kako ste se odlučili za sveučilište na kojem ste boravili ... - iskustva 2014-2015.pdf · što...
TRANSCRIPT
Naziv sveučilišta:ISCTE
Država: Portugal
Program razmjene: ERASMUS+
Ime i prezime studenta: Dino Hrastovec
Ak. godina u kojem se ostvaruje mobilnost:
zimski semestar 2014./2015.
Kako ste se odlučili za sveučilište na kojem ste boravili?
Biste li ga preporučili kolegama i zašto?
Primarno, odlučio sam se za ISCTE zato što sam čuo od prethodnih
generacija da je program vrlo sličan onome na EFZG-u te da se
uvijek priznaju svi izborni kolegiji, a vrlo često i svi obvezni
kolegiji (ako je isti naziv samog kolegija, ako nosi isti broj ECTS
bodova te ako se syllabus poklapa najmanje 70%). Također, na
spomenutom sveučilištu svakog semestra studira preko 300
internacionalnih studenata iz cijeloga svijeta, što znači da je
sveučilište prije svega vrlo iskusno po pitanju studenata s razmjene
te je sama papirologija svedena na minimum.
Kakva je bila procedura prijave na sveučilište domaćina?
Procedura prijave bila je izrazito jednostavna. To znači da je, osim
zahtjevane dokumentacije od strane Ekonomskog fakulteta jedino
bilo potrebno ispuniti kratki obrazac s osnovnim informacijama.
Postoje li na sveučilištu domaćinu osobe zadužene za
studente na razmjeni koje možete kontaktirati? Jesu li
pristupačni?
Da, postoji ured za međunarodnu suradnju u kojem je osoblje
uvijek dostupno studentima na razmjeni.
Jeste li trebali studentsku vizu za tu zemlju? Gdje ste je
vadili, kakav je postupak i troškovi izrade?
Nisam.
Jeste li trebali poslati sveučilištu domaćinu dokaz o znanju
stranog jezika? Koja razina znanja se tražila?
Da, kao i za svako drugo sveučilište, bila je potrebna potvrda o
znanju engleskog jezika (razina B2 ili više). Ja sam uz inicijalnu
prijavu priložio potvrdu koju sam dobio u tajništu katedre za
strane jezike.
Ima li sveučilište domaćin širok izbor kolegija na
engleskom jeziku? Je li nužno znati i lokalni jezik ili se
moguće snaći s poznavanjem engleskoga?
Da. Jedan od najvažnijih razloga zašto sam se odlučio za ISCTE
bio je upravo širok izbor kolegija na engleskom jeziku (nekoliko
desetaka), stoga svaki student može izabrati izborne kolegije koji
odgovaraju njegovim preferencijama vezanim uz npr. diplomski
studij. Ono što je također velika prednost ovog sveučilišta je
činjenica da većina kolegija nosi 6 ECTS bodova, što je isti slučaj
kao i na EFZG-u, pa je lakše kombinirati odabir kolegija sa
potrebnim brojem ECTS-a.
Je li bio ponuđen tečaj učenja lokalnog jezika?
Da, moguće je upisati tečaj portugalskog jezika u sklopu fakulteta,
a ono što je velika prednost je da nosi 6 ECTS bodova, pa ga je
moguće upisati kao izborni kolegij koji će se priznati na matičnom
fakultetu. Jedini nedostatak u odnosu na druga sveučilišta u
Lisabonu je taj da se tečaj plaća 100 eura i ne traje puni semestar,
već 2 mjeseca, a moguće je upisati i ubrzani (intenzivni) tečaj koji
počinje 2 tjedna prije početka same nastave po istoj cijeni..
Koje su dodatne aktivnosti bile ponuđene na sveučilištu
domaćinu (npr. sport ) i što biste preporučili?
Bilo je moguće uključiti se u facebook grupe za nogomet (u
dvorištu sveučilišta) i ostale sportove.
Kako ste riješili pitanje zdravstvenog osiguranja?
Europsko zdravstveno osiguranje.
Smještaj - gdje ste bili smješteni, kada savjetujete tražiti
smještaj, jeste li trebali platiti akontaciju za smještaj,
koliko ste plaćali smještaj?
