1

L I S T D J E Č J E G V R T I Ć A "P A H U L J I C A"ISSN 1848-9354

KAMPANELIĆISvibanj, 2017. • God. 5. / br. 5.

Ante Gerovac, 5 godina

2

SADRŽAJ

UVODNIK

Svi mi, bili djeca ili odrasli, volimo biti nekada nekome važni i to onako da taj netko o nama misli i brine. A kada se nenadano sretnete sa spoznajom da su rani i predškolski odgoj i obrazovanje nakon dugo godina zanemarivanja ipak nekome važni, bude vam toplo oko srca. Naime, na Državnom skupu ravnatelja dječjih vrtića Hrvatske gdje se okupilo tristotinjak ravnateljica i ravnatelja iz cijele Lijepe naše pridružio nam se i sam ministar obrazovanja, prosvjete i športa. I to ne tako da nas formalno pozdravi, možda se fotografira i prođe, već tako da nam kaže da smo mu važni, da o nama brine, kako sam vam rekla na početku. Pripremio je gospodin ministar vrlo motivirajuće predavanje nakon čega je bio otvoren za sva pitanja, kojih naravno nije nedostajalo. Tako su ravnateljice i ravnatelji koji se svakodnevno muče i bore sa stotinu problema da bi ustanove funkcionirale i to svaka na svoj način, ipak osjetili da su važni i to onim najvišim instancama. Podaci

govore da je to prvi takav angažman ministra u povijesti predškolskog odgoja i obrazovanja. I sada molim vas oprostite ako sam vas malo umorila, ali govorim vam ovo jer ste mi važni, jer su mi važna naša djeca koja s nama ulaze u poprilično dug sustav odgoja i obrazovanja i vrlo je važno kako ćemo ih u to uvesti. Stoga ono u čemu smo se svi složili i na čemu želimo raditi jest to da rani i predškolski odgoj i obrazovanje budu dostupni svoj djeci u Hrvatskoj po posve istim uvjetima, kriterijima i cijeni. Iako znamo da to nije lako ostvariv cilj, hrabro smo ga istaknuli, vjerujući da je moguće, a kada vjerujete sve je dostižno.Stoga vas tako pod dojmom važnosti i motiviranosti uvodim u ovo, nazovimo, jubilarno izdanje naših „Kampanelića“, jer evo došli smo i do petog broja. Kad smo krenuli ni to nije bilo lako ostvariti, ali zajedničkim trudom, radom i vjerovanjem da možemo, dostigli smo i ovaj mali jubilej.Lijepi pozdrav do šestog izdanja.

ravnateljicaSanja Grozdanić

UVODNIK ......................................................................................................................................................................................................................... 1

POSJETE, SURADNJE, NASTUPI KROZ GODINU ..................................................................................................................................................3

CRTICE IZ ŽIVOTA SKUPINA .......................................................................................................................................................................................7

IZ PERA NAŠIH RODITELJA ...................................................................................................................................................................................... 25

LIKOVNI KUTAK ........................................................................................................................................................................................................... 26

IZ DJEČJEG PERA, IZ DJEČJIH USTA .................................................................................................................................................................... 30

KRAĆI SPECIJALIZIRANI PROGRAMI U VRTIĆU ................................................................................................................................................. 32

„RASTIMO ZAJEDNO“ PROGRAMI ......................................................................................................................................................................... 33

STRUČNA USAVRŠAVANJA I POSTIGNUĆA NAŠIH DJELATNIKA .................................................................................................................. 34

IZ LOGOPEDSKOG KABINETA ................................................................................................................................................................................ 35

ZDRAVSTVENA TEMA ................................................................................................................................................................................................ 36

IZ PEDAGOŠKOG KABINETA ....................................................................................................................................................................................37

ČESTITKE ...................................................................................................................................................................................................................... 38

ZAHVALE ....................................................................................................................................................................................................................... 39

NAGRADE .....................................................................................................................................................................................................................40

5. 9. Započela je nova pedagoška godina! Ove smo godine otvorili novu jaslič-ku skupinu pa smo u novu pedagoš-ku godinu ušli s ukupno 4 jasličke i 9 vrtićkih skupina, odnosno ukupno 240 upisane djece, od čega je 52 djece ja-sličke dobi.

12.9. Povodom Europskog dana oralnog zdravlja ravnateljica i zdravstvena vo-diteljica sudjelovale su na svečanosti organiziranoj u Dječjem vrtiću Dreno-va gdje im je uručen certifikat za usta-novu koja promiče oralno zdravlje.

5.10. Povodom Svjetskog dana učitelja na-šem je vrtiću svečano uručeno prizna-nje za najuspješniju odgojno-obrazov-nu ustanovu u županiji u Guvernerovoj palači u Rijeci.

10.10. S radom je započeo Program predš-kole u matičnom objektu u dvije grupe koje su obuhvatile ukupno 35 djece.

13.10. Pogledali smo u Zimskom kinu lut-karsko-igranu predstavu Drvo ima sr-ce Teatra Oz.

Rujan / listopad

3

Prisjetimo se prošle godine!

DANI VRTIĆA

Dani Dječjeg vrtića © © Pahuljica© © u proš-loj godini obilježeni su od 2. – 6. svib-nja. U ponedjeljak, 2. svibnja otvore-na je izložba © © Svijet očima djece© © . Na izložbi su predstavljeni grupni likovni radovi i skulpture djece jasličke i vrtić-ke dobi izrađeni raznovrsnim likovnim tehnikama. Istog dana se u PO Lopar u jutarnjim satima odvijalo druženje djece s pjesnikinjom Albinom An-dreškić pod nazivom Loparska bese-da. Dani vrtića nastavili su se u utorak vježbanjem u gradskoj sportskoj dvo-rani, a pod stručnim vodstvom trene-

rica Sport Lifea Rab. Srijedu i četvr-tak obilježio je emotivni oproštaj od predškolaca i svečana dodjela diplo-ma. Uz red pjesme, plesa, igre i dru-ženja predškolci su pokazali svojim roditeljima što su sve u vrtiću naučili, a njihovi odgajatelji uputili su im to-ple riječi za rastanak, želeći im sreću u novim životnim pustolovinama. Dane vrtića zaključili smo 6. svibnja Danom dobrih poruka kada su djeca i odgaja-telji dijelili pozitivne poruke, ukrašene na različite načine, svojim sugrađani-ma  i izmamili osmijeh na njihova lica.

OLIMPIJADAProšle je godine u Delnicama održan 15. Olimpijski festival dječjih vrtića Pri-morsko-goranske županije. Svečano otvaranje Olimpijskog festivala za-počelo je mimohodom sudionika uz gromoglasnu podršku s tribina, čita-njem zakletve malih sportaša te pa-ljenjem olimpijskog plamena. U no-šenju olimpijske baklje sudjelovali su predstavnici svih vrtića, a čast da u

ime rapskih „Pahuljica“ dijelom stadi-ona pronese baklju pripala je našem Duji Faflji uz odgajateljicu Anitu So-vić-Padovan. Događaj se sastojao od pet disciplina – trčanja na 50 metara, štafete 4 x 25 metara, bacanja loptice u dalj, skoka u dalj s mjesta te malog nogometa – sve to i u muškoj i žen-skoj konkurenciji. Iako su rezultati u ovom natjecanju najmanje važni, ipak treba reći da su ove godine naše dje-vojčice Mia Brna, Dunja Eržić, Fran-ka Žic i Leonora Knežić ušle u finale štafete za djevojčice, a muška i žen-ska malonogometna momčad izbori-le su četvrtfinale. Djeca u ostalim dis-ciplinama također su ostvarila izvrsne rezultate.

POSJETE, SURADNJE, NASTUPI KROZ GODINU

6.10. Odgojno-obrazovna skupina Pužići posjetila je izložbu Divovi Patagonije u organizaciji prirodoslovnog muzeja u Rijeci te Gradsku knjižnicu Rijeka – Dječji odjel Stribor.

10. – 14.10. Obilježili smo Dane zahvalnosti za plodove zemlje raznim aktivnostima u skupinama (izrada kruha, posjet peka-tama, druženje s bakama i mamama...).

rezultate.

14.10. Povodom dobivanja županijskog priznanja za najuspješniju odgojno-obrazovnu ustanovu, organiziran je prijem kod gradonačelnika koji nam je čestitao na uspjehu.

Prosinac – tijekom prosinca odvijale su se naše tradicionalne božićne ra-dionice s roditeljima.

Prosinac

djedovi i bake te odgajateljice okupi-li su se u večernjim satima u vrtiću te se uz pjesmu i glazbu prisjetili običaja naših starih.

2.12. Uoči Blagdana sv. Nikole u Zimskom kinu pogledali smo predstavu Vilibald na božićnom zadatku Teatra Oz.

6.12. Na Blagdan sv. Nikole posjetio nas je sv. Nikola i podijelio nam poklone!

4

25.10. Povodom Mjeseca hrvatske knjige or-ganiziran je izlet u Ogulin u Ivaninu kuću bajke na kojem je bilo oko 65-ero djece.

31.10. Obilježili smo Svjetski dan štednje tra-dicionalnim posjetom Erste banci.

Listopad – tijekom mjeseca organi-zirani su Dani maslina u Krijesnicama

23.11. Pogledali smo u Zimskom kinu pred-stavu Gradskog kazališta lutaka Snje-guljica d.d.

27.11. Sudjelovali smo na paljenju prve ad-ventske svijeće u Parku sv. Marina uz prigodni program koji su pripremila djeca iz odgojno-obrazovnih skupina Koralji i Leptirići te Programa predš-kole.

obrazovnu ustanovu, organiziran je prijem kod gradonačelnika koji nam

dicionalnim posjetom Erste banci.

4

1.12. U odgojno-obrazovnoj skupini Ježi-ći organizirana je Noć u vrtiću. Djeca,

kole.

14.12. U Loparu je održan božićni sajam i druženje s moto mrazovima.

21.12. Održan je tradicionalni božićni kon-cert predškolaca koji se ove godi-ne pretvorio u pravi spektakl. Uz na-še predškolce nastupili su i učenici Glazbene škole te zbor OŠ Ivana Ra-bljanina.

Prosinac

19.12. U Zimskom kinu naši su najmlađi imali priliku pogledati predstavu Beba be-bač u izvedbi Gradskog kazališta lu-taka Rijeka.

5

Veljača

9.2. Sudjelovali smo na primopredaji klju-čeva grada maškarama zajedno s meštricom karnevala, našom ravna-teljicom Sanjom.

Veljača – Zavladalo je vrijeme maš-kara! Svakodnevno smo se maskira-li i organizirali zabave pod maskama petkom. Posljednji petak u veljači or-ganizirali smo veliku maškaranu za-bavu pod maskama u našoj dvorani uz pjesmu, ples i igre.

14.-16.2. Organizirali smo radionice za rodite-lje na kojima smo izrađivali kostim za Dječju redutu.

12.12. Djeca iz Po Lopar pogledala dječju operu „Mijau“

16.12. Kao i svake godine, i ove godine po-sjetili su nas moto mrazovi s kojima smo se družili uz glazbu i igre.

26.2. Sudjelovali smo na Dječjoj reduti s maskom ovčice.

28.2. Loparski maškari posjetili su odgojno-obrazovne skupine Gljivice i Zečići.

Ožujak / travanj

Ožujak – Tijekom ožujka aktivno smo sudjelovali u organizaciji Tečaja pri-preme trudnica i njihovih partnera za porod i roditeljstvo.

