ju „prva gimnazija u zenici“

JU „Prva gimnazija u Zenici“

R.b. NASTAVNI PREDMET

I II III IV III IV III IV III IV III IV

A-JEZIČKO OBILJEŽJE 9 9 16 19 9 10 9 10 9 10 9 10

1. BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 4 4 5 5 3 3 3 3 3 3 3 3

2. PRVI STRANI JEZIK 3 3 4 4 3 3 3 3 3 3 3 3

3. DRUGI STRANI JEZIK 2 2 4 4 2 2 2 2 2 2 2 2

4. TREĆI STRANI JEZIK 2 4

5. LATINSKI JEZIK 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2

B-DRUŠTVENO OBILJEŽJE 5 5 7 5 14 14 7 5 7 5 7 5

6. HISTORIJA/POVIJEST 2 2 3 3

7. GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS 2 2 3 3

8. SOCIOLOGIJA 2 3 3 2 2 2

9. FILOZOFIJA S LOGIKOM 3 3 3 3 3

10. PSIHOLOGIJA 2 2 2 2 2

11. PEDAGOGIJA

12. DIDAKTIKA-METODIKA

13. DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA 2 2 2 2 2

14. KULTURA RELIGIJA 1 1 1 1 1

15. VJERONAUKA/ETIKA 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

16. EKONOMIJA

17. PRAVO

18. STATISTIKA

19. KANCELARIJSKO POSLOVANJE

C-PRIRODNO OBILJEŽJE 12 12 3 3 3 3 12 12 10 12 11 12

20. MATEMATIKA 4 4 3 3 3 3 3 3 5 5 3 3

21. FIZIKA 2 2 3 3 3 3

22. BIOLOGIJA 2 2 3 3

23. HEMIJA/KEMIJA 2 2 3 3

24. INFORMATIKA 2 2 2 2

25. NACRTNA GEOMETRIJA 2

26. PROGRAMIRANJE 2 3

27. OPERATIVNI SISTEMI 2

28. RAČUNARSKE MREŽE 2

29. BAZE PODATAKA 2 1

30. WEB DIZAJN 1 2

31. SIGURNOST INFORMACIJA 1

32. RAZVOJ MOBILNIH APLIKACIJA 1

D-KULTURNO-SPORTSKO OB. 4 4 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

33. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA 2

34. LIKOVNA KULTURA 2

35. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

E-LIČNI IZBOR 0 0 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1

36. LIČNI IZBOR 1 1 1 1 1

UKUPNO A+B+C+D+E 30 30 28 30 28 30 30 30 28 30 29 30

Broj predmeta : 13 13 11 11 12 13 13 13 12 13 15 15

PRIR

OD

NO

MA

TE

MA

TIČ

KO

-IN

FOR

MA

TIČ

KO

INFO

RM

AC

ION

O-

KO

MU

NIK

AC

ION

O

PREDMETNO - PLANSKA STRUKTURA GIMNAZIJE

JEZ

IČK

O

DR

UŠT

VE

NO

ZA

JED

NIČ

KO

ZA

SV

A

POD

RU

ČJA

I Z B O R N A P O D R U Č J A

Ciljevi i ishodi učenja po predmetima za gimnaziju

1. Bosanski jezik i književnost

CILJ Neposredni cilj nastave jeste ovladavanje jezičkom strukturom, spoznavanje, razvijanje i

obogaćivanje znanja iz i o jeziku, razvijanje logičkog mišljenja, kritičkog stava i s tim u vezi i izgrađivanje svijesti o ulozi jezika u kulturnom razvoju naroda, razvijanja sposobnosti za održavanje, saznavanje i stvaranje jezičkih vrijednosti i osposobljavanje učenika da se pouzdano koriste jezičkom literaturom u daljem obrazovanju. Kao opći cilj važno je istaći i svestran razvoj učenikove ličnosti. Upoznavanjem jezičkih i književnoumjetničkih sadržaja učenici izgrađuju svijest o ulozi jezika u povezivanju naroda. Ovim razvijamo sposobnost doživljavanja, spoznavanja, izražavanja, komuniciranja i razvijamo svestranu ličnost sposobnu da upozna kulturu svog naroda i drugih naroda.

Specifični ciljevi za Jezičko izborno područje

Osnovni cilj nastave Bosanskog ili Hrvatskog ili Srpskog jezika i književnosti jeste sticanje odgovarajućih i kvalitetnih znanja iz ove naučno-obrazovne oblasti, njihova praktično-kreativna primjena u procesu daljeg školovanja, u svakodnevnom životu i standardima savremenog društva i savremene tehnološke evolucije. Akcent je na unapređivanju jezičkih sposobnosti i znanja i osposobljavanju učenika za samostalan stručni i naučni pristup raznim oblicima gradiva iz književnosti i jezika. Važno je kod učenika izgraditi svijest o ulozi jezika u kulturnom razvoju naroda, kao i razvijati pravopisnu pismenost na maternjem jeziku, sposobnost izražavanja, komunikacije, raspravljanja i interakcije. ISHODI UČENJA

Različite nivoe usvojenosti i vladanja znanjima i vještinama koja nastaju kao ISHODI obrazovanja, najbolje u praksi pri provođenju NPP-a se mogu realizirati ako o svemu postoje jasno definisani traženi pojmovi postavljeni kao cilj predavaču.

Tokom srednjoškolskog obrazovanja i po njegovom završetku učenici bi trebali savladati određena saznanja i vještine koje se ogledaju u slijedećim općim ishodima:

- vladanje receptivnim jezičkim vještinama (slušanje i čitanje) u širokom spektru komunikativnih situacija;

- ovladati vještinama jezičke produkcije (govorenje i pisanje) u širokom spektru komunikativnih situacija;

- samostalno osmišljavati različite strategije za rješavanje problema i konflikata u komunikaciji; - preobilkovati, bez izmjene značenja, najrazličitije jezičke sadržaje/tekstove u skladu s različitim

komunikativnim potrebama; - posjedovanje funkcionalnih i analitičkih znanja o jeziku, jezičkoj strukturi, funkcijama i normi; - selektivno i kritički pratiti, preispitivati i vrednovati medijske tekstove različitih vrsta.

Specifični ishodi učenja za Jezičko izborno područje

- smisleno povezivati i prožimati nastavna područja jezika i književnosti i koristiti stečena znanja iz jednog područja u drugom;

- biti osposobljen za razvijanje diskusije, rasprave, debate između nastavnika i učenika, učenika i učenika i grupne diskusije;

- razviti navike čitanja književnih djela i njihove analize, ličnog i kreativnog rada na književnom djelu; - da se bave istraživačkim radom na određenim temama; - biti osposobljen za različite oblike interakcije prilagođavajući jezički izraz sugovorniku i

komunikacijskoj situaciji; - samostalno osmišljavanje različite strategije za rješavanje problema i konflikta u komunikaciji; - prepoznavati funkcionalna i analitička znanja o jeziku, jezičkoj strukturi, funkcijama normi; - selektivno i kritički pratiti, preispitivati i vrednovati medijske tekstove različitih vrsta; - povezivati stečena znanja sa prethodnim znanjem, ličnim iskustvom, vrijednostima, vjerovanjima i

pogledima;

- razvijati kreativno mišljenje i sposobnost prosuđivanja i zaključivanja; - razvijati i sticati samopouzdanje, slobodu u komunikaciji, učestvovati u pravednom procesu

osjenjivanja i evaluacije; - razvijati svijest o objektivnim postupcima i objektivnom ocjenjivanju; - razvijati crte ličnosti: kritičnost, samokritičnost i imati pozitivan stav prema sebi i drugima; - razvijati sposobnost tolerancije i konstruktivnog vrednovanja različitosti; - karakterizirati i protumačiti psihologiju likova u književnom djelu, te prepoznati u djelu vlastite

probleme i komplekse.

2. STRANI JEZICI

Opći ciljevi predmeta na svim obrazovnim nivoima Predmet ima za cilj:

omogućiti razvoj jezične kompetencije učenika, što predstavlja središnji, nezamjenjiv vid učenja jezika, a naročito razviti njihove komunikacijske sposobnosti

bolje upoznati učenike sa elementima civilizacije i kulture zemlje/zemalja čiji jezik uče kao i sa njihovom vlastitom kulturom, naučiti ih cijeniti, ali i razumjeti i poštovati druge kulture

omogućiti svim učenicima uživanje u učenju, motivaciju za učenje, naučiti ih razmišljati, te ih osposobiti za daljnje sudjelovanje u samostalnom pojedinačnom i/ili grupnom učenju, radu ili obuci

pripremiti sve učenike za efikasno i odgovorno sudjelovanje u društvu, razvijajući njihov pozitivan stav prema kulturalnim, vjerskim i drugim različitostima koje su prisutne u njihovom društvu, stimulirajući na taj način korektno i pravedno društvo koje vrjednuje takve različitosti

omogućiti učenicima razvijanje samopouzdanja i osjećaja samopoštovanja, čime utiru put ka vlastitom sretnom i zdravom životu ispunjenom zadovoljstvom

kod učenika razviti pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost poticati učenike na lijepo ponašanje u školi i na javnim mjestima, kao i u krugu svojih užih i širih

porodica razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih usaditi učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite razviti kod učenika načelo humanog odnosa između spolova pospješiti kontinuitet i povezanost učenja kao cjeloživotnog procesa

NIVOI ZNANJA Prvi strani jezik

RAZRED SLUŠANJE GOVOR ČITANJE PISANJE I razred B1.1 B1.1 B1.1 B1.1 II razred B1.2 B1.1 – B1.2 B1.2 B1.1 – B1.2 III razred B2.1 B1.2 – B2.1 B2.1 B1.2 – B2.1 IV razred B2.2 B2.1 – B2.2 B2.2 B2.1 – B2.2