Smještaj uvelike ovisi o lokaciji sveučilišta te o osobnim
preferencijama studenata. Za studente koji planiraju studirati na
sveučilištima ISCTE, Nova SBE ili Catolica, predlažem kvartove
poput Saldanhe, Sao Sebastiaa ili Marques de Pombala, jer su
jedni od najboljih lokacija koje su dobro povezane sa ostatkom
grada (blizina metro stanica), a relativno su blizu sveučilištu i
centru grada. Studenti koji studiraju na sveučilištu ISEG, najčešće
su smješteni bliže centru grada jer je i samo sveučilište smješteno
u centru. Ja sam bio smješten u kvartu Sao Sebastiao. Gotovo svi
studenti u Lisabonu (pa tako i ja) bili su smješteni u privatnim
stanovima koji se sastoje od 4, 5 ili 6 soba te studenti zajedno
koriste kupaonicu, kuhinju i dnevni boravak. Plaćao sam 250 eura
mjesečno, no dijelio sam sobu sa kolegom iz Hrvatske te sam
platio akontaciju od 300 eura, koji su, u slučaju da prilikom
odlaska s razmjene sve bude u redu sa sobom, u potpunosti
vraćeni. Ipak, predlažem jednokrevetnu sobu zbog više
privatnosti, ali cijena se tada uglavnom kreće oko 300 eura, dok su
malo bolje (novije ili uređenije) sobe oko 350 eura. Ispod
navedenih cijena teško je naći dobar smještaj, no u konačnici to
ovisi isključivo o preferencijama i mogućnostima samog studenta.
Životni troškovi - hrana – jeste li imali subvenciju na
hranu kao student na razmjeni i koliko?
Dobivao sam mjesečnu stipendiju od sveučilišta u iznosu od 450
eura, koja mi je pokrivala nešto više od 50% troškova
(isključujući troškove najma sobe). Međutim, razlog nisu izrazito
visoki troškovi života (npr. hrane), već načina života pojedinca (ja
sam se često hranio vani i dosta izlazio). Generalno, troškovi
hrane u trgovini su gotovo isti kao i u Hrvatskoj, no restorani i
noćni klubovi su osjetno skuplji, iako se ponekad više isplati
obrok u jeftinijem restoranu, nego kuhanje kod kuće. Što se tiče
prehrane u sklopu sveučilišta, definitivno se isplati jesti u menzi
(postoji čak 5 restorana na ISCTE-u), a cijena obroka je 2.40 eura
za cijeli meni. Ako pazite na troškove, moguće je preživjeti sa 300
eura mjesečno, no time se podrazumijeva da uglavnom kuhate kod
kuće i da izlazite rijeđe.
Javni prijevoz – jeste li imali subvenciju u zemlji/gradu
domaćinu kao student na razmjeni? Koji prijevoz biste
preporučili koristiti?
Javni prijevoz podrazumijeva metro, vlak i tramvaj. Cijena
mjesečne karte za studente je oko 35 eura, dok je pojedinačna
karta u jednom smjeru za metro 1.40 eura. Također, potrebno je
čekati 12 dana da bi se vam se izradila iskaznica, no ako je želite
već drugi dan, morate platiti 13 eura (većina ljudi to radi, jer je
jeftinije ako u međuvremenu puno putujete). Moj savjet je da
izradite iskaznicu te kupite prvu
mjesečnu kartu te da tijekom
mjeseca pratite koliko se vozite
javnim prijevozom, jer ako ne
putujete metroom do sveučilišta,
često bude jeftinije kupovati
pojedinačne karte.
Je li Vam stipendija za pokrivanje troškova života bila
dovoljna ili ste morali trošiti dodatna sredstva? Imate li
neke preporuke gdje i kako uštedjeti?
S obzirom da sam dobivao mjesečnu stipendiju od 450 eura, ona
mi nije bila dovoljna za pokrivanje svih mjesečnih troškova, koji
su zajedno sa troškom smještaja iznosili oko 700-750 eura, no
opet, to puno ovisi o načinu života pojedinca. Preporučujem
štedjeti na hrani, odnosno da čim manje jedete vani, a više kuhate.
