josip andric - hrvatstvo i katolicka kulturna obnova

Josip AndrićHrvatstvo i katolička kulturna obnova

Članci i studije

BibliotekaHrvatska katolička ba�tina 20. stoljećaKnjiga 18.Uređuje Bo�idar Petrač

Glas KoncilaZagreb, 2011.

Josip Andrić

Članci i studije

Hrvatstvo i katolička kulturnaobnova

NakladnikGlas Koncila, Kaptol 8, ZagrebTel.: 01/4874 326; faks: 01/4874 328e-mail: [email protected]

Za nakladnika Stjepan Pogačić

Priredio i predgovor napisao Vladimir Lončarević

Lektura i korektura Josip Sinjeri

Unos i prijelom Dragica �antić

Oblikovanje naslovnice Bla�enka Matić

Tiskano u studenom 2011.

Sva prava pridr�ana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umna�ati, fo-tokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehanički, elektronički i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kultureRepublike Hrvatske.

ISBN 978-953-241-319-9

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalnei sveučili�ne knji�nice u Zagrebu pod brojem 786557.

7

ZBOROVOĐA KATOLIČKOGPREPORODA

Prve godine XX. stoljeća u razvoju hrvatskoga katolicizma bile su obilje�ene sna�nom reakcijom katolika na prodor modernizma, odnosno libera-lizma u hrvatsko dru�tvo. Hrvatski katolički pokret (HKP), idejno pokrenut godine 1900. odr�avanjem Prvoga hrvatskog katoličkog sastanka u Zagrebu, a organizacijski razvijen osnutkom Hrvatskog ka-toličkog akademskog dru�tva »Hrvatska« u Beču i pokretanjem časopisa Hrvatska stra�a na Krku 1903., časopisa Luč 1905. te Hrvatskog katoličkog akademskog dru�tva »Domagoj« 1906., prvih pet-naestak godina usmjeravao je krčki biskup Antun Mahnić. Pokret se razvijao i vi�evrsno je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata1 u kulturnoj, socijalnoj i političkoj sferi hrvatskoga javnoga �i-vota.

Spomenuta Hrvatska stra�a, koju je pokrenuo biskup Mahnić, a uređivali su je o. Ante Alfirević i

1 Domagojsko krilo HKP-a uga�eno je početkom II. svj. rata samoraspu�tanjem Hrvatskog katoličkog seniorata, kojemu je usta�ka vlast dopustila »častan« uzmak, dok je orlovsko odnosno kri�arsko krilo uga�eno nakon �to je nadbiskup Stepinac, da bi spasio ljude od progona, u ljeto 1945. raspu-stio sve organizacije Katoličke akcije, među kojima je bilo i kri�arsko krilo nekada�njeg HKP-a odnosno Katoličke ak-cije.

8

Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

svećenik Fran Binički, postala je idejni motor nove duhovne i organizacijske dinamike u na�oj Crkvi, osobito među mlade�i. S vremenom, djelomice uz oslonac na inozemna iskustva, reakcija prerasta u autentičnu plansku organiziranu hrvatsku katolič-ku akciju � Hrvatski katolički pokret, s posebnim naglaskom na kulturni rad i razvoj tiska. To će se posebice osjetiti od godine 1908. i osnutka »Leo-nova dru�tva« za razvoj kr�ćanske znanosti, gdje će se začeti ideja katoličke enciklopedije, i »Pijeva dru�tva«, iste godine, za razvoj tiska i nakladni�-tva. G. 1913. bilo je osnovano »Kolo hrvatskih knji-�evnika«, koje okuplja katoličke pisce, a 1914. bio je pokrenut kulturni časopis Hrvatska prosvjeta.

Iako je Prvi svjetski rat uzrokovao materijalne i ljudske gubitke u katoličkom pokretu, a politički značio podjelu između zagovornika prava�ke po-litike samostalne hrvatske dr�ave i prista�a jugo-slavenske zajednice, pokret je sačuvao �ivotnost i jedinstvo. Premda će dio mlađega svećenstva izaći iz HKP-a zbog odlaska iz Hrvatske (Gabro Kostel-nik) ili priklanjanja tzv. �utom pokretu (Dragutin Jeronim Tomac, Stanko Toma�ić, Đuro Vilović, Vinko Jurković, Vinko �ganec), koji se u prvom redu zauzimao za ukinuće celibata i uvođenje hr-vatskog jezika u liturgiju (neki će poslije ući u Sta-rokatoličku crkvu), svekoliki, time i kulturni rad u pokretu nije oslabio. U tom sklopu posebno je bila istaknuta uloga mladih laika, posebice Ljubomira

9

Marakovića, Petra Grkca, Mate Ujevića i Josipa Andrića. Dok je Maraković svojim radom kao ide-olog, urednik i kritičar nadasve obilje�io knji�evnu sferu kulturnog rada, dok je Grgec u prvom redu djelovao kao ideolog i organizator Pokreta, a Uje-vić se istaknuo svojim organizacijskim pothvati-ma u projektima nacionalnog značenja (Hrvatska enciklopedija i HIBZ), Josip Andrić objedinio je u svojem radu tijekom gotovo triju desetljeća sav spektar načina i područja djelovanja HKP-a. On je bio njegov »homo universalis« i njegova sinteza. Sva je područja rada pro�imao i povezivao, osmi-�ljavajući ih u skladnu cjelinu jedinstvene akcije reevangelizacije hrvatskoga dru�tva. Ta se akcija, čemu bi trebalo posvetiti sveobuhvatna sociolo�ko-religiolo�ka istra�ivanja, zama�no�ću mo�e uspo-rediti s evangelizacijskim naporima tijekom nekoli-ko srednjovjekovnih desetljeća pokr�tenja Hrvata, s osnovnom razlikom �to je onda�nji proces i�ao ab ovo izvana i »odozgo« prema dolje, dok je ovaj proces i�ao iznutra, iz Crkve, iz, u najvećem dijelu, vjerničke i kleričke baze ciljajući u prvom redu na obnovu javne sfere �ivota u katoličkom duhu.

* * *

Sin plemenite i »fine« grane bačkih Hrvata, knji�evnik, urednik, novinar, prevoditelj, sklada-telj, glazbenik, zborovođa, melograf i pravnik, Jo-sip Andrić rođen je 14. o�ujka 1894. u selu Bukinu

10


kod Bačke Palanke. Od 1905. do 1913. pohađa gi-mnaziju u Nadbiskupskom orfanotrofiju u Po�egi. Prijatelj Đuro Kuntarić opisuje ga: »Dječak malen, rudlaste kose, u smeđem haveloku...«.2 Svojoj Po�egi rado će se i poslije vraćati � ta smatrao ju je svojim glazbenim »glavnim gradom« � posebice svojim skladbama i melografskim radom, premda su prvi glazbeni poku�aji bili sve samo ne uspje�ni: naime, gimnazijski učitelj pjevanja, navodi Kuntarić, na-�ao je da »nema sluha« i nije ga htio uzeti u zbor. Ipak, ubacio se u tambura�ki zbor »Bisernicu«, a za koju godinu kao maturant vodio je i zbor u kojega prije nije bio primljen!

Već tada Andrić očituje dva dara: knji�evnički, pa kao gimnazijski ni�e�kolac 1907. izdaje u dva broja vlastiti list Veteran, koji sam ispisuje, 1908. postaje urednik đačkog lista Slavonac, od 1909. do 1913. Jeke, te pi�e prve drame i pripovijesti; i glaz-beni jer već 1909. postaje dirigent �kolskoga tam-bura�kog zbora »Bisernica«, 1911. dirigent je tam-bura�kog zbora »Osvit« i orfanotrofijskog zbora »Lira«, orgulja i radi kao zamjenik gimnazijskog učitelja pjevanja, a 1909. i 1910. dopisno pohađa bečku glazbenu �kolu »Konservatorium« te pi�e prve skladbe � do mature već četrdeset. Otac mu ne dopu�ta poći u Prag na glazbeno �kolovanje, pa

2 »Dr Josip Andrić. In memoriam«. U: Slavonske narodne pjesme po�e�ke doline. Matica hrvatska � Odbor Slavonska Po�ega, Po�ega, 1969, 153.

11

od godine 1913. do 1917. na Sveučili�tu u Zagrebu studira pravo, koje će doktorirati 1920. Ipak uspi-jeva od 1914. do 1916. studirati i na Trgovačkom fakultetu u Pragu, gdje privatno studira i glazbu. K tome, 1917-1918. slu�a skolastičku filozofiju na Teolo�kom fakultetu u Innsbrucku. Jo� će poslije, od 1943. do 1945, studirati i slavistiku u Zagrebu.

»Prevrat g. 1918. bacio me na političko i novinar-sko polje«, zapisao je sam Andrić u dosjeu u »Zbirci �ivotopisa hrvatskih katoličkih kulturnih radnika« iz studenoga 1929. Nakon osnutka Hrvatske pučke stranke 7. svibnja 1919. postaje njezin tajnik. Do ukinuća stranke 1929. napisao je, uz politički rad »na terenu«, vi�e desetaka političkih komentara u onda�njim stranačkim glasilima Narodna obra-na, Narodna svijest, Narodna sloboda, Te�ačke novine, Seljačke novine i dr. Sukladno stranačkoj političkoj liniji, u javnim nastupima tra�i ukinuće centraliz-ma i veću hrvatsku autonomiju. Pri tome je vi�e puta isticao pravo Hrvatske na Međimurje, Istru i Hercegovinu.3 Budući da su tada Radić i njegov HSS uspje�no pridobivali za svoju politiku hrvat-sko selja�tvo, a Hrvatska pučka stranka te�ila je pridobiti isto biračko tijelo, Andrić je nerijetko svoj kritičko-polemički �alac usmjeravao na tu stranu. U Seljačkim novinama, koje su izlazile pod geslom

3 Usp. »Na�a politika«. Seljačke novine, 1/1919, 1, 1; »Kakve će biti pokrajine u na�oj dr�avi«. Seljačke novine, 3/1920, 30, 2.

12


»Za hrvatstvo, kri� i plug«, vi�e puta �estoko na-pada Radića i HSS zbog političke nedosljednosti, poglavito zbog paktiranja s Pa�ićem i Pribičevićem, dr�eći njegov republikanizam političkom maglom,4 a Radića liberalom i la�nim katolikom.5 Tu je misao, imajući u vidu da je Radić u Če�koj bio dotaknut husitizmom, nemilice napadajući »klerikalizam« i »popove«, bio isticao već biskup Mahnić, dr�eći da Radićeva politika vodi hrvatski narod k odmetnu-ću od Crkve. Političko suparni�tvo nije dakle bilo samo (pred)izbornog značaja već je imalo korijen u svjetonazorskim i ideolo�kim razlikama. Nasuprot dakle Radićevu republikanizmu, koji je Andrić dr�ao sintezom ekskluzivnog prava�tva i klasne isključivosti, on je politiku HPS-a vidio kao »spoj prava�tva s kr�ćanskim socijalizmom,«6 kako navodi u svom ponajboljem političkom komentaru »Dvije hrvatske politike« iz 1922, odnosno, kako će posli-je definirati, »da kr�ćanska vjera i nauka bude temelj svega �ivota u dr�avi« te da u gospodarskoj politici

4 Usp. »�imrak i Radić pred kraljem«. Seljačke novine, 8/1925, 32, 1-2; »Za�to Hrvatska Pučka Stranka nije nikad i�la za Radićem«. Nav. mj., 2. Usp. Z. Matijević. »Hrvatska Pučka Stranka i Stjepan Radić (1919.-1928.)«. Radovi Zavoda za hr-vatsku povijest 1999/2000, 32/33, 257-266.

5 Usp. »Kulturne tendencije Radićeva seljačkog pokreta«. Socialna misel, 1/1922, 80-83; »Kakvu mi dr�avu hoćemo?«. Seljačke novine, 9/1926, 1, 1.

6 »Dvije hrvatske politike«. Hrvatska obrana, 21/1922, 28, 1.

13

zavlada »kr�ćanski socijalizam«.7 Ipak, unatoč svojim nastojanjima, počesto i čvrstim argumentima, HPS nije uspio masovnije predobiti selja�tvo, svakako ne u mjeri kojom bi ugrozio prevlast HSS-a. Zani-mljivo je i to da je Andrić mnogo vi�e povjerenja imao u slovenskog vođu Antona Koro�eca, pogla-vito kao predsjednika sestrinske Slovenske pučke stranke i svećenika, očekujući da će se on izboriti za decentralizaciju Kraljevine SHS, samim tim i za autonomiju Hrvatske.8 (Bilo je to na tragu stare Krekove ideje o ju�noslavenskoj zajednici u kojoj će Hrvati i Slovenci kao »jedan narod« biti u nekoj vrsti saveza i tako udru�eni ekumenski djelovati prema pravoslavnima, čemu se poslije pridru�io i Mahnić.9) Ipak, nakon Radićeve smrti nije pro-pustio istaknuti uspjehe i vrline pokojnikove, pri-znav�i mu ulogu nacionalnoga političkog prvaka.10 K tome, nakon atentata u beogradskoj Skup�tini gotovo čitava hrvatska politička scena usmjerila se ka punoj autonomiji Hrvatske, odnosno samo-

7 Isto.8 Usp. »Koro�ec i Radić«. Narodna svijest, 9/1927, 11, 3; »Deset

godina od zadnje sjednice hrvatskog sabora«. Narodna slobo-da, 10/1928, 44, 1; »Deseta godi�njica �enevske deklaracije«. Narodna sloboda, 10/1928, 46, 1.

9 Usp. J. Kri�to, »Od slavenstva do jugoslavenstva. Suradnja hrvatskih i slovenskih krugova u Katoličkom pokretu«. Pilar, 4/2009, 7, 111-122.

10 Usp. »Stjepan Radić«, Hrvatska prosvjeta, 15/1928, 7/8, 168.

14


stalnosti, čemu se pridru�io i HPS. Andrić je to pregnantno istaknuo u razgovoru za mostarsku Narodnu slobodu izjaviv�i da »moramo dobiti svoj hr-vatski sabor i hrvatsku vladu u Zagrebu«,11 a jo� jasnije u jednom od svojih posljednjih političkih tekstova »Bo�ić hrvatske autonomije«, tiskan 1928. u bo�ić-nom broju Seljačkih novina. »Hrvatski se narod nikad nije odrekao svoje samostalnosti«, pi�e Andrić ista-knuto velikim slovima. »Hrvatski se narod nikad nije odrekao svoga sabora. Hrvatski narod nikad centralizam nije odobravao, a kamo li progla�avao svojom svetinjom. Hrvatski je narod uvijek u svojoj du�i tra�io ono �to tra-�i Hrvatska pučka stranka: autonomiju, slobodu.«12

Pozorno je pratio politička zbivanja u nas i u svijetu, dr�eći da je za katolički duh hrvatskoga naroda kapitalizam gotovo jednako opasan kao i komunizam. Dapače, Andrić je uviđao njihovu prividnu suprotnost, dr�eći da su ta dva političko-gospodarska sustava »rođena braća«. Rano je uo-čio razorni ateistički nagon komunizma hranjena »klasnom mr�njom«, kao i la�nu naklonost kapita-lizma prema vjeri i Crkvi, koje međutim frivolnim liberalizmom zapravo te�i uni�titi, u čemu je vidio prste međunarodnog masonstva.13

11 Nav. mj., 10/1928, 41, 1.12 Nav. mj., 9/1928, 51/52, 1.13 Usp. »Dvije a�daje«. Seljačke novine, 3/1920, 20, 1-2.

15

S iskustvom rada u hrvatskom prosvjetnom dru�tvu »Srijemska vila« te uređivanja domagoj-skoga idejno-organizacijskog glasila Luč od 1914. do 1918, preuzima godine 1919. uredni�tvo tjedni-ka Seljačke novine u Zagrebu i uređuje ih do 1927. Kratko, 1920, uređuje tjednik Pučku politiku u Vin-kovcima, kamo svaki tjedan putuje iz Zagreba na tri dana da bi ga uređivao. Godine 1921. postaje urednik izdanja HKD Sv. Jeronima, sve do 1946, a volonterski jo� do 1954., �to je, kako navodi u spo-menutu �ivotopisu, bilo »od najvećeg zama�aja za moj �ivot i rad«. U tom razdoblju, tijekom kojega je od 1925. do 1943. bio urednik »Jeronimske knji�nice«, uredio je pribli�no petsto knjiga, prevodio, te uz to uređivao 1924. Kalendar Svetog Franje, 1926. Mali seljački kalendar, od 1928. do 1942. mjesečnik Na�a Gospa Lurdska, od 1929. do 1932. Almanah Gospe Lurdske te tjednik Obitelj od 1929. do 1944, a neko vrijeme uređivao je đački, odnosno dječji list Mla-dost i Malu mladost. Kao ustrajni pregalac katolič-koga tiska organizirao je godine 1936. u Vatikanu zajedno sa slikarom Vladimirom Kirinom izlo�bu hrvatskoga katoličkog tiska.

Godine 1923. o�enio se Stankom Heneberg, s kojom je imao petero djece � tri sina i dvije kće-ri. Svestrano aktivan u HKP-u, tih godina putuje diljem Europe, od Irske i Engleske, preko Francu-ske, Njemačke, Poljske, Slovačke, Če�ke, Austrije, �vicarske, Italije do Grčke, Cipra, Libanona i Svete

16


Zemlje, Sirije i Egipta. Bio je »zaljubljen« u Europu, otkrivajući hrvatskom čitatelju bogatstvo njezinih razlika i duhovnu snagu njezina jedinstva � kr-�ćanstvo! O svojim putovanjima ostavio je dojmlji-ve putopise U Kristovoj domovini (1931), Na zelenom otoku (1932), Najljep�i među otocima � Sicilija (1938), Irska zeleni otok (1942).

Shvativ�i izvanrednu va�nost progla�enja sve-tih i bla�enih u hrvatskom narodu, osobito je promi-cao pobo�nost prema Bl. Nikoli Taveliću. Posebice se bio zauzeo za podizanje oltara u Jeruzalemu Bla�e-niku u čast, i to u »čehoslovačkoj« crkvi, podignutoj na spomen Svetoj Braći. Taj je projekt dogovorio s Česima jo� 1922. na sveslavenskom orlovskom sle-tu u Brnu. Stvar se otegla, no podr�ku mu je dao tada�nji episkopat, a Andrić je 1931. izabran pred-sjednikom Hrvatskog odbora za Svetu Zemlju, or-ganizirav�i onamo prvo hodoča�će pod vodstvom beogradskog nadbiskupa Rafaela Rodića. Izrade oltara prihvatio se kipar Ivo Kerdić. Kip je dovr�en i postavljen 1936. pa je na sam Bla�enikov blagdan na njemu slu�ena misa. Godine 1937. organizira An-drić od 9. srpnja do 4. kolovoza drugo hrvatsko ho-doča�će u Svetu Zemlju pod vodstvo nadb. Stepin-ca, o čemu je snimio dokumentarni film »Hrvati u Svetoj Zemlji«, napisav�i za nj glazbu.14 Iste godine

14 Usp. L. Perinić, Iz moje ladice (uspomene). Zagreb, 2009, 209-214.

17

zavr�ena je u Cerovcu kod Po�ege izgradnja prve crkve posvećene Taveliću u Hrvatskoj � pothvat ta-kođer proveden uz veliko Andrićevo zauzimanje,15 kao i podizanje oltara budućem svecu u Hrvatskom Grobu u Slovačkoj �ezdesetih godina.16 A da se i ne govori o desetcima članaka koje je posvetio popula-rizaciji budućega prvoga hrvatskoga sveca i pobo�-nosti prema njemu.

Glazbeni anga�man, započet u gimnazijskim danima, nije prekidao unatoč brojnim obvezama, pa je, uz ostalo, 1937. izabran za potpredsjedni-ka Hrvatskog tambura�kog saveza, a, čini se, već 1938. i za predsjednika. Jednako tako, ne zabo-ravlja zavičaj, rodnu grudu svoje Bačke, pa potiče organiziranje bačkih Hrvata te 1940. biva izabran predsjednikom »Dru�tva bačkih Hrvata«. Bio je i član Dru�tva Braće hrvatskog zmaja � Zmaj Bač-ko-�okački.

