kako }À ] vidljivost ] Î]À i rezultata njihovih ] Î]Àvi...open researcher and contributor id {...
TRANSCRIPT
Kako povećati vidljivost istraživača i
rezultata njihovih istraživanja?
Milica Še kušić
bibliotekar Instituta teh ičkih auka “ANU
nacionalni kooridnator za otvoreni pristup pri EIFL-u
Narodna biblioteka Srbije, 12. oktobar 2015.
“adržaj
Uvod: kontekst
I. Profil istraži ača
II. Profil auč og rada
III. Profil časopisa
IV. Otvoreni pristup – gde i kako
)aključak
Kontekst: kvantitativni kriterijumi
• Tokom poslednjih decenija u evaluaciji nauč og rada preo lađuju k a titati i kriteriju i.
• Taj tre d je započet šezdesetih godi a XX eka, sa raz oje citatnih indeksa (Science Citation Index, Social Sciences
Citation Index , Arts and Humanities Citation Index).
• Sa razvojem interneta citatne baze podataka postaju
dostup e eće roju koris ika.
• U o e ru . godi e poja ljuju se još d e itat e aze podataka: Scopus (komercijalna) i Google Scholar
(nekomercijalna).
Ko tekst: glo al a reža
• Sa razvojem interneta promenio se ači
komunikacije na svim planovima, pa i u nauci.
• Nauč i i imaju uvid u sve eće količi e podataka
relevantnih za njihova istraži a ja.
• Nauč i i i aju oguć ost da informacije o svom
radu, kao i rezultate svojih istraži a ja, sami
plasiraju u javnost na globalnoj mreži.
• Lakša dostup ost e gara tuje eću idlji ost.
• Da as se s pra o ože reći da itira ost ekog auč og rada iše za isi od jego e idlji osti
nego od njegovog kvaliteta.
• “ pra o se ože reći da su da as auč i i pri ora i da se ar u određe oj eri a e lič i arketi go .
Kontekst: posledice
I. PROFIL AUTORA
Kako se indeksne baze podataka popunjavaju podacima?
• optički prepoz a a je teksta OCR iz PDF doku e ata i sa sajto a izda ača, jego i raščla ja a je i raz rsta a je ekstrahovanih podataka u odgo arajuća polja u utar aze podataka
• preuzimanjem iz drugih baza podataka
O i pro esi su auto atizo a i i zas i aju se a slože i algorit i a.
Poda i se e pro era aju pojedi ač o.
Poda i iz itat ih aza podataka služe kao os o a za ko er ijal e a alitičke ser ise Esse tial “ ie e I di ators, I Cites, “ iVal
Greške
• jed o autoru odgo ara iše autorskih profila u bazi podataka
• deo radova jednog autora pripisan je drugom
autoru ili profilu koji ne odgovara nijednom
„ži o autoru
• autori a su pripisa e pogreš e afilija ije
• z og pogreš o a ede e refere e itat ije prepoz at i uraču at
Do grešaka ože doći…
• zato što iz or i doku e t sadrži pogreš o navedena imena autora ili afilijacije
• zato što su refere e pogreš o itira e
• zato što je došlo do greške u prepoz a a ju teksta ili razvrstavanju podataka
• zato što je došlo do propusta priliko i deksira ja radova (npr. neki rad nije indeksiran)
• z og edosled og a ođe ja i e a autora priliko sla ja rado a časopisi a dijakritički z a i vs. „ošiša a lati i a , dj i đ, sred je slo o, i i ijal vs. puno ime itd.)
• zato što su autori pro e ili i e ili prezi e
• zato što u jed oj i stitu iji i a iše autora sa isti imenom i prezimenom (ili istim inicijalom i prezimenom)
• z og edosled og a ođe ja afilija ije
• zato što autori toko karijere e jaju afilija ije
• zato što je drža a pro e ila azi
Do grešaka ože doći…
Kako ispra iti greške?
• slanjem zahteva (putem web formulara) da se
određe i poda i ispra e
• korišće je siste a za jedi st e u ide tifika iju autora – kreiranjem ResearcherID i/ili ORCID
profila i uređi a je “ opus Author ID profila
“ opus o oguća a pretraži a je po ID roju autora
ResearcherID
ORCID
We of “ ie e o oguća a pretraži a je po Researcher ID kodu ili ORCID kodu.
SCOPUS AUTHOR ID
I. Profil autora: sistemi za jedinstvenu identifikaciju
SCOPUS
• “ opus auto atski grupiše rado e i for ira autorske profile kojima dodeljuje jedinstveni ID u idu u eričkog koda.
