kako je mula mustafa bašeskija označavao vrijeme

7/25/2019 Kako Je Mula Mustafa Baeskija Oznaavao Vrijeme

1/22

The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

KAKO JE MULA MUSTAFA BAESKIJA OZNAAVAO VRIJEME

Marking of time by Mula Mustafa Baeskija

by Kerima Filan

Source:

Annals of the Gazi Husrev-bey Library (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), issue: 27-28 / 2008,pages: 187-207, on www.ceeol.com.
http://www.ceeol.com/http://www.ceeol.com/http://www.ceeol.com/http://www.dibido.eu/bookdetails.aspx?bookID=d1bdefd8-6d05-473d-baba-ef37a525117ahttp://www.ceeol.com/


2/22

Kerima Filan

KAKO JE MULA MUSTAFA BAESKIJAOZNAAVAO VRIJEME

UvodRukopisna knjiga od 164 lista, koju je tokom druge polovine 18.

stoljea ispisao Mula Mustafa Baeskija u Sarajevu predstavlja njegovu pri-vatnu biljenicu. Takve su biljenice u osmanskoj turskoj kulturi nazivane

medmuama zbirkama raznorodnih tekstova. Medmue obino sadretekstove koji su njenoga vlasnika zanimali, koje je elio koristiti, sauvati iposjedovati te ih je prepisivao za vlastite potrebe. Osim to suprepisivalivepostojee tekstove, vlasnici su u svoje biljenice izapisivaliono to su eljelisauvati u pamenju. Sadraj takvih biljenica je obino veoma raznovrstani uvijek nepredvidiv.

Vei dio Mula Mustafine medmue, vie od 100 listova (200 stranica)ispunjavaju vlasnikovi zapisi o razliitim dogaajima i pojavama iz sarajevskei bosanske svakodnevnice. Odabir tema zapisanih u medmui je piev vla-

stiti. Mula Mustafina namjera s kojom je pristupio poslu zapisivanja onogato donosi svakodnevni ivot ita se iz njegove uvodne reenice:

Zapisivat u neka zbivanja u gradu Sarajevu i ejaletu Bosni i zapisivati zapisivatu njihovo vrijemeu njihovo vrijeme. Jer, kako kau, kullu m kutibe karre ve m hufiza ferre,

to jest, sve to se zapie ostaje, a to se pamti nestaje.1Mula Mustafa je oito namjerio da u medmui sauva svoju savreme-

nost i da je preda budunosti. Na jednom je mjestu u medmui zapisao kakoima na umu da e, moda, neki ik u neka druga vremena tu knjigu, tu

njegovu biljenicu gledati.2

Iz Mula Mustafine uvodne reenice vidi se kako je od samoga poe-tka te svoje prakse dao jednaku vanost upisivanju vremenazbivanj kao izbivanjima samima. On se doista kroz cijeli tekst dosljedno drao onoga to

je najavio. Istina, reenica kojom je sebe uveo u posao zapisivanja a itaocau svoj spis nije oznaena vremenom; uz nju ne stoji podatak kad je zapisa-

1 L. 6a/1-2.2 L. 35b/18. Na ovaj emo nain oznaavati mjesto na kojem je dotini tekst zapisan

u medmui Mula Mustafe Baeskije. U ovome primjeru: list 35b, red 18 u autografu.Paginacija naa.


3/22

Kerima Filan188

na. Ipak se posve pouzdano moe odrediti uporite za identifikaciju MulaMustafinoga vremena. Dovoljno je proitati sadraje biljeki i oznake vre-

mena koje uz njih stoje na prvome listu, neposredno iza uvodne reenice.

Odrednice vremena na prvim listovimaNa prvom je listu (6a) Mula Mustafa Baeskija upisao kratke biljeke

od samo jedne reenice i uz njih godinu u kojoj se dotina pojava desila:Poznati dogaaj u kojem su ubijeni Mori Pao, Sari Murat i Halilbai,

godina 1170. Pohod na Crnu Goru, godina 1170. U Arabiji opljakane hadi-je, godina 1170.

etvrta biljeka, neto opirnija od prethodnih, govori o zemljotre-su koji se zbio tri godine ranije, 1167. Slijedi jo nekoliko kratkih zapisao razliitim zbivanjima u vremenu od 1167. do 1171. godine, takoer bezhronolokoga reda. Oito je da prva zbivanja, upisana u Mula Mustafinojmedmui, nisu pripadala sadanjosti u vrijeme pisanja; pisac ih je pribiljeio

po sjeanju.Navedene godine odmah upuuju na lunarni islamski kalendar, a

odgovaraju vremenu od 1753. do 1757. godine. Ve na toj prvoj stranicipisac je poeo, osim godine, upisivati mjesec i dan dogaaja. Prva biljeka

s preciznim datumom odnosi se na izlet koji je organizirao svilarski obrt(kazazi) u Sarajevu. Izlet je odran 5. dana mjeseca muharrema 1171. godi-ne.3Poslije tog zapisa jo e samo podaci o rodnoj ili sunoj godini biti ozna-eni jedino godinom,4sve e druge oznake vremena biti preciznije. Kako je

pisac uvodnu reenicu napisao u prvom licu, puni datum iz 1171. godineidentificira to vrijeme kao pievu sadanjost. To je 19.09.1757. godine.5

Zapise o vremenu Mula Mustafa je unosio na kraju biljeki koje,svaka za sebe, predstavljaju cjelinu u pogledu teme. Tako je tekst datacijegranica izmeu dva susjedna zapisa, obino razliita po sadraju. U Mula

Mustafinom tekstu nema paragrafa, nema naslova ni uvodnih reenica,nema bijelih praznina koje bi signalizirale prelazak na novi sadraj. Taj signal

je zapis o vremenu koji u linearnom nizu teksta uvijek pripada biljeci to muprethodi. Datumi su u Mula Mustafinom spisu do samoga kraja u hronolo-kom redu. Posljednji je iz 1219. [1804-1805]. godine.

3 L. 6a/12.4 Naprimjer, L. 7b/14-15 ili L. 8a/1 ili L. 8b/10.5 Jedini precizan datum za tu godinu je 5.muharrem1171. Stoga se 1757. godina moe

okvirno uzeti kao vrijeme kad je Mula Mustafa doistapoeoispisivati svoju medmuu.Moglo je to biti i naredne 1758. godine u kojoj se prisjetio tog preciznog datuma.


4/22

Kako je Mula Mustafa Baeskija oznaavao vrijeme 189

Ono to je Mula Mustafa zapisao nije historijska pria, nego svako-dnevni ivot u svojoj raskomadanosti. Budui da sadri zbivanja iz pieve

sadanjosti, njegov spis lii na dnevnik. Doista je njegov tekst razlomljen,rupiast, to je posljedica logike vremena kakvu namee hronoloko bilje-enje, odnosno kalendar.6Tekst koji slijedi tu logiku vremena nastaje redo-

vitim zapisivanjem, ali i redovitim prekidanjem zapisa, zbog ega je njegovastruktura fragmentarna.7

I Mula Mustafin tekst tako odaje vremensku strukturu koja odgovarakonceptu vremena kakav nudi kalendar. Od doba kad je redovito poeoispisivati medmuu, ta vremenska struktura nee biti poremeena pievim

prisjeanjima prolih dogaaja ili stanja. Datumi u Mula Mustafinom tekstupokazuju da je on ovjek svoga vremena. U okviru te vremenitosti njegovasvakodnevnica postoji kao zbilja i za njega i za nas.8Kalendarska hrono-logija oblikuje Mula Mustafine fragmentarne zapise u tekst. Ta kohezivnasnaga datuma ponukala nas je da razmotrimo kako su oni izraeni, ta namgovore o Mula Mustafinom vremenu i o njemu kao ovjeku tog vremena?Zanima nas kako se pisac orijentirao u vremenu i kako je iskazivao vremen-ske orijentire.