Drugi svjetski rat dočekao je na mjestu ured-nika izdanja svetojeronimskoga knji�evnog dru�-tva. Mnogima je i danas nepoznato da je Andrića 22. travnja 1941, dakle samo nekoliko dana nakon progla�enja Nezavisne Dr�ave Hrvatske, uhitio Gestapo i odveo u zatvor. Za nj se odmah raspi-

15 Usp. Đ. Kuntarić, »Sjećanja na Josipa Andrića i na njegov rad za hrvatske bla�enike«. Danica 1979, 190-191.

16 L. I. Krmpotić, »Dr. Josip Andrić i njegove veze sa Slovaci-ma«. Marulić, 28/1995, 1, 81.

18


tivao i nadbiskup Stepinac, no bezuspje�no, kako navodi Velimir De�elić mlađi. Već sutradan je, na-vodi De�elić prema svjedočanstvu koje mu je go-dine 1965. u pismu iznio sam Andrić, s jo� desetak uhićenika bio iz Zagreba odvezen u Graz, gdje je uz nekoliko uznika drugih nacionalnosti le�ao s kiparom Antunom Augustinčićem. U svibnju, čini se 23., upućen je bez saslu�anja u Beč, gdje je bio određen za Dachau. Kao veliki �tovatelj tada jo� Bl. Nikole Tavelića, molio se hrvatskom bla�eniku za svoj spas. Zanimljivo je, navodi Andrić u spome-nutom svjedočanstvu, da je imao jasan unutarnji glas da će biti oslobođen 16. srpnja iste godine. To se zaista i dogodilo: 15. srpnja pozvan je na saslu-�anje kada mu je priopćeno da je za nj intervenirao slovački ministar unutarnjih poslova Aleksandar Mach (zapravo sam tada�nji predsjednik Tiso), a 16. srpnja, na Blagdan Gospe Karmelske, vlakom je prevezen u Zagreb i pu�ten.17

Doista, Andrić je bio po�rtvovni ustrajni pro-micatelj hrvatsko-slovačkog prijateljstva i slovačke kulture. U Slovačku često putuje, upoznaje njezine ljude i krajeve. Već 26. siječnja 1918. bio je nazočan progla�enju slovačke autonomije. Bio je inicijator postavljanja spomen-ploče kardinalu Hauliku na njegovoj rodnoj kući u Trnavi godine 1926. Slovač-

17 Usp. Kakvi smo bili? Zapisi mojoj unučadi. Zagreb, 2011, sv. 2, 1288-1290.

19

koj i Slovacima te Hrvatima u Slovačkoj posvećuje mnoge svoje stranice. Uz ostalo, napisao je 1940. komentar Ustav Slovačke Republike, izdao je Slovač-ku slovnicu 1942. te tiskao prvu povijest slovačke glazbe 1944, a 1942. i 1943. uređivao je zajedničku smotru Tatre i Velebit. Uz to, roman »Velika ljubav« »smjestio« je u Slovačku. Zamislio je izdati i slo-vačko-hrvatski rječnik, ali nije dospio. Pozdravio je slovačku »samostalnost« 1939, svjestan dakako njezine ograničenosti. (Slično će izraziti podr�ku stvaranju NDH, a motive tomu valja tra�iti u izlo-�enosti majorizaciji i unitarizaciji obaju naroda u predratnim dr�avama.) Niz godina prijateljevao je sa slovačkim borcem za neovisnost Andrejem Hlinkom, kojeg je prvi put posjetio u zatvoru u Pragu 1920, zbog čega je u Čehoslovačkoj neko vrijeme bio »persona non grata«. O tom prijatelj-stvu ostavio je vi�e članaka. Poznavao je i njegova nasljednika na čelu Slovačke narodne stranke Jo-zefa Tisu, koji bija�e uvodničar dvojezičnom godi�-njaku Tatre i Velebit god. 1942. Kao glavni urednik svetojeronimskog dru�tva, koje je osnovao kroa-tizirani Slovak kardinal Juraj Haulik, njegovao je brojne kulturne kontakte sa Slovacima, osobito s Dru�tvom Sv. Vojtjeha.18 Zbog svega rada bio je 1941. odlikovan visokim slovačkim odličjem. Na-

18 Usp. L. I. Krmpotić, »Dr. Josip Andrić i njegove veze sa Slo-vacima«. Marulić, 28/1995, 1, 76-83.

20


kon rata morao je zbog političkih neprilika u obje-ma zemljama dulje vrijeme obustaviti kontakte, da bi ih obnovio �ezdesetih godina. U novije vrijeme postavljena je bista s njegovim likom u Hrvatskom Grobu, čiji je počasni građanin.

S jednakim �arom zauzimao se za Gradi�ćan-ske Hrvate, koje posjećuje, i Lu�ičke Srbe, napi-sav�i lu�ičkosrpsku gramatiku (1954) te radeći na lu�ičkosrpskom rječniku, a obradio je i nekoliko lu�ičkosrpskih pjesama. S velikim simpatijama pratio je irsku borbu za slobodu i pisao o njiho-vim velikanima De Valeri, O'Conellu i Collinsu, posjetiv�i »Zeleni Otok«. »I kao �to sam za Slovačku bezbroj puta umočio pero, tako sam to činio i za Irsku, a iza svakog takvog poteza pera bila je skrivena misao na Hrvatsku«.19

Nakon rata, srećom izbjegav�i sudbini mnogih katoličkih intelektualaca � robiji, egzilu, smrti � od 1948. do 1958. uz podr�ku Vinka �ganca i Grge Novaka popisivao je kao vanjski suradnik Institu-ta za narodnu umjetnost u Zagrebu i HAZU-a bu-njevačke i �okačke pjesme, o čemu je ostavio zapis »Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata (1948-1958)«.20

19 J. Lončarević, »Josip Andrić«. Marulić, 1/1968, 2, 73.20 Usp. Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu

1958, knj. 65., 353-357; Klasje na�ih ravni, 8/2003, 1/2, 40-44.

21

Godine 1953. do�ivio je mo�da i najveću glaz-benu zadovolj�tinu: 29. travnja praizvedena je nje-gova opera »Du�ijanca«, prva �okačka opera. Za svoj rad primio je 1964. od pape Pavla VI. odličje Komendatora Sv. Grgura, prvo takvo odlikovanje dodijeljeno nekom Hrvatu nakon II. svjetskog rata. Iste godine 7. veljače u Zagrebu koncertom u crkvi Sv. Petra svečano je obilje�ena njegova 70. godi�-njica, a obljetnica je obilje�ena i u Banskoj Bistrici u Slovačkoj 11. travnja, te zatim i u Če�koj u Pragu 8. i 26. svibnja.

Umro je 7. prosinca 1967. u Zagrebu. Sprovod-ne obrede vodio je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo �eper. U Plavni ispred crkve postavljena je 1. rujna 1969. spomen-bista, ali je 26. travnja 1972. nepisanom odlukom Općinskog komiteta Saveza komunista Bača bista sru�ena. Uzrok je poznat, a formalno bila je to posljedica članka u tjedniku Ninu od 23. travnja 1972. i Tanjugovih vijesti u ko-jima je bio prozivan kao »usta�a« unatoč činjenici da je prvih dana NDH bio uhićen od Gestapa i praktično osuđen na smrt; unatoč činjenici da je ti-jekom rata usvojio jedno od nezbrinute korduna�-ke djece i skrbio se za nj uza svojih petero; unatoč činjenici da su njegova glazbena djela koncertno izvođena nakon rata sve do smrti �irom biv�e save-zne dr�avne zajednice; naposljetku i unatoč činje-nici �to je bio suradnik onda�nje JAZU. Tek godine 2007. bista je ponovno postavljena.

22


* * *

Kako god bio su�en, već i takav �ivotopis bje-lodano svjedoči svu �irinu i zama�nost Andrićeva kulturnog rada, koji njegovom pripadno�ću Hrvat-skom katoličkom pokretu nije bio ograničen, ali je njime bio nedvojbeno usmjeren. On je ideale HKP-a sa�ete u načelima »Bog, narod, socijalna pravda« te »Za vjeru i dom« (uzetim od Strossmayerova gesla »Sve za vjeru i domovinu«), pretakao u svoj rad na njivi hrvatske kulture.

Velik dio toga rada bio je vezan uz njegov mili zavičaj, kojemu se uvijek i u svemu vraćao. Dobro je primijetio Juraj Lončarević kada je ustvrdio da »promi�ljajući sudbinu ovog na�eg ravničarskog barda mi ustvari promi�ljamo sudbinu na�eg hrvatskog rav-ničarskog �ivlja na prostorima ravne Slavonije, Srijema, Baranje i Bačke, jer se u sudbini tog velikog rodoljuba i nesebična čovjeka ustvari zrcali sve ono �to se s tim �iv-ljem događalo, a i danas se zbiva na tim prostorima«.21 Andrićev osjećaj za njegove »lacmane« to je va�-nije istaknuti jer se njegov otac Antun, premda ro-dom Hrvat, izja�njavao Mađarom. Srećom, majka je Eva rođ. Fabri čuvala hrvatski duh u kući, pa je Andrić u djetinjstvu koliko-toliko naučio i hrvatski! Pravo ga je svladao tek �to se nakon majčine smrti otac 1900. preselio u srijemski Morović, tada listom

21 »Dr. Josip Andrić (1894-1967.)«. U: Josip Andrić, Izabrana dje-la, Slavonica, Vinkovci 1994, 63.

23

hrvatski. Zadojen tim svjesnim, ali nikad uskim hr-vatstvom, Andrić je bačkim i srijemskim Hrvatima, koji su bili manjina u okru�ju većinskih Mađara, Nijemaca i Srba, budio nacionalnu svijest, prije svega u kulturi i kulturom. Njima je posvećivao svoju prozu, svoje simfonije, rapsodije, operu... Takav, postao je, kako pi�e Ante Sekulić, svojevr-stan simbol »svih na�ih lomova, padova, ali i iskonske �elje da se sačuvamo od propasti, da budemo dosljedni, postojani, svoji na svome! (...) Čini mi se da je ovaj na� Andrić svjedočanstvo nas, na�ih prostora, na�ih vi�esto-ljetnih muka na narodnoj i kulturnoj periferiji«.22

No Andriću nije bilo do toga da tjera neki re-gionalizam ni isključivi nacionalizam. »Osnovni je postulat u Andrićevu radu bila duhovna homogenizacija hrvatskog naroda ma gdje �ivjeli njegovi pripadnici«.23 Uz to, zauzimao se za seljaka i selo jer »nije vjero-vao modi vremena koja je govorila da na�eg seljaka vi�e i nema. Nasuprot onima koji su se u svojim djelima igrali Europe (sic!), zabavljajući njima uglavnom sebe same, Andrić je između dva rata organizirao na�u pučku knji�nicu, stvarajući čitalačku publiku kakvu ni danas nemamo«.24 Nije zanemarivao ni radni�tvo, kojemu

22 A. Sekulić, »Josip Andrić (1894.-1967.)«. Sv. Cecilija, 64/1994, 1, 17.

23 J. Lončarević, »Dr. Josip Andrić (1894-1967.)«. U: Josip An-drić, Izabrana djela, Slavonica, Vinkovci 1994, 66.

24 Isto, 68.

24


je posvetio vi�e svojih glazbenih djela i socijalnih članaka. Njegovo načelo bilo je »crpsti iz naroda i vratiti mu to oplemenjeno � da ga obogaćuje�«.25 Bio je zbog toga i podcjenjivan, bio je katkad razočaran jer je do�ivljavao da ga ne razumiju i ne shvaćaju njegovu ljubav za svoj rod i zavičaj, no nije se dao pokolebati pa je do kraja �ivota ostao vjeran tom poslanju, s kojim je naposljetku i uminuo uređu-jući pučki Katolički kalendar (Danicu), kao posljednji čin svoje ostav�tine.

A ona je bogata u svakom pogledu!

* * *

Knji�evni rad započeo je Andrić usporedo s glazbenim. Prve beletrističke poku�aje daje već u spomenutim đačkim listovima u Po�egi, koje je i uređivao, a potom biva zapa�en »Srijemski elegija-ma« u Riječkim novinama 1913, koje tada potpisuje svojim najpoznatijim pseudonimom Pi�ta. Bele-trističkim radom Andrić se tematski, pa i stilski na fonu romantičarskog realizma pridru�io nizu bač-kih i srijemskih hrvatskih pripovjedača (Petar Pekić, Mara �vel-Gamir�ek, �ivko Bertić, Aleksa Kokić, Ivo Prćić st., Bla�ko Rajić, Ante Jak�ić, August Đarmati, Jakov Kopilović, Marko Čović, Ante Sekulić i dr.). Bilo na �tokavskoj ijekavci, bilo na ikavici, pod ime-

25 K. Moskatelo, »Dr. Josip Andrić kao publicista«. U: Dr. Josip Andrić 1894-196. Zbornik, Zagreb, 1971, 63.

25

nom ili pseudonimima (Pi�ta, Stevan, Stipa Bukinac, Čika Dobrijan, P. Ć. i dr.) umjetničku je riječ posve-ćivao većinom temama iz �ivota bačkih i srijemskih Hrvata, koje djelomice sabire u zbirke Dunje ranke (1923) i Nove brazde (1924) te najpoznatije Srijemske elegije (1939), a na tom tragu je i roman Svega svijeta dika (1926), dok je roman Velika ljubav (1942) temat-ski vezan za �ivot Hrvata u Slovačkoj. A da je imao i dramatičarski dar, svjedoči njegova uspjelo zapo-četa, na�alost nedovr�ena drama Ukleto srce (Hrvat-ska prosvjeta, 1938), izvanredne scenske dinamike u duhu zavičajnog jezičnog kolorita.

Juraj Lončarević ispravno je istaknuo subjek-tivno-lirski odnosno impresionističko-intimistički značaj njegove proze. Njegovo je pripovijedanje lako, tečno, pa on »punim plućima« jedri ravni-cama svoje Bačke, čas poletno i vedro, čas sjetno i rastu�eno, ali uvijek kao da je u krilu odnjihuje i miluje. Tu je on slobodan i autentičan, elegičan i �irok kao pjesma �okačka�

Povremeno se upu�tao i na kritičko područje, većim dijelom prikazbenog značaja. Pri tome se vo-dio načelima tzv. pozitivne kritike, �to je obrazlo�io u zanimljivu članku »K diskusiji o krizi knji�evne kritike«, napisanu u sklopu male rasprave koja se sredinom godine 1931. provlačila kroz nekoli-ko tekstova u Hrvatskoj stra�i, sr�no usmjerenom na pitanja o naravi i ciljevima knji�evni kritike, a potaknute neobaziranjem i neobazrivo�ću većine

259

1894., 14. o�ujka � rođen u selu Bukinu kod Bačke Pa-lanke (nakon 1945. mjesto je preimenovano u Mla-denovo)

1900. � preselio se u Morović1905. � 1913. � pohađa gimnaziju u Nadbiskupskom

orfanotrofiju u Po�egi1908. � postaje urednik đačkog lista Slavonac1909., 13. lipnja � postaje dirigent �kolskog tambura�kog

zbora »Bisernica«. Zbor vodi do 1911.1909. � 1910. � dopisno pohađa bečku glazbenu �kolu

»Konservatorium«1909. � 1913. � uređuje đački list Jeka1911. � dirigent je tambura�kog zbora »Osvit« i orfano-

trofijskog zbora »Lira«

�IVOTOPIS

260

1913., 16. lipnja � maturirao je1913. � 1917. � studira pravo na Sveučili�tu u Zagrebu1914. � 1916. � studira na Trgovačkom fakultetu u Pragu,

gdje privatno studira i glazbu1914. � 1918. � uređuje Luč s Bogdanom Babićem, Stje-

panom Vargom, Stankom De�elićem, Josipom Siro-nićem, Đukom Kuntarićem, Josipom Stipančićem i Jo�e Stabejem

1916., 9. studenoga � 1917., 5. svibnja � predsjednik je Hrvatskog katoličkog akademskog dru�tva »Doma-goj«.

1917. � 1918. � studira skolastičku filozofiju na Teolo�-kom fakultetu u Innsbrucku

1919., 1. svibnja � preuzima uredni�tvo tjednika Seljačke novine u Zagrebu i uređuje ih do 31. o�ujka 1927.

1920., 28. veljače � promoviran u doktora prava1920. � uređuje u Vinkovcima »srijemsko glasilo Pučke

stranke« tjednik Pučku politiku; suorganizira hrvatsko sudjelovanje na međunarodnom orlovskom sletu u Mariboru od 29. srpnja do 3. kolovoza

1921, 12. veljače � postaje urednik izdanja HKD Sv. Je-ronima, sve do 1954.

1922., 12 � 15. kolovoza � sudjeluje na međunarodnom orlovskom sletu u Brnu

1923., 17. kolovoza � 16. prosinca � predsjednik je Hr-vatskog orlovskog podsaveza, budućeg Hrvatskog orlovskog saveza

1923., 29. listopada � o�enio se Stankom Heneberg, s kojom ima petero djece

1924. � 1925. � uređuje Kalendar Svetog Franje i Mladost1925. � 1943. � urednik je »Jeronimske knji�nice«1926. � uređuje Mali seljački kalendar

261

1928., 28. o�ujka � izabran za tajnika Dru�tva prijatelja Lu�ičkih Srba, �to obna�a do�ivotno

1928. � 1942. � uređuje mjesečnik Na�a Gospa Lurdska1929. � organizira postavljanje spomen-ploče kardinalu

Hauliku u Trnavi1929. � 1932. � uređuje Almanak Gospe Lurdske1929. � 1944. � uređuje tjednik Obitelj1930. � 1945. � odbornik je Kola hrvatskih knji�evnika1931. � organizira prvo hodoča�će u Sv. Zemlju; izabran

za predsjednika Hrvatskog odbora za Svetu Zemlju, osnovanog radi podizanja oltara Bl. Nikoli Taveliću u Jeruzalemu

1932. � odlikovan Srebrnom medaljom Crvenog kri�a1934. � uređuje Jeronimsko svijetlo1936. � s Vladimirom Kirinom priredio izlo�bu hrvat-

skog katoličkog tiska u Vatikanu; 12. svibnja nazočio svečanom otvorenju

1937. � izabran za podpredsjednika Hrvatskog tambu-ra�kog saveza; od 9. srpnja do 4. kolovoza organizira hodoča�će u Svetu Zemlju koje vodi zagrebački nad-biskup A. Stepinac; odlikovan ordenom »Jugosloven-ske krune IV. stepena«

1938.? � izabran za predsjednika Hrvatskog tambura�-kog saveza

1940., 26. siječnja � izabran za predsjednika »Dru�tva bačkih Hrvata«

1941., 22. travnja � uhićen od Gestapa, odveden u Graz, potom u Beč, pu�ten 16. srpnja iste godine

1941. � odlikovan visokom slovačkim odličjem1942. � 1943. � uređuje hrvatsko-slovačku smotru Tatre

i Velebit1943. � 1945. � studira slavistiku u Zagrebu

262

1948. � 1958. � kao vanjski suradnik Instituta za narod-nu umjetnost u Zagrebu i HAZU-a popisuje bunje-vačke i �okačke pjesme Srijema, Bačke i Slavonije

1953., 29. travnja � praizvedena je njegova opera »Du-�ijanca«, prva �okačka opera

1964. � primio od pape Pavla VI odličje Komendatora Sv. Grgura, prvo takvo odlikovanje dodijeljeno nekom Hrvatu nakon II. svj. rata; 7. veljače u Zagrebu kon-certom u crkvi sv. Petra svečano obilje�ena njegova 70. godi�njica; ista obljetnica obilje�ena je u Banskoj Bistrici u Slovačkoj 11. travnja, a zatim i u Če�koj u Pragu 8. i 26. svibnja

1967., 7. prosinca � umro u Zagrebu; 9. prosinca po-kopan je na Mirogoju � sprovodne obrede vodio je kardinal Franjo �eper.

1969., 1. rujna � podignuta je u Plavni ispred crkve spomen-bista Josipa Andrića; 26. travnja 1972., ne-pisanom odlukom Općinskog komiteta Saveza ko-munista Bača bista je sru�ena, a 2007. ponovno po-stavljena.

263

Knjige i separati72

Apostol Hrvatske: mali �ivotopis Bl. Nikole Tavelića. Hrvat-sko knji�evno dru�tvo Sv. Jeronima, Zagreb, 1941.

