kantonalni odbor za razvoj usk - fzzpr.gov.barazvoja+usk.pdf/96340b2e33af... · izrazi koji se...
TRANSCRIPT
2014 2015 2016 2018 2019 2020
VelikaKladuša
Bužim
BosanskaKrupa
Sanski Most
KljučBosanski Petrovac
Bihać
Cazin
Unsko-sanskog kantona za period 2014–2020
PodržalaEvropska unija
Vlada Unsko-sanskogkantona
Evropska unija
Kantonalni odbor za razvoj USK
Haris Komić, JU ,,Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona”
Ada Lipovača, JU ,,Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona“
Jasmira Dervišić, Ministarstvo privrede USK
Enisa Midžić, Ministarstvo finansija USK
Merima Mešanović, Ministarstvo pravosuđa i uprave USK
Nedim Alagić, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštita okoliša USK
Vildana Zulić, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštita okoliša USK
Rasima Bobić, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK
Senad Tutić, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK
Mensud Tuzlak Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK
Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK
Fikret Midžić, JU Arhiv USK Bihać
Azra Jusić, Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
Fevzija Karabegović, Ministarstvo za pitanje boraca i RVI USK
Halid Toromanović, Ministarstvo unutrašnjih poslova
Saša Smiljanić, predstavnik nevladinog sektora iz oblasti društvenih djelatnosti
Vildana Alibabić, predstavnik nevladinog sektora iz oblasti okoliša
Zrinka Delić, predstavnik nevladinog sektora iz oblasti razvoja
Hiba Sarajlić, Federalni zavod za statistiku
Načelo ravnopravnosti spolova ugrađeno je u Strategiju razvoja USK kao jedno od osnovnih načela. S tim u vezi,
izrazi koji se ovdje koriste za osobe u muškom rodu (npr. „građani“, „načelnik“, „vijećnik“ i sl.) su neutralni i odnose
se kako na muškarce tako i na žene.
IntegrIrana StrategIja razvoja
UnSko-SanSkog kantona za perIod 2014-2020
Bihać, 2014
5
Sadržaj
UVOD ...............................................................................................................................................13
I SITUACIONA ANALIZA ..............................................................................................................15
1. Geografski položaj i prirodne karakteristike.............................................................................19
1.1. Ključne historijske činjenice važne za identitet kantona .............................................................19
1.2. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona .........................................20
1.3. Površina .............................................................................................................................................21
1.4. Osnovne geološke osobine, karakteristike zemljišta, flore i faune i vodnog bogatstva ............22
1.4.1. Geološke osobine i karakteristike zemljišta ..................................................................................22
1.4.2. Flora i fauna, biološka raznovrsnost ..............................................................................................23
1.5. Klimatska obilježja ..........................................................................................................................24
2. Demografske karakteristike i kretanja na tržištu rada ............................................................25
2.1. Broj stanovnika.................................................................................................................................25
2.2. Starosna struktura stanovništva .....................................................................................................26
2.3. Nacionalna struktura stanovništva.................................................................................................28
3. Privreda ............................................................................................................................................29
3.1. Dinamika i razvijenost privrede .....................................................................................................29
3.2. Mala i srednja poduzeća .................................................................................................................32
3.2.1. Obrti ..................................................................................................................................................35
3.2.2. Poslovne zone ...................................................................................................................................35
3.2.3. Institucije za podršku razvoja poduzetništva ................................................................................37
3.3. Glavne privredne djelatnosti ...........................................................................................................38
3.3.1. Rudarstvo .........................................................................................................................................39
3.3.2. Industrija ...........................................................................................................................................40
3.3.3. Poljoprivreda ....................................................................................................................................47
3.3.4. Turizam .............................................................................................................................................53
3.4. Analiza uvoza i izvoza ....................................................................................................................56
6
4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada ....................................................................................57
4.1. Zaposlenost ......................................................................................................................................57
4.2. Nezaposlenost ...................................................................................................................................62
4.3. Penzioneri .........................................................................................................................................66
5. Društvene djelatnosti .....................................................................................................................67
5.1. Obrazovanje ......................................................................................................................................67
5.1.1 Predškolski odgoj .............................................................................................................................68
5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje .........................................................................................................69
5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje ...........................................................................................................70
5.1.4. Visokoškolsko obrazovanje .............................................................................................................72
5.2. Kultura i sport .................................................................................................................................74
5.3. Zdravstvo i socijalna skrb ...............................................................................................................76
5.3.1. Zdravstvo .........................................................................................................................................76
5.3.2. Socijalna skrb i zaštita ....................................................................................................................78
5.4. Stanovanje .........................................................................................................................................84
5.5. Organizacije civilnog društva .........................................................................................................84
5.6. Socijalna, imovinska i lična sigurnost građana .............................................................................85
5.6.1. Krivična djela i stepen otkrivenosti................................................................................................85
5.6.2. Struktura kriminaliteta ....................................................................................................................85
6. Javna infrastruktura ......................................................................................................................86
6.1. Saobraćajna infrastruktura ..............................................................................................................86
6.1.1. Cestovni saobraćaj ...........................................................................................................................86
6.1.2. Željeznički saobraćaj ........................................................................................................................90
6.1.3. Zračni saobraćaj ...............................................................................................................................90
6.2 Energetska infrastruktura ...............................................................................................................91
6.3. Telekomunikacije .............................................................................................................................91
7. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura ...............................................................................92
7
7.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša ......................92
7.2. Upravljanje otpadom .......................................................................................................................95
7.3. Upravljanje vodama i otpadnim vodama ......................................................................................97
7.4. Zrak .................................................................................................................................................100
7.5. Šume ................................................................................................................................................101
7.6. Zaštićeni dijelovi prirode ..............................................................................................................102
7.7. Buka .................................................................................................................................................103
8. Upravljanje razvojem ..................................................................................................................104
9. Analiza budžeta USK ...................................................................................................................106
II SWOT analiza ................................................................................................................................111
III Vizija, strateški ciljevi i prioriteti ..............................................................................................114
Prilog I - Programski okvir .......................................................................................................................121
Prilog II - Operativni program .................................................................................................................187
8
popIS tabela
Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona...................................................................................22
Tabela 2. Razvojni problemi i potrebe u vezi geoloških osobina, zemljišta, flore i faune .....................24
Tabela 3. Razvojni problemi i potrebe u vezi stanovništva.......................................................................28
Tabela 4. Kretanje BDP-a USK, FBiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM) ............29
Tabela 5. Bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod stanovniku u USK u periodu od 2008. do 2013. godine (000 KM) ................................................................................................................30
Tabela 6. Indeks razvijenosti kantona u FBiH u 2012. godini ..................................................................30
Tabela 7. Indeks razvijenosti USK i FBiH u 2012. godini ........................................................................31
Tabela 8. Kretanje broja registriranih poduzeća prema broju zaposlenih na području USK u 2009., 2010. i 2011. godini ........................................................................................................33
Tabela 9. Poslovni subjekti u USK prema iznosu ostvarenih poslovnih prihoda u 2011. godini .........33
Tabela 10. Broj registriranih poduzeća prema broju zaposlenih u općinama USK u 2009., 2010. i 2011. godini .............................................................................................................................................34
Tabela 11. Poslovne zone na području USK ................................................................................................36
Tabela 12. Šumsko zemljište na području USK i FBiH u 2012. godini .....................................................42
Tabela 13. Prikaz izvršenja u sječi i izradi na području USK u 2011. i 2012. godini (m3, neto masa) ..44
Tabela 14. Razvojni problemi i potrebe u privredi ......................................................................................46
Tabela 15. Financijska vrijednost poticane proizvodnje (iz kantonalnog i federalnog budžeta) u 2012. godini .............................................................................................................................................49
Tabela 16. Kretanje iznosa isplaćenih novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine .................................................................51
Tabela 17. Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi .............................................................................53
Tabela 18. Razvojni problemi i potrebe u turizmu ......................................................................................56
Tabela 19. Robni izvoz i uvoz na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ...........................56
Tabela 20. Najznačajniji izvoznici na području USK .................................................................................57
Tabela 21. Razvojni problemi i potrebe u vezi tržišta rada .........................................................................67
Tabela 22. Broj učenika u srednjim školama na području USK krajem školske godine 2010./2011. ....................................................................................................................................72
Tabela 23. Broj upisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihaću u akademskim godinama 2010./2011.i 2011./2012. ..............................................................................................................73
Tabela 24. Razvojni problemi i potrebe u području obrazovanja ..............................................................74
9
Tabela 25. Razvojni problemi i potrebe u kulturi i sportu ..........................................................................76
Tabela 26. Osnovni pokazatelji zdravstvene zaštite u EU, FBiH i USK .....................................................77
Tabela 27. Razvojni problemi i potrebe u području zdravstva i socijalne skrbi .......................................83
Tabela 28. Stambeni fond na području USK u periodu od 2008. do 2012. godine ..................................84
Tabela 29. Veličina saobraćaja na magistralnim i regionalnim cestama USK-a .......................................89
Tabela 30. Registrirana cestovna motorna i priključna vozila na području USK u 2012. godini, prema starosti vozila.....................................................................................................................89
Tabela 31. Razvojni problemi i potrebe u području saobraćaja i elektroenergetske infrastrukture .......92
Tabela 32. Razvojni problemi i potrebe u području zaštite okoliša .........................................................104
Tabela 33. Kretanje ukupnih budžetskih rashoda i izdataka po aktivnostima u periodu od 2008. do 2012. godine ...............................................................................................................................108
Tabela 34. Kretanje unutrašnjeg duga, odnosno zaduženja općina, kantona i izvanbudžetskih fondova USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM) ...........................................................110
Tabela 35. SWOT analiza .............................................................................................................................112
Tabela 36. Usklađenost Strateškog cilja br.1 sa strateškim dokumentima višeg nivoa ..........................115
Tabela 37. Usklađenost Strateškog cilja br.2 sa strateškim dokumentima višeg nivoa ..........................116
Tabela 38. Usklađenost Strateškog cilja br.3 sa strateškim dokumentima višeg nivoa ..........................117
Tabela 39. Usklađenost Strateškog cilja br.4 sa strateškim dokumentima višeg nivoa ..........................117
Tabela 40. Usklađenost Strateškog cilja br.5 sa strateškim dokumentima višeg nivoa ..........................118
Tabela 41. Strateški ciljevi i prioriteti..........................................................................................................120
popIS SlIka
Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine ..................................................................................20
Slika 2. Položaj općina u sastavu USK .....................................................................................................21
Slika 3. Mreža putnih pravaca na području USK ..................................................................................87
Slika 4. Podsliv rijeke Une .........................................................................................................................99
10
popIS grafIkona
Grafikon 1. Broj stanovnika BiH, FBiH i USK 1991., 2006.i 2012. godine .........................................26
Grafikon 2. Kretanje starosne strukture stanovništva na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ....................................................................................................................................27
Grafikon 3. Kretanje prirodnog priraštaja na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine 27
Grafikon 4. Kretanje broja novorođene djece prema spolu na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ..........................................................................................................................28
Grafikon 5. Kretanje BDP-a USK, FBiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM) ...29
Grafikon 6. Nivo razvijenosti općina USK u 2012. godini ...................................................................31
Grafikon7. Omjer poduzeća registiranih u USK i FBiH, 2012. ..........................................................32
Grafikon 8. Kretanje plata po područjima klasifikacije djelatnosti u periodu od 2009. do 2013. godine ....................................................................................................................................34
Grafikon 9. Obrti u USK po djelatnostima, 2012. .................................................................................35
Grafikon 10. Struktura ukupnog prihoda u USK po privrednim granama u USK .............................38
Grafikon11. Ukupni prihodi u djelatnosti rudarstva u periodu od 2006. do 2011.(u KM) ...............39
Grafikon 12. Ukupni prihod ostvaren u industriji u USK od 2006. do 2011.(u KM) .........................40
Grafikon 13. Ukupni prihodi po djelatnostima u prerađivačkoj industriji u 2011. godini (u KM) ...40
Grafikon 14. Kretanje ukupnog prihoda ostvarenog u metaloprerađivačkoj industriji USK u periodu od 2006. do 2011. godine (u KM) .......................................................................................41
Grafikon 15. Kretanje ukupnih prihoda drvne industrije u USK u periodu od 2006. do 2011. godine ....................................................................................................................................43
Grafikon 16. Ukupni prihodi ostvareni proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića u USK u periodu od 2006. do 2011. (u KM) .....................................................................45
Grafikon 17. Struktura obradivog poljoprivrednog zemljišta u USK u 2013. godini ..........................47
Grafikon 18. Struktura poljoprivredne proizvodnje po toni kulture u USK u 2012. godini ..............50
Grafikon 19. Kretanje prometa po vrstama ugostiteljskih objekata u USK u periodu od 2008. do 2013. godine ..........................................................................................................................54
Grafikon 20. Turistički dolasci i noćenja na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine ....55
Grafikon 21. Turistički dolasci domaćih i stranih turista na području USK prema vrstama smještajnih objekata u 2012. godini ..................................................................................55
Grafikon 22. Usporedba stope zaposlenosti aktivnog stanovništva po kantonima FBiH u 2012. godini.....................................................................................................................................58
Grafikon 23. Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba u USK u periodu od 2009. do 2013. godine ....................................................................................................................................58
11
Grafikon 24. Kretanje stope zaposlenosti FBiH i USK u periodu od 2009. do 2013. godine .............59
Grafikon 25. Zaposleni po stepenu stručnog obrazovanja u USK u martu 2012. godine ...................60
Grafikon 26. Iznos prosječne neto plate u USK po djelatnostima u 2012. godini ...............................61
Grafikon 27. Kretanje registrirane nezaposlenosti na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ....................................................................................................................................62
Grafikon 28. Udio nezaposlenih lica u općinama USK u 2012. godini .................................................62
Grafikon 29. Omjer nezaposlenih žena i muškaraca po općinama u USK ..........................................63
Grafikon 30. Usporedba stope nezaposlenosti u kantonima FBiH u 2012. godini ..............................63
Grafikon 31. Kvalifikaciona struktura nezaposlenih lica na području USK u augustu 2013. godine 64
Grafikon 32. Starosna struktura nezaposlenih osoba na području USK za juli 2013. godine ............65
Grafikon 33. Kretanje broja djece u javnim ustanovama predškolskog odgoja u periodu od 2008. do 2012. godine ..........................................................................................................................69
Grafikon 34. Kretanje broja djece u javnim osnovnim školama u periodu od 2008. do 2012. godine ....................................................................................................................................70
Grafikon 35. Kretanje broja djece u javnim srednjim školama u periodu od 2008. do 2013. godine ....................................................................................................................................71
Grafikon 36. Kretanje broja studenata na javnim fakultetima u periodu od 2008. do 2012. godine ....................................................................................................................................72
Grafikon 37. Oblici socijalne pomoći u USK u periodu od 2008. do 2012. godine .............................79
Grafikon 38. Učešće općina, USK i drugih izvora u ukupnim prihodima centara za socijalni rad u USK, 2011. godine ...............................................................................................................80
Grafikon 39. Kretanje broja zaposlenih u centrima za socijalni rad u USK u periodu od 2008. do 2013. godine ..........................................................................................................................80
Grafikon 40. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine ...................................................................................................................................81
Grafikon 41. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine po spolu ......................................................................................................................................82
Grafikon 42. Krivične prijave i optužbe punoljetnih i maloljetnih izvršitelja u USK prema krivičnom djelu u 2012. godini..............................................................................................................85
Grafikon 43. Dužina putnih pravaca na području USK ...........................................................................87
Grafikon 44. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budžeta (u 000 KM) .....................106
Grafikon 45. Kretanje poreskih i neporeskih prihoda u budžetu USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM) .............................................................................................................107
Grafikon 46. Rashodi budžeta po kategorijama u periodu od 2008. do 2012. godine (u KM) ........109
Grafikon 47. Struktura budžeta USK 2012. godine ..............................................................................109
UVOD 13
Uvod
Odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona od 28.06.2012. godine započet je proces izrade Integrirane strategije razvoja za period 2014-2020. Nositelj ove aktivnosti je Razvojna agencija Unsko-sanskog kan-tona– RAUSK, odjel za strateško planiranje. Operacionalizacija odjela i sprovođenje aktivnosti strateškog planiranja u Unsko-sanskom kantonu je podržano kroz projekat “Unapređenje kapaciteta RA USK i podrška ekonomskom razvoju u sjeverozapadnoj BiH” koji je financirala Europska unija. Vlada USK je imenovala KOR – Kantonalni odbor za razvoj sa zadatkom izrade dokumenta, te Partnersku grupu kojom se osigurava participativni pristup i uključenost svih relevantnih grupa u provođenju procesa planiranja.
Sam proces izrade strategije proveden je u širokom konsultativnom procesu kroz niz sastanaka i razgovora sa ključnim razvojnim akterima (javne institucije, privrednici, nevladin sektor), kroz 5 strateških radionica članova KOR-a i 3 održane sektorske rasprave kroz fokus grupe. Horizontalno usaglašavanje i povezivanje tokom strateškog planiranja provedeno je uključivanjem općinskih razvojnih timova u rad KOR-a.
Svi ovi procesi rezultirali su vizijom razvoja USK za period 2014-2020. godine.
Izradu Strategije je podržala Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini. Sadržaj dokumenta ne izražava stanovišta Vlade Švicarske niti UNDP-a.
vIzIja razvoja USk
UnSko-SanSkI kanton je eUro-regIja – SMaragd boSne I HerCegovIne, podrUČje Ugodnog žIvota teMeljenog na
ravnoMjernoM održIvoM razvojU
Ova vizija ostvarit će se kroz postizanje 6 ključnih razvojnih ciljeva:
• Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH• Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika• Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode
14 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
• Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada • Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite • Unaprjeđenje upravljanja razvojem
Provođenjem strategije razvoja USKu periodu od 2014. do 2020. godine ovaj kanton dostići će prosjek razvoja ostalih kantona FBiH. Za ostvarenje definirane vizije ključnim se pokazalo potaknuti i podržati kvalitetnu edukaciju stanovništva kantona na svim nivoimaza što postoji i volja i mogućnosti.