Lunarni islamski kalendarZa vrijeme od oko 50 godina, koliko e Mula Mustafa redovno ispisi-vati svoju medmuu, vie puta e biti ubiljeeno svih 12 mjeseci lunarnogaislamskog kalendara, od prvoga muharrema do dvanaestoga zil-hiddeta.Sasvim je raznovrstan sadraj upisa koje je pisac datirao u taj kalendar.Upisao je kako se u Istanbulu dogodio jak zemljotres 12. dana mjeseca zil-hiddeta 1179. [22.05.1766.] godine,9 kako je neki hafiz Halil preselio s

porodicom iz Sarajeva u Travnik 1. redepa 1181. [23.11.1767.],10a godinudana kasnije, 1182. kako je vojska, s Mehmed-paom na elu, otila iz Sarajeva

5. dana mjeseca rebiul-ahira.11Mula Mustafa je ovako uoblienim datumima ponekad dodavao naziv

dana u sedmici, kao to je uinio u posljednjem navedenom primjeru. Iz togzapisa odmah znamo da je 5. rebiul-ahira 1182., odnosno 19. augusta 1768.6 M. Veli, Otisak prie, str. 90-91.7 Ista, str. 90.8 Berger, Luckmann. Prema: Veli, str. 85.9 L. 8b/13.10 L. 9b/5.11 L. 9b/14.


5/22

Kerima Filan190

bio etvrtak (penenbih). Ponegdje je Mula Mustafa upisao mjesec i godinu,bez preciznoga datuma. Tako je vremenski odredio biljeku u kojoj kae da

jeAbdulkerim-efendija Defterdarevi otiao na novu dunost u Dubicu 1188.u mjesecu demadel-ula[10.07-09.08.1774].12Vjerojatno je da ni piscu nijebio poznat precizan datum.13

Mula Mustafini datumi odgovaraju historijskom hidretskom kalen-daru u kojem mjesec ima 29 ili 30 dana,14a suton je vrijeme u kojem jedandan zavrava i drugi poinje. Pored tog historijskog kalendara, za tano odre-ivanje vanih vjerskih datuma kao to su dani u koje pada poetak i svretakmjeseca posta, bajrami i obavljanje hada, potrebno je bilo proraunavati i

prirodni lunarni kalendar. Kako je prirodni kalendar vezan za mjeseevumijenu, valjalo je u svakome mjestu pratiti pojavu mlaaka, koji se ukazujeu razno doba na razliitim mjestima. Mlaak je oznaavao poetak novogamjeseca, a njegovo pojavljivanje potvrivali su pouzdani svjedoci, ahidi

pred kadijom koji je potom slubeno odreivao vrijeme vjerskih obreda.Takav je nain mjerenja vremena mogao dovesti do pometnje, to se,

sudei po Mula Mustafinim zapisima, dva-tri puta desilo i u njegovo doba.Dogodilo se tako u Sarajevu da su 1172. [1759.] godine na kraju mjesecaramazana ljudi ugledali mlaak odmah nakon podnevnoga namaza. Kako je

pojava mlaaka znaila poetak narednoga mjeseca evvala, neki su graanizavrili post ne ekajui suton ocijenivi da je tako valjano uiniti.15 MulaMustafa taj sluaj nije prokomentirao. Njegovim se komentarom moe sma-trati i to to je sluaj zapisao kako bi ostao zapamen.

U jednom drugom zapisu o praenju pojave mlaaka radi odreivanjapoetka mjeseca postaMula Mustafa se nije mogao suzdrati od komentara.Izrazio je sumnju u povodu zvanine obavijesti o poetku ramazana1184.[1770.] godine budui da se mjesec nije vidio iako je vrijeme bilo vedro.16

12 L. 23a/10.13 Napomenut emo ovdje da je Mula Mustafa esto mjesec biljeio kraticom, to jest

odgovarajuim slovom arapskog alfabeta, kako je u arapskom bilo uobiajeno. Prvimjesec muharremoznaavao je arapskim slovom mim (6a/12, 23a/4, 41a/25 i dr.)drugi mjesec safer arapskim slovom sad (21a/23, 21b/4), trei mjesec rebul-evvelarapskim slovima re i elif, deveti mjesec ramazan slovom nun (6a/17, 32b/23,118a/18), deseti mjesecevvalslovom lam (13b/7, 118b/7, 120a/8) itd.

14 M. Kantardi, Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda, str.321.

15 L. 6a/20.16 L. 16a/1-5.


6/22


Faktika vidljivost mlaaka, o kojoj su kadiju obavjetavali svjedoci, zavisi onizu faktora meu kojima su i meteoroloki.17Ako je veer u kojoj je ozva-

nien poetak ramazana bila vedra a mjesec nije bio vidljiv, Mula Mustafaje mogao misliti kako su se, moda, ti ljudi (ahidi) prevarili.18Kadija je,zapisao je dalje Mula Mustafa,prihvatio pouzdanom izjavu svjedoka i naredio

je da top pukne.19I sad, ta je tu je.Mula Mustafino neslaganje sa zvaninim stavom ita se iz kratkoga

komentara ves-selm sad ta je tu je. Da Mula Mustafa svoju sumnju nijezasnovao na laikom promatranju mlaaka nego na stanovitome iskustvu,moe se zakljuiti po jednoj njegovoj biljeci iz 1799. godine. U zapisu osmrti starca Mustafe-bae Tarakije, ovako je rekao:

Svakoga je ramazana od mene traio da mu sainim imsakiju20 beznovane naknade, na ime dobroga djela kod Boga primljenoga. Traio je i to datano naznaim u koje doba poinju podnevni (gle) i poslijepodnevni (ikindi)namaz.21

Oito je Mula Mustafa bio upuen u izraunavanje tanoga vremenanamaza i u proraun kalendara. Tu je praksu mogao stei kroz svoje zanima-nje za astronomiju. Kako je zabiljeio u medmui,221770. godine je pohaao

predavanja iz tog nauka (ilm-i ncm) koja je drao hadi Mehmed-efendija

Velihodi23

u prostorijama Gazi Husrev-begove zadubine u Sarajevu.Sudei po onome to je o sebi zapisao, zanimala su ga razliita znanja, te jevjerojatno da je i astronomiju svladao onoliko koliko mu je bilo dostupno uSarajevu u drugoj polovini 18. stoljea.24

17 M. Kantardi, Hidretski kalendar..., str. 333.18 L. 16a/1-5.19 Pucanjem iz topa objavljivao se poetak mjeseca posta, a tokom tog mjeseca je tako-

er topovski pucanj oznaavao kraj dnevnoga posta.20 Proraun vremena kojim je tano naznaeno vrijeme kad post poinje i kad se zavrava.21 L. 140b/18-20.22 L. 42b/7-8.23 Hadi Mehmed Razi Velihodi (1722-1785) bio je predava na Gazi Husrev-

begovoj medresi i hanikahu, prosvjetnim institucijama visokoga ranga u onodobnojBosni. Vidi: D. ehaji, Gazi Husrevbegov hanekah u Sarajevu, Anali GaziHusrev-begove biblioteke.Knjiga IV. Sarajevo, 1976., str. 6. J. Mulaomerovi (str. 267)smatra da je Velihodi, uz Ibrahima Muzaferiju, bio jedan od dvojice uenjaka u 18.stoljeu za koje se moe rei da su istinski poznavaoci praktine astronomije. Vidiu: Kujundi,Islamski kalendar i astronomija, str. 267.