• “ opus Author ID sadrži i lio etrijske podatke u ezi sa auč i rado i a autora; u id u o e podatke i aju s i
korisnici koji imaju pristup Scopusu.
• Profil se auto atski ažurira.
• Autori a je data oguć ost da pute e for ulara zahtevaju da se podaci koriguju.
• Na osnovu tih zahteva, proces razvrstavanja podataka stalno
se usa rša a, pa se roj o ih grešaka re e o s a juje.
Scopus Author ID
lista rado a koja se ože sortirati po različiti kriterijumima
broj citata za svaki rad
različite arija te i e a autora
osnovni bibliometrijski podaci
grafički prikaz distribucije radova i
citata po godinama
Integracija sa servisom ORCID
Slanje zahteva da se isprave
podaci o autoru
o eležiti profile koje tre a spojiti
slanje zahteva za
spajanje profila
Pro edura poči je pretraži a je paze podataka na www.scopus.com
Spajanje autorskih profila koji odgovaraju istom autoru
Za ispra ke koje se od ose a pogreš o a ede a i e a autora, pogreš e afilija ije, rado e koji greško isu i deksira i, greške eza e za itate i sl. koristi se for ular dostupa pod Help a d Co ta t:
http://help.elsevier.com/app/ask_scopus
Ispravke
• spajanje autorskih profila koji odgovaraju istom autoru
• iz or želje e arija te i e a
• dodavanje radova koji nedostaju (radi se o pripisivanju radova
odgo arajuće autorsko profilu; ogu se doda ati sa o o i rado i koji se eć alaze u “ opusu
• risa je pogreš o pripisa ih rado a
• ispra lja je pogreš e afilija ije
• ispra lja je pogreš ih podataka u ezi sa pojedi ač i doku e ti a
• sla je zahte a da se u azu uključe rado i koji greško isu i deksira i
Detaljna uputstva: http://www.itn.sanu.ac.rs/sekcija/index.php/jedinstvena-
identifikacija-autora-researcherid-scopus-author-id-orcid
ResearcherID
I. Profil autora: sistemi za jedinstvenu identifikaciju
ResearcherID
• Sistem jedinstvene identifikacije autora u Web of
Science uveden je tek nakon pojave Scopusa.
• Jedinstvena identifikacija autora u WoS rši se uz po oć ser isa Resear herID, kojeg je u ja uaru 2008. godine uveo Thomson Reuters.
• Za razliku od WoS, ResearcherID je besplatan.
ResearcherID
• društ e a reža a i ter etu a We . platfor i a e je a auč i i a; • o oguća a auč i i a da sa i kreiraju i uređuju s oj profil, koji o uh ata lič e podatke,
afilija ije, spisak pu lika ija, o last istraži a ja i ključ e reči; • s ako profilu dodeljuje se jedi st e a alfa u erička oz aka; • oguć ost preuzi a ja podataka o pu lika ija a iz aze podataka We of “ ie e ili iz
drugih programa (EndNote, Reference Manager, Zotero, Mendeley);
• Integrisan je sa Web of Science: WoS preuzima podatke iz ResearcherId profila i koristi ih
priliko raščla ja a ja podataka
• za sve publikacije koje su preuzete iz baze WoS auto atski ažurira i a alitički poda i o itira osti i koautori a dostup i su čak i o i koris i i a koji e aju pristup ser isu WoS;
• Profil se e ažurira auto atski. • ože i ati z ačaj u ulogu u ide tifika iji pote ijal ih sarad ika; • Resear herID „ edž se lako i korporira u e stra i u ili log istraži ača. • integrisan je sa servisom ORCID
Uputstvo: http://www.itn.sanu.ac.rs/sekcija/index.php/jedinstvena-identifikacija-autora-
researcherid-scopus-author-id-orcid
Javno vidljiv profil
integracija sa servisom ORCID
lista radova
podaci o citiranosti
Iz eštaj o itira osti
ResearcherId Labs Mreža sarad ika
ResearcherID Labs statistički poda i o rado i a u koji a se itiraju rado i po e utog autora
Resear herId edž
generisanje koda
bedž inkorporiran u
web stranu
ORCID – OPEN RESEARCHER AND CONTRIBUTOR ID
I. Profil autora: sistemi za jedinstvenu identifikaciju
Open Researcher and Contributor ID
• jedinstveni identifikator za autore u vidu alfanumeričkog koda od 16 karaktera
• servis je pokrenut u novembru 2012. godine sa ambicijom da postane univerzalni
siste za ide tifika iju autora auč ih pu lika ija kao DOI za čla ke i I“BN za knjige)
• o oguća a auč i i a da sa i kreiraju i uređuju s oj profil, koji o uh ata lič e podatke, afilija ije, spisak pu lika ija, o last istraži a ja, ključ e reči, podatke o
finansijerima;
• o oguće a je raz e a podataka sa “ opuso , Resear herID
• profil se e ažurira auto atski
• eđu aj eći spo zori a alaze se A eri a Che i al “o iet , A eri a Ph si al Society, Elsevier, Springer, Wiley, PLOS itd.
