kada bol zahvati zivac

7/24/2019 Kada Bol Zahvati Zivac

1/24

Kada bol zahvati ivacSavjeti i informacije

Lyrica Kada bol zahvati zivac.indd 1Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 1 12.7.2008 16:18:1912.7.2008 16:18:19


2/24

2

Sadraj

Uvod 3

Bol 4

Ljudi u Europi trpe bol 4

Kakvi oblici boli postoje? 5

Kako nastaje bol? 6

Priroda boli 6Pamenje boli/kronina bol 7

S lijenikom na putu otkrivanja boli 8

Razgovor s lijenikom 8

Ljestvica boli 9

Metode istraivanja 10

Kome se mogu obratiti u svezi moje boli? 10

Sindrom neuropatske boli (izbor) 12

Dijabetika polineuropatija 12Neuralgija trigeminusa 13

Postherpetika neuralgija 14

Neuropatska bol u leima 15

Mogunosti lijeenja 16

Lijeenje pomou lijekova 16

Ostali naini lijeenja 18

Pomaui Vam osposobljavamo Vas da si sami pomognete 20

Savjeti 20

Korisne adrese i internetske veze 22

Bolesnike grupe 22

Profesionalne udruge 22

Korisne internetske adresi o boli 23



3/24

3

Uvod

Dragi itatelju,

Sada drite u rukama brouru o neuralnoj boli, bez sumnje, zato to ste

sami ili to je netko u Vaoj obitelji zahvaen njome.

Niste sami u tome; samo u Europi i SAD-u, broj osoba koje pate od

neuralne boli dosie 15 milijuna.

Neuralgija ili neuralna bol oznaava bol uzrokovanu oteenjem samih

ivaca; lijenici je nazivaju neuropatskom boli.

Neuralna bol se rijetko moe izljeiti, budui da se jednom oteeni

ivac, u osnovi, ne moe vie obnoviti u cijelosti. Ipak, u gotovo svim

sluajevima, dobro odgovara na lijeenje pa bolesnici mogu ostvariti

prijanju kvalitetu ivota i ponovo se osjetiti ivima.

2004. godine, zbog potpore milijunima oboljelih ljudi irom svijeta tezbog upoznavanja tih istih ljudi s neuropatskom boli i njezinim lijeenjem,

osnovana je Mrea Neuropatske Boli (NPN). Mreom su sada, na meu-

narodnoj razini, ujedinjene brojne bolesnike organizacije.

Mrea Neuropatske Boli je u pozadini i ove broure, budui da ona

pomae onima koji su njome zahvaeni da bolje razumiju svoju bol; tako

obavijeteni, u mogunosti su svjesno pristupiti svom stanju i raditi za-

jedno sa svojim lijenicima u svladavanju svih potekoa.

Uz dobre elje i u nadi da e Vam neka od ideja iz ove broure pomoi

da napravite korak naprijed,

Harry Kletzko

Predsjednik Mree Neuropatske Boli (NPN)



4/24

4

Bol

Ljudi u Europi trpe bol

Skoro 1 od 5 osoba (19%) u Europi ima kroninu bol. Najei oblik boli

ukljuuje bol u leima, bol u miiima, bol u zglobovima/osteoartritis, bol

u reumatoidnom artritisu, neuralnu bol i bol zbog tumora.

Iako su, u zadnjih 20 godina, istraivanja omoguila veliki napredak, adostupne su i brojne mogunosti lijeenja, mnogi ljudi jo trpe kroninu

bol i nisu zadovoljavajue lijeeni.

Bolesnici trebaju vie detaljnjih informacija koje e im pomoi da pobolj-

aju razumijevanje kronine boli.



5/24

5

Kakvi oblici boli postoje?

Bol je jedna od prirodnih reakcija naeg organizma koja nas obavjetava

o poremeaju u naem tijelu ili o tetnim vanjskim imbenicima.

Akutna bol ima vanu upozoravajuu i zatitnu funkciju u tijelu, na pri-

mjer, kod ozljede (npr. razderotine) ili upale (npr. zubni apsces). Akutnabol openito traje krae vrijeme i obino prestaje saniranjem procesa koji

je i doveo do boli.

