josip milat epistemologija pedagogije

7/25/2019 Josip Milat Epistemologija Pedagogije

1/11

PEDAGOGIJSKA istraivanja, 4 (2), 189 201 (2007) 189

UDK 37.013.73 Primljeno 15. listopada 2007.

Prihvaeno 5. studenoga 2007.

Epistemologija pedagogije:dileme, pitanja, mogua rjeenja

Josip Milat

Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu

Odsjek za pedagogiju

SaetakU radu se polazi od tvrdnje da su epistemoloke karakteristike temeljne odrednice znanstvenog di-gniteta znanosti. Na osnovi kritike analize epistemolokih karakteristika pedagogije upozorava se naupitnost njezina znanstvenog digniteta.

Navedena se tvrdnja obrazlae odgovorima na nekoliko pitanja: Je li razina razvijenosti suvremenogdrutva nametnula potrebu redefiniranja semantikog odreenja osnovnih pojmova i pedagogije same?Moe li se pedagogija koja desetljeima nije promijenila svoj osnovni teorijski, epistemoloko-metodolo-gijski koncept, smatrati suvremenom? Ima li Hrvatska suvremenu pedagogiju ili je rije o tradicionalnoj(zastarjeloj) pedagogiji? to je osnovna funkcija pedagogije? Je li pedagogija znanost o odgoju, znanost oodgoju i obrazovanju ili znanost o osposobljavanju ljudi? Jesu li cilj i zadaci pedagogijske znanosti jed-noznano odreeni?

Na kraju se navode mogua rjeenja. Predlau se nova suvremena jednoznana semantika odreenja

temeljnih pojmova i s tog se aspekta utvruje osnovna funkcija pedagogije i kao znanstvene i kao prak-tine discipline, kao teorije osposobljavanja.

Kljune rijei:pedagogija, epistemoloke karakteristike, osnovni pojmovi, teorija osposobljavanja,izobrazba

Uvodne napomene

Epistemologija je znanost koja prouava proble-me i zakonitosti znanstvene spoznaje pa se estonaziva i znanost o znanosti. Kao dio gnoseologijeprouava izvore, mogunosti, granice, objektivnuvrijednost, podrijetlo i predmet znanstvene spozna-je usustavljuje znanstvenu spoznaju (Fi lozofskirjenik). Znanost je proces dolaenja do novih spo-znaja, a injenice, pretpostavke, teorije, zakonitosti

i zakoni do kojih se dolazi istraivanjem primje-nom strogih metodolokih postupaka znanstve-

no sistematizirani ine sustav spoznaja odreeneznanosti.Jedna od pretpostavki uspjenog istraivanja i

izgradnje sustava znanstvene spoznaje jest i termi-nologija sustav precizno i jednoznano odree-nih osnovnih pojmova znanosti. Terminologija je(uz problem, predmet, metode i metodologiju istra-ivanja) bitna epistemoloka pretpostavka i jednaod osnovnih odrednica znanstvenog dostojanstva


2/11

190 PEDAGOGIJSKA istraivanja, 4 (2), 189 201 (2007)

J. Milat: Epistemologija pedagogije: dileme, pitanja, mogua rjeenja

svake konkretne znanosti1. Jer ako osnovni poj-movi znanosti nisu jasno i jednoznano odreeni,nisu jasno odreeni ni problem ni predmet istra-ivanja, a time ni njena znanstveno-metodoloka

odreenost. Drugim rijeima, svaka znanost, da biimala znanstveni dignitet, mora, uz ostalo, imati isustav jednoznano i epistemoloki precizno odre-enih osnovnih pojmova. Opravdano je, prema to-me, pitanje: ima li, s obzirom na semantiku i epi-stemoloku nepreciznost vieznanost temeljnihpojmova, recentna pedagogija uistinu znanstvenidignitet?

Redefiniranje pojmovnog sustava

pedagogije epistemoloka nunost

Jednoznanost pojmova ima kljuno znaenjeza razvoj znanosti, znanstvenu komunikaciju i spo-znaju, jer govorenje i miljenje postaju nesigur-ni ako mijenjamo tako osnovne pojmove, a nesi-gurnost je neuskladiva s poimanjem (Heisenberg,1989, str. 63). Bez jednoznanosti pojmova uistinunema sigurnosti u shvaanju, poimanju znaenjapojmova, nema sigurnosti u znanstvenoj komuni-kaciji ni u izgradnji sustava znanstvene spoznaje.

U pedagokoj literaturi, koliko je nama pozna-to, ne postoji izvor u kojemu se navodi i argumen-

tirano dokazuje jednoznanost osnovnih pojmovapedagogije2. Nema suglasnosti o opsegu, dosegu,jasnosti ni razumljivosti pa ni o diviziji i k lasifi-

kaciji pojmova odgoj i obrazovanje u terminolo-kom sustavu pedagogije. To potvruju i odreenjatih pojmova u novijem hrvatskom cjelovitom pri-kazu pedagoke teorije. Primjerice u Mijatovi ur.

(1999) ve se u uvodu (str. 16/17) istie: Temeljniterminoloki sklop oslanja se na one prednostikoje je pedagogija stvorila ili pronala u hrvatskomjeziku, a to su inaice: odgoj, obrazovanje i izobraz-ba (istaknuo J. M.)3, dakle, imaju isto znaenje! Uistom se izvoru poglavlje 7. Odgoj navodi: Lo-giko-semantikom ralambom dokazana je mno-goznanost termina odgoj4i dalje, u poglavlju 8. Obrazovanje pojam obrazovanja je vieznaan5.Nadalje, iako je rije o prvom cjelovitom izvoru kojina istoj razini raspravlja i o pojmu izobrazba po-

glavlje 9., ni taj pojam nema jednoznano odreenje Na temelju suvremenog poimanja izobrazbe mo-emo zakljuiti: a) da suvremena izobrazba obuhva-a usvajanje opih te zajednikih i posebnih stru-kovnih znanja, vjetina i navika; b) da je umjestoopeg izraza izobrazba primjerenije upotrebljavatiizraz strukovna izobrazba, dakle opet nepreci-zno, opet dilema6.

