Jezičke odlike narodne balade Smrt Omera i Merime

Fonologija

Refleks glasa jat

Glas jat ima svoje korijene još u praslavenskom jeziku. U bosanskom jeziku zastupljeni su svi refleksi jata, ali u zavisnosti od govornog područja jat se različito reflektovao, tako da u nekim područjima imamo ijekavski, u drugim ikavski, a u trećim pak ekavski. U nekim područjima, najčešće na graničnim, dolazi do preplitanja dijalekata odnosno ulijevanja jednog dijalekta u drugi.

U verziji koju je Vuk zabilježio u Zbirci narodnih pjesama 59 riječi je sa refleksom glasa jata, od toga je 57 riječi sa ekavskom zamjenom jata, a samo dva primjera sa ijekavskom zamjenom jata. Tri verzije balade Smrt Omera i Merime koje možemo naći u Vukovoj zbirci pripadaju skupinama pjesama sa bošnjačkom tematikom, koje je uobličio pjesnik izvan našeg govornog područja, pa tako u njima preovladavaju ekavizmi, dok u verzijama koje su zabilježene na našem govornom području dosljedno sadržavaju ijekavsku zamjenu jata.

Refleks jata možemo prepoznati u slijedećim stihovima.

U imenicama:

Omer momče, Merima devojka.

U proljeće kad im cveta cveće.

U kolu pesme napevaju.

Neg’ evo ti do dve do tri reči.

Al’ besedi lepe Mere majka.

U glagolima:

U proljeće kad im cveta cveće.

Al’ besedi Omer momče mlado.

Nek me Mera mrtvoga celiva.

Poneše ga Merinome dvoru.

Da ga jadna mrtvoga celivam.

U glagolima ijekavsko jotovanje:

Čita reči pa suze proliva.

U pridjevima:

Lepšom će te oženiti majka.

Ao Fato, ala ti si lepa!

Jer je moja pobedljiva majka,

Kad ujutro beli dan osvanu.

U pridjevima ijekavska zamjena jata

Ne pusti glasa do bijela dana.

U brojevima:

Neg’ evo ti do dve do tri reči.

Jotovanje

Jotovanje je glasovna promjena koja se vršila u različitim periodima razvoja našeg jezika, pa tako imamo stara praslavenska, i nova nasa jotovanja. U ovoj baladi imamo slijedeće primjere jotovanja, tj. noviju vrstu jotovanja u riječi cvet, a epentetsku vrstu jotovanja u primjeru groblje.

U proleće kad im cveta cveće.

Tada Meru na groblje doneše.

Primjer jotovanja cvijeće spade u novije jotovanje, koje je izvršeno u zbirnim imenicama sa nastavkom –je, dok primjer jotovanja u imenici groblje spade u oblik promjene imenica prema osnovnim imenicama grob.

Palatalizacija

Mijenjanje zadnjonepčanih suglasnika k,g,h ispred vokala prednjeg reda e i i, naslijeđe je još iz praslavenskog jezika, a ta promjena poznata je pod nazivom palatalizacija. U našem jeziku postojale su tri palatalizacije. Imena su dobile prema vremenu svog nastanka: prva palatalizacija, druga palatalizacija i treća palatalizacija. Rezultat I palatalizacije sačuvan je u tvorbi nekih imenica koje se završavaju na k,g,h. Omer momče, Merima djevojka.

Ovaj primjer I palatalizacije zabilježen je u gotovo svim verzijama narodne balade Smrt Omera i Merime.

Prva palatalizacija zabilježena je u ovoj baladi u riječi momče, a to je primjer palatalizacije koja se vrši u tvorbi nekih imenica.

U Zbirci pjesama kod Vuka nisu zabilježene promjene druge palatalizacije, dok ista verzija balade zabilježena u knjizi Bosanskohercegovačka književna hrestomatija bilježi te promjene.