Kronina bol je drugaija. Razlikuje se od akutne boli po tome to traje

dulje vrijeme te se moe proiriti bez upozorenja (npr. kod reumatoidnog

artritisa, kronine boli u leima ili boli kod tumora). Bez zadovoljavajueg

lijeenja osoba moe postati depresivna, a njezina kvaliteta ivota bitno

smanjena.

Slika 1 Tijek boli: trajna bol je opisana kao kronina

AKUTNA BOL KRONINA BOL

< 1 M J E S E C A 3 - 6 M J E S E C I

bol prestaje nakon c jeljenja tkiva

ima zatitnu ulogu

obino jasno oteenje tkiva

i

bol koja traje 3-6 mjeseci ili vie

prisustvo boli i nakon oekivanograzdoblja cijeljenja tkiva

obino nema zatitnu ulogu

Mo

dani

udar

Vrijeme do razrjeenja



6/24

6

Kako nastaje bol?

Bol nastaje na dva razliita naina. Kod

nociceptivne boli, tkivo moe biti oteeno

na razliite naine, kao to su ozljeda, upala,

pritisak, vruina ili hladnoa. Impulsi (signa-

li) boli prepoznaju se putem receptora kojireagiraju na bol takozvani nociceptori (npr.

u koi ili unutranjim organima). Ti signali se

prenose putem ivaca do lene modine, a

od tamo do mozga gdje se prepoznaju kao

bol.

Kod neuropatske boli, ozljeda samog ivca

potie proizvodnju signala boli, iako nije do-

lo do oteenja tkiva. Uzroci oteenja ivcamogu biti fizikalne ozljede (presijecanje ivca,

dugodjelujui, stalan pritisak), metabolika

disfunkcija (npr. eerna bolest), otrovne tvari

(npr. alkohol), virusne infekcije, kao herpes zoster ili upale. Bol u leima

takoer moe biti neuropatska, na primjer, kada su korjenovi ivaca

oteeni pritiskom pomaknutog diska.

Priroda boli

Karakter neuropatske boliobino se opisuje kao arei ili otar poput

noa.

Bol moe biti trgajua, kratka i poput napadaja ili se javlja kao dosadna,

stalna bol. Takoer se moe javiti u obliku parestezija (npr. peckanje/

bockanje) i izrazite osjetljivosti na dodir, tako da i najnjeniji dodir ili sva-

Slika 2 Bol se javlja kada ivci

odailju signale putem kralje-

nine modine u mozak



7/24

7

kodnevna aktivnost mogu izazvati bol.

Bol koja se iri (izbija) u nogu ili ak u sto-

palo i prste, tipina je za bol u donjem dijelu

lea koja ima i neuropatsku komponentu.

Pamenje boli/kronina bol

Ako se signali uestalo ponavljaju tijekom

duljeg vremenskog razdoblja, ivana vlak-

na se mogu trajno promijeniti te dolazi do

pojave pamenja boli. Ako se to dogodi,

njeni stimulansi kao to je dodir, toplina ili

istezanje mogu se osjetiti kao bol.

Kronina bol moe imati znaajne posljedi-ce. Osobe s kroninom boli osjeaju strah,

beznae i oaj. Skloni su depresivnim

raspoloenjima, mogu se povui u sebe te

smanjiti kontakte s prijateljima i rodbinom.

Slika 3. Osjet arenja i pec-

kanja

Bol



8/24

8

S lijenikom na putu otkrivanja boli

Pronalaenje uzroka boli i postavljanje dijagnoze vani su uvjeti za uin-

kovitu terapiju boli.

Stoga se treba javiti lijeniku u poetnoj fazi bolesti.

Razgovor s lijenikom

Za poetak, lijenik e provesti detaljan

razgovor s bolesnikom, a sljedea pitanja su

od izrazite vanosti:

Kada se bol prvi puta javila?

Gdje se bol javlja?

Da li se bol iri?

Kakva je bol? (oblik boli-sijevajua bol,probadajua bol)

Koliko je jaka bol?

Koliko esto se bol javlja?