Osim toga, obratite pažnju na to koliko putujete javnim
prijavozom i da li vam se isplati kupiti mjeseču kartu ili
pojedinačne. Također, nisu sve trgovine jednakih cijena (npr. Lidl
je najjeftiniji, zatim su Pingo Doce i Continente, a najskuplji je El
Corte Ingles).
Jeste li morali otvoriti račun u banci u toj zemlji (koji su
troškovi), ili ste mogli plaćati s hrvatskim karticama?
Nisam morao otvoriti račun u portugalskoj banci te se može
plaćati hrvatskim karticama. No, u nekim slučajevima (poput
članarine u neki fitness centar) potrebno je otvoriti račun u
portugalskoj banci kako biste ostvarili studentski popust i slično.
Većina
studenata
koje sam
upoznao nisu
otvarali
račune u
Portugalu.
Postoji li na sveučilištu domaćinu organiziran buddy
program – studenti mentori ili studentska udruga koji
pomažu pri snalaženju, organiziraju razne izlete i
druženja? Kako biste ih ocijenili?
Da, na sveučilištu ISCTE postoji buddy program. Svaki buddy
student javlja se studentu na razmjeni uoči njegovog dolaska u
Lisabon te mu stoji na raspolaganju za sva potencijalna pitanja
vezana uz fakultet, smještaj i slično. Buddy će vrlo često biti i
voljan dočekati vas na aerodromu te vas otpratiti do stana ukoliko
ste ga rezervirali unaprijed.
Je li okruženje u kojem ste se našli na sveučilištu domaćinu
bilo međunarodno, tj. je li bilo drugih stranih studenata s
kojima ste se družili i mogli dijeliti iskustva i savjete?
Da! Na ovom sveučilištu postoji u jednom semestru preko 300
drugih Erasmus+ studenata iz cijeloga svijeta s kojima sam slušao
sve kolegije koje sam upisao. Kao što sam ranije spomenuo, ovo
je sveučilište izratito internacionalno orijentirano te je idealan
izbor za studente koji žele steći prijateljstva sa ljudima iz
doslovno cijeloga svijeta. Najviše studenata bilo je iz Njemačke,
Italije i Francuske, no sveukupno nas je bilo iz preko 40 različitih
zemalja.
Je li nova kultura kojom ste bili okruženi predstavljala
velik izazov za vas, kako ste se na to pripremili?
Portugal je zemlja koja je načinom života vrlo slična Hrvatskoj, pa
i nije bilo većih izazova što se tiče kulture. Naravno, postoje
mnoge razlike koje su me uglavnom pozitivno iznenadile, tako da
se mi se bilo vrlo lagano naviknuti na život u Lisabonu. Nisam se
pripremao za razliku u kulturi, već sam prije odlaska proučavao
više o Portugalu kako bi se čim bolje i brže uklopio.
Koja su Vaša iskustva s administracijom prije odlaska ili
nakon povratka s mobilnosti - primjerice prilikom
priznavanja kolegija? Što možete u tom smislu preporučiti
kolegama?
Zanimljivo je da je bilo potrebno puno više papirologije na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nego na stranom sveučilištu,
koje me tražilo jedan, možda dva dokumenta. Osim toga,
administracija prilikom povratka na matični fakultet bila je osjetno
kompliciranija prilikom priznavanja kolegija.Nisam imao
nikakvih problema, no potreban je velik broj različitih
dokumenata koje sam morao prikupiti kako bih mogao obaviti sve
što je bilo potrebno.Također, moram spomenuti kako sam iste
dokumente morao nositi na Sveučilište u Zagrebu, a potom i u
Ured za međunarodnu suradnju na EFZG-u, što govori u lošoj
komunikaciji između matičnog fakulteta i sveučilišta.
S kojim kolegijima ste bili posebno zadovoljni na
sveučilištu domaćinu? Koje biste preporučili kolegama?
