.

Učenici su mnogo toga naučili uz

stručno psihologijsko vodstvo

Ivone Topić te raznovrsne,

zanimljive i poticajne goste

(Kazalište slijepih, ravnateljica

Dječjeg doma Tić, predstavnica

Poliklinke za zaštitu djece iz

Zagreba,…). Sudionici su

radionice završili s izradom

edukativnog plakata i igrokaza.

Ante Papić, ravnatelj

LIKOVNE AKTIVNOSTI U

PRODUŽENOM BORAVKU

Učenici u produženom boravku

napravili su dvije slikovnice i

zavičajni

priručnik.

Slikovnice se zovu

Tonko slonko i

Party u

zoološkom vrtu.

Napisale su ih i

ilustrirale Majda

Ban (2.a) i Lucija

Vukas (2.b).

Zavičajni

priručnik, koji je vrlo poučan,

izradio je svaki učenik za sebe.

Antonija Favretto, produženi

boravak

Knjižnica

10

PRVI POSJET ŠKOLSKOJ

KNJIŽNICI

Krajem listopada prvašići su sa

svojim učiteljicama Martinom,

Sabinom i Herminom posjetili

školsku knjižnicu u školi u

Dražicama.

Knjižničarka Irena Ritterman

porazgovarala je s učenicima o

važnosti čitanja knjiga, časopisa,

enciklopedija. Učenici su naučili

da je čitanje stjecanje znanja,

izvor zabave i opuštanja.

Irena Ritterman, prof.

1.b i učiteljica Sabina Straga

… novi

mali čitači

1.a i učiteljica Martina Mičetić

1.c i učiteljica Hermina Mošić

POGURALI SMO BIBLIOBUS

U Mjesecu hrvatske knjige

uključili smo se u veliku akciju

prikupljanja sredstva za kupnju

novog bibliobusa. Skupili smo 930

kuna jer želimo da bibliobus

razveseljava još dugo djecu koja

vole čitati i koja mu se vesele.

Knjižnica

11

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

"Naš mozak treba knjige, kao što

mač treba brus, želi li zadržati

svoju britkost.“

(J. R. Martin).

Na literarni natječaj naše škole u

sklopu Mjeseca hrvatske knjige

pristiglo je dosta radova, a

najbolje su priče bile Kapljica kiše

i knjiga Matije Bana, učenika 3. b

razreda, te Ljubav u knjižnici

Karle Sudan, učenice 8. b

razreda.

Zašto čitati?

Čitanje nam omogućava

cjeloživotno učenje, povećava

našu kreativnost, smanjuje stres,

potiče kritičko razmišljanje, gradi

samopouzdanje, gradi odnos

između roditelja i djece, ljudi koji

čitaju znaju slušati, lakše se

koncentriramo, razvijamo um,

proširujemo rječnik, knjige su

zabavne, otkrivamo mudrosti,

pronalazimo nove prijatelje i

naučimo nešto novo …

Irena Ritterman, prof.

KNJIGE ŽELJA

U Mjesecu hrvatske knjige učenici

naše škole zaželjeli su neke nove

naslove. Nadamo se da će im se

to uskoro i ostvariti.

Evo što žele čitati:

1. J. K. Rowling: Harry Potter

2. Sanja Pilić: Vidimo se na

fejsu, Zašto idemo u školu?

3. Christine Nostlinger: Konrad

ili dijete iz limenke

4. Anna Sewell: Crni ljepotan

5. Stepheine Meyer: Sumrak

saga

6. K. A. Applegate – razni

naslovi

7. Miro Gavran: Judita, Klara

8. Renata Zlatković: Atletičar

9. Walter Scott: Ivanhoe

10. C. A. Lewis: Kronike iz

Narnije

KAPLJICA KIŠE I KNJIGA

Kišni je dan. U knjižnici je

otvoren prozor. Jedna je kapljica

točno uletjela kroz prozor. „Jao!“

vikala je. Kada se donekle smirila,

malo je bolje pogledala knjižnicu.

Bili su tamo romani, bajke,

enciklopedije i puno vrsta knjiga.

Kapljica je malo proklizala

knjižnicom i ugledala Dnevnik

Pauline P., Nevidljivu Ivu, Bajke

braće Grimm i jednu živu knjigu.

Nije joj znala ime jer je bila

otvorena, a nije ju mogla

pročitati jer se brzo okretala.

Nagađala je: „Ti si Pepeljuga!“

„Ne!“ odgovorila je. „Onda si –

Crvenkapica!“

„Ne!“ Nije više imala ideja. „Ja se

zovem Prazna.“ „Prazna?!“

čudila se kapljica. „Takva knjiga

ne postoji!“ „Postoji, postoji!“

govorila je knjiga.

„Ali neću više biti!“ „Kako?“

„Zato što si ti u meni.“ „Kako?“

„Tako što samo trebaš ući u

mene.“ „Kako?“ „Tako što ću se

sad spustiti, a ti lagano uđi i ja

ću se pokrenuti.“ „Ali, ozlijedit ću

se!“ „Nećeš! Samo lagano uđi!“

„Dobro!“

I tako je bila sve bliže i bliže.

I puk! Postala je priča Kapljica

kiše i knjiga. Poslije dva tjedna

knjigu je posudilo više od

pedesetero djece.

Matija Ban, 3. b

Borna Kovačević, 5.c

Terenska nastava i izleti

12

TREĆI RAZREDI BILI SU U

POSTOJNI

Od početka drugog razreda

učenici trećih razreda marljivo su

prikupljali putne isprave kako bi

mogli otputovati u Republiku

Sloveniju i posjetiti njezinu

najpoznatiju znamenitost. Dana

9. travnja to se i dogodilo.

Mnogima je to bio i prvi prelazak

u susjednu državu. Prvo su

posjetili Predjamski grad, utvrdu

sazidanu na visokoj litici ispred

spilje. Tamo su se upoznali s

legendom o Erazmu

Predjamskom, najpoznatijem

vitezu i vlasniku te građevine, i

doznali da se njemu u čast i dan

danas ispred dvorca održavaju

viteški turniri. Puni dojmova

krenuli su prema Postojni. Točno

u podne ispred Postojnske jame

dočekao ih je slovenski vodič te ih

odveo u tajnovito carstvo

špiljskog podzemlja...

ali ne pješke, već

najzanimljivijom

željeznicom na

svijetu - podzemnim

vlakićem. Vozili su se

2 km i dospjeli 100

m ispod zemljine

površine. Okruženi stalagmitima,

stalaktitima i špiljskim

zavjesama, učenici su shvatili da

i priroda može stvarati skulpture

jednake ljepote kao i najveći

svjetski kipari, no isto tako da

prirodi za to trebaju milijuni

godina, a čovjeku samo jedna

sekunda da nepažnjom sve uništi.

Prije ponovnog ukrcaja u

podzemni vlakić, sreli su

najzanimljivija endemička bića

podzemlja - čovječje ribice, koje

su inače vrlo plašljive, ali zbog

izuzetno pristojnog ponašanja

trećaša pokazale su im se u punoj

ljepoti.

Zadovoljni učenici, njihove

učiteljice i vjeroučitelj kućama

su se vratili puni dojmova.

Marijana Senkić, učiteljica

POSJET TREĆIH RAZREDA

PRIVATNOJ ZAVIČAJNOJ

ZBIRCI ADE MARŠANIĆ

Dana 10. ožujka 2015. g. učenici

trećih razreda posjetili su

zavičajnu zbirku gđe Ade

Maršanić. Stručna kustosica

vlastite zbirke zavičajnih

dragocjenosti učenike je upoznala

s mnogim zaboravljenim

predmetima i običajima naših

predaka. Učenici su sa

zanimanjem pratili s koliko

pažnje i ljubavi gospođa Ada

otvara, dotiče i opisuje povijest

svakog eksponata. Zadovoljni što

su upoznali osobu i vrsnog znalca

naše povijesti te vidjeli stare

alate, igračke, posuđe i ostale

predmete, vratili su se u svoje

školske klupe gdje su naučeno

uobličili u sastavak ili likovni

uradak.

Marijana Senkić, učiteljica

NASTAVA NA UČKI

Učenici 3. a, b i c razreda 24.

rujna 2014. g. posjetili su Park

prirode Učka. Uz stručno vodstvo

tete Marte i Andreje, te spretnog

čuvara parka, Ivana, upoznali su

sve ljepote kraja. Slažući puzzle,

rješavajući listiće i istražujući

neposredno u prirodi postali su

pravi znalci u snalaženju u

prostoru i prepoznavanju raznih

biljnih i životinjskih vrsta. Uz

pregršt dojmova, u posebnom

sjećanju ostat će im veranje po

strmim i skliskim stazama te

prelaženje nabujalih potočića.

Marijana Senkić, učiteljica

Terenska nastava i izleti

13

TERENSKA IZLOŽBA IZ

HRVATSKOG JEZIKA –

POSJET IZLOŽBI

GLAGOLJICA

U srijedu, 12. 11. 2014.

g., u sklopu terenske

nastave iz hrvatskog jezika

tridesetero učenika i

učenica iz naše škole od 5.

do 8. razreda posjetilo je

Izložbu Glagoljica u

Sveučilišnoj knjižnici Rijeka.

Kroz izložbu nas je provela

gospođa Sandra Cuculić od

koje smo doznali zanimljive

podatke o glagoljici.

Izložba Glagoljica otvorena je

u prostoru Sveučilišne

knjižnice Rijeka 30. prosinca

1968. godine, u čast

obilježavanja 25. godišnjice

odluke o pripojenju Istre i

Rijeke matici Hrvatskoj.

Autori su ove izložbe -

jedinstvene u Hrvatskoj i

svijetu - dr. Vanda Ekl,

akademik Branko Fučić i

arhitekt Igor Emili.

Vidjeli smo

repliku

Bašćanske

ploče,

dijelove

Vinodolskog

zakona,

doznali smo

ponešto o

Riječkoj i

Senjskoj tiskari, o freskama

Vincenta iz Kastva, o Plesu

mrtvaca. Svoja saznanja

uskoro ćemo pretočiti u

plakate u sklopu projekta

Hrvatska pismenost 12. i 13.

stoljeća. Na kraju smo

pogledali zanimljiv

dokumentarni film o glagoljici

i Bašćanskoj ploči.

