kako podržati razvoj inovativnosti i kreativnosti · 2015-06-28 · novativnost je osnov za...

K a k o p o d r ž a t i r a z vo j i n ov a t i v n o s t i i k re a t i v n o s t i

F i n a n s i r a E U

INDEPENDENT OFFICE FOR DEVELOPMENT

NEZAVISNI BIRO ZA RAZVOJ

Ul.Tarevci b .b. , 74480 MODRIČA, Tel : 053 / 810 – 952,Fax : 053 / 820 – 515

Ul.VI bata l jona b.b.– s tari Srednjoškolski centar,76250 GRADAČAC,GSM: 062 335 – 789

E-mai l : PITcentar.nbr@gmai l .com

5

i

5

Kako podržati razvojinovativnosti i kreativnosti

Modriča, maj 2009.

INDEPENDENT OFFICE FOR DEVELOPMENT

NEZAVISNI BIRO ZA RAZVOJ

ii

Ova publikacija je urađena uz pomoć Europske unije. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Nezavisnog biroa za razvoj i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Europske unije.

Autori:Enver SarvanMr Rasim Tulumović

Izdavač:NBR – Nezavisni biro za razvoj

Za izdavača:Enver Sarvan

Odgovorni urednik:Rasim Tulumović

Grafička oprema:Dževad Bešlagić

Štampa:Ekeprint Gradačac

Za štampariju:Ekrem Ibrahimović

Tiraž:150

iii

Razvojno preduzetnički centar i razvoj inovativnosti i kreativnosti

Lokalni ekonomski razvojZvanična stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je 40,6 % i nezaposlenost predstavlja prioritetni problem u državi. Primjeri dobre prakse iz Bosne i Hercegovine dokazuju da lokalne inicijative mogu značajno uticati na smanjenje nezaposlenosti. Opštine i lokalne zajednice, sa svojim resursima, mogu učiniti značajne pomake u smanjenju nezaposlenosti. Jedan od načina smanjenja nezaposlenosti je podrška razvoju malih i srednjih preduzeća (MSP-a). Podrška se prije svega ogleda u razvoju preduzetničke infrastrukture odnosno ambijenta koji bi:

privukao nove investitore na područje opštine i lokalne zajednice, podstakao osnivanje novih preduzeća, olakšao razvoj postojećih preduzeća

Preduzetničku infrastrukturu čine elementi koji su potrebni preduzetniku za početak rada, rast i razvoj. Elementi podrške, koji se mogu razvijati lokalnim inicijativama su slijedeće vrste podrške:

•

••

MEKA / NEOPIPLJIVA TVRDA / OPIPLJIVA

1. informacije 1. poslovne zone

2. savjeti 2. razvojno preduzetnički centri / zone

3. konsultacije 3. razvojne agencije

4. edukacija 4. poslovne asocijacije / udruženja

5. ‘think tanks’ 5. info centri

6. umrežavanje 6. poslovni inkubatori

7. razvoj inovatovnosti i kreativnosti 7. tehnološki centri i parkovi

8. poboljšanje energetske efikasnosti

9. razvoj tipičnih proizvoda

10. finansijska podrška

iv

Osnivanje i rad pojedinih elemenata podrške zavisi od politika za razvoj MSP-a u lokalnoj zajednici (regiji). Iskustva zemalja u tranziciji nam govore da je neophodan strateški pristup razvoju malih i srednjih preduzeća, odnosno strateško formulisanje i implementaciju politika za razvoja MSP-a na svim administrativnim nivoima. Strateški pristup će omogućiti sistematsku izgradnju preduzetničke infrastrukture. Iako je uloga države ključna za sistematsku izgradnju preduzetničke infrastrukture, većina incijativa vezanih za razvoj te infrastrukture u Bosni i Hercegovini za sada dolazi od strane međunarodnih insitucija/organizacija i lokalnih zajednica. Nezavisni biro za razvoj (NBR) Modriča, u partnerstvu sa opštinom Tuzla i u saradnji sa opštinama Modriča, Šamac, Čelic, Orašje i Brčko Distriktom Bosne i Hercegovine je u periodu oktobar 2007 godine do maja 2009 godine implementirao projekat “Strateško jačanje postojećih i osnivanje novih razvojno preduzetničkih centara u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini”. Projekat je finansirala Europska Unija. Ukupan cilj projekta je bio da se strateški ojača i proširi infrastruktura za razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP), novih ulaganja i proizvoda u regiji kroz podršku radu razvojno preduzetničkih centara.

Razvojno preduzetnički centarPojam (definicija) razvojno preduzetničkog centra/zone isključivo zavisi od lokalnog konteksta i potreba, a prije svega od mogućnosti osnivanja i rada (kadar i finansije), odnosno inovativnog pristupa koji je prilagođen sredini.

Razvojno preduzetnički centar/zona je institucija koja preduzetniku/potencijalnom investitoru može pružiti prostor za rad (npr. zemljište, objekat) i dodatne usluge u cilju njegovog privlačenja i olakšanja rasta i razvoja. Dodatne usluge zavise od lokalnih potreba i lokalnog konteksta rada i definišu se na osnovu raspoloživih resursa u lokalnim zajednicama.

v

Pravci razvoja RPC/Z-e se definišu već odlukom o osnivanju (precizirajući razloge osnivanja), vrsti centra/zone i uslugama koje će pružati.

Mogućnosti razvoja RPC/Z-a zavise prije svega od:lokalne podrške odnosno kadrovskih i finansijskih mogućnosti, razvijanja partnerskih odnosa sa drugim akterima lokalnog i regionalnog razvoja, koji mogu nadomjestiti lokalne nedostatke,politika države (svih administrativnih nivoa vlasti).

Razlozi osnivanja centra/zone mogu biti:rast i razvoj malih i srednjih preduzeća na lokalnom i regionalnom nivou; razvoja inovacija i sektora koji nisu dovoljno razvijeni u lokalnim sredinama; pružanja sofisticiranijih usluga biznisima, koje su im potrebne da opstanu na tržištu;približavanju ostalih aktera lokalnog i regionalnog razvoja biznisima; internacionalizaciji rada lokalnih biznisa i prilagođavaju biznisa uvjetima poslovanja koji ih čekaju u EU.

Vrste RPC/Z-a su:Opšte (mješoviti),Specijalizovani razvojno preduzetnički centri/zone osnovane radi specifičnog cilja

privlačenje novih investitora na područje opštine i lokalne zajednice i podsticaj pojedinim industrijskim sektorima

informacione tehnologije,drvo-prerađivački,obuća,metalski, hemijski i drugi sektori....

razvoj inovacijapodstrek razvoju određene mikro zajednicepodstrek razvoju određenih grupa na tržištu (npr. mladih, povratnika) i sl.

••

•

•

•

•

•

•

••

◊

****

◊◊◊

vi

Širok je spektar usluga koje RPC/Z-a može da pruža:ustupanje zamljišta ili prostora za rad, poslovno-tehnički servisi,dostupnost i razmjena informacija, te poticaj kreiranju inovacija bitnih za djelatnost, iniciranje i podrška uvezivanju nauke, inovatora njihove mreže, preduzeća inovatora,pružanje prostornih uslova za primjenu inovacija, pomoć kod kreiranja, proizvodnje i plasmana novih proizvoda,istraživanje tržišta i povezivanje,pronalazak i olakšan pristup“slobodnom” kapitalu,stručna edukacija / tehnologija i upravljanje/,rad na obezbjeđenju uslova za certificiranje proizvoda i procesa,dokvalifikacija i prekvalifikacija radnikapromocija privlačnosti lokalne sredine za ulagače i inernacionalizacija rada,

Očekivanja potencijalnih korisnika bi mogla biti osiguranje što nižih investicionih i operativnih troškova, povezivanje sa kompanijama koje djeluju u okviru centra/zone, smanjenje gubitaka u vremenu (razne dozvole, informacije, edukacije, administrativne procedure i sl), dobijanje ostale neophodne podrške za rast. Prema kriteriju veličine, odnosno porijekla potencijalni korisnici usluga centara/zona mogu biti:

kompanije (mikro, male i srednje) koje startaju sa svojim poslovima (start-up kompanije),kompanije u fazi rasta (male i srednje),strani i domaći investitori.