Dunje ranke. Zagreb, 1923.Gospodarska politika. 1923.Hrvati u Irskoj. Putopis s 31. međunarodnog euharistij-

skog kongresa u Dublinu. Zagreb, 1932.Hrvatsko uzor-selo. Zagreb, 1924.Irska � zeleni otok. Jeronimska knjiga 630, 1943.Izabrana djela. Priredio i pogovor napisao Juraj Lončare-

vić. , Vinkovci, 1994.Kako ćemo razumjeti glazbu? Hrvatska tamburica, Za-

greb, 1939.Na zelenom otoku: putopis iz Irske. Zagreb 1932. i 1934.Najljep�i među otocima. Lutanja po Siciliji. Zagreb, 1938.Nove brazde. Tri seljačke pripovijetke. Zagreb, 1924.Politika kao nauka. Mala knji�nica , Zagreb, 1926.Ruska opera. Komisijonalna naklada Narodne prosvjete

Z.S.O.J., Biblioteka Muzičke kulture 1, Zagreb, 1923.Slavonske narodne pjesme po�e�ke doline. Matica hrvatska

� Odbor Slavonska Po�ega, Po�ega, 1969.Slovačka glasba: glasbena pro�lost i sada�njost Slovačke. Hr-

vatsko-slovačko dru�tvo. Zagreb, 1944.Slovnica slovačkog jezika. Hrvatsko-slovačko dru�tvo,

Zagreb, 1942

72 Bez notnih izdanja

BIBLIOGRAFIJA

264

Srijemske elegije: slike iz seoskog �ivota. Knji�nica dobrih romana, knj. 82, Jeronimska knjiga 563, Zagreb, 1940.

Svega svijeta dika. Seljački roman iz nedavne hrvatske pro�-losti. Zagreb, 1926.

Sveta pastirica. (�ivotopis Sv. Bernardice). Zagreb, 1938.�kola za tambure: priručnik za sve sisteme tambura. Se-

ljačka sloga, Zagreb 1953.Tambura�ka glazba: historijski pregled. Vlastita naklada,

Slavonska Po�ega, 1962.Tri pripovijetke. Knji�nica Sv. Mohora, Zagreb, 1924.U Kristovoj domovini: putopis iz Svete Zemlje. Jeronimska

knji�nica, knj. 362, Zagreb, 1932.Ustavno pitanje u Čehoslovačkoj, Zagreb, 1922.Velika ljubav: roman iz �ivota slovačkih Hrvata. Knji�nica

dobrih romana, knj. 99, Jeronimska knjiga 649, Za-greb, 1942.

Velka laska: roman zo �ivota slovenskych Chorvatov. Vydalo Vydavatelske dru�tvo Luč, Bratislava, 1992.

Vuk u ovčjoj ko�i: gluma iz seljačkog �ivota u dva čina. Dru�-tvena pozornica, knj. 10, Jeronimska knjiga 414, Za-greb, 1934.

�ito u svjetskom gospodarstvu. Jeronimska knji�nica, knj. 239, Zagreb, 1927.

Članci73

A. Savin-D�inić (nacrt za glazbeni portret). Narodna po-litika, IV/1921, 78, 2.

Advenat katoličke �tampe. Nedjelja, II/1923, 50, 1.

73 Potpisani članci, bez beletrističkih radova

265

Advenat katoličke �tampe. Nedjelja, II/1923, 50, 1.Aleksandar Pu�kin. K stotoj godi�njici njegove smrti

1837-1937. Obitelj, IX/1937, 7, 121-128.Alkoholizam u hrvatskom narodu. Luč, II/1906-1907,

9/10, 382-386.Američki dolari učvr�ćuju beogradski centralizam. Te-

�ačke Novine, IV/1922, 30, 2-3.Andrej Hlinka. Hrvatski �enski list, V/1943, siječanj, 2-4.Andrej Hlinka i Hrvati. Tatre i Velebit, I/1942, 2/4, 73-80.Andrej Hlinka kao predsjednik slovačkog knji�evnog

dru�tva Sv.Vojtjeha. Jeronimsko svijetlo, IV/1938, ru-jan, str. 99-101.

Andro Kovačević: »Posljednji Nenadić« (roman). Luč, IX/1914, 7, 210-211.

Antun Bonifačić: Krv majke zemlje, roman. Obitelj, VII/1936, 1, 10.

Antun Dobronić: Udovica Ro�linka, glazbena komedija u 3 slike. Obitelj, IV/1934, 22, 415.

Antun Dvorak (8. IX. 1841. � 8. IX. 1916). Novine, III/1916, 205, 3-4.

Antun Dvorak (studija). Sv. Cecilija, XI/1917, III, 93-96 , IV, 130-133; V, 164-166; VI, 197-204.

Apostol Hrvatske. Glasnik Bl. Nikola Tavelića, I/1943, 1, 21-25.

Apostol Hrvatske. K 55-godi�njici jubileja Bl. Nikola Ta-velića. Nova Hrvatska I/1941, 198, 1.

Arije hrvatskih narodnih pobo�nih pjesama. Obitelj, II/1930, 19, 320.

Asi�ki Pučanin. Seljačke Novine, 9/1926, 40, 1.B. Nu�ić: »Put oko svijeta« (u 10 slika). Luč, IX/1914, 6,

179-180.Bachov Pasion po Mateju. Obitelj, X/1938, 27/28, 390.

266

Bačka Hrvatska plače za svojim pjesnikom. Iza tu�ne smrti mladog pjesnika Aleksandra Kokića. Obitelj, XII/1940, 33/34, 274-275.

Bačka Hrvatska uoči sabora bačkih Hrvata u Subotici 9. i 10. III. 1940. 7 dana, IV/1940, 10.

Bačka Hrvatska. Obitelj, XI/1939, 19, 283.Bačka Hrvatska. Subotičke Novine, XXI/1940, 11, 4.Bać Marijan (iz »Sremskih slika«). Seljački kalendar, 1924,

32-34.Balokovićev crkveni koncert. Narodna politika, IV/1921,

240, 2.Bečki dječaci pjevači opet u Zagrebu. Obitelj, X/1938,

11/12, 153-154.Bedrich Smetana (glazbena studija). Luč, XII/1916-1917,

98-110.Bedrich Smetana (prigodom 100. godi�njice najvećeg

slavenskog muzičkog genija). Sv. Cecilija, XVIII/1924, 3, 78-80; 5, 157-159; 6, 190-192.

Bedrich Smetana: Libu�a, svečana opera u 3 čina. Obitelj, V/1933, 47, 942+941+943.

Beethoven i Smetana. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 9/10, 569-573.

Beethovenova »Missa solemnis«. Obitelj, VI/1934, 14, 262.

Berba (iz »Sremskih slika«). Seljačke Novine, II/1919, 40, 6-8.

Berlinska filharmonija u Zagrebu. Obitelj, VIII/1936, 23, 449.Berliosov »Rekvijem«. Obitelj, III/1931, 7, 110.Bernardičino veče. Obitelj, VIII/1936, 6, 111.Bersina opera »Oganj«. K izvedbi u Narodnom kazali-

�tu u Zagrebu, 9. III. 1935. Hrvatska stra�a, VII/1935, 59, 4-5.

267

Betlehemska zvijezda � katolička �tampa. Nedjelja, III/1924, 51, 3.

Bezvjerska politika pod komandom francuskih frama-suna. Narodna sloboda, VII/1925, 20, 2.

Bijeli gavran. Obitelj, II/1930, 42, 688.Bisernica � gimn. tamb. dru�tvo u nabisk. siroti�tu u Po-

�egi. Tamburica, VII/1909-1910, 1, 4-5.Blagoje Bersa. Hrvatska prosvjeta, XX/1934, 1, 29-31.Blagoje Bersa: Po načinu strarih »Aira de ballet«, za gla-

sovir dvoručno izdanje Hrvatskog Glazbenog zavo-da, Zagreb. Obitelj, V/1933, 7, 155.

Bla�eni Nikola Tavelić. Glasnik Sv. Josipa, LXXII/1944, 2/3, 34-34; 4/6, 68-70; 10/12, 129-132.

Bla�eni Nikola Tavilić � jeruzalemski mučenik (prigo-dom ovogodi�njeg njegova blagdana). Hrvatska stra-�a, X/1938, 257, 5; 258, 9.

Bla�enom Nikoli Taveliću, k 550-godi�njici njegova mu-čeni�tva. Na�a Gospa Lurdska, XIV/1941, 11/12, 206.

Bogumil Toni: Popevke od Samobora, pjesme. Izda-nje Odobra za proslavu 700 godi�njice Samobora. Naslovna stranica od Ferde Benčića. Samobor 1943. Obitelj, XVI/1943, 7/8, 116.

Borba irskoga naroda za slobodu. Seljačke Novine, IV/1922, 9, 1-2; 12, 2-3.

Borodinov »Knez Igor« (prva operna premijera ove se-zone). Narodna politika, V/1922, 286, 3-4.

Bosanski Franjevci za Jugoslavensku deklaraciju. Hrvat-ska dr�ava, I/1917, 95, 1.

Bo�ić s vođom slovenskog naroda. Iz uspomena na dra Antuna Koro�ca (1872-1940.). Obitelj, XII/1940, 47/48, 383-384.

Bo�idar �irola: »Mrazove sestrice«. Luč, XI/1915-16, 131-132.

268

Bo�idar �irola: Gospin plač. Obitelj, VI/1934, 14, 263.Bo�idar �irola: Abeceda za na�a čeda, koja se pjeva i

gleda, dječje popijevke za jedan glas, i klavir na riječi dra Velimira De�elića sina, sa crte�ima Z/vonimira/ Wyroubala, Zagreb 1933. Obitelj, V/1933, 52, 1043.

Bo�ji bjegunac od Petra Grgeca. Obitelj, XI/1939, 23, 356.

Bo�ji simfonik. K 40. godi�njici smrti Antuna Bruckne-ra 4. rujna 1824.-11. listopada 1896. Obitelj, VIII/1936, 47, 883.

Brahmsova stota godi�njica 1833-1933. Obitelj, V/1933, 19, 402; Hrvatska stra�a, V/1933, 87, 5.

Bribirski fratar. Dobroj djeci o Bl. Nikoli Taviliću. Mala mladost, XI/1940-41, 2, 36-37.

Brucknerove mise. Obitelj, XVI/1944, 1/2, 15.Budimska sjećanja i refleksije (dojmovi s puta u Slovač-

ku). Hrvatska stra�a, XIII/1941, 18, 4.Budući hrvatski metropolita (A. Stepinac). Danica kole-

dar za 1935, 34+35; Obitelj, VI/1934, 23, 427.Bulić don Frane pi�e za Jeronimsko dru�tvo. Obitelj,

VI/1934, 32, 607.Bunjevački Hrvat sladatelj. Obitelj, XV/1943, 16/17,

247.C. Saint-Saens: »Samson i Dalila« (opera u 3 čina). Luč,

IX/1914, 7, 205.Canićeva »Đačka ljubav«. Hrvatska tamburica, I/1936,

7/8, 48-49.Canićeva tambura�ka glazba. Tamburica, XI/1913-14, 1,

2, 3, 6; 4,14-15; 5, 20-21; 6, 24-25.Chopin i Liszt. Najslavniji velikani glasovirske umjet-

nosti. Obitelj, VIII/1936, 30, 565.Ciglar Janko. Obitelj, IX/1939, 11, 160-161.

269

Citara i bubanj. Nova opera od dra. B. �irole na riječi dra V. De�elića sina. Obitelj, II/1930, 4, 62; 5, 76.

Crkva Rođenja Bl. Djevice Marije u Jerusalimu. Na�a Gospa Lurdska, V/1932, 9, 129.

Crkvena glazba. Danica koledar za 1937, 70-71.Čajkovski »Evgenij Onjegin«. Obitelj, IV/1932, 2, 172.Čar bo�ićnog drvceta (N. Lanau). Obitelj, II/1930, 52,

843.Čehoslovačka (iza putovanja jugoslavenskih novina-

ra po zemlji Sv. Vaclava). Hrvatska obrana, XIX/1920, 76, 2-4.

Če�ke jubilarne večeri u Zagrebu. Novine, V/1918, 102, 2.

Če�ki »Hlahol« kod nas. Narodna politika, IV/1921, 111, 3; 112, 2.

Če�ki »Hlahol« u Jugoslaviji. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, I, 7, 221-223.

Če�ki kralj gusala. K smrti glavnog svjetskog guslačkog virtuoza Jana Kubelika Če�ki uskrsni narodni običaji. Obitelj, I/1929, 14, 234.

Če�ko simfonijsko vče. Novine, III/1916, 191, 3-4.IV. godi�njica bolj�evizma Hrvatska prosvjeta, VIII/1921,

II, 7, 527.Čovjek koji je lijepo obučen. Obitelj, III/1931, 2, 17.Da je Sv. Franjo danas među nama. Kalendar Sv. Franje

1924, 30-33.Danica � koledar dru�tva Sv. Jeronima za g.1916. Luč,

X/1915-16, 128-129.Daniel O' Connell. Ličnost najvećeg Irca. Obitelj, V/1933,

2, 41-42.Delibesova »Lakme« u Hrvatskom kazali�tu 16. o. mj.

Hrvatska stra�a, VII/1935, 268, 5

270

Deset dana u Slovačkoj. Subotičke Novine, XXII/1941, 4, 3.

Deset godina među narodnim pjevačima u Bačkoj. Lje-topis Jugoslavenske akademije za godinu 1958, knj. 65, 353-357; Klasje na�ih ravni, 8/2003, 1/2, 40-44.

Deset godina od zadnje sjednice hrvatskog sabora. Na-rodna sloboda, X/1928, 44, 1.

Deset prvih godina »Seljačkog kalendara«. Seljački ka-lendar, 1930, 29-31.

Deseta godi�njica gimnazije Časnih sestara milosrd-nica u Zagrebu. 1926/27-1936/37. Obitelj IX/1937, 23, 430-431.

Deseta godi�njica �enevske deklaracije. Narodna sloboda, X/1928, 46, 1.

Deseto Wagnerovo djelo na hrvatskoj pozornici. Iza premijere Wagnerova »Siegfrieda«. Hrvatska stra�a, X/1938, 123, 4-5.

De�elićev Matija Gubec u simfonijskoj muzičkoj obradi. Narodna politika, IX/1926, 14, 3-4.

Die bildende Kunst bei den Slowaken. Ubersicht uber die Entwicklung das slowakischen Kunstachaffens. Neue Ordnung, IV/1945, 185, 9-10.

Die Musik der Slowakei. Neue Ordnung, IV/1944, 151, 10; 152, 10.

Dječaci rezbari iz jednog slavnog sela. Mladost, X/1929-30, 6, 121.

Djela slovačke knji�evnosti u hrvatskom prijevodu. Hr-vatska stra�a, XII/1940, 146, 11.

Djetelina i narančasti cvijet. Obitelj, V/1933, 29, 600-601, 606.

Do na�e muzičke drame (prigodom premijere »Ha-sanaginice« od Luje �afraneka-Kavića). Sv. Cecilija, XVIII/1924, 3, 80-83.

271

Dojmovi iz autonomne Slovačke. Hrvatska stra�a, XI/1939, 31, 3, 33, 3.

Dolaze nam nove jeronimske knjige. Na�a Gospa Lurd-ska, 3/1930, 10, 145-146.

Domagojski jubilej. Obitelj, III/1931, 51, 807-808.Domagojski �ivot prije dvadeset godina. Luč, XXXI-

II/1937-38, 2/3, 3-4.Dosada�nja gospodarska politika Jugoslavije. Seljački

kalendar, 1925, 69-72.Dr. Fran Binički. Uz 65. godi�njicu odličnog hrvatskog

knji�evnika. 11. srpnja 1975. � 11.srpnja 1940. Hrvat-ska stra�a, XII/1940, 158, 9.

Dr. Isidor Kr�njavi. (Na spomen pisca romana o svetom Franji.) Danica 1928, 87-89, 91.

Dr. Ivan Ev. �arić: Sveto Pismo Starog i Novog Zavje-ta. Izdala Akademija Regina Apostolorum. Obitelj, XVI/1944, 13/16, 217.

Dr. Janez Ev. Krek. Hrvatska prosvjeta, III/1916, 1/3, 90-91.

Dr. Josef Tiso. Novi list /Zagreb/, I/1941, 167, 5.Dr. Jozef Cieker prijatelj Hrvatske na peru i djelu. Obi-

telj, XVI/1944, 1/2, 13.Dr. Slavko Je�ić: Hrvatska knji�evnost od početka do

danas (1100 do 1941.) Obitelj, XVI/1944, 13/16, 217-218.

Dr. Velimir De�elić: Vybral si Sofiu. Tatre i Velebit, I/1942, 2/4, 166-167.

Drago sjećanje. Cviet, XXIV/1942-1943, 1/2, 18.Druga godi�njica slovačke slobode. Hrvatska stra�a,

XII/1940, 229, 2.Druga godi�njica smrti Andreja Hlinke. Hrvatska stra�a,

XII/1940, 185, 3.

272

Drugi koncert Zagrebačke filharmonije. Hrvatska stra�a, VII/1935, 264, 4.

Drugi koncert Zagrebačke filharmonije. Obitelj IV/1932, 49, 792.

Drugi simfonijski koncert Zagrebačke filharmonije. Obi-telj, III/1931, 48, 772.

Drugo operno djelo Luje �afraneka-Kavića. Sv. Cecilija, XXI/1927, 6, 250-251.

Dru�tvo Bačkih Hrvata. Njegov osnutak i dana�nji rad. Klasje na�ih ravni, IV/1942, 1, 52-59.

Dru�tvo svetog Vojtjeha. K 75. godi�nici obstanka naj-većeg slovačkog knji�evnog dru�tva 1870.-1945. Da-nica 1945, 61-64.

Dr�avni ustav. Seljački kalendar 1921, 77-81.Duh Bl. Nikole Tavilića bdije nad Hrvatskom. (K desetoj

godi�njici pro�irenja njegova �tovanja.). Nova Hrvat-ska, IV/1944, 270, 5.

Duhovna glazba katoličkih Slavena. Obitelj, VII/1935, 47, 890-891.

Duhovni koncert Zagrebačke Filharmonije i Oratorij-skog Zbora. Obitelj, VI/1934, 26, 495.

Dva koncerta. Hrvatska stra�a, VII/1935, 274, 5.Dva nova hrvatska glazbena djela. »Glasoviski kvintet

op 14.« od dra Jurja Stahuljaka u izvedbi Zagrebač-kog kvarteta i glasovirača Bo�idara Kunca. Kantata »Mojsije« od Bo�idara Mohačeka na 15. javnoj pri-redbi Glazbene akademije. Hrvatska stra�a, XII/1940, 123, 4.

Dva simfonijska koncerta. Hrvatska stra�a, VII/1935, 83, 5.

Dva sveučili�ta u Dublinu. Uspomene iz Irske. Obitelj, IV/1932, 50, 806-807.

273

Dvie popjevke Ivana Degrella na riječi Đure Sudete. Obitelj, XVI/1944, 21/24, 288.

Dvije a�daje (kapitalizam i komunizam). Seljačke Novine, III/1920, 20, 1-2.

Dvije hrvatske politike. Hrvatska obrana /Osijek/, XXI/1922, 28, 1.

Dvije knjige o predsjedniku slovačke republike. Hrvatski narod, III/1941, 256, 10.

Dvije koncertne reprize. Novine, IV/1917, 72, 3-4.Dvije opere. Narodna politika, IV/1921, 244, 2.Đaci i romani. Luč, XXIII/1927-1928, 6, 188-190.Đaci i tambura�ki pokret. Hrvatska tamburica, I/1936, 2,

9-10.Đuro Sudeta: Mor, fantastična pripovijest. Luč,

XXV/1929-30, 8/10, 253-254.Eanon de Valera. Iz irskih uspomena. Obitelj, V/1933,

30, 619-623.Eanon de Valera. K njegovom �ezdesetom rođendanu.

Novi list /Zagreb/, I/1941, 169, 2.Ekstremi koji se dotiču. O rekordu u knji�evnosti i ko-

lektiviziranju umjetnosti. Obitelj, II/1930, 24, 385.Emilije Laszowski. K 50. godi�njici njegova kulturno-

historiskog rada, 1889-1939. Hrvatska stra�a, IX/1939, 36, 4.

