kako ste se odlučili za sveučilište na kojem ste boravili ... - iskustva 2014-2015.pdf · što...

22
Naziv sveučilišta:ISCTE Država: Portugal Program razmjene: ERASMUS+ Ime i prezime studenta: Dino Hrastovec Ak. godina u kojem se ostvaruje mobilnost: zimski semestar 2014./2015. [email protected] Kako ste se odlučili za sveučilište na kojem ste boravili? Biste li ga preporučili kolegama i zašto? Primarno, odlučio sam se za ISCTE zato što sam čuo od prethodnih generacija da je program vrlo sličan onome na EFZG-u te da se uvijek priznaju svi izborni kolegiji, a vrlo često i svi obvezni kolegiji (ako je isti naziv samog kolegija, ako nosi isti broj ECTS bodova te ako se syllabus poklapa najmanje 70%). Također, na spomenutom sveučilištu svakog semestra studira preko 300 internacionalnih studenata iz cijeloga svijeta, što znači da je sveučilište prije svega vrlo iskusno po pitanju studenata s razmjene te je sama papirologija svedena na minimum. Kakva je bila procedura prijave na sveučilište domaćina? Procedura prijave bila je izrazito jednostavna. To znači da je, osim zahtjevane dokumentacije od strane Ekonomskog fakulteta jedino bilo potrebno ispuniti kratki obrazac s osnovnim informacijama. Postoje li na sveučilištu domaćinu osobe zadužene za studente na razmjeni koje možete kontaktirati? Jesu li pristupačni? Da, postoji ured za međunarodnu suradnju u kojem je osoblje uvijek dostupno studentima na razmjeni.

Upload: others

Post on 08-Sep-2019

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Naziv sveučilišta:ISCTE

Država: Portugal

Program razmjene: ERASMUS+

Ime i prezime studenta: Dino Hrastovec

Ak. godina u kojem se ostvaruje mobilnost:

zimski semestar 2014./2015.

[email protected]

Kako ste se odlučili za sveučilište na kojem ste boravili?

Biste li ga preporučili kolegama i zašto?

Primarno, odlučio sam se za ISCTE zato što sam čuo od prethodnih

generacija da je program vrlo sličan onome na EFZG-u te da se

uvijek priznaju svi izborni kolegiji, a vrlo često i svi obvezni

kolegiji (ako je isti naziv samog kolegija, ako nosi isti broj ECTS

bodova te ako se syllabus poklapa najmanje 70%). Također, na

spomenutom sveučilištu svakog semestra studira preko 300

internacionalnih studenata iz cijeloga svijeta, što znači da je

sveučilište prije svega vrlo iskusno po pitanju studenata s razmjene

te je sama papirologija svedena na minimum.

Kakva je bila procedura prijave na sveučilište domaćina?

Procedura prijave bila je izrazito jednostavna. To znači da je, osim

zahtjevane dokumentacije od strane Ekonomskog fakulteta jedino

bilo potrebno ispuniti kratki obrazac s osnovnim informacijama.

Postoje li na sveučilištu domaćinu osobe zadužene za

studente na razmjeni koje možete kontaktirati? Jesu li

pristupačni?

Da, postoji ured za međunarodnu suradnju u kojem je osoblje

uvijek dostupno studentima na razmjeni.

Jeste li trebali studentsku vizu za tu zemlju? Gdje ste je

vadili, kakav je postupak i troškovi izrade?

Nisam.

Jeste li trebali poslati sveučilištu domaćinu dokaz o znanju

stranog jezika? Koja razina znanja se tražila?

Da, kao i za svako drugo sveučilište, bila je potrebna potvrda o

znanju engleskog jezika (razina B2 ili više). Ja sam uz inicijalnu

prijavu priložio potvrdu koju sam dobio u tajništu katedre za

strane jezike.

Ima li sveučilište domaćin širok izbor kolegija na

engleskom jeziku? Je li nužno znati i lokalni jezik ili se

moguće snaći s poznavanjem engleskoga?

Da. Jedan od najvažnijih razloga zašto sam se odlučio za ISCTE

bio je upravo širok izbor kolegija na engleskom jeziku (nekoliko

desetaka), stoga svaki student može izabrati izborne kolegije koji

odgovaraju njegovim preferencijama vezanim uz npr. diplomski

studij. Ono što je također velika prednost ovog sveučilišta je

činjenica da većina kolegija nosi 6 ECTS bodova, što je isti slučaj

kao i na EFZG-u, pa je lakše kombinirati odabir kolegija sa

potrebnim brojem ECTS-a.