Korisnici razvojno preduzetničkog centra mogu biti mješoviti – početnici u biznisu, preduzeća sa razvijenim poslovanjem i drugi. Prostor i vrste usluga u centru je potrebno prilagoditi prema njihovim potrebama i mogućnostima. Poseban strateški aspekt djelovanja RPC-a je u kontekstu upravljanja prostorom, odnosno načinom na koji se raspoloživi prostor dodjeljuje korisnicima, te odluka o tome da li će se i pod

•••

•

••••••••

•

••

v

vii

kojim uslovima, jedan dio prostora prodati, a drugi dio davati u najam preduzetnicima. Ove odluke zavise prije svega od lokalnih uvjeta u kojima radi centar i ciljeva koji se pred njega postavljaju od strane osnivača.

Inovativnost i kreativnost i razvojna uloga RPC-aProjektom “Strateško jačanje postojećih i osnivanje novih Razvojno preduzetničkih centara u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini” su definisane slijedeće razvojne uloge razvojno preduzetničkih centara:

razvoj novih proizvoda, razvoj prepoznatljivih/tipičnih proizvoda (lokalnih i regionalnih), razvoj usluga za ulagače (razvoj postojećih i nastanak novih MSP-a, te otvaranje prostora za nove razvojne inicijative).

Uloga RPC-a u razvoju inovativnosti i kreativnosti je kroz Projekat ojačana fokusiranjem na poboljšanje usluga koje RPC-i mogu pružiti svim akterima razvoja (pojedincima, organizacijama, institucijama) kroz slijedeće aktivnosti:

Rad konsultanata i sastanci/radionice sa akterima razvoja inovativnosti i kreativnosti u cilju:

definisanja pojma inovativnosti,identifikacije aktera razvoja inovativnosti,analiza stanja inovativnosti u regiji.

Promocija važnosti inovativnosti i kreativnosti i mogućnosti koje donosi

Prezentacije o inovativnosti i kreaitivnosti za ključne aktere koji mogu podržati njihov razvoj,Okrugli sto u Tuzli na temu «Razvoj inovatorstva u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini» koji je održan 19 novembra 2008, Konferencija – “Neophodnost razvoja inovatorstva / inovativnosti u Bosni i Hercegovini“ koja je održana 4 decembra 2008 u Brčkom

Na osnovu provednih istraživanja i aktivnosti na stvaranju osnova za dalji rad na razvoju inovativnosti i kreativnosti, kreirana je ova publikacija koja predstavlja osnov za dalji rad RPC-a na razvoju

••

•

•

◊◊◊

•

◊

◊

◊

Tipični proizvodi u SI BiH – identifikacija i dalji razvoj

viii

inovativnosti i kreativnosti.Osnovni princip u radu na poboljšanju inovativnosti i kreativnosti razvojno preduzetničkog centra je da RPC mora i sam biti inovativan i kreativan u svom radu.

ix

Uvod 10

1. Inovativnost - osnovni pojmovi 111.1. Podrška razvoju inovativnosti 141.2. Inovativnost u EU 161.2.1. Strateški okvir razvoja inovativnosti 171.2.2. Fondovi/programi pomoći 201.2.2.1. IPA 211.2.2.2. CIP - program za konkurentnost i inovacije 221.2.2.3. Okvirni program FP7 231.3. Inovativnost u Bosni i Hercegovini 24

2. Udruženja inovatora u

Bosni i Hercegovini 30

2.1. Asocijacija inovatora Bosne i Hercegovine 302.1. Savez inovatora Republike Srpske 302.3. Udruženje inovatora Tuzlanskog kantona 312.4. Udruženje inovatora Tuzla 32

3. Kako podržati razvoj inovativnosti 343.1. Potrebna podrška za razvoj inovativnosti 353.2. Razvojno preduzetnički centri 39

Sadržaj

10

Uvo d

Inovativnost je osnov za konkurentnost malih i srednjih preduzeća na tržištu i za razvoj preduzetništva. Akteri razvoja inovativnosti su sve razvojne insitucije koje i same moraju biti inovativne da bi društvo postalo inovativno.

Inovatori Bosne i Hercegovine su ključni akter za nastanak i razvoj inovacija. U proteklom periodu inovatori su za svoje inovacije osvojili veliki broj nagrada na međunarodnim takmičenjima.

U prvom poglavlju ove publikacije su prezentirani osnovni pojmovi o inovativnosti, te inovativnost u EU i Bosni i Hercegovini. Posebna pažnja je poklonjena programima EU koji bi u budućnosti mogli pozitivno uticati na razvoj inovativnosti u BiH. U drugom poglavlju su predstavljena udruženja inovatora u Bosni i Hercegovini, a u trećem smo naveli podršku koja je potrebna za razvoj inovativnosti i kreativnosti.

11

Inovativnost je proces koji uključuje uvođenje novih inovativnih rješenja ili dorađivanje postojećih, adaptirajući ih novim područjima ljudskog djelovanja. Da bi proces inovativnosti bio uspješan, neophodno je u potpunosti poznavati faktore koji ohrabruju inovativnost (npr. obrazovanje, mobilnost istraživača, ulaganja u istraživanje i razvoj, politike i programi vladi, subvencije i sl.). Inovativnost se treba primjeniti za određivanje rješenja za probleme koji se javljaju prilikom proizvodnje, korištenja roba, i pružanja usluga. Cilj inoviranje je da se racionalizuje proizvodnja roba, pružanje usluga i korištenje roba na način koji će rezultirati štednjom energije, materijala i radnog vremena, kao i zaštite okoliša i poboljšanja pružanja kvaliteta usluga.Ciljevi aktivnosti inoviranja mogu biti zadovoljenja:

Marketinškog aspekta (interes korisnika),Ekonomskog aspekta (razvoj konkurentnosti),Okolišnog aspekta (eliminisanje negativnih uticaja na okoliš),Socijanog aspekta (poboljšanje kvaliteta života i rada).

Inovatorstvo je skup radnji i pretpostavki koncipiranih tako da svoje djelovanje baziraju na inoviranju i poboljšanju ideje kroz različite nivoe i stepene.Najjednostavnije rečeno, inovator je osoba koja osmisli nešto drugačije od već viđenog. Prema postojećim definicijama1, inovator

••••

I n o v a t I v n o S t – o S n o v n I p o j m o v I1.

1 http://hr.wikipedia.org/wiki/

Kako podržati razvoj inovativnosti i kreativnosti

12

je i posebno obdarena osoba koja primjenom inventivnog pristupa rješavanju problema stvara inovaciju u širem smislu riječi u bilo kom području: stvaranja, poslovanja, proizvodnje proizvoda ili usluga, potrošnje dobara ili resursa, očuvanja okoliša (ekologije), edukacije i dr. odnosno u bilo kom segmentu konstruktivnog ljudskog djelovanja.Računa se da u populaciji razvijenijih zemalja ima svega nekoliko promila kvalitetnih, što potencijalnih, što aktivnih inovatora, pa stoga razvijeni svijet posebno cijeni inovatore i inovacije, kao resurs koji je neophodan za konkurentnost nacionalne privrede.Inovatori se razlikuju po ciljevima, nivou profesionalnosti, pripadnosti (zaposleni, nezaposleni) i organizovanosti (udruženja ili neki drugi oblici organizovanja). Po ciljevima razlikujemo profesionalne inovatore, kojima je između ostaloga i inoviranje dio redovnog posla, i amatere, koji inoviraju zbog zadovoljstva stvaranja ili u želji plasiranja inovacije zbog zarade. Profesionalni inovatori su i inventivni preduzetnici koji svoju preduzetničku djelatnost temelje na (svojoj ili tuđoj) inovaciji ili inovativnom načinu upravljanja - vođenja tvrtke.

Po nivou profesionalnosti razlikujemo:inovatore amatere - prirodno obdarene kreativne osobe često bez dovoljnih stručnih znanja za kvalitetno kompletiranje inovacijskog rješenja. Često stvaraju vrijedna idejna rješenja, koja međutim redovno trebaju profesionalnu obradu da bi postala funkcionalno ili komercijalno iskoristiva.

djeca koja u svojoj znatiželji i entuzijazmu svakodnevno smišljaju nove igre, šale, koriste dosegnuti nivo saznanja na sve novije načine, eksperimentiraju,mladi u školama - tehnički odgoj, likovne radionice, te klubovi i udruženja tehničke kulture,ljudi (često i stručni ili s bogatim iskustvom) koji su manje opterećeni svakodnevnm poslovnom rutinom, te imaju vremena razvijati ideje i afinitete koje su, dok su bili zaposleni, potiskivali zbog svakodnevnih rutinskih opterećenja nametnutih redovnim radom

•

◊

◊

◊

Inovativnost - osnovni pojmovi

13

profesionalne inovatore - inžinjeri, tehničari, kvalifikovani radnici raznih struka, organizatori, menadžeri i dr. koji stvaraju inovacije obavljanjem svog stručnog posla ili inovativnim rukovođenjem i organizovanjem svojih firmi i odjeljenja.ekspertne inovatore - specijalistički usmjerene visoko-stručne kreativne osobe s najvišim stepenom stručne osposobljenosti i iskustva,inovatore poduzetnike.