Ožujak – realiziran je projekt Mali za velike, veliki za male u suradnji sa Srednjom školom Markantuna de Do-minisa u kojem je sudjelovala odgoj-no-obrazovna skupina Ježići.

– Tijekom ožujka aktivno smo

preme trudnica i njihovih partnera za

– realiziran je projekt Mali za velike, veliki za male u suradnji sa

13.4. Sudjelovali smo kao gosti na Malom festivalu vrtića u Zadru s predstavom Rapske vile

6

Svibanj

17.3. Obilježen je Dan očeva uz svirku gru-pe The Snugas, ples i igre. festivalu vrtića u Zadru s predstavom

21.4. Organizirali smo radi-onicu povodom Noći knjige koju su osmisli-le i vodile predškolke iz odgojno-obrazovne skupine Leptirići

25.4. Organizirali smo posjet Zoološkom vrtu u Zagrebu

8. – 12.5.

Dani vrtića

Program:

Ponedjeljak, 8. svibnja – “Zumbajmo za-jedno”, otvorenje Dana vrtića uz zumbuUtorak, 9. svibnja - Dan dobrih poruka, širenje dobrih poruka građanima / “Rapske vile”, predstava za građanstvo

Srijeda, 10. svibnja – Oproštaj od predškolaca, svečana dodjela diplomaČetvrtak, 11. svibnja – “Igre na vodi”, predstava Lutkarskog studija KvakPetak, 12. svibnja – Obilježavanje Maj-činog dana

13.5. Sudjelovanje na Olimpijskom festivalu dječjih vrtića PGŽ-a na Viškovu.

22.3. Povodom Svjetskog dana voda od-gajateljice su pripremile predstavu za djecu pod nazivom „Rapske vile“.

31.3. Obilježen je Svjetski dan svjesnosti o autizmu šetnjom djece od vrtića do Vele rive i predavanjem odgajateljice Mladenke Frankić o uključivanju djece s autizmom u redovite programe vrtića. Šetnju su organizirala i područna odje-ljenja u Supetarskoj Dragi i Loparu.

5.4. Posjetila nas je stomatologinja Meli-ta Vlahek

8.4. Djeca i roditelji iz PO Lopar uključili se u ekološku akciju „Neka školji bu-du bolji“

10.4. Pogledali smo predstavu „Keko Eko“ povodom Dana planete Zemlje koju nam je doniralo Dundovo i Vrutak

iz odgojno-obrazovne

28.4. Odgojno-obrazovne skupine Zečići i Gljivice sudjelovale su na Mićem do-maćem festivalu Dječjeg vrtića Matulji

30.4. Organiziran izlet brodom djece, rodi-telja i odgajateljice Programa predško-le čime je obilježen završetak Progra-ma i proslavljeno uspješno svladavanje predškolskih vještina.predškolskih vještina.

Srpanj/kolovozSrpanj/ kolovoz – Rabska fjera i Loparska noć

7

Biti odgajatelj u jaslicama zna-či djeci biti najvažnija odra-sla osoba izvan njihova doma.

Svaki dječji problem postaje naš, sva-ka dječja sreća postaje naša i svaka dječja tuga postaje naša, a na različite načine treba se odazvati na dječje ču-đenje, oduševljenje, strahove...

Odgojno-obrazovna skupina „Ribice“ nije samo „skupina djece“, ona je naša svakodnevica, život, suradnja, emoci-je... A svega toga ne bi bilo bez najmla-đe Eline koja je tek prohodala, Mateja i njegovih mudrih izjava, uvijek nasmi-jane Eve, Stele koja se u tren oka stvo-ri na nekom drugom mjestu, emotivca Nika, živahne Tite kao pokretača, Tare i njenih svakodnevno neobičnih slo-ženih rečenica (bisera), nježne Emili, razigranog Mihaela, Petre koja se za sve zna izboriti, Luke koji priča „100

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA RIBICE

Odgajateljice: Barbara Matahlija, Kristina Deželjin i Sara Pičuljan

CRTICE IZ ŽIVOTA SKUPINA

sve zna izboriti, Luke koji priča „100

na sat“, samozatajne Ane koja je s Do-rianom uvijek spremna pomoći mlađi-ma od sebe. Redoslijed imena je nebi-tan jer svako je povjereno nam dijete u jaslicama na prvom mjestu i svijet za sebe. Mi kao njihove odgajateljice be-skrajno smo ponosne što smo postale važne osobe u njihovim životima, što smo njihove „tete“ Tina (Kristina), Ba-baja (Barbara) i Jaja (Sara).

Živjeti s drugima i uz druge treba na-učiti...

---

tan jer svako je povjereno nam dijete u jaslicama na prvom mjestu i svijet za

-skrajno smo ponosne što smo postale važne osobe u njihovim životima, što

-

ZVJEZDICE U OČIMA DJECE

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA ZVJEZDICE

Slušajući glasove djece u skupi-ni Zvjezdice, shvatile smo da je naš poziv jedan od najljepših na

svijetu u kojem dajemo, ali i dobiva-mo puno, puno ljubavi, osmijeha i za-grljaja. Njihov smijeh je poput cvrku-ta razigranih ptičica!

Željele bismo naglasiti koliko nam je važna komunikacija, suradnja, ali i ro-diteljska podrška! Zato što smo mi isti svijet, dišemo istim plućima i gleda-mo istim očima – OČIMA DJETETA! Koliko god smo mi važni djetetu za njihov odgoj i rast, toliko i oni nama, a i roditeljima pomažu u svakodnev-nom osobnom rastu. Kako bismo to postigli, a za dobrobit djece, svakom su roditelju vrata naše skupine otvo-rena, kao što smo i mi same spremne za bilo koji oblik suradnje, pitanja i sa-vjete... Zato želimo da ovaj tekst bu-de zajednički te smo odlučile da ga upotpune roditelji i djeca. Roditelji su nam napisali kako njihova djeca do-življavaju svoje vrijeme provedeno u našoj skupini.

Divimo se originalnosti izjava, jako nas usrećuju i one su dokaz i potvr-da našeg svakodnevnog zajedničkog truda i rada! Roditelji, velika vam hvala na suradnji i podršci!

8

ZVJEZDICE U OČIMA DJECE

Odgajateljice: Jelena Pičuljan i Nirvana Habazin

Ninin dan u vrtiću proveden je li-jepo i zabavno! Nina samo priča o prijateljima i kako je nanala i papa-la. I stalno spominje Ellu, Lukasa i Tončija.

Mama Josipa

Ella priča: Nije bilo torte, bilo je sla-

doleda, a ja oću tortu. I Mihaela ima

rođendan, a ona će imat tortu i pu-

hat ćemo svjećice. Igrali smo se i ni-

sam papala. I neću papati!

Ellini roditelji

Elena, kako ti je danas bilo u vrtiću?Aha... lilu, lilu... žmnju... brm, brm... Nina, Nina...Tko bi to razumio?

Elenini roditelji

Dorian još ne priča pa je svaki od-

govor na bilo koje pitanje „Ne“.

Jesi ručao? Ne!

Jesi spavao? Ne!

Jesi se igrao? Ne!

Ali po stvarima iz ruksaka se vidi da

to baš i nije tako!

Dorianovi roditelji

Jakov kaže da je skakao, trčao i igrao se s Marom i prijateljima. Teta Jelena je dala plastelina pa je mesio i radio morskog pasa i stokalja. Vo-li jako tetu Elenu i Nivanu i fino pa-pa. Svašta Jakov još napriča o svom danu, iz svega mama može samo zaključiti da je sretan i zadovoljan.Jakovljeva mama

Ja se zovem Ela Gušćić. Jako volim ići u vrtić. Moja grupa zove se Zvjez-dice. Tamo mi je jako lijepo. Moje tete zovu se teta Jelena i teta Ne-na. Jako ih volim. Najviše mi se sviđa kada se igramo u dvorani s loptica-ma i kada trčimo. U vrtiću imam pu-no prijatelja i prijateljica. Njih tako-đer jako volim. U vrtiću imam male male stolice na kojima sjedimo i pa-pamo fini ručak. Moje tete u vrtiću kuhaju jako jako fini ručak i ja uvijek sve popapam. Sve vas voli Ela.

Maro kaže: Ja se najviše volim igra-

ti s Jakovom. Onda nas Luna i Mi-

haela gnjave. Teta se onda ljuti na

Jakova jer skida papuče. Jakov i ja

se mačovamo. Mihaela nas lovi po

dvorani, a ja i Jakov se bacamo po

podu. Onda se penjemo na skaline.

Onda mi ručamo i idemo spavat. Ja

malo pričam, pa mi teta Jelena reče

neka ne pričam, a ja njoj rečem ne-

ka bude dobra. Ona malo pospava-

mo i bude sve ok u vrtiću.

S obzirom da mi Lukas ne može pu-no toga prepričati, ja mogu po nje-govom ponašanju i veselju zaključiti da mu je u vrtiću sjajno. Od veselog dolaska u vrtić i dočeka prekrasnih teta do igre s malim prijateljima. Sve to zajedno, svaki njegov dan pro-veden u skupini „Zvjezdice“ čini ne-zaboravnim i upotpunjuje njegovo djetinjstvo.

Lukasova mama 9

Ova godina u našoj skupini za-počela je uigrano i živahno. S obzirom da smo već stara

ekipa, nije trebalo dugo da se opu-stimo i krenemo u nove pobjede. Pr-vim znakovima jeseni stvorio se i Me-do Brundo. „Medo Brundo, to sam ja“ pjesmica je koju smo s užitkom pje-vali, svirali na sintisajzeru, plesali, pa čak i igrokaz napravili, a napravili smo i mnogo igara na temu našeg mede. Medo Brundo nas je prozivao ujutro, medo nam je pjevao, ali i korio kad bismo bili malo nestašni. Osim Mede, nadovezale su se pjesmice Muhara, Kiša pada, Bundeva i mnoge druge. A onda se iznenada u skupini oformio i ženski bend s frontgirlicom Evom koji je pjevao na točnom engleskom. Čla-nice benda osim Eve su Flavija, Kim, Kata, Ema i Mia. Pjesmom Jingle Bells dočekali smo Božić, u tančine od rije-či do riječi s pravilnim naglaskom i iz-govorom. Jingle Bells pjevali su se sve do proljeća. Na bubnjevima, šuškali-cama i gitarama vjerna podrška moć-nim ženskim glasovima bili su dečki Niko, Leon, Frano, Frane, Kristijano,

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA ISKRICE

Odgajateljice: Kristina Holjar i Sanja Španjol

10

Roko i Lukas. Maškarama smo ispra-tili zimu prigodnom pjesmom i uplo-vili u svijet boja. Imenujemo boje na engleskom i osmišljavamo prigodne pjesme na temu boja. Ipak smo mi veliki mješoviti bend Iskrice.

1111

Mravice i Mravi,10 djevojčica i 3 dječaka,u skupini je malih prijatelja,

koji imaju mnogo potreba, a i želja.Skupina im je obitelj druga,bilo veselje ili tuga.U njoj svatko prijatelja ima,bez obzira kakav je i da li se klima.Svatko svakom će ruku dati,pa da nam zamijeni tatu ili mati.Iako smo mali,sve bi od srca svakom dali.Maleni smo od godinu do tri,za sada još nespretni svi.Ali i to će brzo proći,i naši spretni dani doći.

