jezicke univerzalijetipologija 2

8/13/2019 jezicke univerzalijeTipologija 2

1/29


2/29

Šta je jezik (kakva je njegova priroda)?

→ Jezičke univerzalije kao putokaz!


3/29

TIPOVI JEZIČKIH UNIVERZALIJA


4/29

1) APSOLUTNE / NEAPSOLUTNE UNIVERZALIJE

→ Svi jezici imaju suglasnike i samoglasnike.

→ Svi jezici prave razliku izmeu imenica i glagola.

→ Svi jezici raspolažu sredstvima za formiranje pitanja.


5/29

NEAPSOLUTNE:

→ Većina jezika poseduje samoglasnik [i].

→ Većina jezika poseduje prideve.

→ Za obeležavanje da/ne pitanja jezici obično koriste rastućuintonaciju.

(Marko je došao?)


6/29

2) IMPLIKACIONE UNIVERZALIJE⇓

Ako X, onda Y:

→ Jezici sa uobičajenim redosledom SOV su skoro uvek jezici sa

postpozicijama.

→ Jezici kod kojih je dominantan redosled VSO su uvek jezici saredlozima.


7/29

⇨Implikacione univerzalije:

■ mogu biti apsolutne ili neapsolutne

■ su tetrahorične:

Predlozi Postpozicije

VSO + – -VSO ? ?


8/29

⇨Složene implikacione univerzalije:

⇓

Ako X, onda ako Y, onda Z:

→ Ako jezik kao dominantan ima redosled SOV, i ako genitivdolazi iza imenice koja njime upravlja, onda se u tom jeziku ipri ev s oro uve na azi iza imenice.


9/29

METODOLOGIJA UTVRIVANJAUNIVERZALIJA

►Problem uzorkovanja:

Kako napraviti dobar uzorak jezikā?


10/29

Koliko jezika uključiti u istraživanje?


11/29

⇨Usled realnih razloga optimalno rešenje jenemoguće: neizvodivo je u istraživanjeuključiti sve jezike.


12/29

Koje jezike uključiti (na osnovu kojegkriterijuma ih odabrati)?


13/29

⇨ Činjenica da je (preovladavajuće) slučajno

favorizovanju.

→ Tri predložena rešenja ovog problema:


14/29

1) Uzorkovanje zasnovano na veličini (po broju

PROBLEM: Veličina jezičkih porodica nije posledicačisto jezičkih, već i istorijskih faktora.


15/29

⇨ Činjenica da je (preovladavajuće) slučajno


16/29

2) Uzorkovanje koje uključuje “nezavisne“ jezike –genetski i kulturno/ geografski udaljene jezike

→ Uzorak od 50 jezika (Bybee 1985; Perkins1980, 1989)

PROBLEM: Kulturno-geografska distanciranost jezika-mala verovatnoća da u 50 jezika 2 jezikane e t z ste ngv st e o ast .


17/29

3) Uzorkovanje Matthewa Dryera (1992)

→ Uzorak od 625 jezika: jezici su prvo grupisani ugenetske rodove, pa onda po geografskimoblastima.

→ Odreena jezička osobina se smatra univerzalijom.


18/29

Afr Eura A-NG SAm JAm Ukupno

Ndem i NPrid 28 14 8 8 5 63

PROBLEMI: Validnost genetske klasifikacije jezika i obimnost(usled velikog broja jezika) informacija koje treba

Ndem i PridN 1 2 0 1 0 4

.


19/29

Problem prikupljanja informacija

a o o o po ata a o raz t m ez c ma


20/29

1) Iz objavljenih gramatika i članaka o odreenim jezicima

PROBLEM: Uglavnom su u slučaju egzotičnih jezika u

pitanju kratki i nekompletni pregledi jezičkestrukture, sa subjektivnim odabirom

materijala.


21/29

2) Pomoću upitnika o fenomenu koji se istražuje

PROBLEMI:

- Uspešnost istraživanja zavisi od kvalitetasastavljenog upitnika.

- Praktični problemi: novac i vreme.

- emogu nos upo re e pr po o om s ra van ukoje je usko povezano sa odreenom gramatičkomteorijom (usled specijalizovane terminologije).


22/29

OBJAŠNJENJE UNIVERZALIJA

Zašto se jezici ponašaju tako kako se ponašaju?

Kako objasniti univerzalije?


23/29

The enemy destroyed the city.The city was destroyed (by the enemy).

Karakteristika velikog broja jezika je da:

→ Objekat aktivne rečenice se pojavljuje kao subjekat pasivnerečenice.

→ Glagol se u pasivnoj konstrukciji pojavljuje u specijalnom(za pasiv karakterističnom) obliku.

ZAŠTO?


24/29

⇨ ⇨⇨ ⇨ INTERNA I EKSTERNA OBJAŠNJENJA

→ Interno objašnjenje (zasnovano na pretpostavljenomskupu sintaksičkih pravila/principa):

Nivo Aktiv Pasiv

DS The enemy destroyed the city __ was destroyed the city SS The enemy destroyed the city The city was destroyed

→ Eksterno objašnjenje (zasnovano na pragmatičkimpostulatima): komunikativna funkcija isticanja

The city was destroyed .


25/29

Tipovi eksternih objašnjenja

1) DISKURS

→ Konvencionalizovanje onih formalnihkarakteristika koje ispunjavaju odreene diskursivne

funkcije (primer pasiva).


26/29

2) OBRADA

→

m n san e stru tura o e su te e zarazumevanje (ili produkciju), uz favorizovanje strukturakoje olakšavaju razumevanje (produkciju).

The candidate hoped to win the election lost .


27/29

3) (JEZIČ

KA) EKONOMIJA

→

strukturi jezika: pro-drop jezici. Skraćivanje.

(Ja) Čitam. ☊ Kuš to? I read . ☊ wanna; gonna


28/29

4) PERCEPCIJA-KOGNICIJA

→ Primer termina za boje: jezici sledeimplikacionu hijerarhiju termina za boje zbog načina radaneurona vizuelnog sistema.

< crvena < < plava < braon ...bela zelena


29/29

5) IKONIČNOST

→ Forma odreenih jezičkih izraza reflektujerealne osobine onoga što označavaju.

Lopta je išla gore pa dole, gore pa dole, gore pa dole...

The movie was so bad that it dragged on and on and onand on.

jezicke univerzalijetipologija 2

Documents