Na stranom sveučilištu upisao sam 5 kolegija: Strategic
Management, Entrepreneurship, Comparative International
Management, Portuguese History & Culture te Portuguese
Language for Beginners. Bio sam zadovoljan sa svim kolegijima
te ih toplo preporučujem svim studentima, posebice ako su im
obvezni kolegiji te
akademske godine
Poduzetništvo i
Staretški
Menadžment, jer će
se priznati po
povratku u Hrvatsku.
Što biste preporučili kolegama koji se odlučuju za studijski
boravak u inozemstvu? Što ćete najviše pamtiti s
razmjene?
Svakako preporučujem da putujete što je više moguće, da
maksimalno vremena provodite sa stranim studentima jer ćete od
njih nevjerojatno puno naučiti, ali i steći prijatelje koje jednog
dana uvijek možete posjetiti gdje god putovali. No, ono što je
najvažnije, bolje ćete upoznati sami sebe!Što se tiče samog
Lisabona, postoji bezbroj vidikovaca na kojima se nalaze predivni
kafići i restorani, puno plaža na kojima obavezno morate probati
surfati te predivni krajolik diljem cijele zemlje koji morate
proputovati. Studentska razmjena je definitivno najljepši dio
studiranja i mnogima (kao i meni) ostaju samo pozitivna sjećanja i
najbolji provodi.
Naziv sveučilišta:Universita Catolica Portuguesa
Država: Portugal
Program razmjene: ERASMUS+
Ime i prezime studenta: Matija Ljubić
Ak. godina u kojem se ostvaruje mobilnost:
ljetni semestar 2014./2015.
Kako ste se odlučili za sveučilište na kojem ste boravili?
Biste li ga preporučili kolegama i zašto?
Za sveučilište sam se odlučio jer je sam nakon istraživanja saznao
da je među najboljima u Portugalu. Definitivno bih ga preporučio,
pogotovo ako su kolege smjer financije ili menadžment.
Organizacija predmeta i fakulteta općenito je na visokom nivou. Svi
profesori vrsno vladaju engleskim jezikom i tretiraju vas kao i
portugalske kolege.
Kakva je bila procedura prijave na sveučilište domaćina?
Informacije o fakultetu i mogućim kolegijima koji se mogu slušati
su bile dostupne online. Koordinatorica za međunarodnu suradnju
je bila jako susretljiva i brzo je odgovarala na upite.
Postoje li na sveučilištu domaćinu osobe zadužene za
studente na razmjeni koje možete kontaktirati? Jesu li
pristupačni?
Postoji koordinatorica za mobilnost koja je bila jako susretljiva i
obzirna prema stranim studentima.
Jeste li trebali studentsku vizu za tu zemlju? Gdje ste je
vadili, kakav je postupak i troškovi izrade?
Nisam.
Jeste li trebali poslati sveučilištu domaćinu dokaz o znanju
stranog jezika? Koja razina znanja se tražila?
Da trebao sam, tražili su razinu B2, potvrda s fakulteta je bila
dovoljna.
Ima li sveučilište domaćin širok izbor kolegija na
engleskom jeziku? Je li nužno znati i lokalni jezik ili se
moguće snaći s poznavanjem engleskoga?
Nema toliki širok izbor na diplomskom, na prediplomskom malo
veći. Nije nužno znati portugalski već se može s engleskim bez
problema.
Je li bio ponuđen tečaj učenja lokalnog jezika?
Da, ali se morao plaćati.
Koje su dodatne aktivnosti bile ponuđene na sveučilištu
domaćinu (npr. sport ) i što biste preporučili?
Bila je ponuđena nogometna liga.
Kako ste riješili pitanje zdravstvenog osiguranja?
Europsko zdravstveno osiguranje.
Smještaj - gdje ste bili smješteni, kada savjetujete tražiti
smještaj, jeste li trebali platiti akontaciju za smještaj,
koliko ste plaćali smještaj?
Bio sam smješten u stanu s još dvoje studenata. Trebali bi ste
svakako početi tražiti smještaj barem mjesec dana prije odlaska.
Unaprijed sam trebao platiti zadnju ratu. 145 eura sam plaćao
najamninu plus režije oko 30 eura, Ali to je bio jedan od jeftinijih
smještaja, obično su 200-250 eura
Životni troškovi - hrana – jeste li imali subvenciju na
hranu kao student na razmjeni i koliko?