24 J. Mulaomerovi istie kako se znanje iz astronomije tog vremena u Bosni odnosilo napraktinu astronomiju. Vidi u: Kujundi,Islamski kalendar i astronomija, str. 267.


7/22

Kerima Filan192

Solarni kalendar

Osim lunarnog islamskog kalendara u Osmanskom carstvu koristiose i lunisolarni, po kojemu se godina dijelila na 12 julijanskih mjeseci; poi-njala je 1. marta i zavravala se februarom. Taj je nain raunanja godine bio

pogodan za privredne poslove, najvie zbog vezanosti obraivanja zemlje zagodinji ciklus, te se godina po tom kalendaru i nazivala finansijskom (sene-imaliye). U tom su se osmanskom kalendaru godine biljeile rednim brojem

julijanskih sunanih godina poev od Hidre, kako se broje i godine lunar-nog islamskog kalendara. Uzimala se ona godina po Hidri koja je odgova-rala prvom danu mjeseca marta.25 Kako se taj lunisolarni kalendar poeozvanino koristiti u Osmanskom carstvu od 1677.,26u Mula Mustafino je

vrijeme ve stotinjak godina bio u upotrebi.Kod Mula Mustafe su datumi esto uoblieni prema lunisolarnom

kalendaru, koji je svakako bio praktiniji za odmjeravanje vremena u sva-kodnevnom ivotu od lunarnoga. I ti datumi stoje uz zapise o raznovrsnimdogaajima. Tako iz Mula Mustafine medmue saznajemo kako je u povoduroenja kerke sultana Mustafe proslava objavljena 5. nisana 1172. [apri-la 1759.] godine,27 kako je pao snaan grad 11. ejlula 1177. [septembra

1763.]28

ili kako je 1198. [1784.] godine novi aga, Osman-aga, u Sarajevostigao u mjesecuubatu [februaru].29Mula Mustafa je u jednom zapisu ovako opisao sunevu godinu:

Namjeravao samzapisivati svetrokove koje u jednoj godini napravimza potrebe doma. Ali to mi je teko [pratiti] te sam upisivao zaradu koju samstjecao u svome malom duano kraj sahat-kule. I neka se zna da je sve otilo zapotrebe hrane i odjee. S tim sam biljeenjem poeo 6. dana rumijskog mjesecahazirana 1192. [juni 1778.]. Godina traje 365 dana, a to je do etvrtka, 5.hazirana.30

Sigurno je da pisac nije nimalo sluajno u ovome zapisu i jedino uovome stavio odrednicu rumijski za mjesec haziran. Time je tano poka-zao kako misli na solarnu godinu od 365 dana. No da njegovo opredjeljenjeza sunevu godinu nije u vezi s poslovnim karakterom ovoga zapisa, pokazu-25 M. Kantardi, Hidretski kalendar..., str. 341.26 Isti, str. 340.27 L. 7b/2.28 L. 8b/4.29 L. 42b/1.30 L. 34b/8-13.


8/22


je jedan drugi u kojem takoer govori o svome poslovanju, a ravna se premamjeseevoj godini:

Tokom 1180. godine [1766-1767.] od mjeseca muharremul-haramado kraja mjeseca zil-hiddeta potroio sam za pisanje jedan bunt od stotinu

papira radei u svome malom pisarskom duanu kraj Sahat-kule.31Mula Mustafa je u svojim biljekama mjesece i dane najee biljeio

dvojno, i prema solarnom i prema lunarnom kalendaru. Zapisao je da suvijesti o irenju kuge 1175. [1762.] godine stigle u mjesecimazil-kadeizil-hidde, odnosno u haziranui temmuzu[junu i julu].32Zapisao je kako je umjesecuzil-hiddetu, odnosno u nisanu1182. [aprilu 1769.] godine vojska

prilikom odlaska iz Sarajeva na vojnu putem inila nasilje nad narodom.33Praksu dvojnoga biljeenja Mula Mustafa je primijenio kad je navo-

dio kakve podatke iz svoga ivota.34Precizno je zapisao kako je za imamau Buzadi hadi Hasanovoj damiji postavljen 17. terinisanija, odnosno 7.rebiul-ahira 1173. [28.11.1759.],35 kako je iznajmio kuu i uselio se 12.rebiul-evvela,odnosno 9. ejlula1177. [20.09.1763.],36kako je iste te godi-ne 13. rebiul-ahira, odnosno 10. terinievvela[21.10.1763.] iznajmio duankraj Sahat-kule za pisarske poslove.37

Ti su dvojni datumi upotpunjeni podacima o dobu dana u biljeci o

roenju keri Havve: rodila se 1179. godine 17. zil-hiddeta, odnosno 5.majisa, u subotu prije poslijepodnevne molitve.[27.05.1766.]38Vrijeme roenja sina Ahmeda zapisao je jo preciznije:Moj sin Ahmed

doao je na svijet u Busovainoj kui [koja je] preko puta damije u Buzadihadi Hasanovoj mahali, 20. dana erbeina, 29. dana mjeseca kanunievvela,11. dana mjeseca ramazana, u utorak u vrijeme poslijepodnevnoga (ikindije)

31 L. 12a/1-2.32 L. 8a/9.

33 L. 11b/16.34 Prvi podatak o Mula Mustanom privatnom ivotu odnosi se na njegovo imenovanje

1171. (1757-1758). godine za uitelja (mualima) u osnovnoj koli (mektebu) koja senalazila u blizini damije Ferhadije(L. 7b/19). To je jedini zapis o pievom ivotudatiran samo godinom. Jasno je da je Mula Mustafa taj podatak upisao naknadnobudui da se zapis koji prethodi ovome i onaj koji slijedi odnose se na 1174. (1760-1761) godinu.

35 L. 7b/7-8.36 L. 8b/6.37 L. 8b/7.38 L. 9b/2.


9/22

Kerima Filan194

namaza. Bilo je oko devet sati kad se rodio, ili devet i etvrt, a moda je bilo imalo vie, kratko reeno, oko ikindija-namaza. Tako su mi kazale ene koje su

prisustvovale poroaju. Godine 1183.[08.01.1770.]39Nakon to je godinu sinovljeva roenja na kraju biljeke upisao bro-

jem, Mula Mustafa

Prirodni ciklusi u Mula Mustafinom datiranjuU detaljnom datumu o sinovljevu roenju pisac je najprije naznaio

doba godine, tek potom datume po lunarnom i solarnom kalendaru i dobadana. Doba godine se ita iz rijei erbein, a to je u osmanskoj tradiciji rau-nanja vremena prvih 40 dana zime.40Naziv za to doba godine izveden je odarapskog broja etrdeset (arban), kao to je iz arapskog broja pedeset izve-den naziv hamsnza period od 50 dana zime koji se nastavlja na erbein.41

Kako se prema prirodnom ciklusu godina dijeli na dva dijela, zimskii ljetni, prvi se raunao od kasumai trajao je do edreleza,42kad je nastupaoljetni period i trajao do kasuma. Ta je podjela godine na dva perioda od poest mjeseci bila vana za svakodnevni ivot i posebno za poljoprivredneradove. I Mula Mustafa je, biljeei na jednome mjestu kako su svakodnevnakia i izmaglica usred ljeta potrajale petnaestak dana, dodao da je to bilo u

vrijeme najveih poslova,43

dakako mislei na poslove u polju.Unutar podjele na dva estomjesena perioda u narodnom se rau-nanju vremena godina dijelila i na manje cjeline poput erbeina i hamsina.