Cijeli financijski okvir za provođenje Strategije usklađen je sa mogućnostima budžeta i sa dostupnim međunarodnim izvorima financiranja u narednom periodu do 2020. godine.
Provođenje strategije pratit će se na godišnjem nivou. Također, vrednovati će se ostvareni rezultati kroz opći napredak stanovnika USK u budućnosti.
15I – SItUaCIOna anaLIza
ISItUaCIona analIza
Sažetak
Privredu USK karakteriziraju negativni makroekonomski pokazatelji. Vrijednost BDP-a je u periodu od 2009. do 2012. smanjena za oko 1%, a vrijednost BDP-a per capita svrstava USK na posljednje mjesto svih kantona FBiH. Usporedba BDP-a po stanovniku unutar kantona ukazuje na značajne unutarkantonalne razlike. Stopa nezaposlenosti je za 11% viša u odnosu na prosjek FBiH. Procjenjuje se da je u privrednim aktivnostima USK zastupljen visok udio sive ekonomije što onemogućava uvid u stvarno stanje privrede. Indeks razvijenosti je za oko 22% niži od FBiH, te je prema tome USK na osmom od deset kantona FBiH.
Nositelj privrede na području USK su mikro poduzeća, koja imaju do devet zaposlenih. U posljednjih nekoliko godina u USK dolazi do smanjenja poduzetničkih aktivnosti što rezultira zatvaranjem poduzeća i obrta, te smanjenjem investicijskih aktivnosti. Prisutan je neiskorišten investicijski potencijal štednje stanovništva deponirane u bankama, te prihoda koje ostvaruje dijaspora. Poduzetničke i investicijske aktivnosti otežava nepoticajna poduzetnička klima i nestimulativno okruženje. Poslovne zone postoje u gotovo svim općinama USK, ali njihovo poslovanje nije konkurentno, te ne osiguravaju poduzetni-cima adekvatnu tehničku i komunalnu opremljenost. Upravljanje zonama je otežano zbog preklapanja nadležnosti i nedovoljne saradnje između svih nivoa vlasti, kao i nepostojanje integralne strategije za poticanje poduzetništva. Poslovna infrastruktura nije uspostavljena. Financijska podrška poduzetnicima je ograničena, te se uglavnom svodi na podrške iz budžeta USK. Iskoristivost sredstava je niska zbog nedovoljnog poznavanja procedura prijave na konkurse.
Industrijska proizvodnja na području USK se zasniva na eksploataciji prirodnih minerala, ruda (mangan, ugljen, boksit, dolomit) i šuma, te proizvodnji prehrambenih proizvoda (meso i mesne prerađevine, mliječni proizvodi, pivo, prerada voća i povrća).
Tokom rata su industrijski pogoni i objekti pretrpjeli značajna oštećenja. Kapaciteti industrijskih po-duzeća, koja su zatvorena ili u stečaju su neiskorišteni. Industrijska proizvodnja je oslabljena, smanjenji su prihodi i izgubljena radna mjesta. Niska tehničko-tehnološka razvijenost, nedovoljna osposobljenost kadrova za korištenje novih tehnologija i nedovoljna usmjerenost na proizvode veće dodane vrijednosti dovela je do gubitka inostranih tržišta i smanjenja izvoza industrijskih proizvoda. Na nivou upravljanja
16 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
razvojem industrije postoji manjak strategija, programa razvoja i integrirane politike za povećanje kon-kurentnosti industrijske proizvodnje.
Poljoprivredni potencijali USK su značajni, ali nisu u potpunosti iskorišteni. Prisutan je nizak nivo pri-mjene savremenih agrotehničkih mjera, te primjena neodgovarajuće zakonske regulative. Značajan je udio poljoprivrednih površina pod minama. Poljoprivredno zemljište je većinom u privatnom vlasništvu (oko 94%), te ga karakterizira usitnjenost posjeda (3-5 ha). Povećanje poljoprivredne proizvodnje oteža-no je nedostatkom potporne infrastrukture i nepostojanjem tržišta za otkup poljoprivrednih proizvoda. Neracionalna sječa šuma, nekontrolirano pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište i ilegalna odlagališta otpada uzrokuju smanjenje poljoprivrednih površina. Poljoprivredna proizvodnja se potiče subvencijama iz kantonalnog budžeta, ali njihova dodjela nije zasnovana na ekonomskim načelima, pra-ćenju namjenskog trošenja sredstava i analizi rezultata i dugoročnih efekata. Ne postoji plan izgradnje savremenih sistema navodnjavanja poljoprivrednih površina.
Potencijali za razvoj turizma na području USK se zasnivaju na očuvanim prirodnim bogatstvima i bo-gatom kulturno-historijskom naslijeđu. Svojstva prirodnih resursa za razvoj turizma su slabo istražena, a nematerijalna i materijalna kulturna baština nedovoljno je zastupljena u ukupnoj turističkoj ponudi. Najprepoznatljivija turistička destinacija u USK je NP Una, u sklopu kojeg se razvijaju različiti selektivni oblici turizma (izletnički, sportski, ribolovni). Prilika za povećanje turističkog prometa na području USK je blizina NP Plitvička jezera u Hrvatskoj. Udio turizma u ukupnim budžetskim prihodima USK je nizak. Postojeće smještajne kapacitete karakterizira nedovoljna kvaliteta. Kvalitetu turističke ponude narušava nepostojanje sistematskog inspekcijskog nadzora i preklapanje u obavljanju poslova kantonalne i općinskih turističkih zajednica. Postoji i potreba unaprjeđenja turističke infrastrukture (biciklističke staze, turistička signalizacija).
Tržište rada USK karakteriziraju negativni trendovi. Posljednih godina pada stopa zaposlenosti koja je niža u odnosu na prosjek FBiH. Statistički podaci o broju zaposlenih su nepouzdani, jer ne uzimaju u obzir osobe zaposlene u inostranstvu, a ne postoje niti procjene o broju osoba zaposlenih izvan sistema (“na crno”).
Prosječne plate u USK tokom posljednjih godina bilježe blagi porast, ali i dalje su ispod prosjeka FBiH, te oko 50% niže od vrijednosti potrošačke korpe za BiH.
Dugoročna nezaposlenost je najveći problem privrede USK i glavni uzrok iseljavanja stanovništva. Stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 58% u 2012. godini, čime je USK na prvom mjestu svih kantona u FBiH.
Obrazovni sistem FBiH karakterizira neusklađenost zakonske regulative i nepotpuna podjela nadležnosti između federalnog, kantonalnog i lokalnih nivoa upravljanja. Institucije za praćenje kvalitete obrazovnih programa su uspostavljene, ali u praksi postoji nesistematska i nedovoljna kontrola kvalitete. Netranspa-rentna podjela nadležnosti uzrok je neprovedene akreditacije visokoškolskih ustanova u BiH.
17I – SItUaCIOna anaLIza
Budžetska izdvajanja za potrebe obrazovnog sistema se kontinuirano smanjuju. Objekti osnovnoškolskih, srednjoškolskih i viokoškolskih ustanova su dotrajali, te ne ispunjavaju pedagoške standarde. Postoji manjak opreme potrebne za izvođenje nastave. Sistemsko provođenje edukacije za nastavnike se ne provodi. U sistemu obrazovanja prisutan je problem neravnopravnosti u izvođenju nastave (etničke manjine, djeca sa smetnjama/poteškoćama u razvoju1).
Zbog napuštanja sela i iseljavanja stanovništva postoji značajan broj napuštenih područnih škola čiji su kapaciteti neiskorišteni. U srednjim stručnim školama se provode obrazovni programi, koji nisu u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada, a programi obrazovanja i usavršavanja odraslih se ne provode.
Kulturne djelatnosti na području USK provode kantonalne i općinske ustanove u kulturi koje uglavnom posluju u neadekvatnim uslovima. Ograničavajući faktori za razvoj kulturnih djelatnosti na području USK su nedovršena izrada Strategije u kulturi, te smanjenje budžetskih izdvajanja za potrebe u kulturi. Kulturno-historijska baština USK nedovoljno je zastupljena u ukupnom razvoju USK.
Razvoj sportskih aktivnosti u USK definira Strategija razvoja sporta do 2015. godine. Prisutan je ne-dovoljan broj stručnih kadrova u sportu. Izdvajanja iz općinskih budžeta za potrebe razvoja sporta su u porastu, ali i dalje su nedovoljna. Sportske aktivnosti odvijaju se u neadekvatnim uslovima (manjak sportskih dvorana, devastiranost postojećih dvorana, manjak opreme i rekvizita).
Sistem zdravstvene zaštite na području USK je organiziran putem pružanja usluga primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost zdravstvenih ustanova, manjak i needuciranost zdravstvenih radnika su posljedica nedovoljnih ulaganja u sistem zdravstvene zaštite. U FBiH, USK ima najveći broj osoba koje nemaju nikakav oblik zdravstvenog osiguranja.
U sistemu socijalne zaštite ne postoji sistematsko praćenje kvalitete pružanja oblika socijalne zaštite. Zbog nedostatka financijskih sredstava, neki oblici socijalne pomoći se ne pružaju (npr. dječji dopla-tak). Broj stručnog kadra u centrima za socijalni rad je u opadanju. Primjetan je porast broja obrađenih slučajeva u socijalnim centrima i broj socijalnih intervencija, a među njima prevladavaju slučajevi i intervencije koji se odnose na žene.
Ne postoji dovoljan broj domova za stara i nemoćna lica, kao ni broj ustanova za zbrinjavanje ovisnika i duševno bolesnih lica.
USK je najudaljeniji kanton od centra BiH, pa je povezanost s drugim kantonima, te evropskim regional-nim centrima potrebno osigurati izgradnjom modernih i brzih cesta. Strateški dokumenti za upravljanje razvojem cestovnog saobraćaja nisu usvojeni ni na federalnom, ni na kantonalnomnivou, pa postoji preklapanje nadležnosti u upravljanju cestama. Postojeće ceste su dotrajale, a ulaganja u vertikalnu i
1 Unicef, “Stanje djece u svijetu”, 2013. godine
18 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
horizontalnu signalizaciju su nedovoljna. U gradovima postoji manjak obilaznica koje bi saobraćajno rasteretile gradska središta, neuređenost trotoara i starost cestovnih motornih vozila. Javni prijevoz je usporen i otežan zbog dotrajalih autobusa.
Željeznička infrastruktura i infrastruktura sportsko-rekreacijskih zračnih aerodroma je pretrpjela ošte-ćenja i razaranja tokom ratnih godina, pa je potrebna modernizacija i obnova.
Dijelovi elektroenergetske infrastrukture su preopterećeni, neispravni i dotrajali. Hidroenergetski kapaci-teti nisu dovoljno iskorišteni s obzirom na elektroenergetske potencijale. Prisutan je problem zloupotrebe i neovlaštenog korištenja električne energije.
Provođenje integrirane politike zaštite okoliša na području USK otežava nepostojanje sistema sistemskog i kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinih okolišnih komponenti (voda, tlo, zrak, buka, bioraznoli-kost), pa se stanje okoliša zasniva na procjenama koje ne osiguravaju poređenje s podacima o stanju okoliša na nivou EU-a.
Okolišne direktive EU-a su djelomično prenesene u zakonske akte, kojima se regulira upravljanje poje-dinim komponentama okoliša (npr. voda, otpad). Provođenje otežava preklapanje nadležnosti i nedo-voljna saradnja u upravljanju između federalnog, kantonalnog i općinskih nivoa. Proces usvajanja svih potrebnih planskih dokumenata na nivou USK i općina nije završen.
Najveći problemi u sektoru upravljanja okolišem tiču se ilegalnih odlagališta otpada i nepostojanja siste-ma pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u vodotoke. Stepen priključenosti stanovništva na sistem javnog vodosnabdijevanja i na kanalizacijsku mrežu je nizak. Postoji potreba izgradnje Regionalnog sanitarnog centra, te obnove dotrajale i oštećene vodno-komunalne infrastrukture.
19I – SItUaCIOna anaLIza
1. geografSkI položaj I prIrodne karakterIStIke
1.1. ključne historijske činjenice važne za identitet kantona
Naseljenost područja Unsko-sanskog kantona (USK) datira otprije 4000 godina o čemu svjedoči brojnost arheoloških ostataka. Sačuvani su nalazi iz starijeg kamenog, kasnog brončanog, te starijeg i mlađeg željeznog doba. Najznačajniji prethistorijski lokaliteti su na području općine Cazin, Hrastovačka i Da-barska pećina, te nekropole ravnih grobova. U blizini Cazina, na lokalitetima Čungar, Gradina i Selište, nađeni su ostaci predmeta od ilovače, kosti, kamena, bronce i željeza.
U okolici Velike Kladuše nađeni su srpovi, sjekire, igla i bodež, oruđe, oružje i nakit, te ostaci keramike iz brončanog doba. Jedan od najznačajnijih pronalazaka je brončana kaciga iz Čungara.
Nalazi urna s prizorima iz svakodnevnog i zagrobnog života, ravni grobovi s ornamentima, nakit, oružje i japodske kape, pronađeni na području Bihaća, Golubića, Pritoka i Ripača, dokaz su postojanja ilirske civilizacije na ovim prostorima. Rimski pisac Plinije spominje ilirsko pleme Deura koje je naseljavalo područje današnje općine Bosanski Petrovac, a na lokalitetu Bukovača otkrivena je kasnoantička grob-nica i rimski novac. U dolinama rijeka Sane i Vrbasa pronađeni su ostaci keramike, stambenih objekata, kostiju, nakita i noževa ilirskog plemena Mazeji koji su živjeli na ovom području u IV. vijeku prije nove ere. Područje USK bilo je i naseobina keltsko-ilirskog plemena Japoda koje su Rimljani pokorili na ovom području 35. godine p.n.e. Iz rimskog doba najpoznatije je naselje otkriveno na mjestu Gromila kraj Bosanske Krupe gdje su pronađeni ostaci građevina iz rimskog doba i različiti arheološki ostaci poput grobova rimskih vojnika, rimskog novca, sablja i drugih predmeta.
Iz perioda srednjeg vijeka dobro je očuvana srednjovjekovna arhitektura gradske jezgre Bosanskog Pe-trovca, te srednjovjekovni grad Bjelaj. Srednjovjekovni grad Čovka spominje se u 15. vijeku kao kraljevski grad, a na Divskom groblju pronađena je srednjovjekovna nekropola sa šesnaest stećaka u obliku sanduka i ploča. Dokument koji govori o životu na ovom području u periodu srednjeg vijeka je povelja kralja Bele IV gdje se spominje vladavina Matije Ninoslava. Iz kasnog srednjeg vijeka potiču srednjovjekovni gradovi, burgovi, koji do sada nisu dovoljno istraženi. Ostaci srednjovjekovnog grada iz 13. vijeka, koji je pripadao knezovima Blagajskim, te kasnije Frankopanima i drugima, očuvani su na brežuljku iznad Velike Kladuše.
Krajem 15. vijeka područje USK pod snažnim je udarom Osmanskog carstva. Sredinom 16. vijeka osvo-jen je Cazin, Bosanska Krupa, a Bihać 1592. godine kada je formiran bihaćki sandžak. Bihać postaje jedno od najvažnijih uporišta najzapadnije provincije Osmanskog carstva, sjedište kapetanije, sandžaka i kadiluka. Od 1711. godine bihaćki sandžak je reorganiziran u bihaćki pašaluk.
Uspostavljenim kapetanijama u pograničnim dijelovima upravljali su kapetani, i to: Mustafa-beg do 1813. godine, Murat-beg do 1822. godine, te posljednji kapetan Hasan-beg Čekić koji je bio na vlasti do
20 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
ukidanja kapetanija 1835. godine. Osmanlije su u pograničnim dijelovima gradile utvrđenja od drveta zvana palanke, te obrambene kule. Jedno od glavnih uporišta bila je obrambena kula i stari grad Kamen-grad kraj današnje općine Sanski Most.
Prodor Osmanskog carstva na područje USK izazvao je intenzivno naseljavanje muslimanskog stanovniš-tva sve do povlačenja osmanske vojske u 19. vijeku. Od polovice 19.vijeka pod uticajem austro-ugarske okupacije područje USK naseljava kršćansko stanovništvo, koje donosi uticaje kršćanske kulture. Austro-ugarska okupacija dovela je do promjene strukture stanovništva, novih načina gradnje i urbanističkog oblikovanja. Pod vladavinom Austro-Ugarske monarhije USK doživljava razvojni procvat, te se grade škole, kulturne ustanove, nove ulice, komunalna infrastruktura i uređuju gradski parkovi. Dolazi do formiranja građanske klase zapadnjačkog tipa, a mahale i čaršije zamjenjuju gradske zone.
Između dva svjetska rata se u razvoju USK nisu dogodile značajnije promjene. Tokom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1945. godine područje USK bilo je pod njemačkom okupacijom i vlašću Nezavisne Dr-žave Hrvatske (NDH). Po završetku Drugog svjetskog rata jačaju ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, gradnju škola i opismenjavanje stanovništva.
Od 1992. do 1995. godine traje rat u BiH tokom kojeg su na području USK izgubljeni brojni ljud-ski životi, te uništeni i oštećeni brojni objekti. Rat je završen potpisom mirovnog sporazuma u Daytonu 1995. kojim je postignut dogovor o prekidu sukoba između Bošnjaka, Srba i Hrvata na području BiH. Preduslovi za formiranje Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) su uspostavljeni potpisom Wa-shingtonskog sporazuma 1994. godine. Tim dokumentom je donesena odluka o kantonalnom uređenju FBiH u čiji sastav je ušao USK i još devet kantona.
