Privredna/Gospodarska komora Fede-racije BiH ponudila je privredi tri pro-jekta:

- Analizu uvo|enja poreza na dodatnu vri-jednost,

- Analizu zakona o porezu na dobitprivrednih/gospodarskih dru{tava i

- Porez na dohodak gra|ana,koja je izradio Institut Ekonomskog fakulte-ta Univerziteta u Sarajevu.

Predvi|eno je da prezentaciji prisustvuje110 pozvanih, a bilo ih je oko 40. Svi oni kojisu u~estvovali imali su konstruktivne sugesti-je.

Dr Sead Kreso, direktor Instituta, naglasioje da su autori dali teoretske osnove ofunkcionisanju PDV-a. Dr Milo{ Trifkovi} jepojasnio ustavne mogu}nosti za uvo|enjePDV-a na nivou dr`ave.

Iz prezentiranih projekata vidljivo je da sustope PDV-a identi~ne sada{njim stopamaporeza na promet kako u po~etnom periodune bi do{lo do smanjenja prihoda i posku-pljenja pojedinih proizvoda.

Porez na dobit treba harmonizirati sastopama u Republici Srpskoj, a doma}e i

strane privrednike tretirati po istoj stopi.Porez na dohodak kao korektivni porez ura-diti za cijelo podru~je Bosne i Hercegovinepo istim kriterijima i stopama.

U prilog provo|enju reformi i uspostavejedinstvenog tr`i{ta cilj nam je bio da pru`imoekonomsku podlogu za izradu {to kvalitetni-jih zakona.

Negativne kritike na ra~un predlo`enihprojekata uputio je zvani~nik CAFAO AlenJensen, koji je prepri~ao Zakon o indirektnomoporezivanju.

Predlo`eni projekti su potpuno na tragutog zakona, te nije bilo osnova za primjedbe.

Izradom i prezentacijom ponu|enih pro-jekata cilj nam je da testiramo privredu da senametnemo vladama da sa uva`avanjemuklju~e komore u izradu zakona, jer su imone najbolji partner za primjenu zakona.

Sve dosada{nje analize govore da privredastagnira u svim granama.

Treba sve umne kapaciteta, ra~unaju}i i�doma}u pamet�, aktivirati da se donesunajpovoljnija rje{enja za privredu, a samimtim }e se bud`etu obezbijediti punjenje.

MMiirrssaaddaa ]]UURR^II]] -- SSEELLIIMMOOVVII]]

Tri projekta

Kako do fiskalnih reformi

33

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Studija je obuhvatila osnovne parametrepotro{nje, enegetskih potreba i projekcijaenergije u zemlji i svijetu, osnovne energetskepokazatelje u FBiH, te cijene i stanje osnovnihparametara za ugalj, elektri~nu energiju, naftu inaftne derivate i prirodni gas. Izradili su je pred-stavnici Elektrotehni~kog fakulteta Univerzitetau Sarajevu sa saradnicima. Sadr`aj Studije bi tre-bao biti prijedlog za izradu strategije energet-skog sektora. Nosilac izrade bio je Salih^ar{imamovi} sa Elektrotehn~kog fakulteta, kojiju je i prezentirao.

Ovisnost o uvozu energenata u FBiH iznosioko 34 odsto (26 odsto nafta i naftni derivati iosam odsto prirodni gas).

Cijena doma}eg energetskog uglja ve}a je za20 odsto u odnosu na ekvivalent uvoznog uglja.

Njegovu proizvodnju karakteri{e niska pro-duktivnost i vi{ak zaposlenih.

Stoga se mora potpuno promijeniti strukturadr`avne pomo}i rudnicima u FBiH.

Kada je u pitanju elektri~na energija, pre-poru~uje se primjena kriterija za umanjenje tar-ifnih stavova {to ve}em broju industrijskihpotro{a~a.

Prema Tarifnom sistemu, tarifni stavovi semogu mijenjati i na osnovu Odluke Vlade FBiH�kada se takvom izmjenom provode mjereekonomske politike�. Ove mjere Vlada mo`eprovoditi u cilju stimuliranja odre|enog ili vi{epreduze}a, grane industrije ili provo|enjaodre|enih politika.

Prosje~na godi{nja cijena elektri~ne energijeu FBiH za sve kategorije industrijskih potro{a~a,osim komercijalnih kupaca na 0,4 kV, je nanivou ili ni`a od prosje~nih cijena elektri~neenergije u Evropi. Za komercijalne potro{a~e na0,4 kV, prosje~na godi{nja cijena je vi{a od pros-je~nih cijena elektri~ne energije u Evropi.Prosje~na cijena elektri~ne energije za industri-jske potro{a~e u Federaciji BiH u odnosu natranzicijske zemlje na 35 kV je ni`a, dok je za10kV nivo vi{a u odnosu na prosjek cijena utranzicijskim zemljama.

Kada je rije~ o nafti i naftnim derivatima,evidentan je porast u~esnika u ovoj djelatnosti,a zbog neure|enog ekonomskog prostora inepostojanja jedinstvenog bh. tr`i{ta.

Kod uvoza prirodnog gasa transportnitro{kovi su visoki zbog nerealno zakupljenihkapaciteta i neure|enosti tr`i{ta u BiH, tediskontinuirane potro{nje.

Predstavnici V/SKBiH su izrazili spremnostda }e nakon {to se sli~na analiza provede i uRepublici Srpskoj izraditi studiju za cijelopodru~je BiH.

U ovaj sektor je potrebno dugoro~no ulagatii raditi na {to br`oj uspostavi jedinstvenog bh.tr`i{ta, stav je privrednika.

Jedan od zaklju~aka studije na osnovupomenutih podataka bio je i prioritetna izradastrategije razvoja energetike BiH koja bi bilaosnova za izradu legislative i regulative koja }ebiti harmonizirana sa evropskim standardima, aprije svega Direktivama EU.

SS.. VV..

GGLLAASSNNIIKKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne

i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IV

Broj 13oktobar/listopad 2003.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednikMira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi},

Fahrudin \iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretarRedakcije.

DTP: "Privredna {tampa"Adresa:

Privredna/Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

E-mail: m.velic@kfbih.comTTeelleeffoonnii::

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

IIzzddaavvaa~~::"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[[ttaammppaa::"Birograf" Sarajevo

Gajev trg 2ZZaa {{ttaammppaarriijjuuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

Promocije

Donijeti strategiju razvoja energetike Na zahtjev privrednih subjekata - ~lanova P/GKFBiH, krajem oktobra, izra|ena je i prezentirana Studija o utjecaju uslova isporuke potro{nje i cijena energije ienergenata na izvoznu konkurentnost industrijskih preduze}a u FBiH

44

Prilog uz ogla{eno Javno nadmetanje zaizradu i provo|enje programa

ogla{avanja u svrhu realizacije Nacionalnog

programa �Proizvodimo, kupujmodoma}e�

U BiH nije u dovoljnoj mjeri analizirano, nitidokumentovano, ali postoji op}e uvjerenjejavnosti, posebno stru~ne, da se potro{a~i prikupovini rraaddiijjee oopprreeddjjeelljjuujjuu zzaa pprrooiizzvvooddee iizzuuvvoozzaa, ~ak i u slu~ajevima identi~nih cijena sadoma}im proizvodima i nedovoljnih dokaza da jeuvozna ponuda kvalitetnija.

Prisutna je doza nepovjerenja prema doma-}em proizvodu - usluzi i apriorne vjere u dobarkvalitet robe i usluge stranog porijekla. Ova poja-va nije novijeg datuma. Poznata je i u prethod-nom privrednom sistemu BiH, koji je u periodurasta imao ve}u ponudu doma}ih proizvoda iusluga visokog kvaliteta i sa pribli`no jednakimcijenama, ali su potro{a~i kad im se za to ukazi-vala prilika ~esto povjerenje ukazivali proizvodi-ma inozemnog porijekla.

Nacionalni program �Proizvodimo, kupujmodoma}e� predvi|a da se po posebno pripreml-jenom PPrrooggrraammuu ooggllaa{{aavvaannjjaa proizvoda i uslugadoma}eg porijekla javnosti upu}uju poruke, usvrhu njihovog iinnffoorrmmiissaannjjaa,, uuvvjjeerraavvaannjjaa ii ppoodd--ssjjee}}aannjjaa na njihov pojedina~ni, op}i i zajedni~kiinteres da se pri kupovini proizvoda, odnosnokori{tenja usluge, pri jednakim uslovima kvalitetai cijene, opredijele za doma}i proizvod - uslugu.

Da bi ostvarili ciljeve NP PKD privredne ko-more kao glavni nosioci i organizatori realizacijezahtijevaju da ponu|a~ev Program ogla{avanja(PO) zadovolji slijede}e:

PO treba uraditi kao jedinstven sa jasnonagla{enim sastavnim dijelovima i adekvatnimMarketing komunikacionim miksom za svakufazu NP PKD.

Prva fazaU prvoj fazi realizacije NP PKD javnost treba

uop}eno upoznati s proizvodima i uslugama pogrupacijama, a sve u skladu s Programom real-izacije Modula, koji je sastavni dio ovog Priloga.

Ovom fazom, koja }e se odvijati komunikaci-jom s javnosti preko medija, treba posti}i dvostru-ki cilj: (1) kod kupaca da, pri jednakim uslovimacijene i kvaliteta, povjerenje uka`u doma}emproizvodu - usluzi, (2) kod proizvo|a~a da (2a)pobolj{aju kvalitet svojih proizvoda - usluga i pri-lagode cijenu konkurenciji, te (2b) da ula`u uproizvodnju proizvoda koji trebaju doma}emtr`i{tu, a ukupna tr`i{na situacija i stanje doma}ihresursa ukazuju da bi se ti proizvodi mogliracionalno i efikasno proizvoditi u BiH.

Komisije modula, koje formiraju privrednekomore entiteta i Distrikta Br~ko BiH, pripre-maju sve materijale, a javnosti se prezentirajupreko medija, u skladu s Medija planom kojipriprema ponu|a~. NP PKD predvi|a 15 mod-ula grupacija proizvoda i usluga s mogu}no{}uda ih bude i vi{e.

Posebna tri modula su:- Dr`avni organi - uloga i zadaci u realizaci-

ji NP PKD,- Asocijacije privrede - uloga i zadaci u real-

izaciji NP PKD,- Trgovina na veliko i trgovina na malo.Plan ogla{avanja treba uva`avati specifi-

~nosti svakog od 15 modula i komisijama mod-ula i privrednim komorama sugerirati aktivnos-ti u interesu uspje{ne realizacije NP PKD.

Za realizaciju prve faze tro{kove snoseprivredne komore entiteta i Distrikta Br~ko BiHi za ovaj dio ogla{avanja ponu|a~ zaklju~ujeUgovor s Konzorcijem privrednih komora,odnosno jednom privrednom komorom u imeKonzorcija privrednih komora.

Prijedlog Ugovora dostavlja ponu|a~, kaosastavni dio ponude programa ogla{avanja NPPKD.

Druga fazaDruga faza aktivnosti, na osnovama info-

rmisane javnosti aktivnostima iz prve faze,obuhvata pprreeddssttaavvlljjaannjjee ffiirrmmii BBiiHH kkoojjee iisskkaa`uuiinntteerreess ddaa, preko zajedni~kog ogla{avanja, uokviru konkretnog modula, promoviraju vla-stite proizvode - usluge.