Zemherirom se nazivalo doba kad nastupe najhladniji zimski dani,44 de-

39 L. 11b/22-25.40 etrdeset dana erbeina raunalo se od 9. kanunievvela, desetoga mjeseca solarne

godine, koji odgovara dvanaestom mjesecu, decembru u gregorijanskom kalendaru.41 Hamsinobuhvata vrijeme od kraja januara do 20. marta, kad poinje proljee.

42 Kasumom (ksm=koji dijeli) se nazivao dan koji dijeli ljetni od zimskoga ciklusa.Padao je 26. dana terinisanija, devetoga mjeseca solarne godine (odgovara 8. novem-bru po gregorijanskom kalendaru).Edrelezje padao 23. dana mjeseca nisana, a to jebio drugi mjesec prema solarnoj godini (odgovara 6. maju gregorijanskog kalendara).Po tom raunanju kasum i edrelezdijele godinu na dva estomjesena perioda.Edrelezje varijanta nazivahdrellezizvedenog iz imena Hizir (ili Hidr) i Ilijas. U islamskomse vjerovanju Hizir i Ilijas smatraju poslanicima. Narod vjeruje da se ta dva poslanikasvake godine sastaju u istome danu, i to na edrelez. U savremenom se turskom jezikukoristi naziv hdrellez za dan 6. maj.

43 L. 15a/15.44 Zemherirse raunao od zimskoga solisticija, 21. decembra, do kraja januara. Prema

starom solarnom kalendaru taj je period padao u 10. i 11. mjesec i obuhvaao je dva-


10/22


mre je bio naziv za dane kad pone osjetno poputati hladnoa,45 a berd-iaduzomse oznaavao period od 8 dana u kojima po narodnoj predaji padne

posljednji snijeg u godini.46Ti su se narodni nazivi za pojedino doba godinenaznaavali i u kalendarima.47

I Mula Mustafa je esto sasvim precizne datume koje je zabiljeiogodinom, mjesecom i danom upotpunjavao podatkom o dobu godine prematom narodnom raunanju vremena, kako je uinio kad je zapisao roenjasina Ahmeda. Za neka je zbivanja datum smatrao dobro uoblienim kad jenapisao samo godinu brojem i dodao narodni naziv godinjeg doba. Na taj jenain Mula Mustafa zabiljeio da je 13 tovara novca stiglo [u Bosnu] 3. danahamsna 1187. [1774.] godine48 ili da je Salih-paa otiao iz Bosne krajemerbeina 1208. [1794.]godine.49

Te je osmanske nazive koristilo stanovnitvo u naim krajevima iu svome bosanskom jeziku. Bosanski oblici erbeini, hamsini, zemherije50odraavaju svijest o tome da ti nazivi oznaavaju mnoinu odreeni brojdana u godini. Kao to je u bosanskom jeziku mnoina postignuta dovoe-njem domaeg pluralnog sufiksa (i) na osmansku rije (erbein, hamsin), tako

je i Mula Mustafa, vrlo vjerovatno pod utjecajem te bosanske svijesti o mno-ini, na jednom mjestu hamsin sasvim itko napisao u obliku hamsiyan. To

je njegova varijanta mnoine izraena perzijskim pluralnim sufiksom -yn naarapskoj rijei hamsin.51Narodne nazive godinjih doba Mula Mustafa je esto koristio da

istakne znaenje svojih biljeaka o vremenskim prilikama. Piui o svea-nom doeku Mustafa-pae Niandije, koji je 1193. [1779.] naimenovan zanamjesnika u Bosnu, Mula Mustafa navodi da je gledao etrdesetak ljudi kako

s Kozije uprije skau u vodu [rijeku Miljacku] u znak dobrodolice. Budui

desetak dana kanunievvela i dvadesetak dana kanunisanija. U naim se krajevima za

zemherirkoristio nazivzemherije.45 Tri dana u godini se nazivaju demre, i to 1., 8. i 15. dan ulaska Sunca u zvijee Ribe.

O tome vidi i: Kantardi, str. 318, napomena 22.46 To je vrijeme od 20. do 28. dana poev od ulaska Sunca u zvijee Ribe. Vidi: isto.47 Vidi: isto.48 L. 23a/1.49 L. 147b/14.50 Da su se ti nazivi unosili u kalendare koji su se u naim krajevima koristili itamo i

kod Kantardia u navedenom radu, str. 318, napomena 22.51 Taj je primjer u naprijed navedenoj biljeci o dopremanju u Sarajevo 13 tovara novca

(L. 23a/1).


11/22

Kerima Filan196

da je paa stigao u zimsko doba, prema Mula Mustafinom datiranju 8.dana erbeina, teko bi bilo zamisliti takve egzibicije u Sarajevu da pisac nije

pribiljeio kako je te godine vrijeme bilo veoma toplo, stotinu se godina nijepamtilo tako lijepo vrijeme uerbeinimai da nije dodao kako se istina, pamteerbeini bez snijega i u lijepome vremenu, ali se ne pamti toliko toplo vrijemeda je narod vrata drao otvorenima, kako je bilo te godine.52Tek je na krajudosta opirne biljeke o painom dolasku Mula Mustafa upisao datum, 19.zil-hiddeta [28. decembar].

Evo jo jednoga datuma zabiljeenoga na slian nain:Rijeka Miljacka je nadola. ak je palo i malo snijega. A bio je 30. dan

poslije rz- hazr.53Izraz rz- hazr, kojim se nazivao prvi dan ljetne polovine godine,54

kao vremenska odrednica u ovoj biljeci zasigurno istie neobine vremenskeprilike jo vie nego to bi to korisniku Mula Mustafine medmue privuklopanju da je upisan samo precizan datum.

Narodni nazivi posebnih dana u godiniRz- hazre Mula Mustafa puno puta zapisati u svojoj medmuikao

vremenski orijentir,55jedanput ak na arapskom jeziku yevml-hazr.56

Znaenje je ostalo isto,57

samo je perzijsku imenicu rz (dan) zamijenilaarapskayevm (dan), i perzijsku je sintagmu zamijenila arapska.Mula Mustafa je svakako rije danizraavao i turskom imenicomgn,

te perzijskom rzi arapskomyevm. Ta istoznanost u njegovom osmanskomjeziku imenic koje potjeu iz tri jezika osmanske kulture sasvim je oigle-dna u biljeenjuAliuna, naziva za dan koji je narod raunao najtoplijim i

prekretnicom ljeta. Mula Mustafa jeAliun zapisao na razliite naine, aliuvijek u istome znaenju Alijev (ili, prilagoeno bosanskom jeziku, Alijin)

52 L. 35b/6-8.53 L. 8b/8.54 Rz- hazrje u Mula Mustanom spisu drugi naziv za edrelez. On podjednako esto

koristi oba izraza.55 Naprimjer: L. 12b/1, L. 13b/16, L. 118/14.56 L. 29b/19.57 Taj su dan bosanski muslimani i uope narodi na Balkanu nazivali Hizirov (ili

Hidrov) dan. O tome vidjeti: M. Hadijahi, Sinkretiki elementi..., str. 320.Imajui u vidu nain na koji je Mula Mustafa pisao ovu sintagmu, preciznije, drugurije u sintagmi, ona se ita hazr u znaenju zelenilo. Stoga bi prevod sintagmemogao biti dan zelenila.