Nisam imao subvenciju na hranu, ručak u menzi na fakultetu je
bio oko 3 eura, no u gradu su se mogli naći menze s ručkom oko
2,5 eura.
Javni prijevoz – jeste li imali subvenciju u zemlji/gradu
domaćinu kao student na razmjeni? Koji prijevoz biste
preporučili koristiti?
Koristio sam mjesečni
javni prijevoz za metro i
bus. Studenti najčešće
izabiru tu opciju. Cijena
23 Eura.
Je li Vam stipendija za pokrivanje troškova života bila
dovoljna ili ste morali trošiti dodatna sredstva? Imate li
neke preporuke gdje i kako uštedjeti?
Stipendija nije bila dovoljna. Trebalo je barem dodatnih 300 eura
mjesečno.
Jeste li morali otvoriti račun u banci u toj zemlji (koji su
troškovi), ili ste mogli plaćati s hrvatskim karticama?
Postoji li na sveučilištu domaćinu organiziran buddy
program – studenti mentori ili studentska udruga koji
pomažu pri snalaženju, organiziraju razne izlete i
druženja? Kako biste ih ocijenili?
Ured za međunarodnu suradnju je angažirao studente da se brinu o
stranim studentima. Ti studenti su jako pristupačni i sami vas
pozivaju na razne događaje i trude se upoznati vas s drugim
kolegama na faksu. Često organiziraju zajedničke večere i izlaske.
Je li okruženje u kojem ste se našli na sveučilištu domaćinu
bilo međunarodno, tj. je li bilo drugih stranih studenata s
kojima ste se družili i mogli dijeliti iskustva i savjete?
Okruženje na sveučilištu je bilo više portugalsko jer smo slušali
kolegije zajedno s Portugalcima. Ali većinu vremena izvan
fakulteta sam provodio u međunarodnom okruženju, što je odlično
jer možete razmjenjivati iskustva i savjete s ljudima sa svih strana
svijeta.
Je li nova kultura kojom ste bili okruženi predstavljala
velik izazov za vas, kako ste se na to pripremili?
Pa nije toliko jer je njihova kultura jako slična našoj. Tako da nije
bio veliki izazov.
Koja su Vaša iskustva s administracijom prije odlaska ili
nakon povratka s mobilnosti - primjerice prilikom
priznavanja kolegija? Što možete u tom smislu preporučiti
kolegama?
Papirologije je bilo dosta, tako na vrijeme sve pripremiti da ne bi
slučajno nešto zaboravili jer su posljedice kobne. S priznavanjem
kolegija nije bilo problema. Ocjene se samo moraju preračunati na
naš sistem bodovanja i to je to.
S kojim kolegijima ste bili posebno zadovoljni na
sveučilištu domaćinu? Koje biste preporučili kolegama?
International marketing i business strategy. Pogotovo ako studirate
ta područja, dosta slučajeva iz prakse.
Što biste preporučili kolegama koji se odlučuju za studijski
boravak u inozemstvu? Što ćete najviše pamtiti s
razmjene?
Prepručio bih svima da odu u Portugal. Pogotovo u Porto.
Prekrasan grad s mnoštvom događaja za strane studente. Najviše
ću pamtite ljude koje sam tamo upoznao, i naravno istraživanje
Portugala.
Naziv sveučilišta: ISCTE Business school
Država: Portugal
Program razmjene: ERASMUS+
Ime i prezime studenta:Sven Doko
Ak. godina u kojem se ostvaruje mobilnost:
zimski semestar 2014./2015.
Kako ste se odlučili za sveučilište na kojem ste boravili?
Biste li ga preporučili kolegama i zašto?
Prilikom prijave sveučilišta za Erasmus razmjenu, vodio sam se
prvenstveno izborom zemlje za koju sam smatrao da ću se u njoj
najbolje snaći. Pošto sam bio u zimskom semestru na razmjeni, bilo
mi ja važno da zemlja u koju idem ima toplu i pogodnu jesen, što
Portugal svakako ima jer se moguće kupati i biti na plaži do
polovice 10.mj. ISCTE Business school sam izabrao jer je program
na EFZG-u vrlo sličan njihovom programu. Također bitan razlog
odabira je bio i to što sam našao istovjetne obvezne predmete na
ISCTE-u, tako da po povratku s razmjene mi nije ostalo puno
predmeta zaostatka.