Je li bio ponuđen tečaj učenja lokalnog jezika?

Da, moguće je upisati tečaj portugalskog jezika u sklopu fakulteta,

a ono što je velika prednost je da nosi 6 ECTS bodova, pa ga je

moguće upisati kao izborni kolegij koji će se priznati na matičnom

fakultetu. Jedini nedostatak u odnosu na druga sveučilišta u

Lisabonu je taj da se tečaj plaća 100 eura i ne traje puni semestar,

već 2 mjeseca, a moguće je upisati i ubrzani (intenzivni) tečaj koji

počinje 2 tjedna prije početka same nastave po istoj cijeni..

Koje su dodatne aktivnosti bile ponuđene na sveučilištu

domaćinu (npr. sport ) i što biste preporučili?

Bilo je moguće uključiti se u facebook grupe za nogomet (u

dvorištu sveučilišta) i ostale sportove.

Kako ste riješili pitanje zdravstvenog osiguranja?

Europsko zdravstveno osiguranje.

Smještaj - gdje ste bili smješteni, kada savjetujete tražiti

smještaj, jeste li trebali platiti akontaciju za smještaj,

koliko ste plaćali smještaj?

Smještaj uvelike ovisi o lokaciji sveučilišta te o osobnim

preferencijama studenata. Za studente koji planiraju studirati na

sveučilištima ISCTE, Nova SBE ili Catolica, predlažem kvartove

poput Saldanhe, Sao Sebastiaa ili Marques de Pombala, jer su

jedni od najboljih lokacija koje su dobro povezane sa ostatkom

grada (blizina metro stanica), a relativno su blizu sveučilištu i

centru grada. Studenti koji studiraju na sveučilištu ISEG, najčešće

su smješteni bliže centru grada jer je i samo sveučilište smješteno

u centru. Ja sam bio smješten u kvartu Sao Sebastiao. Gotovo svi

studenti u Lisabonu (pa tako i ja) bili su smješteni u privatnim

stanovima koji se sastoje od 4, 5 ili 6 soba te studenti zajedno

koriste kupaonicu, kuhinju i dnevni boravak. Plaćao sam 250 eura

mjesečno, no dijelio sam sobu sa kolegom iz Hrvatske te sam

platio akontaciju od 300 eura, koji su, u slučaju da prilikom

odlaska s razmjene sve bude u redu sa sobom, u potpunosti

vraćeni. Ipak, predlažem jednokrevetnu sobu zbog više

privatnosti, ali cijena se tada uglavnom kreće oko 300 eura, dok su

malo bolje (novije ili uređenije) sobe oko 350 eura. Ispod

navedenih cijena teško je naći dobar smještaj, no u konačnici to

ovisi isključivo o preferencijama i mogućnostima samog studenta.

Životni troškovi - hrana – jeste li imali subvenciju na

hranu kao student na razmjeni i koliko?

Dobivao sam mjesečnu stipendiju od sveučilišta u iznosu od 450

eura, koja mi je pokrivala nešto više od 50% troškova

(isključujući troškove najma sobe). Međutim, razlog nisu izrazito

visoki troškovi života (npr. hrane), već načina života pojedinca (ja

sam se često hranio vani i dosta izlazio). Generalno, troškovi

hrane u trgovini su gotovo isti kao i u Hrvatskoj, no restorani i

noćni klubovi su osjetno skuplji, iako se ponekad više isplati

obrok u jeftinijem restoranu, nego kuhanje kod kuće. Što se tiče

prehrane u sklopu sveučilišta, definitivno se isplati jesti u menzi

(postoji čak 5 restorana na ISCTE-u), a cijena obroka je 2.40 eura

za cijeli meni. Ako pazite na troškove, moguće je preživjeti sa 300

eura mjesečno, no time se podrazumijeva da uglavnom kuhate kod

kuće i da izlazite rijeđe.

Javni prijevoz – jeste li imali subvenciju u zemlji/gradu

domaćinu kao student na razmjeni? Koji prijevoz biste

preporučili koristiti?