12/22


dan. Razliitost se ogleda u izraavanju imenice dan.Aliunprepoznajemo usintagmama yevm-i Al58 i rz- Al59 jednako kao u turskoj Ali gni. Ovu

posljednju je Mula Mustafa ipak najee koristio.60Aliun su u naim krajevima obiljeavali muslimani.61Isti je dan sve-

tkovalo i hriansko stanovnitvo, samo pod drugim nazivom, kao Ilindan.Mula Mustafa je u svojim opisnim datumima esto navodio i one dane

koje je hriansko stanovnitvo u naim krajevima smatralo svetima a kojemuslimani nisu proslavljali. Mula Mustafa se, naime, u vremenu orijentiraoi prema Boiu, Petrovdanu, Vidovdanu, Spasovdanu iliMiholjukao to sumu vremenski orijentiri bili Bajram, Aliun, kasum, erbeini ilihamsini. Unjegovome tekstu nalazimo biljeku kako je 1184. [1770-17771.] godine

ljiva poegaa toliko rodila da se sve do kasuma mogao kupiti tovar za 200aki62 i isto tako biljeku kako se suhoga mesa ak do Bozguna (Boia)moglo nai lijepoga, iako je narod procjenjivao da e te zime biti slabo stanje smesom. 63 Mula Mustafa je zapisao kako je vojnike plae za 1181. [1767-1768.] donio janiarski aga Ahmed-efendi 1184. [1770.] godine, 19. danamjeseca augusta, odnosno u mjesecu demadel-l po lunarnom islamskomkalendaru, a kako su plae za tu 1184. stigle etiri godine kasnije, 1188., 30.dana mjeseca rebiul-evvela na Spasovdan. [10.06.1774.]64 Mula Mustafa

pie kako je Hadi Salih-paa sa svojom pratnjom od 200 ljudi stigao uBosnu 1204. godine i u Sarajevo uao u srijedu, 10. demadel-ahira, odno-

58 L. 8a/11.59 L. 8a/7.60 Turska je sintagma mjestimino gramatiki nepotpuna, nedostaje joj posvojni suks

i u nalnoj poziciji. Sintagma se tada ita Ali gn (u tekstu passim). OblikAli gnneodoljivo podsjea na onaj koji je u naem narodu udomaen. Domai naziv i dolaziod turskoga Ali gn[i], no ne treba misliti kako je Mula Mustafa turski terminprilagoavao domaem izgovoru. On je naprosto i turske nazive dana dosta estozapisao bez posvojnoga suksa te umjesto oekivanogasal gniu njegovome tekstunalazimo sal gn, umjesto pazar gni nalazimo pazar gn ili umjesto cuma gni,cuma gn. No to je bila praksa i u drugim proznim tekstovima namijenjenim irojupotrebi. (Vidjeti, npr., Fikret Turan, Halk Osmanlcas I. Melhameler ve Bir OnYedinci Yzyl Melhamesi.)

61 M. Hadijahi je u lanku Sinkretiki elementi u islamu u BiH pisao o svetkovanjuAliuna, str. 320-322.

62 L. 15b/13.63 L. 15b/15.64 L. 23a/8.


13/22

Kerima Filan198

sno 25. dan hamsina [24.02.1790.]65 te kako je pet godina kasnije, 1209.u Sarajevo doao novi aga u mjesecu zil-hiddetu, jednu sedmicu poslije

Vidovdana.[04.07.1795.]66Evo jo nekoliko Mula Mustafinih zapisa s hrianskim svetkovinama

kao vremenskim orijentirima:Ferman s radosnom vijeu o pobjedama osmanlijske vojske na frontu

1183. godine za koju e se, istina, kasnije pokazati da nije bila tana, stigao jeu Sarajevo 5. rebiul-evvela naPetrovdan.[09.07.1769.]67

Godine 1197. [1782-1783.] narodu su obznanjene tri bujuruldijekojima se nareivalo skupljanje vojske za rat s Austrijom, ali je doao i

Miholj, a vojska jo nije bila podignuta.68Godine 1190. [1776.-1777.] pala je velika kia i donijela bujicu na

pet-est dana prijePetrovdana, a onda ponovo na tri dana prijeAliuna.69

Devet godina kasnije, 1199. [1784.-1785.] kad se Ismail-paa, na putuza Bosnu, razbolio i umro u Novom Pazaru, Mula Mustafa je opet zapisaokako se ta udna situacija, kakva se u Bosni nije pamtila, desila 10. ramazana,izmeu PetrovdanaiAliuna.[17.07.1795.] 70

Lokalne nazive svetih dana u godini Mula Mustafa je prevodio naturski i uklapao ih u tekst koji je svakako pisao na tom jeziku. Petrovdan

jePetrov gni, Vidovdan je Vidov gni, Spasovdan jeIspasov gnia MiholjjednostavnoMihol. Petrovdan je jedanput ipak ostao nepreveden, ali je tuma-enje dobio kroz arapsku imenicuyevm postao jeyevm-i Petrovdan.71

Na isti je nain Mula Mustafa zapisao i hrianske blagdane Gospojinu(yevm-i Gospoyina) iBlagovijest (Blagoviyest gni). Mula Mustafini datumiu kojima su Gospojina i Blagovijest vremenske odrednice u prevodu glaseovako:

Zanatlije pekari priredili su izlet 12. dana mjeseca redepa 1190.godine, kad je sunce bilo na 5 stepenu zvijea Djevice, na dan Gospojine.

[28.08.1776.]72

65 L. 119a/14-15.66 L. 149a/9.67 L. 12b/13-14.68 L. 42a/13-14.69 L. 28a/13-14.70 L. 43a/19.71 L. 153b/13.72 L. 28a/23.


14/22


Princ Sulejman, sin sultana Abdulhamida, rodio se 28. saferul-hajra1193. u srijedu uveer u 3 sata. [28.03.1779.]Prireena je proslava uz pucanje

puaka i topova. Proslava je poela na Blagovijest i potrajala je 3 dana.73Na drugim mjestima na kojima je vrijeme zabiljeenih ivotnih situa-

cija oznaio tim hrianskim blagdanima, Mula Mustafa je Blagovijest izra-zio sintagmombearet-i Meryem Merjemina radosna vijest,74a Gospojinu

je preveo na turski rijeima vefat-i Meryem gni dan Merjemine smrti.75Boi je Mula Mustafa ujednaeno zapisao izrazom Bozgunkako su

muslimani obligatno nazivali taj hrianski praznik.76U Mula Mustafinojmedmui itamo kako su aga i mula znali i u zimsko doba otii na muaveru(savjetovanje) u Travnik gdje je stolovao vezir, kao to su 1204. godine otilina 10 dana prije Bozguna, 11. rebiul-ahira [29.12.1789.].77 U njegovomtekstu itamo kako su godine 1184. [1770-1771.] vijesti o porazu osman-lijske vojske pred ruskom, stigle oko Bozguna,78kako je iste te godine sve do

Bozguna vrijeme bilo lijepo, nije bilo nimalo hladno, a onda su na Bozgun, 19.dana mjesecaramazana, pali i kia i snijeg. [06.01.1771.]Pa neka se zna da jetako bilo,79zapisao je Mula Mustafa. I deset godina kasnije, kad je 7. januaranastupila nova 1194. [1780.]hidretska godina, palo je malo snijega a dobro je

zahladnilo okonoi Isaova roenja.Tako je pisac pribiljeio hriansku novu

godinu.80

Vidi se da je Mula Mustafa hrianske blagdane uvodio u datiranjebiljeaka posve razliitoga sadraja; u samome sadraju nema nita to biodredilo nain izraavanja datuma koji ih prate. Stoga i u biljeci koja glasi:

73 L. 34a/1-2.74 L. 17a/1.75 L. 13a/5 i L. 21b/18. Nigdje u nama dostupnim izvorima nismo mogli utvrditi ni

sintagmu veft- Meryem ni kakvu drugu uputu na znaenje Merjemina smrt. Ukalendarima na osmanskom jeziku koji su se koristili u naim krajevima znali su biti

naznaeni hrianski blagdani, no u lancima koji se bave tom temom ne spominjese izraz Merjemina smrt. Vidi: E. Kujundi (ed.), str. 207. Vjerovatno je da je ovajprevod Mula Mustan individualni.