Kakva je bila procedura prijave na sveučilište domaćina?
IRO na stranom sveučilištu je cijelo vrijeme bio na usluzi te ih
student može apsolutno pitati za sve stvari koje ga zanimaju, čak i
neformalne koje nemaju veze sa studiranjem. Vrlo su susretljivi,
samo morate biti spremni da se nakon dostave dokumentacije dugo
čeka na odgovor sa ISCTE-a zbog velikog broja stranih studenata,
tako da su kašnjenja u proceduri vrlo vjerojatna.
Postoje li na sveučilištu domaćinu osobe zadužene za
studente na razmjeni koje možete kontaktirati? Jesu li
pristupačni?
Svaki student otprilike mjesec dana prije dolaska dobije svojeg
buddya koji će vas kontaktirati i pomoći vam oko svega šta ga
pitate. Isto tako, dočekati će vas u zračnoj luci pri dolasku i
odvesti do smještaja.
Jeste li trebali studentsku vizu za tu zemlju? Gdje ste je
vadili, kakav je postupak i troškovi izrade?
Viza nije bila potrebna.
Jeste li trebali poslati sveučilištu domaćinu dokaz o znanju
stranog jezika? Koja razina znanja se tražila?
ISCTE prihvaća potvrdu s fakulteta o položenom Poslovnom
engleskom I i II.
Ima li sveučilište domaćin širok izbor kolegija na
engleskom jeziku? Je li nužno znati i lokalni jezik ili se
moguće snaći s poznavanjem engleskoga?
Fakultet ima preko 300 stranih studenata tako da je raspon
kolegija na engleskom izuzetno velik. Dobra je stvar što se
nekoliko kolegija poklapa s kolegijima na EFZG-u te ih se po
povratku s razmjene jednostavno može priznati čak kao i obvezni
kolegij. Lokalni jezik nije nužno poznavati jer se moguće
poprilično dobro snaći i samo s engleskim.
Je li bio ponuđen tečaj učenja lokalnog jezika?
Na ISCTE-u postoji dvomjesečni tečaj portugalskog koji nosi 6
ECTS-a i plaća se 120 EUR, vrlo je intenzivan po tri sata tjedno te
se osnove jezika dobro usvoje.
Koje su dodatne aktivnosti bile ponuđene na sveučilištu
domaćinu (npr. sport ) i što biste preporučili?
Što se tiče social programa, svakodnevne aktivnosti, izleti, izlasci
i apsolutno sve je organizirano od ESN Lisboa i ELL-a, tako da
preveliki vlastiti angažman pri organizaciji izlazaka, putovanja i
ostalog nije potreban.
Kako ste riješili pitanje zdravstvenog osiguranja?
Privatno zdravstveno osiguranje bi itekako preporučio. Ja sam se
osigurao u Eurohercu za polugodišnje razdoblje za samo 350kn.
Pošto sam bio par puta bolestan tijekom razmjene i posjećivao
doktora ( privatna klinika se nalazi u sklopu faksa), pri povratku s
razmjene samo sam trebao dostaviti račune od pregleda i lijekova
te povijest bolesti i Euroherc mi je bez ikakvih problem
refundirao cjelokupan iznos.Tako da obavezno čuvajte račune i
otvorite policu za polugodišnje razdoblje.
Smještaj - gdje ste bili smješteni, kada savjetujete tražiti
smještaj, jeste li trebali platiti akontaciju za smještaj,
koliko ste plaćali smještaj?
Smještaj sam našao prije samog dolaska na razmjenu. Vrlo
sigurne i preporučljive stranice su Uniplaces i Ondacity. Smještaj
preko tih stranica je malo skuplji, ali sigurni ste da ćete biti
smješteni u stanu sa stranim studentima, a ne s lokalcima.