Javni prijevoz podrazumijeva metro, vlak i tramvaj. Cijena

mjesečne karte za studente je oko 35 eura, dok je pojedinačna

karta u jednom smjeru za metro 1.40 eura. Također, potrebno je

čekati 12 dana da bi se vam se izradila iskaznica, no ako je želite

već drugi dan, morate platiti 13 eura (većina ljudi to radi, jer je

jeftinije ako u međuvremenu puno putujete). Moj savjet je da

izradite iskaznicu te kupite prvu

mjesečnu kartu te da tijekom

mjeseca pratite koliko se vozite

javnim prijevozom, jer ako ne

putujete metroom do sveučilišta,

često bude jeftinije kupovati

pojedinačne karte.

Je li Vam stipendija za pokrivanje troškova života bila

dovoljna ili ste morali trošiti dodatna sredstva? Imate li

neke preporuke gdje i kako uštedjeti?

S obzirom da sam dobivao mjesečnu stipendiju od 450 eura, ona

mi nije bila dovoljna za pokrivanje svih mjesečnih troškova, koji

su zajedno sa troškom smještaja iznosili oko 700-750 eura, no

opet, to puno ovisi o načinu života pojedinca. Preporučujem

štedjeti na hrani, odnosno da čim manje jedete vani, a više kuhate.

Osim toga, obratite pažnju na to koliko putujete javnim

prijavozom i da li vam se isplati kupiti mjeseču kartu ili

pojedinačne. Također, nisu sve trgovine jednakih cijena (npr. Lidl

je najjeftiniji, zatim su Pingo Doce i Continente, a najskuplji je El

Corte Ingles).

Jeste li morali otvoriti račun u banci u toj zemlji (koji su

troškovi), ili ste mogli plaćati s hrvatskim karticama?

Nisam morao otvoriti račun u portugalskoj banci te se može

plaćati hrvatskim karticama. No, u nekim slučajevima (poput

članarine u neki fitness centar) potrebno je otvoriti račun u

portugalskoj banci kako biste ostvarili studentski popust i slično.

Većina

studenata

koje sam

upoznao nisu

otvarali

račune u

Portugalu.

Postoji li na sveučilištu domaćinu organiziran buddy

program – studenti mentori ili studentska udruga koji

pomažu pri snalaženju, organiziraju razne izlete i

druženja? Kako biste ih ocijenili?

Da, na sveučilištu ISCTE postoji buddy program. Svaki buddy

student javlja se studentu na razmjeni uoči njegovog dolaska u

Lisabon te mu stoji na raspolaganju za sva potencijalna pitanja

vezana uz fakultet, smještaj i slično. Buddy će vrlo često biti i

voljan dočekati vas na aerodromu te vas otpratiti do stana ukoliko

ste ga rezervirali unaprijed.

Je li okruženje u kojem ste se našli na sveučilištu domaćinu

bilo međunarodno, tj. je li bilo drugih stranih studenata s

kojima ste se družili i mogli dijeliti iskustva i savjete?

Da! Na ovom sveučilištu postoji u jednom semestru preko 300

drugih Erasmus+ studenata iz cijeloga svijeta s kojima sam slušao

sve kolegije koje sam upisao. Kao što sam ranije spomenuo, ovo

je sveučilište izratito internacionalno orijentirano te je idealan

izbor za studente koji žele steći prijateljstva sa ljudima iz

doslovno cijeloga svijeta. Najviše studenata bilo je iz Njemačke,

Italije i Francuske, no sveukupno nas je bilo iz preko 40 različitih

zemalja.

Je li nova kultura kojom ste bili okruženi predstavljala

velik izazov za vas, kako ste se na to pripremili?

Portugal je zemlja koja je načinom života vrlo slična Hrvatskoj, pa

i nije bilo većih izazova što se tiče kulture. Naravno, postoje

mnoge razlike koje su me uglavnom pozitivno iznenadile, tako da

se mi se bilo vrlo lagano naviknuti na život u Lisabonu. Nisam se

pripremao za razliku u kulturi, već sam prije odlaska proučavao

više o Portugalu kako bi se čim bolje i brže uklopio.

Koja su Vaša iskustva s administracijom prije odlaska ili

nakon povratka s mobilnosti - primjerice prilikom

priznavanja kolegija? Što možete u tom smislu preporučiti

kolegama?