Kad smo izašli van, kiša koja

nas je dopratila je na našu

sreću prestala padati, a u

blizini je bio McDonald's, što je

dodatno popravilo naše

raspoloženje. No kad smo se

sjetili da se moramo vratiti u

školu na 4. sat, te pisati ispit

iz Povijesti ili Prirode, kako

koji razred, odnekud su se

opet stvorili tmurni oblaci…

Novinarska grupa

VENEZIA

Il 13 aprile gli

alunni della settima

e ottava classe che

seguono le lezioni

d'italiano hanno

visitato Venezie e

l'isola di Murano.

Ivana Balen Grudenić, prof.

Likovno - literarni centar

14

POJ RIČI MATERINSKE,

2015.

Učenice Monika Kukuljan i

Marija Linić iz 6. a razreda te

Jelena Dašić iz 7. b sudjelovale su

na 9. literarno-likovnom

natječaju Poj riči materinske.

Njihove su pjesme objavljene u

zborniku. Pohvaljena je pjesma

Selo Monike Kukuljan te je za to

dobila i knjigu na dar. Čestitamo

učenicama, osobito Moniki!!!

SELO

Na selu judi stari

i neki mlaji,

celu noć i celi dan grebu,

po pojimi velimi i žutimi,

ka sih hrane i vesele.

A kad dojde polne,

saki na svoju stranu gre,

niki kuhat,

niki grest po kući,

a niki dicu čuvat.

Na selu kad sunce zajde,

saki svoju grabju z poja zame

i si nazad doma gredu

poć spat

i za jutra se čuvat

i kad misec zajde,

zvezda saku kuću obajde.

Monika Kukuljan, 6.a

ČUJEN

Škripi… Hodin po toj svojoj beloj

cesti…

Dok lišči pada s gran,

neki judi gredu ga mest…

Saka kuća, svoja stran.

Kad projden, i na list stanen

zlomljenin glason

on mi poveda…

Jesen se j' vrnula.

Novo šuškanje dohaja.

Z smihom ga dočekan,

sačekan.

Remo sad

i gjedamo jesen

va ku j' život prenesen…

Jelena Dašić, 7.b

GRAD GROBNIK

Saki dan gjeda Grobničke alpe,

te šume, te ledine,

ti potoki, te rike, te kućice ke se

šarene,

ti krovići ki se crvene.

A kad se okrene

i škuro more zatekne,

naveseli se kad vidi beli brodić

i oni sivi otoki ki se gube va

moru,

te se začudi kad kakovu belu

toškicu vidi.

Marija Linić, 6. a

BAJKA O GROBNIČKON

ZMAJU – 2. del

Ma j i Grad Grobnik z svojin

Kaštelon gjedal kako su Turki na

Grobničkon poju zgubili. Se j bilo

dobro dok ni došla jesen. Onda

su se čudne stvari počele dogajat,

magla ka ni tela prestat motat

se okolo, čudno zavijanje po noći,

jako bluboćanje z šterne....

Grobničani su se štufali tega pa

su pozvali zmaja. Kad je zmaj

došal, Grobničani su mu rekli

njihovu nevoju. Zmaj je rekal:

„Nisan sigur, ali mislin da su to

duhi“. Grobničani su misleli da j

zericu poludel. Ali odjedanput

stvore se duhi. Grobničani su

zneli mači i počeli se borit, ali

duhimi ni bilo niš. Duhi su rivali

zmaja do ruba provalije, zmaj je

poletel i počel na njih pušćat

oganj. Niki su se duhi važgali, ali

ih je više ostalo živo. Zmaj je

brzo poletel va nebo. Grobničani

su se skrili va tajni tunel. Misleli

su da j to njihov kraj.

Odjedanput, zmaj se j vrnul z

arkanđelon Mihovilon ki je počel

mahat z mačen i ubijat duhi.

Zmaj je odletel, a Mihovil je

prošal va nebo.

Va zahvalu Mihovilu

Grobničani su ga proglasili svojin

zaštitnikon i napravili crikvu

svetoga Mihovila va Jelenju. Zato

se 29. 9. – dan kada su

Grobničani, zmaj i sveti Mihovil

spasili Kaštel - slavi Mihoja.

Gabrijel Mikić, 5. c

Katarina Zubčić, 3.b

Likovni rad: Ana Beović, 7.b

Likovno - literarni centar

15

KONOBA MOJEGA NONIĆA

Do konobe mojega nonića

čuda se mora proć.

Prehodit vele črne skale

ke redu va škuru noć.

Kad san bila mića

fanj san ih se bala,

ma kad je nonić šal z manun

rad san po njimi tentala.

A nutri…

Sega se more nać!

Drva, knjig, pršuti…

Se neke krame!

Ma niš od toga

ni bilo zanimljivo za me.

Ma ju moj nonić voli,

ne znan ča va njoj vidi…

Po si dani,

leh va njoj sidi!

Ja mu rada kumpaniju delan

aš potli majke,

ovako šesna, mića

ja san njegova vela srića.

Ivona Zaharija, 8.a

GRAD

GROBNIK

Grad Grobnik,

Kaštel stari,

Usamljen na

brdu stoji

Dane i noći

Minulih let,

Pomalo va sebi

broji.

Grad Grobnik,

Kaštel stari,

Ponosno stoji i gjeda

Sa ova leta

Se ove zime,

Čuva naša sela

I nikomu ih ne da.

Grad Grobnik,

Kaštel stari,

Ostat će vavik na mestu tom

Sa ova blaga

Se ove lipote,

Čuvat će spomen va srcu mom.

Klaudio Linić, 8.b

NONA I RIČINA

Ričina teče…

Nona mi najedanput reče

da j kad je bila mića

va Ričinu pala z nikoga brodića.

I pokazala mi j ranu,

njeju jedinu manu,

ku j zaslužila

kad se j z brodića potočila.

Ogrebla se j na kamik

i to će joj ostat zavavik.

Ma, ča j to najveća nevoja?!

Aj ni!

Nevojna j žabica ka j z Ričine

skočila,

metujić koga j zmočila i

kita ku j prekinula.

A pranonićeva riba ku j vas dan

lovil

jedina j zadovojna bila

aš se j va Ričinu nazad vrnula!

Sandra Zubčić, 7. c

JESEN

Čez brda j' došla,

Va žuto obučena.

Dažji j' donesla

I bure raspuhala.

Z krpaturon od magle nas je

pokrila,

Nebo j' zaškurila,

Z prvin mrazon,

Ledine posrebrila.

Drva j' sukla,

Judi va kapoti obukla.

Lužac i Sušicu natopila,

Ričinu j' razdivila.

Lišći vrti,

Po brdih se prti.

Nisan se ni obrnula,

A već se j' vrnula.

Lucija Perušić, 8.b

Mihaela Trzija, 6b

Vedrana Senić, 1.a

Likovno - literarni centar

16

BILA SAM DJEČAK

U osvit zore trčala sam do

plaže

gdje je namreškano plavo

more...

Penjala se po planinama

bijelim

i hodala stazama

zelenim...

Nisam ni slutila da se zabavljam

sretna sam sa sobom

bila...

Virila kroz drveće i ponadala se

da imam hrabrost lava...

Pao je mrak...meni dosta

nije...

Prekoračila sam prag svog

vremenskog mosta.

Spavala sam do podna i shvatila

da...

sam opet ženskog roda!

Matea Linić, 7.c

BIO SAM DJEVOJČICA

Jesam kao kap vode u raju

među cvijećem snivam u svojem

zavičaju-

Pjesme u kasnu večer

ljude i mene od mržnje liječe…

Ravnica u proljeće sam

I igram se s cvijećem

Vicenco Žagar, 7.c

DA SAM DJEČAK

Da sam dječak,

da te sam sreće...

Pretrčala bih svijet

i stigla do planine najveće.

Igrala bih košarku,

nogomet ili pak nešto treće...

Sve brige bi mi stale

u dvije male vreće!

E, da sam dječak-

da te sam sreće!

Idora Ban, 7.c

DUGA

Sjajnost kristalića…

odsjaj pjenastih

u trku valića…

S blagom skrivenim

u pregrštu boja

svojih…

duga se preda mnom

ukaza…

Jelena Dašić, 7.b

JESENSKA VILA

Jesenska vila ima jedan kist,

Z kin popitura saki list.

Dokli dela da daž pada,

Napuni ga se cela kada.

Jedva čeka da lastavice potira,

Aš joj se ne pijažaju,

I misli da simi smetaju.

Ona skrati dani,

Tako da niki ne ostane dokasna

vani.

A kad zima dojde,

Šnjun dojde i zimska vila,

Ka raširi svoja krila,

I zija,

Da zima mora bit od jeseni

mrzlija.

Antonia Sirotich 4.a

KAPLJICA VODE

Kapljica vode

na crnu zemlju pade...

U lokvu stane.

Jelena Juretić, 7.c

Iskra Akulić, 3.c

Ivona Zaharija, 8.a

Lorena Koić, 4.b

Likovno - literarni centar

17

U organizaciji naklade

Ljevak već se devet godina

održava literarni natječaj i

biranje najboljih literarnih

radova osnovnoškolskih učenika.

Priča „Avantura u oblacima“

Antonija Šalova, učenika 6. b

razreda, uvrštena je u zbornik

dječjih literarnih radova

„Odjeci“.

Pročitajte priču „Avantura u

oblacima“!

Zbornik obuhvaća najbolje

dječje radove učenika osnovnih

škola iz cijele Hrvatske.

AVANTURA U OBLACIMA

Ja sam Antonio. Stanujem u

Saveznoj Republici Oblakozemlji,

a nekada sam stanovao u

Saveznoj Republici Putovnici.

Ondje se svaki mjesec održava

nagradna igra u kojoj moraš

smisliti najzabavniji proizvod za

lakše putovanje. Pobjednik osvaja

PUT U NEPOZNATO, tj.

putovanje u bilo koju saveznu

državu. Sada ću vam ispričati što

se dogodilo kada sam ja osvojio

nagradu:

Ideju sam dobio 4158. godine.

