jovica ilić - projektni putevi
DESCRIPTION
Projektni menadžmentTRANSCRIPT
-
PROJEKTNI PUTEVI
-
UvodVelikoj sloenosti realizacije savremenih projekata, pored mnogobrojnih faza i aktivnosti i njihove povezanosti, posebno doprinosi i veliki broj uesnika u realizaciji projekta, i to kako preduzea, tako i pojedinanih kadrova.
Sve navedeno, naroito sloenost, dinaminost i neizvesnost zahtevaju neophodnost organizovanog voenja i upravljanja, pri emu je najbolji metod: koncept upravljanja projektom Project Management.
-
Definicija i osnovne karakteristike projekta
Projekat je sloen, privremen i jedinstven poduhvat, koji ima za cilj da odreenu aktivnost, bilo da je proizvod ili usluga uspeno realizuje.
Njegova sloenost se bazira na korienju velikog broja uestvujuih materijalnih i nematerijalnih elemenata, esto velikom broju angaovanih ljudi i slino.
-
Definicija i osnovne karakteristike projekta
Projektom se mogu smatrati poduhvati:
projektovanje i konstruisanje kue,projektovanje i dizajniranje novog prototipa (broda, kola, aviona),lansiranje novog proizvoda,implementacija novog sistema, koji moe biti informacioni i kontrolni sistem, iliuspostavljanje nove organizacione strukture,poboljanje produktivnosti u predvienom periodu,provera menadmenta i sl
-
Definicija i osnovne karakteristike projekta
Najei primeri za projekte su:
graevinski poduhvati,planski zadaci,organizacioni zadaci,proizvodni zadaci,nalozi za nabavku,popuna mesta.
-
Definicija i osnovne karakteristike projekta
Da bi se neka aktivnost smatrala za projekat potrebno je da ima odreene karakteristike. etiri su osnovne:
obuhvatnost zadatka,neponovljivost poduhvata,sloenost zadatka ipodrka.
-
ivotni vek projekta Projekt se odvij kroz odreeni vremenski period tokom kog se menjju nivoe npor potrebne u pojedinoj fzi projekt.
ivotni vek projekt se moe podeliti n dv osnovn period: pre i posle prihvtnj finnsijskog pln.
-
ivotni vek projekta etiri osnovne faze projekta:
projektna ideja,planiranje projekta, (razvoj)realizacija projekta, (izvoenje)proveravanje/primena projekta. (zavretak)
-
ivotni vek projekta Projektna ideja je prva projektna faza pa u njoj nastaje ideja i potreba za pokretanjem nekog projekta.
U ovoj se fazi kroz prethodna istraivanja ili studije, analizom situacije i definisanjem problema i kritikim razmiljanjima o problemu otkriva i definie problem.
-
ivotni vek projekta Planiranje projekta kao druga projektna faza ima zadatak da definie strategiju i naine reavanja problema definisanog u prethodnoj fazi, ali i da detaljno razradi i opie projekat.
-
ivotni vek projekta Realizacija projekta je trea projektna faza, a moe se podeliti u dve podfaze: (1) izvoenje ili realizacija projekta i (2) uvoenje projekta.
U podfazi izvoenja ili realizacije projekta projekt se realizuje i sprovodi prema u prethodnoj fazi utvrenim pravilima, potuju se dogovoreni rokovi i trokovi.
Druga podfaza realizacije projekta je uvoenje rezultata dobijenih projektom u postojei sistem.
-
ivotni vek projekta Proveravanje i primena projekta je zavrna projektna faza u kojoj se prate rezultati dobijeni projektom, ali i njegovim uvoenjem u sistem kako bi se uklonili eventualni nedostaci nastali ili nepanjom kroz prethodne tri faze ili zastarevanjem projekta.
-
Upravljanje ljudskim resursima projekta
Samo upravljanje ljudskim resursima je permanentan proces pronalaenja kvalifikovanih i kompetentnih ljudi koji obuhvata:
definisanje potreba za obavljanjem odreenog posla,detaljan opis posla, razgovor (intervju) sa kandidatima.
-
Upravljanje ljudskim resursima projekta
Nakon donete odluke o upoljavanju sledi:
upoznavanje sa poslom,obezbeenje obuke treninga, pri emu je savremeno shvatanje da je menader = trener,obuka uz rad: priprema, demonstracija, aplikacija i inspekcija, obuka bazirana na rotaciji i specijalizovana obuka, kontinualno ocenjivanje performansi, adekvatna motivacija (da se dobije puno a plati malo je strategija kratkog daha),stalno praenje napredovanja.