Semantiko odreenje tih pojmova nije se bitnomijenjalo od poetka razvoja pedagogije kao zna-nosti. I u nas jo egzistiraju teorije terminolokogmonizma (odgoj je vrhovni pojam), dualizma (od-

goj i obrazovanje su ravnopravni pojmovi) i, iakou manjoj mjeri, teorije zasnovane na terminolokojtrijadi (odgoj, obrazovanje i izobrazba ali se pojam

1 O epistemolokim pretpostavkama znanosti vidjeti detaljnije u Milat, J. (2005) Osnove metodologije istraivanja.

2 Jedan mogui i prvi uspjeni pokuaj jednoznanog odreenja osnovnih pojmova pedagogije u nas uinjen je u knjizi: Milat J.,

(2005) Pedagogija teorija osposobljavanja, iz koje djelomino koristimo tekst i za ovaj rad (vidjeti posebno str. 17 49).

3 U naporima da se razrijei problem terminoloke nepreciznosti autor Mijatoviur. (1999) uvodi dodatnu zbrku jer pojmovima

odgoj, obrazovanje i izobrazba daje isto (jednako, identino) znaenje. U Rjeniku hrvatskog jezika (Novi liber, 1991) pojam ina-

ica: ono to je ino, drugo po obliku uz istodobno zajedniko znaenje (rijei imetak i imutak su inaice jer imaju razliiti oblik,a isto znaenje).

4 Isto, str. 178.

5 Isto, str. 205.

6 Isto str. 225. Ako se uz pojam izobrazba kao primjereniji zagovara pojam (sloenica) strukovna izobrazba kako bi se pojam vezaouz osposobljavanje za zanimanje, njegovo se odreenje znatno suava. Zato to stajalite nije prihvatljivo jer razvoj psihomotorikih

vjetina, spretnosti i sposobnosti nije vezan iskljuivo uz vjetine i umijea obavljanja motorikih aktivnosti u nekom zanimanju,profesionalnom radu, nego i na radne aktivnosti potrebne u svakodnevnom ivotu. Je li primjerice osposobljavanje djece zauspjenu vonju bicikla strukovna izobrazba? Izobrazba se, ba kao obrazovanje i odgoj, odnose i na opekulturne, tzv.opeobra-zovne vrijednosti.


3/11

191PEDAGOGIJSKA istraivanja, 4 (2), 189 201 (2007)


izobrazba u pravilu nepravedno oznaava kao po-jam nieg raga od prvih dvaju)7. Treba li i dalje natome ustrajati, poglavito u uvjetima kada su svi na-vedeni pojmovi neprecizno odreeni? Uvjereni smo

da ne treba, promjene su i znanstveno nune!Problem epistemolokog odreenja osnovnih

pojmova pedagogije nije problem samo hrvatskepedagogije. Svjesni problema prevladanosti tradi-cionalnih shvaanja osnovnih pojmova pedagogije,njemaki su autori jo prije gotovo pola stoljea po-eli razmatrati problem potrebu mijenjanja tradi-cionalnoga semantikog odreenja i hijerarhijskogodnosa pojmova odgoj i obrazovanje. Raspravljajuio teorijama znanosti o odgoju, uz ostalo se pitaju:to je pojmovna osnova razliitih teorija odgojne

znanosti? Postoji li neto poput sustava osnovnihpojmova na kojima se temelji odreena znanstve-na koncepcija? Zakljuuju kako se pri tome poka-zuje da ne postoji prava znanost o odgoju vesamo razliita znanstvena stajalita (Knig-Zed-ler, 2001, str. 13).

Zbog nejasnoa u odreenju ne postavljaju samopitanje treba li osnovne pojmove redefinirati, negoak i dilemu treba li ih napustiti. Sve se vie umjestoo odgoju i obrazovanju govori o socijalizaciji i ue-nju, jer ini se da su istraivanja socijalizacije ishvaanja znanosti o odgoju kao socijalne znanosti

konano usmrtili pojam odgoja (Gudjons, 1994,str. 149). Postavljaju i pitanje bi li pojam odgoj udrutvu koje postaje sve sloenije trebalo zamijeni-

ti pojmom obrazovanje? (Gudjons, 1994, str. 144).Sve vie pojam obrazovanje istiu kao pojam nadre-en pojmu odgoj.8Potreba redefiniranja pojmovaobrazovanje i odgoj kao dvaju vrhovnih pojmova

neminovno zahtijeva redefiniranje ukupnoga znan-stvenog sustava pedagogije. Naime, u historijskojkritici pojma obrazovanja moe se, uz ostalo, pitatiima li svrhe izbaciti iz uporabe pojam odgoja kojije toliko ukorijenjen u svagdanjem jeziku, ili mutreba dati novo tumaenje (Giesecke, 1993, str.65). Gotovo isti problem je i s tradicionalnim shva-anjem hijerarhije pojmova odgoj i obrazovanje, jernaputanjem pojma odgoj dolo je do nekih nee-ljeni pojava upravo je drutveni razvoj sredinom70-ih godina sa svojom poraslom rascjepkanou

ivotnih podruja nametnuo pitanje o vodeempojmu kao pokuaj povezujueg iznalaenja smi-sla za pedagoki posao Takva jedna kategorijakao nadreeni kriterij za usmjeravanje i prosuiva-nje svih pedagokih pojedinanih mjera, bila je, ot-prilike od 1975. godine, traena u novoj formulacijipojma obrazovanje (Gudjons, 1994, str. 161).

Pitanje nepreciznog odreenja osnovnih pojmo-va problem je pedagogije i u zemljama u kojima se(ali samo) prividno jednim izrazom education oznaava i pojam odgoj i pojam obrazovanje. Me-utim, i tu postoje problemi, jer prema dananjem

stanju stvari, rije je o tipino otvorenom pitanju.Nasuprot svakom dokazu koji govori u prilog po-istovjeivanju odgoja i obrazovanja, postoji drugi

7 Vidjeti i usporediti u: Knig--Zedler (2001), Mijatovi, ur. (1999), Gudjons (1994), Giesecke (1993), Vukaso.vi(1990) i druge.