Autorska i vlasnička prava nad intelektualnim vlasništvom, u koje spadaju i inovacije, regulisana su zakonom, a kod profesionalnih inovatora i internim pravilima njihovih poslodavaca. Inovatori - amateri, ili individualni inovatori mogu, ali ne moraju biti stručno kvalifikovani za potpuno definisanje inovacije na način dostatan za ustupanje licence, ili još naprednijeg oblika proizvodno-tehnoloških znanja (know-how - znati kako). Najbitniji element inovacije je inventivna ideja, koju detaljnije može razraditi stručni tim ili stručna osoba, koja time može postati koautor inovacije, ako ta razrada uključuje inventivni nivo. Stoga se patentom i štiti samo koncepcijsko rješenje problema, dok je daljnja razrada predmet licence ili know-how-a. Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni. Inovacije u širem smislu (organizacijske, poslovne, administrativne i druge vrste inovacija) donose poboljšanja u području:

konstrukcije proizvoda (tehnološke inovacije),inovacija procesa,organizacije rada ili poslovanja,marketinga,inovacije usluga i dr

U širem smislu riječi, inovacija je svaki zahvat kojim se smanjuju inputi, tj. troškovi proizvodnje i administracije, povećava produktivnost ili iskorištenje opreme ili vremena, poboljšava kvaliteta proizvoda ili usluga, povećava sigurnost, smanjuje škart, unapređuje plasman i dr., odnosno svaka mjera koja vodi ka porastu

•

•

•

•••••


14

konkurentnosti. U uvjetima žestoke konkurencije i zasićenog tržišta firme koje ne inoviraju, stagniraju, a stagnacija je uvod u odumiranje.

Posebno je važna uloga inovacija u preduzetništvu, pa se preduzetništvo i definiše kao trajno nastojanje da se traženjem inovacija i njihovom komercijalizacijom ostvari profit.

Posebna vrsta inovacija su tehnološke inovacije koje obuhvataju:korisni prijedlog,tehničkih unapređenje,izum.

Tehničke inovacije mogu osigurati svom vlasniku bitnu konkurentsku prednost, tj. monopol. U razvijenim privredama, inovacijama i inovatorima se posvećuje posebna pažnja, a inventivnost kvalitetnom kadru.Institucionalnu pomoć razvoju inovatorstva bi trebali činiti vladine i nevladine institucije (svi nivoi vlasti) i organizacije (neprofitni sektor), privredne komore, specijalizirani centri, mreže, konsultanti i poduzeća. Njihov rad bi trebao biti usklađen sa politikama razvoja preduzetništva.

1.1. Podrška razvoju inovativnosti

Nacionalni sistem inovatorstva se definiše na razne načine:“ .. mreža institucija u javnom i privatnom sektoru čije aktivnosti i međusobni odnosi iniciraju, stvaraju, modificiraju i šire nove tehnologije.” (Freeman, 1987) “ … elementi i odnosi koji se stvaraju u proizvodnji, širenju i korištenju novih, ekonomski korisnih znanja ... i koji su ili locirani i imaju korijene unutar države.” (Lundvall, 1992) “... niz institucja čije međusobno djelovanje određuje rezultat inoviranja….nacionalnih firmi.” (Nelson, 1993)

Nacionalni sistem inovatorstva, odnosno podrška razvoju inovatorstava je neophodna radi:

•••

•

•

•


15

širenju svijesti o značaju i potrebi podrške stvaranju inovativnih institucija/organizacija i društva u cjelini,selektiranju, promociji i plasmanu perspektivnih rješenja u svim područjima rada i djelovanja (proizvodni, uslužni, institucionalni),prikupljanje i oplemenjivanja inventivnih ideja (posebno idividualnih inovatora) raznih nivoa i kvalitete - prikupljanje ideja i inovacije u osnovnim i srednjim školama, fakultetima, privrednim organizacijama, institucijama upravljanja, administraciji, razvojnim organizacijama te adekvatano oplemenjivanje, odnosno pružanje pomoć za razvoj inovacije ili ideje,pružanju stručne pomoći u razvoju inovacija, (inovacije kojima je neophodna administrativna ili tehnička uputa prilikom razvijanja inovacije, pomoć u implementaciji inovacije, pravljenju prototipa i dokazivanju funkcije inovacije),

Podrška razvoju inovacija treba biti praćena ukupnom politikom koja se primjenjuje za razvoj preduzetništva države, entiteta, kantona i lokalnih samouprava. Politike poboljšanja vlastite inovativnosti i inovativnosti društva u cjelini bi trebali kreirati i implementirati:

vlade i nadležna ministarstva,lokalna samouprava,privredne komore,specijalizirane institucije i mreže (razvojno poduzetnički centri, poslovni inkubatori, tehnološki parkovi, tehnološko-inovacijski centri i sl), udruženja (inovatora, organizacija tehničke kulture),obrazovne institucije koje bi trebali podstaći razvoj inovatorstva,preduzeća (biznisi) – proizvodna i uslužna.

Poseban interes zajednice bi trebao biti širenje inovatorskog pokreta među mladima, jer time stvara pretpostavke za jačanje tehnološke pismenosti i konkurentnosti privrede. Napredne zemlje promovišu inovatorstvo i inventivnost i u visokom školstvu, očekujući generiranje inovatora visoke stručnosti iz redova studenata.Mogući vidovi podrške razvoja inovativnosti su:

•

•

•

•

••••

•••


16

promocije i prezentacije, te svi oblici širenja svijesti o značaju inovativnosti, finansijska podrška (novčana pomoć),

ulaganja u istraživanja i razvoj,bespovratna pomoć direktno autorima odabranih inovacijskih projekata, poticaji preduzetničkim projektima temeljenim na inovaciji, budžetska sredstva lokalne samouprave za financiranje centara za generiranje inovativnosti (poduzetnički inkubatori, tehnološki centri i sl.) i razvoj tehničke kulture,programi i projekti podrške ministarstava privrede i sl.

pomoć pri udruživanju i za rad udruženja koja potiču razvoj inovativnosti,stručna pomoć.

Primjeri iz zemalja u okruženju i EU mogu biti dobar osnov za definisanje konkretnih vidova podrške razvoju inovativnosti.

1.2. Inovativnost u EU

U veoma kratkom vremenu, ekonomska globalizacija je promjenila svjetski trgovinski poredak, te donijela nove prilike i nove izazove2. Da bi ostala konkurentna, Europa mora postati inovativna, reagovati bolje na zahtjeve i volju potrošača, i inovirajući više nositi se sa globalnim i izazovima zaštite okoliša. Europska unija naglašava ključnu važnost znanja i inovacije, i time centralnu ulogu istraživanja. Novi strateški cilj Unije za slijedeće desetljeće je ‘Postati najkonkurentnija i najdinamičnija privreda na svijetu - temeljena na znanju, sposobnosti za održanje privrednog rasta i postizanje potpunog zapošljavanja uz veći broj i bolja radna mjesta te veću društvenu koheziju.’ Za postizanje ovog cilja određena je nova strategija:

Priprema tranzicije u privredu i društvo temeljeno na znanju kroz bolje javne politike za informacijsko društvo te istraživanje

•

•◊◊

◊◊

◊•

•

•

2 http://ec.europa.eu/enterprise/innovation/index_en.htm


17

i razvoj, kao i ubrzanjem strukturnih reformi za konkurentnost i inovaciju, te dovršenjem unutrašnjeg tržišta;Modernizacija europskog socijalnog modela, investiranjem u ljude i borbom protiv društvenog isključivanja;Održavanje zdrave privredne perspektive i povoljnog razvoja kroz odgovarajuću makro-ekonomsku politiku.

Trougao znanje - obrazovanje - istraživanje i inovativnost, predstavlja glavni alat za dostizanje postavljenih ciljeva, a znanje i usluge imaju centralnu ulogu u stvaranju privrednog, društvenog i kulturnog bogatstva.

1.2.1. Strateški okvir razvoja inovativnostiAkt Europske komisije o inovacijam ‘Pretvaranje znanja u praksu: Široka strategija inoviranja u EU’ usvojena 13.09.2006 (COM(2006)502), označava put naprijed za industrijski vođenu i društveno pokrenutu inovaciju koja će biti konkurentna i praćenam javnim poitikama na svim nivoima. Dokument se sastoji iz 5 poglavlja.