Nekakav koncept je da se iznajmljuje soba u stanu sa 4 - 8 soba,
gdje žive drugi studenti s kojim dijelite kuhinju, blagavaonicu,
dnevni boravak i 2WC-a. Cijene sobe se kreču oko 300EUR s
uključenim režijama po osobi, ali za zimske mjesece računajte na
dodatno plaćanje struje jer centralno grijanje u Lisabonu je
nepoznat pojam tako da se griju preko el. radijatora, grijalica i sl.
U cijenu je uključena i čistačica jednom tjedno koja mijenja
posteljinu i ručnike. Preporučljivi kvartovi za pronalazak stana su
Marques, Saldanha, Sao Sebastiao, Restauradores, a izbjegavajte
Martim Moniz i Moscavide.
Životni troškovi - hrana – jeste li imali subvenciju na
hranu kao student na razmjeni i koliko?
Životni troškovi bez višednevnih putovanja tijekom razmjene se
kreću oko 750EUR. Na stan otpada 300EUR, mjesečna karta za
prijevoz je 40EUR, ručak na ISCTE-u je 2,40EUR, ali nije nešto
zasitan tako da je to više kao međuobrok. Cijene u marketima su
na razini hrvatskih možda nešto malo više, taxiji su skuplji nego u
Hr, isto kao i klubovi, ulazak u klubove je oko 10,15EUR i u to je
najčešće uključeno jedno, dva pica. Preporučujem da si uračunate
u iznos troškova i dio za putovanja jer je Lisabon jako dobro
povezan Easy jetom tako do svakog grada u Z. Europi možete stici
povratnom kartom za 50tak EUR. Česta su putovanja na Madeiru,
te je to najbolje izorganizirati u 9. i 10. mj. kad je tamo još ljeto.
Javni prijevoz – jeste li imali subvenciju u zemlji/gradu
domaćinu kao student na razmjeni? Koji prijevoz biste
preporučili koristiti?
Nije postojala nikakva subvencija za javni prijevoz te je mjesečna
karta 40 eura za studente u šta je uključena podzemna, bus, tram.
Prijevoz ovisi o dijelu grada u kojem nađete smještaj, ali najčešći
je prijevoz podzemnom.
Je li Vam stipendija za pokrivanje troškova života bila
dovoljna ili ste morali trošiti dodatna sredstva? Imate li
neke preporuke gdje i kako uštedjeti?
Stipendija je pokrivala oko polovinu mjesečnih redovnih troškova
(ne uključuje putovanja, shopping i sl.) Naravno da je nabolje
uštedjeti na hrani. Postoji Lidl te je tamo najisplativije kupovati, a
i artikli su najsličniji na koje smo navikli. Ako niste stručni u
kuhanju najbolje je jesti po mnogobrojnim Pastelariama ( malim
restoranima na doslovno svakom uglu) gdje dnevni meniji stoje do
6 eura.
Jeste li morali otvoriti račun u banci u toj zemlji (koji su
troškovi), ili ste mogli plaćati s hrvatskim karticama?
Moguće je plaćati hrvatskim karticama, ali je provizija oko 3%,
tako da tijekom razmjene izgubite oko 150EUR na proviziji.
Jedina banka koja posluje i u Hrvatskoj i u Portugalu je Banco
Popolare, tako da se prije razmjene možete raspitati kod njih koje
su mogućnosti sa prijenosom i dizanjem sredstava u Portugalu. U
samom Portugalu najbolje je otvoriti račun u BNI banci, jer kod
nje ima najmanje dokumenata koje morate priložiti, a trošak
izdavanja računa je isto nizak. Bankomati su isti za sve banke
(Multibanco) i nalaze se na svakom koraku.
Postoji li na sveučilištu domaćinu organiziran buddy
program – studenti mentori ili studentska udruga koji
pomažu pri snalaženju, organiziraju razne izlete i
druženja? Kako biste ih ocijenili?
Svaki student dobije buddy studenta od strane ISCTE-a kojeg
možete pitati za sve šta vam treba. Druženja, izleti, izlasci i sve
ostalo je organizirano od strane ELL-a ili ESN Lisboa.