8 Autor Pastuovijedan je od rijetkih pedagoga koji dosljedno upotrebljava sintagmu obrazovanje i odgoj (za razliku od veine

koji govore o odgoju i obrazovanju), ime jasno upozorava na hijerarhijski odnos obrazovanje je na vioj razini od odgoja, ali i

na nepreciznost njihova odreenja.


4/11



koji potkrepljuje suprotnu tezu (Granesse, 1978,str. 35)9.

Ako se u teorijskim raspravama o pedagogiji ra-spravlja o potrebi redefiniranja pa ak i o naputa-

nju pojma odgoj kao osnovnog pojma tradicionalnepedagogije, i ako se u tim istim raspravama postav-lja dilema treba li pojam odgoj zamijeniti pojmomobrazovanje, ako se pojam obrazovanje sve vie pri-hvaa kao pojam nadreen pojmu odgoj (obrnutood hijerarhije ovih pojmova u tradicionalnoj peda-gogiji), ako se razmatra pitanje nove formulacije poj-ma obrazovanje, zar nije opravdano postaviti pitanjetreba li redefinirati i tradicionalno odreenje peda-gogije, odnosno, moe li u tom sluaju pedagogija idalje biti odreena kao znanost o odgoju? Nadalje,

ako osnovni pojmovi nisu epistemoloki preciznoodreeni niti se u osnovi promijenilo njihovo goto-vo antiko semantiko odreenje, moe li se govori-ti o suvremenoj pedagogiji? Ako moe, u emu se tasuvremenost ogleda, u emu je razlika suvremene uodnosu prema tradicionalnoj pedagogiji?

Sustav osnovnih pojmova

pedagogije treba proiriti

U tradicionalnoj pedagogiji pojam odgoj odnosise na pedagoki razvoj linosti u cjelini (spoznajna,

voljna i psihomotorika sfera), pojam odgoj u uemznaenju na voljnu sferu linosti, a pojam obrazo-vanje vezuje se uz spoznajnu sferu. Posebnoga pe-

dagokog pojma koji se odnosi na psihomotorikusferu linosti u pedagogiji nema10. Proizlazi, a takoi jest, da se tradicionalna pedagogija bavi razvojemkognitivne i konativne sfere linosti, a razvoj psiho-

motorike sfere zanemaruje ili potpuno izostavlja. Tonedvojbeno upuuje na pedagogijsko shvaanje pre-ma kojemu se psihomotorike dispozicije pojedincarazvijaju na osnovi spoznajnih i voljnih sposobnostiili same od sebe (?!).

Moe li se, meutim, u procesu razvoja i formi-ranja pojedinca zanemariti (izostavljati) svrhovitopedagoko djelovanje na razvoj psihomotorikih vje-tina, spretnosti i sposobnosti? Zar se osposobljenostza bilo koji praktini rad, za bilo koje zanimanje, mo-e postii bez motorikih aktivnosti, bez praktinog

rada, razvijenih odreenih psihomotorikih vjetinai sposobnosti? Zar se moe postii osposobljenost sa-mo na temelju razvoja kognitivnih i konativnih spo-sobnosti? Ako bi to bilo mogue, onda nam prakti-na nastava i praktini rad nisu potrebni, ne samo ustrukovnim kolama, nego u kolskim kurikulumi-ma uope. U tom nam sluaju nisu potrebne ni prak-tine vjebe, ni eksperimentalni ili praktini rad odvrtia do fakulteta, ak ni vjebanje pisanja. Dru-gim rijeima, ako bi za razvoj motorikih vjetina iumijea izvoenja odreenog oblika drutveno ko-risnog rada bilo dovoljno iskljuivo znanje ili/i emo-

cije, onda bi se strukovne kole mogle ukinuti, bile bisuvine11. Recentna pedagogija zaboravila je ono toje jo potkraj 19. stoljea utvrdila hrvatska fi lozof-

9 U analizi samo nekoliko rjenika stranih jezika utvrdili smo da se pojam education s engleskog na hrvatski jezik prevodi sa 16 (esna-

est) razliitih pojmova, uz jo pet znaenja koja su navedena u izvornom Rjeniku engleskog jezika: Oxford Advanced Learners Dic-

tionary (The 6thedition of the words best-selling learners dictionary). Detaljnije u Milat, (2005) Pedagogija teorija osposobljavanja.

U Velikom hrvatsko-engleskom rjeniku (Bujas, 2001) za pojam odgoj navode se pojmovi upbringing, breeding, a za pojam obra-

zovanje navode se pojmovi education, shooling. Istodobno se u Velikom englesko-hrvatskom rjeniku (Bujas, 1999) za pojam

instructionnavode pojmovi pouka, pouavanje, to je po znaenju blie pojmu obrazovanje nego odgoj, dok se za pojam edu-

cationnavode pojmovi: odgoj, kolovanje, kola, naobrazba, obrazovanje, obrazovanost, prosvjeta. U talijanskom jeziku pojam

educazione gotovo u pravilu oznaavaodgoj, dok se pojam obrazovanje u pravilu izraava pojmovima insrtuzione/formazione.

Pojamformazioneu pravilu oznaava osposobljavanje.Naziv za Pedagoki (nastavniki) fakultet na talijanskom je jeziku Facolta

di scienze della formazione dakle, ne educazione! To upuuje na to da su i bez obzira i na epistemoloku neodreenost i pojam

obrazovanje i pojam osposobljavanje nadreeni pojmu odgoj.10 Pojam izobrazba, koji se u manjem broju izvora koristi, nije odreen kao pojam koji se odnosi na razvoj psihomotorike sfere

linosti (1) naziv za vrstu obrazovanja koja je opeg i opeg strunog sadraja, (2) proces osposobljavanja za neku praktinu

djelatnost, neku uu strunost, kao obrazovanje usmjereno na neko struno umijee i stjecanje profesionalnih navika (Mijatovi,

ur. 1999, str. 546).