Moj stroj izrađivao sam trideset

godina. Godine 42. 14. 4188. sa

svojim giga skateboardom

širokim 800 km i dugim 2200

km pobijedio sam na natjecanju.

Jedna kap benzina bila je

dovoljna za putovanje od 56

000 000 km. Išao je brzinom od

20 000 km/h. Naša je država

imala 750 000 država

saveznika, ali ja sam mogao

birati između 730 000 jer su

neke već bile iskorištene. Izabrao

sam putovanje u Oblakozemlju,

tj. u grad Oblakomobil. On je bio

na visini od 750 000 m. Za

nekoliko minuta stigao sam

među mnoštvo oblaka. Bio bih se

izgubio, no uz pomoć znakova

koji pokazuju put do nekih

gradova sretno i sigurno stigao

sam u Oblakomobil. Sva su vozila

bila slične veličine pa se nitko

nije začudio kada je ugledao moj

giga skateboard. Došao sam

točno u zadnjim trenucima

prijave za prvi krug velike utrke.

U dvanaest grupa natjecalo se

njih dvanaest po grupi. Ja sam

se natjecao u grupi K. Devet

dana nakon moga dolaska

dvanaest skateboarda okupilo se

na skateboard stazi dugačkoj 3

000 000 km. Tamo je bilo

skakaonica, prepreka i neobičnih

zavoja. Klokan skateboard na

prvom i ja na drugom mjestu. To

je poredak dvojice koji idu u

drugi krug natjecanja. Prvi krug

bio je test spretnosti, a drugi

krug s 24 natjecatelja bio je test

brzine. Među prva tri

natjecatelja bio sam ja, Vatreni

helikopter i Munjeviti brod. Nas

trojica predstavljali smo

Oblakozemlju na natjecanju svih

država saveznika. Sve

natjecatelje i njihova vozila

prevozio je golemi Oblakotrans.

Zadatak je bio biti najbrži na

najneobičnijem autopoligonu na

svijetu. Bila je to najnapetija

utrka na svijetu.

Kada je sve završilo, otišli

smo u Peharovnicu. Svemirski

brod Yutanni pobijedio je, drugo

mjesto osvojio je moj giga

skateboard, a treće avion Sipke.

Kao uspomenu za natjecanje

odlučio sam se preseliti u

Oblakomobil. Naučio sam da je

važno sudjelovati, a ne pobijediti.

Do danas sam osvojio mnoge

nagrade i postao vrlo popularan

u svijetu vozila.

Antonio Šalov, 6.b

Marta Sirotich, 7.b

Ivic

a M

ikul

ić, 2.a

Likovno - literarni centar

18

JEDAN MALI CVIJET

Krenuo u svijet,

jedan mali cvijet.

Zbog njegove šarene glave,

razbježao je mrave.

Svaka latica svoju boju ima

pa se zna hvaliti svima.

Mali vrt njegov je Svijet.

Život u njemu

jako je lijep.

Moj mali cvijet,

šaren je i lijep.

Florian Bončić, 4.a

POLJSKI CVIJET

Ja sam divan

ja sam lijep

moje ime je cvijet.

Oko mene sve zeleno

livada je moj svijet.

Svi me vole,

svi me paze,

samo zločesta djeca

me gaze.

curice mi se vesele

kada vide moje boje.

Ponekad me neka i ubere

za roditelje svoje.

Domagoj Nimac, 4.a

JEDANPUT

Jedanput kad projdeš

Ne išći ispriku

Kad projdeš

Uspomena.

Jedanput semu dojde kraj

I našoj abanturi

Izletu va nepoznato.

Dubok trag va meni

Va tebi

Kad pozabin

Kad pozabiš

Ovu vezu

Tvoj osmih – meni utjeha.

Ema Bezina, 8.a

ŽIVOT

Život je crn i bijel,

može bit' i siv,

sve o tebi ovisi.

Život može biti ukusan i

neukusan,

gorak i sladak,

može bit' i bez okusa,

sve o tebi ovisi.

Život može mirisati kao buket

cvijeća

ili kao stajski gnoj,

može bit' i kao voda

sve o tebi ovisi.

Život budi lijepe i ružne osjećaje

može buditi i bezbojne

sve o tebi ovisi.

Život zvuči kao glazba

ili kao stari lonac

koji pada niz stepenište

može bit' i kao povjetarac

sve o tebi ovisi.

Život može izgledati kao crvena

ruža

ili kao trula voćka poslije kiše

može bit' i kao staklo

sve o tebi ovisi.

Život je tvoj odabir!

Mateo Mikulić, 8.b

PIPI DUGA ČARAPA

Pipi je vrlo dobra i snažna

I ona je djevojčica važna.

Ona nosi vrlo neobičnu odjeću

I ima cipelu najveću.

Ima velike pletenice u zraku

I voli se igrati u mraku.

Pipi voli ludo skakati

I od njezine hrabrosti

Nikada ne može jako gorko

zaplakati.

Evelyn Korman, 4.a

Illar

ia K

ram

arić

, 4.a

Paula Rendić, 1.c

Illar

ia K

ram

arić, 4.a

Likovno - literarni centar

19

MOJE SELO

Moje selo zove se Pohum.

Ono j' najveće va općini. Ima oko

pesto judih, čudnih, ali moji su.

Zač čudnih? Aš tuji magarci šeću

po cesti i čovik ih pusti bez brige,

aš imamo čovika va selu ki lovi

kačke ako ih imaš va kamari, aš

judi na biciklu redu po sred sela,

aš su stari judi još broj jedan i

da ne nabrajan. To j' selo ko je

ravno i dugo, koj prošlo svoju

kalvariju za vrime Prvog

sveckoga rata. Bilo j' spaljeno do

kraja i ubijeno j' puno judih, a

oni ki su ostali živi, potirani su

va logori va Taliju. Moj se j' nono

tamo rodil, a pranono skoro

strelan. Evo, valda su zato judi

tako svojeglavi i čudni, valda

zato aš nisu naučeni na dobro,

leh na zlo.

Ono čaj lipo va mojmu selu j'

poje, Grobniško poje ko leži

spreda ko nikakova deka. Zada

Pohuma j' brdo Hum ko kad

puše ko ludo, ono nas brani. Leti

j' teplo priko dana, a noći se

more lipo spat i počinut. Judi još

imaju blaga i na leto se osjeti

miris pokošene trave ki gre s

poja.

Ali ono ča j' najlipje j'

sloboda. Živel san va gradu kadi

se zaprto, a ovdi iman slobodu.

Moren poć van kad god ću, ali

doć doma moran do škura.

Moren se igrat, sakoga zaustavit

na cesti i neč pitat, poć susedi

kad san lačan aš će se vavik neč

nać za pojist.

Moren zijat, moren se karat

i moren bit dite ča i san.

Lovro Mudnić, 6.b

ZVJEZDANA LIVADA

Bila jedna zvjezdana livada koja

uvijek noću sja

i jako je volim gledati ja.

Ima jako puno malih zvijezda

koje su pale s neba

i sada ih livada treba.

Svi se ljudi vesele njihovom sjaju,

ali one noću najviše traju.

Uvijek kada noć pada,

vidi se naša zvjezdana livada.

Evelyn Korman, 4.a

MAČAK I VUK

Vuk i mačak ,prijatelja vjerna

dva,

al´ se vuku piše sudbina zla,

tjeralica za kradljivca ovaca,

Vučka, Vučinu iz Donjega

Klanca.

Velika nagrada tu je

pa Mačor Mačak zavjeru protiv

prijatelja kuje.

Da vuk u rupu padne - to mu je

plan,

uzeti nagradu - najljepši san.

Da namami frenda zaplače

lažno:

“Pomozi, Vučko, jako je važno!

Najdražu igračku, ribicu moju

odnese mi medo u pećinu svoju.”

Potrči vuk dok mačak zlobno se

smije,

Ali u rupu Vučko upao nije.

Mačor se čudi, nije mu jasno,

Ali blizu je rupe - ups, sad je

kasno.

Tko pod drugim jamu kopa, u

nju pada sam,

to je uvijek bilo jasno kao dan.

POUKA: Tko pod drugim jamu

kopa, sam u nju pada.

Karlo Kogej, 4.a

Robert Milić, 6.a

Dora Stjepić, 2.a

Ivan

Sin

jeri, 1.c

Likovno - literarni centar

20

MY SPECIAL DAY

Last week I participated in a

quiz about animals. I won. My

prize was a trip to Africa. The

next day at 7 a.m. I arrived to

the area of Kruger National

Park. I got into the jeep and

went on safari. I saw lions,

leopards, elephants, zebras,

giraffes and other African

animals. After lunch it was time

to relax. All was quiet when I

heard a sound. I ran out of the

hut and saw a strange man who

was trying to kidnap a special

lion. I knew that skin and claws

of that lion are worth about

hundred thousand dollars. I

called the police. We caught the

man. He was wanted in seven

countries and I received a prize

from the government of the

Republic of South Africa and

Kruger National Park. I will

never forget that day, the day

when I became a hero of Africa.

Antonio Šalov, 6.b

ZIMSKA LJUBAV

Svake večeri prije spavanja

majka je pričala svojoj djeci kako

su se njihov otac Adriano i ona

upoznali. Djeca su slušala priču

tako pozorno i s iščekivanjem,

iako im je već bila poznata.

Prije ne baš puno

godina, na Badnjak,

svi su se žurili u

potrazi za savršenim

darom. Ja sam samo

razgledavala izloge jer

nisam imala novca.

Nakon nekoliko sati

pod snježnim nebom

krenula sam kući.

Dok sam se okretala,

još uvijek gledajući u izlog, jedan

mladić je prolazio i sudarili smo

se. Mogla sam mu reći da

pripazi, ali sam mu se ispričala.