Preporučujem da si uzmete ELL karticu (10EUR) s kojom
ostvarujte popuste na izlete, izlaske i sl. Udruge imaju
svakodnevne aktivnosti i skoro svaki vikend neki izlet, tako da
ćete sigurno naći događaje koji vam odgovaraju. Organizacija tih
izleta je solidna, ako uzmete u obzir veliki broj ljudi koji putuje,
tako da čekanja, kašnjenja su uobičajene stvari.
Je li okruženje u kojem ste se našli na sveučilištu domaćinu
bilo međunarodno, tj. je li bilo drugih stranih studenata s
kojima ste se družili i mogli dijeliti iskustva i savjete?
Na ISCTE-u je okruženje apsolutno međunarodno, jer sam slušao
sve predmete koji su namijenjeni Erasmus studentima. Na
navedenom faksu ćete raditi puno projekata te se pazi da svi
članovi budu iz različitih zemalja, tako da vam je to dobra prilika
upoznati kako je raditi s različitim nacijama i kulturama.
Je li nova kultura kojom ste bili okruženi predstavljala
velik izazov za vas, kako ste se na to pripremili?
Nova kultura nije bila preveliki izazov za mene zato jer se na
razlikuje uvelike od naše. Portugalci su recimo ležerniji i dosta
smiren narod koji će rado pomoći strancima. Ne drže se striktno
vremena, tako da su kašnjenja od par minuta normalna. Jako
poštuju pravilo čekanja u redu tako da preguravanje nije
preporučljivo. Dnevni ritam im kreće kasnije nego naš, oko 10h
ujutro, ali zato i puno više žive po noći. Izlazi se kasnije nego kod
nas pa se kasnije i vraća.
Koja su Vaša iskustva s administracijom prije odlaska ili
nakon povratka s mobilnosti?
Administracija mi stvarno nije zadavala probleme. Prijava na sami
Erasmus je vrlo jasna i samo se prate koraci. Prilikom povratka s
razmjene trebate donijeti ovjerene syllabuse i Learning
Agreement. Transcript of records šalje strano sveučilište izravno
na faks. Kada na faks pristigne Transcript of records, odete kod
ECTS koordinatora, napišete molbu za poništavanje i priznavanje
položenih kolegija na stranoj instituciji i to je više manje cijela
procedura. Ako slušate predmet koji ćete priznati kao obvezni,
najbolje je otići prije same razmjene do nositelja kolegija sa
syllabusom kolegija i dogovorit se s njim o priznavanju. Pri
povratku s razmjene
kontaktirat će vas i
Sveučilište te im je u
pravilu potrebno donijeti
iste dokumente kao i
faksu. Meni su se svi
predmeti priznali koje
sam slušao na razmjeni
S kojim kolegijima ste bili posebno zadovoljni na
sveučilištu domaćinu? Koje biste preporučili kolegama?
Izbor kolegija je stvarno velik tako da pri biranju kolegija detaljno
proučite syllabuse i sigurno ćete naći nešto što vas zanima. Od
kolegija koje sam ja slušao svakako bih preporučio
Entrepreneurship, koje je jako zanimljivo i vezano uz praksu.
Također bih preporučio Strategic Management koji je jedan od
težih i sveobuhvatnijih predmeta, ali profesor Ma Shaozuang je
jako kvalitetan predavač i za studenta kojeg zanima to područje
sigurno će biti korisno.
Što biste preporučili kolegama koji se odlučuju za studijski
boravak u inozemstvu? Što ćete najviše pamtiti s
razmjene?
Prvo i najvažnije je da se prijavite na samu razmjenu i da prijeđete
preko nekih strahova koje svi imaju prije razmjene jer općenito svi
Hrvati se jako dobro snađu na razmjeni, prvenstveno jer je
općenito naš engleski na višoj razini nego u drugim zemljama,
tako da se jezične barijere stvarno ne morate bojati. Ono šta se
nakon razmjene najviše pamti je svakako društvo i nezaboravna
zabava prije svega, zato jer su ljudi na Erasmusu jako otvoreni i
svi se nalaze u novom okruženju i željni su novih poznanstava.
Sigurno iskustvo koje
morate doživjeti i iz kojeg
možete samo profitirati.