11 Ovo stajalite moemo potkrijepiti nizom primjera. I najbolji uenici klasinih i opih gimnazija koji tijekom kolovanja steknuvrlo iroka znanja i razviju spoznajne i emocionalne sposobnosti (mnogo vie od uenika strukovnih kola), ak u tijeku kolovanjaobavljaju i odreene laboratorijske (praktine) vjebe, nisu se sposobni uspjeno koristi ni najjednostavnijim tehnikim alatom. Iliuzmimo dva zanimanja, stolara i brodograditelja, koji rade u drvu i koji su zavrili obrtniku kolu, bez obzira na to to se za izraduproizvoda iz svoje struke koriste gotovo identinim materijalom, alatom i strojevima, nisu sposobni uspjeno izraditi pojedineproizvode onoga drugog zanimanja.


5/11



ska i pedagoka misao: Cilj je znanjem da se usa-vre pojmovi, a vjetinam da se usavre ini. Nijedovoljno znati, nego valja i umjeti, a mi bismo do-dali, i htjeti. Kao to se svakom znanju hoe vje-

tina, tako se i svakoj vjetini hoe znanja, .(Basa-riek, 1882, str. 57).

Kako izgleda sustav osnovnih pojmova, u naojpedagogiji jo uvijek dominantnog terminolokogdualizma u kojemu je vrhovni pojam odgoj, najboljee nam kao slikoviti primjer posluiti shema 1.

Shema 1. Pojednostavnjeni prikaz odgoja u uem i irem smislu(prema Mali Mui, 1981, str. 21)

Razmotrimo problem nunosti promjena i s as-pekta pedagokog djelovanja na razvoj dispozicijau procesu kolovanja te svrhe i funkcije kolovanja.Zato, radi ega ljudi uope ue i s kojom svrhomidu u kolu, ili to je osnovna funkcija kolovanjau odnosu prema onome za to se koluje?

Mogue rjeenje: Pedagogija znanost o osposobljavanju

Analizom formulacija ciljeva i zadataka koji senavode u programima pojedinih nastavnih pred-meta (bez obzira na razinu kole), lako je utvrditi dau formulacijama prevladavaju pojmovi: osposobiti,osposobljavanje, razvi(ja)ti sposobnosti to ned-vojbeno upuuje na to da je program usmjeren na

osposobljavanje i da je osnovna funkcija kolovanja(kole) osposobljavanje. Sastavljai kolskih progra-ma kurikuluma, iako uglavnom nesvjesno, poka-zuju da je osnovna funkcija i svrha kolovanja ljudinedvojbeno uvjetovana njihovom (pojedinanomi drutvenom) potrebom osposobljavanja za ivot(razvijanje sposobnosti, odnosno stjecanje intelek-

tualnih, socijalnih, emocionalnih, psihomotori-kih i inih kompetencija), za uspjeno i samostalnosnalaenje u ivotnom okruju. O psihofizikoj ra-zvijenosti, socijalnom poloaju pojedinca, irini irazini razvijenosti njegova ivotnoga okruja ovisirazina njegove osposobljenosti koja mu je potrebnaza ivot. Tako je uenje i pouavanje djece u ranomdjetinjstvu u roditeljskom domu i/ili vrtiu u funk-ciji osposobljavanja za uspjeno snalaenje u kui, u

ODGOJU UEM SMISLU

OBRAZOVANJE(afektivnopodruje)

(kognitivno podruje)G

razvijanje psihomreguliranih motornih

vjetina

(psihomotoriko podruje)

J

O

D

O


6/11



njihovu ivotnom okruju12te socijalizacija i ospo-sobljavanje za uspjean polazak u kolu. Funkcija (isvrha) obvezatne osnovne kole jest osposobljavanje(pojedinca) za samostalno i uspjeno snalaenje u

(drutvenom, prirodnom i tehnolokom) okrujuu svakodnevnom ivotu, prema drutveno dogo-vorenom standardu, te osposobljavanje za nastavakkolovanja na srednjokolskoj razini. Funkcija sred-nje strukovne kole jest osposobljavanje pojedincaza uspjeno obavljanje odreenog oblika drutvenokorisnog rada (za zanimanje) i/ili gimnazije za na-stavak kolovanja radi osposobljavanja za obavlja-nje odreenog (sloenijeg) drutveno korisnog rada(za zanimanje) na vioj ili visokokolskoj na viojznanstveno-tehnolokoj razini.

Svrha kolovanja (pouavanja, obuavanja,obrazovanja, odgoja, izobrazbe, naobrazbe, uenjaili kako to ve nazivali) nije stjecanje znanja, vje-tina, umijea, navika, stavova i interesa radi njihsamih, nego razvijanje stjecanje sposobnosti ko-ritenja umijea praktine primjene steenih zna-nja, stjecanje i razvijanje sposobnosti, vjetina, umi-jea obavljanja konkretnih praktinih aktivnosti,radi osposobljavanja ra rad uspjenog (izravnog iliposrednog) zadovoljavanja egzistencijalnih potreba.Za racionalan i uspjean pedagoki rad u procesurazvoja motorike spretnosti, motorikih vjetina i

sposobnosti potreban je, ba kao i za proces razvo-ja kognitivnih i konativnih sposobnosti, i te kakoozbiljan metodiki pristup. Naspram didaktike kaoosnovne i ope znanosti o (posebno kolskom) ue-nju i pouavanju, metodike kao specijalne ili po-jedinane didaktike usmjerene su prema konkret-nom nastavnom predmetu, ali bez metodika nemadidaktike, a bez didaktike nema sustavne pedago-gije. Metodike su po strukturi sadraja hibridne, alisu po teleolokoj odreenosti (svrhovitosti) peda-goke discipline par excellance.

kolovanje, posebno u drutvu temeljenom naznanju, osnovna je odrednica razvoja. U tome seovjek bitno razlikuje od drugih ivih bia, jer zarazliku od ivotinja u kojih se sposobnosti razvijaju

po biolokim zakonima, u ljudi sposobnosti nastajui razvijaju se i pod djelovanjem drutveno-povije-snih initelja (kolovanjem, racionalno organizira-nim i svrhovito upravljanim pedagokim djelova-

njem op. J. M.).To posebno vrijedi za ovjekovepsihike sposobnosti. U pojedinom individuumuni jedna se sposobnost ne javlja odmah kao izrazi-ta sposobnost, ve se razvija iz dispozicija (zaeta-ka). Da bi dispozicije prerasle u sposobnosti, jedi-ni je uvjet vjeba ili aktivnost relevantna za razvojodreene sposobnosti. A da bi individuum bio po-tican na relevantnu aktivnost, mora za to dobivatiodgovarajua potkrepljenja (Psihologijska znanosti edukacija, 1988, str. 418-419, istaknuo J. M.). Ato je drugo svrha i funkcija pedagokog djelova-

nja, nego razvoj sposobnosti radi osposobljavanja,odnosno stjecanja kompetencija za uspjeno obav-ljanje drutveno-korisnog rada radnih aktivno-sti? Zadatak je pedagogije da istrauje i nalazi naj-uinkovitije naine oblike, metode rada, uvjete,aktivnosti i sadraje potkrepljenja kojima e svrho-vito i u svim aspektima razvijati svekolike sposob-nosti pojedinca.