Zanimljivo je da je bilo potrebno puno više papirologije na

Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nego na stranom sveučilištu,

koje me tražilo jedan, možda dva dokumenta. Osim toga,

administracija prilikom povratka na matični fakultet bila je osjetno

kompliciranija prilikom priznavanja kolegija.Nisam imao

nikakvih problema, no potreban je velik broj različitih

dokumenata koje sam morao prikupiti kako bih mogao obaviti sve

što je bilo potrebno.Također, moram spomenuti kako sam iste

dokumente morao nositi na Sveučilište u Zagrebu, a potom i u

Ured za međunarodnu suradnju na EFZG-u, što govori u lošoj

komunikaciji između matičnog fakulteta i sveučilišta.

S kojim kolegijima ste bili posebno zadovoljni na

sveučilištu domaćinu? Koje biste preporučili kolegama?

Na stranom sveučilištu upisao sam 5 kolegija: Strategic

Management, Entrepreneurship, Comparative International

Management, Portuguese History & Culture te Portuguese

Language for Beginners. Bio sam zadovoljan sa svim kolegijima

te ih toplo preporučujem svim studentima, posebice ako su im

obvezni kolegiji te

akademske godine

Poduzetništvo i

Staretški

Menadžment, jer će

se priznati po

povratku u Hrvatsku.

Što biste preporučili kolegama koji se odlučuju za studijski

boravak u inozemstvu? Što ćete najviše pamtiti s

razmjene?

Svakako preporučujem da putujete što je više moguće, da

maksimalno vremena provodite sa stranim studentima jer ćete od

njih nevjerojatno puno naučiti, ali i steći prijatelje koje jednog

dana uvijek možete posjetiti gdje god putovali. No, ono što je

najvažnije, bolje ćete upoznati sami sebe!Što se tiče samog

Lisabona, postoji bezbroj vidikovaca na kojima se nalaze predivni

kafići i restorani, puno plaža na kojima obavezno morate probati

surfati te predivni krajolik diljem cijele zemlje koji morate

proputovati. Studentska razmjena je definitivno najljepši dio

studiranja i mnogima (kao i meni) ostaju samo pozitivna sjećanja i

najbolji provodi.

Naziv sveučilišta:Universita Catolica Portuguesa

Država: Portugal

Program razmjene: ERASMUS+

Ime i prezime studenta: Matija Ljubić

Ak. godina u kojem se ostvaruje mobilnost:

ljetni semestar 2014./2015.

[email protected]

Kako ste se odlučili za sveučilište na kojem ste boravili?

Biste li ga preporučili kolegama i zašto?

Za sveučilište sam se odlučio jer je sam nakon istraživanja saznao

da je među najboljima u Portugalu. Definitivno bih ga preporučio,

pogotovo ako su kolege smjer financije ili menadžment.

Organizacija predmeta i fakulteta općenito je na visokom nivou. Svi

profesori vrsno vladaju engleskim jezikom i tretiraju vas kao i

portugalske kolege.

Kakva je bila procedura prijave na sveučilište domaćina?

Informacije o fakultetu i mogućim kolegijima koji se mogu slušati

su bile dostupne online. Koordinatorica za međunarodnu suradnju

je bila jako susretljiva i brzo je odgovarala na upite.

Postoje li na sveučilištu domaćinu osobe zadužene za

studente na razmjeni koje možete kontaktirati? Jesu li

pristupačni?

Postoji koordinatorica za mobilnost koja je bila jako susretljiva i

obzirna prema stranim studentima.

Jeste li trebali studentsku vizu za tu zemlju? Gdje ste je

vadili, kakav je postupak i troškovi izrade?

Nisam.

Jeste li trebali poslati sveučilištu domaćinu dokaz o znanju

stranog jezika? Koja razina znanja se tražila?

Da trebao sam, tražili su razinu B2, potvrda s fakulteta je bila

dovoljna.

Ima li sveučilište domaćin širok izbor kolegija na

engleskom jeziku? Je li nužno znati i lokalni jezik ili se

moguće snaći s poznavanjem engleskoga?

Nema toliki širok izbor na diplomskom, na prediplomskom malo

veći. Nije nužno znati portugalski već se može s engleskim bez

problema.

Je li bio ponuđen tečaj učenja lokalnog jezika?

Da, ali se morao plaćati.

Koje su dodatne aktivnosti bile ponuđene na sveučilištu

domaćinu (npr. sport ) i što biste preporučili?