Osjeate li dodatno i parestezije (npr. peckanje, osjeaj topline ili

hladnoe)?

Takoer je vano znati utjee li bol na Va posao, kao i na drutveni i

privatni ivot. Lijenik treba znati umanjuje li bol Vau radnu sposobnostili sposobnost obavljanja kuanskih poslova, takoer jeste li smanjili

drutvene izlaske ili ste pak zanemarili svoje hobije.



9/24

9

Ljestvica boli

Budui da je teko objektivno procijeniti jainu boli, mogue je da ete

trebati ocijeniti i zabiljeiti svoju bol na ljestvici boli (npr. na vizualno-ana-

lognoj skali: VAS).

Vizualno-analogna skala: VAS

Da bi bolje razumjeli bol, napravljeni su posebni detaljni upitnici o boli.

Dodatno, bilo bi korisno redovito zapisivati doivljenu bol u dnevnik boli.

bez boli najjaa bol



10/24

10

Metode ispitivanja

Nakon poetnog razgo-

vora, dostupne su razli-

ite metode istraivanja.

Lijenik e prvo izvriti

temeljit fizikalni pregled,koji e takoer dati in-

formacije o oputajuim

poloajima, napetosti mi-

ia i skraenju miia.

Kod odreenih bolnih

stanja, lijenik moe ui-

niti posebne testove; na

primjer neuroloke ili neuropsiholoke testove. U neurolokim testovima

detaljno se ispituje funkcija ivca kako bi se mogla procijeniti mogunost

ivanog ili miinog ogranienja ili oteenja.

Dodatni dijagnostiki testovi(pretrage) mogu nam dati daljnje infor-

macije o uzroku boli. Oni mogu ukljuivati analizu krvi i mokrae, RTG,

kompjutersku tomografiju (CT) i prikaz magnetskom rezonancijom (MRI).

Kome se mogu obratiti u svezi moje boli?

Za Vas je vano da ne podnosite bol predugo i da posjetite svog lijenikato prije. Uzrok/uzroci boli moraju se otkriti i uinkovito lijeiti tako da se

ne razvije pamenje boli i da bol ne postane kronina.

Budui da bol moe imati razliite uzroke, postoje brojni lijenici koji se

specijaliziraju za njezinu dijagnozu i lijeenje, a tu je i Va lijenik ope

medicine. Ti lijenici specijalisti (pr. ortopedi, dermatolozi, neurolozi,

Slika 4. Kompjuterska tomografija (CT)



11/24

11

S lijenikom na putu otkrivanja boli

fizijatri i psiholozi) imaju na raspolaganju dodatne metode istraivanja

koje mogu pomoi u otkrivanju uzroka boli. Naalost, neurolozi se esto

ukljuuju u prekasnom stadiju ili se uope ne ukljuuju, jer se esto pod-

cjenjuje uloga oteenja ivca u nastanku boli.

Dodatno, postoje terapeuti

osposobljeni za lijeenje boli.To su lijenici razliitih speci-

jalizacija (npr. anesteziolozi,

neurolozi) koji se koncentri-

raju na stanja u kojima je bol

glavni simptom.

Za svakog bolesnika je va-

no da pronae odgovaraju-

eg lijenika s kojim e uskoi s povjerenjem suraivati.



12/24

12

Sindrom neuropatske boli (izbor)

Mnoga stanja uzrokovana oteenjem ivaca ukljuena su u sindrom

neuropatske boli. Najea stanja su detaljno opisana u nastavku: dija-

betika polineuropatija, postherpetika neuralgija, neuralgija trigeminusa

i neuropatska bol u leima.

Dijabetika polineuropatija

eerna bolest moe uzrokovati oteenje ivaca, znano kao dijabetika

polineuropatija. Dapae, polineuropatija se najee javlja u eernoj bo-

lesti, budui da ivci bivaju oteeni uincima visoke razine eera u krvi.

Dijabetika polineuropatija moe dovesti do boli i areeg osjeta kao i do

parestezija (peckanja, osjeta trnjenja te osjeaja ukoenosti), uglavnom

u nogama. Kao topilna, prilikom ulaska u vruu vodu, tako se i bol iri

prema gore od stopala prema tijelu. Dlanovi i ruke mogu biti zahvaeni u

kasnijem stadiju.