Dispozicija je... naslijeeni supstrat neke spo-sobnosti. Supstrat koji nam nije direktno zahvat-ljiv, nego tek preko sposobnosti, koja ovisi ne samoo toj priroenoj dispoziciji, nego i o vjebi... (Bu-

jas, 1959, str. 44). Vjeba nedvojbeno pretpostavljai odreene, ali konkretne, organizirane praktineaktivnosti, jer se npr. motorika prstiju i spretnostizvoenja neke radne operacije ni u kojem sluajunee razviti samo na osnovi znanja, nego tek na-kon spoznaje o tome kako je treba izvoditi (stjecanjeznanja obrazovanje), nakon vjebanja i praktinogizvoenja, sve dok se motorika sposobnost (spret-nost, motorika vjetina izobrazba) ne razvije inakon usvojenih stajalita htijenja (volja, stavovi,interesi odgoj) da se znanje i vjetine praktinoiskoriste. Na taj nain ovjek (pedagokim djelova-njem) stjee i razvija umijea. Relevantna potkre-pljenja potrebna za razvoj odreenih sposobnostinisu drugo do sadraji i aktivnosti koje se u skladu

12 Uei dijete da se samo odijeva i oblai, da upotrebljava pribor za jelo, da se samostalno koristi sanitarijama, da se umiva i

slino, mi dijete zapravo osposobljavamo da se samostalno snalazi u kui i u uvjetima kada je u njoj nema odraslih. Nije dakle

rijeo strukovnoj izobrazbi za zanimanje


7/11



s ciljem i zadacima u odreenom procesu (pedago-kim djelovanjem kolovanjem) ostvaruju. Jer,dispozicije, iako realno osnovane na naslijeenimstrukturama ivanog sustava, samo su potencijal-

ne determinante, koje mogu ostati virtualne akoizostanu uvjeti za aktivnosti (Bujas, 1959, str. 45).Ako prema tome izostanu aktivnosti, dispozicije,ma koliko bile potencijalne, ostat e samo skrive-ne, latentne snage koje nee biti dovoljno izraene.I upravo zbog toga razliitim metodama i oblicimapedagokog rada treba svrhovito planirati i progra-mirati relevantne pedagoke aktivnosti i usmjerava-ti ih na razvoj pojedinih sposobnosti, jer aktivnostovjeka postaje tako sa svoje strane posebna deter-minanta (odrednica) koja utjee na razvoj sposob-

nosti (Bujas, 1959, str. 44, istaknuo J. M.), a time ina cjeloviti razvoj pojedinca. To je proces transfor-macije (oblikovanje i razvoj) sposobnosti, to je ui-stinu proces osposobljavanja13.

Jo se nitko i nikada nije i nee osposobiti zapraktino izvoenje bilo kojeg konkretnog rada sa-mo na osnovi znanja i volje, ve iskljuivo na znanjui volji temeljenog obavljanja konkretnog rada, vje-banja, izvoenja konkretne motorike aktivnosti.Da se samo znanjem i djelovanjem na intelektual-ne sposobnosti (i ma kakvim i kolikim djelovanjemiskljuivo na intelektualne ili voljne dispozicije) ne

moe formirati ni razviti bilo koja motorika vje-tina, sposobnost ili umijee, uistinu nije potreb-no dokazivati. Znanje je, rekli smo, tek jedna, aline i dovoljna pretpostavka za razvoj motorike. Zauspjeno upravljanje automobilom i sudjelovanjeu prometu treba znati mnogo toga: prometne zna-kove, prometne propise, osnove prometne kulturei postupak kako se upravlja automobilom Ali zauspjeno sudjelovanje automobilom u prometu, uzspomenuta znanja potrebne su vjetine, spretnostupravljanja, a te se i ba takve vjetine, sposobnostii umijea, stjeu samo i iskljuivo praktinim vje-banjem na ba za to potrebnim steenim konkret-nim znanjima i stavovima.Koritenjem steenihpotrebnih znanja, praktinom vonjom automobila,

razvijaju se vjetine, stjee se umijee kojim se iska-zuje praktina primjena znanja i razvija sposobnostuspjenog upravljanja automobilom za sudjelovanjeu prometu. Razvoj motorikih spretnosti, vjetina

i sposobnosti zahtijeva drukija potkrepljenja odonih koja su relevantna za spoznajne ili voljne spo-sobnosti. Kod znanja djeluje poglavito um, a kodvjetina sudjeluje i tijelo (Basariek, 1882, str. 57).Znati i umjeti nipoto nije isto. Za uspjeno obav-ljanje bilo kojeg rada, rekli smo, uistinu valja i zna-ti i umjeti i htjeti.

Pojam socijalizacija kojim njemaki teoretia-ri ele prevladati nepreciznost odreenja osnovnihpojmova pedagogije, u svojoj sri oznaava ospo-sobljavanje. Pojam socijalizacija koristi se protiv

preuskog razumijevanja odgoja proces nastaja-nja i razvoja osobnosti u meusobnoj ovisnosti odrutveno posredovanom socijalnom i materijal-nom svijetu okoline Pritom je vano kakose ovjek izgrauje u drutveni subjekt sposobanda djeluje (Gudjons, 1994, str. 153 i 154). Odgoj jeza njih ui pojam od pojma socijalizacija. Odgojje dio socijalizacije, naime onaj dio koji se planskiorganizira, to se prije svega odnosi na odgojno-obrazovne institucije, na kole, kolovanje. Socija-lizacija obuhvaa sve planirane pedagoke mjere ineplanirane utjecaje, kojima se djeca i mladi ukla-

paju u drutvo i preuzimaju svoje podruje odgo-vornosti (Gisecke, 1993, str. 58 i 59).