U prvom poglavlju ‘Naša budućnost zavisi od inoviranja’ se naglašava značaj inoviranja. Lisabonska strategija za rast i radna mjesta (COM(2005)330) iz 2005 godine je postavila sveubuhvatni skup politika i reformi koje su dizajnirane da europski zakonodavni i ekonomski okvir učine pogodnijim (friendly) za inoviranje. Dokument Europske komisije ‘Više istraživanja i inovacija – investiranje u rast i zapošljavanje’: opći pristup’ (COM(2005)0488), predstavlja program sa 19 polja aktivnosti za Zajednicu i zemlje članice. EU nastoji da kreira pogodnije (more friendly) poslovno okruženje za inoviranje i da Europa mora postati društvo zasnovano na znanju i prijateljski raspoloženo prema inoviranju. Europa danas ne treba nova opredjeljenja za djelovanjem, već političko vodstvo i odlučne akcije. Europska unija može postati u potpunosti inovativna jedino ako su uključeni svi akteri – biznisi, javni sektor i potrošači. Sve forme inoviranja se moraju promovisati. Presudni

•

•


18

cilj je povećanje potrošnje za istraživanje i razvoj na 3% bruto nacionalnog dohotka. U drugom poglavlju ‘Stvaranje EU (koja će biti) prijateljski raspoložene prema inoviranju’ se govori o nedostacima u okvirnim uslovima i konstantnom podcjenjivanju inoviranja kao važne vrijednosti u zajednici, što dovodi do nepotpunog iskorištenja inovativnih potencijala. Ističe se da će bez obrazovanja inoviranje ostati bez dovoljno podrške. Talenat i kreativnost se moraju promovirati u ranim fazama. Nedostatak odgovarajućih vještina, osobito u područjima nauke, inžinjerstva i informaciono-komunikacionih tehnologija je identifikovana kao glavna prepreka. Od zemalja članica se traži da njihov obrazovni sistem osigura da postoji dovoljna dostupnost ključnih osobina da bi se podržale inovacije. Takođe se zahtjeva jačanje mobilnosti istraživača (geografski i između pojedinih sektora). Europska komisija preporučuje i dalje jačanje unutrašnjeg tržišta, sa posebnom pažnjom na sektor usluga. Otvorena tržišta širom svijeta su važna za ohrabrivanje inovacija u EU. Inovacije zahtjevaju regulatorni okvir koji je predvidljiv, omogućava i ohrabruje razvijanje roba i usluga, štiti intelektualno vlasništvo, i pruža otvorene operativne standarde. Komisija će jačati institucionalni okvir za europske standarde. Bez adekvatne zaštite invencija i kreacija, ne postoji motivacija da se u njih investira. Uspješni klasteri promoviraju jaku konkurenciju skupa sa saradnjom. Klasteri pomažu da se popuni prazninina između biznisa, istraživača i resursa, i time donosi znanje brže na tržište. Klasteri moraju dostići kritičnu masu i sratešku orjentaciju ka većom i boljom trans-nacionalnom europskom saradnjom. Europska komisija će kreirati i objaviti uputstvo o načinu transfera znanja između istraživačkih tijela (organiazcija) i industrije širom Europe. U poglavlju se govori o potrebi da se ohrabri i olakša stvaranje i iskorištenje novih ideja i njihova transformacija u proizvode i usluge sa tržišnom vrijednošću, pogotov od strane malih i srednjih preduzeća (MSP-a). Univerziteti u Europi moraju poboljšati svoje djelovanje, uključujući veći i efikasniji doprinos procesu inoviranja. U cilju obezbjeđivanja finansijskih sredstava za investiranje u znanje i inovativnost, države članice EU su odlučile


19

u periodu 2007-2013 izdvojiti 308 milijardi EURa. Ovaj novac će biti investiran kroz niz programa i inicijativa. Države članice takođe mogu koristiti i poreske olakšice kao instrument stimulisanja više poslovnog istraživanja, inovacija i privatnih investicija. Javni sektor se poziva da bude vodilja u ovom procesu, time što će usvajati nove pristupe i iskorištavati nove tehnologije i procedure u javnoj administraciji. Infromacione-komunikacione tehnologije su u velikoj mjeri ne iskorištene, a posebno u javnom sektoru. Poboljšana praksa javnih nabavki može pomoći većem korištenju inovativnih proizvoda i usluga, a pri tome podići kvalitet javnih usluga. U trećem poglavlju ‘Olakšati nastanak (pojavljivanje) vodećih tržišta baziranih na inoviranju’ se predlaže započinjanje nove inicijative vodećeg tržišta. Inicijativa se predlaže jer se smatra da efikasniji i konkurentni okvirni uslovi nisu dovoljni da EU postane inovativnija u odnosu na konkurenciju. Eko-inovacije se smatraju područjem koje nudi efikasnu budućnost. Kao primjer potencijalnog vodećeg tržišta koje bi bilo prijateljski nastrojeno prema inovativnosti (innovation-friendly) je ‘inteligentna, zgrada sa minimalnim utroškom energije’. Pojava tržišta za ovu vrstu zgrade bi osigurala niz novih poslovnih mogućnosti (npr. pametne usluge, komponente i materijale, nove izvore snabdjevanja energijom i sl.). ‘Bolje europsko upravljanje za inovativnost’ je četvrto poglavlje. Političko vodstvo mora upravljati strukturnim promjenama, koje su direktno vezane sa društvom baziranim na znanju i ugodnim (friendly) za inoviranje. Neophodna je poboljšana struktura upravljanja radi inoviranja. Biznisi moraju odigrati svoju ulogu i demonstrirati osjećaj za korporativim upravljanjem. Glavna sposobnost podsticanja inovativnosti često leži na regionalnom nivou. Regioni bi trebali biti uključeni u pripremu i implementaciju Programa nacionalne reforme, uključujuću razvoj vlastitih regionalnih strategija inoviranja. Privatni učesnici u procesu su vitalni elemenat efikasnog inovativnog sistema i moraju biti u potpunosti uključeni u postavljanje političkih prioriteta. ‘Put za inovativniju Europu’ je peto poglavlje u kojem se predlaže 10 akcija koje imaju visoki politički prioritet. Nedostaci inovativnog


20

sistema u EU se sažeto mogu prikazati kao nedostatak:inovativnih resursa i sposobnosti,podsticaja za inovacije, uzajamno djelovanje aktera inovativnosti.

Aktivnosti od posebnog visokog političkog prioriteta kao dio Lisabonske strategije za rast i radna mjesta, a koje bi mogle biti interesantne i kao aktivnosti koje je neophodno pokrenuti i u BiH su:

države članice se pozivaju da značajno povećaju njihov udio u javnoj potrošnji koji je namjenjen obrazovnom sistemu, te da identificiraju i riješe prepreke u njihovom obrazovnom sistemu, koje sprečavaju razvoj inovativnog društva (innovation-friendly),Zajednica i zemlje članice bi trebali nastaviti sa razvojem i implementacijom strategije za kreiranjem otvorenog, jedinstvenog, i konkurentnog tržišta radne snage za istraživače u Europi,Europska komisija će usvojiti dokument o promociji transfera znanja između univerziteta i drugih javnih istraživačkih organizacija i industrije.

1.2.2. Fondovi/programi pomoćiU oktobru 2008 godine, Europska komisija je objavila vodič ‘Praktični vodič o Europskim fondovima za istraživanje i inovacije’. Cilj je pomoći svim akterima da ‘nađu svoj put’ do dostupnih EU fondova. Vodič sadrži opis svih fondova/programa, savjete za kreatore politika i liste za provjeru (niz uvjeta koji se moraju ispuniti za korištenje ovih fondova/programa). Za one koji imaju jasnu ideju šta žele postići, moguća su tri instrumenta (izvora) finansiranja koje je razvila EU:

7-i okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracione aktivnosti (FP7) – dostupan Bosni i Hercegovini od novembra 2008. Okvirni program za inovacije i konkurentnost (CIP) – postoji mogućnost da program bude dostupan Bosni i Hercegovini nakon usvajanja Strategije za razvoj malih i srednjih preduzeća u

•••

•

•

•

•

•


21

Bosni i Hercegovini, Strukturni fondovi.

Poseban program koji Bosni i Hercegovini (i ostalim državama kandidatima i potencijalnim kandidatima) može korsitit za prilagodbu EU standardima i priključenju Europskoj uniji je IPA.

1.2.2.1. IPAInstrument pretpristupne pomoći IPA novi je instrument pretpristupne pomoći za razdoblje 2007. - 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU br. 1085/2006. Osnovni ciljevi programa su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova. Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja:

Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija); Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska).