Svako jutro Klara prva stiže,za tren joj se Jakov i Mate približe.Još nije ni sedam, a Korina je tu,i David, dečko još jedan.Lora i Nela, velike cure našeuživaju u društvu Maše.One imaju već godine tri,to dobro znamo svi.Monika nam veselo pleše i pjeva,dok Amely u krevetu slatko drijema.Svog zeku nježno grli Marta,dok nam Vita brblja svašta.Kao šećer na kraju stigla nam Dora,pa sad recite da Mravi nisu fora.

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA MRAVI

Odgajateljice: Nevenka Kac i Sanja Ilijić

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA BUBAMARE

Ovo je bila godina promjene za naše Bubamare koje su sle-tjele u novu sobu. Pridružila

nam se skupina Mravi i novi prijatelji i započele su nove vesele avanture. Nova grupa, nova pravila grupe, koja su se toliko dojmila djeci da su ih ne-kolicina njih ponijela kući uvodeći u svoj dom pravila ponašanja. Naši Bu-bamarci znaju da je u zdravom tijelu zdrav duh te smo tijekom cijele go-dine vježbali u dvorani, uvodeći nove igre pa smo u svakodnevne igre uveli i tornada, buru, dinosaure... Naše vri-jedne predškolke Ana, Nina, Lucija, Lara i Tamara smišljale su svakodnev-no različite predstave, koje smo s in-teresom uz kokice pogledali. Proširili smo svoja znanja o kazalištu, saznali tko je scenograf i kostimograf, izradi-li kazalište sjena. Anna se dosjetila da

njena mama lijepo izrađuje svašta, pa smo tijekom godine surađivali s ma-mom Janom koja je sa nama podije-lila svoja stručna znanja scenografije i izradila kućicu zajedno s Bubamara-ma u predsoblju sobe. Naši mali istra-živači Mia, Bare, Erik i Manuela zvani Pun autobus svakodnevno su smišljali potrage za blagom što nas je dovelo do izrade broda, istraživanja kamenja. Duje je započeo modelirati dinosaure te smo uz enciklopedije i različite dru-ge materijale krenuli istraživati dinosa-ure, vrste dinosaura, erupciju vulkana. Marin nam je svakodnevno pisao re-dosljed događanja u vrtiću. Pozabavi-li smo se pojmovima dana u tjednu, odredili što se radi pojedini dan. Lovili smo munje, svakodnevno pratili vre-mensku prognozu. A kakvo će vrijeme biti sutra, pitajte naše Bubamarce!

Odgajateljice: Ines Dumičić i Loredana Debelić

12

13

14

Brodom po svijetu

Ježići su već godinama poznati po raznim projektima kojima su brodovi osnovni pokretač ideja.

Od projekta „Brodogradnja“, „Gusari“, „Svemir“, „Moj grad“ pa sve do trenut-no aktualnog nastalog iz niza sklopo-va aktivnosti „Brodom po svijetu“. U ovaj projekt koji još traje i u vrijeme pisanja ovog teksta uključena su sva djeca skupine. Pitate se kako? Svoj doprinos davalo je i daje svako dije-te upravo na način koji njemu najbo-lje odgovara i samim time pridonosi uspjehu na jednom zabavnom i po-učnom putovanju svijetom. U ozrač-ju koje odiše zajedništvom i među-sobnim uvažavanjem dogovarali su se i odlučivali gdje će putovati. Zimsko vrijeme privuklo ih je na otkrivanje ži-vota na Antarktici i na Grenlandu, a onda su se zaželjeli toplijih krajeva pa su odlučili istraživati topli afrički kon-tinent. Važnu ulogu u dječjim životi-ma imaju naravno njihovi roditelji pa su tate pomorci i njihova putovanja bila nova inspiracija za posjet Euro-pi, točnije Francuskoj. Pariz je svojim građevinama, rijekama, zvukovima, bojama, mirisima i okusima zaoku-pio Ježiće koji su čari Pariza otkrivali na razne načine. Najznačajniji trenu-tak putovanja za Ježiće bio je susret s učenicima rapske Srednje ugostitelj-ske škole te njihovo zajedničko uži-vanje u zamamnim francuskim sla-sticama.

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA JEžIĆI

14

Odgajateljice: Martina Kaćanski i Snježana Turković

sticama.

141414

-tak putovanja za Ježiće bio je susret s

---

U ovoj pedagoškoj godini u na-šoj skupini bilo je vrlo veselo. Svaki dan donio nam je mnoš-

tvo novih spoznaja i ideja za zajed-nički rad. Mnoge grupne aktivnosti proizašle su iz spontanog dječjeg in-teresa, a neke poticajem odgajate-ljica. Jedna od tih aktivnosti bila je šivanje. Djevojčice predškolske do-bi pokazale su veliki interes i bile su vrlo uspješne i samostalne u cijelom procesu. Ostala djeca pomno su pro-matrala, komentirala rad djevojčica te su se polako sama uključivala. Sami su pripremili potreban pribor: konac, igle, škarice i platno. Na početku im je pomoć trebala kod izrezivanja platna u željeni oblik te kod navođenja kon-ca u iglu, ali uz puno truda i uporno-sti većina njih savladala je taj prvi teški korak. Rezultat njihovog rada bile su prekrasne torbice, jastučići, lutkice i loptice. S ponosom su radove poka-zivali i nosili kući. Motivacija djece za šivanjem lutkica je porasla kad smo se odlučili uključiti u likovni natječaj iz vjerskog odgoja na temu – Moja obi-telj. Uzbuđenju nije bilo kraja. Vrijed-ne ruke sašile su pravu malu obitelj i njihovog anđela čuvara.

Ova aktivnost otvorila je vrata novim idejama te nas je podsjetila na vrijed-nost vlastitog rada, koji potiče rast sa-mopouzdanja, pozitivne slike o sebi i zahvalnost na pomoći koji nam prija-telji mogu pružiti.

Ovim putem krila naših malih Leptiri-ća porasla su još malo, a mi im želimo da svoju radost u očima i dalje nose gdje god pošli!

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA LEPTIRIĆI

Odgajateljice: Mirjana Drčec i Zdenka Pećarina

16

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA KRIJESNICE

ODGOJNO

Odgajateljice: Ana Žigo, Anita Sović Padovan i Marina Imširović

Ove godine nam je cilj bio upo-znati djecu s važnošću zdrave prehrane za njihov rast i ra-

zvoj. Godinu smo započeli istražuju-ći razne plodove, voće i povrće i tako su nas zainteresirali i plodovi masli-na koji rastu u našem vrtićkom dvo-rištu. Kada smo ubrali sve masline u našem vrtu, odnijeli smo ih na preradu u uljaru „Maslina“ gdje smo mogli vi-djeti proces nastanka maslinovog ulja. Dobiveno ulje ponijeli smo u vrtić, a u skupini organizirali Dane maslino-vog ulja. Dobiveno ulje redovito smo jeli uz ručak. Izrađivali smo i kruh od maslina, probali soljene i konzervira-ne masline... Saznali smo da je masli-novo ulje zdravo, a htjeli smo dozna-ti što još trebamo jesti da bismo bili

zdravi pa smo u našoj skupini pripre-mali razne voćno-mliječne napitke te tako jačali naš organizam. Organizam smo jačali i redovitom tjelovježbom te svakodnevnim boravkom na svježem zraku. Priča o zdravlju i zdravoj hrani dovela nas je do pitanja koja je hrana dobra za naše zube i kako se o zubi-ma pravilno brinuti. Izradili smo pla-kat o hrani koja je dobra za naše zube, čitali priču o Gricu i Grecu, izrađivali zube u raznim tehnikama te pričali o važnosti pranja zubiju. Napravili smo i svoju stomatološku ordinaciju ko-ja je postala centar zbivanja i mjesto simboličke igre. Naučili smo mnogo o važnosti zdrave prehrane i kako ona utječe na naše zdravlje. Naš moto je „U zdravom tijelu, zdrav duh!“.

jeli uz ručak. Izrađivali smo i kruh od

novo ulje zdravo, a htjeli smo doznati što još trebamo jesti da bismo bili

17

181818

Kao i sva druga djeca, tako i mi Pužići najbolje učimo iz vlasti-tog iskustva. Zato, kad nas nešto

zanima, volimo obogatiti svoja zna-nja odlazeći na mjesta gdje o odre-đenoj temi možemo saznati iz „prve ruke“. Tako smo, kada je Mikula došao s izložbe Divovi Patagonije i sve nas zaintrigirao za dinosaure, i sami ubrzo otišli u Rijeku i posjetili tu istu izložbu kao i Gradsku knjižnicu Rijeka – Dječji odjel Stribor te tako na zanimljiv način nadogradili naša dotadašnja znanja o dinosaurima. Rado smo se igrali dok-tora, vatrogasaca i policajca pa smo i njih posjetili. Nikina mama Silvestra organizirala nam je posjet službi hit-ne pomoći u Domu zdravlja, uz po-moć Nikovog tate Dada posjetili smo policijsku postaju te, u suradnji s rap-

skim vatrogascima, i vatrogasnu po-staju. Pri izradi božićnih ukrasa, po-mogla nam je Mikulina baka Sonja i podučila nas filcanju vune. Jaka bu-ra, led i hladno vrijeme potakli su nas na promatranje i praćenje vremena, a na Meteorološkoj postaji Rab sazna-li smo kako to rade meteorolozi. Kad smo istraživali magnete, posjetio nas je prof. Muža i pokazao nam pokuse s magnetima te nas pozvao u školu da pogledamo još neke pokuse ko-je rade fizičari. Nogometaši iz Malo-nogometnog kluba Rab darovali su nam karte za nogometnu utakmicu te nam objasnili pravila nogometa i sportskog ponašanja. Hvala svima koji su nam pomogli da na zabavan način učimo kao i da uvidimo važnost i lje-potu međusobne suradnje!

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA PUžIĆI

SURADNJA S VANJSKIM OKRUŽENJEM

Odgajateljice: Mladenka Frankić, Marijana Ribarić i Andrea Deželjin

li smo kako to rade meteorolozi. Kad smo istraživali magnete, posjetio nas je prof. Muža i pokazao nam pokuse s magnetima te nas pozvao u školu

--

nogometnog kluba Rab darovali su nam karte za nogometnu utakmicu te nam objasnili pravila nogometa i sportskog ponašanja. Hvala svima koji su nam pomogli da na zabavan način

-

1919

Život uz more neodvojivi je dio življenja i u vrtiću. Tako su i Pče-lice proučavale brodove. Posje-

tili smo prototip rapske lađe u parku i istu napravili od kartonskih kutija. Izrađivali smo i jedrenjake od razno-likih materijala te istraživali njihovu plovnost. Naučili smo što je prova, a za što služi sidro. Vezivali smo čvo-rove, obrubljivali brodove gumicama i čavlićima. Brodove smo modelirali glinamolom, crtali ih i slikali. Sve smo to zaokružili lijepim izletom brodom. Cijelo nas je vrijeme pratila pjesma „Kad naš brod plovi i ribu lovi“. Ta-ko smo kao sidro zaronili u čaroban morski svijet uz istoimenu igru. Čistili smo ribu i promatrali njihovu građu. Tušem smo slikali kostur ribe. Upo-znali smo različite vrste riba listajući razne knjige o moru i oceanu. Pro-vlačili smo trakice kolaža kroz ribe od papira. Posjetili smo tržnicu i pogle-dali dnevnu ponudu ribe. Mješali smo boje u bocama te u njih uronili medu-ze od vrećica. One nam i danas uve-seljavaju sobu i putuju gore-dolje kad okrećemo boce.