On se, također, i meni ispričao. I

tako smo se ispričavali. Ponudio

mi je da otiđemo na toplu

čokoladu i pristala sam. Na kraju

večeri razmijenili smo brojeve i

otpratio me do kuće. Kada je

svanulo božićno jutro, nisam

pojurila do božićnoga drvca jer

me moj poklon čekao pred

vratima. Mama mi je rekla da je

ispred, a ja sam razmišljajući što

je to, otvorila vrata. Ispred je

čekao isti onaj dečko s kojim sam

pijuckala toplu čokoladu dok su

snježne pahulje padale oko nas.

Nisam ga očekivala, ali prije nego

sam išta rekla, pitao me želim li

otići s njim na klizanje. Bez

razmišljanja sam pristala i

pojurila u sobu kako bih se

spremila. Cijeli smo dan proveli

skupa, a na kraju je rekao da se

vidimo sutra. Nasmijala sam se i

pristala.

Prošla su gotovo dva mjeseca

našega druženja. Svaki dan smo

provodili skupa i nije nam bilo

dosadno. Došlo je Valentinovo. To

je bio moj dan jer sam shvatila

da sam se prvi put istinski

zaljubila. Adriano je došao s

bombonijerom i buketom ispred

moje kuće. Ugledala sam ga kroz

mali prozorčić sobe. Cijela sam

bila uzbuđena i sretna. Otvorila

sam vrata i zagrlila ga svom

snagom. A on me poljubio. Bila

sam presretna što se i on zaljubio

u mene. Od tog dana počeli smo

se družiti kao cura i dečko

umjesto prijatelja. Toga

Badnjaka našla sam svoj savršeni

poklon i nadala sam se da ga

nikad neću izgubiti.

Tu je priču majka pričala

svojoj djeci svake noći sa suzama

u očima jer je dopustila da se

njezin poklon izgubi u vojsci.

Mia Dorčić, 6.a

Corina Vrkić, 2.a

Franko Trkulja, 1.c

Likovno - literarni centar

21

DIV GULLIVER VA

PODKILAVCU

Kad se j' jedno jutro Jože

zbudil, šal j' va garažu po traktor

i balirku da re zbalirat podolnicu.

I videl j' neč čudno va ledini pa j'

brzo šal zvat Maricu i Pepicu.

One nisu dospele ni krave

pomust, ni dat ostrški prascimi.

Kad su doletele i videle to čudo,

zajeno su si skupa šli pu Belića

po vile i Vinčine Cenetovega po

tamića. Zvali su celo selo da

gredu si skupa videt ča j' to.

Kad su si došli na ledinu,

ostali su bledo gjedat va to čudo.

Dok su zijali, probudili su diva i

on se j' razjadil. Judi su ga jedva

smirili, dali su mu grobničkega

sira i palente. Primili su ga va

selo, ali pod uvjeton da će in on

pomoć delat. Div je pristal i saki

dan in j' pomagal. Šal j' balirat,

kosit ledinu i z kravami na pašu.

Jedan dan se j' razjadil i više ni

tel delat aš mu nisu dali palente

i grobničkega sira, pa već ni j' bil

va formi. Jože j' došal po njega z

vilami i počel njurgat da ča on

ne misli delat. Div se j' razjadil i

počel kjet, pa j' prošal malo

počinut od sega tega. Vrnul njin

se za leto dan, kad j' već bil malo

puniji va trbuhu, i opet j' počel

delat ko i prije. Posli devet-deset

let div j' bil već star i od silne

težine ni već mogal delat.

Jože, Pepica i Marica bili su

jako stari i senilni pa ni oni nisu

više mogli delat. Si četiri su već

znali da j' in ni još dugo ostalo

pa su napravili majmunovo,

tamo j' bilo sega za jist i pit. Kad

su došli doma, zaspali su i drugo

jutro se već nisu zbudili.

Karla Juretić i Juraj Petrović, 6.b

PRIJATELJ

Prijatelj pravi pomogne ti sve.

Prijatelj pravi tu je za tebe.

Prijatelj pravi s neba je dar,

prijatelj je kao najljepši san.

Prijatelja naći, to je lako,

ali prijatelj ne može biti svatko.

Antonia Sirotich, 4.a

PUŽEVI

Kad sam bila mala, obožavala

sam uzimati malene puževe i

stavljati ih u šarene čašice.

Svakom bih stavila listić da

ne bude gladan, čep od boce s

vodom da ne bude žedan. Tako

sam ih ostavljala preko noći.

Ujutro kad bih se probudila i

podoručkovala, otišla bih do njih

s namjerom da ih pustim van,

ali svako jutro njih više nije bilo.

To me je izluđivalo. Stalno sam

se pitala kuda su otišli puževi.

Nakon nekoliko godina pitala

sam mamu je li ona možda

puštala puževe. Rekla je da nije.

Nevjerojatno! Još i danas mi nije

jasno kako su nestali puževi.

Lea Zdelar, 6. a

ŠTO ŽUBORI KAPLJICA

Ja sam kapljica i živim u

raskošnim oblacima. Jednog

dana je pala kiša. Odjednom sam

pao s oblaka u malu rijeku.

Napravili smo puno kanjona i

prošli smo puno slapova. Bili smo

skoro došli do ušća, ali je počela

padati jaka kiša pa je napravila

poplavu. Kada se poplava osušila

otputovao sam, kao kapljica u

magli, u Vražji prolaz. Tamo

sam bio raskošan potočić. Ljudi

su uvijek govorili da sam najljepši

potočić na svijetu. Htio sam da

me opet dođu gledati i veseliti se.

Andrija Juretić

Dea

Bra

dić, 4.a

Mat

eo V

idas

, 3.a

Likovno - literarni centar

22

VJEČNOST

Boja vječnosti ovisi o tebi

o tvojim emocijama, mislima i odlukama.

Ona može biti svijetla

ali isto tako može biti i mračna.

Vječnost je misterioznog okusa

znatiželja budi sva osjetila

iz želje da se osjeti nešto novo

nešto bolje od svega.

Jedini miris je miris svježeg zraka

koji smiruje

i vuče na daljnje putovanje ovim novim

svijetom

u potrazi za nekim neznanim ciljem.

Svi osjećaji kruže u mislima

neki veseli neki zabrinjavajući

no oni se smanjuju svakim korakom

kroz ovaj neistraženi svijet.

Tišina prevladava

stvarajući miran osjećaj

i vukući me dublje u misli

u kojima pomalo tonem u ludost.

Preda mnom je samo pustoš

hladna i depresivna

skrećući moj pogled prema naprijed

u nadi nekog otkrića.

Vječnost je kao šetnja neznanom šumom

na početku te obuhvati želja za avanturom

no nakon dugog bezuspješnog hoda

izlaz je jedino što želiš naći.

Toni Mikulić, 8.a

Likovni rad: Petar Slišković, 2.a

PISALI SMO PISMA

Dragi sveti Nikola!

Ja se zovem Lucija.

Imam 8 godina. Molim

te živog mačića. Prije

par mjeseci izgubio mi se

mačić. Ah da, živim u

Lubarskoj. Pripremit ću

ti kekse i mlijeko.

Tvoja Lucija

Lucija Vukas, 2.b

Dragi sveti Nikola!

Zovem se Lara. Imam 7

godina. Bila sam pristojna,

marljiva, pomagala sam

mami, bratu i svojoj noni.

Molim te da mi doneseš

mikrofon za pjevati. Ako to

nemaš, molim te šešir. Ako

ni toga nemaš, onda, molim

te, barbi koja se „frčka“.

Molim te za brata potpis od

Christiana Ronalda. Hvala!

Lara Žigo, 2.b

Dragi Andrej!

Sutra je Valentinovo,

dan kad smo se prvi put

vidjeli. Od tada

prolazimo jedan pored

drugog. Nemamo

hrabrosti za reći: Volim

te! Odlučila sam ovim

pismom pozvati te da se

sutra, na Valentinovo,

bolje upoznamo. Čekam

te sutra u pet u parku.

Pusa, tvoja Dori

Dori Juričić, 2.b

ZANIMLJIVA VELJAČA

Veljača je zimski mjesec,

pada snijeg i hladna kiša,

a sunce je zubato.

Veljača je ipak i veseo i

zabavan mjesec. Počinju

maškare, idemo na

maskenbal i susrete

zvončara. Najviše se

veselim velikoj povorci u

kojoj sam već sudjelovala.

Mačja deračina navješćuje

Valentinovo, dan

zaljubljenih. Planine su

bijele od snijega i idemo na

sanjkanje.

Meni se čini da je veljača

najuzbudljiviji mjesec u

godini.

Dori Juričić, 2.b

KREDA I PLOČA

Zašto si tužna? - pita

ploča kredu.

Zato što je vikend. -

odgovori joj kreda.

-Pa treba i nama malo

odmora.

Ali kreda joj odgovori:

Meni je najljepše kad su

đaci tu i kada pažljivo

prate učiteljicu koja s

nama crta i piše. Onda si

ti, pločo, ispisana i puna

znanja, a ja obična kreda

koja o znanju samo piše i

sanja.

Lara Žigo, 2.b

Likovno - literarni centar

23

ANEGDOTA IZ ŽIVOTA

JEDNOG ŠESTAŠA

Imao sam pet godina i gradili

smo kuću . Bio sam lud za

Spidermanom , iako sam se

bojao pauka.

Prvi kat kuće bio je završen pa

je majstor Dule, koji me zvao

bebač , bio zadužen za gradnju

drugoga kata . Kako sam se

bojao pauka , nisam mogao

postati Spiderman. A to sam

silno želio! Stoga sam odlučio da

bi bilo najbolje da me pauk

ugrize na spavanju. Ipak, toliko

sam se bojao pauka da si to

nisam mogao dopustiti. Imao

sam Spidermanov kostim i na

balkonu drugoga kata obukao

sam se u njega. Uživio sam se

toliko u Spidermana da sam

skočio, pokušavši baciti mrežu.

No, bila je to pogrešna odluka jer

sam ostao bez dva zuba i imao

sam razbijeno lice. Toliko o tome

da ću biti Spiderman.

Doletio je majstor Dule i

prestrašeno pozvao pomoć.

Upitao me: „Bebač, jesi li

dobro?“ Ničega se nisam sjećao,

osim da mi je neki doktor kopao

po ustima u bolnici, a ja sam

vrištao kao lud.