U ovoj fazi predvi|eno je emitovanje infor-macija o poslovanju ovih firmi, njihovim pro-izvodnim mogu}nostima, asortimanu i osnovn-im karakteristikama proizvoda namijenjenihtr`i{tu, kao i drugim relevantnim informacija-ma. Za ove poslove ponu|a~ treba dati odgo-varaju}i program ogla{avanja sa ponudom.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Nacionalni program

�Proizvodimo, kupujmo doma}e�Privredne komore Federacije BiH, Republike Srpske iBr~ko Distrikta BiH raspisale su, 17. 10. 2003. godine,javni natje~aj za izradu i provo|enje Programa ogla{avanja u svrhu realizacije Nacionalnog programa�Proizvodimo, kupujmo doma}e� (NP PKD). Budu}i dasmo o Nacionalnom programu �Proizvodimo, kupujmodoma}e� ve} pisali, u cilju daljeg informisanja, navodimokompletan tekst Priloga, dopunskih obja{njenja NP PKDza davanje ponude za izradu Programa ogla{avanja

55

Zajedni~ko ogla{avanje firmi i njihovihproizvoda, iako me|u njima postoji konkuren-cija, ne ugro`ava njihove pojedina~ne interese,jer u ve}ini slu~ajeva njihova ukupna proizvod-nja ne mo`e zadovoljiti ukupne doma}epotrebe. Zajedni~ko ogla{avanje, posebno zafirme koje do sada nisu zna~ajnije reklamiralesebe i svoje proizvode, predstavlja put kastvaranju imid`a firme i njenih proizvoda iizgradnju sopstvene marke.

Ovu, drugu fazu, zajedni~ki }e realizovatizainteresovani poslovni subjekti s izabranimponu|a~em o ~emu }e zajedni~ki potpisatiugovor. Materijale o firmi i njenim proizvodima- uslugama potrebne za ogla{avanje, a poProgramu ogla{avanja, pripremit }e firme.Drugu fazu finansiraju firme potpisnice ugovo-ra, a privredne komore obavljaju poslove koor-dinacije u okviru svojih redovnih aktivnosti.

Tre}a fazaU tre}oj fazi, na bazi povoljnog op}eg ambi-

jenta stvorenog provo|enjem prethodne dvije,zainteresovane firme zaklju~uju samostalneugovore s ponu|a~em o ogla{avanju njegovihproizvoda i usluga. Nastavak ogla{avanja kaosamostalne firme i njenih proizvoda ubrzat }estvaranje povoljnog imid`a o firmi i njenimproizvodima, {to treba olak{ati izvoz u drugezemlje. U ovoj fazi treba nastojati ostvaritiogla{avanje u inozemstvu.

Ponu|a~ za tre}u fazu priprema programogla{avanja i odgovaraju}u ponudu, kao sas-tavni dio ukupne ponude.

Me|ufaza Programom ogla{avanja predvidjeti ogla{a-

vanje primjene Pravilnika o znakovima vizue-lnog ozna~avanja bh. proizvoda i mogu}nostisticanja i kori{tenja vizuelnog znaka ��bboossaannsskkoo--hheerrcceeggoovvaa~~kkii kkvvaalliitteett�� ii ��iizzvvoorrnnoo bboossaannsskkoo--hheerrcceeggoovvaa~~kkii pprrooiizzvvoodd��.

Generalno, program ogla{avanja treba bitiusmjeren na pomjeranje misaonog stanja kodljudi, kako bi se izazvala pa`nja i interesovanjeza doma}e proizvode i usluge uop}e ili odgo-varaju}i drugi efekat, koji prethodi kupovnompona{anju doma}eg proizvoda - usluge.

Pretpostavljaju}i da doma}i kupac - potro-{a~, jo{ uvijek, a priori, vjeruje u bolji kvalitetuvoznog od doma}eg proizvoda, cijeli procesogla{avanja treba postaviti tako da se izazovepa`nja i omogu}i primanje, prerada i prihvatan-je poruke na stvaranju pozitivnog imid`a zadoma}i proizvod, prodavnicu, proizvo|a~a.

Da bi se postigao uspjeh i u pam}enju ljudizadr`avao sadr`aj ogla{avanog potrebno jepredvidjeti optimalan broj ponavljanja.

Osigurati mjerenje rezultata ukupne i pojed-ina~nih aktivnosti na realizaciji programa ikomunikacione i prodajne efekte ogla{avanja,te predvidjeti prettestiranje i posttestiranje.

Medija plan, kao sastavni dio Programaogla{avanja, treba predvidjeti optimalnu kom-binaciju kori{tenja medija vode}i ra~una da seNP PKD realizira na cijelom prostoru BiH.

NapomeneU cijeloj aktivnosti provo|enja Programa

akcent je na doma}em proizvodu i usluzi i pri-dobivanju javnosti za kupovinu proizvoda iusluga doma}eg porijekla. U tom smislu, uskladu s kodeksom poslovnog pona{anja, nijepotrebno, niti je dozvoljeno uvozne proizvodei usluge stavljati u negativnim konotacijama.Uvoz jeste konkurencija doma}oj proizvodnji,ali je ona nu`na.

U javnim nastupima prezentiranja porukapo modulima, posebno iz prve faze, predvidjetiu~e{}e uglavnom mla|ih osoba, pribli`no jed-nake spolne zastupljenosti. Trebaju biti licakoja se do sada nisu pojavljivala u javnosti.Direktore firmi uklju~ivati samo u neophodnimprilikama za zastupanje firmi. Mladi se trebajuobra}ati mladima da grade navike kupovinedoma}ih proizvoda, jer jedni u druge imajupovjerenje. Mladi se obra}aju starijim da mijen-jaju svoje navike i s vi{e povjerenja kupujudoma}e proizvode, a i starija generacija }e vi{evjerovati porukama mla|ih. Sve televizijskeprezentacije treba re`irati potpuno druga~ije odustaljenih kli{ea: fotelje, stolovi, ozbiljnivoditelji, op{irna izlaganja i sli~no. Programogla{avanja treba planirati tako da u javnostistvara op}u pozitivisti~ku klimu, kako oko i uvezi samog NP PKD tako i za konkretne, pa inajmanje aktivnosti koje preduzimaju firme idr`avni organi na realizaciji Programa.

MMrr HHaassaann JJAAKKUUPPOOVVII]]

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

66

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

- BiH je u zadnjih {est godina uvezla robe uiznosu od preko 11,5 milijardi KM, a za osammjeseci ove godine oko 2,5 milijardi KM. Ukolikonastavimo ovim tempom uvoza, bez vlastiteproizvodnje i unosa novca s neke druge strane,srljamo ka bankrotu - kazao je Lasi}.

Prema njegovim rije~ima, prosje~ni mjese~niostvareni deficit u ovoj godini iznosi 295 milionaKM, a nastavljanjem ovakvog trenda dr`ava }edo}i u takozvanu sivu zonu kada ne}e mo}iizmirivati svoje obaveze.

Za osam mjeseci ove godine BiH je ostvariladeficit od 2,153 milijarde KM, od ~ega u trgovinisa zemljama sa kojima ima potpisan sporazum oslobodnoj trgovini otpada 57,57 odsto.

Lasi} je istakao da ovi podaci ukazuju na to daje BiH, kada je u pitanju pokrivenost uvoza izvo-zom, puno bolje poslovala sa zemljama sa kojimanema potpisan sporazum o slobodnoj trgovini,nego sa onima sa kojima ima takav sporazum.

- Me|u razlozima za ovakvo stanje su i tehni~kebarijere za izvoz robe. Subvencionirana roba ulazina bh.tr`i{te, pa bi BiH morala uvesti za{titnecarine na uvezenu robu ove vrste - istakao je Lasi}.

Dodao je da zna~ajnu smetnju izvozu pred-stavlja i nestandardizacija doma}e robe, zbog ~egabi BiH morala hitno raditi na uspostavi institucija zastandardizaciju, prije svega veterinarskog instituta.

Privredna komora smatra neophodnim i hitnouvo|enje reda na granici i odre|ivanje grani~nihprelaza za pojedine robe. Ovim bi se ostvarilapotpuna kontrola uvoza kako u smislu kvantitetatako i kvaliteta robe koja ulazi u zemlju.

Lasi} je napomenuo kako }e lo{u prihodovnustranu BiH dodatno pogor{ati i to {to od Novegodine BiH ulazi �u podru~je bescarinskogposlovanja� sa Republikom Hrvatskom i Srbijomi Crnom Gorom (SCG).

Ovo }e ve} sljede}e godine, kako je rekao,zna~iti gubitak do 62 miliona KM, koji su poosnovu uvoza ostvarivani sa R Hrvatskom idodatnih 10 miliona KM sa SCG.

- To su prihodi ostvareni po osnovu carina ine vidim na koji na~in }e se to nadoknaditi, uko-liko se ne pove}a prikupljanje sredstava na nekojdrugoj strani - kazao je Lasi}.

Ukoliko vlasti ne donesu za{titne mjere, Lasi}smatra da }e �do}i do nekontroliranog uvoza idaljeg srljanja ka bankrotu�. /ONASA/

Visok rizik za ulaga~e

BiH i dalje u skupinizemalja s najni`imkreditnim rejtingom

Kako javlja FENA Bosna i Hercegovina, skreditnim rejtingom DB6d, i dalje se nalazi naljestvici zemalja u kojima postoji vrlo visok rizikda se ulaga~ima njihova investicija ne}e isplatiti,stoji u najnovijem izvje{}u svjetske bonitetneku}e Dun & Bradstreet (D&B). Osim BiH, naza~elju ljestvice s tom ocjenom mjesecima senalaze Srbija i Crna Gora, Uzbekistan,Turkmenistan, Tad`ikistan, Gruzija, Bjelorusija iAlbanija. Na ~elu D&B-ove ljestvice 25 tranzici-jskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejtingnalazi se Slovenija s rejtingom DB2c, a na dru-gom mjestu je Ma|arska s rejtingom DB2d. Tirejtinzi zna~e da su te zemlje ocijenjene kaozemlje niskog rizika za ulaga~e. Hrvatska senalazi i dalje na 10. mjestu, s kreditnim rejtingomDB4d. Hrvatska taj rejting ima ve} niz mjeseci, ata ocjena ozna~ava zemlje umjerenog rizika zaulaganja. Ina~e, Dun & Bradstreet je najve}a inajuglednija svjetska bonitetna ku}a, koja, uzpomo} razgranate mre`e predstavni{tava i kore-spondenata {irom svijeta, svakodnevno a`urirabazu boniteta za preko 62 milijuna dru{tava izcijeloga svijeta.

Pokazatelji za osam mjeseci

Deficit BiH preko dvije milijarde KM

Za sedam mjeseci ove godine uvoz izRepublike Slovenije u BiH iznosio je 273.259.000eura, dok je u istom periodu izvoz iz BiH u RSloveniju bio 43.607.000 eura.

Prema podacima Gospodarske zborniceSlovenije, u odnosu na isti period 2002. godineizvoz iz R Slovenije u BiH je smanjen za 2,6 odstoili 7,3 miliona eura, dok je uvoz iz BiH pove}anza 13,5 odsto, odnosno za 5,2 miliona eura.

Iz R Slovenije u BiH se najvi{e izvozi mineral-na voda (5,5 odsto), tekstilne tkanine (4,3 odsto),lijekovi (3,9 odsto), pivo (3,6 odsto), dok se iz BiHu R Sloveniju najvi{e uvoze dijelovi obu}e (12,6

odsto), neobra|eno drvo (10,1 odsto), sirovako`a (6,5 odsto), dijelovi za motorna vozila (3,6odsto), `enski odjevni predmeti (2,8 odsto) itd.