• integrisan je sa Springer Publishing, Hindawi Publishing Corporation, Europe
PubMed Central, Vikipedijom…
• Integrisan je sa EES (Elsevier Editorial System)
jedinstveni
identifikator
autora
zapis preuzet sa
Scopusa Javno vidljiv profil
Uputstvo:
http://www.itn.sanu.ac.rs/sekcija/index.php/
jedinstvena-identifikacija-autora-
researcherid-scopus-author-id-orcid
ResearcherID
Scopus
Preporuke
• Dosledno navodite ime i prezime (ako navodite i
sred je slo o, či ite to u ek i dosled o .
• Dosledno navodite afilijaciju.
• Iz ega ajte „ošiša u lati i u i e ojte ikada pisati CH u esto Ć ili Č.
• Podatke u okviru autorskih profila na Scopusu treba
redovno proveravati i korigovati.
• Istraži ači i tre alo da kreiraju i redo o ažuriraju profile u okviru servisa ResearcherID i ORCID.
II. PROFIL NAUČNOG RADA
)apaže o je da...
• pregled i rado i se češće itiraju
• ultis ipli ar i rado i i aju eće ša se da budu citirani
• radovi nastali u velikim istraži ački e tri a češće se itiraju
• rado i u ot ore o pristupu i aju eće ša se da budu citirani
Preporuke
• Vodite raču a o aslo u ora iti rele a ta , pre iza , e pretera o dugačak i ora da sadrži odgo arajuće ključ e reči .
• Pažlji o irajte ključ e reči tre a irati rele a t e, a kodifiko a e ter i e i dosledno ih koristiti u naslovu, apstraktu i tekstu, kao i u svim narednim
tekstovima).
• Poštujte propozi ije date u uputst i a za autore. • Citirajte izvore i literaturu.
• Pri a ite saglas ost za o ja lji a je ilustra ija koje isu aše i a edite jiho izvor.
• Izbegavajte sve oblike plagijarizma!
• Refere e a odite tač o i u skladu sa propisa i itat i stilo koristite i liografske alate kao što su )otero, Me dele , E dNote itd. .
• Pažlji o irajte sarad ike i ti o e sa koji a sarađujete o ratite paž ju a k alitet prethod o o ja lje ih rado a, pro erite da li su sklo i eetički praksa a, aročito plagira ju, i da li su o ja lji ali u tz . predatorski časopisi a .
III. PROFIL ČASOPISA
)apaže o je da...
radovi objavljeni u:
• časopisi a sa eći IF i • ultidis ipli ar i časopisi a • časopisi a koji se i deksiraju u iše aza
podataka
• časopisi a u ot ore o pristupu
i aju eće ša se da udu itira i.
Preporuke
• Časopis tre a da ude rele a ta za ašu o last istraži a ja irajte časopise u koji a te a ašeg rada spada u gla e te e .
• Birajte olje ra gira e časopise. • Birajte izda ače koji koriste apred ije izda ačke platfor e. • Vodite raču a o duži i traja ja postupka re e zije ako i ate tu
oguć ost, dajte pred ost časopisi a kod kojih o aj postupak traje kraće .
• Dajte pred ost časopisi a koji dopuštaju depo o a je prih aće e/re e zira e erzije rada u i stitu io al e i te atske repozitorijume.
• Naučite da prepoz ate i iz ega ajte predatore i pote ijal e predatore.
• Pro erite da li se časopis po i jao u egati o ko tekstu a forumima i blogovima, da li su korisnici ukazivali na negativne prakse
itd. (http://retractionwatch.com/, http://scholarlyoa.com/)
U iz oru časopisa ože a po oći...