Bila je ponuđena nogometna liga.

Kako ste riješili pitanje zdravstvenog osiguranja?

Europsko zdravstveno osiguranje.

Smještaj - gdje ste bili smješteni, kada savjetujete tražiti

smještaj, jeste li trebali platiti akontaciju za smještaj,

koliko ste plaćali smještaj?

Bio sam smješten u stanu s još dvoje studenata. Trebali bi ste

svakako početi tražiti smještaj barem mjesec dana prije odlaska.

Unaprijed sam trebao platiti zadnju ratu. 145 eura sam plaćao

najamninu plus režije oko 30 eura, Ali to je bio jedan od jeftinijih

smještaja, obično su 200-250 eura

Životni troškovi - hrana – jeste li imali subvenciju na

hranu kao student na razmjeni i koliko?

Nisam imao subvenciju na hranu, ručak u menzi na fakultetu je

bio oko 3 eura, no u gradu su se mogli naći menze s ručkom oko

2,5 eura.

Javni prijevoz – jeste li imali subvenciju u zemlji/gradu

domaćinu kao student na razmjeni? Koji prijevoz biste

preporučili koristiti?

Koristio sam mjesečni

javni prijevoz za metro i

bus. Studenti najčešće

izabiru tu opciju. Cijena

23 Eura.

Je li Vam stipendija za pokrivanje troškova života bila

dovoljna ili ste morali trošiti dodatna sredstva? Imate li

neke preporuke gdje i kako uštedjeti?

Stipendija nije bila dovoljna. Trebalo je barem dodatnih 300 eura

mjesečno.

Jeste li morali otvoriti račun u banci u toj zemlji (koji su

troškovi), ili ste mogli plaćati s hrvatskim karticama?

Postoji li na sveučilištu domaćinu organiziran buddy

program – studenti mentori ili studentska udruga koji

pomažu pri snalaženju, organiziraju razne izlete i

druženja? Kako biste ih ocijenili?

Ured za međunarodnu suradnju je angažirao studente da se brinu o

stranim studentima. Ti studenti su jako pristupačni i sami vas

pozivaju na razne događaje i trude se upoznati vas s drugim

kolegama na faksu. Često organiziraju zajedničke večere i izlaske.

Je li okruženje u kojem ste se našli na sveučilištu domaćinu

bilo međunarodno, tj. je li bilo drugih stranih studenata s

kojima ste se družili i mogli dijeliti iskustva i savjete?

Okruženje na sveučilištu je bilo više portugalsko jer smo slušali

kolegije zajedno s Portugalcima. Ali većinu vremena izvan

fakulteta sam provodio u međunarodnom okruženju, što je odlično

jer možete razmjenjivati iskustva i savjete s ljudima sa svih strana

svijeta.

Je li nova kultura kojom ste bili okruženi predstavljala

velik izazov za vas, kako ste se na to pripremili?

Pa nije toliko jer je njihova kultura jako slična našoj. Tako da nije

bio veliki izazov.

Koja su Vaša iskustva s administracijom prije odlaska ili

nakon povratka s mobilnosti - primjerice prilikom

priznavanja kolegija? Što možete u tom smislu preporučiti

kolegama?

Papirologije je bilo dosta, tako na vrijeme sve pripremiti da ne bi

slučajno nešto zaboravili jer su posljedice kobne. S priznavanjem

kolegija nije bilo problema. Ocjene se samo moraju preračunati na

naš sistem bodovanja i to je to.

S kojim kolegijima ste bili posebno zadovoljni na

sveučilištu domaćinu? Koje biste preporučili kolegama?

International marketing i business strategy. Pogotovo ako studirate

ta područja, dosta slučajeva iz prakse.

Što biste preporučili kolegama koji se odlučuju za studijski

boravak u inozemstvu? Što ćete najviše pamtiti s

razmjene?

Prepručio bih svima da odu u Portugal. Pogotovo u Porto.

Prekrasan grad s mnoštvom događaja za strane studente. Najviše

ću pamtite ljude koje sam tamo upoznao, i naravno istraživanje

Portugala.

Naziv sveučilišta: ISCTE Business school

Država: Portugal

Program razmjene: ERASMUS+

Ime i prezime studenta:Sven Doko

Ak. godina u kojem se ostvaruje mobilnost:

zimski semestar 2014./2015.