Glavni simptom, koji osjea jedna treina bolesnika, je miina (ili mo-

torna) disfunkcija. Rezultat je slabljenje femoralnih (bedrenih) ili zdjelinih

miia, to moe dovesti do tekoa prilikom uspinjanja stepenicama.

Modani ivci takoer mogu biti zahvaeni (pokreti oima, zatvaranje

kapaka).

Dijabetika polineuropatija najee zahvaa stopala, ime se stvara-

ju uvjeti za nastanak razliite boli, ulkusa (ireva), opeklina, infekcija i

gangrene. Svakodnevna njega stopala veoma je vana u sprjeavanjurazvoja tih komplikacija. Preporua se redovit pregled stopala od strane

lijenika.



13/24

13

Neuralgija trigeminusa

Neuralgija trigeminusa

je relativno rijetka bolest

petog modanog ivca

(n.trigeminus), koji je od-

govoran za osjet dodira nalicu. ee se javlja u starijih

osoba, a ene su zahvaene

ee od mukaraca.

Uzrok neuralgije trigeminusa

je trajno podraivanje trige-

minalnog ivca (tri ogranka).

U veini sluajeva, zahvaeni

su drugi i trei trigeminalni ogranak; najrjee prvi (elo). Bol je karakte-rizirana epizodama izrazitog trganja (probadanja) na jednoj strani lica,

a ponavlja se nekoliko puta i obino zavrava u nekoliko sekundi. Ovi

ponavljajui napadaji mogu trajati minutama ili satima i esto su praeni

lakrimacijom (suzenjem), crvenilom koe i bolnim trzajevima zahvaenih

linih miia. Ove bolne epizode mogu se javiti potpuno spontano, me-

utim, esto se aktiviraju takozvanim provocirajuim tokama (dodiriva-

njem koe lica, zijevanjem, kihanjem, brijanjem, ienjem zubi, pijenjem,

vakanjem, govorom, smijehom, itd.). Izmeu napadaja, bolesnici ne

osjeaju bol.

Slika 5. Glavna podruja inervacije trigeminalnih

ogranaka



14/24

14

Postherpetika neuralgija

Postherpetika neuralgija (bol nakon herpesa zostera) esto je trajna

bol ograniena na jedno podruje. Prvi kontakt s herpesom zosterom

obino se deava u djetinjstvu i tada se manifestira kao vodene kozice.

Virus se moe ponovo aktivirati i nakon nekoliko desetljea. Dolazi do

intenzivne boli u podruju zahvaene koe, te se mogu pojaviti skupinemjehuria (plikova) ili njenih vezikula koje prate tijek ivca na tijelu ili na

licu. Oino bol prestaje unutar mjesec dana, a mjehurii postaju kraste

koje otpadaju.

Oko 10-20% bolesnika (s godinama ovaj se broj moe poveati na 60%)

s hepes zosterom moe razviji postherpetiku neuralgiju, koja u nekim

sluajevima moe trajati godinama. Bol u zahvaenom podruju koe

ostaje i nakon to su se mjehurii povukli, a opisuje se kao dosadna i

sijevajua, trajna bol. Dodatno, javljaju se spontane epizode boli, koja jevrua i probadajua. Bol se takoer moe javiti nakon dodira i to u obliku

izrazito uznemirujuih parestezija. Poslijedice mogu biti znaajne, tako

da se i najnjeniji dodiri, ak i osjet odjee na koi, ne mogu podnijeti,

to naposlijetku dovodi do drutevene izolacije.



15/24

15

Neuropatska bol u leima

Oko 4050% populacije pati od povremene ili stalne boli u leima. Uzro-

ci bolova u leima su obino povezani s boleu korjenova spinalnih i-

vaca, diska i miia u odgovarajuem podruju (nociceptivna bol). Osim

toga, ivac koji izlazi iz lene modine i prolazi izmeu tijela dva kraljeka

(korjen ivca) moe biti oteen prolapsom diska ili kirurkim zahvatomuinjenim na disku, to dovodi do neuropatske boli.