1.2. položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona
USK je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine 27. maja 1995. godine. Nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Herce-govine, te graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Dio granice s Hrvatskom pred-stavlja rijeka Una koja teče područjem općine Bihać dužinom vodotoka od 80 km.
Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine
21I – SItUaCIOna anaLIza
Administrativno i ekonomsko središte USK i istoimene općine je grad Bihać. USK je povezan s ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine magistralnim cestovnim saobraćajnim pravcem M-5, koji povezuje Bihać i Sarajevo, te željezničkom prugom. Sarajevo je od kantonalnog centra Bihaća udaljeno približno 200 km, Zagreb 148 km, a Banja Luka 88 km.
Magistralni cestovni pravac M-5 povezuje USK preko Karlovca i Rijeke sa Zapadnom Evropom i evrop-skim gradovima Ljubljanom, Budimpeštom, Beogradom, Bečom i drugima. USK je od Ljubljane udaljen 231 km, od Budimpešte 488 km, od Beča 474 km, te od Beograda 371 km. Magistralnim cestovnim pravcem M-5 se, preko Bihaća, ostvaruje i najbliži kopneni put prema Republici Hrvatskoj, odnosno morskim lukama i velikim gradskim središtima (Split, Zadar, Šibenik, Rijeka).
Najbliža morska luka je Rijeka koja je udaljena od Bihaća 200 km. Najbliži aerodrom je u Banja Luci, udaljena od USK 98 km. Aerodrom Pleso u Zagrebu nalazi se na udaljenosti od 165 km, a aerodrom u Sarajevu je udaljena 244 km od USK.
1.3. površina
U teritorijalno-političkom sistemu USK nalazi se osam općina (Velika Kladuša, Bužim, Cazin, Bosan-ska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac i Bihać), čija ukupna površinaiznosi 4.125 km2.
Površina USK obuhvaća 15,8% teritorije FBiH, od-nosno 8,05% ukupne teritorije Bosne i Hercegovi-ne. USK je površinom drugi po veličini kanton u FBiH. Najveću površinu imaju općine Bihać i Sanski Most koje zajedno čine više od 40% ukupne povr-šine USK, dok su površinom najmanje općine Bu-žim (3,13% ukupne površine USK) i Velika Kladuša (8,02% ukupne površine USK).
V. Kladuša
Bužim
B. Krupa
S. Most
KljučB. Petrovac
Bihać
Cazin
V. Kladuša
Bužim
B. Krupa
S. Most
KljučB. Petrovac
Bihać
Cazin
Slika 2. Položaj općina u sastavu USK
22 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona
Općina Površina (km2)
Bihać 900
Bosanska Krupa 561
Bosanski Petrovac 709
Bužim 129
Cazin 356
Ključ 358
Sanski Most 781
Velika Kladuša 331
UkUpno 4.125
Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine, Federalni Zavod za statistiku, Unsko-sanski kanton u brojkama, Sarajevo 2012.
1.4. osnovne geološke osobine, karakteristike zemljišta, flore i faune i vodnog bogatstva
1.4.1. Geološke osobine i karakteristike zemljišta
Morfološku strukturu USK čine brežuljci i niska polja, te aluvijalne ravni i kotline raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Tereni kod Sanskog Mosta, Sanice i Ključa pripadaju karbonu, gornjem permu i donjem trijasu, te čine paleozojsko Sansko-unsko područje.
USK se odlikuje bogatstvom geološke građe i nalazištima mineralnih sirovina, ali stepen geoloških istraživanja i eksploatacije korisnih sirovina u industrijske svrhe je na niskom nivou. Eksploatacija ruda i minerala vrši se stihijski i proizvoljno zbog neuređene zakonske regulative i nejasne podjele nadležnosti između općina, kantona i Federacije BiH.
Na području Sanskog Mosta (Kamengrad) otkrivena su ležišta mrkog ugljena i kvarcnog pijeska, bok-sita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina. Glina je pronađena na više lokaliteta u okolici Velike Kladuše, od kojih su najizdašnija Dabravine i Miljković. Od metala je prisutan mangan, i to na području općina Bužim i Velika Kladuša. Iskorištavanje mangana ima dugu tradiciju, a ističu se četiri lokacije na području Velike Kladuše: Bajraktarević polje, Radstovo, Vrnograč i Metla. Procjenjuje se da su rezerve mangana na području općine Velika Kladuša među najvećima u Evropi, ali ležišta tog metala nisu dovoljno istražena. Na lokalitetu Kulen Vakuf su provedena geološka istra-živanja kojima su utvrđene rezerve od oko 7 miliona tona kvalitetnog gipsa, te je to jedno od najvećih nalazišta gipsa u Evropi.
23I – SItUaCIOna anaLIza
U geomorfološkoj strukturi USK važno je spomenuti rijeku Unu s hidrološkim, geomorfološkim i biološ-kim fenomenima, koji se pojavljuju u njenom sedrotvornom toku. Rijeka Una teče područjem USK gor-njim tokom u smjeru sjeverozapada, ulazi u grad Bihać, te dalje teče sjeverno od Bosanske Krupe. Dolina gornjeg toka rijeke Une, od Martin Broda do Kulen Vakufa, se ističe nizom prirodnih fenomena (sedrene spilje i otoci, barijere i slapovi), kao i raznovrsnim staništima endemskih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta. Područje gornjeg toka Une proglašeno je 2008. godine prvim Nacionalnim parkom u BiH. Ukupna površina NP Una je 19.800 ha, od čega je 13.500 ha zona stroge i usmjerene zaštite.
Seizmičke karakteristike područja USK su pod uticajem seizmičke aktivnosti Dinarida. Seizmička istraživa-nja na ovom području nisu detaljno provedena. Područje USK okruženo je epicentralnim područjima jačeg seizmičkog intenziteta (Petrova gora, Zagreb, Banja Luka, Zadar), ali veći potresi do sada nisu zabilježeni.
Karakteristike zemljišta pogodne su za uzgoj različitih vrsta žitarica, povrća i voća. Ukupna površina po-ljoprivrednog zemljišta u USK iznosi 370.388,17 ha, od čega je 158.697,15 ha ili 42,85% obradivog poljo-privrednog zemljišta. Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta na području USK u ukupno obradivom poljoprivrednom zemljištu FBiH iznosi 12,60%.
Najzastupljenije vrste zemljišta su: aluvijalno-deluvijalna glejna zemljišta, podzolno-pseudoglejna zemljišta i podzolno-pseudoglejna terasna zemljišta, smeđa degradirana i opodzoljena zemljišta na reliktnim crveni-cama, smeđa kisela zemljišta na glincima, pješčarama i škriljcima, smeđa zemljišta na dolomitima, smonice i peleosoli. Konfiguracija terena uzrokuje pojavu erozije zemljišta, bujica i poplavnih nanosa. Analize i ispitivanja svojstava zemljišta, te zaštita od poplava se ne obavljaju sistemski i redovno, što za posljedicu ima pojačanu eroziju zemljišta i gubitak obradivog poljoprivrednog zemljišta.
1.4.2. Flora i fauna, biološka raznovrsnost
Visok nivo geološke i reljefne raznovrsnosti uvjetovao je raznolikost ekosistema i pejzaža na području USK. Riječni vodotoci Une, Sane, Klokota, Sanice, Banjice, Korčanice i drugih rijeka su bogati slatkovodnom ribom (pastrmka, mladica, lipljen). Klisure i kanjoni rijeke Une su staništa velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Posebnu važnost imaju endemsko-reliktne vrste (čovječja ribica, riječni rakovi, pastrva…).
Broj zaštićenih prirodnih područja u odnosu na nivo biološke raznovrsnosti i druge prirodne vrijedno-sti je mali. Sistemska istraživanja flore i faune se ne provode. Informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti nije uspostavljen.
Najčešće biljne vrste koje se pojavljuju na području USK su različite vrste algi, mahovina, papratnjača i sjemenjača, a od životinjskih riječne ribe, vodozemci, gmazovi i ptice. Prisutna su i staništa velikog broja različitih vrsta gljiva i lišajeva, te različitih grupa prokariota. Među životinjskim vrstama ističe se oko
24 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
120 vrsta ptica, od kojih je važno spomenuti rijetke vrste velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), lještarke (Tetrastes bonasia) i kosca (Crex crex).
Konfiguracija terena, geomorfološka struktura i različita nadmorska visina omogućili su razvoj oko 1.900 biljnih vrsta na području Nacionalnog parka Una, što iznosi gotovo 53% ukupnih biljnih vrsta prisutnih u BiH. Na području parka evidentirano je 177 ljekovitih i aromatičnih biljaka, te 105 potencijalno jestivih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Najčešće biljne vrste su: lincura (Gentiana lutea), pjegava lincura (Genti-ana punctata), runolist (Leontopodium alpinium Cass.), klekovina bora (Pinus mugo) i druge. Značajne endemske vrste su unska zvončika (Campanilla unensis) i bosanska perunika (Iris reichenbachii Heuffel var. Bosniaca). Među faunomse ističu sisavci (oko 60 vrsta), od čega je 50 vrsta zaštićeno prema Bernskoj konvenciji o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Iz porodice zvijeri dominantne su vrste vuk, ris, medvjed i osjetljive i ugrožene vrste šišmiša.
1.5. klimatska obilježja
Područje USK pripada umjereno kontinentalnoj klimi, koju karakteriziraju oštre i snježne zime, te topla ljeta. Pojedini dijelovi su pod uticajem umjerene planinske klime i pritjecanja zračnih masa iz susjednih, ali i daljih oblasti.
Za ovo područje karakteristični su sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi, koji donose kontinentalne i mediteranske uticaje. Prosječan godišnji broj sunčanih sati iznosi između 1772 i 1970 sati, a u godini je prosječno 206 oblačnih dana.
Srednja godišnja temperatura iznosi 11,4°C. Najtopliji mjesec je juli sa srednjom mjesečnom tempera-turom od 22°C, a najhladniji januar sa prosječnom temperaturom od -6°C. Najveća količina oborina javlja se tokom jeseni i proljeća, a prosječne količine se kreću od 1000 do 1300 l/m2. Najkišovitiji mjesec je novembar, a najsuši januar. U nižim predjelima snijeg se zadržava između 40 i 60 dana godišnje, a u planinskim do 90 dana. Prosječna godišnja vlažnost zraka je oko 75%. Sezona grijanja na području USK traje od 15. oktobra do 15. aprila.
Tabela 2. Razvojni problemi i potrebe u vezi geoloških osobina, zemljišta, flore i faune
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nizak stepen geoloških istraživanja i eksploatacije ruda i mineralnih sirovina
Povećati nivo geoloških istraživanja i eksploatacije ruda i mineralnih sirovina
Nesistemsko i neredovno provođenje analiza zemljišta i sistema zaštite od poplava
Uspostaviti sistematsko i redovno provođenje analiza zemljišta i sistema zaštite od poplava
Mali broj zaštićenih prirodnih područja u odnosu na nivo bioraznovrsnosti i prirodne vrijednosti
Povećati broj zaštićenih prirodnih područja u skladu sa nivoom bioraznovrsnosti i prirodnim vrijednostima
Neuspostavljen informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti Uspostaviti informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti
Neprovođenje istraživanja flore i faune Provoditi istraživanja flore i faune
25I – SItUaCIOna anaLIza
2. deMografSke karakterIStIke I kretanja na tržIštU rada
2.1. broj stanovnika
Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva provedenog 2013. godine na području Unsko-san-skog kantona živi 299.343 stanovnika, odnosno 12,62% stanovništva FBiH ili 7,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. U periodu od 1991. do 2011. godine broj stanovnika na području USK se smanjio za 87.793 ili 23,37% čime je USK brojem stanovnika četvrti kanton po veličini u FBiH. Smanjenje broja stanovnika zabilježeno je u svim općinama USK, a pojedine općine, poput Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, danas imaju dvostruko manje stanovnika u odnosu na broj stanovnika evidentiran Popisom stanovništva iz 1991. godine. Prisutan je rast opterećenja infrastrukture gradskih središta zbog napušta-nja sela kao mjesta stanovanja i smanjenja udjela seoskog stanovništva.
Pad broja stanovnika u USK posljedica je promjene administrativnih granica općina i njihovog cijepanja, ljudskih gubitaka tokom ratnih godina i značajnog iseljavanja stanovništva u evropske i prekookeanske zemlje u poslijeratnom periodu. Od 1991. do 2013. godine s područja USK se iselilo 56.642 stanovnika što je 13,48% ukupno iseljenog stanovništva s područja FBiH u navedenom periodu2. Većina osoba se odseljava iz USK u druge dijelove FBiH (54%), te u Republiku Srpsku (28%). USK ima i jednu od naj-viših stopa odseljavanja u inostranstvo. Procjenjuje se da se u inostranstvo odseljava uglavnom mlado obrazovano stanovništvo u potrazi za poslom. U 2010. godini iz USK se u inostranstvo odselilo 477 osoba što je 16,13% ukupnog broja registriranih odlazaka u inostranstvo iz FBiH. U poređenju USK s ostalim kantonima u FBiH, u 2010. godini je višu stopu odseljavanja stanovništva u inostranstvo zabi-lježio samo Kanton Sarajevo. Najveći broj osoba iz USK se odseljava u u Austriju (36,48%), Njemačku (20%) i Sloveniju (18,23%).
Vrijednosti migracijskog salda na području USK su posljednjih godina, zbog većeg broja ukupno odse-ljenih, nego doseljenih osoba, negativne. U 2010. godini migracijski saldo USK je bio -900, a pozitivan migracijski saldo nije ostvaren ni u jednoj općini USK. Najviše negativne vrijednosti su zabilježene u općinama Sanski Most (-186), Cazin (-150) i Ključ (-139). Negativni migracijski tokovi se smanjuju, pa je u 2012. godini migracijski saldo USK iznosio -396, a pozitivne vrijednosti ostvarene su u općinama Bihać (13) i Cazin (21).
2 procjena.
26 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Grafikon 1. Broj stanovnika BiH, FBiH i USK 1991., 2006. i 2012. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2012.
Gustoća naseljenosti USK je u 2012. godini iznosila 69,8 st/km2 što je manje nego 1991. godine (83,2 st/km2), te je ispod prosječne gustoće naseljenosti Federacije Bosne i Hercegovine (89,6 st/km2). Najgušće naseljene općine USK su Cazin (175,9 st/km2 ), Velika Kladuša (141,7 st./km2) i Bužim (139,1 st./km2).Na osnovu podataka o gustoći naseljenosti prema OECD metodologiji USK je ruralno područje (manje od 150 stanovnika na km2), uz iznimku općine Cazin u kojoj je gustoća naseljenosti veća (175,9 st/km2).
2.2. Starosna struktura stanovništva
Približno 70% stanovništva USK pripada starosnoj grupi radno sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine starosti. Mladog stanovništva od 0 do 14 godina je 20%, a ostatak od oko 10% čini stanovništvo staro 65 i više godina. Starosna grupa stanovništva USK prati strukturu na nivou FBiH. Visok udio radno sposobnog stanovništva predstavlja razvojni potencijal USK.
1
27I – SItUaCIOna anaLIza
Grafikon 2. Kretanje starosne strukture stanovništva na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2012.
U periodu 2006.-2013. u USK je ostvaren pozitivan prirodni priraštaj (svake godine je broj živorođenih bio veći od broja umrlih osoba). Ipak, broj novorođene djece se smanjuje (u 2012. godini je za 17,28% manje novorođenih nego 2009. godine.). S obzirom na spol, u periodu 2006.-2013. zabilježen je veći broj novorođene djece muškog spola.
Grafikon 3. Kretanje prirodnog priraštaja na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.
2
3
28 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Grafikon 4. Kretanje broja novorođene djece prema spolu na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.
2.3. nacionalna struktura stanovništva
Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, u nacionalnoj strukturi stanovništva USK, kao i FBiH, su pre-vladavali Bošnjaci (72,39%), a ostatak su činili Srbi (20,95%), Hrvati (2,85%) i ostali (3,81%). U 2001. godini u nacionalnoj strukturi stanovništva USK primjetno je povećanje udjela Bošnjaka (94,41%), te smanjenje udjela srpskog stanovništva na 3,35%. U 2001. godini na području USK njihov udio je bio za približno 4.5% manji u odnosu na 1991. godinu. Prema procjenama iz 2003. godine, u nacionalnoj strukturi stanovništva prevladavali su Bošnjaci (94,35%), a smanjen je udio Srba (3,4%), Hrvata (1,84%) i ostalih (0.41%).
Tabela 3. Razvojni problemi i potrebe u vezi stanovništva
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Negativan migracijski saldo
Osmisliti i provoditi mjere za poticanje zadržavanja stanovništva na području USK (poticaji poslodavcima za zapošljavanje mladih,
otvaranje novih radnih mjesta) i poboljšanja kvalitete života kako bi se spriječilo iseljavanje stanovništva (mjere stambene, zdravstvene,
kulturne, okolišne politike i sl.)
Napuštanje sela i jačanje pritiska u gradskim središtimaRazvijati poticajnu politiku za zaustavljanje procesa deruralizacije i
zadržavanja seoskog stanovništva
Pad broja novorođene djeceRazviti i provoditi mjere pronatalitetne politike (rješavanje stambenog
pitanja mladih obitelji, subvencioniranje dječjih vrtića i sl.)
4
29I – SItUaCIOna anaLIza
3. prIvreda
3.1. dinamika i razvijenost privrede
Privredu USK, kao i privredu FBiH i BiH, karakteriziraju negativne stope rasta. Bruto domaći proizvod USK i bruto domaći proizvod po stanovniku su u perioduod 2009. do 2013. smanjeni za oko 1%.