Drugi strani jezik RAZRED SLUŠANJE GOVOR ČITANJE PISANJE I razred A2.2 A2.2 A2.2 A2.2 II razred B1.1 A2.2 – B1.1 B1.1 A2.2 – B1.1 III razred B1.2 B1.1 – B1.2 B1.2 B1.1 – B1.2 IV razred B2.1 B1.2 – B2.1 B2.1 B1.2 – B2.1

NIVOI ZNANJA ZA JEZIČKO IZBORNO PODRUČJE Prvi strani jezik

RAZRED SLUŠANJE GOVOR ČITANJE PISANJE III razred B2.1 B2.1 B2.1 B2.1 IV razred B2.2 B2.2 B2.2 B2.2

Drugi strani jezik

RAZRED SLUŠANJE GOVOR ČITANJE PISANJE III razred B1.2 – B2.1 B1.2 – B2.1 B1.2 – B2.1 B1.2 – B2.1 IV razred B2.2 B2.2 B2.2 B2.2

Treći strani jezik

RAZRED SLUŠANJE GOVOR ČITANJE PISANJE III razred A2.2 A2.1 – A2.2 A2.2 A2.1 – A2.2 IV razred B1.1 B1.1 B1.1 B1.1

3. LATINSKI JEZIK CILJ

Proširivanje lingvističkog horizonta učenika, razvijanje apstraktnog gramatičkog mišljenja, izgrađivanje sistematskog pristupa živim jezicima koje učenik uči, upoznavanje univerzalnih vrijednosti antičkog svijeta i antičke baštine na tlu Bosne i Hercegovine.

Ciljevi i zadaci učenja latinskog jezika u gimnaziji uveliko se razlikuju od izučavanja živih stranih jezika. U ostvarivanju postavljenih ciljeva i zadataka teško je uspostaviti intenzivnu, živu i zanimljivu radnu atmosferu koja će u potpunosti zaokupiti i postići visoku, željenu razinu usvajanja znanja i raznovrsnih spoznaja kao što je to mnogo lakše postići u nastavi drugih stranih jezika.

ISHODI UČENJA

Nakon pređenog programa učenici će: - s potpunom jasnoćom i konciznošću usvojiti latinsko pismo, izgovor i naglasak - savladati jezičnu morfologiju i koristiti je u jednostavnim sintagmama, rečenicama i kraćim

smislenim tekstovima uz određeni fundus riječi - savladati složenije lingvističke konstrukcije: sintaksu glagolskih imena i padeža

- na kratkim antičkim književnim tekstovima upoznati ljepotu misli, izvanredne primjere moralne veličine, humanosti, samoodricanja, požrtvovanosti, drugarstva i nekoristoljublja gradeći pri tome visok stupanj vlastitih moralnih i estetskih osobina

- kroz nastavu ovoga klasičnog jezika koji obiluje primjerima konciznih izreka i bogat trezor ljudske mudrosti, usvojiti etimološkim pristupom što veći broj latinizama koji se i danas koriste u modernoj ljudskoj komunikaciji putem raznovrsnih medijskih izvora i sredstava

- upoređivanjem gramatičkih pojava latinskog jezika s maternjim i drugim živim jezicima, dostići potreban stupanj logičkog razmišljanja, aktivnost ljudskog duha i razvoj inteligencije

- u susretima sa jasnoćom i konciznošću latinskog jezika, postići jednostavnost i aktivnost duha, sposobnost pažnje i opservacije, reda i organizacije, što sve doprinosi intelektualnom, moralnom, patriotskom, socijalnom, estetskom i fizičkom odgoju mlade ličnosti

4. HISTORIJA / POVIJEST III i IV razred društvenog izbornog područja

CILJ

Cilj nastave historije/povijesti je da učenike upozna sa prošlošću ljudskog društva, pokazujući zakonomjernost društvenog razvoja, pronalazeći uzroke nastalih promjena, događaja i procesa, spoznavajući tok i razvojni put kojim je ljudsko društvo prošlo do danas.

Specifični cilj nastave historije/povijesti u trećem i četvrtom razredu izbornog područja je identičan cilju ovog predmeta definisanom u programima općeobrazovnog područja.Razlika je u tome što učenici ovih razreda imaju mogućnost da samostalno proširuju i produbljuju svoja znanja.

S obzirom na to da učenici u ovim razredima u nastavi imaju znatno šire mogućnosti za sticanje znanja nego u zajedničkoj nastavi, oni će se navikavati da se služe literaturom, da rade sa historijskim dokumentom, da vode pribilješke, da prave konspekte i sastavljaju referate.

ISHODI UČENJA

Učenje historije/povijesti podrazumjeva osposobljenost učenika za:

- uočavanje uzročno-posljedičnih veza i odnosa historijskih događaja - analiziranje historijskih događaja, karakteristika svakog historijskog događaja - usporedbu prošlosti i sadašnjosti, aktuelizaciji - zapažanje mjesta i vremena događaja, suprotnih strana, njihovih težnji i ideja, namjera i

ciljeva, glavnih aktera - uočavanje glavne i sporedne ideje, shvaćanje pojedinih činjenica - čitanje historijske karte - korištenje raznovrsnog historijskog materijala (karte, monografije, putopisni romani) - poznavanje redoslijeda historijskih zbivanja - razlikovanje povoda i uzroka historijskih događaja - uspoređivanje, analizu i sintezu, apstrakciju i konkretizaciju, generalizaciju, donošenje

induktivnih i deduktivnih zaključaka - razvijanje misaone i izražajne sposobnosti i sposobnosti za samoinicijativno i samostalno

izražavanje - samoobrazovanje i samostalan izbor zaanimanja za dalji tok školovanja - upoznavanje činjenica i generalizacije koje će usvojiti kao nove informacije koje su osnova za

dalje sticanje znanja - donošenje razumnih odluka o procjeni i razvijanju pravila i zakona

5. GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS

III i IV razred društvenog izbornog područja

CILJ Odgoj i obrazovanje u Gimnaziji kroz opće geografske nastavne sadržaje doprinose kod učenika svestrane sposobnosti uočavanja zakonitosti i zakonomjernosti fizičko-geografskih i društveno-geografskih pojava i procesa i njihovih međusobnih interakcija. Regionalno,geografskim sadržajima, pored usvajanja optimalnih geografskih pojmova i činjenica, potrebno je približiti učenicima savremenu geografsku sliku svijeta i ukazati na geografske probleme s kojima se oni susreću. Kompleksnim geografskim sadržajima o Bosni i Hercegovini kod učenika produbiti domoljublje za njen ukupni prostor u međunarodno priznatim granicama. Geografija/zemljopis objašnjava odnose između i unutar različitih životnih prostora Zemlje promatrajući ukupnost odnosa čovjek-prostor. To zahtijeva znanja o prirodnim bogatstvima, tj. o fizičkoj i biološkoj okolini s jedne strane i o društvima, kulturama i ekonomskim uređenjem s druge strane. - Cilj nastave je predstaviti učenicima kako prirodni činioci određene geografske sredine utiču na način života ljudi i kako čovjek stvaralačkim radom mijenja tu sredinu i iskorištava prirodna bogatstva. -Upozoravati na međunarodne ekonomske i kulturne veze da bi vidjeli kako je svijet cjelina u kojoj svaki narod doprinosi svoj udio u razvitku općeg i kulturnog napredka i kako bi se u njima razvio osjećaj humanizma; - Upoznati učenike s uslovima u kojima žive narodi u nerazvijenim krajevima svijeta; - Cilj je da učenici steknu znanja o kontinentima u cjelini, o velikim geografskim cjelinama na pojedinim kontinentima; - Uputiti učenike u prostorne odnose savremenih ekonomskih i političkih grupacija u svijetu i u prostornu stvarnost savremenog svijeta; - Upoznati učenike s prirodnim bogatstvima i ljepotama naše domovine, njenim društveno-ekonomskim uređenjem, vezama s drugim zemljama i na taj način razvijati u njima ljubav prema domovini. Specifični cilj nastave geografije/zemljopisa društvenog izbornog područja u suštini je istovjetan cilju ovog predmeta definisanim u programima zajedničkog obrazovnog područja. Osnovna razlika je u tome što učenici u ovom izbornom području imaju mogućnost da samostalno proširuju i produbljuju svoja znanja iz geografije/zemljopisa. S obzirom na to da učenici nastavi društvenog izbornog područja imaju znatno šire mogućnosti za sticanje znanja nego u zajedničkoj nastavi. Oni će se naviknuti da se služe literaturom, da se koriste Internetom, da vode bilješke, da prave koncepte i sastavljaju referate. Na kraju svestranijeg geografskog obrazovanja, u nastavi prezentirat će se opći i posebni (regionalni) turističko-geografski programski sadržaji primjenjljivi u svijetu i Bosni i Hercegovini. Kroz opće turističko-geografske sadržaje uvestii i obučiti učenike u sagledavanju fizičko-geografskih i društveno-geografskih elemenata prirodne i geografske sredine i njihove valorizacije u turističke svrhe. ISHODI UČENJA -osposobljenost učenika da poveže različite podatke -Snalaženje u vremenu i prostoru -Sposobnost razlikovanja pojmova označenih određenim terminima -Pamćenje osnovnih činjenica o nekim kulturama -Povezivanje pouzdanih izvora informacija za neki problem -Sposobnost da se obrazovno dobro iz verbalnog oblika prevede u neke druge simbole (planove, karte, tabele, dijagrame, grafikone i sl.) -Razumijevanje ograničenosti podataka i postavljanje prihvatljivih pretpostavki -Primjena pojmova iz jednog područja spoznaje u drugo područje spoznaje -Tačnost i preciznost u predočenju činjenica -Otkrivanje namjena i ciljeva autora u njegovom tekstu ili govoru