Etika talijanske glazbe. Narodna politika, IV/1921, 291, Bo�ićni prilog, str. 3.

Eugen d Alber: Mrtve oči, Opera u jednom činu s pre-digrom na libretu od J. J. Ewersa i M. Henrija, preveo A. Binički. Obitelj, V/1933, 17, 369.

Eugen Suchon. Najveći dana�nji predstavnik slovačke glazbe. Obitelj, XIII/1941, 13/14, 130-131+137.

Evropa se potresla. Obitelj, X/1938, 37/38, 519-520.

274

F. Becić: Lajtmanu�ka deputacija (vesela igra iz biv�e Voj-ne Krajine u dva čina). Luč, IX/1913-14, 6, 180-181.

F. S. Fin�gar, K premijeri njegova »Divljeg lovca« u Na-rodnom kazali�tu u Zagrebu. Hrvatska stra�a, IV/1932, 284, 4.

Feliks Timmermans, veliki flamanski kat. pisac 1886-1936. Hrvatska stra�a, VIII/1936, 228, 9-10.

Film o Beethovenu. Obitelj, IX/1937, 8, 149.Film vam pribli�uje daleki svijet. Obitelj, X/1938, 17/18,

237-239.Franti�ek Ondriček. Novine, IV/1917, 35, 3-4.Franjo Liszt. Prigodom 50. godi�njice smrti jednog od

najvećih glazbenih genija. 30. srpnja 1886. � 30. srp-nja 1936. Obitelj, VIII/1936, 30, 561-563+569.

Franjo pl. Lucić: Missa jubilaris za sopran, mje�oviti zbor, orgulje i orkestar. Obitelj, XVI/1944, 7/8, 118.

Fremontal Halevy: �idovska, opera. Obitelj, I/1929, 52, 895.

Genij »Porina«. Novine, IV/1917, 126, 3-4.Genij glazbenog juga (k proslavi 100.-godi�njice Va-

troslava Lisinskoga. Hrvatska prosvjeta, VI/1919, 296-301.

Glasoviti »Stabat Mater« (Pergolesijev). Narodna politika, VIII/1925, 15, 9.

Glavni grad otoka Cipra. Po kojem novi zagrebački nad-biskup koadjutor nosi svoj nadbiskupski titul. Obitelj, VI/1934, 25, 467-468+469+471.

Glazba Josefa Suka. Obitelj, VII/1935, 26, 494.Glazba o Bernardina Sokola . Obitelj, VI/1934, 40, 768.Glazba roda moga (V. Lisinski). Luč, XIV/1918, 187-189.Glazba svetoga Grala (prigodom premijere Wagnera »Par-

sifala«). Narodna politika, V/1922, 97, 2; 98, 2; 99, 2-3.

275

Glazbena zbirka o. dra Bernardina Sokola. Obitelj, I/1929, 52, 895.

Glazbeni lik Vatroslava Lisinskoga. K stodvadesetpetoj godi�nici rođenja prvog velikog hrvatskog skladate-lja 8. srpnja 1819. � 8. srpnja 1944. Obitelj, XVI/1944, 13/16, 185-187.

Glinka. Obitelj, IX/1937, 9, 168.Godi�njica hrvatskog jerusalimskog sveti�ta. Glasnik Sv.

Franje, 43/1938, 7/8, 193-196.Godi�njica slovačke dr�ave. 14. o�ujka 1939. � 14. o�ujka

1940. Obitelj, XII/1940, 9/10, 76-78.Godi�njica svetog obećanja. K blagdanu Bl. Nikole Ta-

vilića. Hrvatska stra�a, XII/1940, 260, 2.Goethe u glazbi. Obitelj, IV/1932, 12, 191.Golem uspjeh �iroline glazbe u Sjevernoj Americi.

Izvedba Oratorija Sv. Ćirila i Metoda od De�elića-�i-role u New Yorku. Hrvatska stra�a, IX/1939, 3, 4.

Gospa od Karmela. Na�a Gospa Lurdska, V/1932, 7, 107.Gospina spomen-mjesta u Sv. Zemlji. Almanah Gospe

Lurdske 1932, 55-60.Gospodarska dr�avna politika. Seljački kalendar 1923,

54-64.Gospodarska kriza i na� seljak. Zadru�na svijest, II/1931,

5, 65-66.Gospodarska politika pod vladom kralja Tomislava. Se-

ljački kalendar 1923, 37-39.Gospodarski �ivot u vrijeme kralja Tomislava. Danica

1925, 21-26.Gostovanje Maxa Pallenberga. Obitelj, IV/1932, 44, 717.Gradi se prvo hrvatsko sveti�te u Svetoj Zemlji. Pod

pokroviteljstvom preuzv. gg. hrvatskog metropolite dra Antuna Bauera i nadbiskupa o. Rafaela Rodića. Hrvatska stra�a, VII/1935, 129, 7.

276

H. Sienkiewicz »U �arkoj Africi«. S poljskog preveo J. Bene�ić. Luč, X/1914, 10, 309-310.

Hasanaginica u operi. Obitelj, II/1930, 25, 402-103+405.Haydn kao operni skladatelj prvi put u Zagrebu. Pri-

godom premijere njegove opere »�ivot na mjesecu« u Hrvatskom narodnom kazali�tu u Zagrebu 24. ve-ljače. Hrvatska stra�a, XI/1939, 49, 4.

Henrik Coscience: »Regrut« i »Siroma�n i plemić«. Luč, XII/1916-17, 95-96.

Hercegovački �aljivd�ija kao junak u operi. Premijera opere »Ero s onoga svijeta« od Jakova Gotovca u Za-grebu. Hrvatska stra�a, VII/1935, 255, 5-6.

Hlinka na Jadranu. Kvarnerski razgovori i uspomene. Spremnost, III/1944, 137, 7.

Hovan�čina (Musorgski). Narodna politika, IX/1926, 26, 3.

Hrvat franjevac � jeruzalemski mučenik. Na�a Gospa Lurdska, 8/1935, 8/9, 173.

Hrvati i katolička �tampa. Katolički tjednik, II/1926, 26, 1.

Hrvati katolici di�u oltar u Svetoj Zemlji. Katolički tjed-nik, 8/1935, 24, 2.

Hrvati kod Sv. Oca Pape. Na�a Gospa Lurdska, II/19295, 5, 81-82.

Hrvati na svjetskoj izlo�bi katoličke �tampe. Na�a Gospa Lurdska, 9/1936, 6, 166-169.

Hrvati u Betlehemu. Seljačka ogni�ta, IV/1944, 51/52, 11.Hrvatska glazba u jednoj slovačkoj povijesti glazbe

(Jana Fischera). Sv. Cecilija, XXX/1936, 4, 126-127.Hrvatska glazba. Danica 1943, 73-79.Hrvatska katolička knji�evnost. Prilog k historiji mla-

dog hrvatskog katoličkog pokreta. Luč, XIV/1918, 157-176.

277

Hrvatska kultura u godini 1935. Obitelj, VII/1935, 52, 992.

Hrvatska moderna lirika, antologija hrvatskog lirskog pjesni�tva od A. G. Mato�a do danas, Zagreb, 1933. Obitelj, V/1933, 51, 117.

Hrvatska molitva. Prigodom osamdesete godi�njice hrvatskoga metroplita dra Antuna Bauera. Obitelj, VIII/1936, 7, 121+124.

Hrvatska na pragu obnovljene slobode /s geografskom kartom/. Obitelj, XI/1939, 3/4, 504+511.

Hrvatska opet svoja. Obitelj, IX/1939, 33/34, 503-504.Hrvatska rieč u hrvatskom saboru. O stotoj godi�nji-

ci prvog govora na hrvatskom jeziku u hrvatskom saboru 2. IV. 1843. � 2. IV.1943. Obitelj, XV/1943, 8, 113+114.

Hrvatska sveta godina. Danica 1941, 34-35; Obitelj, XII/1940, 23/24, 188-189.

Hrvatski borac-svećenik jubilarac (Jemer�ić, Ivan Nepo-muk). Obitelj, IX/1937, 48, 883-884.

Hrvatski glazbeni časopis (Sv. Cecilija). Novine, IV/1917, 212, 3-4; 213, 3-4.

Hrvatski jerusalemski mučenik zove nas u Spasiteljevu domovinu. Na�a Gospa Lurdska, 11/1938, 2, 41; 3, 63-64; 4, 89; 5, 110-111; 6, 135-136; 7, 162-163; 8/9, 191-192; 10, 226-227.

Hrvatski Katolički tisak. Prigodom Dana Katoličkog ti-ska. Nedjelja, XVI/1944, 32, 3-7.

Hrvatski kipar. Danica 1944, 77-82.Hrvatski oltar u Jeruzalemu. Katolički list, LXXXVI/1933,

24, 297-298.Hrvatski pohod u Oberammergau. Obitelj, II/1930, 37,

593-601.

278

Hrvatski simfonijski orkestar. Obitelj, IX/1937, 7, 310-311.

Hrvatski svetac na�ih dana. Spomen biskupu svecu dru. Josipu Langu. Kalendar Sv. Ante 1925, 34-37.

Hrvatski tambura�ki pokret kreće naprijed. Hrvatska tamburica, IV/1939, 1/2, 1-2.

Hrvatsko knji�evno dru�tvo Sv. Jeronima. Dosada�nji razvoj, izdavački rad i sada�nje stanje. Prosvjetni �i-vot, I/1942, 3, 102-104.

Hrvatsko novinarstvo. Obitelj, IV/1932, 21, 331.Hrvatsko sveti�te u Jeruzalemu. Iz dnevnika jednog ho-

dočasnika. Obitelj, VII/1935,23/24, 443-446.Hviezdoslav, najveći slovački pjesnik. K devedesetoj

godi�njici njegova rođenja. Hrvatska stra�a, XI/1939, 45, 4.

Ilirci osnivači na�e glazbene mjetnosti. Luč, XXX/1934-35, 6/7, 15.

Irkinja i Ruskinja. (Iz knjige »Na Zelenom Otoku«.) Obi-telj, VI/1934, 14, 264-265.

Irska harfa. Uspomena iz Irske. Obitelj. V/1933, 39, 805.Irska i njen vođa-osloboditelj. Prigodom nove izborne

pojbede Eamona de Valera. Nova Hrvatska, IV/1944, 129, 4.

Irski Bo�ić. Obitelj, XIII/1941, Bo�ić, 350-351.Irski parlamenat. Uspomena iz Irske. Obitelj, V/1933,

1, 18-19.Irsko selo. Obitelj, IV/1932, 51, 820-821.Isidor Kr�njavi. Prigodom desete godi�njice njegove

smrti. Obitelj, IX/1937, 8, 150-151.Istorija muzike (Bo�njaković). Hrvatska prosvjeta,

VIII/1921, knj. I, 6, 184-185.Italija hoće da nas gospodarski podjarmi. Seljačke Novi-

ne, VII/1924, 10, 1-2.

279

Ivan Ev. �arić kao pjesnik. Uz njegovu najnoviju zbir-ku pjesama »Neveni« u nakladi Hrvatskoga knji�ev-nog dru�tva Sv. Jeronima. Hrvatska stra�a, XI/1939, 214, 5.

Ivan Nep. Jemer�ić. Obitelj, IX/1939, 1/2, 25.Ivan Zajc: Prvi grieh, oratorij u tri diela na rieči Silvija

Strahimira Kranjčevića. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 59Ivo Maček i Ivan Pinkala. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 59.Iz hrvatske glazbe. »Hasanaginica« kao opera /s nota-

ma/. Obitelj, X/1938, 11/12, 163-164.Iz hrvatskoga Gradi�ća. Obitelj, II/1930, 46, 742-743.Iz knjige »Arabeska«. Spomenik pro�losti. Luč,

XII/1916/17, I, 63-64.Iz na�eg koncertnog �ivota. Narodna politika, V/1922,

274, 2-3.Iz novijega hrvatskog glazbenog stvaranja (J. Stahuljak).

Obitelj, XII/1940, 21/22, 174.Iz putopisa po Siciliji. Antikrist na Siciliji. Obitelj, XI/1934,

39, 740+753.Iz putopisa po Siciliji. Oči svete Lucije. Obitelj, VI/1934,

35, 661-663.Iz razgovora s jubilarcem F. S. Fin�arom. Obitelj, III/1931,

9, 131+134.Iz tihih simpatija prema Ukrajincima. Gabro Kostelnik

. Obitelj, XIII/1941, 31/34, 275-276.Iza jubileja najvećeg slovenskog pisca. F. S. Fin�gar

1871-1941. Obitelj, XIII/1941, 11/12, 107.Iza krunidbe Pape Pija XII. Obitelj, XI/1939, 12, 181.Iza premijere Nedbalove »Vincilirke«. Novine, IV/1917,

160, 5.Iza prve godine samostalne Hrvatske. Obitelj, 14/1942,

6.

280

Izlo�ba Sv. Zemlje. Danica 1937, 79-80 + 2 table.Izvedba jedine Beethovenove opere »Fidelio«. Obitelj,

II/1930, 61, 830.J. C. Hrensky: Zlatna ki�a. Tatre i Velebit, 1/1942, 2/4,

159-160.Jadi i nevolje dana�nje politike. Te�ačke Novine, I/1922,

28, 1-2.Jakov Kopilović: Daleko od zavičaja, pjesme. Nakla-

da Dru�tva Bačkih Hrvata, Zagreb 1944. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 57.

Jedan između Nobelovih izabranika. Prigodom hrvat-skog izdanja romana »Bo�ji put svete Brigite« od Ver-nera von Heidenstama. Obitelj, IV/1932, 48, 767.

Jedan nezaboravni prijatelj hrvatskog naroda. Msgr. Antun Barto�, osnivač jerusalemske crkve u kojoj je Hrvatski oltar Bl. Nikole Tavilića. O godi�njici njego-ve smrti. Obitelj, XIII/1940, 29/30, 236.

Jedan od najslavnijih umjetnika na guslama (J. Kubelik). Obitelj II/1930, 1, 11.

Jedan od najvećih katoličkih pisaca. Nakon nedavne smrti engleskoga pisca Gilberta Keitha Chestertona. Obitelj, VIII/1936, 26, 503.

Jedna divna priredba prigodom Euharistijskog kongre-sa. Katolički list, LXXIV/1923, 34, 412-413.

Jedna neobična trodnevnica u Lurdu. Na�a Gospa Lurd-ska, 8/1935, 3, 52.

Jedna nepoznata bo�ićna skladba za tambure (Josip Ce-nić). Hrvatska tamburica, I/1936, 5/6, 35.

Jedna velika istina. Narodna sloboda, VIII/1926, 24, 1.Jeronimska knji�evnost kao knji�evni pokret. Jeronimsko

svijetlo, I/1933, 2, 28-30.Jeronimske tri četvrti stoljeća. 1868-1943. Obitelj, XV/1943,

15, 225.

281

Jeronimski literarni smjer (K proslavi 60-godi�njice Hrv. Knji�. Dru�tva Sv. Jeronima). Luč, XXIV/1928-1929, 2, 41-42.

Jeronimski pjesnici. Obitelj, XV/1943, 23/24, 362-363.Jesenska politička perioda. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921,

II, 7, 524-525.Jindrich �imon Baar. Narodna obrana, XII(VIII)/1931, 25,

1-2.Josip Andreis: Uvod u glazbenu estetiku. Mala knji�-

nica Matice Hrvatske, svezak 43. Obitelj, XVI/1944, 21/24, 287-288.

Jubilej Franje Dugana. Obitelj, XVI/1944, 21/24, 289.Jubilej hrvatskog skladatelja dra. Bo�idara �irole. Hrvat-

ska tamburica, I/1936, 5/6, 34-35.Jubilej Nikole pl. Fallera. Obitelj, IX/1937, 19, 349.Jubilej pisca na�eg romana. K pedesetoj godi�njici

dra. Velimira De�elića sina 28. svibnja 1938. Obitelj, X/1938, 21/22, 295-297.

Jubilej prve jugoslavenske opere. Narodna politika, IV/1921, 72, 2.

Jubilej skladatelja o. Kamila Kolba. 31. srpnja 1887. � 31. srpnja 1937. Hrvatska tamburica, II/1937, 8/9, 62.

Jubilej Smetanina »Dalibora« (od 16. svibnja 1868. � 16. svibnja 1918.). Hrvatska prosvjeta, V/1918, 136-142; 224-227.

Jubilej vrhbosanskog nadbiskupa-pjesnika 1908-1938. Obitelj, X/1938, 23/24, 323.

Jubilej Zlatka Balokovića . Obitelj, X/1938, 13/14, 192.Jubilejska godina apostola Irske. Hrvatska stra�a, IV/1932,

71, 8.Jugoslavenski noviteti u zagrebačkoj operi. Jugoslavenski

muzičar, IV/1926, 1, 4-5.

282

Juraj Stahuljak . Obitelj, VI/1934, 7, 126.K diskusiji u krizi knji�evne kritike. Hrvatska stra�a,

3/1931, 162, 4-5.K dvadesetpetoj godi�njici njegova glazbenog stvara-

nja (B. �irole). Obitelj, VIII/1936, 41, 763-764; Hrvatska stra�a, VIII/1936, 227, 5-6.

K Dvor�akovu »Jakobincu«. Nekoliko tu�nih misli o ve-seloj operi. Hrvatska stra�a, X/1938, 108, 4-5.

K romanu »Bijelo prijestolje« Josipa Cvrtile. Hrvatska stra�a, V/1933, 74, 4

Kakav će biti svr�etak sada�njeg rata? Obitelj, XII/1940, 9/10, 74-75.

Kakav je dosad bio hrvatski ustav? Seljačke Novine, IV/1921, 19, 2-3.

Kako ćemo do prave Seljačke politike? Seljački kalendar 1920, 61-73.

Kako ćemo razumijeti glazbu? Hrvatska tamburica, III/1938, 1, 5; 2/3, 14-15; 4, 24-25; 6, 39-41; 9, 63-64; 10, 70; 11, 81-82; 12, 89-90.

Kako ćemo unaprijediti na�e stočarstvo. Napredak 1928, 8.

Kako ćemo urediti dr�avu? Seljačke Novine, III/1920, 27, 1-2.

Kako da djeca pozdravljaju? Na�a Gospa Lurdska, I/1928, 3, 34.

Kako je do�lo do gradnje hrvatskog oltara u Jerusalemu. Sveta zemlja, I/1937, 1, 7-13.

Kako je nastala samostalna slovačka dr�ava. Hrvatski narod, III/1941, 66, 7.

Kako je poslata talijanska dr�ava? Seljačke Novine, IV/1921, 20, 2-3.

Kako je uređena Belgija? Seljačke Novine, IV/1921, 23, 3-4.

283

Kako je uređena čehoslovačka dr�ava? Seljačke Novine, IV/1921, 3, 1-2.

Kako je uređena engleska dr�ava? Seljačke Novine, IV/1921, 5, 2-3.

Kako je uređena francuska dr�ava? Seljačke Novine, IV/1921, 4, 2.

Kako je uređena �vicarska dr�ava? Seljačke Novine, IV/1921, 8, 3-4.

Kako misli Pa�ićeva vlada da uredi na�u dr�avu? Seljačke Novine, IV/1921, 9, 1-2.

Kako misli Pučka stranka da bi trebalo urediti ovu na�u dr�avu? Seljačke Novine, IV/1921, 10, 1-3.

Kako sam iz Rima promatrao i do�ivio postanak slovač-ke dr�ave. Uspomene na dan 14. o�ujka 1939. Hrvat-ska stra�a, XII/1940, 64, 7.

Kako sam skoro bio pomad�aren. Hrvatski radi�a, XX/1939, 19, 4-5. Kalendar »Hrvatski Radi�a« 1940, 103-108.

Kako su uređene Sjedinjene Dr�ave Sjeverne Amerike. Seljačke Novine, IV/1921, 7, 2-4.

Kakve će biti pokrajine u na�oj dr�avi. Seljačke Novine, III/1920, 30, 2.

Kakvu mi hoćemo dr�avu? Seljačke Novine, IX/1926, 1, 1-2.

Karlo Habsbur�ki. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, knj. II, 7, 523-524.

Karol Sidor. Obitelj, XI/1939, 3, 43.Katja Kabanova. Opera od Leo�a Janačeka. Prva izved-

ba u Zagrebu 28. III. 1936. Hrvatska stra�a, VIII/1936, 86, 4.