76 M. Hadijahi, Sinkretiki elementi..., str. 318. Na ovome mjestu autor lankapojanjava da se tim nazivom, kao i drugima koje su muslimani koristili za Boi(Bozuk, Trozuk, Roi), nije htjelo vrijeati hriane ve su oni bili izraz uvjerenjada je blasfemino u bilo kojoj vezi pojam Bog uzimati u deminutivu.

77 L. 119a/12.78 L. 16a/21.79 L. 16a/9.80 L. 35b/16.


15/22

Kerima Filan200

U Sarajevu je u crkvi nekakav mladi sa sela noem usmrtio jednogahrianina seljaka u poslijepodnevno doba uoi hrianskog praznika Crvenih

jaja.81bit e da pridjevom hrianski uz sintagmu praznik Crvenih jaja pisac

istie kako se tragedija meu hrianima dogodila ba uoi blagdana (Uskrsa)a ne s namjerom da dadne konfesionalno odreenje tog praznika.

Narodni nazivi mjeseciMula Mustafini datumi odraavaju razliite prakse odreivanja vre-

mena u sredini u kojoj je ivio. Lunarni islamski kalendar, koji je imaokarakter slubenoga i vjerskog, Mula Mustafa je morao primjenjivati i kao

vjerski slubenik (imam) i kao gradski pisar (katib). Julijanski kalendar,primjenjivan kao lunisolarni, takoer je bio u slubenoj upotrebi te je pisackao obrazovan ovjek (imao je naslov mule) i taj mogao poznavati. Kako jebio upuen u astronomiju, Mula Mustafa je vjerovatno znao pratiti poloajSunca prema 12 zvijea zodijaka.82esto je i tim podacima upotpunjavao

ve naznaene precizne datume oblikovane prema lunarnoj i/ili solarnojgodini. Ovako je napisao datum roenja jedne svoje keri:

Godine 1193. rodila se moja ki Merjema Nurija, u mahali MimaraSinana u mjesecu redepu [15.07.-14.08.1778.] u utorak uveer u tri i po

sata, jedan dan prije nego to je nastupio august. Sunce je bilo na 20. stepenuzvijea Lav.83

Sasvim je rijetko pisac jedino poloajem sunca, uz naznaenu godi-nu, odredio vrijeme neke situacije, kako je uinio u zapisu o Mehmed-

pai Silahdaru. Smijenjen s poloaja bosanskoga vezira, paa je na putuiz Travnika prema Solunu jednu no prenoio u Sarajevu, ali, pie MulaMustafa,sirotinji nije podijelio milostinju.Bila je 1193.[1779-1780.]godinaisunce na 15. stepenu zvijea Strijelac.84

Uz sve navedene vremenske odrednice pisac je koristio jo i narodnenazive za mjesece, pa je mjestimino tekst datiranja upotpunjavao upisivanjemsijenja, veljae,svibnja, lipnjailisrpnja.85Tako je uinio u ovoj biljeci:

81 L. 27a/2-4.82 Upuenost u astronomiju podrazumijevala je i znanje o astrologiji. Mula Mustafa,

istina, ne spominje da je sainjavao horoskop, ali se esto obratio na Melhemu, to jepodrazumijevalo i upuenost u astrologiju.

83 L. 32b/5-6.84 L. 35a/26-27.85 Ovdje su navedeni svi narodni nazivi mjeseci koje je Mula Mustafa zapisao. Krai

pregled radova koji govore o naim narodnim nazivima mjeseci u rz-nmama,


16/22


21.ramazana1183. godine[18.01.1770.], odnosno 30. danzemherijau petak naveer poslije sutona ukazala se jaka crven na nebu i zadrala se sve

do 8 sati u noi, 8. sijenja!86Iako je dovoljno precizan datum 10.evval1203. godine[04.07.1789.],

Mula Mustafa je uz taj zapisao i 1. srpanjkao vrijeme kad su se dijelile plaevojnicima.87

Navedimo i ostale primjere datiranja domaim narodnim nazivimamjeseci:

U spomenutoj godini [1193/1779-1780.] krajem mjeseca kanunisa-nija, posljednjih dana sijenja dvije-tri noi ukazala se crven na nebu iznadGrdonja.I opet se crven vidjela dvije tri noi u veljai, odnosno u ubatu.88

Na zerdelijama se pojavio behar 12. dana mjeseca veljae (mh- vela-a).89

Sejjid Muhammed-efendi Svrako, pisar u muftiluku, postavljen je zamuftiju u veljai 1177.[1763-1764.]90

Umro je moj amida Topal Osman-aga te sam radi nasljedstva iao uBeograd, gdje sam stigao 29. svibnja 1173. [1759-1760.]91

Ove su (1195.) godine sarajevske hadije krenule 20. dumadel-ahira,poetkom lipnja prema Dubrovniku [14.06.1781.].Narod im je prigovarao to

su otili ne obavivi dovu i ne podijelivi milostinju, kako se inilo prethodnihgodina.92Samo su se u naim krajevima mjeseci u godini nazivali oujkom, tra-

vnjem, svibnjem, lipnjem.93Upisani na ovih nekoliko mjesta u medmui iti narodni nazivi mjeseci, uz sve druge vremenske odrednice koje je MulaMustafa koristio, razotkrivaju svijet u kojem je pisac ivio.

vjeitim kalendarima na osmanskom turskom jeziku vidjeti u: E. Kujundi (ed.),str. 205-208. Takoer i: A. atovi, Osmanski kalendari iz rukopisne zbirke GHB

biblioteke u Sarajevu: Pratee biljeke u kalendarskim tablicama,Pismo I/I, Sarajevo,2003., str. 259-273.86 L. 13b/5.87 L. 118b/1.88 L. 33b/18-21.89 L. 6a/15.90 L. 8b/8.91 L. 7b/9.92 L. 40a/11-12.93 Poznato je da su se ti nazivi unosili u kalendare sainjene u naim krajevima na

osmanskom turskom jeziku.


17/22

Kerima Filan202

O dobu dana

Za nazive dana Mula Mustafa je najee koristio turske. Jedino sunazivi za srijedu i etvrtak, za razliku od oblika koji imaju u savremenomturskom jeziku uvijek ehrenbihipenenbih. Pisac je mjestimino koristio

perzijske nazive za dane (enbih,jekenbih, duenbih) te arapske koje je navo-dio u obliku perzijske sintagme:jevm-i ehad, jevm-i isnejn,jevm-i sebt.