Tabela 4. Kretanje BDP-a USK, FBiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM)
2009. Udio USK, % 2010. Udio USK, % 2011. Udio USK, % 2012. Udio USK, %
USK 1.193.450 - 1.138.521 - 1.180.151 - 1.211.345 -
FBiH 15.165.000 7,87 15.385.000 7,4 15.948.000 7,4 16.369.510 7,4
BiH 24.202.000 4,93 24.773.000 4,6 25.666.000 4,6 25.670.000 4,7
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni računi, Bilten, Sarajevo 2012.; Federalni zavod za statistiku (prema izračunu Federalnog zavoda za programiranje razvoja)
Grafikon 5. Kretanje BDP-a USK, FBiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM)
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni računi, 2013.; Federalni zavod za statistiku (prema izračunu Federalnog zavoda za programiranje razvoja),2013.
Nominalni BDP na području USK je u 2012. godini iznosio 1.211.345 KM što je 7,4% ukupno ostvarenog BDP-a na području FBiH, odnosno s 4,6% ukupnog BDP-a BiH. Prema vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku u 2012. godini, USK se nalazi na posljednjem mjestu kantona u FBiH. BDP po stanovniku USK je 40% niži od onog na nivou FBiH i BiH.
5
30 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 5. Bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod stanovniku u USK u periodu od 2008. do 2013. godine (000 KM)
Općina
2012.* 2011 2010 2009 2008
BDPBDP po
stanovnikuBDP
BDP po stanovniku
BDPBDP po
stanovnikuBDP
BDP po stanovniku
BDPBDP po
stanovniku
Bihać 425,607 6,913 414,648 6,743 400,021 6,519 398,828 6,508 400,609 6,547
B. Krupa 81,847 2,910 79,740 2,837 76,927 2,741 87,954 3,126 83,639 2,965
B. Petrovac 32,739 4,612 31,896 4,386 30,771 4,151 48,527 6,384 35,709 4,619
Bužim 32,739 1,816 31,896 1,778 30,771 1,718 37,911 2,122 30,13 1,689
Cazin 196,434 3,131 191,376 3,056 184,625 2,954 185,008 2,962 179,66 2,886
Ključ 65,478 3,399 63,792 3,288 61,542 3,150 71,273 3,62 54,681 2,766
S. Most 180,065 4,095 175,428 3,980 169,24 3,818 166,81 3,748 158,459 3,545
V. Kladuša 196,434 4,171 191,376 4,080 184,625 3,948 197,139 4,234 172,965 3,737
USk 1.211.345 4,208 1.180.151 4,100 1.138.521 3,955 1.193.450 4,142 1.115.905 3,875
Izvor: Federalni zavod za statistiku
*Procjena Federalnog zavoda za programiranje razvoja
Procjenjuje se da je u privredi USK, kao i u FBiH i BiH, velik udio sive ekonomije. Ne postoje relevan-tne i pouzdane procjene o udjelu i značaju sive ekonomije u ukupnim ekonomskim aktivnostima na području USK.
Indeks razvijenosti USK je za 22,7% niži od prosjeka FBiH prema čemu USK zauzima osmo mjesto od deset kantona u FBiH.
Tabela 6. Indeks razvijenosti kantona u FBiH u 2012. godini
Kanton Indeks razvijenosti Rang
Sarajevski 138,5 1
Zapadno-hercegovački 116,3 2
Hercegovačko-neretvanski 106,3 3
Tuzlanski 101,6 4
Zeničko-dobojski 92,0 5
Bosansko-podrinjski 90,7 6
Srednjobosanski 78,1 7
Unsko-Sanski 77,3 8
Posavski 66,2 9
Kanton 10 59,8 10
Izvor: Federalni program za planiranje razvoja, 2013.
31I – SItUaCIOna anaLIza
Tabela 7. Indeks razvijenosti USK i FBiH u 2012. godini
Stopa zaposlenosti, %1
Stopa nezaposlenosti, %
Broj učenika/ 1000 st. BDP po st. (KM)Indeks odsutnosti
stanovništva
USK 11,0 58,5 133 4.208 -16,4
FBiH 18,7 46,8 133 7.001 -15,2
Federacija BiH = 100Indeks
razvijenostiRang
Stopa
zaposlenostiStopa
nezaposlenosti
Broj učenika/1000
st.
BDP po st. (KM)
Odsutnost stanovništva 2
USK 58,9 74,9 100,4 60,1 92,1 77,3 8
FBiH 100,00 100,00 100,00 100,00 100,0 100,00
Izvor: Federalni zavod za statistiku; Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH, 2013.
Grafikon 6. Nivo razvijenosti općina USK u 2012. godini
Izvor: Federalni zavod za statistiku; Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH, 2013.
Poređenje vrijednosti BDP-a općina USK pokazuje velike razlike u privrednoj razvijenosti. Bihać ima oko četiri puta veći BDP po stanovniku u odnosu na Bužim koji ima najniži BDP po stanovniku u USK.
6
32 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
3.2. Mala i srednja poduzeća
Na području USK je do 2013. godine registrirano ukupno 11.853 privrednih subjekata3 što je 9,38% ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata u FBiH, odnosno oko 2% ukupnih privrednih subjekata registriranih na području BiH. Broj poduzeća na 1000 stanovnika u USK iznosi 41,2 što je manje od prosječnog broja poduzeća na 1000 stanovnika na federalnom nivou (54,1 poduzeća na 1000 stanovnika).
Grafikon 7. Omjer poduzeća registiranih u USK i FBiH, 2012.
Izvor: Federalni zavod za statistiku; Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH, 2013.
U periodu od 2008. do 2012. godine iznos isplaćenih investicija u FBiH je smanjen za 31%, a u USK za 60%. Ostvarene investicije u 2011. godini u USK iznosile su 82.797.000 KM4 ili 3% manje nego 2010. godine. Iznos isplata za investicije u USK u 2011. godini je činio 2,85% ukupnih investicija isplaćenih u FBiH (2.906.670.000 KM). Najviše isplaćenih investicija u USK ostvareno je u sektorima prerađivačke industrije (23,8% ukupno isplaćenih investicija u 2011. godini), trgovine na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala, predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstvo (20,78% ukupno isplaćenih investicija) i zdravstvenog i socijalnog rada (11,77% ukupnih investcija),
Prema izvoru financiranja, oko 65% investicija u USK je isplaćeno iz vlastitih sredstava investitora, 15,8% investicija financirano je iz kredita, a ostatak od približno 20% financiran je iz ostalih izvora (udružena sredstva, financijski lizing, sredstva fondova i budžeta itd.).
U privredi USK dominiraju mikro poduzeća (do 9 zaposlenih) koja čine oko 70% ukupno registriranih poduzeća na području USK.
3 poslovne subjekte čine pravne i fizičke osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave.
4 Odnosi se na investicije u pravnim osobama i poljoprivrednim gazdinstvima.
8
33I – SItUaCIOna anaLIza
Tabela 8. Kretanje broja registriranih poduzeća prema broju zaposlenih na području USK u 2009., 2010. i 2011. godini
Vrsta poduzeća* 2008. 2009. 2010. 2011.
Mikro 1.446 1.364 1.314 1.193
Mala 518 516 513 512
Srednja 105 102 104 100
Velika 8 8 8 8
Ukupno USk 2.077 1.990 1.939 1.813
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta
* Klasifikacija poduzeća prema broju zaposlenih prikazana je u skladu s EU standardima: mikro – od 1 do 9 zaposlenih, mala – od 10 do 49 zaposlenih, srednja – od 50 do 250 zaposlenih i velika – preko 250 zaposlenih.
Prema veličini godišnjih poslovnih prihoda, gotovo svi subjekti pripadaju grupi s prihodima do 10 miliona KM.
Tabela 9. Poslovni subjekti u USK prema iznosu ostvarenih poslovnih prihoda u 2011. godini
POSLOVNI PRIHODI BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA U USK
do 10 miliona KM 1.788
10 – 50 miliona KM 17
50 – 100 miliona KM 1
Prosječan iznos isplaćene neto plate u USK u 2012. godini iznosio je 775,84KM što čini 93,5% prosjeka FBiH (830 KM). Prema vrsti djelatnosti, u proizvodnji, snabdjevanju i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostvaruju se najviše neto plate (1.152,40 KM u 2012. godini), a iznad prosjeka su i plate isplaćene u sektorima državne uprave i odbrane (1.123,93 KM) i zdravstva i socijalnog rada (1.023,44 KM). Najniže plate 2012. godine zabilježene su u sektorima trgovine i popravka motornih vozila (502,25 KM), prerađivačke industrije (505,73 KM) i ribarstva (579,99 KM).
34 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Grafikon 8. Kretanje plata po područjima klasifikacije djelatnosti u periodu od 2009. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013., Unsko-sanski kanton u brojkama,2013.
Tabela 10. Broj registriranih poduzeća prema broju zaposlenih u općinama USK u 2009., 2010. i 2011. godinu
2009. 2010. 2011.
Općina Mikro Mala Srednja Velika Ukupno Mikro Mala Srednja Velika Ukupno Mikro Mala Srednja Velika Ukupno
Bihać 462 153 29 5 649 464 153 31 5 653 413 155 30 5 603
B. Krupa 133 50 8 1 192 127 51 8 1 187 100 49 8 1 158
B.Petrovac 57 18 4 0 79 45 18 4 0 67 42 18 4 0 64
Bužim 38 19 7 0 64 37 20 7 0 64 34 19 7 0 60
Cazin 297 110 26 0 433 284 107 25 0 416 273 108 24 0 405
Ključ 73 27 1 0 101 71 26 1 0 98 70 26 1 0 97
S.Most 140 71 10 0 221 131 68 11 0 210 116 69 9 0 194
V.Kladuša 164 68 17 2 251 155 70 17 2 244 145 68 17 2 232
Ukupno USk 1.364 516 102 8 1.990 1.314 513 104 8 1.939 1.193 512 100 8 1.813
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, 2013.
Ekonomska kriza odrazila se i na poduzetništvo, pa je u perioduod 2009. do 2012. godine na području USK ukupno zatvoreno 200 poduzeća.
7
35I – SItUaCIOna anaLIza
Prema vrsti djelatnosti, najveći broj registriranih pravnih osoba u 2012. godini pripadao je djelatnostima trgovine, popravka motornih vozila i motocikala, te predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstvo(1.411 ili oko 30%), te ostalim javnim komunalnim i vlastitim uslužnim djelatnostima (1.140 ili 23,7%). Naj-manji broj pravnih osoba u 2012. godini zabilježen je u djelatnostima ribarstva (0,1%) i proizvodnje, snabdijevanja/opskrbe energijom, plinom i vodom (0,3%).
3.2.1. Obrti
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH (Službene novine FBiH 35/09) uređuje uslove za obavljanje obrtničke i drugih srodnih djelatnosti na području FBiH (registracija, poslovanje, nadzor, prestanak obavljanja djelatnosti itd.).
Broj registriranih obrta na području FBiH i USK se smanjuje. U 2012. godini je na području FBiH regi-strirano 51.248 obrta ili 1% manje nego u 2011. godine. Na području USK je u 2012. godini bilo 3.809 obrta, što je 7,43% svih obrta na području FBiH. Broj obrta u USK je u 2012. godini smanjen za 5% u odnosu na 2011. godinu.Najviše obrtnika ima općina Bihać u kojoj je u 2012. godini bilo registrirano 1.083 obrta, što je 29% ukupnog broja svih registriranih obrta na području USK.
Prema vrsti djelatnosti, najveći je udio trgovačkih, ugostiteljskih i zanatskih obrtničkih radnji. Od uku-pnog broja registriranih obrta na području USK u 2012. godini, 26,65% je bilo registrirano za djelatnost trgovine, popravka motornih vozila, motocikla i predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstva, te u sek-toru ugostiteljstva (24%). Po zastupljenosti slijede obrti u prerađivačkoj industriji (12,34%), poslovanju nekretninama (8,27%) i ostalim javnim komunalnim i vlastitim uslužnim djelatnostima (7,64%).
Grafikon 9. Obrti u USK po djelatnostima, 2012.
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.
9
36 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
3.2.2. Poslovne zone
Uspostava i izgradnja poslovnih zona u FBiH je neadekvatna, a poslovna infrastruktura nerazvijena. Samo 26% općina u FBiH je pokrenulo izgradnju poslovnih zona, 36% je u fazi planskih aktivnosti, a 38% općina nije započelo nikakve aktivnosti u vezi izgradnje poslovne infrastrukture. Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH je u 2008. godini pokrenulo projekt izgradnje poslovnih zona kojem je cilj unaprijediti poduzetničku klimu i stvoriti pogodne uslove za razvoj poduzetničkih aktivnosti u FBiH.
Razvoj poslovnih zona na području USK bio je stihijski, iako su bila značajna ulaganja u njihovo osni-vanje iz općinskih i kantonalnog budžeta. Poslovne zone u USK samo djelomično raspolažu tehničkom i komunalnom infrastrukturom. Većina ima snabdijevanje pitkom vodom, dok je zbrinjavanje otpada i pristup kanalizacijskoj mreži u pojedinim zonama u toku realizacije, a u nekima tek u planu.Upravljanje poslovnim zonama nedovoljno je i neefikasno za privlačenje investitora zbog preklapanja nadležnosti i nedovoljne saradnje i koordinacije između općinskog i kantonalnog nivoa. Nedovoljno znanja o uprav-ljanju poslovnim zonama čini njihovo poslovanje nekonkurentnim.
Tabela 11. Poslovne zone na području USK
Općina Poslovna zona Površina (ha)Broj poslovnih
subjekata u zoniUkupna izgrađena
površina (m2)
Bosanska Krupa Pilana 17 15 20.000
Ključ Velagići 26,6 5 2.660
Bosanski Petrovac Gorinčani 10 1 1.470
Bihać Bihać 39,2 9 -
Bihać Kamenica I 39,2 8
Bihać Ripač 20,7 -
Sanski Most Šejkovača 12 - 51.938
Cazin Ratkovac 75 1 16.700
Bužim Varoška Rijeka 70,784 - -
Izvor: RAUSK,2013.
Potencijali zona za razvoj privrede USK su neiskorišteni zbog nepostojanja strategije za privlačenje investicija i poticajnih mjera za privlačenje poduzetnika u zone. Iznimka je poslovna zona u Bosanskoj Krupi gdje postoje objekti koji su bili u funkciji poduzeća ŠIP-UNA, KRUPATRANS d.o.o. u stečaju i UNA-OM d.o.o. u stečaju. Objekte s pripadajućim parcelama otkupila je Općina Bosanska Krupa s drugim pravnim i fizičkim licima, pa na području zone postoje objekti koji se mogu sanirati i adaptirati, kao i novi objekti koji su u završnoj fazi gradnje ili su već u funkciji.
Administrativne i birokratske procedure otežavaju poduzetničku aktivnost (neriješena vlasničko-imo-vinska pitanja nad zemljištem, neusklađenost zakona i strateških dokumenata na federalnom i kanto-nalnomnivou). Neiskorišten potencijal za razvoj poduzetništva postoji u brojnim napuštenim vojnim
37I – SItUaCIOna anaLIza
objektima i u velikim poduzećima, koja su zatvorena ili u stečaju zbog neuspjelih privatizacijskih pro-grama. Do 2012. godine na području USK je pokrenut stečajni postupak nad 22 poslovna subjekta, a za njih 4 je podnešen prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka.
3.2.3. Institucije za podršku razvoja poduzetništva
Na području USK nema potporne poduzetničke infrastrukture. Ne postoji niti jedan tehnološki park, poslovni inkubator, niti naučni institut pri fakultetima koji bi se bavio pitanjima tehnološkog razvoja i primjene novih tehnologija u privredi.
S ciljem uspostave potporne poduzetničke infrastrukture u 2012. godini formirana je Razvojna agencija USK, čija misija jepovezati javni, privatni i civilni sektor u provođenju razvojnih projekata. U okviru Razvojne agencije USK formiran je i Odjel za podršku poduzetništvu, koji je svoje aktivnosti započeo krajem 2012. godine.
Vlada USK je u budžetskoj 2012. godini izdvojila 800.000,00 KM za podršku poduzetništvu u vidu poticaja, subvencija i kreditno-garancijskog fonda. Iz ovih sredstava su finansirana četiri programa: Program potpore poduzetnicima početnicima; Subvencioniranje kamata po kreditima komercijalnih banaka; Program potpore za povećanje zaposlenosti i Kreditno-garancijski fond. Od 2011. godine je na snazi Zakon o poticanju poduzetništva kojim je definirano 2% izdvajanja iz kantonalnog budžeta za poticanje proizvodnih poduzetničkih aktivnosti, ali je iskorištenost sredstava niska zbog nepoznavanja procedura prijava na konkurs od strane potencijalnih korisnika.
Manjak poduzetničke infrastrukture (privredne, državne, urbane, institucionalne, komunalne, finan-cijske), nepoticajna poduzetnička klima i administrativno-birokratske zapreke su razlog slabog podu-zetničkog duha i visokog rizika ulaganja. Broj novoosnovanih, ali i zatvorenih poduzeća se smanjuje. U USK je u 2011. godini otvoreno 118 novoregistriranih poduzeća, što je za 4% manje nego godinu ranije, a zatvoreno 68 poduzeća ili 6,8% manje nego u 2010. godini. Postoji neiskorišten investicijski potenci-jal u obliku štednje deponirane u bankama5, prihoda koji iseljenici ostvaruju u dijaspori i financijskih sredstava povratnika iz dijaspore6.
Od poslovnih udruženja, u USK djeluju nevladine neprofitne organizacije Privredna komora USK (PK USK) i PLOD Centar, te Obrtnička komora USK koja predstavlja jednu od značajnijih obrtničkih aso-cijacija na području FBiH.