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA PčELICE

Odgajateljice: Iva Dumičić, Martina Benić i Magdalena Matahlija

20

Kad naš brod plovi...

21

Kao vjerskoj skupini cilj nam je integrirati vjerski odgoj u sva-kodnevnu odgojno-obrazovnu

praksu pritom prateći dječje interese i razvojnu dob djeteta. Na početku pe-dagoške godine djecu su zainteresi-rale iskopine ispred mjesne Crkve sv. Petra i istraživanje iskopina. Ljuba-zan vlč. Petar Kordić pokazao nam je unutrašnjost crkve, ispričao zanimlji-ve priče iz njezine povijesti i priču o sv. Petru i njegovom velikom ključu. Zauzvrat smo mu otpjevali, uz pomoć tete Tee, pjesmice vjerskog sadržaja koje smo naučili. Boravak u prirodi i igre na dvorištu razvile su kod djece interes za kukce, vremenske promje-ne, promjene u prirodi i sad znamo da je zaštitnik prirode sv. Franjo Asiš-ki, dok naše policajce čuva sv. Miha-el, ratnik s dva mača i plaštem. Vri-jeme adventa i Božića uljepšali smo pjevanjem tradicionalnih kršćanskih pjesmica i nastupali na paljenju prve advetske svijeće u parku Dorka. Naša se svakodnevica možda malo razliku-je od drugih po molitvi koju svakod-nevno molimo prije jela. Ujutro kre-ćemo u novi dan s vjerom u Boga i zajedničkom molitvom malom Isusu.

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA KORALJI

PODRUČNO ODJELJENJE SUPETARSKA DRAGA

Odgajateljice: Tamara Malunac i Tea Vosnik

Molitva: Hvaljen budi Isuse,

primi moje srdašce.

Blagoslov mi jutros daj,

svakog zla me očuvaj!

Za te, dragi Isuse, ja ću danas dati

sve.Draga majko Božja, moli za nas,

Anđele čuvaru, ti me čuvaj danas!

Anegdota: Djevojčica iz skupine duže je vrijeme zbog bolesti bila odsutna. Kako im je već nedostajala, djeca su odlučila nacrtati joj crteže za brzi povratak. Pitali smo ih kako bi je još mogli razveseliti, pomoći... Brzo su uslijedili njihovi odgovori!Da odemo do nje u posjetu, da po-šaljemo poruku, da je nazovemo... Da zamolimo malog Isusa da je čuva i da brzo dođe u vrtić, rekao je netko. Dogovorili smo molitvu za našu pri-jateljicu koju smo dodali u svakod-nevnu molitvu i vjerovali ili ne, naša nam se prijateljica uskoro vratila!

21

22

Vrtić je prije svega zabava, ra-zonoda, prostor u kojem dje-ca troše˝ svoje vrijeme dok ne

dođe vrijeme obaveza, dužnosti, ali i period djetinjstva u kojem kroz igru djeca razvijaju svoju osobnosti – VR-TIĆ JE PRVA ŠKOLA ŽIVOTA.

U našoj maloj školi života, uz svakod-nevne vedre i vesele aktivnosti imamo i jednu svima nam najdražu aktivnost, a to je druženje u ˝KANTUNIĆU LO-PARSKE BESEDE˝. U goste nam često dođu i mještani Lopara, zaljubljeni u svoje mjesto i njegove tradicijske obi-čaje. S tetom Albinom Andreškić na-učili smo mnogo novih – starih riječi, koje su pomalo zaboravljene, ali mi ćemo se potruditi da se otmu zabora-vu (˝Da se ne zataru.˝). Pučki pjevači dede Ante Paparić i dede Ante Petri-nić pjevaju nam stare pjesme uz koje su se družili naši i njihovi djedovi. Ta-ko zajedno zapivamo na kanat i kod svakog novog susreta naučimo nešto novo. Ali to nije sve. MIH je naša naj-veća radost. Uz to staro glazbalo i ta-tu našeg najmlađeg člana Grgura, ta-tu Bruna Škarića, sviramo i plešemo.

S pravom možemo reći da u našim skupinama njegujemo domaću bese-du, plešemo tanac – šmujkanje i poj-ku, a i zapjevamo nakanat.

U veselom društvu i dobrom raspolo-ženju planiramo sudjelovanje na Mi-ćem domaćem festivalu u Matuljima. Vjerujemo da ćemo svojim ovogodiš-njim sudjelovanjem započeti tradiciju njegovanja LOPARSKE BAŠTINE.

ODGOJNO-OBRAZOVNE SKUPINE GLJIVICE I ZEČIĆI

P o d r u ž n i c a Lo Pa r

PROTEKLA GODINA U NAŠEM VRTIĆU

Odgajateljice: Katja Šanić i Snježana Balen

S pravom možemo reći da u našim skupinama njegujemo domaću bese-

S. Krstačić

LOPARSKO ˝r˝

Besede su besede,Svakakovih ima, I lipoga i gruboga,Va besedama je svima.Ali, kad mi Loparani Zaćakulamo, unda su mi za uho lipe besede,boj se ono naše drago ˝r˝ čujepa svaka beseda va srce sede.E, unda beseda ni bilo kakova,Beseda čakavska,To je unda beseda Loparska.

23

24

Kroz četiri godine rada u Progra-mu predškole odgajatelj stekne neprocjenjiva iskustva koja ga

iznova potiču na preispitivanje sebe i svog rada. Ono što se u prethodne tri godine nametnulo kao novo iskustvo su djeca polaznici Programa predš-kole kojima hrvatski jezik nije mate-rinji jezik. Nakon tog iskustva nestaje svaka dvojba je li poznavanje više jezi-ka prednost ili otežavajuća okolnost. Naravno da u početku može biti ote-žavajuće za dijete, ali kasnije može bi-ti samo prednost.

Kako to izgleda u praksi? Mami je ma-terinji jezik portugalski, tati hrvatski, a međusobno razgovaraju na engle-skom. Na kojem jeziku razgovara di-jete? Naravno, najbolje se koristi je-zikom na kojem najviše razgovara, ali zato dolazi kroz interakciju s djecom u doticaj s hrvatskim jezikom. Mno-gi će reći, pa sad će biti problema, ali nemoguće je da je to problem. Ako imalo bolje promislite, ta djeca koja od malena govore više jezika mogu ima-ti malo otežanu komunikaciju krenuv-ši u školu, ali budimo iskreni, škola i je tu da nas nauči književnom hrvat-skom jeziku. Naravno, opet će netko reći, teško je pratiti program ali ja osta-jem pri svome mišljenju. Vježbom se usvaja sve, tako i jezik, što ga više go-

vorimo, to ga bolje usvajamo. Tijekom Programa predškole govorimo hrvat-ski, kod kuće ta djeca govore mate-rinjim jezikom i sad recite da to nije prednost. Tijekom četiri godine rada u Programu predškole susrela sam se s djecom kojima je primarni jezik bio njemački, mađarski, albanski, engleski, portugalski. Meni osobno to je zadiv-ljujuća činjenica i mogućnost učenja jedni od drugih. Jesmo li se razumje-li? Naravno da jesmo! Uzrok nespo-razuma nije nikada nepoznavanje je-zika. Na kraju bih samo dodala da sam posebno vesela zbog činjenice da na tako malom prostoru kao što je naš otok ima toliko djece koja govore više jezika. Ne brinite se previše, djeca se dobro sporazumijevaju. Imaju oni još jedan jezik, a to je onaj njihov vlastiti koji smo mi odrasli odavno zaboravili. Molim vas, dozvolite im ponekad da se sami sporazume, oni to najbolje znaju.

PROGRAM PREDšKOLE

Odgajateljica: Biljana Španjol

Kad hrvatski nije materinji jezik – iskustva odgajatelja

vorimo, to ga bolje usvajamo. Tijekom

rinjim jezikom i sad recite da to nije prednost. Tijekom četiri godine rada

Molim vas, dozvolite im ponekad da se sami sporazume, oni to najbolje znaju.

usvaja sve, tako i jezik, što ga više go

25

USPJEŠNA PRILAGODBA U RIBICAMADrage tete!

Znam da ste vi za nas roditelje od-gajateljice, ali moje dijete s takvom radošću izgovara riječ teta otkad je krenulo u vrtić da je to za mene ne-kako postala „sveta“ riječ. Proces pri-lagodbe je iza nas i ja vam se želim zahvaliti na svemu što ste učinili da nam taj proces prođe što bezbolnije i što uspješnije. Hvala vam što ste za vrijeme našeg boravka u skupini imali strpljenja za sva moja pitanja i što ste mi omogućili da vidim kako vaša mala jaslička obitelj funkcionira. Hvala vam na riječima ohrabrenja tijekom pro-cesa adaptacije (Mama, budi hrabra! Mama, možeš ti to!), vjerojatno niste ni svjesni koliko su mi te riječi zna-čile i davale mi snagu da ne odusta-nem negdje na pola puta. Hvala vam što ste prihvatile moje dijete takvo ka-kvo jest i što ste svakoga dana za me-ne imali neku pozitivnu povratnu in-formaciju (Odličan je, lijepo prihvaća grupu, veseli se djeci, svakim danom je sve bolji, jako smo zadovoljne ka-ko napreduje...). Nas roditelje brinulo je to kako smo odradili posao u prvih godinu dana kod kuće i kako će se naše dijete snaći u novoj jasličkoj si-tuaciji. Vaše riječi su nas umirivale jer nam se činilo da smo ipak neke stvari napravili dobro. Hvala vam što ste po-kazale da me poštujete kao roditelja, što vam je bilo važno i kako kod ku-će funkcioniramo te ste te informa-cije nastojale iskorisiti u radu s mojim djetetom. Najviše vam hvala na obilju pažnje, nježnosti i ljubavi koju ste po-kazali i pokazujete svakodnevno mo-jem djetetu pa on s radošću odlazi u vrtić i zadovoljan se vraća kući. Hvala vam što tako umješno i dobro radite svoj posao pa moje dijete kad dođem po njega ne žuri kući nego mi poka-zuje što je toga dana radilo i čime se igralo. Veselim se našoj daljnoj surad-nji i vjerujem da će biti uspješna.

Nikova mama

LeptirićiNa kraju hodnika toplina se širi,Tko li to tamo sve to širi.Mira i Zdenka tu toplinu očito iz svog srca šireTako da djeca odmah zbog togaSvoju radost šire.U svemu tome ima još nešto...A to je da teta Ana i teta Anita iz su-sjedne sobeI svoje začine stave Tako da ljubav Leptirićima nepresta-no caruje.E ljudi moji koja je to ljepota životaKada u Leptirićima vlada samo mir, radost i ljepota!

Zvika i mama Josipa

ODGODA NIJE BAUKRazmišljajući o temi koju bih željela podijeliti s vama bila sam vođena is-ključivo vlastitim iskustvom te se na-dam da će ova kratka priča pomoći baš vama, dragi čitatelji.

Majka sam dvojice dječaka koji su me-đusobno razlike šest i pol godina te kako se mlađem mališanu približavao početak polaska u Program predško-le, tako se u mene počeo uvlačiti neki neobjašnjivi nemir. Nije to bio nemir zbog činjenice da ćemo se odvojiti na nekoliko sati (naime, dijete nije poha-đalo odgojno-obrazovnu ustanovu te nam je ovo bilo prvo odvajanje ova-kve vrste), niti nemir zbog spozna-je da moj mezimac odrasta, jer moj mališan vrlo rado sklapa prijateljstva i uživa u druženju s drugom djecom tako da sam s te strane bila potpuno mirna i uvjerena da će se dobro snaći i ugodno osjećati u „maloj školi“.