Katolici u politici drugih d�ava. Seljački kalendar 1925, 55-59.

284

Katolici, gdje ste? Narodna sloboda, IV/1922, 47, 1.Katolička filozofija u Čehoslovačkoj. Hrvatska stra�a,

VII/1935, 255, 4.Katolički filmski pokret /s 2 sl./. Obitelj, I/1929, 4, 82.Katolički pjesnik i pripovjedač. Mladost, 4/1924, 3, 49-

51.Kazali�te i kino u Dublinu (iz knjige »Na Zelenom Oto-

ku«). Obitelj, VI/1934, 15, 285.Kazali�te kod nas i drugdje. Obitelj, I/1929, 49, 814-

818+821.Kino u svakom selu. Danica 1931, 81-89.Klavirski koncert Jeana Dennerya. Obitelj, II/1930, 45,

734.Knjige slovenske Dru�be Sv. Mohorja za g.1929. Obitelj,

I/1929, 8, 146.Kod braće pučana u Slovačkoj. Seljačke Novine, V/1922,

36, 1.Kod predsjednika Slovačke republike. Dojmovi s au-

dijencije kod slovačkog suverena. Obitelj, XIII/1941, 5/6, 50-51+53.

Kod predsjednika slovačke vlade dra. Vojtecha Tuke. Obitelj, XIII/1941, 9/10, 90-92.

Kod slovačkog psica Hronskoga. Obitelj, XII/1940, 25/26, 210+215.

Koncerat Dore Gu�ić-Feller. Obitelj, IV/1932, 11, 172.Koncerat Maritza Rosenthala. Novine, III/1916, 248, 6.Koncert istočne crkvene glazbe. Obitelj, IV/1932, 51,

819.Koncerti ljubljanske Glazbene matice u Zagrebu. Obitelj,

VI/1934, 17, 324.Koncertne kritike. Hrvatska stra�a, VIII/1936, 34, 5.Koncertni prikazi. Hrvatska stra�a, VII/1935, 284, 5.

285

Koro�ec i Radić. Narodna svijest, IX/1927, 11, 3.Kralj kraljeva (film). Na�a Gospa Lurdska, I/1928, 12, 178-

179.Kralj i njegovih �est �ena. Obitelj, VIII/1936, 51/52, 966-

967.Kralj svega svijeta. Danica 1927, 27-32.Krijes. Iza prvih dojmova. Novine, IV/1917, 28, 3.Kristof Wilibald Glück: Ifigenija na Aulidi, opera u 3 čina

prema preradbi Rikarda Wagnera izvedena u zagre-bačkom Kazali�tu. Obitelj, V/1933, 41, 847.

Kriza i zadrugastvo. Napredak 1931, 11/12, 169-170.Kriza materijalističkog socijalizma. Hrvatska prosvjeta,

VIII/1921, II, 3/4, 430.Kriza tambura�ke glazbe. Hrvatska tamburica, II/1937,

2, 9-10.Kri�ni put u Jerusalimu. Na�a Gospa Lurdska, IV/1931,

3, 33.Kroz domaju »Cavallerie rusticane«. Po�e�ke Novine,

XV/1938, 17, 2-3.Krsto Odak: Dorica Ple�e. Obitelj, VI/1934, 26, 495.Kruna svetog Većeslava. Mladost, X/1929-1930, 1, 1.Kult svetih Hrvata. K 50. godi�njici beatifikacije Bl. Ni-

kole Tavilića. Hrvatska stra�a, XI/1939, 127, 2; �umbe-račke Novine, V/VII//1939, 24, 4.

Kulturna misija Dru�tva Sv. Jeronima. Hrvatska stra�a, X/1938, 210, 4-6.

Kulturna pokroviteljstva. Obitelj, XV/1943, 19, 289+4. str. omota.

Kulturne tendencije Radićevog seljačkog pokreta. Soci-jalna misel, I/1922, 80-83.

Lav Lović: Eldorado, roman otmjene dame i lijepog gi-gola. Obitelj, VIII/1936, 2, 29.

286

Leo� Janaček. Narodna politika, IX/1928, 107, 6-7.Ličnosti (Konjović). Hrvatska prosvjeta, VII/1920, 77-78.Ligin salon. U Pragu na Duhove 1916. Novine, III/1916,

141, 3-4.Lisinskijeva proslava. Narodna politika, II/1919, 259, 2.Lisztov oratorij »Krist«. Obitelj, IX/1937, 15, 269.Lisztova simfonija »Faust«. Narodna politika, VIII/1925,

15, 9.Lojze Golubič. Uspomene na velikog idealistu. Obitelj,

VII/1935, 13, 249.Louise. Glazbeni roman od Gustava Charpentiera (za-

grebačka premijera 28. IV. 1919.). Narodna politika, II/1919, 121, 2-3.

Luč za vrijeme rata (fragment iz domagojskog �ivota g.1914. do 1918.). Luč, XVII/1921-1922, 2, 61-66.

Luč-Đački Vjesnik. Novine, IV/1917, 125, 5.Lurd i Kartaga (iza svjetskog euharistijskog kongresa u

Kartagi). Almanah Gospe Lurdske 1931, 37-38.Lurdski mlinar. Obitelj, X/1938, 7/8, 95-96.Ljubav na Tatrama. Obitelj, XIV/1942, 4, 56.Ljubav nadbiskupa Bauera prema Svetoj Zemlji. Sveta

zemlja, I/1938, 3/4, 55-57.Ljubav prema selu. Obitelj, I/1929, 5, 91.Mad�arska politika. Seljačke Novine, V/1922, 49, 3.Majstori pjevači iz Nürnberga. Glazbena drama od Ri-

karda Wagnera. Obitelj, I/1929, 27, 474.Mali �ibenski svetac. Mala mladost, XI/1940-1941, 1, 10-

11.Mar�al Marmont. Premijera nove opere Ive Tijardovića

u Narodnom kazali�tu u Zagrebu. Hrvatska stra�a, VII/1935, 247, 4.

Marxizam, panslavizam i jugoslavenstvo. Hrvatska pro-svjeta, VII/1921, knj. II, 8, 556-557.

287

Medju stupovima glavne po�te. Jedan kravi dublinski uskrs. Obitelj, V/1933, 28, 580-582.

Medvedgradska kraljica. Opera od Luje �afraneka Ka-vića na riječi Slavka Batu�ića. Obitelj, X/1938, 9/10, 135-137.

Među palestinskom djecom. Obitelj, X/1938, 19/20, 271.Međunarodna grafička izlo�ba � Zagreb, veljače 1914.

Luč, IX/1913-1914, 7, 213.Melodije. Tamburica, X/1912-1913, 9, 50-53; 11, 64-66,

12, 70-72.Miho Kučebar. Na�a domovina /kalendar/ 1940, 79-81.Miholjčice i Valpovčice (Magjer, Rudolf Franjin).Vjesnik

za prosvjetu i za upravu, II(XLI)/1931, 20/21, 137.Mikula� Moyzes. Sv. Cecilija, XXXVIII/1944, 1/2, 14-17.Milutin Mayer. Profil Zmaja Svetohelenskog kao knji-

�evnika i javnog radnika. O njegovoj sedamdesetoj godi�njici, 16. studenoga 1874-1944. Hrvatski Zmaj 1944, 41-46.

Misa Caeciliana od Albe Vidakovića. Klasje na�ih ravni, V/1943, 1, 60-61.

Misao dr�ave Hrvatske u Jeronimskim knjigama. Obitelj, XIII/1941, 35/36, 295-296.

Misli vodilje hrvatskog filma o Svetoj Zemlji. Hrvatska stra�a, X/1938, 98, 2.

Missa Solemnis lu�ičkoga skladatelja B. Krawca; Fil-harmonija s Huberannom. Hrvatska stra�a, VII/1935, 263, 6.

Mi�ljnje o »Medvedgradskoj kraljici«. Sv. Cecilija, LXIX/1928, 16, 3.

Mladi glasovirski virtuoz. Obitelj, XIII/1941, 9/10, 89.Mladi katolički umetnik (Miroslav Ćosić). Obitelj,

VII/1935, 33/34, 631.

288

Mladi pjesnici pjevaju o selu (»Lirika grude«). Obitelj, VI/1934, 15, 282-283.

Mladi umjetnik violinista Jurica Kurschner. Obitelj, IV/1932, 50, 809.

Mladost. Almanah hrvatske katoličke omladine 1917. Novine, IV/1917, 209, 3-5; 210, 3-4.

Moj Bo�ić u Pragu. Obitelj, V/1933, 52, 1030.Moja betlehemska noć. Obitelj, VIII/1936, 51/52, 976-

977.Moja domovina. K izvedbi Smetanina simfonijskog ci-

klusa na koncertu Zagrebačke filharmonije. Hrvatska stra�a, VII/1935, 246, 4-5.

Moje uspomene na Andreja Hlinku (prigodom godi�-njice smrti). Hrvatska stra�a, XI/1939, 202, 6-7.

Monografija o biskupu Antunoviću. Obitelj, VIII/1936, 5, 93.

Monreale. Iz uspomene na Sicilije. Obitelj, VIII/1935, 2, 31.

Mozart: Krunidbena misa za solo, zbor i orkestar. Obi-telj, V/1933, 49, 974.

Mozartov »Figarov pir«, Obitelj, II/1930, 41, 670.Mozartov »Requiem«. Izdvedba Oratorijskog zbora i

zagrebačke filharmonije. Hrvatska stra�a, VIII/1936, 65, 5.

Msgr. Janko Barle. K njegovoj sedamdesetoj godi�njici �ivota. Obitelj, XI/1939, 11, 166.

Mučenički jubilej Bl. Nikole Tavilića. 14. studenoga 1391. � 14. studenoga 1941. Katolički list, XCII/1941, 45, 525-526.

Mučenički jubilej Bl. Nikole Tavilića. Pred proslavom 550-godi�njice njegove smrti u Jerusalemu. Glasnik Sv. Ante, XXXVI/1941, 11, 311-313; Na�a Gospa Lurdska, XIV/1941, 10, 182-183.

289

Musorgskijev »Soročinski sajam« u zagrebačkom kaza-li�tu. Narodna politika, VIII/1925, 27, 4.

Na euharistijskom slavlju u Irskoj. S hrvatskoga poho-da na međunarodni euharistijski kongres u Dublin. Danica 1933, 114-116.

Na grobu Sv.Vojtjeha, velikog apostola sjevernih Slave-na. Obitelj, III/1931, 22, 358-359+364.

Na mjestu Kristova Uskrsnuća. Jerusalemske uspome-ne. Obitelj, XIII/1941, 13/14, 123+129.

Na narodnoj njivi hrvatske prosvjete. (Prigodom �ezdesete godi�njice Dru�tva Sv. Jeronima). Danica 1928, 34-35.

Na pohodu u Poljskoj. Obitelj, III/1931, 21, 387-338.Nad grobom osnivača »Obitelji«. Obitelj, IX/1937, 3,

50-51.Nad grobom pučkog pisca Josipa �afrana. Danica 1924,

98-100+101.Nad knjigom o čipkastoj markizi (�tefa Jurkić). Obitelj,

I/1929, 14, 235.Nad otvorenom knjigom. U spomen Miroslava Galovi-ća, dugogodi�njeg upravitelja Jeronimskog knji�ev. dru�tva. Obitelj, III/1931, 3, 35.

Najbolji ovogodi�nji roman (S. Ko�utić). Obitelj, III/1936, 50, 950.

Najistaknutiji hrvatski povjesničar. K sedamstotoj godi�njici dra Rudolfa Horvata 1873-1943. Obitelj, XV/1943, 5, 65+4 strana omota.

Najmanji slavenski narod (Lu�ički Srbi). Danica 1928, 67-71.

Najpopularnija moderna če�ka opera. Obitelj, VI/1934, 1, 11.

Najpopularnija poljska opera. Obitelj, VI/1934, 10, 182.Najslavniji dana�nji flamanski pisac romana (F. Timmer-

man). Obitelj, IX/1937, 1, 11.

290

Najslavniji događaj hrvatske povijesti (�tovanje Bl. N. Tavilića u Rimu). Na�a Gospa Lurdska, 13/1940, 1, 15-17.

Najva�niji nedavni koncerti. Zagrebački madrigalisti. A. Janigro. Hrvatska stra�a, IX/1937, 35, 4-6.

Najveće Gospino sveti�te u Slovačkoj. Na�a Gospa Lurd-ska, XIV/1941, 10, 182-183.,

Najveći hrvatski Uskrs (uz osnutak NDH). Obitelj, XIV/1942, 5, 65.

Najveći Poljak u grazbi. Prigodom 125. godi�njice rođe-nja Fridrika Chopina. Obitelj, VII/1935, 9, 163.

Najveći ruski skladatelj. K pedesetoj godi�njici smrti Modesta Petrovića Musorgskoga (26. III. 1881-28. III. 1931.). Obitelj, III/1931, 14, 238.

Najveći Slaven u glazbi. K 100-godi�njici rođenja Bedri-cha Smetane. Hrvatska prosvjeta. IX/1924, 4, 145-150.

Najveći slovački pripovjedač. Iza osamdesete godi�njice rođenja Martina Kukučina. Obitelj, XIII/1941, 1/2, 9.

Napredno selo. Kalendar Sv. Ante, IV/1929, 114-115.Narodna kola/Orlovsko kolo. Mladost, II/1922, 9/10,

121-123.Narodno značenje Bl. Nikole Tavilića. Glasnik Sv. Ante,

XXXVI/1941, 12 ,343-344.Na� narodni blagdan. Seljačke Novine, IV/1921, 27, 1-2.Na� narodni rad. (Program rada domagojske narodne

sekcije g.1916/17.). Luč, XXII/1926-27, 6/7, 107-108.Na� novac. Seljačke Novine, IV/1921, 37/38, 1; Te�ačke No-

vine,.III/1921, 32, 2.Na� novi predsjednik (F. Ro�ić) . Danica 1934, 33-35.Na� otac Pero (Petra Rogulja. K njegovom smrtnom

danu). Mladost, II/1922, 2, 18-22.Na� prvi veliki nadbiskup. K 75. godi�njici smrti kardi-

nala dra Jurja Haulika 11. V. 1869. � 11. V. 1944. Kato-lički list, XCV/1944, 19, 218-220.

291

Na�a glazba. Almanah Gospe Lurdske 1931, 83.Na�a pučka politika. Te�ačke Novine, III/1921, 30, 1-2.Na�a suvremena glazba. Luč, XXIV/1928-1929, 4, 155-

156.Na�a umjetnost. (Pogled na na�e tambura�ke prilike.).

Tamburica, X/1912-1913, 1, 3-4; 2, 4-5; 3, 4-5.Na�e glavno tambura�ko pitanje. Osvrt na dosada�nje

rezultate u rje�avanju pitanja tambura�kog sustava. Hrvatska tamburica, V/1940, 11/12, 74.

Na�e stočarstvo. Napredak, V/1930, 11/12, 168-170.Na�i pjesnici (Evetović i Jak�ić). Klasje na�ih ravni, V/1943,

1, 4-11.Na�i srednjo�kolski listovi. Luč, IX/1913-1914, 2, 76-77;

6, 183-184; 10, 313-314.Nestor slovačke kulture. 90-godi�njica Jozefa �kultetya,

starog prijatelja Hrvata. Spremnost, II/1943, 88, 6+8.Net dobrogo vladiki. Ruske Novine, XVII/1940, 23(825),

2 (ćir.).Nezaboravni fra. Didak. Obitelj, IX/1937, 7, 125.Nova godina. Na�a Gospa Lurdska, II/1929, 1, 1.Nova izdanja lu�ičko srpskih narodnih popjevaka. Ju-

goslavenski muzičar, IV/1926, 9, 6.Nova izvedba »Baruna Trenka«. Obitelj, IV/1932, 11,

172.Nova izvedba opere »U dolini« od E. D. Alberta u Za-

grebu. Obitelj, IV/1932, 42, 681.Nova izvedba Stravinskijevih baleta. Obitelj, II/1930,

8, 124.Nova opera »Morana« (J. Gotovac). Obitelj, III/1931, 42,

686.Nova tekovina slovačke samostalnosti. Uzpostava nad-

biskupije u Nitri. Spremnost, III/1944, 126, 7.

292

Nove hrvatske opere (B. �irola). Obitelj, VIII/1936, 41, 764-765.

Nove jeronimske knjige polaze u na�a sela. Prosvjet-no djelovanje Dru�tva Sv. Jeronima. Hrvatska stra�a, III/1931, 215, 4.

Nove pjesme Vinka Kosa. Obitelj, XIV/1942, 2, omotna str.

Novi pisac bosanskog sela (H. Strauch/V. Grmović). Obi-telj, VI/1934, 39, 747.

Novi rat na sjeveru Evrope. Obitelj, XII/1940, 15/16, 123.

Novija hrvatska crkvena glazba. Obitelj, VII/1935, 47, 885-887.

Novinstvo Hrvatske pučke stranke. Seljačke Novine, IX/1926, 26, 1-2.

Noviteti ove sezone u na�oj operi. Narodna politika, IX/1926, 1, r.5

Novo djelo najvećeg dana�njeg slovačkog pisca romana (Milo Hrban). Obitelj, XII/1940, 37/38, 303.

O muzičkom idealizmu. Luč, XIX/1923-1924, 8, 155-157.

O pjesni�tvu Ante Jak�ića. Nova Hrvatska, II/1942, 149, 14.

O političkim strankama u na�oj dr�avi. Seljačke Novine, IX/1926, 30, 2-3.

Obnovljena djela na zagrebačkoj opernoj pozornici. Hrvatska stra�a, IX/1937, 102, 4-5.

Od Lisinskoga do �irole. Obitelj, II/1930, 48, 769-770.Od majčine molitve do nadbiskupske stolice. Nakon

svečane konsekracije nadbiskupa koadjutora dra Alojzija Stepinca obavljene na blagdan Sv. Ivana Kr-stitelja. Obitelj, VI/1934, 26, 470+485+487.

293

Od mlinarske kćerke do svetice (Sv. Bernardica). Obitelj, VI/1934, 7,121.

Od Porina do Podina. K početku operne sezone Hrvat-skog kazali�ta u Zagrebu. Hrvatska stra�a,VII/1935, 216, 4.

Od postolarskog �egrta do svjetskog pisca (K. Hamsun). Obitelj, IX/1937, 2, 31.

Okrugle kule. Uspomene iz Irske. Obitelj, IV/1932, 49, 790-791.

Okrunjena Slovačka (J. Tiso). Hrvatska stra�a, X/1938, 255, 2.

Onaj koji je otkrio tragove hrvatskih narodnih vladara (F. Bulić). Danica 1935, 60.

Opera »Adel i Mara« od Josipa Hatzea. Obitelj, V/1933, 13, 280.

Opera »Stri�eno-ko�eno« (K. Baranović). Obitelj, IV/1932, 22, 354-355.

Opera »Tannhauser« od Rikarda Wagnera. Obitelj, II/1930, 9, 142.

Opera hrvatskog narodnog kazali�ta. Obitelj, I/1929, 36, 606-607.

Opera Samson i Dalila. Narodna politika, IX/1926, 10, 3.Opereta »Dubarry«. Obitelj, V/1933, 7, 155.Opereta »Omer-pa�a«. Nakon prve zagrebačke izvedbe

19. siječnja 1938. Hrvatska stra�a, X/1938, 10, 4.Operno preobra�enje Gundulićeve Sunčanice (Soljačić-

Papandopulo). Obitelj, 14/1942, 10, omotna str.Oratorij o Sv. Jeronimu (B. �irola). Hrvatska prosvjeta,

XV/1928, 9, 196-198.Organizacija njemačkih katolika u Čehoslovačkoj. Hr-

vatska prosvjeta, VIII/1921, II, 3/4, 429-430.

294

Oru�je istine (prigodom dana katoličke �tampe). Kato-lički list, LXXXVII/1936, 26, /329/-330.

Osam milijuna knjiga hrvatskom narodu. Po�e�ke Novi-ne, X/1931, 38, 9.

Osam simfonijskih koncerata. Obitelj, XVI/1944, 1/2, 26.

Osamdeseta godi�njica jedne zagrebačke pekarne. Obi-telj, VI/1934, 48, 925.