-Ishodi učenja u nastavi geografije/zemljopisa morali bi kod mlađih naraštaja umjesto pogleda unatrag stvoriti nadu, odgovornost i osposobljenost za oblikovanje njihova budućeg svijeta. Učenici bi savladavanjem gradiva drugog razreda trebali da poznaju osnovne prirodne odlike kontinenata, država i drugih geografskih regija tj. glavne reljefne cjeline, klime, hidrografsku mrežu te biljne zajednice, da poznaju demografske odlike određenih geografskih prostora te prirodna bogatstva i ekonomsku razvijenost istih, da sami moraju iznositi zaključke zašto je neki prostor bolje razvijen, a drugi slabije, da sami pokazuju interes za kontinuiranim praćenjem geografske stvarnosti u zemlji i u svijetu te potrebu za samostalnim učenjem i stalnim geografskim obrazovanjem. Kroz nastavu geografije/zemljopisa učenik treba spoznati zemlju kao osnovu za život koja se ne umnožava i prema kojoj se treba odgovorno ponašati. Učenici moraju steći spoznaju da im zemlja treba radi dobivanja hrane, za stanovanje, rad, sudjelovanje u prometu, za rekreaciju i odmor te za druge potrebe. Moraju spoznati da nagli porast svjetskog stanovništva, povećanje poljoprivredne proizvodnje, brzina industrijalizacija i širenje gradova, ugoržavaju prostorne mogućnosti zemlje i podstiču stvaranje problema. On pri tome dobiva osnovna gledišta i spoznaje o interakciji između čovjeka i prostora, koje se ogledaju u odnosu čovjeka i prirodnih činioca u različitim krajevima Zemlje, kako u neuspjelim tako i u primjernim oblicima korištenja. Kad odraste, učenik će nositi suodgovornost i u pitanjima iskorištavanja prostora i oblikovanja pejzaža. On, stoga, mora biti osposobljen da može donositi odgovarajuće odluke, da u njima odgovorno sudjeluje i da može doprinijeti poboljšanju kvaliteta života.

6. S O C I O L O G I J A III razred III i IV razred društvenog izbornog područja

CILJ

Bitno je da se učenici upoznaju sa osnovnim pojmovima i osnovnim značenjem, kako pojma društva tako i društvenim pojavama, odnosima, procesima i zakonitostima po kojima su spomenute kategorije takve. Dakako da spoznaja i razumijevanje prvenstveno ima cilj validiranja u aktuelnim društvenim događanjima, zbivanjima, procesima i odnosima u kojima su ljudi proizvođači društvenih zbivanja. Razvijanje misaonih i izražajnih sposobnosti učenika stavlja se u osnovu prepoznavanja, razumijevanja, ali i propitivanja, naučenog i usvojenog. Osnovni cilj sociologije kao znanosti bi se mogao ostvariti kao pomoć učenicima, ne samo da spoznaju ili nauče, ili prepoznaju nego da sve stečeno mogu staviti u funkciju djelatnog. Konačno cilj sociologije i jeste u tome da ponudi teoriju na znanstvenoj razini i da je usmjeri na pragmatično propitivanje i učešće u mijenjanju ne gubeći svoj sociološki odnos

Specifični ciljevi za društveno izborno područje

Specifični ciljevi programa društvenog izbornog područja su da učenici:

- znaju sociološke pojmove i koriste ih pri razumijevanju i objašnjavanju društvenih pojava - prepoznaju društvene probleme - osposobljavaju se za upotrebu socioloških metoda pri analizi društvenih pojava - povezuju znanje sa područja sociologije s drugim društvenim znanostima - upotrebljavaju sociološko znanje i razumijevanje u vlastitom društvenom okruženju - produbljuju znanje o sociološkim pojmovima i koriste ih pri razumijevanju društvenih pojava - osposobljavaju se za upotrebu socioloških metoda pri analizi društvenih pojava - mogu formirati načela i principe kreativnosti, inventivnosti i individualnosti - osposobljavaju se za samostalan i timski rad ISHODI UČENJA

Nakon izučavanja sadržaja učenici će biti sposobni da se izraze na sljedećim razinama:

- znanja i razumijevanja

- interpretacije i analize - samostalnih radova

Na razini znanja i razumijevanja učenici će:

- imati znanje i razumijevanje o sociološkim temama - razumjeti sociološke pojmove i metode - samostalno koristiti sociološku terminologiju i koncepte - upotrebljavati usvojeno znanje

Na razini interpretacije i analize učenici će:

- interpretirati podatke - koristiti sociološke metode pri objašnjavanju društvenih pojava - analizirati rezultate istraživanja i interpretira njihovu praktičnu upotrebu - povezati sociološko znanje sa znanjem drugih društvenih i humanističkih znanosti

Na razini samostalnih radova učenici će:

- moći uradit nacrt istraživanja, istraživati i analizirati izvore

Specifični ishodi učenja za društveno izborno područje

Izučavanjem programa društvenog izbornog područja učenici će biti sposobni da se izraze na

sljedećim razinama:

Na razini znanja i razumijevanja učenici će: - izraziti znanje i razumijevanje iz opštih i izbornih socioloških tema - znati sociološke pojmove i sociološke metode, kao i metodologiju u sociološkim istraživanjima - samostalno objašnjavati pojmove, razumjeti i koristiti sociološku terminologiju i koncepte, te

primijeniti usvojeno znanje

Na razini interpretacije i analize učenici će: - prikupljati, analizirati i interpretirati podatke - upotrebljavati sociološke metode pri objašnjavanju društvenih pojava - analizirati rezultate istraživanja i interpretirati njihovu praktičnu upotrebu - moći povezati sociološko znanje sa znanjem drugih društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti.

Na razini samostalnih radova učenici će:

- samostalno koristiti metodologiju i praviti nacrt istraživanja, istraživati i analizirati izvore - sistematski uvezati gradivo i oblikovati ga jezikom sociološke znanost - uspješno participirati u timskom radu

7. F I L O Z O F I J A S L O G I K O M

Cilj

Program Filozofije s logikom s jedne strane pruža učenicima historijski prikaz filozofskih učenja a s druge strane omogućava problemsko razmatranje nekih od ključnih filozofskih pitanja. Programska struktura ima za cilj osposobiti učenike kritički i argumentirano misliti, razviti apstraktno mišljenje, te potaknuti učenike na samostalno rasuđivanje i suočavanje s osnovnim problemima savremenog svijeta.

ISHODI UČENJA Očekuje se da učenici nakon završenog programa Filozofije s logikom budu osposobljeni za:

- posjedovanje znanja o metodama formiranja i primjene oblika misli - posjedovanje znanja o filozofskim pitanjima - izgradnju vrijednosti

Posjedovanje znanja o metodama formiranja i primjene oblika misli

- sticanje osnovnih znanja o logičkoj problematici - sticanje osnovnih znanja o osnovnim oblicima misli (pojam, sud i zaključak) - sticanje osnovnih znanja o metodama formiranja i izvođenja pojmova i sudova

Posjedovanje znanja o filozofskim pitanjima

- sticanje osnovnog znanja o filozofskoj problematici - spoznaja o ulozi filozofije u nastanku i razvoju kulture i društva

Izgradnja vrijednosti

- razvijanje kritičkog, reflektirajućeg i argumentiranog mišljenja - formiranje samostalnog rasuđivanja i poimanja - razvijanje tolerancije prema drugom i drugačijem - razvijanje dijaloga kao metode dolaska do istine

8. PSIHOLOGIJA

CILJ

Cilj nastave psihologije jeste upoznavanje učenika sa osnovama psihologije kao nauke. Praktični cilj nastave psihologije se ostvaruje kroz pružanje pomoći učenicima, da spoznaju, nauče i prepoznaju osnovne psihološke pojmove i procese.

ISHODI UČENJA učenik zna osnovnu psihološku terminologiju i pravilno je upotrebljava, učenik zna definisati osnovne psihološke pojmove i opisati osnovne osobenosti psiholoških područja, učenik je sposoban prepoznati značajne psihičke procese i pojave, i praktično ih primijeniti u

svakodnevnom životu, učenik zna savremena psihološka shvatanja o fizičkom, psihičkom, emocionalnom, socijalnom i

moralnom razvoju ličnosti, učenik zna rezultate savremenih interdisciplinarnih istraživanja o faktorima razvoja (nasljeđe, sredina,

aktivnost ličnosti), učenik zna savremene spoznaje iz oblasti učenja, motivacije, pamćenja i zaboravljanja, učenik zna objasniti međusobnu povezanost i zavisnost psihičkih procesa (kognitivnih, konativnih,

emocionalnih) i njihovu ulogu u oblikovanju i djelovanju ličnosti, učenik zna psihološke spoznaje, kako se ponašati u životnim situacijama, upravljati sobom i svojim

emocijama, boriti se s frustracijama i sl., učenik primjenjuje stečena znanja iz psihologije u svakodnevnom životu i u drugim naučnim

oblastima (predmetima), i u budućem školovanju, učenik je sposoban da na osnovu kritičke analize informacija i zadataka formira odgovarajuće

zaključke s vlastitim pogledom.

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

CILJ Program je usmjeren na učenika s ciljem pomoći u postizanju sposobnosti kritičkog razmišljanja,

samostalnog prikupljanja podataka i njihovu evaluaciju. Ispitivanje se odvija u odnosu na prednosti i nedostatke. Bitno je da se učenici osposobe za timski rad. U rješavanju problema uče se toleranciji efikasnoj komunikaciji, dogovaranju. Potrebno je da se upoznaju sa položajem pojedinca u društvu, te da i sami kao članovi zajednice promoviraju vlastite interese. Uz to promovira se i zajednički interes i zajedničko dobro. Važna je spoznaja o potrebi aktivnog učešća sa prezentacijom vlastitih potreba, ali i odgovornosti za učešće, kao i spoznaja o načinima učešća.