Bosna i Hercegovina je korisnica IPA programa od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU, te trenutno (kao zemlja potencijalni kandidat) može koristiti prve dvije od ukupno pet komponenti:

Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija; Prekogranična suradnja; Regionalni razvoj; Razvoj ljudskih potencijala; Ruralni razvoj.

Programi prekogranične saradnje mogu biti posebno interesantni za razvoj invoativnosti (npr. saradnja sa institucijama/organizacijama u susjednim državama, a iskustvo Hrvatske je djelimično prezentirano i u ovom izvještaju).

•

1.

2.

1.2.3.4.5.


22

1.2.2.2. CIP – program za konkurentnost i inovacijeOkvirni program za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme – CIP) ima za cilj povećati konkurentnost europskih preduzeća i trenutno BiH može koristiti ova sredstava u partnerstvu sa drugim zemljama. Postoje naznake da će se Program ‘otvoriti’ za direktno kandidovanje projekata iz BiH nakon usvajanja Strategije razvoja MSPa BiH. Program pruža razne vrste pomoći i podrške inovacijama koje su primjenjljive i imaju budućnost na tržištu. Projekat podrazumjeva i rad na boljoj iskorištenosti informacija i komunikacijskih tehnologija (ICT) i pomoći u razvoju informacionog društva. Jedan od ciljeva također podrazumijeva promociju obnovljive energije i uštede energije. Program traje od 2007. do 2013. godine. CIP je podijeljen na tri programa:

Program poduzetništva i inovacija (Enterpreneurship and Innovation Programme- EIP),Program podrške informacionim komunikacionim tehnologijama - Information Communication Technologies Policy Support Programme (ICT PSP),Racionalno iskorištenje energije u Evropi (Intelligent Energy Europe).

EIP je jedan od tri dijela Programa konkurentnosti i inovacije (CIP) Europske unije, koji čine i programi Inteligentna energije Europe (IEE) te Informacijsko komunikacijska tehnologija (ICT). EIP je namijenjen:

prvenstveno malom i srednjem poduzetništvu,lakšem financiranju tek osnovanih ili brzorastućih malih i srednjih preduzeća,poticanju ulaganja u inovacije i eko-inovacije tepromicanju poduzetništva i inovacija vezanih uz privredne i administrativne reforme.

Projekti za EIP prijavljuju se direktno na natječaje Europske komisije.

•

•

•

••

••


23

1.2.2.3. Okvirni program FP7Bosna i Hercegovina je potpisala 24.11.2008 godine Memorandum o razumijevanju sa Evropskom komisijom koji će joj omogućiti puni pristup Sedmom okvirnom programu za istraživački rad Evropske komisije (FP7).Sedmi okvirni program FP7 (FP – Framework Programme) je glavni instrument Europske unije za finansiranje naučnih istraživanja i razvoja. Program pomaža pri organizaciji saradnje između univerziteta, istraživačkih centara i industrije (uključujući mala i srednja preduzeća), te pruža finansijsku podršku za njihove zajedničke projekte. Prvi ciklus okvirnih programa počeo je 1984. godine. Za razliku od prethodnih okvirnih programa, koji su trajali od tri do pet godina, sedmi okvirni program traje sedam godina, od 01.01.2007. do kraja 2013. godine. FP7 je dizajniran tako da poboljša uspješnost u odnosu na prethodne programe, koji su imali za cilj formiranje Europskog istraživačkog područja (European Research Area - ERA) i razvijanje ekonomije Europe zasnovane na znanju. Ukupni budžet iznosi 50,5 milijardi eura za sedmogodišnji program FP7 te dodatnih 2,7 milijardi eura za petogodišnji Euroatom program za nuklearna istraživanja.Iako se gradi na dostignućima svojih prethodnika, Sedmi okvirni program nije samo “još jedan Okvirni program”. U svom sadržaju, organizaciji, načinima implementacije i sredstvima upravljanja, FP7 je oblikovan kao najvažniji doprinos ponovnom oživljavanju Lisabonske strategije. Novi elementi u FP7 uključuju: naglasak na istraživačke teme više nego na “instrumente”, značajno pojednostavljenje operacija, fokus na razvoj istraživanja koja odgovaraju potrebama europske industrije, kroz rad tehnoloških platformi i novih zajedničkih tehnoloških inicijativa, uspostavljanje Europskog istraživačkog vijeća, koje će finansirati najbolje od europske nauke, integracija međunarodne saradnje u sva četiri programa, razvoj regija znanja, sudjelovanje u finansijskom riziku kao sredstvo koje cilja uključivanju privatnih investicija u istraživanje.


24

Mreža državnih kontakt tačaka je glavna struktura za savjetovanje, pružanje praktičnih informacija i pomoć oko svih pitanja vezanih za učešće u FP7. Državna kontakt tačka u Bosni i Hercegovini se nalazi u Sarajevu i više informacija je dostupno na http://www.ncp-fp.ba/

1.3. Inovativnost u Bosni i Hercegovini Odgovor na pitanje da li je Bosna i Hercegovina inovativna i u kojoj mjeri (u poređenju sa drugima) bi se mogao dati nakon sveobuhvatnog istraživanja. Istraživanje bi trebalo rezultirati dobijanjem uporedivih podataka (sa zemljama u EU i susjedstvu), te je najbolje korištenja već isprobanih metodologija. Najpraktičnije bi za ovo istraživanje bilo koristiti metodologiju instrumenta European Innovation Scoreboard (EIS). EIS je instrument koji je razvijen prema inicijativi Europske komisije (na osnovu Lisabonske strategije), sa ciljem evaluacije i poređenja inovativnog ponašanja članica EU. Indikatori inovativnosti su podjeljeni u 5 grupa, prema dvije glavne teme: inputi i outputi. Inovativna efikasnost (koja zavisi od inovativnih politika) se može mjeriti sposobnostima firmi da inovativne inpute pretvore u inovativne outpute. Inovativni inputi uključuju tri dimenzije:

pokretači inovativnosti (5 indikatora), koji mjere strukturne uslove koji su neophodni za inovativni potencijal, kreiranje znanja (4 indikatora), koji mjere ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoja, koji se smatraju ključnim elementima za uspješnu ekonomiju baziranu na znanju, inovacije i preduzetništvo (6 indikatora), koji mjere napore da sa ostvari inovacija na nivou firmi.

Inovativni outputi uključuju dvije dimenzije:Aplikacije – upotreba (5 indikatora), koji mjere izvršenje, izraženo u aktivnostima radne snage i poslovnih aktivnosti i njihove dodatne vrijednosti u inovativnom sektoru, Intelektualno vlasništvo (5 indikatora), koji mjere postignute rezultate u smislu uspješnog znati-kako (know-how).

•

•

•

•

•


25

Najnovije istraživanje po GEM3 metodologiji djelimično daje odgovor na pitanje o odnosu prema i nivou inovativnosti u Bosni i Hercegovini. Analiza poduzetničke klime po GEM metodologii se bazira na stavovima eksperata prikupljenim polustrukturiranim upitnikom za intervju. Upitnik sadrži 90 pitanja grupisanih u 16 tema. Razmišljanja eksperata o rastu, razvoju i inovacijama su izražena odgovorima na ukupno 22 pitanja, koja su raspoređena u 4 tematske cjeline (tematske cjeline su u upitniku označene brojevima):

istraživanje i razvoj (E),intelektualno vlasništvo (N),pažnja/pristup visokom rastu (Q),interes za inovacije (R).

Eksperti odgovaraju na svako pitanje ocjenom od 1 do 5. U rasponu ocjena od 1 do 5, ocjena 3 označava neutralan stav, pozitivan stav izražen je ocjenama iznad 3.01, a negativan stav ocjenama do 2.99.

••••

Ocjena poduzetničkih uslova BiH2008

Zemlje uključene u GEM projekat 2007

Srednja ocjena Max ocjena Min ocjena

E: Istraživanje i razvoj 1,81 2,56 3,38 1,81

N: Zaštita intelektualnog vlasništva 1,78 3,05 4,37 1,7

Q: Rast poduzetništva 2,08 3,11 4,08 2,45

R: Interes za inovacije 2,83 3,43 4,25 2,97

Prosječne ocjene 36 eksperata su za Bosnu i Hercegovinu apsolutno najniže u kategorijama koje su direktno vezane za rast, razvoj i inovacije. U poređenju sa GEM podacima za 42 države iz 2007

3 Global Entreprenurship Monitor – najveći svjetski istraživački projekat o preduzetništvu

Rast, razvoj i inovacije u BiH u poređenju sa ostalim državama uključenim u GEM istraživanje


26

godine, Bosna i Hercegovina u svim ovim kategorijama zauzima poražavajuće nisko mjesto. Ukoliko se trend iz 2007 godine u ostalim državama nastavi, Bosna i Hercegovina bi prema mišljenju vlastitih stručnjaka mogla zauzeti ubjedljivo poslednje mjesto u kategorijama istraživanja i razvoja, rasta poduzetništva i interesa za inovacije. U kategoriji zaštite intelektualnog vlasništva smo također na dnu tabele (0,08 bolje od minimalne ocjene u 2007 godini).