Bio je to nemir zbog vječitog pitanja koje muči velik broj roditelja: je li mi dijete uistinu spremno za školu?

No, u početku dala sam i sebi i njemu vremena da prvo odradimo Program predškole i sve izazove koje to divno razdoblje nosi. Iako je svoje zadatke ispunjavao u granicama očekivanog, kako se približavala procedura upisa

u školu, tako sam ja bila sve sigurnija da bi za njega bilo optimalno rješenje odgoditi upis i pričekati s velikim oba-vezama još godinu dana.

Nakon obavljenih obvezatnih testira-nja u školi i u ordinaciji školske medi-cine i prema procjeni u kojoj je dijete postiglo sasvim prosječne rezultate, ja sam i dalje čvrsto stajala pri svo-joj odluci odgode. Pitate se zašto? Možda si samo željela poštedjeti se-be, možda malo preuveličavaš stva-ri i misliš kako je previše zaigran, zar ne? Pa i sa sedam godina će biti za-igran, svi su oni zaigrani, zar ne? I sa sedam godina možda neće obožavati crtati, zašto djetetu ne pružiš priliku, zašto ga izdvajaš iz već dobro uho-dane skupine koja će veselo na jesen krenuti u prvi razred, zašto izmišljaš stvari koje ne postoje... Sve su to bi-la pitanja s kojima me svakodnevno bombardirala moja okolina, no ja sam čvrsto stajala pri svome, iako istini za volju i nisam imala neki čvrsti dokaz (testiranja uredno prođena) za kojeg sam se mogla uloviti. Nikakav dokaz osim nekog svog unutarnjeg glasa koji mi je govorio da još nije vrijeme. Imala sam skroz pozitivan osjećaj da će nam predstojeća godina pozitivno utjecati na sve segmente razvoja još bolje, još više i još jače.

Pošto sam svoju ideju o odgodi izni-jela školskom psihologu još prilikom testiranja i naišla na odobravanje bi-la sam potpuno mirna i još sigurni-ja. Naime, moje dijete nije rođeno na granici s 1.4. već je rođeno krajem mjeseca siječnja, tako da sam mislila da će odgoda ići malo teže, no, na-protiv. Kada kao roditelj zatražite od-godu, stručni školski tim vam pot-puno i apsolutno izađe u susret tako da s te strane imamo samo pozitivna iskustva. Najljepše i najvažnije pozi-tivno iskustvo imamo i s Programom predškole koju ovu godinu pohađa-mo drugi put.

I sada bez ikakve sumnje ili dvojbe mogu reći da sam napravila najbo-lji mogući potez. U ovih godinu da-na ne samo da je stupanj djetetove samostalnosti dosegao zavidnu razi-

IZ PERA NAŠIH RODITELJA IZ PERA NAŠIH RODITELJA

25

nu, nego je moj mrzitelj olovke (a lju-bitelj tipkovnice) potpuno prihvatio svog, do pred godinu dana, neprijate-lja no.1. U samo godinu dana potpu-no smo se oslobodili straha od nepo-znatih situacija, u samo godinu dana postali smo otvoreniji, uredniji, odgo-vorniji, ozbiljniji, odvažniji, a i predči-talačke vještine su se same posložile (bez puno forsiranja i vježbe, dijete je samo počelo pokazivati interes za ra-zvijanje istih). Koliko stvari se izdoga-đalo u samo godinu dana u kojoj smo se poštedjeli velikih školskih obaveza, ali zato profitirali na svim ostalim. Reći će netko: sve bi se to i ovako izdeša-valo, znaš,u hodu. Naravno da bi, ali bi uz vrlo zahtjevne i neumoljive školske

obaveze mi bili vrlo nervozni, nezain-teresirani, demotivirani, a samim time i neuspješni u savladavanju istih. Pro-gram predškole nam je u cijelom na-šem naumu bio velika podrška. Naša draga teta Biljana puna razumijevanja strpljenja i riječi ohrabrenja dijelila je moje mišljenje i čvrsto stajala uz mene u tom naumu te mi svakodnevno pru-žala potporu u bilo kojem pogledu.

I zato, dragi roditelji, ako u vama ču-či i najmanja sumnja prilikom upi-sa u prvi razred, slobodno se obra-tite stručnom timu pri dječjem vrtiću i školi i odagnajte sve dvojbe. Godi-na dana nikome ništa neće oduzeti, godina dana samo može svašta lijepo pokloniti da u školske obaveze uđete

potpuno spremni, nasmiješeni i puni samopouzdanja, kako vi tako, još važ-nije, vaš prvašić. U nijednom trenutku nemojte pomisliti da odgodom nešto uskraćujete svom mališanu, dapače, vi mu poklanjate još jedno bezbrižno vrijeme puno igre veselja i neoptere-ćenosti. Poklanjate mu/joj, ali i sebi, vrijeme koje više nećete imati kada jednom uđete u školski „žrvanj“ koji se može neprekidno okretati tokom ci-jelog života i nikada ne prestati i upra-vo zbog toga ta jedna godina nikome neće oduzeti nikakvo učenje ni napre-dovanje, ta znamo i sami da ćemo uči-ti cijeloga života, knjige i obaveze ni-kuda neće pobjeći, one će uvijek biti tu, prije ili kasnije.

Mravi, grupni rad, izražavanje temperom

Ariana Blagdan, 4 godine

Nina Dumic, pahuljice, 6 i pol

Jana Španjol, 6 godina

Ante Gerovac, zubić vila, 5 godina

Eva Kajasa, 3 godine

Niko Lazarić, slikanje ledom, 3 godine

LIKOVNI KUTAK

Nina Dumic, pahuljice, 6 i pol

Jana Španjol, 6 godina

Nina Šćerebe, 6 godina26

Nikako ne zaboravite, mi roditelji sa-mo smo ti koji najbolje poznajemo svoju djecu i vjerujte u roditeljski in-stinkt, nikad ne zakaže...

Maja Milovac Fafanđel, Antonijeva mama

SVE DOBROBITI PROGRAMA PREDŠKOLE U DJEČJEM VRTIĆU „PAHULJICA“Kod nas u Hrvatskoj, pa tako i na na-šem otoku, još uvijek se raspravlja o Programu predškole, tzv. maloj školi. Točnije, o tome koliko je to stvarno potrebno. Neki su za, neki su protiv.

Ja kao mama dvoje djece smatram da je polaženje predškole izuzetno bit-no. Bez obzira je li dijete pohađalo vr-tić ili ne. To je velika i važna stepenica između vrtića i samog polaska u prvi razred. Da tu stepenicu što uspješnije preskočimo, važna je iskrena komu-nikacija između nas roditelja i odgaja-telja, dobra suradnja koja je za dobro-bit djeteta. I to ne mislim u idealnim uvjetima, naprotiv, svaka će se po-teškoća lakše i brže riješiti. Zbog toga želim ukazati na neke dobrobiti male škole u sklopu Dječjeg vrtića „Pahu-ljica“. Odgajateljica uvijek spremna na suradnju i razgovor, otvorena za nove ideje i prijedloge. Pedagog i psiholog uvijek prisutni i temeljiti u svojim pro-cjenama. Logoped u samom vrtiću,

prava rijetkost! Sve je to veliko olakša-nje i potpora nama roditeljima, fizički i financijski. To treba cijeniti jer nema-ju svi vrtići te mogućnosti. Također, nešto što definitivno treba omogućiti jer uvijek može bolje, to je veći rad-ni prostor skupine. Prostor koji bi bio prilagođen potrebama predškolaca. Nadam se da će se u bliskoj buduć-nosti pronaći rješenje, djeca to zaslu-žuju. Nama se mala škola bliži kraju. Bilo je tu svega – igre i učenja, šetnji i predstava. Od božićnih radionica pa do zajedničkih priprema za sudjelo-vanje na Dječjoj reduti. Upoznali smo nove ljude i stekli nova poznanstva. Puno smo naučili i napredovali. Sada se veselimo maloj diplomi i iščekuje-mo polazak u prvi razred – spremni!

Mirta Ivić, Teova mama

Mravi, grupni rad, jabuka

Ante Gerovac, 5 godina

Mravi, snjegović

Lena Mišić, masline, 5 i pol

Anastasia Dumić, 7 godina

Ana Halovic, 6 i pol

LIKOVNI KUTAK

Mravi, grupni rad, jabuka

Ante Gerovac, šetnja starim gradom, 5 godina

27Ana Halovic, 6 i pol

28

LIKOVNI KUTAK

Tonka Debelić, 6 i pol godina

Nina Plješa, 6 i pol godina

Elina Antić, slikanje ledom, 1 godina

Ana Mlačić, 3 godine

Ribice, grupni rad, povodom Dana jabuka

Mihael Puškarić, 3 godine

Jakov Gebauer, slikanje prstima, 3 godine

Tonči Stojnšek, 2 godine

Zvjezdice, grupni rad, drvo u jesen

Petra Lupic, 7 godina

Gracija Stanižić, 6 i pol

LIKOVNI KUTAK

29

Matija Vrtodušić, Eiffelov toranj, 6 i pol Tita Gracia Purić, 3 godine

Matija Vrtodučić, 6 i pol

Mravi, grupni rad, maškare

Zvjezdice, grupni rad, snjegović

Krijesnice, grupni rad, godišnja doba

Tita Gracia Purić, 3 godine

Lukas Javoran, 6 godina

Lorena Rukavina, pticeLorena Rukavina, ptice

Mirjam Kaštelan, 6 i polMirjam Kaštelan, 6 i pol

doživljaj Moneta

IZ DJECJEG PERA, IZ DJECJIH USTABUBAMARE

Tamara: Molit ću Isusa da mi da nove prijatelje koji mi ne zapovijedaju i jedva sam čekala ovaj dan da se malo odmorim od prijatelja..... nakon 5 minuta...Tamara: Već mi je Isus dao nove prijatelje, Erika i Laru.

Djevojčice Ana i Nina razgovaraju o proteklom vikendu. Uslijed razgovora uključi se Lara.Ana: Lara, ne upada se u riječ.Nina: Da, moraš pričekati na red da nešto kažeš.Lara: Joj oprostite, zaboravila sam pravila grupe, bio je vikend, a mi doma nemamo pravila ponašanja.

Marko: Dinosauri nisu umrli, oni su izumrli.Dorijan: Vulkan je vruća voda. Anna: Crvena boja vulkana je lijepa uz plavu boju noći.

Što je ljubav?Karlo: Ljubav je kad tata mami pokloni cvijet.Duje: Ljubav je srce.

Marko i Bare su zapazili na stolu poludrago kamenje, ružičnjak i kaledon.Bare: To su kamenja od vojnika. Oni su tim kamenjima ubili dinosaure.Marko: Ne, to su ostaci kometa koji su natjerali vulkan da eksplodira pa su onda dinosauri izumrli.