Cilj programa je saznajna i pragmatična prezentacija kako bi se učenici osposobili da budu u stanju da koriste spoznaje i dalje razvijaju: - temeljne principe i koncepte demokratskog društva, njegove historijske, sociološke i politološke osnove i pozadine, - građanska uvjerenja, vještine i odgovornosti za učestvovanje u demokratskoj zajednici i civilnom društvu,

- ponašanja i principe u skladu sa osnovama demokratskih vrijednosti, ljudskim pravima, slobodama, jednakosti, dostojanstvom, - spoznaje o humanitarnom pravu i potrebi ponašanja u skladu sa njegovim osnovnim principima,

- spoznaje o unutarnjem ustroju BiH i odnosu sa drugim zemljama.

ISHODI UČENJA Učenici će znati da objasne kako je u demokratiji osnovna funkcija vlasti da štiti ljudska prava svakog

građanina, te da osigura ravnotežu između prava pojedinca i zaštite zajedničkog dobra. Učenici će imati informacije, znanja i sposobnosti za donošenja razumnih odluka o procjeni i razvijanju

pravila i zakona.

Radom na projektu, te proučavanjem slučajeva kršenja ljudskih prava steći će se praktična znanja o institucijama i zakonima zaštite ljudskih prava na svim nivoima vlasti.

Učenici se upoznaju sa građanskim karakteristikama i građanskim vrlinama. Polazi se od individue i individualnih ličnih vrijednosti. Tretiraju se pojmovi kroz odnos prava pojedinca i zajedničkog dobra, čije usklađivanje je od vitalnog interesa za zdravo funkcioniranje demokratskog društva

Stečeno znanje će se iskoristiti za primjenu u društvu, razmatrajući koncept civilnog društva. U demokratskim društvima razvija se koncept civilnog društva zbog mnogostrukih funkcija i aktivnosti. Riječ je o nezavisnim i dobrovoljnim društvima i oblicima organiziranja.

Učenici će biti u stanju da stečena znanja koriste u razvijanju sposobnosti za aktivno učešće u civilnom društvu. Također će moći demonstrirati razumijevanje različitih načina predstavljanja građana u društvu.

Učenici će ispitati dio osnovnih karakteristika i funkcija medija, slobode izražavanja i izbora u demokratskom društvu.

Upoznat će se sa osnovnim principima humanitarnog prava i razvijati svijest o neophodnosti humanitarnog i humanog djelovanja, kao što su:

- poštivanje života i ljudskog dostojanstva, prije svega u doba nasilja i oružanog sukoba,

- svijest o zaštiti u oružanom sukobu koja je određena humanitarnim pravom,

- razvijanje svijesti o potrebi suprotstavljanju indiferentnosti i osjećaju beznadežnosti u situacijama nasilja,

- razvijanje svijesti o potrebi angažiranosti u promoviranju solidarnosti i pružanja zaštite žrtvama, te sprečavanju nasilja.

Učenici će znati istražiti uvjete za prijem naše zemlje u Evropsku uniju. Primjenjujući znanje i sposobnost kritičkog razmišljanja učenici će moći analizirati prednosti i nedostatke uključivanja u savremene tokove i bit će osposobljeni da iznesu svoj stav.

10. KULTURA RELIGIJA

CILJ

Osnovni cilj nastave ovog predmeta je osposobljavanje učenika za razumijevanje različitih religijskih vrijednosti, njihov nastanak i kulturno značenje. Izučavanjem ovog predmeta učenici treba da shvate značaj religijskog odgoja, normi, vrijednosti i gledišta na prirodu čovjeka, društvo, kulturu i tradiciju. S obzirom na postojanje različitih religija i kultura potrebno je da učenici razumiju različitosti, njihova značenja, vrijednosti, prava na vjerovanje bez ugrožavanja drugog i drugačijeg.

ISHODI UČENJA

Polazeći od ovako utemeljenih zadataka, predmet Kultura religija pruža učenicima mogućnost da steknu znanje o religijama - temeljno znanje o svjetskim religijama s posebnim osvrtom na religije u Bosni i Hercegovini – uloga religija u nastanku i razvoju kultura i civilizacija

- sposobnost uočavanja uloge religija u oblikovanju životno praktične stvarnosti i moralnom razvoju pojedinaca i društva

- sposobnost da se zapitaju šta različite religije govore o velikim problemima današnjice, kako bi mogli usporediti njihova stajališta

- o utjecaju religijskih tradicija na društveni i kulturološki razvoj BiH znanje o djelovanju u međusobnom dijalogu - vođenje konstruktivnog dijaloga s pripadnicima drugih religija u vlastitom religijskom okruženju - upoznavanje i usvajanje odgovarajućih metoda za plodonosan i konstruktivan dijalog usmjeren ka djelovanju - spoznaja, da i različiti religijski stavovi mogu dovesti do zajedničkog djelovanja u interesu humanog društva - spoznaja da su norme i vrijednosti zajedništva dio nasljeđa, ali da mogu opstati samo ukoliko ih ljudi nanovo

ostvaruju kroz zajedničko djelovanje Odgoj i upoznavanje vrijednosti - spoznati da su očuvanje ljudskog dostojanstva, mira, stvaranje socijalne pravde i slobode, kao i nepovredivost

slobode mišljenja i uvjerenja osnovne društvene vrijednosti humanog društva istovremeno i osobno dobro svakog čovjeka

- doživjeti značaj ovih vrijednosti u vlastitom životnom kontekstu kao i mogućnost razvoja i primjene metoda koje potvrđuju i učvršćuju njihovu valjanost

- spoznati da je sloboda mišljenja i uvjerenje drugog temelj vlastite slobode, što prije svega važi za slobodu religijskih uvjerenja

- spoznati da je povjerenje u samostalnost vlastitog mišljenja i vlastitog uvjerenja preduvjet za sposobnost pronalaženja kompromisa i prihvaćanje saglasnosti

- spoznati da traženje, pronalaženje i prihvaćanje kompromisa ne dovodi u pitanje očuvanje vlastitih uvjerenja

Pedagoško-didaktičke orijentacije

Da bi se ciljevi predmeta postigli stručnim i obrazovnim nastavnim procesom, sve pedagoške odluke o sadržajima i predmetu izučavanja u ovoj nastavi se moraju odnositi na četiri didaktičke orijentacije i to: - šta su društveni interesi građana Bosne i Hercegovine – društvena orijentacija - šta očekuju religije i religijske zajednice u Bosni i Hercegovini – religijska orijentacija - šta su zahtjevi znanosti za koje je predmet vezan – znanstvena orijentacija - šta su potrebe i interesi učenika u Bosni i Hercegovini – učenička orijentacija Društvena orijentacija

U demokratskom školstvu nije prihvatljivo propisivanje samo jednog određenog društvenog stava kao didaktičke orijentacije kod izbora nastavnih sadržaja i predmeta izučavanja. Zato u nastavi Kulture religija ima smisla tematizirati centralna pitanja i probleme bosanskohercegovačke stvarnosti i svijeta, u svoj njihovoj kontraverznosti, kao ključna pitanja i probleme za didaktičko spoznavanje društvene stvarnosti. Na temeljima ovakvog shvaćanja izbor nastavnih sadržaja i predmeta izučavanja u Kulturi religija orijentira se, s aspekta

društvene orijentiranosti, prema sljedećim ključnim pitanjima i problemima: - očuvanje mira kao regionalni i globalni zadatak - očuvanje prirodnih životnih potencijala regionalno i globalno - ravnopravnost svih građana u BiH i u svijetu i smanjenje jaza između siromašnih i bogatih - samoodređenje individua i naroda - očuvanje identiteta čovjeka i naroda - pravo čovjeka na socijalno, privredno i političko sudjelovanje u društvu - samoodređenje uloga i podjele zadataka između muškarca i žene u porodici, na poslu, u društvu - očuvanje ljudskih prava

Navedena ključna pitanja treba jasno uvrstiti u tematsko oblikovanje nastave tokom školske godine. Opća važnost ključnih društvenih pitanja i problema kao pedagoško-didaktičkih orijentacija mora se

odnositi na konkretnu historijsku situaciju u BiH. To prije svega znači da se o ključnim problemima, kao npr. očuvanje mira, identiteta čovjeka i naroda, mora razmišljati s posebnim osvrtom na historiju BiH. Predmet Kultura religija pri tom upućuje na posebnu odgovornost religija i religijskih zajednica u BiH za razvoj mirnog društvenog suživota i uspostavljanje dijaloga. Zbog toga je bitno voditi računa o očuvanju autentičnosti religijskih perspektiva u odnosu na povijest i njihov doprinos dijaloškoj multiperspektivnosti. Načelno važi da sva pitanja koja su sporna u bosanskohercegovačkom društvu, budu i u nastavi predstavljena kao sporna. Predmet Kultura religija služi razvoju društvenih i religijskih perspektiva, a ne njihovom sprečavanju jednoobraznim načinom gledanja na stvari i pojave u društvu.

Religijska orijentacija

Predmet Kultura religija nije nastava religije. To je znanstveno utemeljena rasprava uopće o religijama u BiH kao utjecajnim faktorima u društvenom životu. Ovaj predmet daje znanja o religijama. Taj zadatak se ispunjava tako što daje širok prostor vjerskim zajednicama u BiH za autentično samopredstavljanje pojedinih religija i vjera ukazujući na:

- jevrejsku perspektivu - katoličku perspektivu - pravoslavnu perspektivu i - islamsku perspektivu

U nastavi predmeta Kultura religija konstantno se obrađuju sadržaji i predmeti izučavanja iz više perspektiva. To znači da se, uspoređujući stavove religija u odnosu na pitanja koja postavljaju društvo, znanosti i učenici, pokušava pronaći zajedničko i različito u njihovim odgovorima na ta pitanja. Religijska orijentacija se odnosi i na tematiziranje religija koje nisu prisutne na prostorima BiH, ukoliko to dozvoljava broj časova koji je na raspolaganju. Znanstvena orijentacija

Predmet Kultura religija obrađuje svoje oblasti i sadržaje na znanstvenoj osnovi, ali i etičkoj.