Mišljenje eksperata o kvalitetu podrške za razvoj inovativnostiO kvalitetu institucionalne podrške su svoje mišljenje dali BH eksperti koji su učestvovali u GEM istraživanju 2008 godine. Grupe pitanja B i C su direktno vezana politike i programe vlada u BiH, a eksperti su na pitanja odgovarali ocjenama od 1 – 5.

Tema B: Politike vlada

B01 U BiH, vladine mjere i politike (na primjer javne nabavke) sustavno daju prednost novim preduzećima. 1,53

B02 U BiH, pomoć novim i rastućim preduzećima ima visok prior-itet u oblikovanju mjera na razini nacionalnih vladinih politika. 1,75

B03 U BiH, potpora novim i rastućim preduzećima je prioritetno pitanje na razini lokalne vlasti. 2,58

B04 U BiH, nova preduzeća mogu dobiti sve potrebne dozvole i potvrde u roku od tjedan dana. 1,33

B05 U BiH, visina poreznih obveza NIJE teret za nova i rastuća preduzeća. 1,6

B06U BiH, porezna i ostala vladina regulacija primjenjuje se prema novim i rastućim preduzećima, na predvidiv i konzistentan način.

2,17

B07 U BiH, novim i rastućim preduzećima nije pretjerano teško nositi se sa birokracijom, pravnim i regulativnim zahtjevima. 1,64

Prosječna ocjena za politike vlada 1,8


27

Mišljenje o politikama i programima vlada na izgradnji inovativnijeg društva su takođe data odgovorima na slijedeća pitanja:

E04 - U BiH, postoji adekvatna financijska potpora vlade koja omogućuje da mala i rastuća preduzeća pribave novu tehnologiju - 1,56,E06 - U BiH, postoji adekvatna potpora raspoloživa inženjerima i znanstvenicima kojom se olakšava komercijalizacija njihovih ideja kroz nova i rastuća preduzeća - 1,67,N01 - U BiH je zakonodavstvo o zaštiti intelektualnog vlasništva sveobuhvatno - 1,94,N02 - U BiH se zakon o zaštiti intelektualnog vlasništva efikasno primjenjuje - 1,69,N03 U BiH nije u visokoj mjeri prisutna ilegalna prodaja “piratskog” softvera, video kazeta, CD-ova, i ostalih proizvoda zaštićenih autorskim pravom ili robnom markom - 1,71,N04 - U BiH, nova i rastuća preduzeća mogu biti uvjerena da će njihova prava koji proizlaze iz patenta, autorskog prava ili robne marke, biti poštivana - 1,69

Svako područje (pitanje) koje su eksperti ocjenili negativnim bi se trebalo poboljšati određenim mjerama vlada u BiH.

•

•

•

•

•

•

Tema C: Vladini programi

C01 U BiH, širok raspon vladinih mjera pomoći za nova i rastuća preduzeća, može biti dobiven obraćanjem samo jednoj agenciji. 1,36

C02 U BiH, znanstveni parkovi i poslovni inkubatori osiguravaju efektivnu pomoć novim i rastućim preduzećima. 2,56

C03 U BiH, postoji dovoljan broj adekvatnih vladinih programa za nova i rastuća preduzeća. 1,81

C04 U BiH, ljudi, koji rade za vladine agencije, su kompetentni i efektivni u potpori novim i rastućim preduzećima. 2,03

C05 U BiH, gotovo svi koji trebaju pomoć od vladinih programa za nova i rastuća preduzeća mogu naći što trebaju. 1,69

C06 U BiH, vladini programi usmjereni na potporu novih i rastućih preduzeća su efektivni. 1,83

Prosječna ocjena za politike vlada 1,88


28

DržavaBroj naučnih publikacija na 100.000 stanovnika

1990 2000

Crna Gora 1,79 3,41

Bosna i Hercegovina 1,95 0,61

Makedonija 2,36 5,24

Srbija 11,92 11,34

Hrvatska 18,40 26,00

Slovenija 29,63 76,84

Problemi visokoškolskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini su poznati i često se aktueliziraju u medijima. U ovom dokumentu ističemo problem:

mobilnosti istraživača, jer slaba mobilnost istraživača negativno utiče na rad svih razvojnih instutcija (uključujući razvojno poduzetničke centre),potpuni nedostatak istraživanja na univerzitetima, što znatno otežava i naš rad je se moramo osloniti na vlastita istraživanja.

Glavni uzrok otežane mobilnosti istraživača (izvor: Studija o mobilnosti u zemljama zapadnog Balkana, dostupna na http://see-science.eu) su teškoće dobijanja radnih i boravišnih dozvola i nostrifikacija/prepoznavanje stranih diploma. ‘Univerziteti u Bosni i Hercegovini, koji su zaduženi za proces nostrifikacije, imaju malo razumjevanja stranih sistema obrazovanja i često odbijaju zahtjeve za nostrifikacijom/prepoznavanjem diploma’. Istraživanje i razvoj predstavlja osnov za razvoj inovativnog društva. U istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini se u 1991 godini ulagalo 1,45% bruto nacionalnog dohotka, a 2002 samo 0,05% BND (EU teži ka 3%, a ulaganja u Srbiji su oko 0,5% - 10 puta više). Nedostatak istraživanja, odnosno naučnih radova će najbolje ilustrirati slijedeća tabela (izvor: Situacija istraživanja i razvoja u zemljama bivše Jugoslavije, april 2007 godina, Univerzitet Ljubljana).

•

•


29

Prema istom izvoru, posljedice obrazovanja bez naučno -istraživačkog rada su:

upitnost kvaliteta univerzitetskih diploma, studenti koji završe imaju nizak kvalitet znanja i ne može se od njih očekivati da vode državu ka ekonomskom oporavku, najtalentiraniji studenti nisu zainteresirani za rad na univerzitetu i karijeru istraživača u Bosni i Hercegovini, a interes im je napuštanje zemlje.

••

•

30

U d r U ž e n j a I n o v a t o r a U B o S n I I H e r c e g o v I n I2.

2.1. Asocijacija inovatora Bosne i Hercegovine

Asocijacija inovatora BiH je osnovana da bi djelovala kao krovna organizacija inovatora u Bosni i Hercegovini. Registrovana je kao udruženje građana i upisano je u registar Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, sa danom 27. 11. 2006. godine. Udruženje ima dva zaposlena lica na puno radno vrijeme i jedno zaposleno lice na pola radnog vremena. Asocijacija ne koordinira rad ostalih udruženja i članovi asocijacije su pojedinačni inovatori (ne udruženja). Težište rada Asocijacija inovatora BiH je promocija inovacija na međunarodnom planu (međunarodnim izložbama inovatora), a to zavisi od sredstava koji se dobiju za tu namjenu. Sjedište Udruženja je u ulici Obala Maka Dizdara broj 2. Struktura upravljanja Udruženjem nije poznata. Udruženje nema podataka o broju i strukturi inovatora u BiH.