RIBICEKonstrukcija stablaMatej: „Kakvo je to stablo kad se ne možeš penjati na njega?“

Tara: „Idem spremiti torbice jer sam bila pa-pa.“

Tara: „Ja idem u pomfrita.“

Ana: „Kiša pada pa ne radi“ (misli na televiziju)

Tara: „Krumpiter“ (Kompjuter)

Tara: „Ja sam gotova, ali idem prvo pišat, sad ću doć.“ (nakon popodnevnog odmora/spavanja)

Tita: „Mi škaramo.“

Tara: „I meni je bilo u maškara, bila sam andijanka.“ (indijanka)

PUŽICITeta Natali, naša teta spremačica mete sobu.Korina kaže: „Mene ne pometaj!“

Niko: Mislim da ona šifra na vratima nije baš dobra ideja.Odgajateljica: Zašto to misliš?Niko: Netko može skužiti pa se igrati s time.

Petra Lucija: Ja ću krapati (brisati stol krpom)

Noina mama nakon posjeta prof. fizike pita Nou: Ki vam je bil danas?Noa: Magnetičar

Lana: Teta, kad puše bura, ti si ko kozlić!

Gašpar broji: dvajstdevet, dvajstdeset, dvajstdvanaest...Gašpar: Ostrujio sam se (stresla ga je struja dok je radio strujni krug)Lina (prilikom filcanja vune): A ja sam svoje ovce ubila da imam više meseka!Lina: Petra, pusti me, vidiš da sam pod stresom!Odgajateljica: što to znači?Lina: To znači da poludiš!

Nika: Moja tata se zvao Goran dok je bio sin, a sad se zove tata.

KRIJESNICEPaulo (nakon predstave „Rapske vile“): Teta je letila, bila je u zraku.

Kako pomažemo jedni drugima?

Nora: Ja sam pomogla Luciji dignut stvari.

Marieta: One sličice koje je ona poba-cala pomogla sam joj skupit.

Ante: Ja sam joj pomogao dati ruku da ide van.

Lana Pahljina, Leptirići

30

sam andijanka.“ (indijanka)

Lana Pahljina, LeptirićiLana Pahljina, LeptirićiLana Pahljina, LeptirićiLana Pahljina, Leptirići

RIBICE

Matej: „Kakvo je to stablo kad se

Ana: „Kiša pada pa ne radi“ (misli na

Nina Plješa, Leptirići

IZ DJECJEG PERA, IZ DJECJIH USTAKORALJI

Što je ljubav?Dorijan: Ne znam, ljubav je od čuda zato jer te onda čupa i tuče. Teo: Kad je netko zaljubljen onda treba biti pristojan.Gabrijela: Ljubav ti je da se zaljubite u srce pa ti je srce lijepo i tako ti se zaljubi.

O okusima i mirisimaNina: Led miriše po jako hladnoj zimi.Dorijan: (Bezglutenski keks) Ima okus kao ohlađene kokice bez soli.

Pomažemo...Mateo: Pomažem mami posao.Nina (6 god): Guten tag.Odgajateljica: Koji je to jezik, znaš?Nina (3 god): Pa to je, to je čovječji jezik.

PO Lopar

Josipa: Možemo se igrati s vama?Teo P.: Vi cure s nama se ne možete igrati jer vam smetaju haljine.

Lucija: Ja sam pronašla svršenog muškarca.Teta: A tko je to Lucija?Lucija: Pa moj tata!

Lucija: Tata, imam ti za reći dvije obavijesti. Jedna je dobra, a druga je loša. Koju želiš prvo?Tata: Lošu!Lucija: Naš planet je jako tužan, puno je prljav. Nitko ne pazi na njega.Tata: A dobra?Lucija: Pa ja sam došla u vrtić.

Odgajateljica: Marine, kako je bilo na praznicima?Marin: Ja sam bio na godišnjem!

Marin: Teta, ja ti idem na put, sutra neću doć u vrtić.Teta: A mogu ja s tobom, evo stavi me u bunker!Marin: Ma teta Katja, ti ne staneš u naš bunker.

Teta: Toni, gdje su ti budandice?Jan: Teta, što su to budandice?Teta: To ti je donji veš ili donje gaćice.Jan: Onda ja ne nosim gaćice, nego budandice.

Teta: Vita, gdje si bila s mamom i tatom?Vita: U Kanadi, to ti je jako daleko, moraš ići s avionom.Teta: Kojim jezikom se tamo priča, jesi li ih razumjela?Vita: Da, tamo se priča njemački!

Lucija: Teta, kako se zove novi dečko?Teta: Armando.Lucija: Framando,baš mi je lijepo ime.

Veronika: Usredotočite se.Tania: Koncetrirajte se.

31

USTA

Nina (3 god): Pa to je, to je čovječji jezik.

Kada sam došla u vrtić bila sam mala. Voljela sam se igrati, bojati i crtati. Tete su nam davale tempere, tijesto i papire da režemo i lijepimo. Voljela sam tetu Anitu i Zdenku i prijatelje. S plastelinom smo radili ježa. Kada sam narasla, išla sam u Leptiriće s prijateljicama Tonkom, Lanom i Ninom. Tamo su bile Nera, Mara i Mila. S njima sam se igrala s lutkama i kuhinjom. Učili smo Egipat i radili piramide. Teta Nirvana nam je davala šljokice pa smo radili ukrase na papiru i plastelinu. Išli smo u šetnje. Jedanput smo bili i na podmornici gledati morsko dno. Bila sam i u princezinom dvorcu, tamo smo isprobavali haljine i hranili i dragali konja. Išla sam i u dramsku kod tete Snježane. Tamo smo radili predstavu, radili haljine, šešire, lutke i dvorac. Teta nas je vodila u Rijeku u kazalište i na vlak. Voljela sam raditi ukrase za Božić, kada dođe mama i druge mame i vježbat za predstavu. Jedanput sam plesala, a druge godine pjevala. Kada su se u parku palile svijeće, recitirala sam. Tete nam uvijek daju nešto zanimljivo da radimo. Režemo gusjenice, leptire, bubamare, šijemo lutke, radimo krunicu. Volim ići u vrtić jer tamo imam puno prijatelja i uvijek se nečeg igramo. I volim tetu Miru, Zdenku, Biljanu i druge tete, tete od braca Nirvanu i Jelenu.

Antonia Gebauer

Veronika: Usredotočite se.Tania: Koncetrirajte se.

3131

Petra Lupić, Program predškole

Ena Lupić, Program predškole

Tonka Debelić, Leptirići

Djetetovo izražavanje i stvaranje potrebno je poticati od najra-nije dobi i to na različite na-

čine. Intrinzična motivacija ključan je čimbenik procesa u kojem se dijete može ostvariti scenski vlastitim tije-lom, govorom, ritmom i pokretom ili izražavajući se lutkom. U cjeloku-pnom djetetovom kompleksu odgo-ja, umjetnost može odigrati značaj-nu ulogu.

Stoga smo i ove pedagoške godine okupili desetero djece koji svoje ra-zličite potencijale dodatno mogu ra-zvijati. Planiranje zadataka zajedno s djecom jedno je od temeljnih vrijed-nosti lutkarsko-scenskog programa u našem vrtiću. Djeci je prvenstve-no omogućeno da dožive scen-sku umjetnost kao sintezu raznih vr-

LUTKARSKO-SCENSKI PROGRAM

sta umjetnosti – glazbene, dramske, plesne, lutkarske, likovne... Različitim sadržajima i pristupima lutkarsko-scenski program obuhvaća široko područje za poticanje i obogaćiva-nje cjelokupnog razvoja, optimalno i integrativno angažirajući sve razvoj-ne mogućnosti i sposobnosti djeteta.

Susreti naših radionica održavaju se jednom tjedno u trajanju od deve-deset minuta. Važno je istaknuti da je i ove godine jedan polaznik dječak

Hello. It's English time!

trećeg razreda osnovne škole, a ne-kad polaznik našeg vrtića. Upravo su nam takva djeca pokazatelji koliko je važno od najranije dobi pratiti, pre-poznati i podržavati različite djeteto-ve potencijale i omogućiti im njihovo razvijanje.

SAVJETKod kuće, dok se dijete igra, puštajte na TV-u ili CD-playeru pjesmice na engleskom (ili drugom stranom jeziku). Tako, radeći nešto drugo, dijete nesvjesno „upija“ taj jezik.

Svakog utorka i petka popodne sasta-jemo se mi, mali Englezi. Ukupno nas ima 30, a raspoređeni smo u 2

grupice – u prvoj su polaznici prvog i dru-gog stupnja, a u trećoj polaznici završnog – trećeg stupnja. Teta Petra dolazi po nas i kad se svi skupimo, počinjemo raditi. Učimo kroz igru, pjesmice, filmiće i zaba-vu. Jako volimo i naše knjigice s mnogo zanimljivih zadataka, kartica i naljepnica. Trenutno pričamo o hrani, a do sada smo se učili pozdravljati, imenovati naše čla-nove obitelji, što nosimo, pričali smo i o životinjama, imenovali dijelove tijela, opi-sivali našu sobu, a čeka nas još mnogo toga i na kraju, u 6. mjesecu, priredba za naše roditelje.Bye!

KRAĆI SPECIJALIZIRANI PROGRAMI I RADIONICE U VRTIĆU

RANO UČENJE ENGLESKOG PROGRAMA

Voditeljica programa: odgajateljica Snježana Turković

LUTKARSKO-SCENSKI PROGRAM

RANO UČENJE ENGLESKOG PROGRAMA

Voditeljica programa: Petra Brnabić, prof.

Što prije, to bolje....Do 6. godine našem je mozgu prirod-no usvajati jezike i to na sličan način na koji usvajamo i materinji jezik. Na-ravno, to ne znači da nakon 6. godine više ne možemo učiti strani jezik, ali ga učimo na drukčiji način.

32

Od listopada do prosinca odvijao se ciklus radionica za roditelje „Rastimo zajedno“. Radionice je po-hađalo šestero roditelja koji su činili devetu grupu

roditelja koji u našem vrtiću pohađaju ove radionice. Kroz radionice vodile su ih voditeljice Marijana Ribarić i Maja Pi-rak, naša vanjska suradnica u ovom projektu.

LUTKARSKO-SCENSKI PROGRAM

RANO UČENJE ENGLESKOG PROGRAMA

RASTIMO ZAJEDNO“ PROGRAMI

Radionice za roditelje

„Rastimo zajedno“

Klub očeva „Rastimo zajedno“Tijekom listopada odvijale su se radi-onice za očeve pod nazivnom Klub očeva „Rastimo zajedno“. Nakon prošlogodišnjeg sudjelovanja u pilot

projektu, ove smo godine nastavili s radionicama za očeve jer su očevi pokazali visoko zadovoljstvo ovakvim načinom rada. Radionice su vodile voditeljice Mladenka Frankić i Vedra-na Domaćinović Pičuljan, a pohađalo ih je šestero očeva.

Radionice „Rastimo zajedno plus“ za asistentice i odgajateljiceU prosincu smo započeli s radionica-ma Rastimo zajedno Plus na kojima su asistentice i odgajateljice unaprije-đivale svoje vještine, znanja i spoznaje vezane uz rad s djecom s teškoćama. Ciklus radionica sastojao se od devet radionica. Vodile su ih voditeljice Mla-denka Frankić, Ana Sokolić i Vedrana Domaćinović Pičuljan, a pohađalo ih je sedam odgajateljica.

33

3434

Kao i svake pedagoške godine, tako i ove, kreirali smo bogato i raznoliko stručno usavršavanje

djelatnika koje se temeljilo na potre-bama odgajatelja. Pored pojedinač-nih radionica i predavanja, odgaja-telji su imali kontinuiranu podršku kroz Zajednice učenja na kojima su razgovarali o svojoj odgojno-obra-zovnoj praksi te promišljali na koji način ona može biti još kvalitetnija i uspješnija. Zajednice učenja vodi-le su odgajateljica Mladenka Frankić i pedagoginja Vedrana Domaćinović Pičuljan, a ove godine za vođenje su se educirale i odgajateljice Barbara Matahlija i Snježana Turković koje će se priključiti postojećem timu vodi-telja.