Privredna komora USK zastupa interese poslovne zajednice USK u domaćem i međunarodnom poslov-nom okruženju s ciljem povećanja konkurentnosti poduzetništva. Međunarodna poslovna manifestacija u organizaciji PK USK, sajam EKOBIS, je proglašen najuspješnijim regionalnim projektom na području
5 Iznos štednje građana deponirane u poslovnim bankama procjenjuje se na 7 milijardi kM
6 prema Federalnom zavodu za statistiku, do kraja 2012. godine je ukupan broj povrataka izbjeglica i raseljenih osoba u FBiH iznosio 739.879, a ukupan broj manjinskih povrataka izbjeglica i raseljenih osoba koji su se vratili u mjesto porijekla u FBiH je bio 275.392.
38 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
jugoistočne Evrope. Sajam promovira ekološke tehnologije i industrije, te ekoturizam, a svake godine okuplja oko 200 izlagača iz oko 15 zemalja.
Centar za promociju lokalnog razvoja – PLOD je udruženje građana osnovano 2007. godine. Jedan od glavnih zadataka PLOD Centra je unaprjeđenje poduzetničke klime, koja će stimulativno djelovati na osnivanje novih i razvoj postojećih malih i srednjih poduzeća. U periodu od 2007. do 2012. godine PLOD je razvio i kandidirao ukupno 51 razvojni projekat iz oblasti turizma, ruralnog razvoja, podrške malim i srednjim poduzećima i socijalne inkluzije od kojih je ukupno odobreno 23.
3.3. glavne privredne djelatnosti
Privreda FBiH, USK i zemalja u okruženju prolazi kroz ekonomsku krizu. Vrijednost BDP-a i BDP-a po stanovniku je u periodu od 2009. do 2013. godine smanjena za oko 1% prema čemu se USK nalazi na posljednjem mjestu svih kantona u FBiH. Registrirana nezaposlenost je od 2008. do 2012. godine porasla za 17,7% pri čemu je USK dosegao najvišu stopu nezaposlenih mladih osoba od 15 do 24 godine starosti u FBiH (38% u 2011. godini). Tokom zadnjih pet godina oslabljene su značajne djelatnosti poput indu-strije (19% ukupnih prihoda svih djelatnosti, 2011)i trgovine (49% u 2011). Stepen investiranja bilježi pad od gotovo 13%, a izvoz roba je smanjen za 24%.
Grafikon 10. Struktura ukupnog prihoda u USK po privrednim granama u USK
Izvor: USK
49%
19%
8%
5%
4%
3% 3% 2%
2% 1% 1% 1%
1% 0% 0% 0% 0% 0%
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
Prerađivačka industrija
Proizvodnja i opskrba električnom energijom
Građevinarstvo
Djelatnost hotelijerstva i ugostiteljstva
Voda otpad i okoliš
Pljoprivreda, šumarstvo i ribolov
Poslovanje nekretninama
Djelatnost zdravstvene i socijalne skrbi
Vađenje ruda i kamena
Stručne, znavstvene i tehničke djelatnosti
Informacije i komunikacije
Finansijske djelatnosti i osiguranje
Prijevoz i skladištenje
Umjetnost zabava i rekreacija
Administrativne pomoćne i uslužne djelatnosti
Ostale uslužne djelatnosti
49%
19%
8%
5%
4%
3% 3% 2%
2% 1% 1% 1%
1% 0% 0% 0% 0% 0%
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
Prerađivačka industrija
Proizvodnja i opskrba električnom energijom
Građevinarstvo
Djelatnost hotelijerstva i ugostiteljstva
Voda otpad i okoliš
Pljoprivreda, šumarstvo i ribolov
Poslovanje nekretninama
Djelatnost zdravstvene i socijalne skrbi
Vađenje ruda i kamena
Stručne, znavstvene i tehničke djelatnosti
Informacije i komunikacije
Finansijske djelatnosti i osiguranje
Prijevoz i skladištenje
Umjetnost zabava i rekreacija
Administrativne pomoćne i uslužne djelatnosti
Ostale uslužne djelatnosti
39I – SItUaCIOna anaLIza
3.3.1. Rudarstvo
Područje USK raspolaže sa značajnim zalihama prirodnih minerala, koje predstavljaju osnovu za razvoj industrije i privrede u cjelini. Metaloprerađivačka industrija zasniva se na eksploataciji ugljena na po-dručju Kamengrada, na lokalitetu površinskog kopa Zlauša u Goricama, eksploataciji boksita na područ-ju Sanskog Mosta i Bosanske Krupe, proizvodnji opekarskih proizvoda u Sanskom Mostu i eksploataciji mangana na području općine Bužim. Nalazišta dolomita u Bužimu, te na lokalitetima u blizini Velike Kladuše Tuk-Pijeskana, Hajrat-Vrnogračke Slapnice, Hovinac-Radića Most i Visoka Glavica-Vejna kori-ste se u građevinarstvu – za proizvodnju cementa i za cestogradnju. U blizini Cazina se nalazi površinski kop gline Čukunovo koja se koristi za proizvodnju opeke, crijepa i proizvoda od pečene gline.
Grafikon11.Ukupni prihodi u djelatnosti rudarstva u periodu od 2006. do 2011.(u KM)
Izvor: USK, 2013.
Ukupni prihod ostvaren od rudarstva u proteklih pet godina je u porastu zahvaljujući novim koncesi-jama za eksploataciju sirovina. Mineralni resursi odlikuju se visokim stepenom geološke istraženosti. Dio raspoloživih mineralnih sirovina se eksploatira putem dodijeljenih koncesija pri čemu prioritet za dodjelu imaju ulagači s većim stepenom finalizacije.
U 2012. godini aktivno je 30 koncesijskih ugovora za geološka istraživanja i ekspolataciju mineralnih sirovina. Prihodi od koncesija ostvareni u 2012. godini iznosili su 190.350 KM, od čega 76.140 KM ili 40% pripada kantonu, a 114.210 KM ili 60% općinama na čijem području se vrši eksploatacija prirodnih resursa. Naplata je uglavnom neuspješna, pa je do kraja 2012. ukupan dug koncesionara koji eksploatiraju mineralne sirovine iznosio 3.022.720 KM. 7.
7 Izvještaj Revizije Ministarstva financija FBiH, 2012.
10
40 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
3.3.2. Industrija
Grafikon 12. Ukupni prihod ostvaren u industriji u USK od 2006. do 2011.(u KM)
Izvor: USK, 2013.
Industrijska proizvodnja rasla je do 2008. dok zadnjih nekoliko godina počinje gubiti značaj u privredi USK . U 2011. godini udio industrije u ukupnim prihodima USKje 19%. Najznačajniji udio u ukupnim prihodima ostvarenima od industrijske proizvodnje u 2011. godini otpada na metaloprerađivačku in-dustriju, preradu drva i drvnih proizvoda i prehrambenu industriju.
Grafikon 13. Ukupni prihodi po djelatnostima u prerađivačkoj industriji u 2011. godini (u KM)
Izvor: USK, 2013.
11
12
41I – SItUaCIOna anaLIza
Metaloprerađivačka industrija
U prijeratnom periodu metaloprerađivačka industrija je imala važnu ulogu u ukupnoj strukturi pri-vrede USK. U 1991. godini privredni subjekti USK iz sektora metaloprerađivačke industrije su ostvarili proizvodnju u vrijednosti 70 miliona KM ili 6,7% proizvodnje u metaloprerađivačkoj industriji BiH i zapošljavali 2.200 radnika, odnosno 5,6% ukupno zaposlenih u toj industriji na području BiH. Najviše su se proizvodili poluproizvodi za građevinsku, mašinsku i druge srodne industrije.
U poslijeratnom periodu većina kapaciteta metaloprerađivačke industrije nije u funkciji. Najveći dio metalne industrije USK je skoncentrisan u Bosanskoj Krupi gdje se proizvode kabine za kamione, po-ljoprivredne mašine itd. Najveća poduzeća u ovoj oblasti su Krupa kabine d.o.o, Bosancar d.o.o., Novi most d.o.o, i ZAH d.o.o. Na području Sanskog Mosta je austrijski investitor Remus Innovation d.o.o. pokrenuo proizvodnju auspuha za automobile. U Velikoj Kladuši postoji tvornica za proizvodnju klima-tizacijske i ventilacijske opreme, AIRVENT d.o.o, s oko 30 zaposlenih. U Cazinu posluje poduzeće Kenda Commerce koje se bavi proizvodnjom peći i kamina na pelet, peći na čvrsto gorivo i etažnih peći, koje se izvoze na tržište Evropske unije. Na području općine Bihać nositelj metaloprerađivačke industrije je preduzeće Č.J. d.o.o. čija je osnovna djelatnost proizvodnja metalnih konstrukcija, sklopnih elemenata, kovanih i inox elemenata i drugih proizvoda od metala. Poduzeće ostvaruje izvoz na austrijsko tržište, a zapošljava oko 70 radnika.
U 2012. godini je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji bio 4.972 što je za približno 13% manje nego 2009. godine.
Grafikon 14. Kretanje ukupnog prihoda ostvarenog u metaloprerađivačkoj industriji USK u periodu od 2006. do 2011. godine (u KM)
Izvor: USK,2013.
13
42 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Metalna industrija u USK funkcioniše uz upravljanje i pomoć vlasnika iz inostranstva. U USK ne postoji sistem podrške ovom sektoru, iako je to sektor koji u posljednje vrijeme ima tendenciju laganog rasta.
Drvna industrija i šumarstvo
Upravljanje sektorom šumarstva u FBiH je u nadležnosti federalnog Ministarstva poljoprivrede, vo-doprivrede i šumarstva, uključujući Federalnu upravu za šumarstvo. Drvna industrija je u nadležno-sti federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije putem odjela za drvnu industriju u sastavu sektora industrije. Na nivou USK šumarstvom upravlja odsjek za šumarstvo kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te kantonalna Uprava za šumarstvo, a drvna industrija je u nadležnosti Ministarstva privrede USK. Privredna komora FBiH i federalno Ministarstvo energije, rudar-stva i industrije su u 2013. godini započeli proces izrade federalne Strategije razvoja drvne, te industrije građevinskog materijala. Cilj strategije je povećati zapošljavanje i proizvodnju proizvoda višeg stepena obrade, te konkurentnost finalnih proizvoda drvne i građevinske industrije.
Prerada drveta i šumarstvo na području USK imaju dugu tradiciju tako da u većini općina postoje ka-paciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, te preradu drveta (Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac).
Tabela 12. Šumsko zemljište na području USK i FBiH u 2012. godini
Prostorna jedinica Površina (ha) Drvna masa (000 m3) Drvna masa (ha/ m3)
USK 225.907 36.016 159
FBiH 1.335.968 223.480 167
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
U prijeratnom periodu drvna industrija je bila okosnica privrednog razvoja USK. Sadašnji nivo proizvod-nje proizvoda od drveta i drvne prerade je znatno smanjen u odnosu na prijeratni nivo. Ukupni prihod ostvaren od drvne industrije na području USK je u 2010. godini iznosio 24.437.720 KM što čini 19% ukupno ostvarenih prihoda drvne industrije u FBiH. Niske šume se u drvno-prerađivačkoj industriji ne koriste zbog neizgrađenih puteva i nedostatka kapaciteta za preradu. Poluproizvodi od drveta (šperploče, iverica i fina iverica) se više ne proizvode. Objekti, oprema i instalacije velikih drvnih kombinata su u ratu pretrpjeli znatne štete. Strana tržišta su u velikoj mjeri izgubljena, a finalnom proizvodnjom namještaja bave se manji privatni privredni subjekti. Mnogobrojna poduzeća drvno-prerađivačke industrije su u stečaju ili su zatvorena, njihovi potencijali (infrastruktura, dio kapaciteta) stoje neiskorišteni.
43I – SItUaCIOna anaLIza
Grafikon 15. Kretanje ukupnih prihoda drvne industrijeu USK u periodu od 2006. do 2011. godine8
Izvor: USK, 2013.
Mjere razvoja ove industrije su subvencioniranje troškova izdavanja garancija, osnivanje revolving fonda i poticanje rada drvoprerađivačkog klastera u USK u cilju postizanja višeg stepena finalizacije. Privredna komora USK i kantonalno Ministarstvo privrede su, za podršku privrednim subjektima iz drvne industri-je, osnovali Fond za podršku drvoprerađivačima. Fond subvencionira troškove pripreme i certificiranja u provođenju sistema upravljanja kvalitetom s ciljem povećanja kvalitete i konkurentnosti proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava je 10.000, 00 KM.
Šumskim resursima USK u državnom vlasništvu upravlja Šumsko privredno društvo Unsko-sanske šume d.o.o. preko svojih općinskih organizacijskih jedinica, dok su poslovi čuvanja šuma od 2009. godine po-vjereni Kantonalnoj upravi za šumarstvo. Skupština Unsko-sanskog kantona je osnovala ovo privredno društvo radi ostvarivanja posebnog državnog i općeg interesa u upravljanju državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju USK. ŠPD “Unsko-sanske šume“ broji oko 555 zaposlenih, te je najveće poduzeće u USK, koje ostvaruje i najveći prihod u USK. ŠPD “Unsko-sanske šume” djeluje preko svojih poslovnih jedinica, šumskih uprava, koje pokrivaju općine na čitavom USK.
U 2008. godini započeo je proces certificiranja šuma na području USK, a u 2010. godini dobiven je FSC certifikat za šumsko područje Ključko, kojim se potvrđuje da se šumama upravlja u skladu s ekološkim, ekonomskim i socijalnim standardima.
Prihodi od prodaje drvnih sortimenata, koje je u 2012. godini ostvarilo poduzeće ŠPD Unsko-sanske šume d.o.o. su iznosili 29.071.402 KM. Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata po fazama rada porasla je 2012. godine u odnosu na prethodnu godinu za 3%.
8 Osim namještaja.14
44 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 13. Prikaz izvršenja u sječi i izradi na području USK u 2011. i 2012. godini (m3, neto masa)
SortimentOstvareno
2011. godineOstvareno
2012. godineIndeks
2012/2011
Trupci četinara 68.369 81.113 119
Rudno četinara 819 817 100
Celuloza četinara 48.146 58.617 122
Ukupno četinara 117.334 140.565 120
Trupci lišćara 62.017 60.736 98
Ogrjev lišćara 203.835 191.710 94
Ukupno lišćara 265.852 252.446 95
Sve UkUpno 383.186 393.011 103
Izvor: Izvještaj o radu i poslovanju ŠPD Unsko Sanske šume d.o.o. za period 01.01.2012.-31.12.2012. godine, veljača, 2013.
Zakon o šumama na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prvi put je usvojen 2002. godine9, a stručni i inspekcijski nadzor nad iskorištavanjem šuma povjeren je kantonima. Zakon o šumama na područ-ju USK usvojen je 2012. godine. Prisutna je bespravna sječa za čije je sprječavanje potreban veći broj kadrova u šumarstvu, odnosno šumskih inspektora i lugara, te inženjera šumarstva. Procjenjuje se da ilegalne pilane uzrokuju velike štete zbog neovlaštene eksploatacije šumskih resursa. Degradacija šuma osobito se javlja na području općina Bužim, Bosanska Krupa i Bihać. Postoji i manjak potrebnih voznih jedinica. U procesu provođenja inventarizacije šumskih resursa provedena je prva faza u kojoj je izvršena provjera odabrane metodologije.
9 zakon o šumama na nivou FBiH revidiran je 2009. godine.
45I – SItUaCIOna anaLIza
Prehrambena industrija
Prehrambena industrija je 1991. godine zapošljavala 2.592 radnika ili 4,03% ukupnog broja zaposlenih u USK. U poslijeratnim godinama se broj zaposlenih u prehrambenoj industriji USK smanjio za 52%. U strukturi prehrambene industrije prevladava proizvodnja brašna, tjestenine, pekarskih proizvoda, mliječnih proizvoda, ribe, mesa, piva, konditorskih proizvoda, prerađenog voća i povrća.
Grafikon 16. Ukupni prihodi ostvareni proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića u USK u periodu od 2006. do 2011. (u KM)
Izvor: USK, 2013.
U 2012. godini devet najvećih proizvođača mesa i mlijeka s područja općine Velika Kladuša osnovalo je Udruženje Mljekar s ciljem jačanja međusobne saradnje u proizvodnji mesa i mlijeka.
Prva poljoprivredna zadruga na području USK je zadruga Plodovi zemlje, osnovana na području općine Cazin 2003. godine, s ciljem objedinjavanja, te održanja porodičnih poljoprivrednih površina i jačanja poljoprivredne proizvodnje na području USK.
Mljekara Meggle, na prostoru općine Bihać, vrši otkup mlijeka na prostoru općina USK, te na taj način značajno podržava razvoj mljekarstva. Ovo je ujedno poduzeće sa najvećim prihodom u USK. Mljekara Meggle ima 4.252 kooperanta i 105 zaposlenih, a u periodu od 2006. do 2011. je prosječna godišnja prerada mlijeka iznosila 31.715.000 litara. Posljednjih godina na području USK razvilo se uspješno poslovanje više malih proizvođača hrane, prije svega u mesnoj industriji.
15
46 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 14. Razvojni problemi i potrebe u privredi
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Ispodprosječni nivo razvijenosti i životnog standarda u USK u odnosu na FBiH i BiH uz velike razlike u razvijenosti između općina USK
Planirati, poticati i provoditi mjere za poticanje privrednog rasta i ujednačavanje razvijenosti među općinama, osobito u dijelovima
USK koji zaostaju u razvoju
Loša poduzetnička i investicijska klima dovodi do pada investicijskih aktivnosti i zatvaranja poduzeća (destimulativne mjere poreske i carinske
politike, administrativno-birokratske zapreke, neriješeni imovinsko-pravni odnosi)
Intenzivirati aktivnosti za poticanje razvoja poduzetništva i jačanje investicijskih aktivnosti
Visok udio sive ekonomije u privrednim aktivnostimaJačati provođenje mjera prevencije i suzbijanja sive ekonomije u
privrednim aktivnostima
Manjak znanja i menadžerskih vještina u upravljanju poslovnim zonama uzrokuje njihovo nekonkurentno poslovanje
Unaprijediti znanja i vještine za uspješno i konkurentno upravljanje poslovnim zonama
Nedovoljna infrastrukturna opremljenost poslovnih zona (komunalna, tehnička)
Jačati ulaganja u opremanje poslovnih zona potrebnom infrastrukturom (komunalnom, tehničkom itd.)