11. MATEMATIKA III i IV. razred matematičko-informatičkog izbornog područja

ISHODI UČENJA

- da učenici shvate osnovne pojmove vezane za matematičku logiku i skupove i ovladaju simbolima operacija sa skupovima i iskazima; da uoče i usvoje vezu između logičkih i skupovnih operacija (disjunkcija – unija, konjunkcija – presjek, …)

- da nauče razlikovati pripadnost brojeva određenom skupu, kao i njihovo predstavljanje na brojnoj osi; da automatizovano nauče četiri osnovne računske operacije sa brojevima; da shvate prirodu proširenja sa N na Z, sa Z na Q, sa Q na R

- da razlikuju polinome; da znaju izvoditi računske operacije sa polinomima - da znaju što su osnovni a što izvedeni geometrijski pojmovi; da ralikuje: definiciju, aksiom i teorem;

da nauče, u tematskoj cjelini, navedene figure i njihove odnose; da shvate smisao konstruktivnog

zadatka; da znaju izračunati površinu nekih figura (trougla, četverougla); da znaju izvoditi operacije sa vektorima i neke primjene vektora,

- da nauče crtanje grafika u koordinatnom sistemu i čitanje sa grafika, - da nauče razlikovati simetriju, rotaciju, translaciju i njihove osobine, - razlikuju pojmove: jednačina, jednakost, identitet, nejednačina i nejednakost; da zna riješiti svaku

linearnu jednačinu i nejednačinu sa jednom nepoznatom; da zna rješavati linearne jednačine sa jednom i dvije apsolutne vrijednosti; da diskutuje o prirodi rješenja linearne jednačine i nejednačine sa jednom nepoznatom; da naučie prepoznati sistem jednačina i nejednačina sa dvije nepoznate; da ovladaju metodama rješavanja sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate; svaki učenik treba da sa lakoćom koristi bar jednu od metoda rješavanja sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate.

- prepoznaju homotetiju u realnim (fizičkim) procesima, definišu homotetiju, objašnjavaju prirodu homotetije s obzirom na koeficijent homotetije, crtaju homotetične slike,

- s razumijevanjem i potpunom sigurnošću računaju numeričke vrijednosti stepena pozitivnog cijelog (racionalnog) eksponenta i negativnog cijelog (racionalnog) eksponenta; primijenjuju operacije sa stepenima i korijenima

- razumiju genezu nastanka niza pojmova: prirodni broj, cijeli broj, racionalni broj, realni broj, kompleksni broj.

- shvataju ulogu i značaj vrijednosti diskriminante kvadratne jednačine i pravilno tumače prirodu rješenja kvadratne jednačine; tumače, na osnovu grafika, svojstva kvadratne funkcije (jedne promjenljive) i tu sposobnost koristite prilikom (kontrole) rješavanja kvadratnih jednačina i nejednačina i u ostalim problemima (naprimjer maksimuma i minimuma); korištenjem Vietovih formula «napametno» rješavaju kvadratne jednačine u jednostavnijim slučajevima; rješavaju jednostavne sisteme kvadratne i linearne jednačine,

- prepoznaju osnovne eksponencijalne (logaritamske) veze i pouzdano prepoznavati i tumačiti grafike tih veza; rješavaju eksponencijalne i logaritamske jedinačine i nejednačine,

- na brojevnoj (trigonometrijskoj) kružnici: definšu četiri osnovne trigonometrijske funkcije i utvrđuju znak, procjenjuju vrijednost funkcija za tačke na njoj; znaju vrijednost trigonometrijskih funkcija uglova čiji je drugi krak u bilo kome kvadrantu; tumače osnovne trigonometrijske funkcije (posebno y sinx); crtaju jednostavnije grafike sve četiri trigonometrijske funkcije.

- razviju vještine preračunavanja mjera za uglove; određuju i procjenjuju vrijednosti trigonometrijskih funkcija na trigonometrijskoj kružnici i na pravouglom trouglu; prepoznaju i analiziraju grafike trigonometrijskih funkcija i crtaju ih; razumijevaju osnovne trigonotrijske identitete te ih primjenjuje u drugim područjima matematike i ostalih predmeta. - na ekzaktan način tumače invarijantnost površina, - shvataju veze binarnih relacija realnih brojeva i skupova tačka i linija u pravouglom koordinatnom sistemu; razvijaju sposobnosti i vještine da iz linearne funkcije vizualiziraju korespondentne prave u pravouglom kordinatnom sistemu; vizueliziraju analitičke forme nekih kvadratnih jednačina. -razlikuju skalarne i vektorske veličine; lociraju tačke u prostoru vektorima i, j i k; prepoznaju pravu i ravan iz njihovih algebarskih i vektorskih jednačina; mogu algebarskim i vektorskimmetodama procjenjivati odnose pravih i krivih u prostoru,

- mogu klasificirati geometrijska tijela na osnovu različitih kriterija; mogu izraditi modele rogljastih i nerogljastih tijela; znaju pet pravilnih poliedara; mogu na osnovu zakona ujednačavanja dovoditi u vezu zapremine različitih tijela i računati ih.

- znaju dokazati da postoje iracionalni brojevi, da je takav broj 2 ; znaju dovesti u bijektivnu vezu skup R i skup tačaka prave, razumiju brojevnu os; znaju navesti primjere konačnih i beskonačnih skupova te prebrojivih i neprebrojivih skupova; znaju prepoznati algebarske strukture (grupu, polugrupu, prsten, tijelo, polje); znaju konstruisati skup N pomoću Peanovih aksioma; znaju dokazati jednostavnije formule u kojima figurira prirodan broj, pomoću matematičke indukcije;

- mogu iz skupa elemenata konstruisati permutacije, kombinacije i varijacije, i računati njihov broj - mogu prepoznavati pravila nizanja (prepoznavati opći član) i na osnovu općeg člana konstruišu

nizove; mogu procjenjivati granične vrijednosti konvergentnih nizova; mogu dokazivati konvergenciju nizova i redova; mogu računati sume nekih beskonačnih redova

- znaju izračunati izvode većine elementarnih funkcija, a mogu memorisati one najfrekventnije; shvataju značaj izvoda u kvantitativnom i kvalitativnom proučavanju funkcija i različitih fizikalnih (i drugih) procesa

- znaju integralnim putem naći formule za računanje površina: pravougaonika i kruga, lika ispod luka parabole itd.

12. FIZIKA

III i IV razred prirodnog i matematičko- informatičkog izbornog područja

ISHODI UČENJA III RAZRED (prirodno i matematičko- informatičko izborno područje)

a) Pojmovi: talasna i korpuskularna priroda svjetlosti, svjetlosni izvor, svjetlosni snop, svjetlosni zrak,

metode određivanja brzine svjetlosti, disperzija svjetlosti, frekvencija, talasna dužina, boja svjetlosti, svjetlosni tok, jačina svjetlosti, osvijetljenost, sjaj izvora, odbijanje svjetlosti, difuzno odbijanje, prelamanje svjetlosti, apsolutni i relativni indeks prelamanja, prividna dubina potopljenog tijela, totalna refleksija, granični ugao, ravna ogledala, sferna ogledala, žiža, žižna daljina, otvor ogledala, planparalelna ploča, optička prizma, ugao minimalnog skretanja, sabirna i rasipna sočiva, realni i imaginarni lik, uvećanje, optička moć, sferna aberacija, hromatska aberacija, distorzija lika, astigmatizam, optički sistem, daljina jasnog vida, lupa, teleskop, mikroskop, moć razlaganja, svjetlovod, interferencija svjetlosti, koherentna i nekoherentna svjetlost, optička gustina sredine, optička dužina puta, fazni uslovi, putni uslovi, interferencioni maksimum i minimum, boje tankih listića, Newtonovi prstenovi, difrakcija svjetlosti, konstanta difrakcione rešetke, difrakcioni spektar, difrakciona rešetka, hologram, polarizator, analizator, djelomično i potpuno polarizirana svjetlost, Brusterov (Brewsterov) ugao, dvojno prelamanje.

b) Zakoni: Lambertov zakon. Zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti. Zakon nezavisnosti djelovanja svjetlosnih snopova. Zakon odbijanja svjetlosti. Zakon prelamanja svjetlosti. Brewsterov zakon.

c) Znati izraze:

d) Znati: rezultat Michelson-Morleyevog eksperimenta, uslove maksimuma i minimuma rasvjete pri

interferenciji i difrakciji svjetlosti, zavisnost brzine svjetlosti od njene boje, odnosno talasne dužine, grafički odrediti položaj lika kod ogledala, sočiva i njihovih kombinacija.

e) Prihvatiti: brzinu svjetlosti u vakuumu kao jednu od temeljnih fizikalnih konstanti, geometrijsku optiku kao aproksimativnu metodu.

f) Upoznati različite metode određivanja brzine svjetlosti. g) Objasniti: oko kao optički sistem, gledanje sa dva oka, boju tijela, dobivanje koherentnih izvora svjetlosti

pomoću Fresnelovih ogledala (ili biprizmi) i Youngovog uređaja, pojavu lokaliziranih interferencionih pruga na tankoj planparalelnoj ploči, zakretanje ravnine polarizacije.

h) Primjena: optički instrumenti, interferencija svjetlosti, polaroidi. i) Izvijestiti: jednačine sfernih ogledala i sočiva: j) Izvesti:

k) Rješavati raznovrsne zadatke iz geometrijske i talasne optike.