I Brezinkina odreenja upuuju na razumijeva-nje odgoja kao procesa usmjerenog na osposoblja-vanje. Jer pod odgojem podrazumijeva one socijal-ne radnje kojima ljudima pokuavaju u bilo kojempogledu trajno poboljati sklop psihikih dispozici-ja drugih ljudi ili pak odrati vrijedne komponentetih dispozicija (istaknuo J. M.)14. Iz ovog odreenjaproizlazi da pod pojmom odgoj Brezinka razumije iosposobljavanje razvoj cjelovite strukture linosti(trajno poboljati sklop psihikih dispozicija ljudi)jest osposobljavanje.

Prema tome, proces kolovanja proces je u ko-jem se dispozicije (zaeci, uroene, potencijalne

13 Uroene sposobnosti od nerazvijenih prerastaju u razvijene, od nefunkcionalnih postaju funkcionalne, pojedinac od nesposob-nog (za to) postaje sposoban (za to).14Prema Gudjons (1994, str. 151).


8/11



sposobnosti pojedinca pod svrhovito usmjerenimpedagokim djelovanjem za provoenje odree-nih aktivnosti sa sadrajno relevantnim potkre-pljenjem) iz potencijalnih sposobnosti pretvaraju

(razvijaju, oblikuju, izgrauju) u funkcionalne spo-sobnosti! Obrazovanje, izobrazba i odgoj, procesi suu kojima se posrednitvom odreenih aktivnosti isadraja odvija transformacija sveukupnih poten-cijalnih (kognitivnih, konativih i psihomotorikih)sposobnosti u takve funkcionalne sposobnosti kojepojedincu omoguuju samostalno i uspjeno obav-ljanje aktivnosti, odreenog oblika rada i uspjenosnalaenje u ivotnom okruju. Time se ne negirapotreba razvijanja teorije obrazovanja (spoznajnakomponenta), teorije odgoja (konativna komponen-

ta), naprotiv, ali treba razvijati i teoriju izobrazbe(psihomotorika komponenta).Kako su, meutim, pojedini aspekti linosti me-

usobno neodvojivi, nije ih mogue strogo odvoje-no ni izuavati jer djelujui na razvoj jednoga (bi-lo kojega), djelomino djelujemo i na razvoj ostaladva. Zato proces pedagokog djelovanja i jest pro-ces osposobljavanja, a pedagogija znanost o osposo-bljavanju. Zato nije mogue strogo odvajati teorijuobrazovanja od teorije odgoja i/ili teorije izobraz-be. Kada se spominje, primjerice, teorija obrazova-nja, time se naglaava da se u prvome redu razma-

tra kognitivno podruje spoznajni aspekt linosti.Upravo ta injenica dokazuje da je svako pedago-ko djelovanje u osnovi osposobljavanje. To upuujei na nunost razvijanja teorije osposobljavanja kaodominantne teorije suvremene pedagogije, jer nataj nain razmatramo cjelovitu linost i objedinju-jemo rezultate triju pojedinanih teorija. Uvjerenismo da teorijske metodoloke pomake valja uinitiu naznaenom smjeru, jer previe je dokaza, osim

iznesenih, koji upozoravaju da postojee stanje ni-je odrivo i da ga treba mijenjati. ovjek ne ui ra-di uenja samoga. Ui i koluje se da bi se u kona-nici osposobio za samostalan ivot za rad kojim

e zadovoljavati svoje egzistencijalne, materijalne,duhovne, socijalne, emocionalne i sve svoje drugeljudske potrebe.

Naa je pedagogija, poznato je, tradicionalnopod snanim utjecajem njemakih autora. Istakni-mo stoga prije zakljuka da i kod njemakih peda-goga teoretiara odreenje pojma odgojna znanostu osnovi odgovara odreenju pojma osposobljava-nje kako ga mi razumijemo jer, ponovimo: Pod od-gojem se razumijevaju socijalne radnje kojima ljudiuz pomo psihikih i/ili sociokulturnih sredstava

pokuavaju u bilo kojem pogledu trajno pobolja-ti sklop psihikih dispozicija drugih ljudi (ista-knuo J. M.). Drukije reeno, odgojem se oznaujusocijalne radnje (aktivnost) kojima ljudi pokuava-ju razviti osobnost drugih ljudi u bilo kojem pogle-du. Zar trajno poboljavanje sklopa (svih) psihikihdispozicija u bilo kojem pogledu ne obuhvaa i spo-znajnu i voljnu i psihomotoriku sferu linosti, zarto nije proces razvoja i oblikovanja transforma-cija sposobnosti, nije li to proces osposobljavanja?!

Teleoloko-metodolokim odreenjem pedago-gije kao teorije osposobljavanja i kritikim episte-

molokim odreenjem sustava njezinih osnovnihpojmova, izgradili smo mogui koncept suvremenepedagogije i time uklonili nedostatke koji su uvjeto-vani njezinim tradicionalnim odreenjem. Evo ka-ko bi shema 1. izgledala na osnovi preciznog episte-molokog odreenja osnovnih pojmova pedagogijekao teorije osposobljavanja, pedagogije kao domi-nantne znanosti o osposobljavanju ljudi za ivot.


9/11



Na osnovi ovog razmatranja navodimo osnovnepojmove kako bi, prema izloenom pristupu, trebalibiti precizno odreeni. Zakljuujemo:

1. U tradicionalnoj pedagogiji sustav osnovnihpojmova, kako smo obrazloili, nije epistemoloki(jednoznano) odreen, to dovodi u pitanje konzi-

stentnost njezina znanstveno-metodolokog susta-va, njezin znanstveni dignitet.15Osnovni pojmovitradicionalne pedagogije (pedagogije opeobrazov-ne kole) imaju po nekoliko znaenja, a znanstveniinteres pedagogije preteito je orijentiran na razvojspoznajnog i voljnog podruja linosti (na znanje iponaanje). Svoja istraivanja jo preteito usmje-rava na tzv. ope-kulturne (opeobrazovne) vrijed-nosti, zanemaruje osposobljavanje kao temeljni cilji funkciju pedagokog djelovanja.