Preklapanje nadležnosti i nedostatak saradnje u provođenju politika jačanja poduzetništva i investicijskih aktivnosti između federalnog,
kantonalnog i općinskih nivoa upravljanja
Intenzivirati saradnju u provođenju politika jačanja poduzetničkih i investicijskih aktivnosti između federalnog, kantonalnog i
općinskih nivoa upravljanja
Nema strategije za poticanje investicija Izraditi strategiju s mjerama za poticanje investicija
Neiskorišten investicijski potencijal štednje stanovništva, prihoda ostvarenih u dijaspori i prihoda povratnika iz dijaspore
Razviti stimulativne mjere za usmjeravanje štednje stanovništva, prihoda dijaspore i povratnika iz dijaspore u investicijske aktivnosti
Neiskorišteni kapaciteti i infrastruktura vojnih objekata i objekata zatvorenih poduzeća i poduzeća u stečaju
Jačati iskorištenost kapaciteta i infrastrukture vojnih objekata, objekata zatvorenih poduzeća i poduzeća u stečaju
Nema potporne poduzetničke infrastrukture (tehnološki parkovi, poslovni inkubatori, naučni instituti)
Razvijati i uspostaviti potpornu poduzetničku infrastrukturu (tehnološki parkovi, poslovni inkubatori, naučni instituti)
Slab poduzetnički duh Razvijati i provoditi aktivnosti za jačanje poduzetničkog duha
Nedovoljna sredstva za poticanje razvoja poduzetništva (povoljni bankovni krediti, garantni fondovi, venture capital, revolving fond)
Jačati ulaganja u mjere za poticanje razvoja poduzetništva (subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite, osnivanje
garantnog i revolving fonda i sl.)
Nedovoljna znanja poduzetnika o procedurama prijave na konkurse za dodjelu sredstava za jačanje i poticanje poduzetništva
Razviti programe za jačanje znanja poduzetnika o procedurama prijave na konkurse za dodjelu sredstava za jačanje i poticanje
poduzetništva
Nizak udio naplaćenih potraživanja po osnovi koncesija za eksploataciju rudnih bogatstava
Povećati udio naplaćenih potraživanja od koncesija za eksploataciju rudnih bogatstava
Nepovoljna sektorska struktura privrede; nizak udio prerađivačke industrije u BDP-u, te nedovoljna razvijenost tercijarnog sektora
Poticati proizvodnju proizvoda više dodane vrijednosti, te razvijati tercijarni sektor
Nepostojanje sistema podrške metaloprerađivačkoj industrijiUspostaviti i provoditi sistem podrške metaloprerađivačkoj
industriji
Niska primjena novih tehnologija u industriji, te neosposobljenost kadrova za primjenu novih tehnologija
Jačati primjenu novih tehnologija u industriji, te razviti programe osposobljavanja kadrova za primjenu novih tehnologija
Manjak stručnih kadrova i opreme u radu šumskih privrednih društavaJačati zapošljavanje stručnih kadrova u radu šumskih privrednih društava i poticati ulaganja u opremu potrebnu za efikasan rad
Smanjenje šumskog zemljišta zbog bespravne sječe šuma Razvijati i provoditi mjere sprječavanja bespravne sječe šuma
47I – SItUaCIOna anaLIza
3.3.3. Poljoprivreda
Federalni Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službene novine FBiH, 52/09) je krovni zakon FBiH kojim je propisana nadležnost FBiH, kantona i lokalnih zajednica u upravljanju državnim poljoprivrednim zemljištem. U periodu od 2009. do 2012. godine je na području USK dodjeljeno oko 1.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup i koncesiju.
Površina poljoprivrednog zemljišta na području USK iznosi 181.107 ha što je približno 16% ukupnog poljoprivrednog zemljišta na području FBiH. U ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta na području USK je 82% obradivih poljoprivrednih površina ili 20,75% ukupno obradivih poljoprivrednih površina u FBiH. Strukturu obradivih poljoprivrednih površina u USK čine oranice i bašte (70,74% ukupno obra-divog poljoprivrednog zemljišta), livade (27,30%) i voćnjaci (1,95%). Ostatak poljoprivrednog zemljišta (18%) čine neobradive poljoprivredne površine (pašnjaci, trstici i bare).
Grafikon 17. Struktura obradivog poljoprivrednog zemljišta u USK u 2013. godini
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
Prema strukturi vlasništva, 6,74% poljoprivrednog zemljišta je u javnom vlasništvu, a ostatak od približ-no 93,26% u privatnom. Registar državnog poljoprivrednog zemljišta nije uspostavljen. U prijeratnom periodu su nosioci razvoja poljoprivrede bile državne poljoprivredne zadruge i državna poduzeća, koja su se najviše bavila biljnom proizvodnjom i tovom u stočarstvu. Proizvodnja mlijeka se odvijala na usit-njenim privatnim posjedima povezanima kooperantskim odnosima.
Broj poljoprivrednih domaćinstava na području USK je oko 21.600, a prosječna veličina posjeda je oko 3 ha. Usitnjenost poljoprivrednih posjeda otežava poljoprivrednu proizvodnju i smanjuje prinose. Potpor-na infrastruktura za povećanje poljoprivredne proizvodnje na području USK ne postoji (npr. hladnjače,
16
48 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
pakirnice). Broj registriranih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava i klijenata u 2013. godini je bio 14.355 što je oko 66% ukupnog broja porodičnih obiteljskih poljoprivrednih gazdinstava i klijenata na području FBiH.
Poljoprivredni potencijali nisu dovoljno iskorišteni zbog brojnih ograničavajućih faktora poput niskog nivoa primjene savremenih agrotehničkih mjera, neodgovarajuće zakonske regulative, površina pod minama, te neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem. Zemljišne knjige i katastarska evidencija nisu usklađeni sa stvarnim stanjem. Do 2010. godine na području USK je raz-minirano oko 2.675,815 m2 poljoprivrednih površina, a procjenjuje se da je još 29.293.714 m2 minski rizičnog poljoprivrednog zemljišta. Udio minski rizičnog poljoprivrednog zemljišta na području USK u ukupnim minski rizičnim poljoprivrednim površinama na području FBiH iznosi oko 20%.
Smanjivanje poljoprivrednog zemljišta uzrokuje neracionalna sječa šuma i pojava klizišta, nekontrolirano pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište, ilegalna odlagališta otpada, te nedovoljna ulaganja u sistem zaštite od poplava uz vodotoke rijeka. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK izradilo je Kantonalni operativni plan odbrane od poplava kojim su identificirana značajnija po-plavna područja u USK.
Prema veličini navodnjavanih poljoprivrednih površina, FBiH se nalazi pri dnu ljestvice evropskih ze-malja. USK raspolaže velikim vodnim bogatstvom, ali navodnjavanje se ne provodi dovoljno u odnosu na potrebe pa suše smanjuju prinose poljoprivrednih kultura. Planovi i projekti za razvoj savremenih sistema navodnjavanja u USK nisu donešeni.
U 2012. godini obrađeno je ukupno 44.569 ha poljoprivrednih površina što je za približno 7% više nego u 2011. godini. Ostvareni prinosi od usjeva u 2012. godini iznosili su 269.472 tone što je za 11% manje nego godinu ranije.
Ukupna vrijednost poticane poljoprivredne proizvodnje ostvarene u 2012. godini na području USK iznosi oko 83.068.598,53 KM.
49I – SItUaCIOna anaLIza
Tabela 15. Financijska vrijednost poticane proizvodnje (iz kantonalnog i federalnog budžeta) u 2012. godini
Vrsta proizvodnje Obim proizvodnje Približna vrijednost proizvodnje (KM)
Premirano mlijeko 31.940.956 l 47.911.434,00
Junice za rasplod 3.179 grla 9.537.000,00
Tov junadi 1.833 grla 4.283.721,00
Držanje koka nesilica 13.540 kom. 108.320,00
Uzgoj goveda u sistemu krava-tele 64 grlo 256.000,00
Uzgoj rasplodne stoke (ovce i koze) 9.198 grlo 1.839.600,00
Tov pilića 643.006 kom. 4.340.290,50
Proizvodnja riblje mlađi 2.056.576 kom. 411.315,20
Uzgoj slatkovodne ribe 413678,99 kg 2.895.752,93
Interventna pomoć pčelarima 17.875 društva ili min. 178.750 kg meda 3.575.000,00
Proizvodnja povrća, jagoda i cvijeća u zatvorenom prostoru
83.026 m2 1.245.390,00
Ostvarivanje novčane podrške za nabavku sadnica jagodičastog voća
8,64 ha 34.560,00
Proizvodnja gljiva 2.940 m2 44.100,00
Ostvarivanje prava na novčane podrške za podizanje novih plastenika i staklenika
3.064 m2 45.960,00
Proizvodnja jagodičastog voća 709.170 kg 1.418.340,00
Proizvodnja krušnih žitarica 180,23 ha 220.781,75
Proizvodnja silažnog kukuruza 1738,49 ha 2.798.968,90
Proizvodnja uljarica 109,83 ha 238.880,25
Proizvodnja povrća na otvorenom 814.369 kg 814.369,00
Proizvodnja heljde, ljekovitog i aromatičnog bilja
76,32 ha 152.640,00
Proizvodnja sjemena krompira (I SR) 24 ha 240.000,00
Proizvodnja sjemena krompira (original) 22 ha 264.000,00
Sufinanciranje izrade mliječnog kartona 15.687 grlo 392.175,00
UkUpno kM: 83.068.598,53
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, 2013.
50 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Grafikon 18. Struktura poljoprivredne poizvodnje po toni kulture u USK u 2012. godini
Izvor: Federalni zavod za statistiku, Unsko-sanski kanton u brojkama, 2013.
Povrtlarske kulture se uzgajaju u porodičnim vrtovima za plasman na lokalnom tržištu i za osobne po-trebe. Komercijalna poljoprivredna proizvodnja, uz subvencije iz općinskih, kantonalnog i federalnog budžeta, provodi se u saradnji poljoprivrednika sa otkupljivačima. Najveći problem u području poljopri-vrede su isplate subvencija poljoprivrednicima koji se nalaze izvan sistema i koji posluju na “crno”, te ne-maju nekakve obaveze prema društvu, a korisnici su značajnog dijela budžetskih sredstava. Poticajima se subvencionira uzgoj oko 18 poljoprivrednih kultura. Zakonsku osnovu dodjele subvencija u poljoprivredi čini Zakon o novčanim podrškama primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji10. Kantonalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva provodi dodjelu novčanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji od 2004. godine. Sistem subvencija koje se dodjeljuju poljoprivrednim proizvođačima nije uspostavljen prema ekonomskim načelima, te postoji neusklađenost u politici dodjele subvencija na općinskom i kantonalnom nivou. Sistem analize rezultata i efikasnost dodjele poljoprivrednih subvencija nije uspostavljen, te se provođenje programa poticaja ne zasniva na analizama.
U periodu od 2008. do 2013. godine je prosječno godišnje iz kantonalnog budžeta isplaćeno oko 3.158.000,00 KM za novčane podrške poljoprivrednim proizvođačima, a u 2012. godini su izdvajanja za te svrhe smanjena za gotovo 28% u odnosu na 2011. godinu. Poticaji proizvođačima mlijeka s područja USK se dodjeljuju i iz federalnog budžeta, pa je od 2008. do 2013. prosječno godišnje za njihove potrebe izdvojeno 7.556.242,84 KM. U periodu od 2007. do 2013. godine je 69.072 poljoprivrednih proizvođača s područja USK koristilo poticaje dodijeljene iz kantonalnog i federalnog budžeta.
10 Službenik glasnik USk, 07/2008.
1
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz-zrno Soja Krompir Mrkva Crni luk Bijeli luk/češnjak Grah-zrno Kupus Paradajz Paprika zelena Krastavac Djetelina-sjeno Lucerka Kukuruz-zeleni Mješavina mahunj.s travama i žitaricama Travnoska smjesa
1
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz-zrno Soja Krompir Mrkva Crni luk Bijeli luk/češnjak Grah-zrno Kupus Paradajz Paprika zelena Krastavac Djetelina-sjeno Lucerka Kukuruz-zeleni Mješavina mahunj.s travama i žitaricama Travnoska smjesa
51I – SItUaCIOna anaLIza
Tabela 16. Kretanje iznosa isplaćenih novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na po-dručju USK u periodu od 2008. do 2013. godine
GodinaIznos isplaćenih novčanih podrški u u
primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (KM)
2008. 3.013.229,48
2009. 2.480.114,70
2010. 2.899.567,14
2011. 4.296.300,00
2012. 3.099.318,66
UkUpno 15.788.592,98
Izvor: Izvještaj o realizaciji kantonalnih i federalnih novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, 2012.
Voćnjaci zauzimaju površinu od 2.947 ha ili 6,68% ukupnih površina pod voćnjacima u FBiH. U voćar-stvu je broj rodnih stabala voća iznosio u 2012. godini 438.121 1.309.711 što je za 66,5% stabala manje nego u 2011. godini. U 2012. godini ukupno je proizvedeno 7.418 tona voća, od čega 91% čini proizvod-nja jabuka i šljiva. Prinosi u voćarstvu su u odnosu na 2011. godinu bili manji za 35,30%.
Broj stoke iznosio je u 2012. godini 150.056 grla ili 3,02% manje nego 2011. godine. U ukupnom broju stoke najviše je ovaca (48,16%), te goveda (23,12%). U prijeratnom periodu bio je značajan uzgoj autoh-tone pasmine bosanskog konja, koji je u poslijeratnom periodu gotovo nestao. U strukturi stočarskih proizvoda najznačajnija je proizvodnja kravljeg mlijeka, koja je u periodu od 2007. do 2013. godine porasla za 4,6%, te je u 2012. godini iznosila 55.604 litara. Proizvodnju kravljeg mlijeka potiče redovan otkup mlijeka i zagarantirana otkupna cijena, ali postoji nedostatak modernih farmi, kao i potreba za obnovom postojećih. Na području USK otkup mlijeka vrše 7 otkupljivača mlijeka, od njih 4 je sa područja USK-a mljekare, d.o.o.“Meggle“ Bihać, D.o.o. “Čapljanka“ Sanski Most,d.o.o.“ DASMIL“ Bosanska Krupa i OMZ“ Novi Početak“ Bužim. U 2011. godini je ukupna vrijednost proizvedenog mlijeka, mliječnih proizvoda i sira u USK iznosila 2.873.977,00 KM ili 3% ukupnog prihoda od svih privrednih djelatnosti.
U prijeratnom periodu je bila značajna proizvodnja konzumnih kokošjih jaja koja je danas znatno sma-njenja. U periodu od 2007. do 2013. godine proizvodnja konzumnih kokošjih jaja je smanjena za oko 28%. Proizvodnjom konzumnih jaja bave se subjekti: SPD “Tomić Dinka“ Bihać (kapacitet 5000 koka nesilja), SPD “Alukić Mirsad“ Bosanska Krupa (kapacitet 5000 koka nesilja), obrt “Peradarstvo Halilović“ Sanski Most (kapacitet 3000 koka nesilja), fizičko lice Mešić Jasmin, Bosanki Petrovac (kapacitet 3900 koka nesilja), SPD “Farma koka nesilja“ Sanski Most (kapacitet 2500 koka nesilja), d.o.o.“Galina“ Velika Kladuša (kapacitet 3500 koka nesilja) i dr.
Pčelarstvo posljednjih godina bilježi rast. Broj košnica pčela u periodu od 2007. do 2013. godine je porastao za oko 27%. Proizvodnja je u istom periodu povećana za 16%, te je u 2012. godini proizvedeno 326 tona meda. Za proizvodnju meda se koristi zastarjela tehnologija, te prevladavaju usitnjeni pčelinjaci
52 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
što umanjuje prinose i produktivnost (broj kilograma meda po košnici smanjen je za 8,65% od 2007. do 2013. godine). Ne postoji organizirani otkup meda. Promocijom razvoja pčelarstva bavi se Savez pčelara USK-a. U općini Cazin djeluje Udruženje pčelara Kesten koje je 2010. godine realiziralo geografsko bren-diranje kestenovog meda, te postalo korisnik prve geografske oznake kontroliranog porijekla i kvalitete u FBiH. Na području općine Cazin postoji oko 6000 ha kestenovih šuma, koje omogućuju proizvodnju visokokvalitetnog kestenovog meda s 95% udjela polenovih zrnaca kestena.
Zadrugarstvo i poslovno povezivanje i saradnja malih poljoprivrednih proizvođača je slabo razvijeno, te nema značajniji uticaj na poljoprivredna kretanja. Najzastupljena su udruženja proizvođača mlijeka. Općim Zakonom o zadrugama su u općinama uspostavljene nove manje zadruge, ali zadrugarstvo u poljoprivredi je slabo razvijeno.
Poljoprivredne proizvođači se okupljaju na poljoprivrednim manifestacijama, koje promoviraju domaće poljoprivredne proizvode, te povezuju najuspješnije poljoprivredne proizvođače i uzgajivače. Najista-knutije poljoprivredne manifestacije su Kantonalna izložba stočarstva –“Cazinski sajam”, Kladuški dani poljoprivrede, Dani Bihaćkog povrća, Put zlata, Dani poljoprivrede u Sanskom Mostu i druge.