Ponegdje je, posve rijetko, Mula Mustafa zanemario zapisati precizandatum ili naziv dana, ali je doba mjeseca oznaio nazivom za dekadu. Te

je nazive dva-tri puta upotrijebio ak locirajui dogaaj u domai narodnimjesec, kao to je uinio u zapisu:

Danas je stiglo u Sarajevo 400 tovara municije. Poetak je lipnja 1195.[1780-1781.]94

ee je od drugih naziva te vrste koristiogurre. Kako se tim nazivomoznaavao prvi dan mjeseca, njime je Mula Mustafa uvijek oznaio poetaknove lunarne godine, kao u zapisu: Sene-i cedde 1187 gurre-i m f ehren-bih Poetak muharrema nove 1187. godine pao je u srijedu.95

Prvi dan mjeseca muharremate godine bio je u etvrtak [25.03.1773.],ali je nova godina nastupila s pojavom mlaaka u suton prethodnoga dana, u

srijedu kako je i Mula Mustafa zapisao.Poetak novoga dana poklapao se s vremenom prvoga veernjegnamaza. To je doba Mula Mustafa oznaavao rijejuakamiliakam namazte rijetko arapskom rijeju magrib(badel-magrib). Drugi veernji namaz je(oko) dva sata poslije prvoga i to je doba dana pisac oznaavao kako nazivomnamaza (yats, yats namaz) tako mjestimino i satom. Uz naznaeni satmorala je stajati jo jedna odrednica koja pojanjava je li rije o danu ili noi,budui da se dan mjerio s dva puta po 12 sati. Te su dopunske odredniceuz sat kod Mula Mustafe ee izraene nazivima namaza negoli prilozima

danju (u dani) ili nou (u noi). Jedan zapis s prilogom u noi moglismo vidjeti naprijed (ukazala se jaka crven na nebu i zadrala se sve do 8 satiu noi).

Manje jedinice vremena od sata Mula Mustafa je sasvim rijetkonaznaio. Jedan primjer takvoga, ali nedovoljno preciznoga biljeenja vre-mena vidimo u naprijed navedenom podatku o datumu roenja pievasina Ahmeda. Ondje stoji da se Ahmed rodio oko devet sati, ili devet i etvrt,

94 L. 40a/8.95 L. 21a/16.


18/22


a moda je bilo i malo vie, krae reeno oko ikindije namaza.96 U svakomsluaju, iz rijei oko ikindije namazarazumijemo da je bilo devet sati danju.

Kad mu se pet godina kasnije rodio sin Mustafa, pisac je sat zabiljeiopreciznije: Godine 1189. 24. dana mjeseca rebiul-evvela i 13. dana mjesecamaja, kad je sunce bilo na 4. stepenu zvijea Blizanaca, u srijedu uveeru sedam sati, malo prije sedam sati, otprilike pet, est, sedam minuta prije.[25.05.1775.]97

Nije li Mula Mustafi pomogao sat na otkucavanje koji je kupio 1773.godine98 da s vie tanosti zabiljei roenje toga svog djeteta, kao to je iroenje keri Merjeme Nurije, jo pet godina kasnije, 1778. naveo i satom

precizno: rodila se u utorak uveer u tri i po sata.Na istom listu na kojem je zabiljeio da je sebi kupio alar sat Mula

Mustafa vie puta spominje sat, i kao napravu i kao jedinicu vremena. Je lita podudarnost sluajna ili je, moda, prirodna posljedica promjene u (ne)s-

vjesnome zapaanju? Ba na tom listu je Mula Mustafa zabiljeio kako jesahatija koji se zvao Samsarinapravio neobinu pokretnu malu sahat-kulu.Na mjesto sata postavio je zvono a u kulu lanac i eki koji je udarao i takoodzvanjao [vrijeme].99Ovaj zapis nije datiran, ali sudei po datumu onogakoji mu prethodi, mogao je nastati desetak dana nakon to je Mula Mustafa

kupio asovnik. Kako je to bio posljednji mjesec lunarne 1186. [1772-1773.]godine, ini se da se pisac nakon tog zapisa o udnoj sahat-kuli prisjetio jodvije-tri pojave koje je odluio sauvati od zaborava. Jedna od tih je bolest

velikoga kalja koja je te 1186. godine zavladala meu djecom. Razboljele suse i njegove dvije keri.Djeca nisu stalno kaljala, kae Mula Mustafa, nego

su napad kalja dobivala jednom u satu ili jednom u dva sata ili jednom u trisata.100

Vjerovatno je onda Mula Mustafa precizno zapisao 1193. [1779-1780.] da su njih desetak prijatelja u toku svojih veernjih druenja koja su

odravali jednom sedmino, uoi etvrtka, u kui Hasan-bae na Atmejdanuposlije obavljenoga jacija-namaza oko pola sata provodili u spominjanju Boga(zikr), zatim oko pola sata itajui knjige, a ostatak vremena u razgovoru.101

96 L. 11b/22-25.97 L. 24a/13-14.98 L. 21a/5.99 L. 21a/7-9.100 L. 21a/9-14.101 L. 33b/6-14.


19/22

Kerima Filan204

Zavrit emo ovaj pregled o Mula Mustafinom poimanju vremenanapomenom da je u upravo navedenoj biljeci pisac na naem jeziku upisao

ui [uoi]etvrtka.To je jedini primjer bosanskog naziva za dan.

ZakljuakMula Mustafa Baeskija iz Sarajeva je imao neto manje od trideset

godina ivota kad je u svoju privatnu biljenicu (medmuu) 1757. godinepoeo zapisivati razliite dogaaje iz svakodnevnice i tu je svoju praksuodrao skoro pedeset godina. Kao to je naznaio u prvoj reenici u kojoj

je izrekao svoju namjeru, svih je tih godina zapisivao dogaaje u Sarajevu iBosni i vrijeme njihovoga deavanja. S datumima upisanim uz svaki dogaajMula Mustafina je medmua pouzdan izvor o njegovoj savremenosti.

Svojevrsno svjedoanstvo o tom vremenu predstavljaju i sami datumi.Oni u Mula Mustafinom spisu nisu jednoobrazni, nego su zapisivani premarazliitim kalendarima i nainima raunanja vremena. Dakako, godine suuvijek izraene prema lunarnom muslimanskom kalendaru. Raznovrsnostdatuma ogleda se u tome to je pisac mjesece i dane navodio kako premalunarnom muslimanskom tako i prema solarnom kalendaru. U MulaMustafino su vrijeme oba bila u zvaninoj upotrebi kod Osmanlija.

Mula Mustafa je esto u jednom tekstu datiranja navodio i arapskei julijanske nazive mjeseci. Ponekad je tako dvostruko upisan datum upo-tpunio i navoenjem perioda godine prema prirodnom ciklusu. Tako se umedmui mogu vidjeti nazivi za sva godinja doba i krae periode godinekoji su se koristili u osmanskoj tradiciji raunanja vremena (erbein, hamsin,berd-i acuz, ruz-i hazra) .

Kao vremenske orijentire Mula Mustafa je navodio i muslimanskepraznike (bajrame) i hrianske svete dane (Boi, odnosno u njegovomespisu Bozgun, potom Petrovdan, Vidovdan, Gospojinu, Blagovijest). U sre-

dini u kojoj je pisac ivio, hrianske svetkovine su sluile stanovnitvu zaorijentiranje u vremenu prema sunevu kalendaru koji je svakako bio prakti-niji u svakodnevnome ivotu. I u Mula Mustafinom navoenju hrianskihsvetih dana nema nikakvoga kulta, nego su ti dani orijentir za sezonsko rau-nanje vremena. U Mula Mustafinim datumima nisu izostali i lokalni, naro-dni nazivi mjeseci (sijeanj, veljaa,svibanj, lipanj,srpanj), koji su se svakakokoristili i u muslimanskim kalendarima sastavljanim u naim krajevima.