• pretraži a je i deks ih aza podataka po ključ i reči a i a aliza dobijenih rezultata
• Elsevier® Journal
Finder (samo za
časopise koje izdaje Elsevier)...
uz izvesne
rezerve...
http://journalfinder.elsevier.com/
Pro erite da li časopis dopušta depo o a je u repozotoriju e ot ore og pristupa!
http://www.sherpa.ac.uk/romeo
“er is održa a U i erzitet u Noti ge u
SHERPA = Securing a Hybrid Environment for
Research Preservation and Access
Izda ači koji dupuštaju
deponovanje
finalne PDF
verzije
Pretraži a je časopisa
Embargo od 12 meseci
za post-print
Predatori
• Ko er ijal i izda ači ili pojedi ač i časopisi koji zloupotre lja aju koncept otvorenog pristupa kako bi ostvarili materijalnu korist.
• )a o e izda ače i časopise je karakteristič o da postupak re e zije nije dovoljno transparentan i ozbiljan, a ponekad se radovi
objavljuju i bez recenzije.
• Potencijalni autori se zasipaju porukama kojima se pozivaju da
o ja e rad u eko časopisu ili z or iku.
• Istraži ači a se šalju pozi i da posta u čla o i uređi ačkih od ora.
Blog Džefrija Bila, koji se bavi identifikovanjem i praće je predatorskih izda ača i
časopisa: http://scholarlyoa.com/individual-journals/
Kako prepoznati predatore?
• Pismo izda ača-predatora o ič o poči je a ođe je naslova nekog
rada koji je auč ik kome je pismo upuće o eć objavio.
• Cilj takvog o raća ja je da kod potencijalnog autora stvori utisak da iza
ponude stoji ozbiljna izda ačka politika i da neko pažlji o prati njegov
rad.
• Ovakva pisma su vrlo često upuće a sa e-mail adresa na gmail, yahoo,
hotmail domenima, ili sa nekih slič ih, a manje poznatih besplatnih
web servisa.
• U pismu se navode laž i podaci o kvalitetu i rangiranju časopisa (piše
da časopis ima IF, a nema ga; da se indeksira u Web of Science i da ce
uskoro dobiti IF, a ne indeksira se; da ga indeksira EBSCO –koji nije
indeksna/citatna baza, nego agregator, pa podatak da se neki časopis u
njemu nalazi ne z ači da je samim tim kvalitetan...često čak ni taj
podatak nije tača ).
Kako prepoznati predatore?
• Često se deša a da sajt časopisa koji je naveden u pismu uopšte ne
radi.
• Ako radi, on neretko dizajnom podseća na sajt nekog renomiranog
izda ača ( aročito boje i logotip).
• U sekciji „uređi ački odbor stoji vrlo duga lista imena, nekada čak
uglednih auč ika, od kojih mnogi i ne znaju da se na njoj nalaze, a
neki su prihvatili poziv takvog izda ača s atrajući to čašću i ne u oseći se mnogo u izda ačku politiku i pobude izda ača.
• Naziv časopisa o ič o mnogo liči na naziv nekog renomiranog časopisa
(zato uvek treba proveriti ovaj podatak, aročito ako je dat i ISSN broj).
• Adresa redakcije često je laž a.
Kako prepoznati predatore?
• Postoje predatorski časopisi koji imaju IF (treba biti posebno oprezan
kada se donosi odluka o objavljivanju rada u časopisu sa dna JCR liste
koji, pri tome, nema jasnu izda ačku politiku i profesionalno
sprovedenu proceduru recenzije).
• Autor dobija poziv da uz posebne pogodnosi objavi rad u jednom
časopisu određe og izda ača, da i, ako usposta lja ja ko u ika ije, io upuće da drugi, sla ije ra gira časopis istog izda ača.
• Potencijalni autor dobija pismo sa adrese koja liči na pravu adresu
pravog časopisa, a iza tak e poruke se krije pokušaj „kid apo a ja radova.
• Postoje i tz . „kid apo a i časopisi: http://scholarlyoa.com/other-
pages/hijacked-journals/
IV. OTVORENI PRISTUP
Otvoreni pristup
• Otvoreni pristup znanju predstavlja javni interes i doprinosi
s a ji a ju jaza iz eđu raz ije ih i eraz ije ih, ogatih i siro aš ih.
• Nauč e i for a ije predsta ljaju lago koje o oguća a napredak.
• “ e i for a ije u ot ore o pristupu tre a ču ati traj o
• Rezultati auč ih istraži a ja finansirani iz javnih izvora treba
da budu javni.