Osamdeseta godi�njica Paula Bourgeta (k na�em novom romanu). Hrvatska stra�a, IV/1932, 235, 4.

Oslobođenje bunjevačko-�okačkih Hrvata. 10. studeno-ga 1918. � 10. studenoga 1938. Obitelj, X/1938, 43/44, 603-604.

Osnivač slovačke glazbe. K stotoj godi�njici prvog velikog slovačkog skladatelja Jana L. Bella. Obitelj, XV/1943, 16/17, 241.

Osnova zadru�nog pokreta. Zadru�na svijest, II/1931, 4, 49; Zemljoradnička zadruga, XXXVII/1931, 13, 193. /ćir/.

Osnujmo Tambura�ku glazbenu �kolu. Hrvatska tambu-rica, III/1938, 2/3, 9-10.

Osvajajmo najjače sredstvo za Isusa. Na�a Gospa Lurd-ska, I/1928, 6, 78-79.

Osvit jugoslavenske opere (prigodom 75-godi�njice prve hrvatske opere). Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, knj. I, 4, 101-107.

Oti�ao je dobri vladika +Dr Dionizije Njaradi, kri�evač-ki biskup. Obitelj, XII/1940, 19/20, 160-161.

Ovogodi�nja proslava blagdana Bl. Nikole Tavelića. Vrhbosna, LII/1938, 10, 215-216.

Ovogodi�nji Parsifal. Narodna politika. IX/1926, 16, 3.Palestina vrije. Obitelj, VIII/1936, 23, 445.

295

Pastorovo zlato. Selma Lagerlöf. Novine, IV/1917, 207, 3.Pa�ić srbuje, a Radić planduje. Narodna sloboda, IV/1922,

28, 1; Te�ačke Novine, IV/1922, 29, 1-2.Pedeseta godi�njica dra Bo�idara �irole. Obitelj, XI/1939,

47/48, 669.Pedeseta godi�njica najvećeg dana�njeg hrvatskog skla-

datelja. Hrvatska tamburica, IV/1939, 11/12, 72-73.Pedeseta izvedba Musorgskijeve izvedbe opere »Boris

Godunov«. Obitelj, II/1930, 40, 652.Pedesetgodi�njica skladatelja dra. Bo�idara �irole. Hr-

vatska stra�a, XI/1939, 290, 3.Perivoj Sv. Stjepana u Dublinu. Obitelj, V/1933, 20,

423+422.Pet godina Hrvatske pučke stranke. Seljačke Novine,

VII/1924, 16, 1-2.Pet godina pod Pa�ićevom vladom. Seljačke Novine,

VIII/1925, 52, 2-3.Pet storoslavenskih misa (Odak, Muhvić, Krnis, Dugan,

Taclik). Obitelj, I/1929, 25, 444.Petdesetpeta godi�njica skladatelja dra Bo�idara �irole.

Obitelj, XVI/1944, 21/22, 288-289.Pisac romana o dvojici največih hrvatskih kraljeva. K

75. godi�njici �ivota dra Velimira De�elića st. Obitelj, IX/1939, br.9/10, 135.

Pismo iz �vajcarske. Hrvatska zajednica, 1/1913, 15, 230-232; 16, 247-249; 17, 264-266; 18, 282-284; 19, 293-296; 20, 314-315; 21, 328-329; 22, 348-349; 23, 362-363.

Pjesma o budnoj zemlji (S. Hrastovec). Obitelj, XII/1940, 1/2, 16.

Pjesme Ante Jak�ića. Obitelj, VIII/1936, 30, 571.Pjesme kroz �ivot. Pjesnička autobiografija marija Ku-

mičić. Obitelj, XIII/1941, 1/2, 8.

296

Pjesme Vinka Nikolića. Obitelj, VII/1935, 16, 314.Pjesnički zbor »Smetena« u Zagrebu i Osijeku. Obitelj,

VI/1934, 15, 283.Pjesnik Domjanić u mom dnevniku. Obitelj, V/1933, 26,

536-538.Pjesnik jedinstva slovačkih srdaca. O piscu romana

»Krčmarski kralj«. Nova Hrvatska, III/1943, 81, 13.Po stoljeća Vrhbosanske nadbiskupije. Danica 1932,

36-37.Pobjeda slovačkog jezika. Iza desete godi�njice konačno

utvrđene slovačke jezične samostalnosti (12. svibnja 1932. � 12. svibnja 1942.). Tatre i Velebit, I/1942, 2/4, 116-120.

Početak kazali�ne sezone u Zagrebu. Obitelj, II/1930, 37, 606.

Početak nove sezone u zagrebačkom kazali�tu (B. �irola: Citara i bubanj). Obitelj, III/1931, 35, 575.

Pod orlovskim barjakom (Orlovsko kolo). Mladost, IV/1924, 5, 98.

Poduka analfabeta. Luč, II/1906-1907, 7, 242-246.Pogled na najnoviju na�u muzičku produkciju. Narodna

politika, III/1920, 252, 4.Pogled na pro�lu koncertnu sezonu u Zagrebu. Jugosla-

venski muzičar, III/1925, 9, 83-84.Pohod na grob svetog zagrebačkog biskupa (A. Ka�oti-ća). Obitelj, XII/1940, 11/12, 94-95+97.

Pokrajinska autonomija u Čehoslovačkoj. Narodna svi-jest, IX/1927, 12, 1.

Političke stranke u slavenskim dr�avama. Seljački kalen-dar 1927, 71-75.

Politički mute�. Te�ačke Novine, V/1923, 5, 2.Politika biskupa �trosmajera za slobodu hrvatskog na-

roda. Narodna obrana, IX(V)/1928, 38, 1-2; 39, 1-2; 40; 1-2; 41, 1-2; Seljački kalendar 1927, 57-64.

297

Politika pravde. Seljačke Novine, II/1919, 31, 3-4.Politika sile. Seljačke Novine, II/1919, 29, 2.Politika u čehoslovačkoj republici. Seljačke Novine, V/1922,

33, 1-2.Poljski muzički časopisi. Jugoslavenski muzičar, IV/1926,

10, 6.Potro�ačke zadruge. Napredak,VII/1932, 1, 9-10.Povijest �tovanja Bl. Nikole Tavilića (k njegovu dana�-

njem blagdanu). Nova Hrvatska, II/1942, 269, 7.Pred četiristotom godi�njicom seobe Hrvata u Slovačku

(Predavanje odr�ano na Dr�avnoj krugovalnoj po-staji Zagreb, 21.XII.1943.) Hrvatska smotra, XI/1943, 11/12, 667-670.

Pred kraljevskim dvorom. Iz knjige »Najljep�i među oto-cima«. Hrvatska stra�a, XI/1939, 3, 7; 4, 7.

Pred novim razdobljem hrvatskog tambura�kog pokre-ta. Hrvatska tamburica, VI/1941, 11/12, 29-30.

Pred spomenikom Griffitha i Collinsa. Obitelj, V/1933, 29, 602-606.

Pred vagom katoličke budućnosti. Nedjelja, III/1924, 25, 1.

Pred Wagnerovim »Parsifalom«. Narodna politika, V/1922, 86, 6.

Pregled slovačke glazbe. Hrvatski krugoval, II/1942, 48, 13-14.

Premijera opre »Ko�tane« od Petra Konjovića. Obitelj, III/1931, 18, 303.

Premijera �iroline opere »Citara i bubanj«. U Narodnom kazali�tu u Zagrebu, 22. studenog 1930. Hrvatska stra-�a, II/1930, 271, 4-5.

Presjek kroz noviju hrvatsku katoličku pripovjedačku knji�enost. Novine, IV/1944, 115, 4.

298

Prevezosmo ga u domovinu� Iza prenosa zemnih osta-taka dra Rudolfa Eckerta s Rijeke na Trsat. Obitelj, VII/1935, 30, 563-564.

Prigodom izdanja »Bunjevčica« od Bla�ka Rajića. Hrvat-ska stra�a, VIII/1936, 225, 5-6.

Prigodom skup�tine dru�tva Sv. Jeronima. Pet stotina �esnaest knjiga. Uvod iz urednikova govora. Hrvatska stra�a, IX/1937, 46, 5-6.

Pripovijesti Marka Čovića. Obitelj, XIV/1942, 9, omot-na str.

Pripovjedač pari�ke kuće dobe �tampe. O piscu-roma-nu »Rastavljena« i »Robija�«. Obitelj, VIII/1936, 36, 690-691.

Promicatelji slave hrvatskog apostola. Prigodom 550-go-di�nice mučeničke smrti Bl. Nikole Tavilića14. XI. 1931. � 14. XI. 1941. Obitelj, XIII/1941, 39/40, 330-331.

Propadanje srednjih stale�a. Danica 1936, 42-45.Proslava na akademiji bačkih Hrvata u Vara�dinu. Za�to

su do�li Bački Hrvati u Vara�din. Hrvatsko jedinstvo, III/1940, 128, 5.

Proslava skladatelja Bo�idara �irole u Hrvatskom Glaz-benom Zavodu. Hrvatska stra�a, XII/1940, 17, 12.

Proslava tisuće godi�njice Sv. Većeslava. Na�a Gospa Lurdska, 2/1929, 4, 51-52.

Proslava �ivotnog jubileja Msgra. Janka Barlea. Prigo-dom dana�njeg svečanog koncerta u njegovu čast u Hrvatskom glazbenom zavodu. Hrvatska stra�a, XI/1939, 116, 4.

Prva godi�njica slovačkog sabora. Hrvatska stra�a, XII/1940, 15, 2.

Prva izvedba »Citare i bubnja«. Obitelj, II/1930, 49, 790-791.

299

Prva izvedba Matzove pjevačko-orkestralne suite »�ivot Hrvata« na Markovu trgu. Hrvatska stra�a, XI/1939, 202, 11.

Prva izvedba najslavnije Lisztove simfonije u Zagrebu. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 59.

Prva izvedba �iroline opere »Grabancija�« u zagrebač-kom Hrvatskom Kazali�tu 3. listopada 1936. Hrvatska stra�a,VIII/1936, 230, 5; 231, 5-6.

Prva predstava ove kazali�ne sezone. Ponovna izvedba »Citare i bubnja«. Hrvatska stra�a, III/1931, 187, 4.

Prva svjetojeronimska knjiga u Nezavisnoj Dr�avi Hrvatskoj (F. Ro�ić, Na njivi pučke prosvjete). Obitelj, XIII/1941, 35/36, 396+398.

Prva uglazbljena misa u čast Bl. Nikole Tavilića. Naj-novije djelo o dr. Bernardina Sokola. Hrvatska stra�a, XII/1940, 11, 9.

Prvak među hrvatskim dirigentima. Obitelj, XI/1939, 21/22, 327.

Prvi domaći stručni film. Obitelj, V/1933, 8, 175.Prvi hrvatski oltar u Jerusolimu. Na�a Gospa Lurdska,

8/1935, 6, 123.Prvi jubilarni koncert hrv. pjevačkog dru�tva »Kolo«.

Velika misa od Antona Brucknera. Hrvatska stra�a, X/1938, 41, 4+9.

Prvi koncerti i prve opere ove sezone. Dva simfonij-ska koncerta. Odakova: »Dorica ple�e« � Mozartova »Otmica iz Saraja«. Hrvatska stra�a, IX/1937, 222, 5-6.

Prvi ponovni nastup dirigenta Rukavine u operi. Hrvat-ska stra�a, IX/1939, 139, 5.

Prvi predsjednik Slovačke Republike (J. Tiso). O go-di�njici njegova izbora. Hrvatska stra�a, XII/1940, 245, 2.

300

Prvi put do�ivljujemo Lurd. Obitelj IX/1937, 10, 183-184.

Prvi put u samostalnoj Slovačkoj (dojmovi i do�ivljaji s putovanja). Hrvatska stra�a, XIII/1941, 14, 5.

Prvi vitez Kristov mlade katoličke Hrvatske (R. Eckert). Seljačke Novine, VIII/1925, 11, 1-2.

Prvi �ivotopis biskupa Mahnića (fra I. Radića). Pred dvadesetom godi�njicom oca hrvatskog katoličkog pokreta. Hrvatska stra�a, XII/1940, 281, 4.

Prvo koncertno veče Zagrebačkih Madrigalista u Hrvat-skom Glazbenom Zavodu 6. X. 1936. Hrvatska stra�a, VIII/1936, 232, 5.

Pučki obiteljski list Dru�tva Sv. Jeronima (Na�a Gospa Lurdska). Jadran, IX/1927, 51, 4.

Pučki pisac i prosvjetitelj naroda. (Nad grobom Stjepa-na �irole, dugogodi�njeg jeronimskog odbornika.). Danica 1928, 83-84.

Put oko svijeta (u 10 slika) B. Nu�ića. Luč, IX/1913-1914, 6, 179-180.

Putem ljubavi (J. B. �imon). Novine, IV/1917, 49, 3-4.Putevi slovačke dr�avnosti kroz vijekove. Prigodom

pete godi�njice slovačke dr�avne samostalnosti 14. III. 1939. � 14. III. 1944. Hrvatski krugoval, IV/1944, 6, 3+18.

Putom preporodnog rada (poglavlje o razvoju hrvat-skog katoličkog pokreta). Zora-Luč, XXI/1918-1919, 3/5, 31-34.

Rad dru�tva Sv. Jeronima. Hrvatska prosvjeta, IV/1928, 9,179-182+186, 187+195-197.

Raskidana opozicija. Narodna sloboda, IV/1922, 30, 1.Rat se sve vi�e bli�i Engleskoj. Obitelj, XII/1940, 19/20,

159.

301

Razgovor na�ega urednika sa drom. J. Andrićem. Narodna sloboda, X/1928, 41, 1.

Razmi�ljanje o �tampi prigodom euharistijskog kongre-sa. Katolički list, LXXIV/1923, 33, 390-392.

Razvoj hrvatskog narodnog pjesni�tva (P. Grgec), knji-�evno-poviestna razprava. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 56.

Razvoj Hrvatskoga Knji�evnoga Dru�tva Sv.Jeronima. Mahnićevi učenici na djelu. Jadran, X/1928, 7, 2.

Rikard Strauss. Novine, III/1916, 232, 3-4.Rikard Wagner. K pedesetoj godi�njici njegove smrti.

Obitelj, V/1933, 7, 150.Rogulja među nama. Hrvatska stra�a, II/1930, 43, 3.Roman o du�i na�ega sela (S. Ko�utić: S na�ih njiva).

Obitelj, X/1938, 15/16, 207.Roman o Sv. Franji (I. Kr�njavi, Bo�ji vitez). Kalendar Sv.

Franje 1926, 75-77.Roman, drama, oratorij, slika, film. Obitelj, II/1930, 26,

417.Roman u katoličkoj kući. Na�a Gospa Lurdska, I/1928, 5,

63-64.Romanca u duru. Hrvatska prosvjeta, II/1915, 341.Romanca u mollu. Hrvatska prosvjeta, II/1915, 341Ruska opera. Hrvatska prosvjeta, X/1923, 1, 28-37.Ruski Parsifal. Iza premijere i reprize »Priče o nevidlji-

vom gradu Kite�u« od Rimskoga-Korsakova u Hrvat-skom kazali�tu u Zagrebu. Hrvatska stra�a, VII/1935, 226, 4-5.

S filmskim aparatom od Zagreba do Oberammergaua. Mladost, XI/1930-1931, 5, 74.

S Hrvatskim Metropolitom kroz Svetu Zemlju. Radio-predavanje dra. Josipa Andrića, odr�ano 2. svibnja uoči prve izvedbe filma »Hrvati u Svetoj Zemlji«. Hrvatska stra�a, X/1938, 101, 4-6.

302

S hrvatskim metropolitom u grčkoj metropoli. Obitelj, XIII/1941, 1/2, 10-11+14.

S izlo�be jednoga kipara i slikara. Obitelj, III/1931, 16, 257-259+263+tabla.

S krunidbe Pape Pija XII. Hrvatska stra�a, XI/1939, 63, 3-4; 65, 5; 66, 9; �umberačke Novine, V/VI/1939, 12, 7; 13, 11.

S na�om Gospom Lurdskom u novu godinu. Na�a Gospa Lurdska, III/1930, 1,1.

S otvorenja slovačkog sabora. Katolička riječ, V/1939, 6; Obitelj, XI/1939, 5-6, 82-83+89.

S posljednjeg puta k Andreju Hlinki. Uspomene s po-greba velikog vođe slovačkog naroda. Hrvatska stra�a, X/1938, 193, 12.

S puta na Siciliju. Obitelj, VI/1934, 21, 391+392-393+395.

S puta po Siciliji. Dionizijevo uho. Obitelj, VI/1934, 30, 564-565.

S puta po Siciliji. Kroz kraj »Cavallerie rusticane«. Obi-telj, VI/1934, 25, 468-469.

S puta po Siciliji. Obalom Grka i Kiklopa. Obitelj, VI/1934, 24, 446+447.

S puta po Siciliji. Sicilijanka s crnim očima. Obitelj, VI/1934, 29, 543-544.

S puta po Siciliji. Taorminski intermezzo. Obitelj, VI/1934, 23, 428-429.

S puta sa Siciliju. Grad sicilijske Beatrice. Obitelj, IV/1934, 22,

Sa Balkana mir se �iri. Obitelj, XII/1940, 7/8, 58.Samostalna slovačka dr�ava. Obitelj, XI/1939, 12, 175.Sarajevski umjetnik, slikar hrvatske pro�losti. O umjet-

nosti Gabrijela Jurkića. Obitelj, IV/1932, 23, 364, 373.

303

Satovi uzbuđenja uz radio. Kako sam pre�ivio časove prospasti Austrije. Obitelj, X/1938, 13/14, 191+195.

Sedamstota god. Sv. Antuna Padovanskoga. Na�a Gospa Lurdska, V/1932, 6, 89.

Sedmi koncert Zagebačke Filharmonije. Obitelj, VI/1934, 19, 359.

Selma Lagerlöf. Smrt slavne knji�evnice, koja je napisala roman o Antikristu. Obitelj, XII/1940, 13/14, 108.

Selo i knjiga. Danica 1929, 50-51.Seljački gospodar Rudolf Beran. Obitelj, XI/1939, 1/2,

10.Serafinska sveta godina (k sedamstotoj godi�njici smrti

Sv. Franje Asi�kog). Danica 1926, 21-24.Sida Ko�utić: »Sluga Vječne Mudrosti«. Obitelj, II/1930,

34, 559.Simfonijski koncert Fridkrika Rukavine. Hrvatska stra�a,

XI/1939, 130, 8.Simfonijski koncert Hrvatskog Glazbenog Zavoda. Obi-

telj, IV/1932, 7, 108.Simfonijski koncert mladih hrvatskih skldatelja. Hrvat-

ska stra�a, XII/1940, 23, 4.Sinkievićevi »Kri�ari«. Obitelj, I/1929, 36, 605.Sjajan trećoredski euharistijski kongres na Trsatu. Kato-

lički list, LXXV/1924, 37, 444-445.Sjećanje k Starčevićevu danu. 28. veljače 1896-1942. Obi-

telj, XIV/1942, 3, 33.Sjećanje na desetu godi�njicu Domagoja. Luč, XXII/1926-

1927, 5, 85-87.Slava Preradoviću (svečana jubilarna scena). Novine,

V/1918, 64, 2.Slava Dru�tva Sv. Jeronima. Na�a Gospa Lurdska, I/1928,

4, 50.

304

Slavenska knji�evna dru�tva slična Hrvatskom knji�ev-nom dru�tvu Sv. Jeronima. Almanah Gospe Lurdske 1929, 81-89.

Slavlje Bačke Hrvatske u Zagrebu. Obitelj, XII/1940, 17/18, 144-145; Subotičke Novine, XXI/1940, 19, 5.

Slavlje novoga poljskog sveca. Obitelj, X/1938, 27/28, 391.

Slavna sredovječna gluma u Zagrebu (H. V. Hoffmann-stahl). Obitelj, IV/1932, 51, 813.

Slavne Hrvatice. Antonija Kassowitz-Cvijić. Obitelj, IX/1937, 1, 15.

Sličice i bilje�ke iz �vajcarske. Sarajevski list, 36/1913, 185, 6-10; 230, 1-2, 211, 1-2; 212, 1-2; 213, 1-2; 214, 1-2; 215, 1-2; 216, 2-3.