Oito je da je Mula Mustafa biljeio datume s naglaskom na razliitimpraksama raunanja vremena. Zapisivanje vie razliitih vremenskih orijen-


20/22


tira uz jednu biljeku, dakako, otklanja svaku sumnju u pievo pedantnovoenje dnevnika. No, ne mora znaiti da je tom praksom pisac elio postii

jedan cilj biti uvjerljiv korisnicima svoje medmue. Bit e da je njegavodila ideja da uvjerljivo zabiljei portret imperije.102 Njegove biljekeraznovrsnoga sadraja jesu fragmenti ivota, a svi ti fragmenti ine jedan,osmanski svijet. Mula Mustafa je pokazao kako se u tom svijetu (u Bosnikoja je bila dio tog svijeta) vrijeme odreivalo s vie razliitih simbola. Iznjegovih se zapisa otitava da ti simboli nisu puki pokazatelji istovremenoga

postojanja razliitih praksi nego oni zajedno ine sistem u jednoj konkre-tnoj sferi ivota kao to je odreivanje vremena. Datiranja prema razliitimraunanjima vremena uvjerljivo su portretiranje imperije, kao to taj portretupotpunjavaju ovakvi zapisi:

U ovoj su godini [1187., odnosno 1773-1774.] kranski i hrianskiUskrs pali u isti dan.103

Ruz-i hizra je pao u dane Kurban-bajrama.104

U Mula Mustafinoj medmui nije sadraj biljeke predodreivaonain datiranja, drugim rijeima, biljeke slinoga sadraja prate posve razli-ito uoblieni datumi. Ali to nije posljedica pieva nemara, nego njegovogaraunanja vremena. On u svojoj privatnoj sferi ne pravi razliku izmeu glo-

balnog i lokalnog kalendara, nego podrava i priznaje pravo na razliitoraunanje vremena. To se vrlo dobro otitava iz ovoga zapisa:Ja siromah, imam i katib, pokrio sam svoju skromnu kuu u Mimar

Sinanovoj mahali eremitom i indrom, i za to sam potroio 2.000 para.Godine 1187. [1773-1774.] na dan Merjemine smrti.105

Jedino vrijeme koje je osim godine Mula Mustafa dao za taj oitoveliki pothvat u svome privatnom ivotu jest dan Merjemine smrti, kako jeizraavao hrianski blagdan Gospojinu. Mula Mustafa ne ostavlja prostorada mislimo kako se ovakvo datiranje sluajno nalo u njegovoj privatnoj

sferi; u njegovoj medmui nema zapisanih pa prekrienih i odbaenih dije-lova teksta. Ono je znak njegove unutarnje ravnotee.

Imamo li na umu kako je Mula Mustafa svijet motrio iz ugla islam-skog misticizma, to se vidi iz njegovih biljeaka i komentara o ivotu ugradu Sarajevu, a neposredno se ita u zapisima o njegovim vlastitim inte-

102 C. Kafadar, Self and Others..., str. 126103 L. 21a/18-19.104 L. 155a/15. Godina 1214. (1799-1800).105 L. 21b/18.


21/22

Kerima Filan206

resovanjima i druenjima, oito je da je i zapisivanjem teio ravnotei duhakao sufija koji je danju i nou radio i razmiljao sve dok mu nisu postale sasvim

jasne sve knjige iztesavufa.106

Literatura:Baeskija, Mula Mustafa evki (1997).Ljetopis (1746-1804). Sarajevo:

Sarajevo-Publishing, 3. izdanje. Prijevod s turskog, uvod i komentarMehmed Mujezinovi.

Buzov, Snjeana. Archive as Sufi Genre? : Mecmua of Mulla MustafaBasheski in Eighteenth-Century Sarajevo. lanak pripremljen za objavlji-

vanje.Filan, Kerima (2007). Mula Mustafa Baeskija: govor o sebi.Pregled,

5-6,LXXXVII (Sarajevo). Str. 117-143.Hadijahi, Muhamed (1980). Sinkretistiki elementi u islamu u

Bosni i Hercegovini.Prilozi za orijentalnu filologiju.Vol. 28-29 (Sarajevo).Str. 301-329.

Hunt, Lynn (2001). Nova kulturna historija. Zagreb. NakladaLjevak.

Ivi, Nenad (1192). Domiljanje prolosti: kako je trinaestostoljetni

splitski arhiakon Toma napravio svoju salonitsku historiju. Zagreb. Zavodza znanost o knjievnosti Filozofskoga fakulteta.Kafadar, Cemal (1989). Self and Others: The Diary of a Dervish

in Seventeenth Century Istanbul and First-Person Narratives in OttomanLiterature. Studia Islamica, LXIX. Str. 121-150.

Kantardi, Muhamed (1953). Hidretski kalendar i ostali kalendarikod islamskih naroda. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugosloven-

skih naroda pod turskom vladavinomIII-IV (Sarajevo). 299-348.Kujundi, Enes (ed.) (1991). Islamski kalendar i astronomija.

Sarajevo. El-Kalem.Kut, Gnay (1998). Gurre-nme ve Lelnin Gurre-nmesi ile Rz-

nmelerde Grlen ki Beyit.Journal of Turkish Studies.Hasibe MazloluArmaan,22. Str. 133-140.

Pai-Vuki, Tatjana (2007). Svijet Mustafe Muhibbija, sarajevskogakadije.Zagreb. Srednja Europa.

Schimmel, Annemarue (2001). Odgonetanje Boijih znakova.Fenomenoloki pristup islamu.Sarajevo. El-Kalem.

106 L. 37a/1-3.


22/22


Timotijevi, Miroslav (2006). Raanje moderne privatnosti: priva-tni ivot Srba u Habzburkoj monarhiji od kraja 17. do poetka 19. veka .

Beograd. Clio.Tomai, Otac Vicko (1898). Poviest jevrejskoga Julijeva i Grgureva

koledara. Zadar. Red S. Frane.Turan, Fikret (1998). Halk Osmanlcas I. Melhameler ve Bir On

Yedinci Yzyl Melhamesi.Bir,9-10. Str. 685-709.Unat, Faik Reat (1940). Hicr Tarihleri Mild Tarihe evirme

Klavuzu. Ankara.Veli, Mirna (1991). Otisak prie.Zagreb. August Cesarec.

Kljune rijei: Vremenski orijentiri, 18. stoljee, Bosna, medmuaMula Mustafe Baeskije.

Summary

Marking of time by Mula Mustafa Baeskija

This work deals with how Mula Mustafa Baeskija marked the timein his notes about events in Bosnia in the second half of the 18th century.The inspiration for this work was found in the introductory sentence in

which the author states his intention to to record events and their times inhis medmua.

Mula Mustafa marked the time by using precise dates. But dates werenot standardized but shaped according to different calendars of methodsof measuring time. The author focused on the Islamic lunar calendar and

Ottoman lunisolar calendar, according to the movement of the sun inrelation to 12 stars and according to natural yearly cyles, then according toMuslim and Christian holidays. Finally, the author occassionally used localterms for the months of the year. These diverse ways of marking time refle-cted the culture which was symbolized by diversity.

kako je mula mustafa bašeskija označavao vrijeme

Documents