Direktor Predstavni{tva Gospodarske zbor-nice Slovenije u BiH Amir Huji} izjavio je kako}e, u cilju daljnjeg uravnote`enja robne razmjeneu R Sloveniji, biti organizirana izlo`ba bh.proizvoda. Huji} je dodao kako }e uskoro bitiutvr|en termin odr`avanja te izlo`be, najv-jerovatnije krajem oktobra, prilikom posjetepredstavnika Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgo-vinske komore BiH Gospodarskoj zborniciSlovenije. /Fena/

Statistike

Smanjenuvoz iz

Slovenije

Mostar, oktobra - Ukoliko BiH nastavi sa uvozom robe,koji trenutno obuhvata 50 odsto bruto dru{tvenog proizvoda, zemlji prijeti bankrot, izjavio je, po~etkomoktobra, u Mostaru potpredsjednik Privredne/Gospodarskekomore FBiH Jago Lasi}

77

Mesoprera|iva~ka industrija u FederacijiBiH najve}im dijelom je orijentisana na obezb-je|enje sirovina iz uvoza uz visoke carinskepristojbe pri uvozu nekih repromaterijala kojihnema ili nema dovoljno na doma}em tr`i{tu.Ugovori o slobodnoj trgovini sa susjednimzemljama jo{ vi{e ote`avaju doma}u proizvod-nju. Gotovi proizvodi iz ovih zemalja uvoze seu BiH sa smanjenim carinskim optera}enjima, auskoro i bez njih, tako da doma}i proizvodinisu konkurentni sli~nim proizvodima iz uvoza.

Kako bi se prevazi{la ova situacija i meso-prera|iva~i bar donekle doveli u ravnopravanpolo`aj sa proizvo|a~ima iz susjednih zemalja,a u isto vrijeme za{titili i doma}u primarnuproizvodnju mesa, Privredna/Gospodarskakomora FBiH je pokrenula inicijativu kodVije}a ministara BiH i resornih ministarstava dase prera|iva~ima mesa odobri tromjese~nikontingent za uvoz pojedinih kategorija mesa,uz sni`enje carinskih pristojbi.

Vije}e ministara BiH je na 27. sjednici,odr`anoj 2. oktobra, donijelo Odluku o privre-menoj suspenziji uvoznih da`bina iz Carinsketarife BiH za odre|ene poljoprivredno-prehrambene i industrijske proizvode.Odobren je kontingent za mesoprera|iva~kuindustriju Federacije BiH: 930 tona gove|egmesa, smrznutog bez kostiju za industrijskuproizvodnju (tarifni broj 0202 30 90 00), 358tona svinjskog mesa za industrijsku proizvod-nju (tarifni broj 0203 19 15 00) i 1.723 tone mesaperadi, isje~enog na komade, bez kostiju zaindustrijsku preradu (tarifni broj 0207 14 10 00).

Na sastanku Grupacije proizvo|a~a iprera|iva~a mesa P/GKFBiH izvr{ena jeraspodjela na krajnje korisnike - prera|iva~e pokoli~inama i kategorijama mesa.

Vije}e ministara je propisalo i posebnoUputstvo o na~inu provo|enja Odluke. Uvozsirovina vr{i}e isklju~ivo preduze}a koja sebave preradom mesa na dva grani~na prijelazauz kontrolu carinika, veterinarskih i tr`nihinspektora. Ministarstva poljoprivrede entitetasvojim rje{enjem odobrava}e svakom mesopre-ra|iva~u koli~inu sirovina za uvoz, a na osnovuraspodjele na krajnje korisnike.

Odluka o suspenziji uvoznih da`bina zapojedine kategorije mesa koje se koristiisklju~ivo za preradu je privremenog karakterai ostaje na snazi 90 dana od dana dono{enja.

MM.. MMEE[[AANNOOVVII]]

Izgradnja savremene tvornice

Prirodni kiseljakPrincess

U Ora{ Planjama kod Te{nja otvoren je novipogon i punionica prirodnog kiseljakaPrincess. Probna proizvodnja kiseljaka tekla jeunazad godinu i njegova potra`nja na tr`i{tu jeprevazi{la o~ekivanja. To je bio razlog da semenad`ment firme odlu~i za novi projekatizgradnje savremene punionice. U objekat jeulo`eno oko 700.000 KM i zapo{ljavat }edvadeset radnika koji }e raditi u dvije smjene.Kapacitet izvora je 70 litara u minuti. Do sada seprirodni kiseljak Princess izvozio u manjimkoli~inama u Ameriku, Englesku i [vicarsku, amenad`ment firme se nada da }e oko pedesetodsto proizvodnje biti plasirano na inotr`i{te.

Te{anjski kraj je, ina~e, poznat po kvalitet-nim mineralnim vodama. Za samo dvije godineod ideje i istra`iva~kih radova ova voda osvoji-la je tr`i{te. Na Sajmu svjetskih voda u BerkeleySpringsu u SAD voda Princess osvojila je ~etvr-to mjesto. MM.. MM..

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Mesoprera|iva~ka industrija u FBiH

Odobreni kontingentiVije}e ministara BiH je na 27. sjednici, odr`anoj 2. okto-bra, donijelo Odluku o privremenoj suspenziji uvoznihda`bina iz Carinske tarife BiH za odre|ene poljoprivredno-prehrambene i industrijske proizvode *Uvoz sirovina vr{i}e isklju~ivo preduze}a koja se bavepreradom mesa na dva grani~na prijelaza uz kontrolucarinika, veterinarskih i tr`nih inspektora

88

Povod za susret proizvo|a~a duhana saresornim ministrom bila je isplata premije naotkupljeni sirovi duhan roda 2002. godine kojaiznosi 0,90 KM/kg. Do sada je ispla}eno oko 66odsto, dok se na ostatak jo{ ~eka.

- Isplatu razlike premije za proizvodnjuduhana za pro{lu godinu }emo poku{ati rije{itikroz rebalans unutra{nje preraspodjele bud`eta -kazao je Marinko Bo`i}, ministar poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva Federacije BiH.

Kada je u pitanju rod 2003. godine, ministarBo`i} je istakao da }e isplata zavisiti od bud`eta,odnosno od sume novca kojom }e raspolagatiministarstvo.

Koli~ina proizvedenog duhana u ovoj godini}e biti manja za oko 60 odsto u odnosu napro{lu, zbog velike su{e koja }e se odraziti kakona na{u tako i na cijelu evropsku poljoprivredu.

Ministar Bo`i} je naglasio da }e neke odaktivnosti ovog ministarstva biti prijedlog zaizradu registra poljoprivrednih proizvo|a~a idono{enje krovnog zakona o poljoprivredi.Akcentirano je i pitanje za{tite doma}e proizvod-nje duhana i duhanskih prera|evina. Postoje}azakonska regulativa ne {titi doma}i proizvod, jerje uvoz cigareta neograni~en i bez kontrole

kvaliteta. Akciza na doma}e i uvozne cigarete jeista i iznosi 35 odsto na maloprodajnu cijenuumanjenu za porez na promet. Porez je isti zasve cigarete (20 odsto), a carina je 15 odsto plusjedan odsto carinsko evidentiranje.

Doma}a proizvodnja pokriva 65 do 70 odstodoma}eg tr i{ta, a mjere za{tite bi je znatno pove}alekao i bud`etske prihode na cijelom prostoru BiH.

Na{a duhanska industrija bi se od prekom-jernog uvoza mogla {tititi uvo|enjem razli~itihakciza za doma}e i uvozne proizvode, kao ipove}anjem carina na proizvode koji se uvoze.

Na{ strate{ki interes je proizvodnja i preradaduhana, {to zna~i da bi se rje{avanjem problemaza{tite doma}e proizvodnje rije{ilo i pitanje pri-marnih proizvo|a~a, stav je ~lanova Grupacije.

U okviru predstoje}ih aktivnosti Grupacija }eorganizirati radni sastanak sa predstavnicimaRepublike Srpske, kao i uputiti upit o ovomproblemu entitetskim premijerima i Vije}u min-istara BiH.

Raspravljano je i o povratu nov~anih sredsta-va akcize i poreza na promet za lo`-ulje koje sekoristi za su{enje duhana roda 2002. i 2003.godine.

Ova potra`ivanja se odnose na preduze}a�Bosanac� d.d. Ora{je i �Duhan� d.d. Grada~ackoja za su{enje duhana tipa vird`inija koriste lo`-ulje i to jedan litar za kg duhana.

Oni zahtijevaju povrat pomenutih nov~anihsredstava bar za 2003. godinu.

SS.. VV..

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Duhan

Premije nisu ispla}eneRadni sastanak ~lanova Grupacije duhanske privredeP/GKFBiH sa ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva FBiH odr`an je sredinom oktobra

Svjetski dan hrane

Jedna ~etvrtina koja u|e

u BiH je nelegalnaPoljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevunastoji gra|anima BiH kontrolom obezbijeditizdravstveno-sigurnu hranu, ali je malo uzorakaprehrambenih proizvoda koji dospiju na analizuna fakultet, izjavio je profesor Poljoprivrednogfakulteta u Sarajevu Ahmed Smaji}

Na pres-konferenciji organiziranoj povodom Svjetskogdana hrane, 16. oktobra, Smaji} je kazao kako su glavnirazlozi slabe kontrole visoka cijena analiza, crno tr`i{te inedjelotvornost inspekcijskih organa.

- Jedna ~etvrtina hrane, koja u|e u BiH, u|e nelegalnopreko rijeka Save i Drine, pa se dalje distribuira po pro-davnicima koje rade na crno i kojima nije u intreresu da je

kontroliraju, a problem je i {to carinski organi BiH nemajuadekvatnu opremu da provjere ispravnost hrane pri uvozu- rekao je Smaji}.

Prema podacima Svjetske organizacije za poljoprivredui hranu (FAO), u svijetu gladuje vi{e od 800 miliona ljudi,dok ih oko dvije milijarde osje}a nedostatak hrane.

- Na `alost, podaci UN-a ukazuju na to da u svijetusvakog mjeseca vi{e od 40 hiljada djece oslijepi zbognedostatka vitamina A u ishrani, te umre oko jedan miliondjece mla|e od pet godina od izlije~ivih bolesti. Hranomse u u ljudski organizam unosi oko 80 odsto {tetnih tvari izato se mora posvetiti ve}a pa`nja u proizvodnji i preradi`ive`nih namirnica - kazao je dekan Fakulteta VjekoslavSelak. Koliko je proizvodnja hrane bitna za njen kvalitet,po Selakovim rije~ima, najbolje ilustrira ~injenica da }eBiH u oblasti proizvodnje hrane, a da bi postala ~lanicomEvropske unije, morati da pripremi vi{e od 7.000 stranicateksta zakona, propisa i drugih normativnih akata.

On je pozvao doma}e vlasti da se vi{e po~nu bavitiza{titom doma}e proizvodnje, stimuliranjem izvoza hranei pi}a i doma}e proizvodnje, te proizvodnje organskizdrave hrane. (FENA)

99

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

BiH �preplavljena� robom iz inostranstva

Primarna peradarskaproizvodnja u

katastrofalnoj situacijiNa sastanku u Sarajevu, 23. oktobra,Abdulah Gagi}, predsjednik Grupacijeproizvo|a~a peradi i sto~ne hrane priP/GKFBiH, situaciju u primarnoj perada-rskoj proizvodnji ocijenio je katastrofa-lnom. Ovom te{kom stanju, u velikoj mjeri,doprinijeli su ugovori o slobodnoj trgovinikoje je BiH sklopila sa Hrvatskom, Srbijomi Crnom Gorom, Rumunijom, Turskom idrugim zemljama okru`enja

- Dosada{nji u~inak ovih ugovora je takav daje BiH �preplavljena� robom iz inostranstva -rekao je Gagi}. Istakao je kako su ugovori o slo-bodnoj trgovini u potpunosti validni, te ih nijemogu}e raskinuti. - Rezultat ovih sporazuma jepoguban za cijelu dr`avu, o ~emu svjedo~e ipodaci o deficitu u trgovinskoj razmjeni BiH sainostranstvom. Deficit BiH je 3,5 milijardi KM, od~ega se 2,5 milijardi KM odnosi na razmjenu FBiHsa inostranstvom. Istovremeno, simboli~nakoli~ina bh. robe nalazi se na tr`i{tu Hrvatske.Prema njegovim rije~ima, realno je o~ekivati dasituacija u bh. primarnoj peradarskoj ipoljoprivrednoj proizvodnji uop}e bude u jo{te`em polo`aju, jer zemlje potpisnice sporazumapostepeno bivaju oslobo|ene carinskih davanja.- Upravo svjesni jo{ gore situacije u kojoj }emo se2004. godine na}i, tokom ove godine nekolikoputa smo nadle`nim dr`avnim i federalnim min-istarstvima i institucijama upu}ivali zaklju~ke sasastanaka u P/GKFBiH. Obi~no su sadr`avali pri-jedloge mjera za{tite doma}e poljoprivredneproizvodnje, mogu}nosti njihovog podsticaja,mjere koje bi omogu}ile plasman bh. robe nainotr`i{ta i sli~no, istakao je. Me|utim, rje{enja jo{uvijek nisu prona|ena.