Asistentice koje rade s djecom s teš-koćama pohađale su ciklus radioni-ca Rastimo zajedno Plus kroz koje su stekle razne vještine, znanja, strate-gije za rad s djecom s teškoćama, ali i izmjenjivale svoja iskustva te propi-tivale stavove.

Naše su odgajateljice i stručni surad-nici odlazili i na stručna usavršavanja van vrtića, a na mnogima od njih imali su aktivnu ulogu, kao predavači i izla-gači, na što smo osobito ponosni.

Odgajateljice Snježana Turković i Bar-bara Matahlija u rujnu su predstavile naš vrtić na 10. danima otočkih vrti-ća – Od baštine za baštinu koji su se

Stručna usavršavanja i postignuća naših djelatnika

održali na Hvaru. Ko-legice su sudjelovale s radom na temu „Djeca i narodni običaji otoka Raba“.

Odgajateljica Snježa-na Turković već tradi-cionalno svake godi-ne sudjeluje na Danima predškolskog odgoja i obrazovanja Splitsko-dalmatinske županije „Mirisi djetinjstva“. Ove godine sudjelovala je radom „Učiti kako uči-ti“ koji je izašao u zbor-niku radova sa stručno-znanstvenog skupa.

I ove je godine tim vo-ditelja programa Rasti-mo zajedno sudjelovao na 7. Konferenciji voditelja radionica Rastimo zajedno, a kolegice Vedra-na Domaćinović Pičuljan i Mladen-ka Frankić imale su aktivan doprinos na Konferenciji gdje su vodile okrugli tematski stol na temu Klub roditelja Rastimo zajedno. Također, ponosni smo i na našu odgajateljicu Marijanu Ribarić koja je na Konferenciji zaslu-žila priznanje za 5+ voditelja (voditelja koji je odradio 5 i više ciklusa radio-nica). To isto priznanje već posjeduju voditeljice Mladenka Frankić i Vedra-na Domaćinović Pičuljan.

Na državnom stručnom skupu za odgojitelje pod nazivom „Inovacije, istraživanja, izazovi u ranom i predš-kolskom odgoju i obrazovanju“ koji se u travnju održao na Brijunima, naš vrtić se predstavio s tri rada. Odgaja-teljica Snježana Turković sudjelovala je s projekcijom „Brodom po svijetu“, pedagoginja Vedrana Domaćinović Pičuljan sudjelovala je izlaganjem na temu „Dječji vrtić Pahuljica – zajed-nica koja uči“, a odgajateljice Marija-na Ribarić, Mladenka Frankić i Andrea Deželjin sudjelovale su poster plaka-tom na temu „Od socijalnih vještina do socijalne kompetencije“.

Mladenka Frankić i Vedrana Domaći-nović Pičuljan sudjelovale su na Me-đunarodnom znanstveno-stručnom skupu s temom „Sadašnjost za bu-dućnost odgoja i obrazovanja-mo-gućnosti i izazovi“ koji se održao u Sisku, a predstavile su se radom „Kva-litetnom praksom do dječje kompe-tencije“.

3535

IZ LOGOPEDSKOG KABINETA

Ranu pismenost čine vještine, znanja i stavovi važni za ovla-davanje čitanjem tijekom for-

malnog poučavanja tih vještina. Među tim vještinama i znanjima posebno se ističu sljedećih šest: fonološka svje-snost, rječnik, pripovijedanje, interes za tisak, koncept tiska i imenovanje slova.

Fonološka svjesnost odnosi se na prepoznavanje, izdvajanje i baratanje manjim dijelovima od riječi. Brojna istraživanja navode fonološku svje-snost uz imenovanje slova kao jed-nu od najvažnijih pokazatelja kasnije uspješnosti u čitanju.

Djeca najranije počinju stapati rije-či iz ponuđenih slogova (primjerice, niz slogova ku-ća čini riječ kuća). Slo-govno stapanje slijedi raspoznavanje rime. Djeca prepoznaju rimuju li se riječi ili se ne rimuju (primjerice, ko-ji se parovi riječi rimuju most-kost ili most-drvo) prije nego uspješno mo-gu raščlaniti riječi na slogove. Slogov-na raščlamba (npr. riječ kuća sastoji se od niza slogova ku-ća) osvješta-va i priprema dijete za uspješnu proi-zvodnju rime prema ponuđenim rije-čima (primjerice, što se rimuje s riječi mama?).

Baratanje rimom i slogovima dovo-di do sposobnosti baratanja manjim jedinicama – fonemima. Kao i kod sloga, dijete je prvo u mogućnosti proizvesti riječi iz ponuđenih fone-ma (fonemsko stapanje), a potom i riječi raščlaniti na foneme (fonem-ska raščlamba). Uspješnost rješavanja zadataka fonološke svjesnosti ovisi o fonološkoj složenosti riječi, odnosno o strukturi i duljini riječi. Duljina rije-či utječe na fonološku složenost za-datka, što se uočava veći i kod bara-tanja većim fonološkim jedinicama, slogom i rimom, a posebice u ba-ratanju fonemima. Dakle djeca lak-še raščlanjuju primjerice riječ vuk ne-go riječ ladica i lakše pronalaze rimu za riječ more nego za riječ tobogan. Prije nego uspješno raščlanjuju riječi

Rana pismenostna sve sastavne foneme, djeca usva-jaju izdvajanje prvog fonema u riječi zbog njegove perceptivne uočljivosti (primjerice, koje prvo slovo čuješ u ri-ječi šuma?).

Prema tome, zadatci fonološke svje-snoti, od jednostavnijeg prema slo-ženijem, jesu sljedeći: slogovno sta-panje, raspoznavanje rime, slogovna raščlamba, proizvodnja rime, fonem-sko stapanje, fonemska raščlamba.

Rječnik je jedan od glavnih čimbeni-ka koji utječe na razumijevanje pro-čitanog teksta. Osim usvajanja novih riječi tijekom razgovora s odraslima, djeca najviše riječi usvoje u interak-tivnom čitanju slikovnica s odraslima. Aktivno čitanje slikovnica uključu-je brojne postupke u kojima odra-sla osoba postavlja otvorena pitanja, potiče razgovor o pročitanom tekstu te pruža djetetu prilike u kojima ono može sudjelovati u pričanju priče.

Pripovijedanje je jedna od temeljnih vještina važnih za čitalačke sposob-nosti. Prepričavanje događaja drugoj osobi zahtjeva izražavanje sadržaja oslanjanjem prvenstveno na jezična sredstva (rječnik, gramatiku). Iznese-ni događaji moraju sadržavati vrijeme i mjesto nekog događaja, uključene sudionike, uzroke i posljedice na na-čin da su oni razumljivi i nekome tko nije bio prisutan i o tome nema nika-kvih informacija.

Svjesnost o pisanom tekstu pojam je koji uključuje interes za tisak, posto-janje koncepta o tisku i razumijevanje konvencija u pisanju mnogo prije po-četka formalnog obrazovanja.

Interes za tisak nastaje izloženošću pisanom tekstu i povezivanju čitanja s pozitivnim i ugodnim iskustvom te predstavlja ključan korak prema ra-zvoju rane pismenosti.

Do razumijevanja svjesnosti o pisa-nom tekstu djeca dolaze putem in-terakcije s odraslima u aktivnostima koje su povezane s knjigama i pisanim tekstom kao što su zajedničko čitanje slikovnica. Dokazano je da zajedničko

čitanje slikovnica odraslih i djece po-većava djetetovo shvaćanje značenja važnosti pisanog teksta. To se ne od-nosi na jednostrane situacije u kojima odrasli djeci čitaju priču, nego na situ-acije u kojima djeca sudjeluju u aktiv-nosti čitanja: razgovaraju s odraslima o sadržaju priče i o pisanom tekstu (primjerice, odrasli pokazuje djetetu gdje na naslovnici piše naslov slikov-nice i ime pisca, koja je prva, a koja zadnja stranica knjige, odakle se po-činje čitati i slično).

Imenovanje slova, uz ranije opisa-nu fonološku svjesnost, navodi se kao jedan od najznačajnijih pretka-zatelja spremnosti za poduku čita-nja. Poznavanje slova znanje je koje bi trebalo ići usporedno s poticanjem fonemske svjesnosti ili joj čak vre-menski i prethoditi.

U hrvatskome obrazovnom sustavu djeca u prvom razredu osnovne škole uče 120 grafema (30 velikih i 30 ma-lih tiskanih i 30 velikih i 30 malih pisa-nih slova) koji predstavljaju 30 fone-ma hrvatskog jezika. Mnogi su oblici grafički slični (npr. b, d, p; a, e; m, n, u) te je potrebno uložiti dodatni trud kako bi ih se zapamtilo i razlikovalo. Dvoslovni grafemi kao NJ ne čitaju se kao N + J. Osim poznavanja grafema, djeca moraju naučiti i da je kod pisa-nja važna orijentacija grafema te da postoji pravilo pisanja za svaki od njih.

Poticanje prepoznavanja slova u predškolskom razdoblju ne odnosi se na formalno podučavanje djeteta grafemima. Važno je da dijete bude izloženo slovima hrvatske abecede, da u predškolskoj dobi s roditeljima odgojiteljima i vršnjacima igra igre koje uključuju slova te da komenti-ra slova koje prepoznaje. Djeca lak-še prepoznaju takozvana univerzalna slova (primjerice, c, p, v, a i sl.) od pro-totipnih slova hrvatske latinice (slože-nih grafema kao š, č, dž, lj i drugih) te više poznaju velikih nego malih tiska-nih slova. Stoga tim redoslijedom tre-ba djecu izlagati slovima.

Pripremila: Ana Sokolić, mag. logoped.

Prema: Kuvač Kraljević, J., ur. (2015): Priručnik za prepoznavanje i obrazova-nje djece s jezičnim teškoćama, Edu-kacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu-čilišta u Zagrebu, Zagreb

ZDRAVSTVENA TEMA

BOLESTI KOJE PRENOSE KRPELJI

Dolaskom proljeća ljudi nastoje što više vremena provoditi u prirodi. Iako boravak u prirodi

donosi obilje blagodati , u njoj vreba-ju i neke opasnosti. Jedna od njih su krpelji jer oni svojim ugrizom na ljude mogu prenijeti i neke uzročnike zara-znih bolesti.

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izra-žen svrbež. Ova promjena nije poslje-dica infekcije, već djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.

Svaki boravak u šumi, osobito među niskim raslinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima. Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijeno-sa zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopće se ne "ugnijezdi" u kožu i spadne s tijela, neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mje-sto gdje se prihvate (obično pregibe, vlasište i druge toplije/vlažnije dijelo-ve tijela).

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izra-žen svrbež. Ova promjena nije po-sljedica infekcije, već iritativnog dje-lovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom ugriženog čo-vjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće tek 1-2 tjedna nakon ugri-za krpelja. Stoga nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć – dovoljno je samo ukloniti krpelja s kože.

Međutim, ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simpto-mi bolesti – poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabo-sti (slično gripi), ili glavobolja, muč-nina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa), potrebno je posavjetovati se s liječni-

kom kako bi se pravovremeno utvr-dilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.