Problem koji je prisutan i u ratarstvu i stočarstvu je nerazvijeno tržište poljoprivrednih proizvoda, ne-dostatak nadzora nad proizvodnjom i plasmanom, te problem otkupa proizvoda. Prodaja poljoprivred-nih proizvoda uglavnom se odvija “na kućnom pragu”, te posredstvom lokalnih tržnica i otkupljivača. Najčešći oblik plasiranja poljoprivrednih proizvoda na šira tržišta su kooperantski odnosi, koji su uspo-stavljeni u proizvodnji mlijeka, jagodičastog voća i pojedinih povrtlarskih kultura. Kontrole proizvodnje poljoprivrednih proizvoda su sporadične. U ratarstvu je uglavnom prisutna GLOBAL CAP certifikacija (npr. kod proizvođača malina i organske hrane), a kod proizvodnje proizvoda životinjskog porijekla se provodi HASAP i HALAL certifikacija. U 2012. godini je vrijednost ostvarenog izvoza u sektoru poljopri-vrede, šumarstva i ribarstva u USK dostigla iznos od 188.427.000 KM što je za 3,85% manje nego 2011. godine, dok je vrijednost uvoza bila 280.960.000 KM ili 1,23% manja nego 2011. godine. U strukturi uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda prevladavaju prerađeni poljoprivredni proizvodi (oko 83% vrijednosti ukupnog izvoza i oko 95% vrijednosti ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda). Težnja je da se prisutni trend ekstenzivne i poluintezivne poljoprivredne proizvodnje napušta i da se poljopri-vredni proizvođači okrenu intenzivnoj više specijaliziranoj poljoprivrednoj proizvodnji. USK je prvi kanton u FBiH koji je usvojio Zakon o organskoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a organska poljoprivredna proizvodnja potiče se sredstvima kantonalnog budžeta. Na području USK su za organsku poljoprivrednu proizvodnju certificirana četiri proizvođača organske hrane. Prisutan je problem nedovoljne educiranosti poljoprivrednika o savremenim metodama organske poljoprivredne proizvodnje. Planirano je osnivanje Stručne savjetodavne službe u Poljoprivrednom zavodu USK koja bi se bavila sistematskim pružanjem edukacija poljoprivrednim proizvođačima na području USK. Kontrolu kvalitete sjemenskog i sadnog poljoprivrednog bilja, ispravnost hrane animalnog i biljnog podrijekla i stručno usavršavanje poljoprivrednih proizvođača provodi Poljoprivredni zavod USK.
53I – SItUaCIOna anaLIza
Tabela 17. Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Neuspostavljen Registar državnog poljoprivrednog zemljišta Uspostaviti Registar državnog poljoprivrednog zemljišta
Usitnjenost poljoprivrednih gazdinstavaPoticati okrupnjavanje poljoprivrednih gazdinstava, tamo gdje za
to postoje mogućnosti
Nepostojanje potporne infrastrukture u poljoprivredi (npr. hladnjače, pakirnice)
Jačati potpornu infrastrukturu u poljoprivredi
Nizak stepen primjene savremenih agrotehničkih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji
Jačati primjenu savremenih agrotehničkih mjera u poljoprivredi
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi nad poljoprivrednim zemljištem Rješiti imovinsko-pravne odnose nad poljoprivrednim zemljištem
Nepostojanje planova razvoja sistema navodnjavanja i zaštite od poplava Razviti planove razvoja sistema navodnjavanja i zaštite od poplava
Sistem dodjele poljoprivrednih poticaja nije uspostavljen prema ekonomskim načelima, niti postoji sistem praćenja i analize efikasnosti i
rezultata dodjeljenih sredstava
Uspostaviti sistem dodjele poljoprivrednih poticaja prema ekonomskim načelima, te uspostaviti sistem praćenja i analize
efikasnosti i rezultata dodjeljenih sredstava
Slaba razvijenost zadrugarstva i poslovnog povezivanja poljoprivrednih proizvođača
Jačati zadrugarstvo i poslovno povezivanje poljoprivrednih proizvođača
Nerazvijeno tržište poljoprivrednih proizvoda i nedostatak nadzora nad proizvodnjom i plasmanom poljoprivrednih proizvoda
Poticati razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda i jačati nadzor nad proizvodnjom i plasmanom poljoprivrednih proizvoda
Nizak stepen educiranosti poljoprivrednih proizvođača o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji
Razviti programe za edukaciju poljoprivrednih proizvođača o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji
Nepostojanje Poljoprivredne savjetodavne službe, Selekcijske službe u stočarstvu itd.
Formiranje Poljoprivredno savjetodavne službe;Jačanje kapaciteta selekcijske službe
3.3.4. Turizam
Očuvana riječna, šumska i vodna bogatstva (rijeke, izvori mineralnih i termomineralnih voda) na po-dručju USK čine ključni potencijal razvoja sportsko-rekreacijskog, odmorišnog, planinskog i eko turizma.
Svojstva prirodnih resursa su nedovoljno istražena (bioraznolikost, ljekovita svojstva termalnih voda). Šume na području USK su bogate krupnom i sitnom divljači kao što su srndaći, divlje svinje, pernata divljač i zečevi što predstavlja potencijal za razvoj lovnog turizma, a materijalna (historijski grad Kulen Vakuf, Ostrovački stari grad, arheološki lokaliteti dr.) i nematerijalna kulturno-historijska baština omo-gućuje razvoj kulturnog turizma. Kulturno-historijski spomenici nisu dovoljno iskorišteni u funkciji širenja i povezivanja turističke ponude USK, posebno u pravcu stvaranja turističke destinacije. Poten-cijal za razvoj turizam u USK je i blizina NP Plitvička jezera u Hrvatskoj (30 km od USK) koja godišnje ostvaruju milion turističkih dolazaka. Prilika za razvoj prekogranične turističke ponude je prepoznata u Strategiji za razvoj prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une11.
11 Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une je rezultat projekta Una-Spring of Life, provedenog u okviru prekograničnog programa saradnje BiH i Hrvatske.
54 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Za razvoj turizma posebno je važan Nacionalni park Una koji je jedna od najprepoznatljivijih turističkih destinacija u BiH. Broj posjetitelja NP Una je u 2012. godini bio između 25.000 i 30.000, od čega su 60% činili inostrani gosti. Turistička ponuda u sklopu NP Una obuhvaća rafting, ribolov i druge “outdoor“ aktivnosti (biciklizam, planinarenje).
Turizam ne zauzima značajnije mjesto u privredi USK. Turističkim aktivnostima je ostvareno oko 4,2 % ukupnih prihoda USK 2011. godine. Od 2008. godine vidljiv je rast prometa u djelatnosti hoteljerstva i ugostiteljstva. Promet u svim ugostiteljskim objektima na području USK je u periodu od 2008. do 2013. godine porastao za približno 27%, te je u 2012. godini iznosio 12.435.284 KM.
Grafikon 19. Kretanje prometa po vrstama ugostiteljskih objekata u USK u periodu od 2008. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
Turistička infrastruktura je nedovoljno razvijena. Postoji manjak sportsko-rekreacijske infrastrukture i turističke signalizacije. Smještajni kapaciteti su dijelom obnovljeni, te kvalitetom i kapacitetima djelomič-no zadovoljavaju turističku potražnju. U periodu od 2008. do 2013. godine broj ležajeva u smještajnim kapacitetima je smanjen za 45%, odnosno s 900 ležajeva u 2008. godini na 490 ležajeva u 2012. godini. Nedostatan inspekcijski nadzor nad poslovanjem ugostiteljsko-turističkih objekata otežava unaprjeđenje kvalitete turističkih proizvoda i usluga. Potreba unaprjeđenja kvalitete naročito je izražena u privatnom smještaju u domaćinstvima. Smještajni kapaciteti koji zadovoljavaju zahtijevane standarde se uglavnom nalaze u Bihaću.
18
55I – SItUaCIOna anaLIza
Grafikon 20. Turistički dolasci i noćenja na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine
Izvor: Turistička zajednica USK
Od ukupnog broja turista u USK, 79% ih odsjeda u hotelima, a ostali (21%) u drugim vrstama smještajnih objekata. Ostvareni promet od turističkih noćenja posljednjih godina bilježi rast. U 2012. godini ukupno os-tvareni promet od turističkih noćenja je iznosio 3.041.348 KM što je za 92% više u odnosu na 2008. godinu.
Grafikon 21. Turistički dolasci domaćih i stranih turista na području USK prema vrstama smještajnih objekata u 2012. godini
Izvor: Turistička zajednica USK
Od ukupnih turističkih dolazaka najviše dolazaka ostvaruju turisti iz Hrvatske (oko 18%), Slovenije (14%) i Italije (9%). Turisti iz Hrvatske su ostvarili 16,53% ukupno ostvarenih turističkih noćenja na području USK u 2012. godini, slovenski turisti 11,82% ukupnih noćenja, a turisti iz Italije 8,06%.
Razvoj turizma USK je u nadležnosti Ministarstva privrede, ali unutar ministarstva postoji značajan manjak stručnih kadrova, koji se bave unaprjeđenjem turističke ponude. U pripremi su dopune i izmjene kantonalnog Zakona o radu turističkih zajednica.
19
20
56 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Osmišljavanje i promocija ukupne turističke ponude USK je zadaća Turističke zajednice USK, koja po-sluje od 1997. godine, te je prva turistička zajednica osnovana na području FBiH. Turističke zajednice na nivou općina ne postoje. Program razvoja turizma USK izrađen je 1998. godine. S obzirom na potencijale i stalni rast i razvoj turizma u svijetu, potrebno je provesti daljnja ispitivanja o tome kolika je i kakva je uloga turizma u budućem privrednom i društvenom razvoju USK i kako ju uspješno ostvariti.
Tabela 18. Razvojni problemi i potrebe u turizmu
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nedovoljno istražena svojstva prirodnih vrijednosti USK u funkciji turističkog razvoja
Jačati istraživanja prirodnih vrijednosti USK u funkciji turističkog razvoja
Slaba zastupljenost kulturno-historijske baštine u turističkoj ponudi USK
Jačati zastupljenost kulturno-historijske baštine u turističkoj ponudi USK
Nedovoljna iskorištenost blizine NP Plitvička jezera u povećanju broja turističkih posjeta u USK
Jačati iskorištenost blizine NP Plitvička jezera u povećanju broja turističkih posjeta u USK
Nizak udio prihoda od turizma u privredi USK Jačati udio prihoda od turizma u privredi USK
Nerazvijena turistička infrastruktura i signalizacija Unaprijediti razvijenost turističke infrastrukture i signalizacije
Manjak inspekcijskog nadzora nad poslovanjem ugostiteljsko-turističkih objekata
Jačati inspekcijski nadzor nad poslovanjem ugostiteljsko-turističkih objekata
Manjak stručnih kadrova u turizmu Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u turizmu
3.4. analiza uvoza i izvoza
Vanjskotrgovinski bilans USK, kao i FBiH, karakterizira deficit kojeg uzrokuje veći rast uvoza od izvo-za. Saldo vanjskotrgovinskog bilansa u protekle četiri godine varira oko 88 miliona KM. Privreda USK u vanjskotrgovinskim aktivnostima FBiH ima mali udio. U 2012. godini USK je učestvovao s 2,92% u ukupnom uvozu roba u FBiH, te s 3,53% u ostvarenom robnom izvozu.
Tabela 19. Robni izvoz i uvoz na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine
2009. 2010. 2011. 2012.
Izvoz 158.913.829 184.232.883 195.972.729 192.982.000
Uvoz 246.107.010 260.726.143 284.469.752 282.136.000
Saldo VTB -87.193.181 -76.493.530 -88.496.996 -89.154.000
Pokrivenost uvoza izvozom (%) 64,57 70,66 68,89 68,40
Izvor:USK, 2013.
U strukturi ostvarenog izvoza, približno 80% izvoza s područja USK su činile robe iz djelatnosti pre-rađivačke industrije, i to proizvodi iz metaloprerađivačke i drvne industrije. Sve ostale djelatnosti su učestvovale u ukupnom izvozu s približno 20%. Prisutno je usporavanje rasta izvoznih aktivnosti što je
57I – SItUaCIOna anaLIza
posljedica uticaja globalne ekonomske krize, otežanog pristupa izvorima financiranja, te poteškoća u naplati dospjelih potraživanja. Procjenjuje se da izvoznih poduzeća na području USK ima 66, od čega je oko polovica registrirana na području općine Cazin.
Tabela 20. Najznačajniji izvoznici na području USK
Naziv poduzeća Djelatnost Vrsta proizvoda/usluga koje se izvoze
RIZ KARJINA d.o.o. Ribarstvo Gotovi proizvodi
ENERGO TUŠ Trgovina Oprema
BIHAĆKA PIVOVARA Prerađivačka industrija Pivo, voda, Orangina
URIJE - GP d.o.o. Proizvidnja elemenata od plast.masa Kasete za igličaste štampače Olivetti
BRZI d.o.o. Proizvodnja rezane građe Bukovi elementi, daska
Izvor: USK, 2013.
4. pregled Stanja I kretanja na tržIštU rada
4.1. zaposlenost
Starosna struktura stanovništva USK nije se bitno mijenjala tokom posljednjih nekoliko godina. U 2012. godini, oko 70% ukupnog stanovištva USK je pripadalo starosnoj grupi radno sposobnog stanovništva (15-64 godine), a udio aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu je 38%.
U 2012. godini je u FBiH zabilježen pad zaposlenosti za 0,77%. Broj zaposlenih osoba u USK u 2012. godini je bio 31.683 osobe što je za 2,8 % manje u odnosu na 2011. godinu. Na području USK je u 2012. godini evidentirano 201.319 radno sposobnih osoba ili 12,53% ukupno radno sposobnog stanovništva u FBiH. Stepen zaposlenosti radno sposobnog stanovništva i stepen zaposlenosti aktivnog stanovništva u 2012. godini su niži u USK u odnosu na sve ostale kantone u FBiH. Stepen zaposlenosti radno sposob-nog stanovništva u 2012. godini je iznosio 15,7% što je znatno niže u odnosu na prosjek FBiH (27,2%). Stepen zaposlenosti aktivnog stanovništva u 2012. godini je bio 41,5% što je za približno 12% manje u odnosu na FBiH.
58 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Grafikon 22. Usporedba stope zaposlenosti aktivnog stanovništva po kantonima FBiH u 2012. godini
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.
Stopa zaposlenosti je uglavnom odraz zapošljavanja u javnom i državnom sektoru, a ne odraz poduzet-ničkih aktivnosti. Strategija za povećanje zaposlenosti u USK je izrađena 2008. godine s ciljem definiranja i provođenja mjera kojima bi se povećala zaposlenost na području kantona, međutim Vlada USK taj dokument nije usvojila.
Grafikon 23. Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba u USK u periodu od 2009. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
21
22
59I – SItUaCIOna anaLIza
Prosječna stopa zaposlenosti USK u periodu od 2009. do 2013. godine je u opadanju (45,8% 2009. godine do 41,5,% 2012. godine, što je za oko 13,5% manje u odnosu na prosječnu stopu zaposlenosti FBiH u navedenom periodu (55%).
Podaci o zaposlenosti ne odražavaju stvarno stanje, jer ne uzimaju u obzir velik broj zaposlenih s područja USK u inostranstvu. Uvid u odnos ponude i potražnje na tržištu rada daje “Istraživanje tržišta rada”, koje se provodi na nivou USK jednom godišnje i čije provođenje je zakonska obveza JU Službe za zapošljavanje USK. Od ukupnog broja prijavljenih potreba za radnicima u augustu 2013. (281), najveća potražnja je bila za kvalificiranim radnicima (109 ili približno 40%) i radnom snagom srednje stručne spreme (oko 30%).
Procjena broja zaposlenih lica s područja USK u inostranstvu nije provedena. Procjenjuje se da se u inostranstvo najviše iseljavaju radnici tehničkih deficitarnih zanimanja. Praćenje podataka o broju za-poslenih lica u inostranstvu otežava preklapanje nadležnosti i poslova između federalnog, kantonalnog i općinskog nivoa upravljanja. Na području FBiH postoji između 180.000 i 200.000 lica koje rade “na crno“12. Na području USK se ne provodi kontinuiran i redovan inspekcijski nadzor rada “na crno”. Postoji potreba jačanja saradnje općinskih i kantonalnih inspekcijskih službi i JU Službe za zapošljavanje USK. Postoji problem razvrstavanja udjela “sive ekonomije“ prema djelatnostima. Poljoprivrednim proizvođa-čima se dodjeljuju poticaji iz kantonalnog budžeta, a istovremeno su evidentirani kao nezaposlena lica, te po toj osnovi primaju naknadu za zdravstveno osiguranje. U poljoprivredi se primjenjuje netranspa-rentan knjigovodstveni sistem, koji otežava evidenciju broja zaposlenih. Postoji potreba jačanja saradnje između USK i općina u vezi dostavljanja podataka o broju i iznosu dodjeljenih poticaja u poljoprivredi.
Grafikon 24. Kretanje stope zaposlenosti FBiH i USK u periodu od 2009. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
12 podaci Svjetske banke.
23
60 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
U 2012. godini na području USK preko polovine ukupnog broja zaposlenih osoba je bilo zaposleno u sektorima trgovine (20,26%), prerađivačke industrije (14,71%), obrazovanja (13,32%) i javne uprave (10,50%).
Prema stepenu obrazovanja, u ukupnom broju zaposlenih u USK najzastupljenije su osobe sa srednjom stručnom spremom (46,57%), zatim s visokom ili višom stručnom spremom (28,56%), dok ostatak čini niže obrazovana radna snaga (24,87%). Najveći udio zaposlenih s visokom, odnosno višom stručnom spremom na području USK imaju općine Bihać (34, 94%), Cazin (18,44%) i Velika Kladuša (14,82%). U strukturi zaposlenih visokoobrazovanih lica dominiraju diplomirani ekonomisti (oko 25%), profesori raznih smjerova (14%), diplomirani inženjeri elektrotehnike (12%) i diplomirani pravnici (12%).