Zamjenik ministra za poljoprivredu,vodoprivredu i {umarstvo FBiH i {ef sektora zaprimarnu poljoprivrednu proizvodnju AhmedDuranovi} kazao je kako su pora`avaju}ipodaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni FBiH sainostranstvom. - Za devet mjeseci ove godine uBiH je uvezeno osnovnih poljoprivrednihproizvoda u vrijednosti 756 miliona KM, aizvezeno samo 56. Dakle, odnos uvoz - izvoz je7 : 100, a izvoz - uvoz 1 : 13,7, rekao je Durano-vi}, te dodao da akcija �Kupujmo doma}e� imazna~aj samo izjave, sve dok BiH uvozi sirovineza proizvodnju, pa tek onda ih plasira nainotr`i{ta.

- Moramo proizvoditi na bazi doma}ih sirov-ina i na doma}e i inotr`i{te plasirati bh. pro-izvode, rekao je. /ONASA/

Koordinacioni odbor za ekonomskirazvoj BiH

Tre}a sjednica Radnegrupe za privatizaciju

Javni poziv za prodaju ~etiristrate{ka bh. preduze}a - Bira Biha},Granit Jablanica, Metalno Zenica iEnker Te{anj - bi}e raspisannarednog mjeseca, saop}eno je natre}oj sjednici Radne grupe za privatizaciju Koordinacionog odboraza ekonomski razvoj i evropske integracije, odr`anoj 3. oktobra

Koopredsjedavaju}i Radne grupe ZlatanDedi} kazao je da }e tenderi za privatizacijupreduze}a Bira i Granit biti objavljeni 24. okto-bra, za Metalno 31. oktobra, te za privatizacijukompanije Enker 14. novembra ove godine.

Po Dedi}evim rije~ima, javni poziv za priva-tizaciju preduze}a Energoinvest Livnica jetrenutno u toku i otvoren je do 17. oktobra ovegodine.

Kada je rije~ o privatizaciji hotela HolidayInn Sarajevo, Dedi} je kazao se do kraja ovogmjeseca o~ekuje zaklju~ivanje kupoprodajnogugovora s jedinim ponu|a~em za kupovinuovog hotela, austrijskom kompanijom AlphaBaumanagement.

- Rje{enje problema dugovanja preduze}aUnis Tadiv iz Konjica jo{ uvijek nije prona|eno,tako da je situacija nepromijenjena - rekao jeDedi}, dodaju}i kako }e se federalni ministarfinansija uskoro sastati sa predstavnicima VladeHercegova~ko-neretvanskog kantona i razma-trati mogu}nost za rje{enje dugovanja ovogpreduze}a.

Potencijalni investitor, slovenska kompanijaPrevent odustala je od kupovine Unis Tadiva,upravo zbog njegovog dugovanja u iznosu oddva miliona KM, koja se ve}inom odnose naneizmirene obaveze prema dr`avnim fondovi-ma za penziono i socijalno osiguranje.

Agencija FIPA ponudila je Radnoj grupi svojupomo}, koja se odnosi na prezentaciju na webstranici, te izradi vodi~a za privatizaciju u BiH.

Na prethodnoj sjednici radne grupe za priva-tizaciju, odr`anoj 19. septembra ove godine,utvr|ena je lista od 15 prioritetnih preduze}a zaprivatizaciju. To su preduze}a: Bira Biha}, EnkerTe{anj, Metalno Zenica, Holiday Inn Sarajevo,Granit Jablanica, Unis Tadiv Konjic, Jel{ingradBanja Luka, Rudnik kre~njaka, Unis Prnjavor,Unis Gora`de, Jel{ingrad Kotor-Varo{,Jel{ingrad Gradi{ka, Mljekarska industrija BanjaLuka, Livnica Sarajevo i Sava Bijeljina. /ONASA/

1100

Pored predstavnika privrednih subjekata -~lanica Udu`enja, koji su, istovremeno i direktorivode}ih kompanija metalske i elektroindustrije uFBiH, prisustvovali su i predstavnici Federalnogministarstva energije, rudarstva i industrije,Ministarstva vanjskih poslova, predsjednici kan-tonalnih privrednih komora, predsjednikSindikata metalaca FBiH, predstavnik V/SKBiH,GTZ-a Ured u Sarajevu, Ureda BiH za PRSP, teistaknuti stru~ni radnici iz ove oblasti.

U uvodnom obra}anju predsjednikP/GKFBiH Avdo Rapa istaknuo je da je ideja oizradi ovog materijala potekla u Komori od ~lan-ica Udru`enja MEI, zbog toga {to ni udosada{njim strategijama, niti u Programu PRSP-a, nije dovoljno obra|en ovaj segment industrije,niti su dati odgovori na temeljna pitanja iz oblastimetalne i elektroindustrije.

Materijal je kao dokument prihva}en na sjed-nici UO Komore i treba i}i dalje sa njegovomimplementacijom i dogradnjom. Ovo je istovre-meno i dokaz da Komora mo`e biti aktivnouklju~ena u privredne tokove.

Kao jedan od koordinatora na izradi ovogprojekta ]azim Talam, prezentiraju}i u glavnimnaznakama strate{ke pravce kao sektorskustrategiju, naglasio je da }e sve ono {to nije obuh-va}eno biti ugra|eno u narednom periodu, jer seradi o kontinuiranom projektu. Po dobijanjuinformacija od tridesetak firmi do{lo se dopotvrde ranijeg saznanja da ovdje ima jo{ poten-

cijala koji se mo`e pokrenuti i dati ve}e rezultate.Samo 25 firmi koje su dale podatke imaju ost-varen izvoz od 500 miliona KM, {to zna~i da ovaindustrija ima mnogo vi{e od toga. Identificiranisu problemi i prepreke na koje firme nailaze usvom radu, te postavljeno deset ciljeva, kao real-no ostvarivih. Ura|ena je proizvodna struktura sapet grana i 25 podgrupacija, mada ona ne morabiti kona~na. Akcentirao je da se ovom strategi-jom mora upravljati, {to zna~i da treba formiratiradnu grupu koja }e biti zadu`ena za pra}enjestrategije, uz redovno izvje{tavanje OdboraUdru`enja.

Pomo}nik ministra za energiju, rudarstvo iindustriju je izjavio da Ministarstvo daje podr{kuovom dokumentu, te da `eli biti veza izme|uP/GKFBiH i Vlade FBiH, tokom implementacije.

Predsjednik Sindikata metalaca pozdravio jeizradu ovog dokumenta i istaknuo njegovu imle-mentaciju.

Profesor dr D`emo Tufek~i} ~estitao je autori-ma na izadi Strate{kih pravaca, te dao odre|enesugestije i dopune: da bismo bili konkurentnimoramo imati bolju tehnologiju; na{i kadrovi sene obrazuju i nisu u stanju pratiti savremena kre-tanja; alatogradnja bi mogla biti kao pravacrazvoja; stacionarna monta`a treba biti ugra|enakao mogu}i pravac; obrazovanje mladih kadrovatreba uklju~iti u ovaj materijal, a mi nudimopomo}.

Generalna ocjena je da je dokument kvalitet-no ura|en, te da je neophodna dalja aktivnost usmislu implementacije.

Stoga je i predsjedavaju}i zaklju~io da }eOdbor formirati stru~ni tim, shodno prijedlogu,koji je u prilogu akta, ~iji }e zadatak biti rad naimplementaciji ovog dokumenta uz obavezu per-manentnog izvje{tavanja Odbora i Udru`enja.

NNaaffiijjaa [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Sedma sjednica Odbora Udru`enja metalne i elektro industrije

Strate{ki pravci razvojaSedma sjednica Odbora UMEI, u pro{irenom sastavu,odr`ana je 15. oktobra. Prezentirana je kona~na verzijadokumenta Strate{ki pravci razvoja metalske i elektroindustrije u FBiH, sa akcentom na dogovor o implementaciji,na bazi primjene Akcionog plana, koji je sastavni dio ovogdokumenta

1111

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Raspravljalo se o odluci Buldo`er komisije ozabrani izvoza trupaca po kojoj je izvr{ena klasi-fikacija za njihov izvoz, koja ne postoji u carin-skoj tarifi, jer svi trupci imaju jedan tarifni broj.^lanovi Grupacije su, marta, ove godine uputilizahtjev Vije}u ministara o privremenoj zabraniizvoza trupaca iz BiH. Razmatrano je i pitanjepokretanja proizvodnje sulfatne celuloze uNatronu Maglaj.

Stoga bi Odluku o privremenoj zabraniizvoza trupaca trebalo pro{iriti sa zabranomizvoza celuloznog drveta, kao i trupaca crnogbora. Tokom posljednje tri godine zna~ajnekoli~ine najkvalitetnijeg celuloznog drveta seizvoze u Italiju, Austriju i Sloveniju.

Zato su predstavnici Natrona u nekolikonavrata razgovarali sa preduze}ima {umarstva iusaglasili interese oko prodaje, odnosnokupovine svih koli~ina celuloznog drveta ~eti-nara koje se proizvedu u toku planskogkori{tenja {uma u toku slijede}ih pet godina.

Da bi se moglo po~eti sa proizvodnjom,potrebno je tri mjeseca ranije obezbijediti potreb-ne koli~ine celuloznog drveta. Dnevne potrebeNatrona iznose 1.000 kubnih metara.

Aktivnosti se ubrzano provode i o~ekuje seda bi proizvodnja mogla po~eti do kraja godine.

Sirovinski potencijal je najva`niji dio podr{ke,zato je potrebno sve koli~ine proizvedenog celu-loznog drveta usmjeriti prema Natronu, koji jetrenutno najzna~ajniji privredni projekat u BiH.Zbog toga su predstavnici Natrona zatra ili odP/GKFBiH da predlo i Vije}u ministara dono{enjeOdluke o zabrani izvoza celuloznog drveta ~etinara.

^lanovi Grupacije su prihvatili pomenutu ini-cijativu, te }e pripremljeni prijedlog odluke bitiupu}en Vije}u ministara.

Diskutovano je o Prednacrtu o izmjenama idopunama Zakona o uvjetima i na~inu obavljan-ja djelatnosti rezanja drveta.

Prijedloge amandmana radna grupa jenapravila u martu teku}e godine.

Nakon brojnih izlaganja ~lanova Grupacije,prihva}eni su amandmani na pomenuti zakon.

Vo|ena je i javna rasprava o Zakonu o izmje-nama i dopunama Zakona o {umama. Iako jeZakon o {umama stupio na snagu 30. maja ovegodine, do sada nisu formirane kantonalneuprave za {umarstvo, jer se ~eka na formiranjekantonalnih skup{tina da bi se mogao imple-mentirati pomenuti zakon.

Nakon javne rasprave usvojen je prijedlog daZakon o izmjenama i dopunama Zakona o {umamamo`e u parlamentarnu proceduru, a da sva pojedi-na~na rje{enja ~lanova Grupacije budu pokrenutakao inicijative koje }e predlagati poslanici.

SS.. VVAARRUUPPAA

Me|unarodni sajam namje{taja

�Ambienta 2003�Me|unarodni sajam namje{taja, unutarnjeg

ure|enja i prate}e industrije �Ambienta 2003�odr`an je u Zagrebu od 15. do 19. oktobra.