l) Pojmovi: kontrakcija dužine, dilatacija vremena, vlastita dužina, vlastito vrijeme, relativistička varijanta, slaganje brzina, relativistički impuls, relativistička energija, ukupna relativistička energija.

m) Princip: Einsteinov princip relativnosti. n) Znati: Lorentzove transformacije i njene posljedice. o) Znati izraze:

p) Znati posljedice relativnosti u elektrodinamici (postojanost naboja, relativističko porijeklo

elektromagnetske sile). q) Biti informisan o povezanosti opće teorije relativnosti sa specijalnom teorijom relativnosti. r) Rješavati raznovrsne zadatke iz teorije relativnosti.

a) Pojmovi: toplotno zračenje, apsolutno crno tijelo, emisiona moć tijela, apsorpciona moć tijela, kvant energije, fotoemisija elektrona, izlazni rad, granična frekvencija (talasna dužina), spoljašnji i unutrašnji fotoelektrični efekat, napon zaustavljanja, foton, impuls fotona, energija fotona, kontinuirani spektar, katodne zrake, Comptonova talasna dužina, model atoma, spektar atoma, linijski spektar, emisioni i apsorpcioni spektri, kvantovanje energije, kvantni brojevi, elektronske orbitale, energetski nivo (stacionarno stanje), potencijalna jama, elektronska struktura atoma, periodičnost hemijskih elemenata, pobuđeno i nepobuđeno stanje, kvantni prijelazi, stimulirana emisija, de Broglievi talasi, de Broglieva talasna dužina, difrakcija elektrona, korpuskularno-valni dualizam.

b) Zakoni: Kirhofov, Stefan-Boltzmannov, Wienov i Planckov zakon zračenja, Einsteinov zakon fotoelektričnog efekta.

c) Principi i postulati: Bohrovi postulati. Paulijev princip isključivosti. Princip neodređenosti. d) Znati izraze:

e) Znati Einsteinovo objašnjenje fotoelektričnog efekta, shvatiti nedoumice klasične fizike na problemu

zračenja crnog tijela, interpretirati grafike zavisnosti intenziteta zračenja crnog tijela o talasnoj dužini, uočiti da je izraz za energiju E=hf stran klasičnoj fizici, opisati Franck-Hertzov eksperiment, objasniti periodni sistem elemenata, prihvatiti smisao relacija neodređenosti da one predstavljaju granicu iza koje se ideje klasične fizike ne mogu više koristiti.

f) Modeli: Rutherfordov, Bohrov, ljuskasti model atoma i drugi modeli. g) Praktična primjena: fotostanica, laser, elektronski mikroskop. h) Rješavati raznovrsne zadatke u vezi sa toplotnim zračenjem i fotoelektričnim efektom iz fizike atoma i

fizike talasa i čestica.

ISHODI UČENJA ČETVRTI RAZRED (prirodno i matematičko- informatičko izborno područje)

a) Pojmovi: molekula, hemijske veze, energetski nivoi molekula, molekulski spektri, kristali, amorfne tvari,

polimeri, kovalentna veza, jonska veza, metalna veza, specifični toplotni kapacitet i toplotna provodljivost čvrstog tijela, energetska zona, vodljiva zona, šupljina, vlastita i primjesna provodljivost,

donor, akceptor, P-N spoj, P-N-P i N-P-N spojevi, atomski i molekulski dipoli, termoelektromotorna sila, termoelektronska emisija, superprovodljivost, dijamagnetizam, paramagnetizam, feromagnetizam, antiferomagnetizam.

b) Znati izraze:

c) Primjena: elektronika, tehnologija novih materijala. d) Razmatrati fiziku kao osnovu visokih tehnologija. e) Rješavati raznovrsne zadatke iz fizike atoma. a) Pojmovi: atomsko jezgro, proton, neutron, nukleon, stabilnost atoma i atomske jezgre, izotopi, nuklearna

reakcija, nuklearne sile, radioaktivnost, energija vezanja atomske jezgre, defekt mase, maseni broj, relativna atomska masa, α-čestica, β-čestica, γ-zračenje, konstanta raspada, vrijeme poluraspada, aktivnost, vještačka radioaktivnost, radioizotopi, radioaktivni nizovi, radioaktivno i jonizirajuće zračenje, fisija, lančana reakcija, fuzija, kritična masa.

b) Zakoni: zakon radioaktivnog raspada. c) Znati izraze:

d) Primjena: Nuklearna energija. Radioizotopi. e) Upoznati: osnovne metode i uređaje za detekciju, mjere zaštite i prve pomoći. f) Rješavati raznovrsne zadatke iz fizike jezgre atoma. a) Pojmovi: elementarna čestica, kosmičko zračenje, antičestica, leptoni, mezoni, barioni, hadroni,

kvarkovi, barionski broj. b) Znati princip rada: Wilsonove komore, linearnog i kružnog akceleratora. c) Usvojiti postojanje čestica-antičestica i mogućnost njihovih poništenja i stvaranja. d) Sistematizirati znanje o fundamentalnim međudjelovanjima u prirodi i jedinstvu fizikalnog svijeta. e) Rješavati raznovrsne zadatke iz elementarnih čestica. a) Pojmovi: nebesko tijelo, planeta, Mjesec (satelit), meteor, kometa, zvijezda, crveni divovi, bijeli patuljci,

neutronska zvijezda, crna rupa, kvazari, nove i supernove, galaksije, širenje svemira. b) Zakoni: Hablov (Hubbleov) zakon. c) Uočiti razliku između astrofizike i fizike u laboratoriji (mjerenje, veličina i broj objekata i drugo). d) Upoznati osnovne nuklearne procese u zvijezdama, stvaranje hemijskih elemenata i evoluciju svemira.

13. BIOLOGIJA

III i IV razred prirodnog izbornog područja Specifični ciljevi za prirodno izborno područje

- Pomoći učenicima da se upoznaju sa osnovama fiziologije i anatomije biljaka, životinja i čovjeka

kako bi stekli predstavu o onome što se dešava u biljnom i životinjskom organizmu.

- Eksperimentalnim istraživanjima učenik uči kako da sakuplja dokaze, kako da vrši analizu i

upoređuje svoje zaključke sa pronalascima i zaključcima drugih učenika.

Specifični ishodi učenja za prirodno izborno područje

- Poznavati osnovne pojmove histologije, tj. pojam, građu, podjelu i funkcije tkiva. - Znati osnovne pojmove iz organografije i anatomije biljaka tj.pojam organa i

organizma,podjelu biljnih organa na vegetativne i reproduktivne. - Biti sposoban savladati pojam i podjelu fiziologije biljaka, životne funkcije koje osiguravaju

cjelovitost i samostalnost organizma u stalno promjenjivim uvjetima životne sredine; - Moći da se upoznaju sa značajem vode u biljnom organizmu, apsorpcijom, transportom i

distribucijom vode, transpiracijom i njenim uticajem u procesu termoregulacije; - Poznavati aktivni i pasivni način usvajanja mineralnih materija, kruženje azota u prirodi te

osnovne oblike ishrane biljaka (autotrofija, heterotrofija, miksotrofija); - Posjedovati znanje o značaju fotosinteze u živom svijetu, fazama fotosinteze i faktorima pod

kojima se ovaj proces najpovoljnije odvija; - Poznavati značaj disanja u živom svijetu, faze disanja i faktore koji utiču na ovaj proces; - Moći savladati osnovne faze rastenja i razvića biljka te faktore koji utiču na ove procese; - Poznavati pojam fiziologije životinja, životne funkcije koje osiguravaju održavanje

cjelovitosti i samostalnosti organizama u promjenjivim uvjetima životne sredine. - Znati građu i funkciju organa za varenje, resorpciju hranjivih sastojaka, regulaciju varenja ; - Poznavati vrste, sastav i funkcije tjelesnih tečnosti, krvne ćelije i njihove funkcije, imunitet,

krvne grupe koagulaciju. - Biti sposobni savladati tipove sistema za cirkulaciju, građu i funkciju srca i krvnih sudova,

regulaciju rada srca, regulaciju cirkulacije, krvni pritisak i cirkulaciju limfe; - Poznavati pojam i značaj disanja, tipove disanja, građu i funkcije organa za disanje kod

čovjeka, regulaciju disanja; - Posjedovati znanje o značaju ekskrecije, tipovima ekskrecije kod jednoćelijskih i

višećelijskih organizama, o građi i funkciji nefrona i regulaciji ekskrecije; - Znati građu i funkciju kože kod beskičmenjaka i kičmenjaka ; - Moći savladati značaj i oblike kretanja u životinjskom svijetu, građu i oblike kostiju, tipove

zglobova, skeletni sistem čovjeka i njegovu ulogu u kretanju ; - Posjedovati znanje o građi i funkciji glatkih i poprečnoprugastih mišića. - Biti sposobni savladati građu i osobine nervne ćelije, sinapsu, prijenos impulsa, tipove

organizacije nervnog sistema, građu i funkciju kičmene moždine, produžene moždine, malog mozga, srednjeg mozga, međumozga i velikog mozga, funkcije moždano – moždinskih opni, ustrojstvo i funkcije vegetativnog i perifernog nervnog sistema.