Vie od 30% osoba s kroninom boli u leima ima neuropatsku kom-

ponentu. Neuropatska bol se obino javlja kada je jedan ili vie ivanih

korjenova podraeno ili pod pritiskom. Bol moe biti kronina i imati

oblik arenja, trganja ili osjeta trnjenja ili se osjetiti kao elektrini udar. Bol

moe biti locirana u leima (lumbago, bol u lumbalno-slabinskom dijelu)

ili se moe iriti u bedro ili pak

kroz cijelu nogu do stopala (ishijal-gija, lumbalna ishijalgija). Takoer

moe dovesti do smanjene osjet-

ljivosti (npr. osjeaj ukoenosti) i

paralize odgovarajuih miia.

Sindrom neuropatske boli (izbor)



16/24

16

Mogunosti lijeenja

Primarni cilj je lijeenje osnovne bolesti (npr. postizanje optimalne razine

eera u krvi kod bolesnika sa eernom boleu), uklanjanje uzroka boli

uz istodobno ublaavanje neugode.

Lijeenje boli moralo bi zapoeti to je prije mogue, kako bi se izbjeglo

stvaranje pamenja boli, koje pak moe dovesti do kronine boli. Do-

datno, nelijeena bol koja je bila prisutna tijekom dugog vremena, teese lijei.

Cilj lijeenja boli je uklanjanje ili ublaavanje boli koritenjem nekoliko

metoda, koje mogu i ne moraju ukljuivati lijekove. Potpuno oslobaanje

od boli ne moe se uvijek postii. Izbor uinkovite terapije, odgovarajue

za svakog pojedinog bolesnika, detaljno objanjenje lijeenja i aktivna

suradnja bolesnika, vani su imbenici za uspjeno lijeenje boli. U ne-

kim sluajevima potreba je kombinacija razliitih lijekova i koritenje vie

metoda lijeenja.

Lijeenje pomou lijekova

Lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta, kao to su aspirin i parace-

tamol, nisu odgovarajui za lijeenje neuropatske boli. Lijekovi koji se

koriste u lijeenju neuropatske boli u osnovi se koriste u lijeenju epilep-

tikih napadaja (antikonvulzivi) i depresije (antidepresivi). Primjena jaih

analgetika iz skupine opioida moe biti od koristi. Za uinkovito lijeenje

esto je potrebna kombinacija lijekova.



17/24

17

Antikonvulzivi

Antikonvulzivi su primarno namijenjeni za

lijeenje epileptikih napadaja. Meutim, oni

su se pokazali uinkovitima u lijeenju neu-

ropatske boli, budui da ta dva stanja imaju

neke zajednike osobine. U oba sluajapostoji prekomjerno podraivanje ivanih

stanica i prekomjerno odailjanje impulsa.

Antikonvulzivi stabiliziraju te ivane stanice i

zaustavljaju stalno oslobaanje tih signala.

Antidepresivi

Antidepresivi, namijenjeni za lijeenje depresije, danas su iroko pri-

hvaeni kao terapija za neuropatsku bol. Njihovo blagotvorno djelova-nje ublaavanja boli poznato je ve godinama. Izrazito su uinkoviti u

lijeenju dugotrajne, aree boli. U bolesnika lijeenje e esto zapoeti

triciklikim antidepresivima. Jo se ispituje uinak ublaavanja boli novih

antidepresiva.



18/24

18

Opioidnianalgetici

Morfij i ostali opioidi spadaju u skupinu lijekova poznatih kao opioidni

analgetici. Oni djeluju na posebnim dijelovima ivaca, opioidnim recep-

torima, i sprjeavaju podraivanje ivanih stanica. Opioid koji sadri

ublaiva bolova pomae kod mnogih oblika jake boli (npr. nakon opera-

cije ili u lijeenju dugotrajne kronine boli).

Vano je bolesnike upozoriti da najnoviji opioidi, koji su djelotvorni tije-

kom dugog razdoblja, nisu povezani s ovisnou. Kao i u sluaju mnogih

drugih lijekova, Va lijenik moe postupno, unutar nekoliko dana, sma-

njivati dozu, do potpunog prestanka primjene lijeka.