Ove godine predstavilo se 11 kompanija iz BiH.Za drvoprera|iva~ku industriju i proizvo|a~enamje{taja �Ambienta� predstavlja jedan od najva-`nijih poslovnih doga|aja ove godine. Tokom 30godina odr`avanja postao je vode}i sajam u ovomdijelu Evrope i va`no mjesto susreta cjelokupne po-nude i potra`nje - proizvo|a~a i trgovaca namje-{tajem, te susreta poslovnih ljudi, stru~njaka i medija.

Na �Ambienti 2003� ugledni stru~njaci inau~nici prenijeli su svoja iskustva i znanjasudionicima stru~nih skupova, koje su i ovegodine organizirali Zagreba~ki velesajam,[umarski fakultet Zagreb i Croatiadrvo. Odr`anoje me|unarodno savjetovanje �Prilago|avanjeindustrije namje{taja evropskom sistemu�, nakome se govorilo o brojnim zahtjevima koji stojepred ovom industrijom na putu prilago|avanjaevropskim standardima.

[[.. AALLIIMMAANNOOVVII]]

Aktivnosti

Zabraniti izvoz celuloznog drvetaSjednica Grupacije {umarstva i drvne industrije P/GKFBiHodr`ana je sredinom oktobra * Prisustvovali su predstavniciresornih ministarstava i Federalne uprave za {ume

1122

Prvi pokazatelji ankete u poslovnom sistemuRMK Zenica, koji je organizator ZEPS-a, govoreda je oko 11 odsto u~esnika tokom sajma sklopi-lo poslovne ugovore, a ne{to vi{e od 15 odstoizlaga~a predugovore o poslovnoj suradnji.

Kako je ZEPS po profilu op}i sajam, programizlaganja obuhvata sve privredne grane i djelat-nosti. Mo`e se ista}i mogu}nost zajedni~kihpredstavljanja regija, dr`ava ili razli~itihudru`enja. Pa`nju svake godine privla~i izlo`baZemlje-partnera. Na desetom, jubilarnom ZEPS-ubila je to R Hrvatska, koja se predstavila sa 75svojih poduze}a.

Organizovano je i vi{e stru~nih prate}ihdoga|aja: konferencije, okrugli stolovi, seminari,promocije. Status Zemlje-partnera uvjetovao jeda se privrednim odnosima BiH i RH posvetipa`nja. Tako su, u okviru prate}eg stru~no-kon-gresnog programa, dva dana bila predvi|ena zaodr`avanje poslovnih konferencija i bilateralnihsastanaka privrednika iz obje zemlje, s ciljemiznala`enja puteva i na~ina unapre|enjame|usobne privredne suradnje, kao izajedni~kog izlaska na tre}a tr`i{ta.

Bilateralni razgovori privrednika RH i BiHprire|eni su tre}eg dana sajma, 2. oktobra, aorganizirali su ih Vanjskotrgovinska/Spoljno-trgovinska komora BiH i Privredna/Gosodarskakomora Federacije BiH s bh. strane; teGospodarska komora Hrvatske i hrvatskoMinistarstvo gospodarstva, od RH. Direktni raz-govori predstavnika firmi sa sli~nim proizvodnimprogramima pru`ili su novu mogu}nost da seme|usobnom razmjenom informacija izna|unovi oblici suradnje izme|u dvije zemlje. U ovimdirektnim kontaktima sudjelovalo je oko 20 firmiiz RH i isto toliko iz BiH. Bilateralnim razgov-orima priklju~ile su se i dvije italijanske firme,koje su ugovorile poslovne aran`mane saKrivajom i Narodnim grijanjem.

I izlaga~i iz R Slovenije bili su brojni - ~ak 82firme u zasebnoj hali - i na taj na~in se simboli~nopridru`ili obilje`avanju jubileja.

Ove je godine poseban peto~lani `iri ocjenji-vao izlo`ene proizvode, tj. cjeloviti nastup naZEPS-u. Zbog uspje{ne i najkompletnijeprezentacije, kao i iskazane spremnosti da sepobolj{a me|usobna suradnja BiH i RH, jedin-stveno i najve}e priznanje zeni~kog sajma GrandPrix �Ru`a ZEPS-a� dodijeljeno je Ministarstvugospodarstva RH.

Osim navedene nagrade za nastup koji jeobilje`io sajam, `iri je, na ~elu s prof. dr Ner-minom Zaimovi} - Uzunovi}, dodijelio jo{ 11priznanja u tri kategorije: za najbolji proizvod,najbolju kolekciju i priznanja za promociju.

Tri ravnopravne prve nagrade za proizvoddobili su: Multiteh in`enjering iz Zenice zatoplomonta`ni dimnjak TO-MO-DI, zatimMikrodata Maribor, RSlovenija, za geografsko-informacioni sistem GIS-MDS (baza podataka zaupravljanje javnom imovinom), te firma GreconProfi Joint (WeinigGruppe) iz Njema~ke - za lini-ju za produ`avanje drveta.

Ravnopravna priznanja za kolekciju osvojilisu IGM Visoko za Ekoterm program opekarskihproizvoda, Ekonomic Vitez za kupaoni~kinamje{taj Ekolinea i Belif Te{anj za antifriz 100 iantifriz 40.

Za najbolju promociju - uspje{an sajamskinastup izlaga~a pet ravnopravnih priznanja osvo-jili su: BH Telecom Sarajevo, ITC Zenica,Kolinska Sarajevo, Merkur Kranj, Slovenija, teHolding-Stani} Kre{evo.

Prvi put od ove godine uvedeno je i ocjenji-vanje kvaliteta uzoraka hrane i pi}a. I za ovimnovim priznanjem koje nosi naziv �Zlatna ru`akvaliteta� vladalo je veliko interesovanje.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Deseti generalni sajam bosanskohercegova~ke privredeZEPS 2003 sve~ano je otvoren 30. septembra. Za {estdana trajanja, {tandove 595 izlaga~a iz 29 zemalja obi{loje vi{e od 65.000 posjetilaca. Na ovaj najve}i bh. sajamprvi put su organizovano do{le grupe turista i privrednikaiz svih dijelova BiH, Republike Hrvatske, RepublikeSlovenije, te Srbije i Crne Gore

Jubilarni sajam privrede

�Ru`a ZEPS-a� Ministarstvu gospodarstva R Hrvatske

PosjeteTurski privrednici u ZE-DO kantonuVladu Zeni~ko-dobojskog kantona posjetila je 1. oktobra

privredna delegacija Republike Turske na ~elu s po~asnim konzu-lom BiH u Turskoj Kemalom Bajsakom, sa kojima su razgovaralipremijer Kantona Ned`ad Poli}, predsjedavaju}i kantonalneSkup{tine Husein Smajlovi}, te ministri za finansije i privreduMiralem Galija{evi} i Mirsad [aranovi}. Konzul Bajsak istakao je daje cilj posjete BiH i Zenici uspostavljanje {to ~vr{}e poslovnesuradnje, prvenstveno u oblasti pokretanja proizvodnje u ZE-DOkantonu, te trgovine koja bi se odvijala dvosmjerno.

U vi{ednevnoj posjeti Zeni~ko-dobojskom kantonu boravili su ivlasnici kompanija iz Turske iz razli~itih privrednih i trgovinskih djelat-nosti, koji su izrazili veliko interesovanje za potencijale ovog kantona.

U Op}ini Visoko privredna delegacija je, izme|u ostalih, pos-jetila firme Vitex, KTK i Hidroin`enjering pilana Podlugovi.

1133

Ove nagrade dodjeljivane su na osnovu anal-ize Instituta poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu,degustacije potro{a~a i ocjene stru~nog `irija zapakiranja. Deset najvi{ih ocjena u oblasti kvalite-ta dobili su: tahan-halva proizvod NiagareZenica, trajne kobasice Piko i Prima PIK Mesneindustrije Vrbovec, Hrvatska; narodni hljeb -Inpek Zenica; �Ritter� Minas specijal kafaproizvod Ritter-a Vitez; Rooibos ~aj - PodravkaKoprivnica; choko banana Sarabon Sarajevo; dokje Zeni~ka industrija mlijeka ZIM odnijela trinagrade, za te~ni jogurt i dvije za mileram.

�Srebrnu ru`u� dobili su ZIM Zenica, Lijanovi}i[iroki Brijeg, AKOVA Group-Mesna industrijaOvako Sarajevo, Teloptik Sarajevo, PodravkaKoprivnica, Adria Zadar, Sarabon Sarajevo iZve~evo - Lasta ^apljina.

�Bronzana ru`a� ZEPS-a za kvalitet pripala jePIK Mesnoj industriji Vrbovec.

Dodjela priznanja za sve kategorije uprili~enaje 3. oktobra u Promotivnoj hali ZEPS-a.

ZEPS 2003 je potvrdio da raniji u~esnici ovumanifestaciju stavljaju u sami vrh poslovnihdoga|aja BiH, smatraju}i ga �scenom� na kojoj sesvakako treba na}i, predstaviti i iskoristiti mno-gobrojne mogu}nosti koje pru`a.

LLeejjllaa SSAADDIIKKOOVVII]]

Milionski projekat u Zenici

Turski konzorcij �Kastamonu IntegratedWood Industry and Wood Company� zapo~eoje pripreme za ulazak u BiH, anga`iraju}i neko-liko stru~njaka na pripremi osnivanja firme reg-istrirane u na{oj zemlji.

Uz razgovore s bh. vlastima, Turci }e uskoropo~eti pregovore i sa upraviteljima Luke Plo~e onabavci sirovina i distribuciji gotovih proizvoda.

Prema pisanju �Dnevnog Avaza�, turskibiznismeni ulo`i}e oko 120 miliona KM uizgradnju tri tvornice u Zenici i pokretanjeproizvodnje medijapan plo~a. Investicija bi tre-bala biti realizirana u nekoliko faza, a da je�Kastamonu� ozbiljan partner pokazuje ipodatak da kompanija posluje investiraju}i i uBugarskoj (12 miliona ameri~kih dolara) iRumuniji (50 miliona USA dolara).

Cijeli posao trebao bi biti realiziran do kraja2005. godine, a tri tvornice }e biti gra|ene uZenici, na povr{ini 200.000 kvadratnih metara,u okviru radne zone �Zenica 1�. Direktno i indi-rektno posao bi trebalo dobiti vi{e od 1.300ljudi. Op}ina Zenica, Zeni~ko-dobojski kantoni Federalna Vlada zadu`ene su za osiguranjeenergetskih i sirovinskih resursa, kao ikapacitete transporta za proizvodnju.

Kako je izjavio Jahja Kigili, predsjednik kon-zorcija �Kastamonu�, u Zenici }e se izgraditi tvor-nice prema postoje}oj tvornici u Turskoj i istojtehnologiji koja se primjenjuje u za{titi okoli{a.

LL.. SS..

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

TBG BH Eurobeton

Otvorio novu betonaru uSarajevu

Kompanija TBG BH Eurobeton d.o.o.,koju je 2001. godine osnovalaTvornica cementa Kakanj d.d.Kakanj, pustila je, 8. oktobra, u radnovu betonaru u Sarajevu

Betonara TBG Eurobeton BH d.o.o.Sarajevo, u ~iju infrastrukturu je ulo`enooko 2,5 miliona KM, ima najsavremenijuopremu za proizvodnju betona, navodi se usaop}enju TBG BH.

Kapaciteta 80 kubnih metara betona nasat, betonara se nalazi na povr{ini od preko5.000 kvadratnih metara. Upravljanjepostrojenjem u novoj fabrici bi}e potpunokompjuterizovano, ~ime se garantujekvalitet betona, {to potvr|uje i laboratorijnezavisnog instituta koji radi redovna ispiti-vanja.

Betonara je opremljena specijalnimstanicama za recikla`u ~ime se omogu}avaponovno kori{tenje otpadne vode i ~esticapijeska i {ljunka u kru`nom toku.