Ipak, sve je na kraju prošlo

dobro.

Anton Božanić, 6.a

CVJETNO NEBO

Kad dan je pri kraju, Sunce

mora poći,

Prepustiti će nebo cvjetnoj noći.

Takvo nebo cvijeće nosi

I njime se ponosi.

Kad dan se vrati,

Cvijeće do livade svoje svrati.

Antonia Sirotich, 4.a

PUTOVANJE JEDNE KAPI

Na nebu je jedan sivi kišni oblak

pun kapi. Kiša pada na sve

strane jer je oblak jako velik.

Među ostalim kapima padam i

ja, a sa mnom i moji najbolji

prijatelji.

Pao sam na jedno veliko drvo.

Padao sam s lista na list. Ubrzo

sam završio u zemlji gdje me

drvo popilo pomoću korijena.

Uskoro sam vidio nešto poznato,

a nije ni čudo jer sam bio na

listu do kojeg me drvo donijelo

iznutra. Ispario sam u svoj

dosadni sivi oblak iz kojeg je opet

počela padati kiša, ali otklizao

sam na drugu stranu oblaka i

tek onda pao.

No, ovaj sam se put našao na

rijeci. Sunce je otjeralo tamni

oblak i dozvalo životinje. Vidio

sam orlove kako love male

ptičice, zečeve koji bježe od

divljih svinja, prekrasne livade

pune cvijeća, šume pune drveća i

ptica. Ulazim u ušće, a poslije

ušća i u more. More je lijepo i

puno riba i dupina.

Postao sam slan i živim svoj dugi

život u moru.

Luka Petrović, 3.c

Tea Straga, 1.b

Marijana Slišković, 5c

Likovna grupa,

razredna nastava

Osmaši

24

Razrednik: Savo Ivković

Od malih nogu pa do sad,

Vlada nemar, a ponekad i rad.

Kod važnih pitanja, često svađe ima,

No uz par dobrih šala,

sve je na mjestu i štima.

Kad ispit je težak,

da netko ne doživi pad,

mi sve pretvorimo u grupni rad.

Kao prvašići mali, u velike klupe sjeli

od tada pa do dan danas

Najbolji je odmor jer tad bi jeli.

Kroz godine, gledali se svaki dan

imali društvo i za klupu i za van.

Sad već veći, srednja ispred nosa

no svejedno je bilo najljepših osam.

Ema Bezina

Lina Crgol

Dino Curać

Paula Čargonja

Filip Ćejić

Gloria Fak

Luka Grčić

Viktor Hlača

Krešimir Juretić

Adrijano Klić

Matija Kovačević

Deni Livadić

Helena Maršanić

Sara Maršanić

Toni Mikulić

Tina Ojurović

Marina Parapatić

Eva Rac

Veton Radi

Vanesa Redžaj

Erik Sobol

Ena Šestan

Rosanda Tomeković

Sara Trkulja

Agata Vujić

Ivona Zaharija

Renato Zaimović

Osmaši

25

Razrednica: Mara Zubac

Osmogodišnja avantura 8.b razreda

počela j „davnega“ 2007. leta kad

smo mićišni, puni iščekivanja i

znatiželje krenuli va prvi razred. Bili su

to davni dani, puni smiha i radosti, ali

naravno i učenja. Kad se uči se uči, a

kad se zabavlja se zabavlja, govorila j

naša učiteljica Linda. Ki put smo se i

pokarali, pomirili, pa složno šli daje. Se

kad god smo razjadili profesori, ali su i

oni ki put razjadili nas, ali i to smo

rešili i opet složno šli daje. Znamo mi

bit dragi i pametni, „najdraži“, znala

nan je reć profesorica Matković, ali

ipak smo mi bili i ostali nestašni. Još se

nismo ni obrnuli oko sebe i evo ti kraja

8. razreda. Se ča j lipo i dobro bilo, zet

ćemo sobun i gremo daje!

Valentina Ban

Stipe Brtan

Roko Colnar

Cindy Grlaš

Eva Hlača

Sebastijan Jedriško

Anamarija Jukić

Martin Juretić

Filip Katić

Lucia Kovačević

Klaudio Linić

Petra Linić

Antun Maleš

Mateo Mikulić

Morena Modić

Matea Papić

Ana Pavić

Lucija Perušić

Paulo Šime Pletković

Dino Reljac

Karla Sudan

Antonio Štrkalj

Andrej Vičević

Dominik Vičević

Petra Zoretić

Romano Zoretić

Klara Žeželić

Kristina Žužić

Intervju

26

UGOSTILI SMO DAMIRA

MILOŠA

U sklopu Mjeseca hrvatske

knjige u našu školu došao je

književnik Damir Miloš.

Članovi novinarske grupe

postavili su mu nekoliko

zanimljivih pitanja o

njegovom osobnom životu i

njegovom književnom djelu

Bijeli klaun koje je lektira za

7. razrede.

Završili ste studij filozofije.

Radili ste u Centru Suvag,

dodatno ste se usavršavali u

radu s djecom s posebnim

potrebama. Strastveni ste

jedriličar i književnik. To je

ono najkraće o Vama. Koliko

je sve to životno i radno

iskustvo utjecalo na teme

Vaših djela? Ili jednostavnije,

kako odlučujete o čemu ćete

pisati?

Inspiracija – vječno pitanje

umjetnika.

Nikada nemam previše

inspiracije, sve dok ne počnem

nešto pisati. Puno se toga

mora baciti prije nego li bude

dobro.

Kako kao pisac organizirate

svoj dan? Pišete li

svakodnevno?

Ne pišem svakodnevno i ne

pišem o onom što mi je

poznato, nego istražujem dok

pišem. Kad pišem nešto što mi

je zanimljivo, pišem dan i noć

i jedva čekam jutro da vidim

što će se dogoditi dalje.

Kako zapravo dječju pozornost

privući knjigom?

Mislim da dječju pozornost

možemo privući originalnošću

i zanimljivošću te se to odrazi

na popularnost djela.

Koji su Vam u životu bili

uzori? Ili lakše pitanje… Što

Vas je najviše oduševilo,

začudilo?

Nešto što me najviše začudi

me i inspirira. Uz jedrenje,

najviše što me motiviralo i

fasciniralo je dubina oceana

iznad kojeg smo plovili jer

dubina je golemo područje

ispunjeno maštom.

Koliko se mi danas

razlikujemo od vaše

generacije? Znamo da je

tehnologija učinila mnogo, no

jesu li djeca uvijek ista, nekad

i sad?

Mislim da tehničke inovacije

kratko traju i ne utječu puno

na današnje generacije.

Knjiga vašeg djetinjstva…

Nisam volio čitati lektire, čitali

smo stripove o kaubojima,

Alana Forda… Bili smo

stripovska generacija. U

srednjoj školi započeo sam s

ozbiljnom literaturom.

Bura ili jugo – čega se više

bojite dok ste na moru?

Intervju

27

Jugo počinje polako i traje

dugo, a bura dolazi iznenada,

stoga se definitivno više bojim

bure.

A sada omiljeni Bijeli

klaun…Vaša je knjiga mnogim

našim učenicima najdraže

lektirno djelo.

Pročitali smo da ste daltonist.

Koliko je ta činjenica

pridonijela nastanku knjige?

Ne postoji daltonist koji ne

vidi niti jednu boju, meni se

to činilo zgodnim za pisanje

Bijelog klauna.

Zašto motiv zelenoga zmaja u

romanu?

Zeleni zmaj je za mene

predstavljao klasičnost u

dječjim pričama. Htio sam ga

učiniti smiješnim da bi uopće

mogao funkcionirati u ovakvoj

vrsti romana.

Dječak je drugačiji. Svi žele

biti prihvaćeni. Koliko smo mi

spremni prihvatiti različite od

sebe u današnjem svijetu?

To je preduvjet bilo kakvog

normalnog života, a ako ne

znamo prihvatiti različitost

moramo se zapitati da li je

sve u redu s nama. Nedavno

sam bio u Parizu gdje su svi

ljudi različiti i osjećao sam se

ugodno među svim tim

različitostima. Trebamo

prihvatiti različitost drugih.

Što ste ovim romanom htjeli

poručiti čitateljima?

Nema poruke koju sam

unaprijed htio poslati, ali

dogodilo se da u knjizi ima

jasno izrečenih poruka.

Čuli smo da gajite veliku

ljubav prema filozofiji. Koliko

je filozofija važna u vašem

životu?

Prezadovoljan sam što sam

studirao filozofiju, za mene je

filozofija početak i temelj mog

cjelokupnog rada. Filozofija je

u prednosti pred drugim

znanostima jer tu sve kreće

od tajne.

Kako glazba utječe na Vaš

život? Kada se opuštate, činite

li to glazbom?

Nisam tip čovjeka koji bi se

trebao smirivati, ali uglavnom

slušam glazbu koju mi sinovi

preporuče, tj. pokušavam

slušati ono što mladi slušaju.

I za kraj, Damir Miloš našim

učenicima je poručio:

Nema uspjeha bez truda.

Morate se truditi i vježbati

ako želite bilo što postići jer je

konkurencija jako velika.

Novinarska grupa

Mihaela Kukuljan, 1.c

Sport

28

IZVJEŠTAJ O RADU ŠSD „JELEN“

OŠ „JELENJE-DRAŽICE“ ZA ŠKOLSKU

GODINU 2014./2015.

U ovoj školskoj godini na Županijskim

prvenstvima natjecalo se 15 ekipa našeg ŠSD-a u

osam sportova:

nogomet (do 6. razreda, do 8. razreda)

odbojka (M, do 6. razreda Ž, do 8. razreda Ž)

košarka (do 8. razreda M)

atletika (do 6. razreda, do 8. razreda M, Ž)

šah (M, Ž)

taekwondo

judo

skijaško trčanje

Od značajnih rezultata treba istaknuti:

- 1. mjesto / zlatnu medalju – županijsko prvenstvo

– odbojka (ž) do 8. razreda

- 2. mjesto / srebrnu medalju – poluzavršnica

državnog prvenstva – odbojka (ž) do 8. razreda

- 2. mjesto / srebrnu medalju - županijsko

prvenstvo – odbojka (m) do 8. razreda

- 3. mjesto / brončanu medalju - županijsko

prvenstvo – šah (ž)

- 3. mjesto / brončanu medalju - županijsko

prvenstvo – atletika (m, ž) do 8. razreda

U pojedinačnoj konkurenciji u atletici, zlatnu

medalju osvojila je Lucija Kovačević (8.b) – trčanje

300 m; srebrnu medalju muška štafeta 4x100 m u

sastavu Dino Reljac (8.b), Martin Juretić (8.b),

Andrej Vičević (8.b) i Adrijano Klić (8.a); brončanu

medalju Mateo Mikulić (8.b) – kugla i Angela Ban

(7.c) – skok u dalj.