Slike iz svete zemlje. Obitelj, IX/1937, 40, 743-744; 41, 763-764; 44,823-824.

Slike iz �ivota Majke Bo�je u hrvatskoj kapelici u Lore-tu. Na�a Gospa Lurdska, 3/1930, 12, 183.

Slobodna Irska na putu k svom ujedinjenju. Zlatno kla-sje, I/1938, 3, 56-58; 4, 81-82.

Slobodno zidarstvo i politika. Seljački kalendar 1927, 83-89.

Slom bosanske politike. Narodna sloboda, IV/1922, 29, 1.Slovačka autonomija. Obitelj, X/1938, 39/40, 547-548.Slovačka dr�ava iz bliza. Dojmovi s nedavnog putova-

nja. Obitelj, XIII/1941, 5/6, 43-45.Slovačka dr�ava. Godi�njica njene samostalnosti. 14. III.

1939. � 14. III. 1940. Hrvatska stra�a, XII/1940, 61, 2.Slovačka glazba u slovačkoj slobodi. Hrvatski narod,

VI/1944, 984, 4-5.Slovačka i �ibenski Bla�enik (nakon puta po Slovačkoj).

Katolik, XII/1941, 3, 2.

305

Slovačka keramika. Obitelj, II/1930, 38, 612-616.Slovačka likovna umjetnost. Obitelj, XVI/1944, 5/6, 65-

70.Slovački kantual. Sv. Cecilija, XXXVI/1942, 3/4, 77-80.Slovački pjesnik odlazi u misionare. Hrvatska stra�a,

XI/1939, 152, 4.Slovački sabor. Tatre i Velebit, I/1942, 1, 14-16.Slovački skladatelj A. Moyzes. Nova Hrvatska, II/1942,

305, 11.Slovački skladatelj Mikula� Schneider-Trnavsky (o nje-

govoj 60-godi�nici). Novi list /Zagreb/, I/1941, 177, 15.

Slovački svetci. Kalendar Sv. Ante 1945, 94-97.Slovačko Knji�evno Dru�tvo Sv. Vojtjeha. Katolički list,

XCII/1941, 39, 455-457.Slovačko knji�evno drut�vo Sv. Vojtjeha. Obitelj, II/1930,

34, 545-547.Slovak J. C. Hronsky. Pisac na�eg novog romana. Zabav-

nik /Zagreb/, III/1945, 92, 6.Slovenski obiteljski list »Mladika«. Obitelj, I/1929, 12,

209.Slovenski roman o Zagrebu. Obitelj, IV/1932, 16.Smetana (prigodom 100. godi�njice). Po�e�ke Novine,

III/1924, 12, 1-2.Smetana nada sve. Narodna politika, II/1919, 268, 2.Smetanina apoteoza glazbe. Prigodom zagrebačke re-

habilitacije »Dalibora«. Narodna politika, III/1920, 2, 2; 3, 2; 4, 2.

Smetanina najbolja lirska opera »Poljubac« (»Hubička«). Narodna politika, VIII/1925, 15, 9.

Smetanino objavljenje (prigodom 100. godi�njice B. Smetane). Narodna politika, VII/1924, 10, 3-4.

306

Smrt nestora slovačke glazbe. Mikula� Moyzes 6. XII. 1872. � 2. IV. 1944. Narodne Novine, IV/1944, 1023, 11.

Smrt slavnog francuskog pisca romana (P. Bourgeta). Obitelj, VIII/1936, 2, 29.

Smrt velikog katoličkog prvaka. Dr. Stjepan Markulin 15. svibnja 1940. Na�a Gospa Lurdska, XIII/1940, 6, 138-139.

Smrt velikog �vedskoga knji�evnika. Obitelj, XII/1940, 23/24, 194.

Snjeguročka. Proljetna priča u 4 čina s prolgom po Ostrovskom. Uglazbio Nikolaj A. Rimskij-Korsakov. Narodna politika, IV/1921, 147, 2-3.

Socijalizacija Obitelji, stana i hrane. Obitelj, II/1930, 31, 497.

Socijalna, karitativna i kulturna misija trećeg reda Sv. Franje. Glasnik Sv. Franje, XXVI/1921, 11/12, 113-116.

Socijalni program katoličke Unije u Belgiji. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 8, 560.

Socijalno osiguranje u Belgiji. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 9/10, 589-599.

Socijalno-politički i ekonomski polo�aj u Italiji. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 7, 525-527

Sokolove nikolinjske dječje pjesme. Hrvatska stra�a, VII/1935, 281, 5.

Spomen na jednog socijalnog prvaka (P. Rogulju). Obi-telj, II/1930, 8, 119.

Srećko Albini. Obitelj, V/1933, 18, 381.Sređivanje evropskog jugoistoka. Obitelj, XII/1940,

31/32, 255.Stabat Mater (jedna uskrsna glazbena novost u Zagre-

bu � Josefa Bohuslava Foerstera). Narodna politika, VI/1923, 74, 3.

307

Stabat Mater od Joz. B. Foerstera (pred prvu zagrebačku izvedbu /s notama/). Sv. Cecilija, XVII/1923, 2, 41-43.

Stjepan Radić. Hrvatska prosvjeta, XV/1928, 7/8, 168-170.

Sto dvadeset i peta godi�njica Nikole Gogolja. Obitelj, VI/1934, 40, 766.

Sto godina zahvalnosti. 1835.-1935. Obitelj, VII/1935, 41, 763+770-771+780.

Stopama apostolskim. Nedjelja, III/1924, 24, 5.Stota godi�nica Ivana Zajca, 3. kolovoza 1831. � 3. kolo-

voza 1931. Obitelj, III/1931, 32, 515.Stota godi�njica prvaka slovačke glazbe. Jan Levoslav

Bella (4. rujna 1843.-1943). Nova Hrvatska, III/1943, 222, 9.

Stota godi�njica rođenja Franje Kuhača. Obitelj, VI/1934, 48, 927.

Stravinskijev Petru�ka kod nas. Narodna politika, VI/1923, 84, 4-5.

Stro�inački progoni pred saborom. Seljačke Novine, II/1919, 29, 3.

Studentska Hlidka, ročnik VIII. Zora-Luč, XXI/1918-1919, 1/2,23-24.

Susreti hrvatskih hodočasnika s djecom u Svetoj Zemlji. Bla�eni Ivan Bosko, III/1932, 1/2, 12-13.

Susreti s Andrejom Hlinkom. Uspomene na velikog vođu slovačkog naroda. 27. rujna 1864. � 16. kolovo-za 1938. Obitelj, X/1938, 33/34, 461+463-466+474-475; 35/36, 507-508; 39/40, 548-549; 41/42, 593; 43/44, 607; 45/46, 635-636; 47/78, 665-666.

Sv. Franjo i dana�nje doba. Kalendar Sv. Franje 1927, 52-55.

Sv. Franjo i politika. Seljački kalendar 1927, 29-33.

308

Sve dr�ave svijeta u jednom kolu (Haag: Mirovne kon-ferencije i Stalni Međunarodni sud; �eneva: Dru�tvo Naroda). Mladost, X/1929-1930, 4, 93-94.

Svećenici rektori hrvatskog sveučili�ta prigodom 70. godi�nice Hrvatskog sveučili�ta 19. X. 1874. � 19. X. 1944. Obitelj, XVI/1944, 17/20, 225+230.

Sveta Cecilija. Obitelj, VII/1935, 47, 895.Sveta Zmelja i Hrvati. Prigodom izlo�be Svete Zemlje

u Zagrebu 14.-23. o�ujka 1936. Obitelj, VIII/1936, 11, 203-204+206.

Sveti apostol Bosne (N. Tavelić). Mala mladost, XI/1940-1941, 4, 74-77.

Sveti Franjo i Sveti Dominik. Kalendar Sv. Franje 1928, 78-80.

Sveti Franjo u filmu. Kalendar Sv. Franje 1929, 76-79.Sveti Jeronim u kulturi svijeta. Prigodom 75-godi�njeg

jubileja hrvatskog knji�evnog dru�tva Sv. Jeronima. Obitelj, XV/1943, 18, 273.

Sveti Jeronim, za�titnik hrvatske knjige. Na�a Gospa Lurdska, 9/1936, 8/9, 244-245.

Sveti knez če�koga naroda. Danica 1929, 66-69.Sveti Metod dobio nasljednika. Obnova slovačke bisku-

pije u Njitri. Katolički list, XCV/1944, 24, 279-280.Sveti Nikola i dijete jednoga knji�evnika. Obitelj,

VIII/1936, 49, 930.Svetost hrvatskog imena. Obitelj, XIV/1942, 1, 1.Svi protiv Engleske. Obitelj, XII/1940, 25/26, 209.Svjetska izlo�ba katoličke �tampe. Obitelj, VIII/1936, 20,

383-384.Svjetska kazali�na kriza. Obitelj, IV/1932, 15, 233.Szymanowski i Fitelberg u Zagrebu. Obitelj, V/1933,

50, 1001.

309

�aljapinov Boris Godunov. U Hrvatskom kazali�tu u Zagrebu 7. studenoga o.g. Hrvatska stra�a, VII/1935, 259, 4.

�arenilo Palestine. Obitelj, VIII/1936, 13, 243.�enoa i glazba. Obitelj, III/1931, 50, 793.�ezdeseta godi�njica najpopularnijega hrvatskog puč-

kog pripovjedača. Obitelj, VI/1934, 46, 886.�est hrvatskih knji�evnih dijela u slovačkom prijevodu:

De�elić st., Zl. Milković, �enoa, Gjalski, Brlić-Ma�ura-nić, G. Senečić). Nova Hrvatska, III/1943, 28, 8.

�ezdeseta godi�nica velikog če�kog modernog sklada-telja (J. Suk). Obitelj, VI/1934, 5, 86.

�imrak i Radić pred kraljem. Seljačke Novine, VIII/1925, 32, 1-2.

�okci u Bačkoj. Prigodom četiristote godi�nice prve se-obe Hrvata u Bačku. Obitelj, II/1930, 6, 83.

�to hoće Hrvatska pučka stranka. Seljačke Novine, IX/1926, 52, 3-4; Narodne Novine, VII(III)/1926, 51, 2; VIII(IV)/1927, 1, 2-3..

�to je bio biskup Mahnić Hrvatima? Hrvatska stra�a,VII/1935, 289, 4; Obitelj, VII/1935, 50, 943.

�to je Dru�tvo Sv. Jeronima hrvatskom narodu. Seljačko ognji�te, IV/1944, 51/52, 15.

�to je politika? Pučki prijatelj, XXVII/1926, 24, 2; Seljačke Novine, IX/1926, 7, 4-7.

�to nas vodi k sve većem �tovanju Bl. Nikole Tavilića? Kalendar Sv. Ante 1940, 164-167.

�to treba da rade odbori Seljačke demokracije. Seljačke Novine, III/1920, 1, 3-5.

�to treba da znamo o politici? Narodna sloboda, IV/1922, 42, 1, 43, 1; Seljački kalendar 1922, 29-33.

�to treba znati o kinu? Obitelj, I/1928, 1, 26.

310

�to vrijedi borba u saboru? Narodna sloboda, IV/1922, 31, 1.

�vajcarska zemaljska izlo�ba u Bernu. Sarajevski list, XXXVII/1914, 20, 1-2; 21, 1; 22, 1; 23, 1; 24, 1-2; 25, 1; 26, 1.

Talijanska duhovna glazba 19. i 20. stoljeća. Obitelj, VII/1935, 47, 889.

Tambura�ka glazba kao dio hrvatske kulture. Govor prvog podpredsjednika Hrvatskog tambura�kog sa-veza dra. Josipa Andrića na tambura�kom koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu. Hrvatska tamburica, III/1938, 12, 90-92.

Tambura�ka glazba i na�i leksikoni. Hrvatska tamburica, I/1936, 3, 20.

Tambura�ka glazba i radio. Hrvatska tamburica, V/1940, 9/10, 53-54.

Tambura�ka glazba. Pregled dosada�njeg razvoja. Hr-vatski ilustrirani list Radio Zagreb, II/1941, 10.

Tambura�ka glazbena umjetnost. Hrvatska tamburica, II/1937, 1, 1-2.

Tambura�ke ouverture. Tamburica, XI/1913-1914, 1, 2, 3, 4-6.

Tambura�ki zbor. Mladost, XI/1930-1931, 6, 93.Te�ko onom ko s ljepote nikad suzu ne prolije! Nad

grobom pjesnika Ferde Galovića (1888-1931). Obitelj, III/1931, 48, 764.

Tko je pisao »Krasuljka«? Obitelj, X/1938, 15/16, 228.Tolstoj: �ivi le�. Gostovanje Aleksandra Moissia. Obitelj,

IV/1932, 8, 124.Tragom Andreja Hlinke. O �estoj godi�njici njegove

smrti 16. VIII. 1938. -16. VIII. 1944. Nova Hrvatska, IV/1944, 188, 1-2.

311

Tragom svete Hrvatske. Kad su u Srijemu bili bogumili. Obitelj, XII/1940, 31/32, 252.

Tragom za Bl. Nikolom Tavelićem. Kalendar Sv. Ante, XIV/1939, 145-150.

Treća godi�njica slovačke dr�ave. Hrvatski krugoval, II/1942, 11, 10.

Treći koncert Zagebačke filharmonije. Obitelj, III/1932, 10, 159.

Treći simfonijski koncert Zagrebačke filharmonije. Obi-telj, II/1930, 51, 830.

Tri knji�evna desetljeća (Hrvatska prosvjeta). Obitelj, XVI/1944, 1/2, 2-3.

Tri najgora ministra (N. Pa�ić, S. Pribičević, K. Kumanu-di). Seljačke Novine, IV/1921, 39, 1-2.

Tri na�e polnoćke u Betlehemu. Nova Hrvatska, IV/1944, 298, XV.

Tri nebeska čuvara katoličke Hrvatske (N. Tavilić, M. Kri�evčanin, A. Ka�otić). Kalendar Srca Isusova i Ma-rijina 1941, 56-58.

Tri noviteta u dva zadanja mjeseca pro�le sezone u za-grebačkoj operi (J. Weiberger, N. Rimski-Korsakov, B. Papandopulo). Obitelj, II/1930, 34, 556.

Tri Palestine. Obitelj, IX/1937, 26, 483.Tri pelje�ka umjetnika (C. Medović, N. Subotić, I. Len-

dić). Obitelj, IX/1937, 38, 701+703+705.Tri predstavnika slovačke glazbe (E. Sunchon, J. L. Bella,

M. Schneider-Trnavsky). Tatre i Velebit, I/1942, 1, 43-48.Tri slovačke petdesetogodi�njice (K. Koerper, V. Beniak,

J. Alexu). Nova Hrvatska, IV/1944, 62, 7.Tri velika djela na�e savremene muzike (L. �afranek-Ka-

vić, K. Baranović, A. Dobronić). Jugoslavenski muzičar, III/1925, 7, 61.

312

Tri velika hrvatska pjevačka zbora. Hrvatska stra�a, IX/1937, 127, 6/7.

Tri vokalna koncerta. Hrvatska stra�a, X/1938, 36, 4-5.Tričetvrt stoljeća dru�tva Sv. Jeronima 1868-1943. Nova

Hrvatska, III/1943, 296, 7.Tričetvrt stoljeća Dru�tva Sv. Jeronima 1868-1943. Hr-

vatstki krugoval, III/1943, 43, 5+18.Trideseta godi�nica če�ke kr�ćanske politike. Seljačke

Novine, IX/1926, 39, 1.Trilogija De�elićevih romana iz doba hrvatskoga kra-

ljevstva. Obitelj, I/1929, 35, 589.Trzavice u svjetskoj politici. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921,

II, 3/4, 429.Turneja zagrebačke opere po Evropi. Obitelj, II/1930,

25, 414.U godini ku�nje, roman, iza�ao u Zabavniku Matice Hr-

vatske (Z. Ju�ić-Seunik). Obitelj, V/1933, 36, 745.U paklenom trokutu. Zapisi iz svjetskog rata na talijan-

skom rati�tu (P. Grgec). Obitelj, XII/1940, 15/16, 127.U sjeni romantične pro�losti (Dre�nik-grad). Obitelj,

VI/1934, 46, 879-883.U Spasiteljevoj domovini. Na�a Gospa Lurdska, V/1932,

9, 7, 104-105; 8, 120-121; 9, 132-133.U svetoj i prokletoj zemlji. Putopis s hodoča�ća u Palesti-

nu. Obitelj, III/1931, 27, 442-443; 28, 458-459+462; 29, 474+476; 30, 490+493; 31, 506-508+510; 32, 522+524; 33, 538-540; 34, 554-555+558; 35, 570-571; 36, 586-588; 37, 602-604, 38; 618-619; 39, 634-635; 40, 650-651; 41, 666-668; 42, 682-683; 43, 698-700.

Umjetnički triumf jednog kat. skladatelja u Zagrebu. Nakon izvedbe »Misse Sv. Klare« od Licinia Reficea. Hrvatska stra�a, I/1939, 273, 4.

313

Umro biskup-apostol. Biskup Dionizije Njaradi umro 14. travnja 1940. Na�a Gospa Lurdska, XIII/1940, 5, 106-108.

Umro je najveći prijatelj Hrvata (A. Hlinka). Danica 1939, 46-47.

Umro je velik hrvatski pjesnik. Milan Pavelić 13. stude-noga 1878. � 14. lipnja 1939. Obitelj, IX/1939, 24, 363.

Umro mlad, pobo�an hrvatski učenjak. Dr. Juraj �ćeti-nec, sveučili�ni profesor. Na�a Gospa Lurdska, XII/1939, 8/9, 193-194.

Umro socijalni ideolog hrvatske obitelji. Dr Juraj �ćeti-nec, sveuč. Profesor +23. lipnja 1939. Obitelj, XI/1939, 25/26, 390+391.

Umro vođa katoličke Hercegovine (D. Buntić). Seljačke Novine, V/1922, 7, 1-2.

Uspomene na nezaboravnog druga i viteza Bo�jeg pera. Nad preranim grobom dra. Marija Matulića, glavnog urednika »Hrvatske stra�e«, +17. rujna 1937. Obitelj, IX/1937, 40, 750-751; 41, 770-771; 42, 790-793+795; 43, 810-812.

Uspomene na velikog hrvatskog metropolitu. Iza smrti zagrebačkog nadbiskupa dra Antuna Bauera 7. pro-sinca 1937. Obitelj, IX/1937, 51, 944-949+950+951; 52, 967-969; X/1938, 1/2, 14-16; 3/4, 39-40.

Ustavno pitanje u Čehoslovačkoj. Hrvatska prosvjeta, IX/1922, 5/6, 97-103; 9/10, 201-210.

Uzor Seljačke organizacije. Seljačke Novine, II/1919, 33, 1.

Veče najmladjih skladatelja u Zagrebu. Obitelj, V/1933, 24, 507.

Veče simfonijskih u�itaka (7. III. 1917.). Novine, IV/1917, 55, 3-4.

314

Veli Jo�e. Napisao Vladimir Nazor. Krijes, IV/1917, si-ječanj, 4-5.

Veličanstveni trećoredski euharistijski kongres na Trsa-tu. Kalendar Sv. Franje 1925, 59-62.

Veličanstveno slavlje hrvatskih i ostalih Orlova u Brnu. Seljačke Novine, V/1922, 33, 1-2.

Veliki engleski kardinal (Francis Bourne). Obitelj, VII/1935, 1, 10.

Veliki gubitak za hrvatstku glazbu. Iza smrti skladatelja Bo�idara Mohačeka. Obitelj, XVI/1944, 7/8, 112.

Veliki kulturni događaj u Slovačkoj. Sedamdesetgo-di�nji jubilej Dru�tva Sv. Vojtjeha u Trnavi. Hrvatska stra�a, XII/1940, 217, 4.

Veliki poslanik na njivi Gospodnjoj. K pedesetoj godi�-njici �ivota dra Sjepana Markulina. 20. srpnja 1885. � 20. srpnja 1935. Obitelj, VII/1935, 29, 543-544.

Veliki simfonik ljubavi. K 75-godi�nici najvećeg dana�-njeg če�kog skladatelja. J. B. Foerster. Obitelj, VI/1934, 52, 1010.

Veliki �tovatelj Svetoga Franje (Dr. Isidor Kr�njavi). Ka-lendar Sv. Franje 1928, 81-83.