Direktor TBG Eurobeton AndreasSchwabe izjavio je kako }e do kraja 2003.godine u ovaj objekat biti ulo`ene dodatneinvesticije u uvo|enje modernog grijanja.Ovom prilikom, Schwabe je, u ime TBGEurobeton, uru~io ~ek u iznosu od 10.000KM Tre}oj osnovnoj {koli Ilid`a, koji }e bitidoniran u betonu.

Hilmo Bjelopoljak, direktor Tvornicecementa Kakanj, istakao je da je pro{iren-jem poslovanja proizvodnje betona odgov-oreno potrebama partnera da, poredvisokokvalitetnog cementa, imaju i prvok-lasni beton.

TBG Eurobeton je ve} gotovo tri godine~lanica svjetske grupacije HeidelbergCeme-nt Group, a pored nove betonare uSarajevu, u BiH postoji jo{ i fabrika TBGLukavac d.o.o. u Lukavcu.

Glavna djelatnost TBG-a je proizvodnjabetona, kao i njegov prijevoz i ugradnja nalicu mjesta, a HeidelbergCement Group jejedna od vode}ih kompanija cementneindustrije u svijetu, sa 37.000 zaposlenih u50 zemalja {irom svijeta. U pro{loj godiniobim prodaje ove kompanije iznosio je 46miliona tona cementa, dok je ukupnipromet bio 6,5 milijardi eura. /ONASA/

1144

Ovogodi{nja konferencija odr`ana je podnazivom �Razvoj i modernizacija proizvodnje�,sa tematskim oblastima:

- Istra`ivanje i razvoj proizvodnihsistema i tehnologija u ma{inskomin`injerstvu;

- Istra`ivanje i razvoj drvno-industrijske proizvodnje;

- Tehnologije i tehnike u elek-trotehnici i elektronici;

- Razvoj proizvodnje u gra|evin-arstvu;

- Moderne tehnike i tehnologije utekstilnoj i odjevnoj industriji;

- Visoke tehnologije {ire primjene;- Tehnolo{ko-ekonomski razvoj;- Odr`ivi razvoj, za{tita `ivotne

sredine i sistemi kvaliteta.U plenarnom dijelu Konferencije i po sekci-

jama u~estvovali su i predstavnici P/GKFBiH,na ~elu sa Avdom Rapom, predsjednikom.

P/GKFBiH je uru~eno priznanje za sve {to jedo sada u~injeno u pripremi i njenomodr`avanju. Predstavnik P/GKFBiH u~estvovaoje i u radu okruglog stola �Implementacijavisokih tehnologija u BiH�, sa prezentacijomStrategije razvoja MEI u FBiH, sa uvodnim pre-davanjem prof. dr Vlatka Dole~eka.

Kako je istaknuto, ovaj dokument nije udirektnoj vezi sa tematikom okruglog stola, alijeste u indirektnoj, jer daje mogu}nost da se priimplementaciji projekta, koji nije fiksan, uva`erealno prihvatljiva nau~na dostignu}a.

Predstavnik FEAL-a [iroki Brijeg je rekaokako ova kompanija nakon izvr{ene privati-

zacije, zahvaljuju}i sposobnostima menad`me-nta, uspje{no radi, ide naprijed i ima tolikoposlova da tr`i{te, kao najzna~ajniji faktor,prestaje biti upitno.

Direktor BIRE Biha}, predstavljaju}i kom-paniju, na ~ijem je ~elu, istaknuo je da, iako jeu dr`avnoj svojini, i pored prisutnih te{ko}a,uspje{no posluje.

Osvr}u}i se na smisao i sadr`aj, zamjerio je{to nisu vi{e obra|ene teme koje se ti~u prob-

lematike koja optere}uje sada{nju privredu, te biKonferenciju posjetilo znatno vi{e privrednika.

U radu okruglog stola u~estvovali su iistaknuti bh. stru~njaci koji `ive i rade u inos-transtvu kao uspje{ni biznismeni. Apostrofiralisu potrebu stalnih kontakata sa savremenimdostignu}ima u svijetu, te ulogu i zna~ajanga`iranja privrednih komora u smislu orga-niziranja posjete privrednika sajmovima, pro-mocijama novih tehnologija i sli~no.

Zaklju~ci sa Konferencije }e biti proslije|enisvim irelevantnim institucijama, te akcentiranapotreba organiziranja ovakvih skupova, shod-no zahtjevima i potrebama privrede, kao iuspostava ja~e veze sa bh. intelektualnom dijas-porom.

NN.. [[.. -- MM..

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

RIM 2003

Razvoj i modernizacija proizvodnjeU Biha}u je odr`ana 4. me|unarodna konferencija oproizvodnom in`enjerstvu, od 25. do 27. septembra.Organizator je bio Univerzitet u Biha}u - Tehni~ki fakultetBiha}, a suorganizator Privredna komora Unsko-sanskogkantona

Po~elo informacijskopovezivanje tr`i{ta kapitala

U Ljubljani je prezentiran zajedni~ki Internet portalwww.sem-on.net kojim su definirani okviri tr`i{ta kapita-la jugoisto~ne Evrope, koje ~ini sedam berzi zemalja biv{eJugoslavije, ukupne tr`i{ne kapitalizacije ve}e od 16 mili-jardi eura, javlja ONASA/Hina.

Tr`i{te obuhvata vi{e od 4.000 vrijednosnih papira ivi{e od 350 brokerskih ku}a-~lanova berzi. Zavr{etak pro-jekta informacijskog povezivanja, odnosno razmjeneberzovnih informacija izme|u Ljubljanske, Vara`dinske,

Beogradske, Makedonske, Nove burze vrijednosnih papi-ra Crne Gore, Banjalu~ke, te Sarajevske berze, ~ijuosnovicu ~ini spomenuti Internet portal, obilje`en je 7.oktobra.

Internet portal www.sem-on.net (SEM-Stock Excha-nges Monitor) sadr`i sve relevantne podatke o berzama,njihovim ~lanovima, trgovanim vrijednosnim papirima, tedomicilnim tr`i{tima kapitala.

Zna~ajan je dio portala koji slu`i kao alat za razmjenuberzovnih podataka u stvarnom vremenu, kojeg trenutnoprati vi{e od 200 brokerskih ku}a - ~lanova berzi, a usko-ro }e se ta mogu}nost ponuditi i institucionalnimulaga~ima.

1155

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Ovaj projekat ima za cilj smanjenje uvozapoljoprivredno-prehrambenih proizvoda, po-ve}anje poljoprivredne proizvodnje, a time i pri-hoda seoskih gazdinstava, otvaranje novih rad-nih mjesta i pomo} povratnicima. Projekat je tro-godi{nji i ukupno }e u poljoprivredu BiH bitiulo`eno 22,6 miliona ameri~kih dolara.Predvi|eno je povezivanje proizvo|a~a iprera|iva~a, pa sve do tr`i{ta sa potro{a~ima,kao i dono{enje zakonskih reformi u okvirupoljoprivrednog sektora.

Kreditirat }e se mala poljoprivredna gazdinst-va, povratnici i ve}e firme. Ameri~ki ambasadorClifford G. Bond i direktor misije USAID-aHoward Sumka prezentirali su pomenuti programu prisustvu Marinka Bo`i}a, ministrapoljoprivrede FBiH, i Rodoljuba Trkulja, ministrapoljoprivrede Republike Srpske, te brojnog pred-stavnika iz oblasti agrarne privrede.

Projekat }e poja~ati tr`i{ne veze izme|upoljoprivrednih proizvo|a~a, prera|iva~apoljoprivrednih sirovina i potro{a~a. LAMP - pro-jekat promovira razvoj poljoprivrede u BiH, ao~ekuju se sljede}i rezultati:

- smanjen uvoz prehrambenih proizvoda uBiH i pove}anje izvoza;

- pove}anje prihoda zemljoradnika iprera|iva~a poljoprivrednih proizvoda;

- nova zaposlenja u poljoprivredi.Da bi se ostvarili pomenuti ciljevi, poljopri-

vredni proizvodi BiH moraju biti konkurentni.Uredi u Sarajevu (telefon: 033/668-053),

Tuzli/Br~kom (telefon: 035/252-603), Banjoj Luci(telefon: 051/315-417) i Mostaru (telefon:036/580-920) USAID LAMP bit }e uklju~eni usljede}e aktivnosti.

- U vidu tehni~ke pomo}i stru~ni savjetnici sabogatim iskustvom u poljoprivredi bit }e naraspolaganju poduze}ima s ciljem pove}anjaproizvodnje, iskori{tenosti kapaciteta i razvijanjunovih proizvoda.

- Savjetnici }e pomagati razvoj novih i ja~anjepostoje}ih tr`i{nih odnosa izme|u proizvo|a~a,prera|iva~a i potro{a~a prehrambenih proizvoda.

- Na raspolaganju }e bh. poduze}ima biti iizvori finansiranja za unapre|enje i preradupoljoprivredne proizvodnje i proizvoda. U tusvrhu uspostavljen je garantni fond u tri komerci-jalne banke (UPI - banka, Zagreba~ka banka BHi Volksbank) kako bi potakli dugoro~no krediti-ranje agrarne privrede.

- USAID LAMP }e analizirati i revidirati posto-je}e regulative u poljoprivredi za koje smatra dasu ograni~avaju}e za konkurentan razvoj agrarneprivrede BiH. BB.. SS..

Za bh. firme

Kreditna linijaUSAID-a

Volksbank BiH potpisala je ugov-or sa USAID-om o financiranjupoljoprivrede, drvne industrije i turiz-ma. Rije~ je o kreditnim sredstvimaVolksbank BiH, dok se USAID, uovom slu~aju, pojavljuje samo kaojamac 50 odsto. Iznos kredita kre}e seod 40.000 KM do tri miliona KM, smaksimalnim rokom vra}anja dosedam godina i uz kamatne stope do9,95 odsto na godi{njem nivou. Zaovu kreditnu liniju mogu apliciratisve firme registrirane na prostoruBiH, s ve}inskim bh. vlasni{tvom,koje se bave pomenutim djelatnosti-ma. [[.. AA..

Pristupanje Fondu zanacionalni program {umarstva

Sarajevo, oktobra - Federalno ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva }e, u skladusa Odlukom Vlade Federacije BiH, stupiti u ~lanstvoFonda za nacionalni program {umarstva, saop}io jeUred za informiranje Vlade FBiH.

Ovom odlukom Vlada FBiH se obavezala da }e izbud`eta i drugih izvora osigurati 20 odsto sredstavaod ukupno 300.000 ameri~kih dolara koje Fond, ~ijisu osniva~i vode}i me|unarodni partneri, u sljede}etri godine na temelju granta planira ulo`iti u real-iziranje strategije razvitka {umarstva u BiH.

Odluka Vlade uslijedila je nakon {to jeMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosaBiH dostavilo nadle`nim entitetskim ministarstvimaizvje{taj Programa Ujedinjenih nacija za razvoj(UNDP), koji u na{oj zemlji zastupa intereseOrganizacije ujedinjenih nacija za hranu ipoljoprivredu (FAO) u inicijativi pod nazivom Fondza nacionalni program {umarstva. /ONASA/

Projekt

U poljoprivredu BiH }e biti ulo`eno 22,6 miliona USA dolara

U Sarajevu je, 2. listopada, u organizaciji Ameri~keagencije za me|unarodni razvoj (USAID), odr`ana promocija projekta �Povezivanje poljoprivrednih tr`i{ta sa proizvo|a~ima i prera|iva~ima� (LAMP - LinkingAgricultural Markets to Producers)

1166

Iza ove renomirane grupe je niz realiziranihuspje{nih projekata u Evropi, Kini, Americi.Uradili su 18 hotela sa pet zvjezdica, 70 hotelasa ~etiri zvjezdice i vi{e objekata sa trizvjezdice. Nastupili su sa motom�Ekskluzivnost po pristupa~nim cijenama odbezvremenske elegancije do klasike�. Referatesu imali: Robert Bachhuber, Firma Bachhuber -Suvremeni zahtjevi u hotelijerstvu; Hans-Werner Lange, Firma Peters Desigen -Dizajniranje svjetla i ograni~avanje u{tedamaenergije; mr Reinhold Kolland, voditelj centraleVolksbank u BiH - Nova linija i financiranja uhotelijerstvu.