No i pristup dise i a iji z a ja koji poči a a raz oju i ter eta
Suber, Peter. 2012. Open Access. MIT Press Essential Knowledge Series.
Cambridge, Mass: MIT Press,
http://mitpress.mit.edu/sites/default/files/9780262517638_Open_Access_PDF_
Version.pdf
Modeli otvorenog pristupa
• Zlatni – autori ili jiho e i stitu ije plaćaju časopisu određe u adok adu koja o ez eđuje da jiho i rado i
udu s i a dostup i; u OA časopisi a, to pra ilo se primenjuje ne sve radove
• Hibridni – časopisi koji i ače isu OA o ogućiće ot ore i pristup pojedinim radovima ukoliko autori ili njihove i stitu ije plate određe u adok adu
• Zeleni – autori sami deponuju svoje radove u neki i stitu io al i ili te atski repozitoriju starajući se da pri to e e krše odred e ugo ora koje su potpisali sa izda ači a.
Nuspojave
• Pojedi i časopisi zloupotre lja aju o aj ko ept kako i stekli materijalnu korist (tzv. predatori).
• U tak i OA časopisi a postupak re e zije e spro odi se pre a sta dardi a prih aće i u u auč oj zajed i i.
Boha o , Joh . . Who’s Afraid of Peer Re ie ? Science 342 (6154): 60–65.
doi:10.1126/science.342.6154.60,
http://www.sciencemag.org/content/342/6154/60.full
Ri e, Curt. . Ope A ess Pu lishi g Hoa : What “ ie e Magazi e Got Wro g. The Guardian. October 4. http://www.theguardian.com/higher-education-
network/blog/2013/oct/04/science-hoax-peer-review-open-access.
.
Treba znati...
• Plaća je APC Arti le Pro essi g Charge izda aču ije jedi i ači da se o ogući ot ore i pristup auč o radu – rad se ože o ja iti u časopisu koji ije OA, pa deponovati u OA repozitorijum.
• Ne aplaćuju s i OA časopisi APC.
• Nisu s i OA časopisi lošeg k aliteta.
• Nisu s i OA časopisi predatori.
http://www.theguardian.com/higher-education-
network/blog/2013/oct/21/open-access-myths-peter-suber-harvard
DIGITALNI REPOZITORIJUMI
IV. Otvoreni pristup
Digitalni repozitorijum je...
• aza podataka koja sadrži dokumente koji
predsta ljaju rezultat auč og rada i etapodatke koji te dokumente opisuju,
• orga izo a a u skladu sa ažeći sta dardi a za etapodatke ajčešće Du li Core i jego e
varijante) i
• opremljena protokolom za prikupljanje metapodataka OAI-
PMH (Open Archives Initiative Protocol for Metadata
Harvesting , koji o oguća a preuzi a je podataka od strane drugih servisa.
Digitalni repozitorijumi
• Directory of Open Access Repositories (OpenDOAR) http://www.opendoar.org/find.php
• Registry of Open Access Repositories (ROAR) http://roar.eprints.org/
• Open Access Directory – Disciplinary Repositories http://oad.simmons.edu/oadwiki/Disciplinary_repositories
• Open Archives Initiative http://www.openarchives.org/Register/BrowseSites
• Open Archives Initiative http://www.openarchives.org/service/listproviders.html (agregatori)
)ašto tre a raz ijati i stitu io al e repozitoriju e?
• pružaju jasa u id u auč u produk iju i stitu ije;
• o oguća aju ot ore i pristup auč i rado i a;
• o oguća aju da se u ot ore i pristup sta e i drugi aterijali preda a ja, preze ta ije, posteri, po oć i aterijali, slike, ideo i
audio zapisi itd.);
• dostup a su esplat a soft erska reše ja Eprints, DSpace, DLibra,
OPUS...);
• postupak deponovanja radova je jednostavan;
• ogu se defi isati različiti skupo i podataka;
• odlič a idlji ost u pretraži ači a;
• brzo i jednostavno preuzimanje podataka od strane drugih servisa.
Pro erite da li časopis u ko je rad o ja lje dopušta da se eka jego a erzija deponuje u repozotorijum otvorenog pristupa!
http://www.sherpa.ac.uk/romeo
“er is održa a U i erzitet u Noti ge u
SHERPA = Securing a Hybrid Environment for
Research Preservation and Access
Digital i repozitoriju I stituta teh ičkih auka “ANU
Kolekcije – projekti
Tri i a „Creative Commons i
otvorene akademske
tendencije i prakse
Univerzitetska biblioteka
„“ etozar Marko ić , .