- Znati pojam i podjelu čula, građu i funkcioniranje čula vida, sluha, ravnoteže, i ulogu hemoreceptora i termoreceptora u ljudskom organizmu;

- Poznavati pojam i osobine hormona, građu endokrinih žlijezda i fiziološku ulogu hormona - Moći da upoznaju građu i funkcije muških i ženskih spolnih organa, građu spermatozoida i

jajne ćelije, menstrualni ciklus, klimakterij, oplodnju. - Biti sposobni da se upoznaju sa spolno prenosivim bolestima ( sifilis, gonoreja,

trihomonijaza, genitalni herpes, AIDS ), higijenom i zaštitom polnih organa, nastranostima ; - Znati najčešće toksikomanije ( alkoholizam, narkomanija, nikotinomanija ), njihove uzroke

i posljedice; - Moći da se upoznaju sa pojmom humane genetike, građom i funkcijom DNA, RNA,gena,

hromosoma, kariotipom, kariogramom, dominantnim i recesivnim osobinama. - Biti sposobni savladati distribuciju hromosoma u ćelijskim diobama, krosingover, genske

mape, vezane gene; - Razvijati znanje o tipičnim genopatijama i hromosomopatijama, te mogućnostima njihovog

sprečavanja i liječenja; - Znati pojam, osobine, tipove, nivoe i faktore promjenjivosti; - Posjedovati znanje o prenatalnom i postnatalnom rastu i razvoju, te oblicima i faktorima

rasta. - Moći savladati glavne faze u hominizaciji i uzroke postepene evolucije čovjeka; - Biti sposobni savladati pojam ekologije čovjeka, ekološke karakteristike ljudske populacije

i ekološku valencu čovjeka;

14. HEMIJA /KEMIJA III i IV razred prirodnog izbornog područja

CILJ Cilj nastavnog predmeta Hemije/Kemije je uvođenje učenika u osnovna područja hemijskih/kemijskih znanosti, čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje tehnoloških, fizikalnih i bioloških procesa, a u skladu sa savremenim naučnim dostignućima. Specifični cilj za prirodno izborno područje

Cilj nastave hemije/kemije prirodnog izbornog područja je da učenici steknu znanja potrebna za naučno tumačenje i razumijevanje pojava i promjena u prirodi koja će biti osnova za nastavak obrazovanja. ISHODI UČENJA Specifični ishodi za prirodno izborno područje Nakon dovršenog programa nastave u III i IV razredu učenici bi trebali moći: _ planirati i provesti manje eksperimentalno istraživanje primjenjujući standardni laboratorijski pribor, _ moći interpretirati rezultate mjerenja i opažanja u pisanom obliku, _ moći napisati jednadžbe različitih hemijskih reakcija, _ razlikovati organske od neorganskih materija _ razumjeti kinetiku i termodinamiku najvažnijih biohemijskih reakcija u živom organizmu, _ moći diskutirati o faktorima koji utiču na brzinu kemijske reakcije, _ na osnovi eksperimentalnih podataka izračunati konstantu brzine i energiju aktivacije jednostavnijih hemijskih reakcija, _ moći diskutirati o jednostavnim homogenim i heterogenim ravnotežama te izračunati ravnotežne koncentracije reaktanata u homogenim ravnotežnim sistemima, _ moći na primjeru objasniti djelovanje pufera, _ steći znanje o interakciji tvari s elektomagnetskim zračenjem, _ znati svojstva i primjenu nekih važnijih hemijskih elemenata i spojeva, _ poznavati svojstva i primjenu nekih modernih tehnološki važnih spojeva, _ poznavati proizvodnju i primjenu važnih baznih hemijskih sredstava, _ poznavati utjecaj na zdravlje i okoliš nekih «običnih» tvari kojima se često koristimo u svakodnevnom životu i industriji.

15. INFORMATIKA

III i IV razred matematičko-informatičkog izbornog područja CILJ Cilj nastave predmeta Informatika kao općeobrazovnog predmeta u gimnaziji je da se unapređuje i prati opće informatičko obrazovanje učenika. Učenici trebaju upoznati nove informacione tehnologije, permanentno uvećavati informatičke kompetencije i osposobiti se za samostalnu primjenu istih.

Specifični ciljevi za matematičko- informatičko izborno područje

Cilj nastave predmeta Informatika, kao predmeta u matematičko-informatičkom izbornom području gimnazije, je dalje unapređenje znanja i vještina stečenih u Informatici I i II razreda gimnazije, kao opće obrazovnom predmetu. U sklopu nastave potrebno je produbiti i proširiti opće informatičko obrazovanje u skladu sa savremenim ICT tehnologijama. Učenici treba da kroz ovaj predmet razvijaju sklonosti ka timskom radu koji ih u budućem obrazovanju, radu i životu očekuje. Posebnu pažnju treba posvetiti programiranju i

savremenim načinima, metodama i sredstvima masovne komunikacije i medija, kako bi se uspješno uključili u globalizacione, interacione i lokalizirane procese. ISHODI UČENJA

Učenici trebaju steći: - osnovna znanja o strukturi računara, njegovoj primjeni u raznim djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rješavanju problema;

- osnovne vještine priključivanja, paljenja i gašenja računara, pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi, opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika; - osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte; - osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz, rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a); - osnovna znanja o programskim jezicima i njihovoj okolini, sa naglaskom na PASCAL;

- osnove korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta, proračunskih tablica, grafike i baza podataka); - naviku u korištenju informatičke literature; - vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a;

Specifični ishodi učenja za matematičko- informatičko izborno područje

Učenici trebaju steći:

- šira znanja o programskim jezicima i njihovoj okolini, sa naglaskom na PASCAL, C i C++;

- napredne vještine u domenu programiranja; - napredne vještine korištenja Web editora, grafike i baza podataka; - napredne vještine pretraživanja Interneta, slanja i primanja elektroničke pošte i download-iranja sadržaja

sa Interneta;

16. NACRTNA GEOMETRIJA MATEMATIČKO-INFORMATIČKO IZBORNO PODRUČJE

CILJ

Budući da se nacrtna geometrija razvila iz potreba prakse kao jedna varijanta primijenjene matematike (geometrije), većina ciljeva matematike istovremeno se ostvaruju i kroz nastavu nacrtne geometrije.

Konačan cilj nastave nacrtne geometrije je da se učenici osposobe na posmatranje trodimenzionalnih objekata pomoću njihovih dvodimenzionalnih izraza.

ISHODI UČENJA

- učenici će steći osnovna znanja o paralelnom proiciranju na pravu (ravan) tačke, duži, prave;

- naučit će da oblik normalne projekcije zavisi od položaja objekta proiciranja prema ravni proiciranja;

- znat će šta su tragovi proicirane ravni; biti će sposobni iz projekcija utvrditi oblik i položaj elementarnijih objekta;

- razvijat će sposobnosti konstruisanja projekcija u tri ravni osnovnih poliedara (prizme, valjka, piramide i kupe) koji su u specijalnim položajima.

17. PROGRAMIRANJE Informaciono-komunikaciono izborno područje

CILJ

Cilj nastave programiranja je da se učenici osposobe na algoritamski način razmišljanja i pristup rješavanju širokog spektra problema, te da ovladaju upotrebom barem dva savremena programska jezika u razvojnim okruženjima za razvoj konzolnih aplikacija (III razred) i aplikacija za grafičko okruženje (IV razred).

ISHODI UČENJA (III razred)

Po odslušanom i položenom predmetu učenik će imati sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

razumijevanje pojmova "programiranje", "programski kod", "program"

osnovno razumijevanje prevodilaca programskog koda

koristi IDE razvojno okruženje u programiranju

osnovno poznavanje jednog objektno-orjentisanog programskog jezika (Python, C++, C#, Java,...)

poznavanje osnovnih tipova podataka

poznavanje tekstualnog ulaza i izlaza koristeći konzolu (terminal)

poznavanje osnovnih programskih struktura za kontrolu toka: uslovi i grananja, petlje

poznavanje kompozitnog tipa podataka polje (niz, array)

sposoban je prepoznati probleme i specifične korake u rješavanju problema i kreirati kod koji pretražuje prostor rješenja (primjer problem Hanojskih tornjeva)

razumijevanje rada sa složenijim kompozitnim tipovima: višedimenzionalna polja (nizovi, arrays), strukture, te poseban naglasak na rad sa tekstualnim tipovima podataka (stringovi)

posjeduje detaljno i napredno poznavanje korištenja petlji (višestruke-ugniježdene petlje)

poznaje sortiranje i algoritme za prolazak kroz podatkovne strukture i pretraživanje

koristi bibliotečne funkcije i klase za rješavanje programskih problema uz razumijevanje kako iste rade, njihovih prednosti i nedostataka

zna koristiti debugging alate u cilju otkrivanja grešaka u kodu

sposobnost dekompozicije problema na manje složene probleme

sposobnost pisanja dobro organizovanog i čitljivog programskog koda uz pravilno imenovanje konstanti, varijabli i funkcija, te organizaciju programskog koda u funkcije

poznavanje rada sa datotekama

poznavanje pojmova klasa i objekat

ISHODI UČENJA (IV razred)


poznavanje osnovnih pojmova i principa objektno-orjentisanog programiranja

razumijevanje razlike između objektno-orjentisanog i objektno-zasnovanog programiranja

poznavanje pojmova enkapsulacije, polimorfizma i kompozicije sa primjenom na praktičnim programima

koristi osnovne grafičke primitive (tačka, linija, pravougaonik)

kreira aplikacije sa grafičkim vizuelnim interfejsom (GUI), poznaje osnovne elemente GUIja (prozor, dugme, meni, tekstualno polje...)

može da grupiše metode, srodne datoteke u direktorije

zna da organizuje kod u logičke cjeline (klase, foldere)

konzistentno daje imena za datoteka, konstanti, varijabli, klasa, metode i sl.

radi provjeru argumenata ili kritičnih stanja i ugrađuje programski kod koje ispituje pretpostavke za uspješno izvršenje koda (defensive coding)

prepoznaje situacija greške u izvršenju programa i kodira oporavak od greške

detaljno poznaje napredne koncepte jednog popularnog objektno-orjentisanog programskog jezika (Python, C++, C#, Java,...)

poznaje način na koji je organizirana memorija računara, te može ručno (kroz programski kod) da upravlja memorijom

napredno poznavanje razumijevanje compiler-a, linker-a i interpretera, razumije šta je asemblerski kod i kako se programski kod izvršava na hardverskom nivou

poznaje pojmove generičkog programiranja, metaprogramiranja i funkcionalnog programiranja, koristi u programima osnovne koncepte iz funkcionalnog programiranja (lambda-funkcije)

prati savremene trendove odabranog programskog jezika i nove verzije specifikacije/standarda za odabrani programski jezik (C++17, Java 8...), razumije šta je novo u objavljenoj specifikaciji i kako to iskoristiti u praktičnim programerskim zadacima

18. OPERATIVNI SISTEMI Informaciono-komunikaciono izborno područje

CILJ

Cilj predmeta Operativni sistemi je upoznati učenike sa funkcionisanjem računarskih sistema i razviti razumijevanje služenih mehanizama, koji se odvijaju u njima, a pod kontrolom su operativnih sistema. Također rasvijetliti vezu korisnika, hardvera i aplikacija, sa ulogom operativnih sistema.