Petar Perušić (5.a) osvojio je zlatnu medalju u

skijaškom trčanju.

Odbojkašice (do 8. razreda) osvajanjem 1.

mjesta na županijskom prvenstvu stekle su pravo i

obvezu sudjelovanja na poluzavršnici državnog

prvenstva. Poluzavršnica državnog prvenstva

održana je u Dugoj Resi, 10. 4. 2015.

Odbojkašice su u polufinalu pobijedile Dugu Resu

2 : 0, a u finalu izgubile od Vrsara 2 : 0. Time su

osvojile 2. mjesto (srebrnu medalju).

Tom uspjehu pridonijele su: Anamarija Jukić, Lucija

Kovačević, Karla Sudan i Kristina Žužić iz 8.b, Ena

Šestan iz 8.a, Ena Bahorić i Marta Sirotich iz 7.b,

Idora Ban iz 7.c, Nika Orešković i Valentina Smiljan

iz 6.a te Tea Kovačević i Mihaela Trzija iz 6.b.

Adolf Juretić, prof.

USPJESI TAEKWONDOA

Članovi TK Rječina nastupili su na Međunarodnom 9.

Feniks Budosport kupu u Zagrebu. Natjecanje je bilo

organizirano za sve uzrasne skupine iz 58 taekwondo

klubova Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Slovačke za

ukupno 700 natjecatelja. TK Rječinu su na

natjecanju predstavljali: Gabrijela Križanović, Viktor

Lisac, Laura Babić, Damijan Juretić, Pia Jurčić i

Dori Juričić. Od postignutih rezultata uspjeh su

zabilježile Laura Babić u kategoriji mlađe kadetkinje

+51 broncu, Pia Juričić u kategoriji mlađe

kadetkinje -30 broncu, te Dori Juričić u kategoriji -

27 broncu. Natjecatelje je predvodio naš trener

Perica Prpić uz pomoć Petra Prpića.

Pia Juričić, 5.b

Sport

29

VIJESTI IZ ŠAHA

Na županijskom prvenstvu u šahu održanom u Rijeci,

učenici naše škole ostvarili su zapažene rezultate.

Nikola Puzović iz 3.b razreda sa osvojenih 5.5

bodova osvojio je 2. mjesto, Petar Slišković iz

2.a s 4 boda zauzeo je 5. mjesto dok je Ivan

Sinjeri iz 1.c bio 8. u konačnom poretku.

Na županijskom natjecanju u šahu u kategoriji

do 15 godina naše su se učenice, Jelena Dašić iz

7.b i Agata Vujić iz 8.a okitile srebrnom i

brončanom medaljom.

Na Županijskom

prvenstvu

juniorki do 19

godina Agata

Vujić iz 8.a je

prva.

Na županijskim

natjecanjima

(pojedinačno)

drugi u županiji je Nikola Puzović iz 3.b, Petar

Slišković iz 2.a je peti, a Ivan Sinjeri iz 1.c je

osmi.

U finalu ŠSD Županije naša ekipa u sastavu:

Marko Valić iz 7.b, Petar Slišković iz 2.a, Agata

Vujić iz 8.a, Zvonimir Vujić iz 6.b i Nikola

Puzović iz 3.b zauzeli su izvrsno 4. mjesto.

Radmila Dašić, učiteljica

ŠSD JELEN U DRUŠTVU NAJUSPJEŠNIJIH

U petak, 23.01.2015. godine u velikoj kongresnoj

dvorani Hotela Jadran, održana je Svečana dodjela

priznanja i novčanih nagrada najuspješnijim školskim

sportskim društvima osnovnih i srednjih škola

Primorsko-goranske županije kao i voditeljima čije su

momčadi školskih sportskih društava nastupale na

Državnim prvenstvima u školskoj godini

2013./2014.

Nagrađeni kod osnovnih škola:

1. ŠSD FRANKOPAN iz OŠ Fran Krsto Frankopan,

Krk

2. ŠSD Brajda iz OŠ Brajda

3. ŠSD JELEN iz OŠ Jelenje- Dražice

Priznanja za našu školu i nagradu preuzeli su voditelj

ŠSD Jelen Adolf Juretić, učitelj TZK i ravnatelj škole

Ante Papić.

Dodijeljeno je 6 priznanja i nagrada najuspješnijim

školskim sportskim društvima osnovnih i srednjih

škola iz Primorsko-goranske županije, te 21

priznanje i nagrada voditeljima čije su momčadi

nastupile na Državnim prvenstvima školskih

sportskih društava osnovnih i srednjih škola

Republike Hrvatske u školskoj godini 2013./2014.

Nagrađeni kod osnovnih škola:

1. ŠSD FRANKOPAN iz OŠ Fran Krsto Frankopan,

Krk sa 3.000,00 kn

2. ŠSD Brajda iz OŠ Brajda sa 2.000,00 kn

3. ŠSD JELEN iz OŠ Jelenje-Dražice sa 1.000,00 kn

Natjecanja

30

NATJECANJE GDJE SAM,

TKO SAM

Gdje sam, tko sam je kviz iz

zavičajne povijesti koji četvrtu

godinu zaredom organizira

Katedra Čakavskog sabora

Grobnišćine. Tijekom studenog i

prosinca 2014. godine održavana

su izlučna natjecanja u kojima su

sudjelovali i naši učenici –

Antonio Šalov, Adriana Katić,

Jelena Dašić i Ivona Zaharija. Svi

naši učenici postigli su izvrsne

rezultate plasiravši se u

polufinale.

Sandra Malnar, prof.

NATJECANJE ČA JE ČA

U Lovranu se 7.10.2014.

održalo natjecanje iz zavičajne

povijesti „Ča je ča“. I mi smo

sudjelovali. Našu školu

predstavljale su četiri učenice

sedmih razreda – Marta Sirotich,

Idora Ban, Sandra Zupčić i

Jelena Juretić. Domaćin

ovogodišnjeg natjecanja bila je

Osnovna škola Viktora Cara

Emina Lovran, a učenici su

pronalazeći zadane znamenitosti i

ispunjavajući test pokazali svoje

znanje iz povijesti Lovrana.

Sandra Malnar, prof.

USPJEŠAN NASTUP NAŠIH

UČENIKA NA LIDRANU

Naši učenici sjajno su izveli

scensku igru Knjiga na

županijskom Lidranu. Danijela

Pende nervozno se pokušavala

riješiti knjige, tj. učenja, no

knjiga joj se stalno vraćala

zahvaljujući čistačici u parku

Petri Zahariji, vrtlarici Adriani

Katić, gospodinu Križanoviću i

brižnoj profesorici Niki Vičević.

Čestitke svim glumcima!

3. NATJECANJE U ČITANJU

NAGLAS

Učenici trećih, četvrtih i petih

razreda ove su se godine prijavili

u velikom broju za Natjecanje u

čitanju naglas. Svi su bili sjajni,

no nažalost, u završni su krug išli

samo najbolji.

Tako su se za pobjednika mlađe

kategorije natjecali Marijana Slišković

i Ena Zita Linić iz 5.c, Lara

Maksimčuk, 3.b, Lea Čaval i Lara

Kovač iz 4.b, Antonia Sirotich i Illaria

Kramarić iz 4.a.

Pobjednica mlađe kategorije ove

je godine Antonia Sirotich iz 4.a.

U starijoj kategoriji borile su se za

1. mjesto Danijela Pende i

Adriana Katić, a bolja je bila

Adriana Katić iz 7.a.

Irena Ritterman, prof.

KVARNERIĆ 2014.

Ponovno smo sudjelovali na

dječjem festivalu Kvarnerić

2014. Sve je počelo još u siječnju

kada je učiteljica Martina Mičetić

skupa s učenicama koje pohađaju

glazbeni tečaj organizirala

glazbenu radionicu na kojoj smo

iz knjige Čakavčići pul Ronjgi

izabrale tekst naše učenice Petre

Zaharije i njenim riječima dodale

melodiju… Tako je nastala pjesma

Glad s kojom smo se predstavili

na festivalu. Kvarnerić se održao

3.10.2014. g. u Rijeci, a finalna

večer bila je sljedeći dan u

Matuljima. Pjesmu je uspješno

izvela Katarina Zubčić, učenica 3.

razreda u plesnoj pratnji

Valentine Ban, Line Crgol, Lucije

Perušić i Ivone Zaharije. U velikoj

konkurenciji osnovnih škola bili

smo zamijećeni i osvojili nagradu

za najbolje korišteni narodni

idiom.

Čestitamo našim učenicama!

Martina Mičetić, učiteljica

Natjecanja

31

GROBNIČKI TIĆI KANTAJU

2015.

Učenici naše škole koji su aktivni

članovi KUD-a Zvir 12.4.2015.

sudjelovali su na tradicionalnoj

manifestaciji dječjeg stvaralaštva

i stvaralaštva za djecu Grobnički

tići kantaju, ali u nešto

drugačijem izdanju. Učenici su bili

dio novog projekta KUD -a Zvir

muzičkog igrokaza Začarana

sopelica čiji su autori mentori

KUD-a Zvir. Igrokaz je protkan

fantastičnim i zavičajnim

elementima pomoću kojih su tići

otkrivali bogatstva našeg kraja te

su se na vrlo primjeren način

upoznali s geografskim,

povijesnim, folklornim i

glazbenim značajkama

Grobnišćine. Ove godine po prvi

puta svi članovi proglašeni su

Grobničkim tićem, a zbog

velikog truda koji su uložili u

ostvarivanje ovog projekta to

su itekako zaslužili!