Posteri
saradnika
ITN SANU u
WorldCat-u
Tri i a „Creative Commons i
otvorene akademske
tendencije i prakse
Univerzitetska biblioteka
„“ etozar Marko ić , .
Posredstvom
OAI-PMH
protokola
Google Scholar
preuzima
podatke iz
repozitorijuma
Tri i a „Creative Commons i
otvorene akademske
tendencije i prakse
Univerzitetska biblioteka
„“ etozar Marko ić , .
ResearchGate
IV. Ot ore i pristup: društ e e reže za auč ike
ResearchGate
• platfor a za raz e u podataka o istraži ači a i dokumenata u punom tekstu
• uključuje i fu k iju diskusio ih foru a
• sadrži statističke podatke roj pregleda, preuzi a ja, citata unutar sistema)
• podrža a OAI-PMH protokol, pa drugi sistemi mogu da
preuzimaju podatke
• autori koji žele da posta e rado e u pu o tekstu oraju prethod o da pro ere da li ti e krše autorska
prava (SHERPA RoMEO)
GOOGLE SCHOLAR
IV. Ot ore i pristup: društ e e reže za auč ike
Google Scholar
• pretraži ač koji i deksira pu i tekst auč ih rado a čla aka iz časopisa, k jiga, teza, ali i drugih aterijala dostup ih a i ter etu ili metapodatke koji ih opisuju
• o oguća a autori a da kreiraju profile
• daje statističke podatke roj itata, h-indeks i i10-index)
• preuzima podatke iz drugih sistema posredstvom OAI-PMH protokola
• e postoji oguć ost depo o a ja rada u pu o tekstu, ali ako a i ter etu postoji ja o dostupa PDF, Google “ holar će to ajčešće registrovati
• autori koji imaju profile na ovom servisu bolje se rangiraju u
pretragama u Guglu
• jed o kreira i profili auto atski se ažuriraju
Doktorska disertacija
Radovi u kojima je citirana
Link ka
punom
tekstu
)aključak
• Uredite i redo o ažurirajte lič u stra i u a sajtu institucije u kojoj radite.
• Kreirajte ResearcherID i ORCID profile i redovno
proveravajte svoj Scopus Author ID.
• Kreirajte profile a društ e i reža a za auč ike, ali sa o ako a era ate da ih redo o ažurirate.
• Na lič oj stra i i posta ite li ko e ka s i aši profili a u akade ski ser isi a i a društ e i reže a za auč ike.
• Nauč i rado i koje pišete oraju, pre s ega, iti k alitet i • Poštujte etičke pri ipe. • Iz ega ajte sarad ike koji e poštuju etičke pri ipe. • Pažlji o irajte časopis u ko ćete o ja iti s oj rad. • Iz ega atje predatorske izda ače – o i trguju aši ugledo !
Edukativni program
• Predavanje: Nauč e informacije za istraži ače: KoBSON – pristup, oguć osti i namena
• Predavanje: Citatni indeksi, kategorizacija časopisa i bibliometrijski indikatori
• Predavanje: Naukometrija i altmetrija Open or Close
• Predavanje: Jedinstvena identifikacija autora: ResearcherID, Scopus Author ID, ORCID
• Radionica: Jedinstvena identifikacija autora: ResearcherID, Scopus Author ID, ORCID
• Predavanje: Nauč e informacije za istraži ače: auč i časopisi u otvorenom pristupu
• Predavanje: On-line kursevi za besplatno obrazovanje u otvorenom pristupu Open or Close
• Predavanje i radionica: Mendeley – program za organizovanje referenci, biblioteka jednog istraži ača i akademska društ e a reža
• Radionica: Zotero: nekomercijalni softver za organizovanje bibliografskih baza podataka i automatizovano formatiranje bibliografskih referenci
• Predavanje: Zeleni otvoreni pristup – oguć osti, obaveze i prednosti za istraži ače
• Predavanje: Predatorski izda ači • Predavanje: Korisni internet alati za istraži ače i bibliotekare
• Predavanje i radionica: Upotreba multimedija u istraži ačko radu: formati, programi, alati
• Predavanje: Regulisanje autorskih prava – za auč ike
http://www.itn.sanu.ac.rs/sekcija/index.php/predavanja-i-radionice-za-istrazivace
Edukativni materijali: http://www.itn.sanu.ac.rs/sekcija/index.php/edukacija