Ostali naini lijeenja

Fizikalna terapija (npr. koritenje toplinske terapije)

Kineziterapija (npr. istezanje ili vjebe jaanja)

TENS (transkutano elektino podraivanje ivaca) terapija

Akupunktura

Psiholoke metode lijeenja (npr. spoznavanje boli, tehnike oputanja,

psihoterapijske metode).



19/24

19

Mogunosti lijeenja

Slika 6 Kineziterapija



20/24

20

Pomaui Vam osposobljavamo Vas da si sami pomognete

U bolesnikim grupama podrke, oboljele osobe mogu razgovarati o

problemima uzrokovanim njihovim stanjem, dobiti informacije, sluati

strunjake u podruju boli i postavljati pitanja.

Ako se bolesnici potiu na razumijevanje i aktivno sudjelovanje u svom

lijeenju, vea je ansa da e lijeenje biti uspjeno.

Savjeti Niste sami! U Europi skoro 1 od 5 oso-

ba (19%) pati od kronine boli.

Prihvatite injenicu da osjeate bol.

Nemojte predugo ekati u traenju pro-

fesionalne pomoi posjetite lijenika

to je prije mogue.

Budite iskreni prema svom lijeniku i

detaljno opiite bol, ako je potrebno, te uinak koji ona ima na

Va ivot (npr. sposobnost rada, nezainteresiranost, povlaenje iz

drutva, itd.).

Postavljajte pitanja svom lijeniku i u potpunosti se informirajte.

Razmislite o tome bi li Vaa bol mogla biti neuropatska bol.

Moglo bi biti korisno da se ukljue i specijalisti (npr. neurolozi,

terapeuti za bol).

Bol se mora zapoeti lijeiti rano i bez prekidanja lijeenja.



21/24

21

Uvijek uzimajte svoje lijekove redovito.

Moete samo promijeniti dozu, ali tek

nakon razgovora sa svojim lijenikom.

Ne-medikamentozno lijeenje (npr.

kineziterapija) treba se primjenjivati/pro-

voditi redovito.

Ostanite fiziki aktivni. Neaktivnost

uzrokuje slabljenje i napetost miia, to moe poveati probleme

uzrokovane bolovima.

Obratite se bolesnikoj grupi podrke. Tamo ete nai ljude sa

slinim problemima s kojima moete razmijeniti iskustva.

Nemojte se povlaiti. Nemojte se izolirati od prijatelja i poznanika.

Poastite se (npr. dobrom hranom, glazbom, kinom, kazalitem,

zabavom, itd.).

Dobra terapija boli

trebala bi Vam

pomoi da aktivno

sudjelujete u sva-

kodnevnom ivotu.

S uinkovitom

terapijom boli, Vi

ete, a ne Vaa

bol, odluivati o

tome kako ete

ivjeti svaki dan.



22/24

22

Korisne adrese i internetske veze

Bolesnike grupe

Hrvatski savez dijabetikih udruga

Zagreb, Dugi dol 4a, tel/fax: 01 2330 991

e-mail: [email protected]

Profesionalne udruge

HRVATSKI LIJENIKI ZBOR

CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION

HRVATSKO DRUTVO ZA LIJEENJE BOLI

CROATIAN PAIN MENAGEMENT SOCIETY

Tajnitvo (Secretary):

A. tampara 3, OB Karlovac p.p.182, 47000 Karlovac

Telefon: 047/608 140

Fax: 047/431 337E-mail: [email protected]

Korisne internetske adresi o boli

http://www.medicinenet.com/neuropathic_pain/article.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/Neuropathy

http://www.actionontario.ca/en/home

http://www.diabetes.hr

http://www.hdlb.org/kontakt.php



23/24

23



24/24

Pfizer Croatia d.o.o., Radnika cesta 80, 10000 ZagrebTel. 01 390 87 77, Fax.: 01 390 87 70LYR-12-08-EDU, lipanj 2008.

kada bol zahvati zivac

Documents