Ostajui na terminoloki monistikom i/ili du-alnom, pa ak i trijalnom pristupu, svoj znanstve-

no-metodoloki okvir zadrava na gotovo srednjo-vjekovnoj razini, kada je odgoj bio namijenjen eliti iu funkciji elite. Kako drukije protumaiti injenicuda pojam osposobljavanje nije u strukturi osnovnihpojmova suvremene pedagogije16? Koja je funkci-ja pedagokog djelovanja ne samo u procesu ko-

lovanja kao najorganiziranijem izrazu pedagogije na razvoj pojedinca, ako nije osposobljavanje zaivot? Kojoj to znanosti pripada pojam osposoblja-vanje ako ne pripada pedagogiji? Naa recentna pe-dagogija od didaktike koja je uistinu uinila vanepomake prema potrebama razvoja pojedinca u su-vremenom drutvu nije nita nauila.

Razina razvijenosti, potrebe i trendovi razvojasuvremenog drutva zahtijevaju promjene, kako uznanstveno-metodolokom sustavu pedagogije, ta-ko i u teorijskom i praktinom pedagokom djelo-vanju. To prije svega zahtijeva precizno epistemo-

Osnovna zakonitost pedagogije osposobljava-nja glasi:Osposobljavanje je funkcijaObrazovanja, Odgoja i

Izobrazbe. Ili

OSP = f (Ob, Od, Iz)

Kako se svi pedagoki procesi odvijaju u razli-itim uvjetima i na njih djeluju razliiti initeljito ovu zakonitost moemo izraziti obrascem:

OSP= f (OB, OD, IZ, U, )

Znai: to je vie obrazovanja, odgoja i izobraz-be, to su bolji uvjetii to je vie initeljaosposobljenost je vea - vee su kompetencije

ODGOJ

OBRAZOVANJE(afektivnopodruje)

(kognitivno podruje)

(psihomotoriko podruje)

IZOBRAZBA

O

S

P

O

S

O B LJ A

V

A

NJ

E

15 Paradoksalno je da se i veina hrvatskih pedagokih teoretiara, ali i praktiara, u odreivanju osnovnih pojmova jo priklanjajushvaanju tradicionalne pedagogije. Vidjeti u Milat (2005), Pedagogija teorija osposobljavanja i Mijatovi, ur. (1999) Osnovesuvremene pedagogije poglavlje Pojmovnik i usporediti s tekstovima.u ostalim poglavljima.16 Vidjeti u Mijatovi, ur. (1999) poglavlje 24. Pedagoki pojmovnik.17 Spomenuli smo da suvremeni njemaki autori meu osnovnim pojmovima pedagogije razmatraju i pojam socijalizacija. Pojamsocijalizacija moe se odrediti kao organizirani proces uenja, pouavanja svaki oblik zajednikog rada uenika i uitelja neo-

visno o vrsti, razini ili obliku kolovanja u svrhu osposobljavanja. Vidjeti detaljnije u Giesecke (1993, str. 58 i 59).* Nije u sustavu osnovnih pojmova tradicionalne pedagogije

2. Pojednostavljeni prikaz strukture jednoznano odreenogsustava osnovnih pojmova pedagogije kao teorije osposobljavanja


10/11



loko odreenje sustava osnovnih pojmova te ciljai funkcije pedagogijske znanosti. Samo na taj nainmoe se moe napraviti odmak od tradicionalnepedagogije, osigurati pedagogiji znanstveni digni-

tet, uiniti je suvremenom i ostvariti pretpostavkeza njezin znanstveni razvoj.

2. Osnovni pojmovi suvremene pedagogije pe-dagogije kao teorije osposobljavanja jednoznanosu odreeni17.

Pojam obrazovanje ima jedno znaenje oznaava:

proces stjecanja znanja i razvijanja intelektu-alnih vjetina i sposobnosti (odnosi se na spo-znajno podruje);

Pojam odgoj ima jedno znaenje oznaava:

proces formiranja stavova, razvijanja razu-mnih interesa, izgradnju emocija, navika ponaanja (odnosi se na voljno podruje);

Pojam izobrazba* ima jedno znaenje oznaava:

proces razvijanja psiho-motorikih vjetina,spretnosti i sposobnosti (odnosi se psiho-motoriko podruje linosti);

Pojam osposobljavanje* ima jedno znaenje oznaava:

proces stjecanja znanja, intelektualnih i moto-rikih vjetina, sposobnosti i umijea, stavova

i razumnih interesa (svrhovito se istodobnodjeluje na sva tri podruja; i na spoznajno i navoljno i na psihomotoriko);

Pojam osposobljenost* ima jedno znaenje oznaava:

rezultat procesa osposobljavanja, razinu ste-enih kompetencija u spoznajnom, voljnom ipsihomotorikom podruju linosti.

Naravno da osim navedenih osnovnih pojmovapostoji jo itav niz pojmova (primjerice: odgojitelj,uitelj, kola, uenik, socijalizacija, uenje, poua-vanje i mnogi drugi) koji se redovito koriste u pe-dagokoj teoriji i praksi. Ti se pojmovi s obzirom nasvrhu rasprave u ovom radu ne razmatraju.

Zakljuak

Na osnovi kritikog razmatranja i argumenti-ranih obrazloenja iz prethodnih odlomaka po-

sebni zakljuak gotovo da nije ni potreban. Ipak,kao dodatnom argumentacijom iznesenih stavovaposluit emo se osnovnim stajalitima iz IzvjeaUNESCO-ova Meunarodnog povjerenstva za ra-zvoj obrazovanja za 21. stoljee18. Kao osnova uenjaza budunost u izvjeu su utvrena etiri potpor-nja19: Uiti znati, uiti initi,uiti ivjeti zajedno,uiti ivjeti s drugima te uiti biti, to nije drugonego osnova za osposobljavanje za ivot. Uiti znatije obrazovanje, uiti initi je izobrazba, uiti ivjetizajedno je obrazovanje i odgoj, uiti ivjeti zajednos drugima je osposobljavanje za odreene drutvene

socijalizacija; uiti znati, initi, biti i ivjeti s dru-gima jest osposobljavanje za ivot u svakodnevicii za rad i slobodno vrijeme. Uiti znati, initi, uitibiti jest osposobljavanje za samoosposobljavanje.