Većina bolesti koje prenose krpelji su blažeg oblika i liječenje se može pro-vesti kod kuće, dok samo manji broj slučajeva zahtijeva obradu i liječenje u bolnici.

Ljudi se zaraze nakon ugriza zara-ženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječe-njem krpelja preko oštećene kože ili sluznica.

U Hrvatskoj se ugrizom krpelja naj-češće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis, tularemija, er-lihioza, babezioza i neke rikecioze.

Prevencija bolesti koje prenose krpelji

1. Izbjegavanje područja bogatih krpeljima tijekom ljetnih mjeseci

2. Nositi odjeću dugih rukava i du-gih nogavica, umetanje nogavi-ca u čarape ili čizme

3. Za boravka u prirodi ne nosi-ti odjeću od dlakavih tkanina (vuna, flanel) jer se za nju krpelj lakše zakvači; ne odlagati odje-ću na travu i grmlje; ne provlačiti se kroz nisko raslinje

4. Za boravka u prirodi nositi odje-ću svijetlih boja kako bi se krpe-lja lakše uočilo na odjeći i od-mah uklonilo

5. Primjena repelenata – tvari koje odbijaju krpelje

6. Nakon svakog boravka u priro-di gdje ima krpelja obvezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo te ukoliko se naiđe na kr-pelja, odmah ga ukloniti

36

pripremila:

Tihana Ivančić, zdravstvena voditeljica

37

Poticanje samostalnosti – put do autonomije

Svaka odrasla osoba, pa tako i dijete, ima potrebu za zado-voljenjem temeljnih psihološ-

kih potreba. To su potreba za blisko-šću i ljubavlju bliske osobe, potreba za kompetentnošću i potreba za au-tonomijom (samostalnošću, kom-petencijom, uvažavanjem, slobo-dom izbora). Da bi se dijete razvijalo u zdravu, kompletnu ličnost, važno je zadovoljiti sve njegove potrebe.

Potrebu za ljubavlju i bliskošću ro-ditelji zadovoljavaju tako da provo-de vrijeme s djetetom, da se aktivno i kvalitetno uključuju u njegov život, da mu iskazuju ljubav i toplinu. Rodi-telji obično vrlo obilato iskazuju svoju ljubav prema djetetu te na pravi način zadovoljavaju ovu temeljnu psihološ-ku potrebu djeteta.

Potreba za kompetetntnošću odnosi se na djetetovu potrebu za stabilno-sti, predvidivosti i sigurnosti u djete-tovom životu. Dijete ima potrebu da ima osigurane svakodnevne rutine, jasno postavljena pravila ponašanja, dosljedne reakcije roditelja kako bi se lakše snalazilo i uspješnije zadovolja-valo očekivanja roditelja.

Potreba za autonomijom odnosi se na potrebu djeteta da se osjeća kom-petentno, samostalno, da se osjeća kako njegovo ponašanje ima utjecaj

na svijet i ljude koji ga okružuju. Ovu potrebu djeca pokazuju vrlo rano, već kao bebe upiru prstom i pokazuju na razne predmete koji ih okružuju koje žele dotaknuti i na njih utjecati (Npr. Tamo mi pokazuješ prstom, ti bi upa-lila svjetlo, podići ću te da dosegneš prekidač.) i jako je važno da roditelji prepoznaju te prve znakove djeteto-ve inicijative te ih podupru. Time će pokazati da imaju povjerenje u dje-tetove sposobnosti te početi stvara-ti temelje samostalnosti. Vrlo usko-ro, već iza prve godine života, dijete će zbog svojih rastućih sposobnosti, početi pokazivati sve veću inijativu i potrebu za samostalnošću. Počet će samostalno hvatati žlicu, prinositi ča-šu ustima, pokušati dohvatiti, nositi ili prenijeti neki predmet, penjati se... Reakcija roditelja u ovim trenucima od presudne je važnosti za djetetovo poimanje sebe i svojih vlastitih spo-sobnosti. Vrlo često prva je reakcija roditelja Pazi! Zaprljat ćeš se! Ne, pro-lit ćeš! Ne penji se, past ćeš! Vidiš da ne možeš! Ovim primjerima roditelj djetetu šalje poruku da nema povje-renja u njegove sposobnosti, da ništa ne može učiniti samo i da nije do-voljno kompetetntno. Ako se djetetu stalno šalju ovakve i slične poruke, di-jete ne dobiva priliku da doživi uspjeh i da bude upješno u svojim pokuša-jima te postaje pasivno i povlači se. Roditelji ovako reagiraju iz potrebe da zaštite dijete, zbog vlastitog straha da se djetetu nešto ne dogodi, a pone-kad i zato što im je lakše i brže nešto učiniti umjesto djeteta, nego čekati da dijete to isto učini samo. No, una-toč roditeljskoj brizi, za djetetov ra-zvoj puno bi primjerenije bile sljedeće reakcije O, ti bi želio naučiti kako se to radi! Kako samo spretno i pažljivo

to nosiš! Uspio si! Kada tako podupiru sve veću samostalnost svog djeteta, roditelji mu iskazuju povjerenje te mu pokazuju kako ono svojim postupci-ma može utjecati na svoju okolinu te tako dugoročno formiraju samostal-nu, autonomnu osobu.

U vrtiću se samostalnost potiče već od jasličke dobi. Djeca samostalno je-du, piju iz šalice, pokušavaju se odije-nuti i obuti, samostalno odabiru ma-terijale i poticaje kojima će se igrati. Iz tih primjera vidimo koliko kompe-tentna i samostalna djeca mogu biti i kako često podcjenjujemo njihove mogućnosti i sposobnosti.

Vedrana Domaćinović Pičuljan, prof.pedagogije

izvori:Rastimo zajedno, priručnik za voditelje radionica

Jesper Juul, Vaše kompetentno dijete

www.familylab.hr

„Kada je mlijeko proliveno po

kuhinjskim pločicama i dok te

male oči gledaju u tebe i čekaju

tvoju reakciju, prisjeti se što je

zapravo važno! Potrebno je pet

minuta da bi se počistilo proliveno

mlijeko. Mnogo je više potrebno

da se osnaži slomljeni duh.“ Rebecca Eanes

S

www.familylab.hr

ČESTITKE

Odgajateljica Franka Perić, po-znatija među djecom i rodite-ljima kao teta Franka, prošle

je godine umirovljena nakon 40 go-dina rada kao odgajatelj. Diplomirala je 1978. godine na OOUR pedagoškoj akademiji u Rijeci i time stekla zvanje nastavnika predškolskog odgoja. Od 1977. godine neprekidno radi na po-slovima odgajatelja predškolske djece, najprije pri Osnovnoj školi „Vlado Vu-kušić“, potom pri Osnovnoj školi Ivana Rabljanina i konačno u Dječjem vrtiću „Pahuljica“. U svojih 40 godina rada odgojila je preko 400 djece i surađi-vala s dvostruko više roditelja. Među tom djecom danas je mnogo uspješnih mladih ljudi, ljudi koji doprinose bo-ljitku našeg otoka. Godine 2005. zavr-šila je teološko-katehetsko doškolova-nje za vjerski odgoj djece predškolske dobi pri Katoličkom bogoslovnom fa-kultetu u Rijeci te je 2007. započela s provođenjem vjerskog katoličkog od-goja, prva u našem vrtiću.Teta Franka među djecom i rodite-ljima poznata je po svojem strpljenju, smirenosti, pozitivnoj komunikaci-ji, predanom radu. Vjerojatno je teš-ko pronaći trenutke u kojima je u po-slu, u radu s djecom i odraslima bila ljuta, uznemirena ili negativna. Radu s djecom pristupala je s velikim opti-

mizmom, u svakom djetetu pronalazila ono dobro i bodrila njegov napredak. U svom radu njegovala je pozitivne ljud-ske vrijednosti – zajedništvo, empatiju, pomaganje, prijateljstvo, toleranciju, a sve to obogaćivala je duhom katoličke vjere. I njezini suradnici, kolege poznaju je kao iznimno strpljivu, nježnu i toplu osobu, uvijek spremnu na toplu riječ i podršku. Stoga joj ovim putem čestitamo na mirovini koju je zaslužila nakon 40 godina predanog rada ispunjenog lju-bavlju prema poslu koji radi. Čestita-mo joj i na Nagradi Grada Raba ko-ja joj je uručena ove godine povodom Dana Grada!

38

TETA FRANKA – nakon 40 godina ispunjenih ljubavlju u zasluženu mirovinu

39

GLAVNI UREDNIK: Sanja Grozdanić

UREDNIČKI TIM: Ana ŽigoSnježana Turković

Tamara Malunac

Vedrana Domaćinović Pičuljan

ILUSTRACIJEDesigned by Freepik.com

Pratite nas na našoj web stranici: www.dvp.hr

Zahvaljujemo svim roditeljima koji su nam svakodnevno donosili razni pedagoško neoblikovani materijal, donirali namještaj i didaktiku, po-magali u šetnjama, volontirali u skupinama, redovito se odazivali na radionice, roditeljske sastanke i individualne informacije, pratili nas, bodrili i podržavali!

Hvala i svim našim partnerima i suradnicima što su protekle peda-goške godine surađivali s vrtićem i pomogli nam u obogaćivanju od-gojno-obrazovnog rada!

Hvala Radio Rabu i Rab Danas koji nas uvijek budnim okom prate!

ZAHVALE

40

Povodom Europskog  dana oralnog zdravlja, 12. ruj-na  Dječji vrtić „Pahuljica je na svečanosti organi-ziranoj u Dječjem vrtiću Drenova dobio certifikat

kao ustanova koja promiče oralno zdravlje. Dječji vrtić „Pahuljica“ na promicanju oralnog zdravlja radi već dugi niz godina, a od prošle godine uključeni smo u zajednič-ki projekt Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Primor-sko Goranske županije, Medicinskog fakulteta sveučilišta u Rijeci te Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Projekt pod nazivom “Unaprjeđenje oralnog zdravlja djece i mladih u PGŽ-Zdravi zubi-sretan dječji osmjeh“ obuhvaća niz ak-tivnosti od svakodnevnog četkanja zubi do stomatoloških pregleda prije upisa u predškolsku ustanovu, kao i pregle-da za vrijeme boravka djece u ustanovi, na čemu smo po-sebno zahvalni dr. Meliti Vlahek. S doktoricom surađuje-mo već dugi niz godina pa je djeca s veseljem očekuju u svojim skupinama. 

NAGRADE

ŽUPANIJSKO PRIZNANJE ZA NAJBOLJU ODGOJNO-OBRAZOVNU USTANOVU

Dječji vrtić „Pahuljica“ na Rabu dobio je 5. listopada na prigod-noj svečanosti upriličenoj u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, povodom Svjetskog dana učitelja,

visoko županijsko priznanje kojim je, uz još dvije škole, jednu osnovnu i jednu srednju, proglašen najuspješnijom odgojno-obrazovnom usta-novom na području PGŽ-a. Naš vrtić se ove godine po prvi puta javio na natječaj. Izbor najuspješnijih obavilo je Županijsko povjerenstvo za dodjelu Županijske nagrade povodom Svjetskog dana učitelja. Povjeren-stvo je izabralo tri najuspješnije ustanove (jedan vrtić te po jedna osnov-na i srednja škola) i 6 najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika.

CERTIFIKAT KAO USTANOVA KOJA PROMIČE ORALNO ZDRAVLJE