[email protected]

Kako ste se odlučili za sveučilište na kojem ste boravili?

Biste li ga preporučili kolegama i zašto?

Prilikom prijave sveučilišta za Erasmus razmjenu, vodio sam se

prvenstveno izborom zemlje za koju sam smatrao da ću se u njoj

najbolje snaći. Pošto sam bio u zimskom semestru na razmjeni, bilo

mi ja važno da zemlja u koju idem ima toplu i pogodnu jesen, što

Portugal svakako ima jer se moguće kupati i biti na plaži do

polovice 10.mj. ISCTE Business school sam izabrao jer je program

na EFZG-u vrlo sličan njihovom programu. Također bitan razlog

odabira je bio i to što sam našao istovjetne obvezne predmete na

ISCTE-u, tako da po povratku s razmjene mi nije ostalo puno

predmeta zaostatka.

Kakva je bila procedura prijave na sveučilište domaćina?

IRO na stranom sveučilištu je cijelo vrijeme bio na usluzi te ih

student može apsolutno pitati za sve stvari koje ga zanimaju, čak i

neformalne koje nemaju veze sa studiranjem. Vrlo su susretljivi,

samo morate biti spremni da se nakon dostave dokumentacije dugo

čeka na odgovor sa ISCTE-a zbog velikog broja stranih studenata,

tako da su kašnjenja u proceduri vrlo vjerojatna.

Postoje li na sveučilištu domaćinu osobe zadužene za

studente na razmjeni koje možete kontaktirati? Jesu li

pristupačni?

Svaki student otprilike mjesec dana prije dolaska dobije svojeg

buddya koji će vas kontaktirati i pomoći vam oko svega šta ga

pitate. Isto tako, dočekati će vas u zračnoj luci pri dolasku i

odvesti do smještaja.

Jeste li trebali studentsku vizu za tu zemlju? Gdje ste je

vadili, kakav je postupak i troškovi izrade?

Viza nije bila potrebna.

Jeste li trebali poslati sveučilištu domaćinu dokaz o znanju

stranog jezika? Koja razina znanja se tražila?

ISCTE prihvaća potvrdu s fakulteta o položenom Poslovnom

engleskom I i II.

Ima li sveučilište domaćin širok izbor kolegija na

engleskom jeziku? Je li nužno znati i lokalni jezik ili se

moguće snaći s poznavanjem engleskoga?

Fakultet ima preko 300 stranih studenata tako da je raspon

kolegija na engleskom izuzetno velik. Dobra je stvar što se

nekoliko kolegija poklapa s kolegijima na EFZG-u te ih se po

povratku s razmjene jednostavno može priznati čak kao i obvezni

kolegij. Lokalni jezik nije nužno poznavati jer se moguće

poprilično dobro snaći i samo s engleskim.

Je li bio ponuđen tečaj učenja lokalnog jezika?

Na ISCTE-u postoji dvomjesečni tečaj portugalskog koji nosi 6

ECTS-a i plaća se 120 EUR, vrlo je intenzivan po tri sata tjedno te

se osnove jezika dobro usvoje.

Koje su dodatne aktivnosti bile ponuđene na sveučilištu

domaćinu (npr. sport ) i što biste preporučili?

Što se tiče social programa, svakodnevne aktivnosti, izleti, izlasci

i apsolutno sve je organizirano od ESN Lisboa i ELL-a, tako da

preveliki vlastiti angažman pri organizaciji izlazaka, putovanja i

ostalog nije potreban.

Kako ste riješili pitanje zdravstvenog osiguranja?

Privatno zdravstveno osiguranje bi itekako preporučio. Ja sam se

osigurao u Eurohercu za polugodišnje razdoblje za samo 350kn.

Pošto sam bio par puta bolestan tijekom razmjene i posjećivao

doktora ( privatna klinika se nalazi u sklopu faksa), pri povratku s

razmjene samo sam trebao dostaviti račune od pregleda i lijekova

te povijest bolesti i Euroherc mi je bez ikakvih problem

refundirao cjelokupan iznos.Tako da obavezno čuvajte račune i

otvorite policu za polugodišnje razdoblje.

Smještaj - gdje ste bili smješteni, kada savjetujete tražiti

smještaj, jeste li trebali platiti akontaciju za smještaj,

koliko ste plaćali smještaj?