Martina Mičetić, učiteljica

PRIJAVILI SMO SE NA

KVARNERIĆ 2015.

Početkom drugog polugodišta

ponovno smo bili vrijedni te smo

se prijavili na natječaj za dječji

festival Kvarnerić. U literarno

glazbenoj radionici pod

mentorstvom učiteljice Martine

Mičetić nastala je pjesma Volin.

Našu školu na festivalu u rujnu u

Rijeci i u Kastvu predstavljat će

učenici 3. razreda Katarina

Zubčić i Matija Ban. Sada nas

čekaju daljnje pripreme, snimanje

audio snimke u Šmriki u studiu

Roberta Grubišića te uvježbavanje

scenskog

prikaza u

kojem će

sudjelovati

učenici

uključeni u

aktivnost

ritmike i

folklora.

EUROPEAN DAY OF

LANGUAGES PHOTO

CONTEST 2014

We were in the classroom and

teacher entered. She told us that

we will be taking photos for the

contest with the topic of

“language learning in action”

organized by the European

Centre for Modern Languages

(Graz, Austria). All of us made

little signs which were used in

the photo. Antonio Valić took the

photo and Antonio Zaharija

Fućak named it: 2 cool 4 just

sitting. We have long been

waiting for the results, and from

week to week, we had more likes.

When the results were published

and we looked at the table, what

we saw really cheered us up. We

won the second place and there

were photos from all EU

countries. Our prizes arrived and

they were T-shirts on which a

message is written.

Natali Marčelja, 5.a

Povodom Europskog dana

jezika 2014. naša je škola

na natjecanju za nabolju

fotografiju osvojila 2.

mjesto. Pod vodstvom

profesorica englekog

jezika Dore Božanić i Mie

Dević, učenici 5.a razreda

osmislili su ovu zanimljivu

fotografiju pod naslovom

2 cool 4 just sitting.

Natjecanja

32

ŽUPANIJSKA NATJECANJA

Povijest

Nakon održanog školskog

natjecanja iz Povijesti 5.2.2015.,

na županijsko natjecanje plasirale

su se učenice osmih razreda –

Lina Crgol, 8.a i Eva Hlača, 8.b.

Županijsko natjecanje održalo se

u OŠ „Eugen Kumičić“

6.3.2015. Naše su se učenice za

natjecanje vrijedno pripremale te

postigle izvrsne rezultate (Lina

Crgol – 2. mjesto, Eva Hlača –

14. mjesto).

Sandra Malnar, prof.

Geografija

Županijsko natjecanje iz

Geografije održano je 25. veljače

2015. godine u OŠ „ Nikola

Tesla“ u Rijeci. Učenici su se za

natjecanje marljivo pripremali i

ostvarili izvrsne rezultate.

U kategoriji šestih razreda školu

je predstavljalo čak troje učenika

koji su ostvarili sljedeći uspjeh:

Marija Linić 2. mjesto, Arian Ban

4. mjesto, Antonio Šalov 6.

mjesto. U kategoriji petih razreda

školu je predstavljala učenica

Nina Straga koja je osvojila 8.

mjesto.

Snježana Macan, prof.

Informatika

Županijsko natjecanje iz

Informatike održano je 20.

veljače 2015. U kategoriji

Osnove informatike Toni Mikulić

iz 8.a razreda osvojio je 20.

mjesto. Čestitke Toniju i

mentorici Bosiljki Jelači!

Katarina Valjan, prof.

Matematika

Županijsko natjecanje iz

Matematike održano je 27.

veljače 2015. godine Osnovnoj

školi „Gornja Vežica“. Našu školu

predstavljao je Antonio Šalov i

zauzeo 23. mjesto.

Katarina Valjan, prof.

Tehnička kultura

Na županijskom natjecanju iz

Tehničke kulture Zvonimir Vujić

iz 6.b u kategoriji graditeljstvo

zauzeo je 3. mjesto, Ivona

Zaharija iz 8.a u kategoriji

elektronika zauzela je također 3.

mjesto, a Agata Vujić iz 8.a bila

je 4. u elektrotehnici.

Mara Zubac, prof.

Čestitamo svim učenicima i

mentorima!

Razbibriga i učenje

33

BALADA O RASTRESENOM

PROFESORU MATEMATIKE

(Zvonimir Balog)

Nitko od njega rastreseniji nije;

sebe sapuna a ogledalo brije.

Prije spavanja cipele obuče,

a izuva se kad ide od kuće.

Jednom za ljetne vrućine

hlad nije mogao dokučiti;

tražio je prekidač,

sunce je htio isključiti.

U tolikoj mu je mjeri glava

brojeva puna, da on i kada

treba pjevati - računa.

Događa se da traži za doručak

Pitagorin poučak,

a da u razredu nastaje graja

kad kaže: Danas ćemo uzimati

kuhana jaja.

Pozdravi li ga netko,

dogodi se često da, umjesto da

odzdravi, kaže: Odlično!

Možeš na mjesto!

Jučer se u rastresenosti

više nego proslavio;

umjesto ženina kaputa,

ženu je na vješalicu stavio.

Danas je stvar još više ukrasio;

opušak je stavio u krevet,

a sebe ugasio.

KAKO SMO NA

PRIRODI/BIOLOGIJI SPOJILI

KREATIVNOST I UČENJE?

Stanica - osnovna jedinica građe

svih živih bića

Stranice iz dnevnika Roberta

Hookea, engleskog znanstvenika

12.11.1665.

Gotovo sam dovršio svoje

„povećalo“ kojim ću zaći

dublje u „malena bića“.

19.11.1665.

Čujem od Kraljevskog društva

da je Isaac Newton otkrio

gravitaciju.

Koga li će sada zanimati

„malena bića“?

3.12.1665.

Danas popodne kroz

„povećalo“ sam promatrao

komadić pluta od kore hrasta

plutnjaka. Vidio sam malene

stanice zbijene poput ćelija u

samostanu. Pitam se imaju li

takve stanice i druga živa bića?

Evo kako su izgledale stanice

koje je Robert Hooke vidio svojim

mikroskopom.

Odgovor na njegovo pitanje dali

su učenici 5.a, 5.b i 5.c razreda

izradom stanica kakvima ih oni

zamišljaju.

Učenici 8.a i 8.b

razreda pokazali su

nam kako izgleda

molekula DNA –

sastavni dio svake

stanice koju ćemo

naći u jezgri.

Kada bismo je

razvukli u dugačku

nit, dužina molekula

prisutnih u

čovjekovoj tjelesnoj

stanici bila bi 2 m.

Petra Radašić, prof.

Gleda Ivica s ocem televiziju kada

netko pokuca na vrata. Ivica ode

vidjeti tko je, vrati se i kaže ocu:

„Na vratima neki čovjek prikuplja

donacije za gradski bazen.“

„Pa dobro, daj mu kantu vode.“

_______________________________________

Mali je Ivica štedio novac da kupi

Sony PlayStation 3.

Nakon nekog vremena prebroji

novac i kada je vidio da mu

nedostaje 10 kuna ode do Jurice

i zamoli ga: „Posudi mi, molim

te, 10 kuna da kupim

PlayStation.“

„Nema problema“, odgovori

Perica, „evo ti 20 pa kupi i meni

jedan.“

_________________________________________

Učiteljica prekorava malog Ivicu:

- Ti si ruglo i sramota ovog

razreda. Ja sam u tvojoj dobi već

znala čitati, pisati i računati, a ti

nisi za ništa sposoban.

- Vidi se da ste vi imali dobru

učiteljicu.

Razbibriga i učenje

34

Sjedi mali Ivica i piše pismo.

Naiđe mama i pita ga:

- Ivice, što to radiš?

- Pišem pismo Perici.

- Ali, sine, pa ti ne znaš pisati.

- Ali, mama, ni Perica ne zna

čitati.

_________________________________________

Kaže tata Perici:

- Ako danas iz matematike

dobiješ jedinicu, ja i ti se više ne

poznajemo!

Kada se Perica vratio iz škole,

tata ga je upitao:

- Šta si dobio iz matematike?

A Perica će na to:

- Tko si ti?!

ZAGONETKE

1. Vozač vozi kamion pun mlijeka

kroz pustinju i umire od žeđi.

Zašto?

2. Otac ima četiri kćeri i svaka

kći ima brata. Koliko otac ima

djece?

3. Voziš se u Formuli 1, ispred

tebe je podmornica, a za tobom

svemirski brod. Kako ćeš se izvući

iz toga?

4. Dva kralja su braća i svaki

vlada svojim kraljevstvom. No

kada su bili djeca posvađali su se i

od tada se ne slažu ni u čemu

(čak ni da su braća), osim u

jednoj stvari. U čemu?

5. Nijema osoba želi kupiti

četkicu za zube. Imitirajući

pokrete četkanja zuba uspijeva

trgovcu objasniti što želi kupiti.

Ako slijepi čovjek želi kupiti

šampon, kako će to objasniti

trgovcu?

RJEŠENJA

1. mlijeko je u prahu; 2. pet; 3.

siđeš s vrtuljka; 4. slažu se u

tome da se ni u čemu ne slažu; 5.

reći će što mu treba (to što je

slijep ne znači da je nijem)

Priredile: Lana Matijević, 5.a i

Rea Marčelja, 7.a

EINSTEINOV VOZAČ KAO

PREDAVAČ

Albert Einstein često je obilazio

fakultete i na njima držao

predavanja o teoriji relativnosti.

Jednoga mu je dana vozač za

vrijeme vožnje rekao u šali:

- Gospodine profesore, vaše

predavanje sam slušao više od

trideset puta. Znam ga napamet.

Mogao bih vas čak i zamijeniti.

- Odlično - odgovori profesor -

evo vam prilike. Ovdje gdje

putujemo ne znaju kako

izgledam. Dajte mi vašu kapu i

bit ću vozač, a vi se predstavite

kao profesor Einstein.