Bachhuber grupa predstavila se kao speci-jalista za opremanje hotela, koji postavljajumjerila, ujedinjuju internacionalno poznatestandarde produktnih linija. Tu su specijalistikoji zajedni~kim know-how pokrivaju svemogu}e varijante u sektoru hotela i ugos-titeljskih objekata - od najmanjih do najve}ih,kompletan nadzor od planiranja do predajeklju~a u bravu.

Tu su, prije svega, Bachhuber-ambijenti kaospecijalisti za unutarnje ure|enje s duhom vre-mena i iskusnim pogledom za cjelinu.

Garantira se maksimalno iskori{tenje i kom-for. Stolarija Bachhuber zaokru`uje ponuduatraktivnom opremom gostionica i sobamaura|enim najboljom zanatskom kvalitetom.Namijenjeno je gostima koji tokom odmoratra`e udobnost, sportistima kojima su uz topotrebne i fitnes dvorane i ure|en okoli{,poslovnim ljudima koji zahtijevaju instaliraneure|aje za komunikaciju sa svijetom (telefon,Internet veze, televiziju, radio) itd.

Interesovanje su pobudili razni bazeni kojimogu biti jednako atraktivni i vani, u parteru ilipodrumu; izdignuti iznad plohe ili udubljeni, saigrom svjetla.

Kuhinje i recepcije su nezaobilazna to~kapredstavljanja i gotovo da od njih zavisi uspjehcijelog projekta.

Financiranje kroz kreditnu linijuVolksbanke pobudilo je interesovanje. U sarad-nji sa USAID-om, ova banka }e �servisirati� pre-radu drveta, poljoprivredu i ugostiteljsko-tur-isti~ku privredu.

U prostorijama P/GKFBiH Ured u Mostaru,07. oktobra, sa ~lanovima Grupe Bachhuberrazgovarali su predstavnici @upanijske komoreHercegova~ko-neretvanske, o tome kakoobostrano iskoristiti na{e ugostiteljsko-turisti~ke mogu}nosti.

Prezentacija je odr`ana 6. i 7. oktobra uHotelu ERO, u Mostaru i u Hotelu Anamarija uMe|ugorju. Nazo~ili su vlasnici i menad`eri izugostiteljsko-turisti~kih firmi u FBiH.Predstavnici nekih firmi pozvali su pred-stavnike iz Grupe Bachhuber da ih posjete i nalicu mjesta dogovore suradnju.

DDuubbrraavvkkaa BBAANNDDII]]

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Prezentacija

[ansa za izgradnju turisti~kih kapacitetaGrupa Bachhuber, iz Njema~ke, koja se bavi projektiranjem, opremanjem i finansiranjem ugostiteljsko-turisti~kih objekata, hotela, restorana,poslovnih zgrada i opremanjem jahti, odr`ala jeprezentacije u Mostaru i Meðugorju

1177

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Helios je respektabilna firma na bh. pros-torima, koja zapo{ljava 153 radnika, aproizvodni program ~ine: trajno`are}e pe}iWeso, {tednjaci za grijanje, kuhanje i pe~enjena kruto gorivo, kamini, elektri~ni bojleri i izm-jenjiva~i toplote za centalna grijanja, kotlovi zacentalna grijanja i sli~no.

Sve~anosti povodom dodjele certifika-ta ovom uzornom kolektivu prisustvovaloje oko 150 zvanica - predstavnika doma-}ih institucija i inopartnera.

Sve~anosti u Heliosu, koji je aktivna~lanica Udru`enja metalske i elektroindustrije, prisustvovala je i delegacijaP/GKFBiH, na ~elu sa predsjednikom Av-dom Rapom.

Po obilasku proizvodnih pogona,kratkom prezentacijom, preduze}e je pred-

stavio menad`er mr Enes Muji}. Istaknuo je da jedobijanje certifikata rezultat napora koje je ovajkolektiv u~inio nakon okon~ane privatizacije,mijenjaju}i kompletan pristup u politici poslo-

vanja, te investiraju}i u modern-izaciju tehnolo{kog procesa iuvo|enje savremenog informa-cionog sistema. Ishod toga je biodostizanje vrhunskog kvalitetaproizvoda, a time sna`niji prodorkako na doma}e tako i tr`i{teSrbije, Crne Gore, Hrvatske iSlovenije. Direktor procjenjujeda }e izvoz u ovoj godini dosti}i40 odsto ukupne proizvodnje.

^estitke na uspje{nim poslo-vnim potezima, koji su rezultirali

dobijanjem certifikata, uputio je i predsjednikP/GKFBiH, koji se osvrnuo i na Strate{ke pravcerazvoja metalske i elektro industrije u FederacijiBiH - Projekt, u ~ijoj su izradi direktno u~estvo-vali i predstavnici ovog, uspje{nog privrednogsubjekta.

Certifikat ISO 9001:2000 direktoru Tvorniceuru~io je predstavnik norve{ke cerifikacijskeku}e - DET NORESKE VERITASA (DNV) izZagreba Kre{imir Paliska. On je izrazio zado-voljstvo {to je radio sa takvim kolektivom imenad`mentom sa visokim poslovnim ugle-dom u zemlji i inostranstvu i koji su svjesni~injenice da ih ovaj certifikat obavezuje na daljeposlovne uspjehe. NN.. [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]

Iz Maglaja

Rekordna proizvodnja u Natronu

Natron iz Maglaja je u septembru ostvario reko-rdnu proizvodnju od 4.408 tona papira, {to je za 30odsto vi{e nego u istom periodu pro{le godine.

Ostvareni izvoz je realiziran u vrijednosti 2,7miliona KM, {to je ve}e za 31 odsto u odnosuna lani. Ovi rezultati su jo{ zna~ajniji ako se znada je Natron tokom septembra imao i desetod-nevni remont, kada su bila zaustavljena svapostrojenja. Za devet mjeseci ove godine natr`i{te Srbije i Crne Gore, Slovenije, Hrvatske iItalije, Natron je izvezao robe u vrijednosti 7,7miliona KM, {to je za 16 odsto vi{e u odnosu napro{logodi{nji period.

Ostvarena je potpuna pokrivenost uvozaizvozom. Ovi rezultati bi bili i bolji da ovopoduze}e nije prisiljeno da uvozi celulozu, zbogtoga {to nije pokrenuta bazna proizvodnja ipapir za vre}e koje se najve}im dijelom plasirajuna doma}em tr`i{tu. Ovaj uspjeh Natrona jerezultat zalaganja svih uposlenih koji su vlastitimsnagama obavili remont klju~nih postrojenja.

[[.. AA..

U Banovi}ima

Heliosu dodijeljen certifikat ISO 9001:2000U Tvornici domoopreme Helios d.d. Banovi}i, 14. oktobra,organizirana je sve~anost povodom dodjele certifikata ISO9001:2000

Olak{icePojednostavljenje carinske

procedure za tekstilce

Predstavnici Federalne carinske upraveprezentirali su pojednostavljene carinske pro-cedure, dogovorene za tekstilce koji se bavelon-poslovima. Proizvo|a~i iz ove oblasti `alese, izme|u ostalog, na slo`en i dug postupakizdavanja carinskih odobrenja.

Pezentirana je jedna od olak{ica po kojojproizvo|a~, prije dobivanja carinskogodobrenja, ne mora vi{e prilo`iti ugovor s fir-mom s kojom ima dogovoren posao. Zahtjevza odobrenje mo`e se podnijeti i prije pot-pisanog ugovora s drugom firmom, aodobrenje }e se izdavati na dvije godine.

Druga carinska olak{ica za proizvo|a~e uoblasti tekstilne industrije koji se bave lon-poslovima je da izlazni listovi, prilagani dosaduz izvozne deklaracije, ne}e vi{e morati da seprila`u kod izvoza robe.

Intencija je da tzv. razdu`ni list budeistovremeno i evidencija �u jednom papiru� oizvoznoj robi i o robi koja je prethodnouvezena da bi se dobio finalni artikl.

1188

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

BBrriittaannsskkaa ffiirrmmaa RRoosssseennddaallee CCoommbbiinniinnggzainteresirana je za:

- izvoz (iz BiH) pletenih i tkanih tkanina;- uvoz (u BiH) plastificirane, vodootporne

tkanine (ne zadr`ava zrak).Firma je spremna da u|e u zajedni~ko ula-

ganje u proizvodnju plastificiranih tkanina. Zainteresirani se mogu javiti direktno na

adresu: Mr Philip Johnson, Little Manor, West Hewish, North Somerset,

BS24 6RR, U K,

Telefon: +44 1934 833530, telefaks: +441934 833640, e-mail: philip@thekeys.org.uk;web-stranica: www.thekeys.org.uk

��TTrrggoovviinnsskkoo tteehhnnii~~kkii sseerrvviiss�� je tvrtka sadugogodi{njim iskustvom u podru~juodr`avanja i distribuiranja opreme za ben-zinske stanice. Nudimo svim zainteresiranimtvrtkama iz BiH crijeva i pi{tolje za istakanjegoriva na benzinskim stanicama, kao i crijevaza auto-cisterne renomiranog njema~kog proiz-vo|a~a ~iji smo generalni zastupnici za oveprostore.

Svi proizvodi imaju potrebne certifikatenadle`nih institucija, te se mogu upotrebljavatiu zoni opasnosti na benzinskim stanicama.

Kontakt:TRGOVINSKO TEHNI^KI SERVIS D. O. OAdresa: Hegedu{i}eva 1, 51000 Rijeka,

HrvatskaTelefon: +385 51 227 986Telefaks: +385 51 227 986Kontakt osoba: Zavisa Klobas ili Vedrana

Strkalj - Nadarevi}

PPrreedduuzzee}}ee VVIISS KKoonnffeekkcciijjaa GGoorrnnjjii VVaakkuuff --UUsskkoopplljjee posluje od 1996. godine i bavi seproizvodnjom svih vrsta konfekcije, osimra|ene po mjeri. Poznati kupci njihovihproizvoda su WALKER, MARC-AUREL i BIRD-ZO iz Njema~ke, te BRU\I iz Italije itd.

Preduze}e trenutno zapo{ljava 106 radnika.Zainteresirani za suradnju mogu kontaktirati.

VIS KONFEKCIJA D.O.O.R.V.L. bb 70240 GORNJI VAKUF - USKOPLJETelefon: 030/265 595Faks: 030/265 515

AAuussttrriijjsskkaa ttrrggoovvaa~~kkaa kkoommppaanniijjaa FFllaacchhddaacchhVVeerrttrriieebbee GGmmbbHH, koja posjeduje dobruizgra|enu trgova~ku mre`u u Austriji, zaintere-sirana je za zastupanje bosanskohercegova~kihproizvo|a~a gra|evinskih materijala na austri-jskom tr`i{tu.

Zainteresirane kompanije mogu direktnostupiti u kontakt sa:

FLACHDACH VERTRIEBS GMBHBannerstrasse 8A-4060 LeondingTelefon: 0043 732 38 42 68-0Faks: 0043 732 38 42 68-70Kontakt osoba: in`. Andreas WeixelbaumerE-mail: andreas.weixelbaumer@flachdach.at

WWeellccoonnssttrruucctt je britanska firma zainteresir-ana za uvoz namje{taja za {kole/u~ionice izBiH. Ako postoji zainteresiranost firmi kojemogu odgovoriti na ovu ponudu, neka se javena e-mail adresu:

a.turton@welconstruct.co.uk (AmandaTurton, Business Development Menager) iliposjetite website: www.welconstruct.co.uk

PONUDA - TRA@NJA

Obrtni~ki sajamMünchen

5566.. ttrraaddiicciioonnaallnnii mmee||uunnaarrooddnnii oobbrrttnnii~~kkiissaajjaamm MMüünncchheenn ooddrr`aattii }}ee ssee oodd 44.. ddoo 1100..oo`uujjkkaa 22000044.. ggooddiinnee.