Smještaj sam našao prije samog dolaska na razmjenu. Vrlo

sigurne i preporučljive stranice su Uniplaces i Ondacity. Smještaj

preko tih stranica je malo skuplji, ali sigurni ste da ćete biti

smješteni u stanu sa stranim studentima, a ne s lokalcima.

Nekakav koncept je da se iznajmljuje soba u stanu sa 4 - 8 soba,

gdje žive drugi studenti s kojim dijelite kuhinju, blagavaonicu,

dnevni boravak i 2WC-a. Cijene sobe se kreču oko 300EUR s

uključenim režijama po osobi, ali za zimske mjesece računajte na

dodatno plaćanje struje jer centralno grijanje u Lisabonu je

nepoznat pojam tako da se griju preko el. radijatora, grijalica i sl.

U cijenu je uključena i čistačica jednom tjedno koja mijenja

posteljinu i ručnike. Preporučljivi kvartovi za pronalazak stana su

Marques, Saldanha, Sao Sebastiao, Restauradores, a izbjegavajte

Martim Moniz i Moscavide.

Životni troškovi - hrana – jeste li imali subvenciju na

hranu kao student na razmjeni i koliko?

Životni troškovi bez višednevnih putovanja tijekom razmjene se

kreću oko 750EUR. Na stan otpada 300EUR, mjesečna karta za

prijevoz je 40EUR, ručak na ISCTE-u je 2,40EUR, ali nije nešto

zasitan tako da je to više kao međuobrok. Cijene u marketima su

na razini hrvatskih možda nešto malo više, taxiji su skuplji nego u

Hr, isto kao i klubovi, ulazak u klubove je oko 10,15EUR i u to je

najčešće uključeno jedno, dva pica. Preporučujem da si uračunate

u iznos troškova i dio za putovanja jer je Lisabon jako dobro

povezan Easy jetom tako do svakog grada u Z. Europi možete stici

povratnom kartom za 50tak EUR. Česta su putovanja na Madeiru,

te je to najbolje izorganizirati u 9. i 10. mj. kad je tamo još ljeto.

Javni prijevoz – jeste li imali subvenciju u zemlji/gradu

domaćinu kao student na razmjeni? Koji prijevoz biste

preporučili koristiti?

Nije postojala nikakva subvencija za javni prijevoz te je mjesečna

karta 40 eura za studente u šta je uključena podzemna, bus, tram.

Prijevoz ovisi o dijelu grada u kojem nađete smještaj, ali najčešći

je prijevoz podzemnom.

Je li Vam stipendija za pokrivanje troškova života bila

dovoljna ili ste morali trošiti dodatna sredstva? Imate li

neke preporuke gdje i kako uštedjeti?

Stipendija je pokrivala oko polovinu mjesečnih redovnih troškova

(ne uključuje putovanja, shopping i sl.) Naravno da je nabolje

uštedjeti na hrani. Postoji Lidl te je tamo najisplativije kupovati, a

i artikli su najsličniji na koje smo navikli. Ako niste stručni u

kuhanju najbolje je jesti po mnogobrojnim Pastelariama ( malim

restoranima na doslovno svakom uglu) gdje dnevni meniji stoje do

6 eura.

Jeste li morali otvoriti račun u banci u toj zemlji (koji su

troškovi), ili ste mogli plaćati s hrvatskim karticama?

Moguće je plaćati hrvatskim karticama, ali je provizija oko 3%,

tako da tijekom razmjene izgubite oko 150EUR na proviziji.

Jedina banka koja posluje i u Hrvatskoj i u Portugalu je Banco

Popolare, tako da se prije razmjene možete raspitati kod njih koje

su mogućnosti sa prijenosom i dizanjem sredstava u Portugalu. U

samom Portugalu najbolje je otvoriti račun u BNI banci, jer kod

nje ima najmanje dokumenata koje morate priložiti, a trošak

izdavanja računa je isto nizak. Bankomati su isti za sve banke

(Multibanco) i nalaze se na svakom koraku.

Postoji li na sveučilištu domaćinu organiziran buddy

program – studenti mentori ili studentska udruga koji

pomažu pri snalaženju, organiziraju razne izlete i

druženja? Kako biste ih ocijenili?

Svaki student dobije buddy studenta od strane ISCTE-a kojeg

možete pitati za sve šta vam treba. Druženja, izleti, izlasci i sve

ostalo je organizirano od strane ELL-a ili ESN Lisboa.