2.2. Savez inovatora Republike Srpske

Savez inovatora RS sa sjedištem u Banja Luci je osnovan krajem 2004 godine i Savez je statutarno krovna organizacija inovatora za Republiku Srpsku. Vlada RS je 2007 godine podržala rad Saveza sa 80.000 KM (izvor: REDAH/RIC). Savez ima prostorije u ulici

31

Starine Novaka 11, 78000 Banja Luka. Telefon: 051 461 200; E-mail: [email protected]

2.3. Udruženje inovatora Tuzlanskog kantona

Udruženje inovatora TK je udruženje kantonalnog nivoa, a kontinuitet rada postoji od 1957 godine. U pedesetogodišnjem radu, Udruženje je imalo izuzetnih rezultata i bilo jedno od najbrojnijih udruženja u periodu 1980-1989 godina. Na izložbi inovacija tuzlanske regije 1989 godine, Udruženje je predstavilo 1.450 tehničkih unapređenja i korisnih prijedloga, a od toga 14 izuma zaštićenih patentom. U periodu 1996-2008 godina, u tuzlanskoj regiji je patentom zaštićeno 9 inovacija, koje se uglavnom i primjenjuju. Na bazi inventivih rješenja inovatora, na području Tuzlanskog kantona je formirano 12 preduzeća (osnivači su uglavnom inovatori) koja zapošljavaju od 3-12 radnika. Zahvaljujući finansijskom podsticaju Vlade Tuzlanskog kantona, tokom 2008 godine je 8 inovacija urađeno u formi pilot postrojenja ili nulte serije, sa dobrim izgledom da se neke od ovih inovacija pretvore i u manju serijsku proizvodnju. Dobru saradnju Udruženje ima sa Rudnicima mrkog uglja ‘Banovići’ u kojem postoji dobra organizovanost u svim fazama razvoja inventivnosti i inovacija. Danas, Udruženje vodi aktivnost promocije određenih inovacije u zavisnosti od dobijenih novčanih sredstava (grantovi institucija vlasti). Udruženje okuplja inovatore iz 13 opština u kojima djeluje oko 200 aktivnih inovatora. Članovi udruženja su pojedini inovatori (nema kolektivnog članstva). Udruženjem upravlja Upravni odbor od 9 članova. U posljednje dvije godine Udruženje je, zajedno sa inovatorima iz Tuzle, Srebrenika, Lukavca i Bijeljine, pokrenulo aktivnosti na velikim projektima:

priprema i vađenje mulja iz Jezera Modrac,3 projekta za održivi povratak iz oblasti novih tehnologija, proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda.

••


32

Institucionalna podrška radu Udruženja nije stalna, a u poslednje tri godine su dobijena sredstva omogućila Udruženju da poveća svoje aktivnosti, bolje se organizuje, i postiže zapaženije rezultate. U 2008 godini je Vlada Tuzlanskog kantona odobrila 40.000 KM za podsticaj inovatorima i rad Udruženje. Udruženje je uočilo potrebu jačanja organizovanog rada inovatora i vizija udruženja je da se sistematski i strateški inovatori organizuju kroz:

Udruženja inovatora sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, Udruženja inovatora u opštinama,Organizovanje i jačanje klubova mladih talenata i inovatora u osnovnim i srednjim školama.

U cilju ostvarenja vizije, Udruženje je ideju ‘Osnivanja i jačanja regionalnog udruženja inovatora’ predstavilo kao regionalni prioritet u procesu kreiranja Strategije razvoja sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Projekat je ocjenjen kao jedan od prioriteta Strategije. Cilj projekta je educiranje inovatora u Regiji i povećanje inventivnog potencijala i zaštiti inovacija. Procjenjena vrijednost projekta je 135.000 KM. Kontakt detalji Udruženja:Mije Keroševića Guje broj 24, 75000 Tuzla. Telefon: 035-281-290; 061 735 695.

2.4. Udruženje inovatora Tuzla

Opštinsko udruženje Inovatora Tuzla je formirano 2006 godine. Trenutno ima 70 članova. Udruženjem upravlja Upravni odbor od sedam članova. Nema uposlenih lica. Udruženje koristi kancelariju u sklopu Udruženja samostalnih privrednika Tuzla. Udruženje inovatora Tuzla je član Hrvatske udruge inovatora – poduzetnika (HUIP-a) i razvilo je dobru saradnju sa Udruženjem inovatora Osijek, te ravnopravno može da konkuriše na sredstva koja dodjeljuje Republika Hrvatska, a koja se odnose na učešće na sajmovima, takmičenjima te kandidiranje projekata i programa za sredstva Republike Hrvatske. Do sada je Udruženje inovatora

•••

Udruženja inovatora u Bosni i Hercegovini

33

„Tuzla“ imalo podršku HUIP-a u dobijanju bezplatnog zakupa štand prostora za izlaganje inovacija i ne plaćanje kotizacija i taksi za prijave patenata koji se zajednički izlažu. Udruženje može, preko Hrvatske udruge inovatora – poduzetnika, koristiti pomoć od Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku d.o.o. u stvaranju uvjeta za brzu i uspješnu transformaciju istraživačkih rezultata i tehnoloških inovacija u proizvode konkurentne na svjetskim tržištima. Radi se o inovacijama koje su već bile izložene i koje po njihovom mišljenju imaju mogućnost za realizaciju. Na Internet stranicama HUIP-a promoviše se rad Udruženja inovatora Tuzla, a radi se o inovatorima koji su konkurisali ili izlagali svoje inovacije na sajmovima u Osijeku. Podrška inovatorima od strane Udruženja inovatora zavisi od finansijskih sredstava kojima raspolaže Udruženje. Sjedište Udruženja je u ulici Tuzlanske brigade br 60. GSM: ++387 61 886 041; E-mail: [email protected] ; web stranica: www.uit.ba

34

Inoviranje4 je u današnjem globalnom svijetu imperativ. Ukoliko se ne promjeni ono što nudimo svijetu i način na koji kreiramo i isporučujemo proizvode (usluge), postoji velika šansa da ne preživimo u današnjem neprijateljskom poslovnom okruženju. Uspjeh inovativnosti zavisi od aktivnog menadžmenta koji je dužan osigurati:

jasnu strategiju, modele i razumjevanje koji će oblikovati aktivnosti, izgraditi uslove pod kojima se može razviti ljudska kreativnost da bi pomogla rastu biznisa i osigurala blisko i efektivno umrežavanje sa nizom ostalih organizacija.

Drugim riječima, potreban na je INOVATIVNI MENADŽMENT. Za razvoj inovatorstva nužna je uspostava djelotvornije komunikacije odnosno MREŽE između svih subjekata razvoja – resornih ministarstava, privrednih komora, biznisa, inovatora i njihovih udruženja, razvojnih agencija, razvojnih institucija itd. Neophodno je postojanje jakih centara odakle će se moći dobiti informacije koje su relevantne za razvoj inovativnosti i koji će stvarati bolje uslove za stvaranje inovativnog društva. Nedovoljan podsticaj i stimulacija su kočnica bržem razvoju inovacija. Djelotvorna mreža bi riješila osnovni problem inovatora – od svoje ideje kreirati pilot postrojenje i organizovati proizvodnju.

•••

K a K o p o d r ž a t I r a z v o j I n o v a t I v n o S t I3.

4 John Bessant, Tanaka Business School, Imperial College London

35

3.1. Potrebna podrška za razvoj inovativnosti

Podršku za razvoj inovativnosti prije svega moraju osigurati vlade u Bosni i Hercegovini kroz svoje politike i programe podrške. Akt Europske komisije o inovacijam ‘Pretvaranje znanja u praksu: Široka strategija inoviranja u EU’ predlaže niz konkretnih strateških smjernica koje se mogu primjeniti u Bosni i Hercegovini:

povećati udio u javnoj potrošnji koji je namjenjen obrazovnom sistemu, te identifikovati i riješiti prepreke u obrazovnom sistemu, koje sprečavaju razvoj inovativnog društva (innovation-friendly society),kreirati otvoreno, jedinstveno, i konkurentno tržišta radne snage za istraživače u Bosni i Hercegovini,promovisati transfer znanja između univerziteta i drugih javnih istraživačkih organizacija i industrije

GEM istraživanje jasno pokazuje i mišljenje BH stručnjaka, te istraživanje može biti osnov za donošenje politika i programa rada. Najjednostavniji način za donošenje politika i programa rada je djelovaje prema najniže ocjenjenim pitanjima.

•

•

•

Program/aktivnost Institucija/organizacija

Osigurati adekvatnu finansijsku potporu koja će omogućiti da mala i rastuća preduzeća pribave novu tehnologiju

Vlade i lokalne zajednice u BiH

Stavljanje naučne i tehnološke infrastrukture u funkciju stvaranja svjetske klase tehnološki in-tenzivnih poslovnih pothvata

Vlade i naučna zajednica (univerziteti, specijali-zovane i ostale institucije)

Adekvatna potpora raspoloživa inženjerima i naučnim radnicima kojom će se olakšati komer-cijalizacija njihovih ideja kroz nova i rastuća preduzeća.

Vlade, znanstvena zajednica, razvojne agencije i udruženja

Efikasna primjena zakona o zaštiti intelektualnog vlasništva (poštovanje prava koja proizlaze iz pat-enta, autorskog prava ili robne marke)

Vlade u BiH, te udruženja građana kroz projekte podizanja svijesti

Efikasna borba protiv ilegalne prodaje “pirat-skog” softvera, video kaseta, CD-ova, i ostalih proizvoda zaštićenih autorskim pravom ili rob-nom markom.