Primjer iz knjige Bosanskohercegovačka književna hrestomatija:

Kad je majci knjigu napisao.

On govori Fatimi djevojci.

Leksika

U ovoj narodnoj baladi zastupljena je slavenska leksika sa nizom orijentalizama koji su se udomaćili odnosno pronašli svoje mjesto u našem jeziku i za pojedine od njih čak nemamo adekvatnu zamjenu. Sada ću navesti orijentalizme koji su navedeni u ovoj baladi.

Sumbul – zumbul m (pers.) cvijet Hyacinthus orientalis “U bašči mi sumbul cvjeta, ja ga ne berem” (sevd. 122)

< tur. sumbul < per. sunbul

Karanfil – začin (crna zrnca karanfil – biber) “nek me naspe mišćem i amebom, ponajviše mrkim karanfilom” ( Muz. Zap. Inst. 1811.)

< ar. garanful < grc. karanfilon

Đul – m (per.) ruža, ružica “dva obraza dva đula rumena” (Ašikl. 15) “đul djevojka pod đulom zaspala, đul se kruni pa djevojka budi” (Vuk I 307) Često se ova riječ stavlja u narodnu pjesmu pred ženska imena ili imenice ženskog roda.

"Đul-Fatima po đul bašči šeta” (S.S. 45)

Tur < gul < pers. Gul

Divit m (ar.) pernica sa mastionicom zajedno. Pernica se zadijevala za pas ili bensilah, a mastionica bi štitila da divit ne propadne kroz pas. Divit je pravljen od metala i obično je žute boje. U mastionici je smotak konaca natopljen mastilom tzv. Murećefom, kako se ne bi mastilo prolilo.

“uzmi divit i kalem” (M.H. III 429)

< tur. divit < per. Diwit < ar. dawat.

Čardak – aka m (per.) . lijepa obično dvospratna kuća okružena baščama, dvorac, ljetnikovac. “Na čardaku na visoku kraj džam pendžera” (nar.pjesma).

tur < sardak < pers. čartag (čar-tag), zgrada na četiri svoda.

Sokak – aka m (ar.) ulica “sve pucaju puške sokacima (K. H. I 32) “Il da dođeš, il sokakom da prođeš” (Muz. Zap. Inst. 2268)

< tur. dokak < ar. zugag.

Sanduk – m (ar.) drveni kovčeg, škrinja “ u odaji sanduk otvorio” (M.H. III 123) Može biti i od papira i od kakvog drugog materijala.

< tur. sanduk < ar. sandug i sundug.

Zajedno saosmanlijskim osvajanjima naših prostora dolazi i mnoštvo riječi orijentalnog porijekla u naš jezik. Turcizme je na našim prostorima širilo: islamizirano stanovništvo, osobito gradsko i činovničko. Usmena književnost je doprinijela prenošenju i čuvanju orijentalne leksike. Turcizmi su česti u govorima Muslimana.

Arhaizmi

Pored turcizama u baladi Smrt Omera i Merime zabilježeni su i arhaizmi slavenskog porijekla:

Muč’ = šuti

Umorila = ubila

Počinuo = umro

Zaključak

U ovoj baladi mogu se izdvojiti slijedeće jezičke odlike:

1. fonološke – refleks glasa jat, jotovanje, palatalizacija, problematika suglasnika h i f, afrikata č,ć,đ, konsonantske promjene, kao i vokalske redukcije, te nepostojano a.

2. morfološke – upotreba genitiva umjesto akuzativa, duži oblik pridjeva, produženi oblik množine, oblici deminutiva, sufiks, prefiks kao i sufiksalno-prefiksalna tvorba.

3. sintaksičke – subjekt, predikat, atribut, rečenice (poticajne, upitne, izjavne, usklične rečenice), sintaksa padeža.

4. leksičke – na planu leksike izdvojila sam orijentalizme koji su očuvali svoje mjesto u našem jeziku, kao i par slavenskih arhaizama.