Preporučujem da si uzmete ELL karticu (10EUR) s kojom

ostvarujte popuste na izlete, izlaske i sl. Udruge imaju

svakodnevne aktivnosti i skoro svaki vikend neki izlet, tako da

ćete sigurno naći događaje koji vam odgovaraju. Organizacija tih

izleta je solidna, ako uzmete u obzir veliki broj ljudi koji putuje,

tako da čekanja, kašnjenja su uobičajene stvari.

Je li okruženje u kojem ste se našli na sveučilištu domaćinu

bilo međunarodno, tj. je li bilo drugih stranih studenata s

kojima ste se družili i mogli dijeliti iskustva i savjete?

Na ISCTE-u je okruženje apsolutno međunarodno, jer sam slušao

sve predmete koji su namijenjeni Erasmus studentima. Na

navedenom faksu ćete raditi puno projekata te se pazi da svi

članovi budu iz različitih zemalja, tako da vam je to dobra prilika

upoznati kako je raditi s različitim nacijama i kulturama.

Je li nova kultura kojom ste bili okruženi predstavljala

velik izazov za vas, kako ste se na to pripremili?

Nova kultura nije bila preveliki izazov za mene zato jer se na

razlikuje uvelike od naše. Portugalci su recimo ležerniji i dosta

smiren narod koji će rado pomoći strancima. Ne drže se striktno

vremena, tako da su kašnjenja od par minuta normalna. Jako

poštuju pravilo čekanja u redu tako da preguravanje nije

preporučljivo. Dnevni ritam im kreće kasnije nego naš, oko 10h

ujutro, ali zato i puno više žive po noći. Izlazi se kasnije nego kod

nas pa se kasnije i vraća.

Koja su Vaša iskustva s administracijom prije odlaska ili

nakon povratka s mobilnosti?

Administracija mi stvarno nije zadavala probleme. Prijava na sami

Erasmus je vrlo jasna i samo se prate koraci. Prilikom povratka s

razmjene trebate donijeti ovjerene syllabuse i Learning

Agreement. Transcript of records šalje strano sveučilište izravno

na faks. Kada na faks pristigne Transcript of records, odete kod

ECTS koordinatora, napišete molbu za poništavanje i priznavanje

položenih kolegija na stranoj instituciji i to je više manje cijela

procedura. Ako slušate predmet koji ćete priznati kao obvezni,

najbolje je otići prije same razmjene do nositelja kolegija sa

syllabusom kolegija i dogovorit se s njim o priznavanju. Pri

povratku s razmjene

kontaktirat će vas i

Sveučilište te im je u

pravilu potrebno donijeti

iste dokumente kao i

faksu. Meni su se svi

predmeti priznali koje

sam slušao na razmjeni

S kojim kolegijima ste bili posebno zadovoljni na

sveučilištu domaćinu? Koje biste preporučili kolegama?

Izbor kolegija je stvarno velik tako da pri biranju kolegija detaljno

proučite syllabuse i sigurno ćete naći nešto što vas zanima. Od

kolegija koje sam ja slušao svakako bih preporučio

Entrepreneurship, koje je jako zanimljivo i vezano uz praksu.

Također bih preporučio Strategic Management koji je jedan od

težih i sveobuhvatnijih predmeta, ali profesor Ma Shaozuang je

jako kvalitetan predavač i za studenta kojeg zanima to područje

sigurno će biti korisno.

Što biste preporučili kolegama koji se odlučuju za studijski

boravak u inozemstvu? Što ćete najviše pamtiti s

razmjene?

Prvo i najvažnije je da se prijavite na samu razmjenu i da prijeđete

preko nekih strahova koje svi imaju prije razmjene jer općenito svi

Hrvati se jako dobro snađu na razmjeni, prvenstveno jer je

općenito naš engleski na višoj razini nego u drugim zemljama,

tako da se jezične barijere stvarno ne morate bojati. Ono šta se

nakon razmjene najviše pamti je svakako društvo i nezaboravna

zabava prije svega, zato jer su ljudi na Erasmusu jako otvoreni i

svi se nalaze u novom okruženju i željni su novih poznanstava.

Sigurno iskustvo koje

morate doživjeti i iz kojeg

možete samo profitirati.