Vlade u BiH, te udruženja građana kroz projekte podizanja svijesti

Neophodni programi i aktivnosti i akteri koji bi ih trebali pokrenuti (navedeni prema najnižim ocjenama stručnjaka iz GEM istraživanja)

36


Kreiranje inovativnog društva je zahtjevan i dugoročan proces. Analizom i razgovorima sa akterima koji mogu uticati na porast inovativnosti i koji se bave inoviranjem, identifikovali smo niz konkretnih vidova podrške za razvoj inovativnosti/inovatorstva, koji bi trebali biti navedeni u strategijama i programima vlada i lokalnih zajednica.

Stručna pomoćstrateško planiranje, razvoj programa i projekata, te pristup razvojnim fondovima (fokus na fondove EU),

realizacija ideje, dokazivanju funkcije inovacije, izradi prototipa, plasmanu i menadžmentu koji je potpuno isključen kada su inovacije u pitanju,

patentiranju, dokazivanju i prezentovanju inovacija,

način na koji tehnički ispitati i dokazati funkciju inovacije,

neposredna saradnja sa univerzitetom za određene inovacije,

menadžment odnosno distribucija, reklamiranje te prodaja proizvoda i usluga kao inovacija,

preduzeća i ustanove u kojima kvalifikovani i visokokvalifikovani radnici poboljšavaju postojeću proizvodnu strukturu se suočavaju sa nedostatkom elemenata adekvatnog prezentovanja, te neophodne tehničke naobrazbe i dokumentacije koja dokazuje primjenu nastale inovacije ili ideje,

pružanje pomoći, edukacija i praktična primjena u osnovnim i srednjim školama i fakultetima,

stvaranje firmi u inkubator centrima koja bi se bavila ispitivanjem i menadžmentom inovacija

•

•

•

•

•

•

•

•

•

37

Kako podržati razvoj inovativnosti

Promocija i prezentacijaPromocija i prezentacije moraju biti stalni na području sjeveroistočne Bosne i Hercegovine i usmjerena na umrežavanje odnosno na povećanje saradnje svih aktera, te na:

vlasti na svim nivoima, da bi razumjeli značaj inovativnosti i neophodnost uključivanja raspoloživih resursa u razvoj inovativnosti (radi povećanja izdvajanja za razvoj inovativnosti, istraživanje i razvoj, razvoj preduzetništva),

preduzećima radi edukacije menadžmenta i komisija koje odlučuju o nagradama inovatorima o važnosti inovacija i potrebi angažovanja stručnih ljudi na ocjeni inovacija u preduzećima (i nagrađivanje inovatora), neophodnosti povezivanja sa obrazovnim i stručnim institucijama u cilju povećanja vlastitih inovativnih kapaciteta (povećanje korištenja inovativnosti u radu),

univerzitetima i fakultetima u cilju povećanja mobilnosti istraživača i njihove veće uključenosti u rad ostalih aktera razvoja (posebno malih i srednjih preduzeća),

osnovne i srednje škole

Jednom godišnje je potrebno organizovati smotru ili takmičenje na neku od aktuelni tema, gdje bi djeca pokušala da naprave svoju viziju inovacije, a gdje bi kroz institucije koje prate inventivni rad izabrali barem jednu ili više inovacija. Kroz određene aktivnosti potrebno je realizovati odabrane inovacije.

inovatorima se mora omogućiti i nastup na prezentacijama i izložbama van Regije, omogućiti da se nesmetano povezuju i razmjenjuju informacije,

Neophodno je organizovati godišnji skup posvećen inovativnosti na kojem će biti prezentovane inovacija, prototipovi i ideja, ali i naučno istraživački radovi, politike i mjere vlada, te aktivnosti svih aktera (u cilju ostvarivanja maksimalnih sinergetskih efekata rada i optimalnog iskorištenja postojećih resursa).

•

•◊

◊

•

•

•

38


Sajmovi koji bi se mogli iskoristiti za promocije i prezentacije su: Tuzla - međunarodnom sajam ¨Promo¨ Gradačac - međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije - sajam šljive Bihać - Dani kvaliteta i inovacija Zeps – sajam privrede

Sajmove koje posjećuju inovatori, za koje im je neophodno osigurati stalni izvor finansiranja za nastupe su:

Rijeka - Međunarodni sajam inovacija i novih tehnologija u Osijek - Izložba inovacija Pariz - izložbi inovacijaŽeneva - salonu izuma, novih tehnika i proizvodaStrazbur - Evropski privredni sajam Moskva - međunarodni salon inovacija i investicijaBangkok –Tajland - međunarodni inovatorski danSeulu (Juzna Kotreja) - izlozbi inovacija Waterburyju (SAD) - izlozbi inovacijaNirnberg - Svjetskoj izložbi inovacija INEA

Finansijska pomoćFinansijska pomoć je neophodna za:

Umrežavanje i zajedničke projekte razvojnih institucija,formiranje funkcionalne mreže institucija koje utiču na porast inovativnosti,saradnja i zajednički rad sa Univerzitetom i drugim istraživačkim (naučnim) institucijama, saradnja i zajednički rad sa Institutom za standarde mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo,u okviru specijaliziranih razvojnih institucija oformiti ili napraviti ugovore za ispitivanje određenih inovacija sa firmama koje imaju interesa ili mogućnost da ideju realizuju kao poluproizvod ili proizvod.

Sistemski riješiti pitanje finansiranja projekata inovatora – kreiranje programa za podršku razvoju inovatorstva na državnom,

••

••

••••••••••

•◊

◊

◊

◊

•

39

Kako podržati razvoj inovativnosti

federalnom, kantonalnom i opštinskom nivou,

Ulaganje u dokazane inovacije kako bi one što prije dale planirane rezultate,

3.2. Razvojno preduzetnički centri

Uloga razvojno preduzetničkih centara u razvoju inovativnosti je:pokretanje razvojnih projekata sa ostalim akterima razvoja (prije svega univerzitetima i ostalim naučno-istraživačkim institucijama),

utvrditi kriterije određivanja da li je malo i srednje preduzeće (ili njegov projekat) inovativno i pružiti vrlo povoljne uslove za rad malih i srednjih preduzeća,

u saradnji sa inovatorima stvoriti uslove da se kroz mala i srednja preduzeća ostvari pomak u nekoj od vidova proizvodnje koristeći inovacije - misli se na izradu/upotrebu dijela, segmenta ili cijele inovacije.

služe kao institucije koje će stvori uslove za ispitivanje, projektovanja i dokazivanje funkcionalnosti ideja i patenata - obezbjede prostor za rad i stručnu pomoć za kreiranje prijedloga projekata (zahtjeva) koji bi omogućili primjenu određenih inovacija na tržištu.

pokrenuti aktivnost u pravcu stvaranja firmi u inkubator centrima koja bi se bavila ispitivanjem i menadžmentom inovacija.

Uloga razvojno preduzetničkih centara zavisi isključivo od sprem-nosti osnivača da izgradi njihove kapacitete, kako bi mogli ispun-javati ove uloge. Kapacitet Razvojno poduzetničko centra NBR koji može staviti u funkciju razvoja inovativnosti / inovacija se odnosi na:

raspoložive objekte - poslovne prostore u opštinama Modriča

•

•

•

•

•

•

•

40


i Bosanski Šamac sa oko 5.000 m2 zatvorenog i otvorenog prostora.

referenceuspješno implementirano preko 1.500.000 KM razvojnih projekata, od čega preko 1.000.000 KM po pravilima i procedurama EU,dugoročna saradnja sa opštinama, koje i sufinansiraju razvojne projekte,uspješno kreirana i strateški vođena (zajednička Strategija razvoja) mreža od 10 BH inkubatoral,u toku kreiranje i strateško vođenje mreže RPC-a u sjeveroistočnoj BiH.

ljudski resursi,3 stalno zaposlena visoko obrazovana stručnjaka

menadžer EU projekata od 2000 godine,certificirani računovođa i finansijsko računovodstvo po EU procedurama, rukovodilac PIT centra, administrator EU projekata,

1 stalni vanjski saradnik – rukovodilac RPC-a,1 zaposleni na određeno od 1.1 – 7.1.2008 (IOM projekat) – magistar marketinga20 kratkoročnih stručnjaka angažovano tokom 2008 godine.

mogućnost absorpcije razvojnih fondovado 1.500.000 KM godišnje direktne implementacije,1-2 partnerstva u zavisnosti od veličine projekta,3-4 saradnička odnosa u zavisnosti od veličine projekta

•◊

◊

◊

◊

•◊

**

*◊◊

◊

•◊◊◊

kako podržati razvoj inovativnosti i kreativnosti · 2015-06-28 · novativnost je osnov za...

Documents