Vozač je održao odlično

predavanje. Kad je htio otići,

jedan profesor mu je postavio

veoma komplicirano pitanje na

koje nije znao odgovor. Vozač se

nije zbunio već je mirno

odgovorio:

- Iznenađen sam što mi

postavljate tako jednostavno

pitanje. Odgovor zna čak i moj

vozač. Pitajte ga!

Priredila novinarska grupa

„Ivice, ne možeš

spavati na satu.“ –

kaže učiteljica Ivici.

„Mogu, mogu, ako vi

budete malo tiši.“-

odgovori Ivica.

Sjedi mali Perica u školi

i čita sportske novine.

Ustade učitelj te

zagalami:

- Perice, odmah da si

ostavio te novine i izašao

pred ploču!!!

Ustade Perica, te ga

učitelj upita:

- Perice, koliko je 3 : 3?

Perica: Paa...

NERIJEŠENO!!!

Lar

a Žig

o, 2

.b

Razbibriga i učenje

35

PAGINA ITALIANA

1. Trova tre giorni della settimana:

S L U C A M

M A R T O A

S C B K I R

L M T A U T

P Z A P T E

C G M P R D

L U N E D Ì

N B D E O U

Scrivi i giorni che mancano:

_____________, _______________, ________________, _______________.

2. Colora:

a) rosso – il quarto girno della settiman

b) blu – il primo giorno della settimana

c) verde – il quinto giorno della settimana

d) arancione – il terzo giorno della settimana

VENERDÌ, DOMENICA, MERCOLEDÌ, GIOVEDÌ,

LUNEDÌ, SABATO, MARTEDÌ

Creato da Natali Marčelja, 5.a

KVIZ ZNANJA

I ove školske godine naši učenici su se natjecali u kvizu

znanja. Pobjednica je Adrijana Katić, učenica 7.a

razreda. Za samo bod i pol zaostaje Klaudio Linić, a

treće mjesto dijele Nika Vičević i Zvonimir Vujić.

Čestitamo i ostalim natjecateljima, Antoniju, Sari,

Luki, Tajani, Antonu...

1.TJEDAN KVIZA

1. Objasni značenje glagoljskoga slova buki.

2. Što obilježavamo od 11. do 17. ožujka?

3. O kojoj je zemlji riječ? Njezinu obalu otkrio je

Španjolac Vicente Pinzon. U ime Portugala

zaposjeo ju je P. A. Cabral. U 18. je stoljeću

portugalsko potkraljevstvo, a tek 1822. godine

postaje nezavisno ustavno carstvo.

4. Konkvistador Cortes uništio je i zauzeo grad

Tenochtitlan, dotadašnje sjedište Aztečkog

Carstva. Osnovao je novi grad koji je dobio ime po

kojem ga i danas poznajemo. Koji je to grad?

5. Kako se zove jedino selo roda u Europi?

Rješenja:

1. Značenje glagoljskoga slova buki: BUKI je naziv za

slovo izvedeno od "bukva", a o tome nam govori

arhaični naziv za početnicu - BUKVAR. U

germanskim jezicima možemo naći sličnost: BUCH

je naziv za knjigu, a on dolazi od naziva za bukvu

- BUCHSE. Germani i Slaveni su u svojim

pradomovinama "pisali" tako što su urezivali

znakove u koru bukve i breze. Koristi se za pisanje

glasa B.

2. Dane hrvatskoga jezika obilježavamo od 11. do

17. ožujka.

3. Njezinu obalu otkrio je Španjolac Vicente Pinzon.

U ime Portugala zaposjeo ju je P. A. Cabral. U 18.

je stoljeću portugalsko potkraljevstvo, a tek 1822.

godine postaje nezavisno ustavno carstvo. To je

Brazil.

4. Konkvistador Cortes uništio je i zauzeo grad

Tenochtitlan, dotadašnje sjedište Aztečkog

Carstva. Osnovao je novi grad koji je dobio ime po

kojem ga i danas poznajemo. To je Ciudad de

Mexico.

5. Čigoč

Priča

36

LJUBAV U KNJIŽNICI

„Idući tjedan ispitujem glasovne

promjene“, rekla je Ilićka, naša

„najdraža“ profesorica iz hrvatskoga.

Super, pomislih, opet ne mogu na

balet ovaj vikend. Uh da, da se

predstavim, ja sam Chiara, idem u 8.

razred i plešem balet.

„I da, skoro sam zaboravila,

Chiara, molim te, ostani nakon

nastave u razredu nekoliko minuta,

trebala bih te nešto pitati“, reče moja

draga profa.

„Sad će me opet moliti da

stavljam crteže na pano", kažem

veselo, ali s puno sarkazma svojoj

najboljoj, ali zaista najboljoj prijateljici

Leni.

Zvonilo je, a ja onako bez volje,

jer je bio tmuran kišni dan, sjednem u

prvu klupu. „Voljela bih da napišeš

priču za natječaj, tema je slobodna.“

Srce mi je stalo kad sam čula te riječi.

Inače, pisala sam priče, ali nikada nisu

bile dovoljno dobre, uvijek bih dobila

četvorku, a sad me profa traži da joj

napišem priču, i to za natječaj!

„Ovaj...Ja...Hm...“ Nisam uspjela složiti

rečenicu, kad mi profesorica kaže: „Na

natječaju sudjeluješ ti i još dvadesetak

djece. Prva tri mjesta bit će

nagrađena i pročitana za Dan škole,

možeš se koristiti knjižnicom ako želiš,

knjižničarka Sara ondje je

danonoćno.“ Pomalo nesigurna

prihvatila sam zahtjev te izbezumljena

izašla iz učionice. „Što se dogodilo,

Chiara, izgledaš zabrinuto?“ upita me

Lena. „Leno, profa me zamolila da joj

napišem priču za natječaj.“

„O, pa to je fenomenalna vijest“,

Lena će oduševljeno.

„Ali ja ne znam o čemu pisati!“ I

dok me Lena ohrabrivala, i dalje

nisam mogla vjerovati, no što se mora

nije teško pa sam odlučila iduće jutro

nakon nastave posjetiti knjižnicu.

Kada sam ušla u knjižnicu,

knjižničarka me veselo pozdravila i

objasnila mi pravila kojih se moram

pridržavati. Nadodala je da se mogu

pomoći knjigama kako bih odlučila

hoću li pisati dramu, ljubić ili nešto

drugo. Među policama

Shakespeareovih knjiga naišla sam na

dečka otprilike moje visine, kose boje

kestena te očiju boje neba. Ali koga

briga sad za dečke kad ja moram

napisati savršenu priču, i to u samo

nekoliko dana! Uzela sam prvu knjigu

koja mi je bila pri ruci te izašla iz

knjižnice. Te sam večeri morala

pročitati knjigu i tek kad sam legla u

krevet, shvatila sam da sam uzela

knjigu Ljubav u knjižnici.

„Jao, Chiara, od svega ti izabereš

baš ljubić“, govorila sam sama sebi.

Inače, da naglasim, ne volim baš

ljubiće jer daju lažnu sliku o ljubavi.

No, ipak sam ju pročitala.

Iduće jutro došla sam ranije u

knjižnicu kako bih se bacila na pisanje.

Sjednem za stol i pogodite koga

ugledam... Onog lika od jučer! Nisam

se baš zamarala njime dok me nije

pozdravio te se nasmiješio i predstavio.

„Bok, ja sam David, a tvoje ime,

slatkice, je...?“ „Chiara“, dobacim

hladno. „Pa, Chiara, jesi li za to da se

družimo ovih dana jer je očito da imaš

isti zadatak kao i ja?“ Iako sam u

početku odmah htjela bespogovorno

odbiti, odustala sam jer je dečko bio

poprilično sladak. Sljedeće sam dane

provodila u knjižnici jer smo stalno

pisali, pa brisali, smijali se i uživali.

Uživala sam iskreno družeći se s

Davidom, ali sam znala da će to sve

za nekoliko dana završiti. No, prvi sam

put umjesto glave slušala svoje srce.

Uskoro ćete saznati zašto. Naime, u

petak nakon nastave David i ja otišli

smo u knjižnicu pisati i brisati što

nam je prešlo u rutinu posljednjih

dana. Dok sam pisala svoju priču,

krajičkom oka primijetila sam kako

David gleda u mene. Nisam ga htjela

pogledati jer sam inače vrlo

sramežljiva osoba. Te sam večeri ranije

otišla u sobu ponoviti gradivo za idući

dan. Uvijek dok učim slušam glazbu,

to me smiruje i pojačava

koncentraciju, no ovog puta nije.

Ulovila sam se nekoliko puta kako

razmišljam o Davidu i da me nekim

čudom moj stvarni život odjednom

podsjeća na knjigu Ljubav u knjižnici.

Ubrzo sam otišla spavati kako bih

sljedeće jutro mogla nastaviti pisati.

Svanulo je. David i ja smo bili sami u

knjižnici jer se Sara razboljela. Dok

smo šutke pisali, David je odjednom

pustio olovku na stol, okrenuo se

prema meni i počeo pričati: „Chiara,

molim te, nemoj mi se smijati, ali ti se

meni sviđaš.“ Ostala sam ukipljeno

gledati u njega sve dok se nije to

dogodilo. Nagnuo se prema meni i

snažno me poljubio. Ljutito sam ga

ošamarila i izjurila iz knjižnice. Te sam

večeri svoju priču odlučila napisati kod

kuće. No, sutradan sam u školi već na

vratima srela Davida. „Oprosti zbog

onoga jučer, ali sam jednostavno

morao nakon što mi je Lena rekla da

ti se sviđam.“ Zaprepašteno otvorim

usta i odgovorim: „Lena? Molim?

Ona?“ Uh, da, zaboravila sam vam

reći da sam se prije nekoliko dana

izbrbljala Leni o ovome. Htjela sam se

osvetiti Leni zbog toga, ali odustala

sam.

I još za kraj, možda će vam priča

zvučati nedovršeno, ali sve što vam

mogu reći jest da sam vratila svoje

samopouzdanje. I da, pokušajte

pogoditi kako se zove priča? Mislim da

je lako pretpostaviti da je to Ljubav u

knjižnici.

Karla Sudan, 8.b

Likovni rad: Ivona Zaharija, 8.a