-
Osnovni zadaci projektnog tima prikupljanje potrebnih informacija za planiranje projekta,planiranje realizacije projekta izrada planova projekta,planiranje i rasporeivanje resursa za realizaciju projekta,planiranje trokova, planiranje potrebne radne snage , planiranje vremena, praenje i kontrola realizacije projekta,prikupljanje informacija o stanju projekta,obavetavanje rukovodstva o zastojima i njihovim razlozima, predlaganje aktivnosti za elininisanje sastoja, koordinacija rada svih subjekata koji rade na realizaciji projekta,Izvetavanje,stanju radova,utroku resursa,aktuelizacija vremenskih planova.
-
Upravljanje rizikom projekta Menadment rizikom projekta obuhvata:
Stalnu i sistematsku identifikaciju rizikaPredvianje i procenu rizikaPrimena i planiranje odabranih mera koje doprinose smanjenju rizika Pronalaenje preventivnih mera radi smanjenja rizika koji mogu nastati u projektu.
-
Upravljanje rizikom projekta Svaki pojedinani rizik ima tri vrste rizika:
Rizik projekta u izolaciji (stand-alone risk), koji je karakteristian za PS sa nediversifikovanim vlasnitvom i ne ukljuuje efekte portfolija.Korporativni (unutranji) rizik (within-firm risk) uvaava uticaj koji projekat vri na rizik poslovnog sistema (dalje: PS), ne uzimajui pri tome u obzir diversifikacije samih deoniara, iTrini ili beta rizik (market risk) je rizik projekta ocenjen sa stanovita investitora, koji poseduje veoma diversifikovan portfolio hartija od vrednosti.
-
Upravljanje rizikom projekta Po iroj klasifikaciji rizici se, prema osnovnim uzrocima, dele na:
Pojedinane rizike rizici koji su vezani za pojedinane PS-e; Poslovne rizike rizici koji su posledica uticaja faktora okruenja PS-a i Opte rizike rizici vezani za ire shvaeno prirodno i drutveno okruenje.
-
Metode i tehnike upravljanja rizikom
Ocena veliine rizika zavisi od:
Fleksibilnosti projekta (fleksibilna investicija vei rizik, nefleksibilna manji rizik),Zastupljene tehnike (nova tehnika vei rizik, stara tehnika manji rizik) iVeliine projekta (veliki projekat vei rizik, mali projekat manji rizik).
-
Metode i tehnike upravljanja rizikom
U praksi najee se primenjuju sledee metode merenja individualnog rizika:
analiza osetljivosti - senzitivna analiza,analiza scenarija Monte Carlo simulacija ianaliza stabla odluivanja
-
Analiza stabla odluivanja Jedna od metoda koja nam pomae da projekat stavimo u kontekst reavanja odreenog problema je stablo problema kombinovano sa stablom ciljeva.
Stablo problema predstavlja grafiki prikaz glavnog problema sa svim njegovim podproblemima, uzrocima i posledicama.
Na osnovu stabla problema izrauje se stablo ciljeva, koje predstavlja zbirnu sliku eljene budue situacije, ukljuujui indikativne naine kojima se mogu postii eljena stanja.
-
Studija sluaja Studija sluaja je analiza poslovne situacije zasnovane na poslovanju stvarne, ili izmiljene organizacije.
Cilj analize studije sluaja je da se student/kinja koja analizira sluaj stavi u poloaj poslovnog savetnika, ili menadera koji treba da rei neki poslovni problem.
-
Studija sluaja Prednosti analize studije sluaja:
Prua prikaz problema u organizacijama sa kojima se studenti jo nisu sreli u stvarnom ivotu, ali e im ovo iskustvo moda biti od koristi kada ponu da rade;Prua prikaz situacije u kojima studenti mogu identifikovati i reavati probleme primenjujui steena znanja tokom kolovanja (teorije i metode)Predstavlja dobru osnova za diskutovanja razliitih ideja. Studenti svoje ideje iznose na predavanjima, vebama i ispitu, analiziraju ih, kritikuju... Debata o problemima i predlozima za njihovo reenje je vana sposobnost.Rasprava i razgovori o stvarnim problemima predstavlja simulaciju stvarnih poslovnih dogaaja, zbog ega je vrlo vana za budue menadere.Grupne analize studija omoguavaju studentima da razvijaju organizacione sposobnosti i sposobnosti upravljanja sobom i drugima.
-
ZakljuakPostaje sve oiglednije da jedinstveni projekt zahteva i jedinstveni pristup upravljanju projektom.
Jedno od moguih reenja je stvaranje generike metodologije, zasnovane na postojeim metodologijama, koju je mogue oblikovati prema projektu, ak i prilagoditi u toku projekta.
Vrlo vaan korak u tom oblikovanju predstavlja uenje na osnovu iskustva zavrenih projekata.
Na taj nain je mogue proiriti sistem sa novim znanjem, bilo da je re o znanju iz zavrenog projekta, bilo da je re o novim metodologijama.
Celi skup znanja bi bilo mogue predstaviti u informacijskom sistemu.