Stajalite da je pedagogija teorija osposobljava-nja,znanost o osposobljavanju, argumentirano mo-emo potkrijepiti s etiri aspekta.

1. Pedagogijskim kola je temeljna institucijapedagogije i pedagokog djelovanja. Osnov-na funkcija kolovanja jest osposobljavanje obrazovanje, odgoj i izobrazba ljudi za rad

i samostalno i uspjeno djelovanje u svakod-nevnom ivotu. Osposobljavanje ljudi za ivottemeljna je funkcija pedagogije;

2. Psihologijskim ovjek se raa s naslijee-nim osobinama, dispozicijama potencijal-nim (nefunkcionalnim) sposobnostima kojese odreenim aktivnostima i sadrajima, pe-dagokim djelovanjem, razvijaju u funkcio-nalne. Proces transformacije razvoja spo-sobnosti proces je osposobljavanja. Analizomstrukture linosti argumentirano smo obra-zloili da se tradicionalna pedagogija ne bavi

problemima razvoja psihomotorike kompo-

18 Delors, J. ur (1998).19 Delors, J. ur (1998).

20 Ostaje nam da priekamo donoenje novog Pravilnika o utvrivanju znanstvenih podruja, koji e uskoro biti objavljen u Na-rodnim novinama (www.nn.hr).


11/11



nente linosti koja je vana za praktino dje-lovanje ovjeka;

3.Antropologijskim rad i proizvodnja uvjet suza opstanak i pretpostavka razvoja ovjeka

sastavni su dio njegova generikog bia. Akoje rad priroda ovjeka, onda je i osposobljava-nje za rad ovjekova priroda. Osposobljavanjeza rad mogue je samo razvojem kognitivnih,afektivnih i psihomotorikih sposobnosti.Osposobljavanje za rad mogue je samo kon-kretnim neposrednim radom;

4. Biologijskim dva temeljna zakona biologi-je su zakon samoodranja i zakon odranjavrste. I ivotinja naputa mladune kada jeono sposobno (osposobljeno) za samostalan

i uspjean ivot u okruju. Da bi ivio, ovjekmora jesti, da bi jeo, mora raditi, a da bi radio,zaraivao za ivot za rad mora biti osposo-bljen, mora znati, mora htjeti i mora umjeti.

I na kraju, kao rezultat metodoloko-epistemo-loke nekonzistentnosti odreenja, (tradicionalna)pedagogija postala je inferiorna prema drugim dru-tvenim znanostima. U Pravilniku o znanstvenim

podrujima, za razliku od Psihologijei Sociologijekoje ine posebno polje znanosti, kojima e se vje-rojatno u toj razini pridruiti Defektologijai Kinezi-ologija, a mogue i Logopedija, svedena je na znan-stvenu granu u polju Odgojne znanostipod nazivomSustavna pedagogija20. Dakle, nema je pod samo-stalnim imenom Pedagogija. Teko da s postojeimepistemolokom odreenjem bolje i zasluuje, prem-da mi pripovijedamo o njezinu visokom znanstve-nom dignitetu. Pedagogiji je mogue vratiti, osigu-rati znanstveni dignitet samo ako se uini odmak od

sadanjega zastarjelog i prevladanog shvaanja nje-zina tradicionalnog sustava. Moda je ovdje ponu-eno rjeenje jedna od takvih mogunosti.

Literatura

Basariek, S. (1822), Pedagogija, I. knjiga nauka ouzgajanju, Naklada hrv. pedag. knjievnoga zbo-ra, 3. izdanje, Zagreb.

Basariek, S. (1882), Pedagogija, II. dio Obe obu-koslovje, Naklada hrv. pedagogijsko-knjievno-ga sbora, Zagreb.

Bognar, L. Matijevi, M. (1993), Didaktika, Za-greb: kolska knjiga.

Bujas, Z. (1959), Psihofiziologija rada, Zagreb: In-stitut za higijenu rada.

Delors, J. (1998), Uenje blago u nama, Zagreb:Educa.

Giesecke, H. (1993), Uvod u pedagogiju, Zagreb:Educa.

Gudjons, H. (1994), Pedagogija temeljna znanja,Zagreb: Educa.

Granesse, A. (1978), Dijalektika odgoja, Zagreb:kolske novine.

Heisemberg, W. (1989), Fizika i metafizika, Beo-grad: Nolit.

Knig, E. Zedler, P. (2001), Teorije znanosti o od-goju, Zagreb: Educa.

Lenzen, D. (2001), Vodi za studij znanosti o odgo-ju, Zagreb: Educa.

Mali, J. Mui, V., Pedagogija , Zagreb: kolskaknjiga.

Mijatovi, A. ur. (1999), Osnove suvremene pedago-gije, HPKZ, Zagreb.

Milat, J. (2000), Epistemoloke karakteristike me-todike, Metodika asopis za teoriju i praksumetodika u predkolskom odgoju, kolskoj i vi-sokokolskoj izobrazbi, br. 1, Zagreb: Uiteljskaakademija.

Milat, J. (2005), Osnove metodologije istraivanja,Zagreb: kolska knjiga.

Milat, J. (2005), Pedagogija teorija osposobljava-nja, Zagreb: kolska knjiga.

Milat, J., Teorijske osnove metodike politehnikog os-

posobljavanja, kolske novine, Zagreb.Pastuovi, N. (2000) Edukologija, Zagreb: Zna-men.

XXX (1989), Psihologijska znanost i edukacija. kol-ske novine, Zagreb

Vukasovi, A. (1990) Pedagogija , Zagreb: kolskaknjiga.

josip milat epistemologija pedagogije

Documents