Nakon okončanja procesa učenja i poučavanja tj. završetkom nastavne godine učenik će imati sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

sposoban je razumjeti stanje i trendove savremenih OS-ova i procijeniti njihovu primjenjivost za zadovoljenje potreba organizacija i pojedinaca

posjeduje osnovne vještine uključivanja i isključivanja računara, pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi, opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika)

samostalno rukuje i koristi računar kao napredni korisnik

razumije značaj i vezu računarskog sistema, programske podrške i funkciju OS-a

razumije načine komunikacije i sinhronizacije u distribuiranim sistemima

razumije proces podizanja sistema i vlada tim procesom

ovladao je vještinom instalacije i deinstalacije operativnih sistema

ovladao je vještinom upravljanja i otklanjanja kvarova u domenu operativnih sistema

ovladao je vještinom sigurnosnih procedura u domenu operativnih sistema

koristi i primjenjuje važeće tehničke koncepte u informacijskim tehnologijama

19. RAČUNARSKE MREŽE

Informaciono-komunikaciono izborno područje

CILJ

Cilj nastave je sticanje osnovnih znanja i vještina u domenu računarskih mreža. Osim razumijevanja pojmova tipova i topologije mreža, arhitekture i dizajna računarskih mreža, učenici će steći kompetencije pravilnog korištenja informaciono-komunikacione tehnologije i da kao informatički, numerički i medijski pismeni pojedinci budu osposobljeni za samostalniji rad, efikasnije dijeljenje informacija, resursa, ideja i poslova, što predstavlja pretpostavku za nastavak školovanja i cjeloživotno učenje.



razumijevanje i poznavanje pojmova iz domena računarskih mreža

shvatanje otvorenosti računarskih sistema i nivoa komunikacija

ovladavanje jednostavnim konceptima mreža

razumijevanje arhitektura računarskih mreža i protokola

samostalno planiranje, dizajniranje, projektovanje i korištenje jednostavnijih računarskih mreža

ovladavanje naprednim konceptima usluga koje su dostupne preko računarskih mreža

praćenje savremenih trendova desktop i mobilnih komunikacija

20. BAZA PODATAKA III razred Informaciono-komunikaciono izborno područje



razumijevanje osnovnih pojmova iz domena baza podataka

sticanje osnovnih znanja i vještina u domenu baza podataka

poznavanje osnovnih tipova podataka i osnovnih modela podataka

planiranje i dizajn osnovnih baza podataka

osnovno poznavanje jednog ili više sistema za upravljanje bazama podataka

korištenje jednog ili više sistema za upravljanje bazama podataka

kreiranje jednostavnih aplikacija koje su povezane sa bazama podataka

poznavanje rada sa datotekama u domenu baza podataka



napredno razumijevanje i poznavanje pojmova iz domena složenijih baza podataka

napredno razumijevanje i korištenje jednog ili više sistema za upravljanje bazama podataka

samostalno planiranje, dizajniranje, projektovanje i korištenje složenijih baza podataka

modeliranje relacione šeme i njena optimizacija

pisanje i optimizacija SQL koda

ovladavanje naprednim konceptima optimizacije sloja baze podataka

grupisanje baza u integralnu bazu

napredno razumijevanje i poznavanje datoteka i direktorija iz domena baza podataka.

prati savremene trendove desktop, klijent server i dijeljenih baza podataka

21. WEB DIZAJN

III razred Informaciono-komunikaciono izborno područje

CILJ

- Cilj nastave web dizajna je da se učenici upoznaju s načinom funkcionisanja i kreiranja web stranica, na različitim nivoima, od ručnog pisanja koda u tekst editoru, preko korištenja okruženja za razvoj web stranica, skriptnih jezika za dinamičke web stranice, te sa nekim CMS (Content Management System) paketima.


- Po okončanom predmetu učenik će imati sljedeća znanja, kompetencije i vještine: - razumijevanje pojmova "klijent", "server", "izvorni kod stranice", "statička/dinamička web

stranica" - osnovno razumijevanje načina funkcionisanja browsera - koristi i tekst editor i neko grafičko razvojno okruženje za izradu web stranica - osnovno poznavanje HTML5 jezika - poznavanje osnovnih elemenata web stranice (<head>, <body>, <script>) - poznavanje tagova za formatiranje teksta, vrste HTML lista, načina za ugnježđivanje lista,

vrste putanja unutar HTML dokumenta, vrste linkova i sidra u HTML-u, formate rasterskih slika koje se mogu koristiti na webu

- upotreba tabela i layouta unutar web stranica za definiranje dizajna stranice - poznavanje bitnih aspekata CSS-a, CSS sintakse, načina pisanja CSS pravila - sposoban je dizajnirati web sajt sa nekoliko statičkih stranica međusobno povezanih

linkovima, koje sadrže grafičke i tekstualne elemente - zna prepoznati i otkloniti greške u kodu (npr. kodne stranice UTF8, ISO,...) - zna definirati i postaviti meta tagove u stranici


- Po okončanom predmetu učenik će imati sljedeća znanja, kompetencije i vještine: - poznaje osnove rasterske i vektorske računarske grafike, uključujući formate datoteka - zna koristiti boje na web stranici pomoću RGB modela u heksadecimalnoj formi - zna postaviti multimedijalne sadržaje (slika, zvuk, video, animacija) u web stranicu - samostalno koristi neki CMS sistem za upravljanje web sajtom - razumijevanje razlike u prevođenju skripti na strani klijenta i na strani servera - poznavanje osnovne sintakse JavaScript programskog jezika - zna na internetu pronaći JavaScript kod za dinamičke sadržaje unutar web stranice i

samostalno ga implementirati u web stranicu i modifikovati podesive parametre tog koda - zna samostalno kreirati jednostavni JavaScript kod - zna prepoznati i otkloniti greške u JavaScript kodu - poznavanje osnovne sintakse PHP jezika ili sličnog skriptnog jezika za kreiranje

dinamičkih web stranica - zna kreirati dinamičku web stranicu koja koristi skriptni jezik za unošenje podataka

pomoću forme i za validaciju ispravnosti unešenih podataka - korištenje varijabli, funkcija, parametara - zna samostalno testirati PHP kod na internom web serveru škole ili na nekom javno

dostupnom serveru/repozitoriju - zna SEO optimirati i prijaviti web stranicu na servise za indeksiranje i pretraživanje,

korištenjem sitemap i robots.txt

22. SIGURNOSTI INFORMACIJA III razred Informaciono-komunikaciono izborno područje

CILJ

Cilj nastave sigurnosti informacija je da se učenici upoznaju s opasnostima i rizicima kojima su izloženi u digitalnom dobu, te da ovladaju s pojmovima i načinima zaštite od tih rizika.

ISHODI UČENJA


razumijevanje pojmova "intelektualno vlasništvo", "licenca", "privatnost", "korisnički račun (Account)", "šifra (Password)"

znaju kako zaštiti vlastitu privatnost na internetu

osnovno razumijevanje povjerljivosti informacija

osnovno razumijevanje integriteta informacija

osnovno razumijevanje dostupnosti informacija

razumiju elemente ugovora o korištenju softvera (EULA)

znaju prepoznati zlonamjerni softver, spam, hoax, phishing, ransomware, clickbait

znaju prepoznati e-mail i poruke koje mogu sadržati zlonamjerni kod

znaju izabrati šifru dovoljnog nivoa sigurnosti

znaju primijeniti tehnike za zaštitu računara od neovlaštene upotrebe

znaju primijeniti tehnike za zaštitu računara od virus i drugog zlonamjernog softvera

znaju kreirati i koristiti rezervne kopije podataka (backup/restore)

23. RAZVOJ MOBILNIH APLIKACIJA IV razred Informaciono-komunikaciono izborno područje

CILJ Cilj predmeta Razvoj mobilnih komunikacija je upoznati učenike sa funkcionisanjem "pametnih" uređaja i načinima razvoja aplikacija za njih. Time se stvara mogućnost da učenici budu osposobljeni za samostalniji rad, obezbjeđujući sebi i neposrednoj okolini funkcionalno informatičko okruženje i mobilnost u pokretu. ISHODI UČENJA (IV razred) Nakon okončanja procesa učenja i poučavanja tj. završetkom nastavne godine učenik će imati sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

● razumije stanje i trendove savremenih mobilnih aplikacija ● samostalno istražuje nove tehnologije u domenu mobilnih aplikacija ● vlada svim gradivnim elementima mobilnih aplikacija ● samostalno kreira jednostavnije mobilne aplikacije korištenjem on-line razvojne okoline Expo

(www.expo.io) ● samostalno postavlja mobilne aplikacije na Internet (Google Play, AppStore) ● koristiti najbolje prakse objektno orijentiranog programiranja na mobilnim platformama ● poznaje osnove složenijih aplikacija i korištenja grafičkih elemenata koje će koristiti na web

servisima za dohvatanje podataka. ● Dizajnira, oblikuje i implementira baze podataka kroz Firebase servise

ju „prva gimnazija u zenici“

Documents