Veliko djelo Tome Gajdeka. Prigodom pedesete godi�-njice smrti prvog predsjednika Hrvatskog knji�ev-nog drut�va Sv. Jeronima. Hrvatska stra�a, VIII/1936, 11, 5.

Velimir De�elić sin: Troja vrata nebeska, pobo�ne pri-če o tri Marijanska sveti�ta u Hrvatskoj, s glasbom Bo�idara �irole. Slikama ukrasila Edita Graf. Obitelj, XVI/1944, 7/8, 116.

Verdijeva opera »Simone Boccanegra«. Obitelj, III/1931, 22, 367.

315

Vetranić-Dr�ićeva »�rtva Abrahamova«. Narodna politi-ka, VI/1923, 91, 6.

Viktor Car Emin »Iza plime« (roman). Luč, IX/1913-1914, 6, 183.

Viktor Grmović: Čardak, pripovijest iz Bosne. Obitelj, XVI/1944, 9/10, 150.

Vincilirka (prigodom Nedbalove operetne premijere). Novine, IV/1917, 159, 3-5.

Vitezovi svetoga Grala (na�im vitezovima-Orlovima) po Rikardu Wagneru. Mladost, II/1922, 5, 53-57; 6/7, 71-73.

Vladoje Bersa: Zbirka narodnih popjevaka (iz Dalmaci-je). Obitelj, XVI/1944, 21/24, 288.

Vodopivec »U sumračje«, za pjevanje i tamb. zbor. Luč, IX/1913-1914, 4/5, 154-155.

Vodopivec: »Missa in honoram navitatis B.M.V.« Luč, X/1914-1915, 99-100.

Vojtjeh Rihovsky. Nakon koncerta Hrv. kat. pjev. dru�tva »Branimir« u zagerbačkoj katedrali. Obitelj, VII/1935, 23/24, 454.

Vr�idba (iz »Sremskih sklika«). Seljačke Novine, III/1920, 25, 7-8.

Wagnerov »Parsifal« u Zagrebu. Hrvatska prosvjeta, IX/1922, 11/12, 286-287; Obitelj, IV/1932, 17, 275-276.

Wagnerova »Valkira« kod nas. Narodna politika, IV/1921, 275, 2-3.

Wagnerova glazba svetoga Grala. (Prigodom zagre-bačke izvedbe »Parsivala«.) Sv. Cecilija, XVI/1922, 4, 106-109.

Werner von Heidenstam. Prigodom smrti velikog �ved-skog pisca 1859-1940. Hrvatska stra�a, XII/1940, 117, 4.

316

Willy Burmester. Luč, IX/1913-1914, 7, 212.Za Jankom Barleom. Iza smrti prvaka Cecilijanskog po-

kreta. Obitelj, XIII/1941, 9/10, 88.Za katoličkim prvakom. Dr. Stjepan Markulin umro 15.

svibnja 1940. Danica 1941, 40.Za krugoval priredio Boris Papandopulo. Izvelo Hrvat-

sko pjevačko dru�tvo »Kolo« i Simfonijski orkestar Dr�avne krugovalne Postaje na koncertu 23. veljače 1944. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 59.

Za Ladislavom Zamykalom, če�kim novinarom velikim prijateljem Hrvata katolika. Obitelj, IX/1937, 36/37, 690-692.

Za najstarijim domagojcem (S. Markulin). Hrvatska stra-�a, XII/1940, 110, 2.

Za piscem hrvatskih kraljeva. Iza smrti dra Velimira De-�elića st. (1864. do 1941.). Danica 1942, 74.

Za pjesnikom Bačke Hrvatske (A. Kokić). Danica 1941, 44.

Za pjesnikom na�ih njiva. Subotička Danica 1941, 66-70.Za seljačku slobodu (prigodom godi�nice narodnog

oslobođenja). Seljačke Novine, II/1919, 43, 1-2.Za velikim narodnim učiteljem (A. Mahnić). Seljačke No-

vine, III/1920, 45, 1-2.Zadnja knjiga. Obitelj, II/1930, 39, 625-626.Zadnja knjiga. Usta�ka mlade�, IV/1944, 16, 21-22.Zadnji trzaji centralističkog vraga. Te�ačke Novine,

IV/1922, 38, 1-2.Zadruge po Rajfajzenovom i Schulze-Delitzachevom

sistemu. Zadru�ni glasnik, IV/1930, 1, 2.Zadru�ne internacionale. Hrvatska prosvjeta,VIII/1921,

knj. II, 8, 559-600.Zagreb. Drugi simfonijski koncert Zagrebačke filharmo-

nije. Obitelj, II/1930, br.47, str.766.

317

Zagreb kao sredi�te kulta svetih Hrvata. Hrvatska stra�a, IX/1939, 212, 8.

Zagrebačka filharmonija. Narodna politika, IX/1926, 12, 3.Zagrebačke ljetne svečane igre. Obitelj, VII/1935, 29,

553.Zagrebački instrumentalni koncerti. Hrvatska stra�a,

IX/1937, 93, 4-5.Zagrebački kvartet. Obitelj, IX/1937, 18, 382.Zanimljiv razgovor s biv�im Radićevim zastupnikom.

Seljačke Novine, VIII/1925, 3, 4-5.Zanimljiva knjiga iz svjetskog rata. Uspomene sa rati�ta

od pisca koji je ratovao (P. Grgec). Obitelj, XII/1940, 5/6, 44-45.

Zar i Slavonija? Hrvatska obrana, XXI/1922, 32, 2.Za�to Hrvatska Pučka Stranka nije nikad i�la za radi-ćem. Seljačke novine, VIII/1925, 32, 2.

Zdenko Fibich: Kolo nebesnika. Glasovirska skladba prema slici fra Angelica iz zirke »Slikarske studij« (Malirski studio) op. 56. Obitelj, V/1933, 21, 447.

zef CigerZehn Jahre Irland unter De Valera.Vom 10. III. 1932. bis

10. III.1942. Neue Ordnung, 1942, 36, 8-9.Zimske ljepote. Obitelj, I/1929, 5, 85.Zlata Kolarić-Ki�ur. Na� veseli svijet, dječje pjesmice sa bo-

jadisanim omotom i 15 slika. Obitelj, V/1933, 52, 1043.Zlatko Baloković opet u Zagrebu. Hrvatska stra�a,

VII/1935, 55, 5.Zlatko Baloković. Luč, IX/1913-1914, 2, 75-76.Zlatko Baloković. Obitelj, VII/1935, 12, 234.Zlatko Gorjan: Kroatischer Dichtung, izbor moderne hr-

vatske lirike u njemačkom prijevodu, s predgovorom dra. Ljubomira Marakovića. Obitelj, V/1933, 27, 567.

318

Zlatko Milković. Prebudenie. Tatre i Velebit, I/1942, 2/4, 163.

Zlatko Milković: Zrinjevac, roman. Obitelj, V/1933, 18, 388.

Zlatna svadba »Prodane nevjeste« (30. V. 1866. � 30. V. 1916.). Novine, III/1916, 121, 4.

Značenje Bl. Nikole Tavilića u hrvatskoj povijesti. Uz 550-godi�njicu mučeni�tva. Nedjelja, XIII/1941, 45,1-2.

Značenje nacionalne �tednje. Napredak, II/1927, 10, 138.

Značenje pjesnika Kokića. Predavanje dra. Josipa An-drića na zagrebačkoj radiostanici. Hrvatska stra�a, XII/1940, 233, 4-5; Subotičke Novine, XXI/1940, 42, 3.

�ena i glazba. Obitelj, III/1931, 33, 529.�ena pjesnika Huge Badalića. Obitelj, XI/1939, 20, 305.�ila kucavica u talijanskim pand�ama (grad Rijeka).

Seljačke Novine, VII/1924, 8, 1.�itne burze. Pekar, IV/1928, 9, 69; 10, 75-76.�ito od �etve do prodaje. Danica 1929, 106-109.�ivot Kristov i lurdska ukazanja u svakom selu. Na�a

Gospa Lurdska, III/1930, 3, 39�ivotinje u operi. Iza premijere opere »Mudra lija« od

Leo�a Janačeka u Hrvatskom narodnom kazali�tu u Zagrebu. Hrvatska stra�a, I/1939, 36, 11.

319

LITERATURA

Andrić, Josip. Leksikon jugoslavenske muzike, sv. 1., JLZ Miroslav Krle�a, Zagreb, 1984, 22.

Andrić, Josip. Moja autobiografija. Autobiografije hrvatskih pisaca. Prir. Vinko Bre�ić, AGM, Zagreb, 1997, 805-813.

Bunjevčev, S. Jubilej bačkog �okca Dra Josipa Andrića. Subotičke novine, 19/1938, 42, 4.

Ciprin, V. Hrvatski skladatelj i muzikolog dr. Josip An-drić. Hrvatska revija, 15/1965, 4, 383-384.

D. Petdesetgodi�njica dra Josipa Andrića. Katolički list, 95/1944, 13, 151-152.

Degrel, Ivan. Djelo dra Josipa Andrića povodom 50. go-di�njice �ivota. Klasje na�ih ravni, 6/1944, 1/2, 38-41.

De�elić ml., Velimir. Kakvi smo bili? Zapisi mojoj unučadi. Tkalčić, Zagreb, 2011.

Doliner, Gordana. Prilog Josipa Andrića historiografiji crkvene glazbe. II. Zbornik muzikolo�kih radova. Glaz-beni �ivot Po�ege 2002/2003, 86-91.

Dr. Josip Andrić (1894-1967) prigodom 20. obljetnice smrti. Danica 1987, 202-203.

Dr. Josip Andrić 1894-1967. Zbornik. Zagreb, 1971.Dr. Josip Andrić. Zbirka �ivotopisa hrvatskih katoličkih kul-

turnih radnika. Arhiv HKD. Sv. Jeronima.Dr. Josip Andrić: Slovačka glasba. Katolički list, 96/1945,

40, 5.Grgec, Radovan. Na Spomen dr. Josip Andrić (1894-

1994). Govor 17. III. u Vijencu prigodom 100. obljet-nice rođenja. Danica 1995, 190-193.

Grgec, Radovan. �ivot i djelo dr. Josipa Andrića (1894-1967). Marulić, 31/1998, 1, 8-13.

320

Hrvatski katolički pokret. Zbornik radova. Ur. Zlatko Ma-tijević. KS, Zagreb, 2002.

I(vo). B(ogdan). Na� pokret i dru�tvo Sv. Jeronima. Luč, 24/1928-1929, 2, 67-70.

Kri�to Jure. Hrvatski katolički pokret (1903.-1945.). GK i Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2004.

Kri�to, Jure. Od slavenstva do jugoslavenstva. Suradnja hrvatskih i slovenskih krugova u Katoličkom pokre-tu. Pilar, 4/2009, 7, 111-122.

Krmpotić, Lazar Ivan. Dr. Josip Andrić i njegove veze sa Slovacima. Marulić, 28/1995, 1, 76-83.

Kuntarić, Đuro. Dr. Josip Andrić. In memoriam. Slavon-ske narodne pjesme po�e�ke doline. Matica hrvatska � Odbor Slavonska Po�ega, Po�ega, 1969, 153-159.

Kuntarić, Đuro. Sjećanja na Josipa Andrića i na njegov rad za hrvatske bla�enike. Danica 1987, 190-191.

L(uka). P(erinić). »Deset godina urednikovanja«. Seljačke novine, 14/1931, 9, 4.

Lončarević, Juraj. Dr. Josip Andrić (1894.-1967.). U: Jo-sip Andrić, Izabrana djela. Slavonica, Vinkovci, 1994, I, 63-91.

Lončarević, Juraj. Josip Andrić. Marulić, 1/1968, 2, 71-79.Lončarević, Vladimir. Knji�evnost i Hrvatski katolički po-

kret. Alfa, Zagreb, 2005.M. Razgovor s agilnim kulturnim djelatnikom. Luč,

34/1938-1939, 5, 4-5.Majer-Bobetko, Sanja. Glazbeno historiografski prilozi

Josipa Andrića. II. Zbornik muzikolo�kih radova. Glaz-beni �ivot Po�ege. Po�ega, 2002/2003, 69-86.

Matijević, Z. Hrvatska pučka stranka i Stjepan Radić (1918.-1928). Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 1999/2000, 32/33,257-266.

321

Mihanović, N. Andrić, Josip. Leksikon pisaca Jugoslavije, sv. 1. Matica srpska, Novi Sad, 1972, 71-72.

Miholić, Irena. Josip Andrić folklorist i melograf. II. Zbor-nik muzikolo�kih radova. Glazbeni �ivot Po�ege. Po�ega, 2002/2003, 92-104.

N. D. Dr. Josip Andrić � Zbornik. Bogoslovska smotra, 41/1971, 2/3, 341-342.

Njiko�, Julije. Josip Andrić. Uz 100-tu obljetnicu rođenja. Marulić, 28/1995, 1, 69-81.

Palić-Jelavić, Rozina. Djelovanje Josipa Andrića na po-dručju crkvene glazbe s osobitim obzirom na auto-rov skladateljski opus sakralne tematike. II. Zbornik muzikolo�kih radova. Glazbeni �ivot Po�ege. Po�ega, 2002/2003, 105-125.

Palić-Jelavić, Rozina. Doprinos Josipa Andrića crkvenoj glazbi. Sv. Cecilija, 75/2005, 4/5, 16-19; 6, 12-14.

Perinić, Luka. Iz moje ladice (uspomene). HKD Sv. Jeroni-ma, Zagreb 2009.

Pero�, Vilim. Zanimljiva knjiga o Irskoj. Klasje na�ih rav-ni, 4/1942, 1, 59-60.

Rendić, Smiljana. Odbačeno djelo milosrđa (o 20. obljet-nici smrti dr. Josipa Andrića). Marulić, 20/1987, 3, 251-254.

Rihtman, Dunja. Dr. Josip Andrić, Slavonske narodne pjesme po�e�ke doline. Narodna umjetnost, 7/1970, 1, 189-191.

Sekulić, Ante. Josip Andrić (1894-1967.). Knji�evnost po-dunavskih Hrvata u XX. st., Zagreb, 1996, 41-45.

Sekulić, Ante. Josip Andrić (1894-1967.). Sv. Cecilija, 64/1994, 1, 15-17.

Toma�ić. Đuro. Josip Andrić. Memento prigodom 25. obljetnice smrti. Sv. Cecilija, 63/1993, 1, 12-15.

322

NAPOMENA

Ovaj izbor članaka i studija Josipa Andrića prire-đen je u duhu dosada�nje prakse: odabrati tekstove koji tematski i kvalitativno reprezentiraju predstavljenog autora odnosno daju presjek njegova literarnog stvara-la�tva, ugrađena u cjelinu ba�tine katoličkog kulturnog djelovanja XX. stoljeća. Ovaj izbor donosi devetnaest članaka i studija, koji, nadamo se, zadovoljavaju taj te-meljni kriterij.

Andrić je kao svestran literat poglavito bio djelatan na trima područjima: knji�evnom (spisateljskom i ured-ničkom), političkom i glazbenom, s velikom tematskom �irinom, a sav taj raspon područja i tema obuhvaća i novinarski vidik njegova rada. U tome smislu članci »Hrvatska katolička knji�evnost«, prva i do sada zapra-vo jedina knji�evnopovijesna, knji�evnokritička i pa i knji�evnoteorijska studija iz pera jednoga od njezinih suvremenika i tvoraca, te »K diskusiji o krizi knji�evne kritike« predstavljaju autora kao knji�evnika teoretika. Članak »Putom preporodnog rada« odra�ava Andriće-ve poglede na ulogu i značenje Hrvatskoga katoličkog pok reta, dok članak »Jeronimski literarni smjer« odra�a-va njegova uredničko-idejna stajali�ta o misiji svetojero-nimskoga dru�tva. »Hrvatski pohod u Oberammergau« predstavlja Andrića kao novinara reportera (na�alost ovdje bez njegovih fotografskih priloga), članak »Sveti Franjo i politika« oslikava u duhu franjevstva autorove socijalne nazore, dok članak »Jedna velika istina« očituje pi�čeva stajali�ta o značenju (katoličkoga) tiska. Slijedi niz manjih političkih komentara, koji prije svega ima-

323

ju svrhu predstaviti Andrićeve političke poglede kao reprezentanta stajali�ta Hrvatske pučke stranke, dok studija »Politika kao nauka« upućuje na nj kao na poli-tičkog teoretika, odnosno predstavlja kratku političku teoriju napisanu pučkim jezikom u duhu katoličkog socijalnog nauka. Naposljetku, članak »Andrej Hlinka i Hrvati« izra�ava Andrićev odnos prema Slovacima i hr-vatsko-slovačkim vezama, dok »Genij glazbenog juga« sa�ima odlike njegovih glazbenih studija.

Sukladno dosada�njoj praksi, tekstovi nisu lek-torirani, osim uklanjanja većine nepotrebnih zareza. Članak »Politika kao nauka« skraćen je zbog većini čitatelja danas nezanimljivih obja�njenja o nekim po-jedinostima.

Priređivač se nada da ponuđeni izbor tekstova mo�e dostatno osvijetliti obrise ukupnog iznimno za-ma�nog Andrićeva kulturnog rada, posebice s obzirom na katolički profil njegove ličnosti.

324

Zborovođa katoličkog preporoda (predgovor) ........7Hrvatska katolička knji�evnost ................................51Putom preporodnog rada ........................................105Jeronimski literarni smjer ........................................117K diskusiji o krizi knji�evne kritike ........................123Hrvatski pohod u Oberammergau ........................129Sv. Franjo i politika ...................................................137Ekstremi koji se dotiču .............................................145Jedna velika istina .....................................................149Kakvu mi hoćemo dr�avu? .....................................153Dvije hrvatske politike .............................................159Pa�ić srbuje, a Radić planduje .................................163Kulturne tendencije Radićeva seljačkog pokreta .................................................169Katolici, gdje ste? ......................................................177Stjepan Radić .............................................................181Deset godina od zadnje sjednice hrvatskog sabora ..................................................189Deseta godi�njica �enevske deklaracije ................195Politika kao nauka .....................................................201Andrej Hlinka i Hrvati .............................................221Genij glazbenog Juga ...............................................241�ivotopis.....................................................................259Bibliografija ................................................................263Literatura ....................................................................319Napomena .................................................................322

SADR�AJ

325

BibliotekaHrvatska katolička ba�tina 20. stoljeća

1. Petar Grgec Na Goru Gospodnju Anketa o hrvatskoj katoličkoj knji�evnosti

2. Antun Mahnić O lijepoj umjetnosti Kritike, studije i eseji

3. Drago Ćepulić �ivot i duh Studije i eseji

4. Ton Smerdel Duh umjetnosti Eseji

5. Rajmund Kupareo Um i umjetnost Eseji

6. Petar Grgec Katolicizam, kultura i politika Članci, govori i studije

326

7. Đuro Arnold Vjera, filozofija i umjetnost Govori i članci

8. Ivo Lendić Katolicizam i kultura Eseji, članci i polemike

9. Ilija Jakovljević Izazov kr�ćanskog humanizma Članci, eseji i komentari

10. Bonifacije Perović Dru�tveno-socijalne misli Eseji i članci

11. Ivan Evanđelist �arić Suvremene spasonosne misli Eseji i okru�nice

12. Ljubomir Maraković Katolički idealizam i realizam Studije, kritike, intervjui, članci

13. Milan Iv�ić Socijalni duh i narodna kultura Studije, eseji i članci

14. Stjepan Tomislav Poglajen Kr�ćanski personalizam Govori, članci, studije

327

15. Ferdo Ro�ić Katolički kulturni putokazi Članci i govori

16. Nedjeljko Subotić Katolicizam i solidarizam Ogledi, kritike, članci

17. Juraj �ćetinec O ekonomskim i dru�tvenim sustavima Studije, članci i kritike

18. Josip Andrić Hrvatstvo i katolička kulturna obnova Članci i studije

Knjige mo�ete kupiti ili naručiti kod nakladnika:

Glas Koncila

Kaptol 8, 10000 Zagreb,tel.: 01/4874 318; faks: 01/4874 319

http://knjizara.glas-koncila.hre-po�ta: [email protected]

TisakGrafika Markulin, Lukavec

josip andric - hrvatstvo i katolicka kulturna obnova

Documents