Kratka informacija:Prire|ivanje: Vi{egranski sajam koji se

odr`ava svake godine. Mjesto izlaganja: Novi sajam München

(München - Riem). Prire|iva~: GHM Gesellschaft fur

Handwerksmessen m.b.H.,Postfach 820355, D - 81803 - München, ili

Willy Brandt - Allee, D - 81829 MunchenTelefon: 0049/89/94915130,faks:0049/89/94955139E-mail: baro@ghm.de, Internet www. Ihm - de.Tematika sajma/Robne grupe:Sajamska ponuda dijeli se na podru~ja:

�Lifestyle�, Biznis i Vrt München.U okviru sajamske priredbe pojaviti }e se i

austrijske tvrtke koje }e, kao i pro{le godine,nastupati na zajedni~kom {tandu, a predstaviti}e se iz oblasti �Lifestyla�: Umjetni~ki zanat iglazba, ukras i dizajn, prostor i objekti, sve zagradnju i izgradnju, vrt i rekreacija.

Podaci IHN (Me|unarodnog sajma obrta -München) 2003. godine.

Izlaga~ka struktura: Ukupno gotovo 2.000izlaga~a iz 46 zemalja.

Izlaga~ka povr{ina: 55.000 m2 neto izlaga~kepovr{ine.

Broj stru~nih posjetitelja: oko 207.000 iz 74zemlje.

Informacije o konkretnim tr`i{nim {ansama iokvirne uvjete dobiti }ete i od Vanjskotrgovi-nske slu`be (Außenhandelsstelle)

München, Michael Love,Telefon: 0049/89/242914-0, faks: 0049/89242914-26E-mail: muenchen@wko.at. Prijevod i obrada: Ljubo Dadi}(^asopis: Steirische Wirtschaft)

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Njegova ljekovita svojstva su se znala oddavnina. Hipokrat ga je preporu~avao za lije~enjezatvora i kao diuretik. Bio je poznat kao �ruskipencillin� i koristio se za lije~enje infekcija uha,kolere i tifusa. Poznat kao prirodni antibiotik,koristio se za vrijeme oba svjetska rata za dezin-fekciju rana. Ima antioksidativne osobine, apokazalo se da umanjuje i nivo holesterola u krvi.

Bijeli luk sadr`i preko 100 biolo{ki korisnihsekundarnih metabolita alin, alicin, dialilsulfid,alilmetiltrisulfid i druge. U kontaktu sa zrakomnakon {to se zgnje~i, ~e{anj bijelog luka alicinprelazi u dialil sulfid koji ima antibakterijskiefekat. Pokazalo se da preparati bijelog lukapoja~avaju djelovanje antimikotskih preparata ulije~enju gljivi~nih infekcija.

Pokazalo se da bijeli luk sprije~ava i agre-gaciju trombocita, smanjuje visok krvni pritisak i~ini va`an segment u lije~enju kardiovaskularnihbolesti.

Antioksidativno dejstvo bijelog luka je va`nou prevenciji hiperholesterolemije, aritmija iinfarkta miokarda gdje su najve}i nosioci rizikaupravo slobodni radikali.

Novija istra`ivanja se bave i anitkancerogen-im u~inkom bijelog luka. Neke studije izvedeneu Kini, 1997. godine, pokazuju da osobe koje

koriste vi{e bijelog luka u ishrani imaju ni`u inci-denciju obolijevanja od raka `eluca i crijeva.

Bijeli luk ja~a imunolo{ki sistem tako {to ja~afunkciju makrofaga i T-}elija. Tako|e je efikasanu lije~enju infekcija gornjih di{nih puteva.

Me|utim, ne treba pretjerivati. S obzirom nato da u svemu treba biti umjeren, ne preporu~ujese pretjerana upotreba bijelog luka. Mogu}e sukod osjetljivih osoba, naro~ito ~ira{a, dispepti~netegobe, nadutost, nelagoda ili ~ak bol u `elucu.Kod nekih su mogu}e alergijske reakcije koje seobi~no manifestuju kao promjene na ko`i.

Neprijatan miris bijelog luka dovodi do neu-godnosti u socijalnom kontaktu, ali se to mo`eprili~no korigovati upotrebom preparata bijelogluka. Mo`e se u apotekama na}i u raznim oblici-ma kao ~isti ekstrakt ili u kombinaciji sa drugimbiljnim preparatima: (Alitol, Antisklerin, Skleran,ESI- Aglio-piu...)

AAppootteekkaa MMyy MMeeddiiccoo,, SSaarraajjeevvooMMrr pphh.. MMaajjaa KKNNEE@@EEVVII]]

Iz apoteka

Bijeli luk (allium sativum) za~in i lijek

FFiirrmmaa NNeeddTTrraaiinn iizz HHoollaannddiijjee bavi se reviz-ijom lokomotiva i sklopova za lokomotive.Tra`imo partnera koji je osposobljen zaproizvodnju sitnih i/ili krupnih ma{inskih rez-ervnih dijelova. Primjer: osovine, specijalnivijci, ~ahure, piksne, ku}i{ta za le`ajeve i razno.

Ako ste zainteresovani ili ako imate pitanjamo`ete se obratiti:

Jasmin Be{i}Proces in`injerNedTrain b.v. Revisiebedrijf TilburgPostbus 7975000 AT TilburgNederlandMail: J.Besic@ro-t.nedtrain.nlTelefon: ++31 13 5390 533Mobilni: ++31 64 1198 026Telefaks: ++31 13 5390 455Website: http://www.nedtrain.nl

CCoonnssuullttiinngg ffiirrmmaa DDrr.. PP.. PPrroocchhaasskkaa iizz GGrraazzaa,u ime svog klijenta, ustupa na kori{tenje biv{uindustrijsku zonu u oblasti Mürztal, koja se sas-toji od hale (bez grijanja) ukupne povr{ine oko18.000 kvadratnih metara i uz to pripadaju}esaobra}ajne infrastrukture (direktan priklju~akna ju`nu `eljezni~ku trasu Bruck - Be~ i samagistralnim putem S6 u neposrednoj blizini).

Ovaj kompleks sa saobra}ajne ta~ke gledi{taima povoljan polo`aj.

Objekat bi se mogao koristiti u svrhu skla-di{ta za {pediciju, odnosno za trgova~ko-logis-ti~ku bazu za preduze}a iz jugoisto~ne Evrope.

Za sve daljnje informacije kontakt adresa:P Consulting für Wirtschaft und ManagementDr. P. Prochaska GmbHHauptplatz 3A-8010 GrazTelefon: 0043 316 81 20 22 0Telefaks: 0043 316 81 20 22 88E-mail: office@prochaska.netKontakt osoba: mag. Leopold Hofstätter

Bijeli luk se koristio hiljadama godina. Dokazi o njegovojupotrebi datiraju jo{ iz perioda anti~kog Egipta, Gr~ke,Rima, Kine, Japana i Indije. Bijeli luk su stari rimskivojnici posvetili bogu rata - Marsu. Koristio se i daza{titi od demona

Sajam EKO BIS

150 izlaga~a iz zemlje i inostranstva

Sve~anosti otvaranja Sajma prisustvovao je ipredsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa, sa saradnici-ma. Obra}aju}i se prisutnima naglasio je da jeFederalna komora podr`ala ovu manifestaciju,od ideje do realizacije, aktivno u~estvuju}i i usegmentima pripreme, tim vi{e {to je i njen kra-jnji cilj kvalitetno predstavljanje privrednih sub-jekata i njihovih proizvodnih dostignu}a.

Predsjednik PKUSK-a Ismet Pa{ali} istaknuoje da se radi o specijaliziranoj i selektivnoj man-ifestaciji, kojom se poku{ava stvoriti imid` USK-a, promoviraju}i njegove resurse.

Kao rezultat ove sajamske manifestacijeo~ekuje se pokretanje niz akcija sa eko predz-nakom, koje trebaju podr`ati op{tine i Skup{tinaKantona. Ovim bi poljoprivreda, turizam, kao iindustrija i obrt, dobili svoje mjesto, a sajam bidao priliku svima onima koji misle nabudu}nost.

Podr{ku ovoj manifestaciji dalo je iUdru`enje autoprevoznika BUS i @eljeznica BiH,organiziraju}i besplatan prijevoz do mjestaodr`avanja Sajma iz svih op{tina Kantona.

Predstavilo se 150 izlaga~a iz cijele BiH, kaoi iz susjednih zemalja. Pored izlo`benog dijela,organizirani su i drugi sadr`aji: tematski okruglistolovi, prodajne izlo`be, kursevi za djecu iomladinu sa prakti~nom obukom, promocije iprezentacije, takmi~enja i sli~no.

Predsjednik Rapa je imao i nekoliko zna~a-jnih susreta i razgovora sa privrednicima iz RKG-Biha}, Narodno grijanje i drugima, te na~elnici-ma op{tina Kantona.

Posjeta Sajmu ostavlja utisak dobro osmi{lje-ne manifestacije. Sude}i po brojnosti posjetilaca,nivou organizacije i sli~no, pru`a prve pret-postavke za potrebom organiziranja ovakve ma-nifestacije i u budu}nosti.

Predsjednik P/GKFBiH je, sa saradnicima ipredsjednikom PK Srednje-bosanskog kantona,posjetio dva uzorna privredna subjekta: Love-rsan-Cazin i BORI KMO - Bosanska Krupa.

Kompanija Loversan je u vlasni{tvu DKS Lo-versan - Industria Biomedica iz Milana. Zapo-{ljava 200 radnika, sa organiziranim radom udvije smjene. Proizvodi setove za rastvore u

medicinske svrhe. Kompanija sesnabdijeva repromaterijalom izuvoza i plasira svoje prozvode,uglavnom, na inotr`i{te. Iakoima visokokvalitetne proizvode iposjeduju certifikat EN 46002:1996 i ISO 9002: 1994,za~u|uje ~injenica, prema rije-~ima direktora mr Beganovi}a,da se na doma}em tr`i{tu nemogu plasirati ovi proizvodi,koji su i cijenom konkurentni.

Ova kompanija posluje pozi-tivno od po~etka rada, sa ula-ganjem u razvoj. Idu}e godinebit }e okon~ana i izgradnja noveTvornice sa svim prate}im sad`a-jima, koja je u toku.

BORI KMO je 67 odsto vlas-ni{tvo BORI KMO-Kmetijskamehanika in oprema iz Se`ane.

Ima 92 zaposlena, a proizvodi dijelove za trak-tore i priklju~ne poljoprivredne ma{ine. DirektorSead Mujagi} je istaknuo da mu te{ko}e stvaranedostatak povoljnih kreditnih sredstava,potrebnih za ulaganje u nove investicione zah-vate, neophodne u zaokru`enju tehnolo{kogprocesa, kao lakirnica i sli~no. Ova kompanijaplanira, u suradnji sa doma}im kooperantima,proizvesti prvi doma}i, bh. traktor.

NN.. [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]

Prvi me|unaodni sajam u BiH, sa ekolo{kim predznakom -EKO BIS 2003 (EKO turizma - EKOlogije - EKO zdrave hrane),otvoren je 09. oktobra ove godine, u TRC Sedra, u Unsko-sanskom kantonu. Organizator ove manifestacije,odabranih sadr`aja, je Privredna komora Unsko-sanskogkantona. Generalni pokrovitelj je Vlada FBiH, a generalnisponzor MEGGLE Mljekara d.o.o Biha} i specijalni sponzorPrivredna/Gospodarska komora Federacije BiH