Grafikon 25. Zaposleni po stepenu stručnog obrazovanja u USK u martu 2012. godine
Izvor: USK, 2013.
Iznos prosječne neto plate na području USK je u periodu od 2008. do 2013. godine porastao za 5%. Prosječna neto plata na području USK u 2012. godini iznosila je 775,84 KM što je za 6,5% manje od prosječne neto plate na nivou FBiH (829,92KM). Prosječna neto plata u USK manja je za više od 50 % potrošačke korpe za četveročlanu porodicu koja je u FBiH 2012. godine iznosila oko 1770 KM. Najviše prosječne neto plate u 2012. godini ostvarene su u djelatnostima proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom (1.152KM), državne uprave i odbrane i obveznog socijalnog osiguranja (1.123 KM), te zdravstvenog i socijalnog rada (1.023 KM).
Najniža prosječna neto plata u 2012. godini zabilježena je u sektoru ugostiteljstva (428 KM), građevi-narstva (438 KM), i trgovine i popravka motornih vozila (502 KM).
2
18,6%
10,0%
46,6%
4,4%
2,2% 10,5%
1,4%
6,4% VSS
VŠ
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
61I – SItUaCIOna anaLIza
Grafikon 26. Iznos prosječne neto plate u USK po djelatnostima u 2012. godini
Izvor: USK, 2013.
25
62 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
4.2. nezaposlenost
Nezaposlenost je jedan od najvećih problema privrede USK i jedan od glavnih razloga emigracijskih tokova stanovništva. Broj nezaposlenih osoba se u USK, kao i na području čitave BiH, rapidno povećavao od pojave ekonomske krize u 2009. godini. U periodu od 2009. godine do 2013. godine, zabilježen je porast registrirane nezaposlenosti na nivou BiH, te federalnom i kantonalnom nivou.
Grafikon 27. Kretanje registrirane nezaposlenosti na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku BiH, Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine, Direkcija za ekonomsko planiranje, 2013.
Broj nezaposlenih osoba na području USK je 2012. godine iznosio 44.734 čime je udio USK u ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba u FBiH bio 11,7%, odnosno 8,12% u broju registriranih nezapo-slenih osoba u BiH. Najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba u USK u 2012. godini zabilježen je u općinama Cazin (23,08%), Bihać (22,46%) i Velika Kladuša (17,52%). Za vođenje evidencije broja nezaposlenih osoba na području USK nije uspostavljen adekvatan informacijski sistem.
Grafikon 28. Udio nezaposlenih lica u općinama USK u 2012. godini
Izvor: Unsko- sanki kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2013.
26
3
22,46%
10,97%
2,53% 8,04% 23,09%
5,64%
9,74%
17,53%
Bihać
B.Krupa
B.Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
S.Most
V.Kladuša
63I – SItUaCIOna anaLIza
Grafikon 29. Omjer nezaposlenih žena i muškaraca po općinama u USK
Izvor: Unsko- sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2012.
Stopa registrirane nezaposlenosti u USK u 2012. godini je bila 58,5%, te je prema tom pokazatelju USK na vodećem mjestu svih kantona u sastavu FBiH.
Grafikon 30. Usporedba stope nezaposlenosti u kantonima FBiH u 2012. godini
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.
28
29
64 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Prema obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba, najveći udio čini nisko obrazovana radna snaga (kva-lificirani i nekvalificirani radnici), koja u ukupnom broju nezaposlenih osoba učestvujue s oko 70%. U strukturi nezaposlenih kvalificiranih radnika dominiraju prodavači, automehaničari i krojači (28% uku-pnog broja nezaposlene nisko obrazovane radne snage), dok najveći udio nezaposlenih polukvalificiranih radnika čine zidari i tesari (4% ukupno nezaposlene nisko obrazovane radne snage).
Visokoobrazovano nezaposleno stanovništvo čini 4,78% ukupno nezaposlenih osoba na području USK, što je znatno manje od njihovog udjela u ukupno nezaposlenim osobama na nivou FBiH (oko 18%). U kvalifikacionoj strukturi visokoobrazovanih nezaposlenih osoba dominiraju diplomirani ekonomisti (26%), profesori raznih smjerova (20%) i diplomirani pravnici (14%). Postoji potreba usklađivanja pro-grama visokoobrazovnih institucija s potrebama tržišta rada.
Grafikon 31. Kvalifikaciona struktura nezaposlenih lica na području USK u augustu 2013. godine
Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK, 2013.
Nezaposlene osobe u USK su raspoređene podjednako po svim starosnim grupama. Oko 30% ukupnog broja svih nezaposlenih pripada starosnoj grupi između 20 i 29 godina, a najmanje je nezaposlenih u dobi između 15 i 19, te 55 i više godina (oko 15%).
4
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
VSS VŠS SSS NSS VKV KV PK NKV
Bihać
B.Krupa
B.Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
S.Most
V.Kladuša
65I – SItUaCIOna anaLIza
Grafikon 32. Starosna struktura nezaposlenih osoba na području USK za juli 2013. godine
Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK, 2013.
Nezaposlenost na području USK ima obilježja strukturne nezaposlenosti, jer se javlja kao posljedica neusklađenosti ponude i potražnje radne snage. Srednje stručne škole ne obrazuju kadrove u skladu s potrebama tržišta rada. Postojeća radna snaga nije dovoljno educirana za korištenje savremenih tehnolo-gija zbog čega je otežano privlačenje ulagača na područje USK u svim sektorima. Prisutna je nedovoljna saradnja škola i privrednika, pa izostaju programi stručne prakse za učenike. Postoji potreba izrade analize o stručnim profilima radne snage, koji su potrebni na tržištu rada USK, kao i potreba jačanja saradnje s poslodavcima.
JU Služba za zapošljavanje USK ima ulogu posredovanja na tržištu rada između poslodavaca i nezapo-slenih osoba. Programi aktivne politike zapošljavanja na području USK se provode posredstvom Fede-ralnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog Zavoda za zapošljavanje Sarajevo i PIU SESER. JU Služba za zapošljavanje USK vlastitim sredstvima financira provođenje programa prekvalifikacije nekvalificiranih lica za proizvodna zanimanja metalske i građevinske struke. JU Služba za zapošljavanje USK raspolaže nedovoljnim financijskim sredstvima, te ima visok udio dugovanja nastala po osnovi isplate obveznih doprinosa za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih osoba i naknadu za nezaposlenost de-mobilisanih boraca. Na nivou općina su uspostavljeni općinski zavodi za zapošljavanje čiji su financij-ski, kadrovski i tehnički kapaciteti nedovoljni. Saradnja JU Služba za zapošljavanje USK i obrazovnih institucija je uspostavljena kroz programe profesionalne orijentacije i karijernog savjetovanja učenika osnovnih i srednjih škola, te studenata na fakultetima Univerziteta u Bihaću. Saradnja nije dala odgo-varajuće rezultate u oblasti usklađivanja potreba tržišta rada i upisnih politika obrazovnih ustanova.
U sklopu JU Služba za zapošljavanje USK-Bihać djeluje Centar za stručno osposobljavanje i edukaciju nezaposlenih osoba kao prvi takav centar na području FBiH.
5
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više
VSS
VŠS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
66 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Većina nezaposlenih čeka na posao znatno duže od jedne godine što upućuje na to da je na području USK prisutan problem dugoročne nezaposlenosti. U strukturi nezaposlenih osoba s obzirom na dužinu čekanja na zaposlenje, oko 70% je onih koji čekaju duže od 48 mjeseci.
U strukturi nezaposlenih raste udio teže zapošljivih grupa (npr. mladi bez radnog iskustva, nekvalificirani radnici) s tendencijom daljnjeg rasta zbog slabe razvijenosti dodatnih oblika obrazovanja i prekvalifi-kacija koji bi povećali konkurentnost ovih grupa na tržištu rada. Prema stopi nezaposlenosti mladih osoba (15-24 godine), USK je na prvom mjestu u FBiH. Sufinanciranje programa poticanja aktivne politike zapošljavanja teže zapošljivih osoba provodi Federalni Zavod za zapošljavanje. Za programe su-financiranja zapošljavanja mladih bez iskustva (Program 400+), zapošljavanja i samozapošljavanja žena, mladih poduzetnika, povratnika i Roma je u 2012. godini uloženo 705.158,65 KM i zaposleno ukupno 173 osobe. To je 30% manje sredstava izdvojenih u 2011. godini u kojoj su posredstvom tih programa zaposlene 254 osobe.
U pripremi je uspostava saradnje JU Službe za zapošljavanje USK i industrijskih proizvođača u vezi izrade programa obuke kadrova u industriji za primjenu savremenih tehnologija. Provođenje programa zavisi o dostupnim financijskim sredstvima. JU Služba za zapošljavanje USK je, u saradnji s općinama USK, započela proces izrade baze podataka o potrebama radne snage u industriji kojoj je cilj osigurati uvid u realno stanje i izraditi plan informiranja i educiranja.
4.3. penzioneri
Ukupan broj penzionera krajem 2012. godine je na području USK iznosio 20.769 ili 7,2% ukupnog broja stanovnika USK. Udio broja penzionera na području USK u ukupnom broju penzionera na području FBiH je u 2012. godini bio 6,35%. Najveći broj penzionera, odnosno 37,8% njihovog ukupnog broja, živi u Bihaću, Cazinu (15,73%) i Velikoj Kladuši (12,58%).
Budžetska izdvajanja za isplate penzija se smanjuju. U 2012. godini je ukupno za penzije iz budžeta USK isplaćeno 6.781.929,23 KM ili 0,17% manje nego 2011. godine. U 2012. godini je u USK isplaćeno 5,57% svih penzija u FBiH. Iznos prosječne penzije se smanjuje. U 2012. godini je prosječna penzija u USK iznosila 325,54 KM što je 7,43% manje nego u 2011. godini. Prosječna penzija u USK viša je od prosjeka FBiH (372,21 KM u 2012.). Prema vrsti penzije, u 2012. godini se 43,24% ukupno isplaćenih penzija odnosilo na starosne penzije, 22,24% je isplaćeno za invalidske, a 34,52% za porodične penzije.
67I – SItUaCIOna anaLIza
Tabela 21. Razvojni problemi i potrebe u vezi tržišta rada
Razvojni problemi Razvojne potrebe
USK ima najnižu stopu zaposlenosti i najvišu stopu nezaposlenosti od svih kantona u FBiH
Intenzivirati mjere aktivne politike zapošljavanja (programi, poticaji, planovi, strategije za jačanje zapošljavanja)
Nije usvojena strategija za jačanje politike zapošljavanja na nivou USKDovršiti proces izrade i usvajanja kantonalne strategije za jačanje
politike zapošljavanja na području USK
Pojava strukturne nezaposlenosti kao posljedica neusklađenosti programa obrazovnih institucija i potreba tržišta rada
Jačati povezivanje, saradnju i usklađenost programa obrazovnih institucija s potrebama tržišta rada
Preklapanje nadležnosti i nekoordinirana saradnja između Federalnog i kantonalnog zavoda za zapošljavanje u vođenju evidencije o
nezaposlenosti i radnoj snazi zaposlenoj “na crno“ i u inostranstvu
Intenzivirati i provoditi mjere jačanja saradnje između Federalnog i kantonalnog zavoda za zapošljavanje u svrhu transparentnog
vođenja evidencije o broju nezaposlenih/zaposlenih
Visok udio niskoobrazovane radne snage u ukupnom broju nezaposlenih osoba
Uspostaviti i provoditi programe za jačanje kompetencija, i vještina niskoobrazovane radne snage
Nedovoljni kapaciteti (tehnički, ljudski, financijski) i saradnja između općinskih službi za zapošljavanje i JU Službe za zapošljavanje USK
Jačati kapacitete kantonalne i općinskih službi za zapošljavanje i unaprijediti njihovu saradnju
Nedovoljna saradnja službi za zapošljavanje i obrazovnog i privrednog sektora
Jačati saradnju službi za zapošljavanje i obrazovnog i privrednog sektora
Nedovoljna osposobljenost stručne radne snage u industriji u primjeni novih tehnologija
Razviti i provoditi programe obuke i osposobljavanja stručne radne snage u industriji
Visok udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih osoba u USKIzraditi prijedlog mjera i programa za poticanje zapošljavanja i
samozapošljavanja mladih nezaposlenih osoba
Izražena dugoročna nezaposlenostRazvijati i poticati programe za jačanje kompetencija i zapošljivosti
nezaposlenih osoba
5. drUštvene djelatnoStI
5.1. obrazovanje
Ustav Bosne i Hercegovine garantira svim našim građanima pravo na obrazovanje, ali je vođenje obrazov-ne politike u nadležnosti entiteta, odnosno kantona. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je stvaranje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja u isključivoj nadležnosti kantona. Ovakva zakonska regulativa predstavlja značajnu prepreku uspostavi jedinstvenog odgojno-obrazovnog sistema i provođenju neophodnih reformi u ovoj oblasti, a direktno se odražava i na činjenicu da obrazovno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ni do danas nije u potpunosti zaokruženo. Iako je tokom posljednjih nekoliko godina Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila okvirne zakone za sve nivoe obrazovanja (hronološkim redom: Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju – 2003. godine, Okvirni zakon o visokom obrazovanju – 2007. godine, Okvirni zakon o predškolskom obrazovanju - 2007. godine, Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju – 2008. godine, kao i Zakon o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje – 2007. godine),
68 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
još uvijek nisu doneseni svi kantonalni zakoni koji proizlaze iz okvirnih. U Unsko-sanskom kantonu doneseni su slijedeći zakoni:
• Zakon o osnovnom i općem srednjem odgoju i obrazovanju (2004. godine)• Zakon o visokom obrazovanju (2009. godine)• Zakon o Univerzitetu u Bihaću (2009. godine)• Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (2010. godine) – ali je njegova primjena odgođena do
ispunjenja uvjeta za prijenos osnivačkih prava i obaveza s Kantona na općine• Zakon o srednjem obrazovanju (2012. godine)• Zakon o obrazovanju odraslih (2013. godine)
Institucije za praćenje i kontrolu kvalitete obrazovanja su Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, pedagoški zavodi, a inspekcijski nadzor osigurava Ministarstvo ob-razovanja, nauke, kulture i sporta. Potrebno je unaprjeđenje sistema vrednovanja i normi kvalitete u školstvu. Obrazovni sistem u USK uglavnom se financira iz kantonalnog budžeta uz minimalnu zastu-pljenost ostalih izvora financiranja. Od 2009. godine iz kantonalnog budžeta su povećana izdvajanja za predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje. U 2011. godini je za te svrhe izdvojeno približno 10% više sredstava nego 2009. godine. Istovremeno su izdvajanja za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u periodu od 2009. do 2011. godine u blagom porastu, a u 2012. godini su neznatno smanjena.
Iako već godinama ulažemo mnogo sredstava i svih drugih raspoloživih resursa u reformu obrazovanja, ona je i dalje spora i neefikasna, jer još uvijek nisu uspostavljenji standardi kvaliteta, niti procedure za njihovu uspostavu i praćenje na svim nivoima odgoja i obrazovanja.
5.1.1 Predškolski odgoj
Zakon na nivou BiH nalaže da predškolska djeca u godini pred polazak u školu moraju pohađati neki oblik predškolskog odgoja, ali taj se program na nivou USK ne provodi zbog činjenice da Zakon o predškolskom odgoju, koji je Skupština Unsko-sanskog kantona usvojila 2010. godine još nije stupio na snagu. Upravljanje sistemom predškolskog odgoja je otežano, jer ovlaštenja nad upravljanjem nisu prenesena na lokalni nivo. Ulaganja iz kantonalnog budžeta u predškolski odgoj stagniraju, iako broj upisane vrtićke djece raste.
Na području USK radi 8 javnih i 6 privatnih predškolskih ustanove. U školskoj godini 2011./2012. u predškolske ustanove bilo je uključeno ukupno 1055 djece (934 u javnim dječjim vrtićima i 140 u pri-vatnim). Broj djece u predškolskim ustanovama kontinuirano raste unazad nekoliko godina.
69I – SItUaCIOna anaLIza
Grafikon 33. Kretanje broja djece u javnim ustanovama predškolskog odgoja u periodu od 2008. do 2012. godine
Izvor: USK, 2013.
Ustanove predškolskog odgoja obuhvataju dječje vrtiće, koji postoje u svim općinama USK. Broj djece upisane u predškolske ustanove na području USK raste, ali broj zaposlenih se ne povećava (96 zaposle-nih, od čega 81 u javnim dječjim vrtićima i 15 u privatnim). U ustanovama predškolskog odgoja postoji manjak stručnog kadra za brigu o djeci s posebnim potrebama.
5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
Osnovno obrazovanje u USK je obavezno za svu djecu uzrasta 6-15 godina. U osnovnim školama na području USK nastava se izvodi po nastavnom planu i programu za devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje. Ukupan broj osnovnoškolskih ustanova na području USK je 49 (47 javnih i 2 privatne). U okviru javnih osnovnih škola djeluje 180 područnih škola. Mnogi školski objekti su dotrajali, jer su izgrađeni prije trideset i više godina, te ne ispunjavaju potrebne pedagoške standarde, niti raspolažu dovoljnom opremom poput informatičke opreme, biblioteka i uvjeta za pružanje nastave djeci s poseb-nim potrebama. Mnogim školama nedostaju i sportske dvorane, kao što su škole u Bužimu i Bosanskoj Krupi gdje su u toku pripreme za izgradnju sportskih dvorana.
32
70 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Grafikon 34. Kretanje broja djece u javnim osnovnim školama u periodu od 2008. do 2012.godine
Izvor: USK, 2013.
Broj učenika upisanih u osnovne škole prati smanjenje nataliteta, te je u periodu između 2008. i 2012. godine smanjen za 11,5% - od 30.755 na 27.193 djece. U ruralnim dijelovima je prisutno kontinuirano smanjenje broja učenika, što je posljedica niskog nataliteta i iseljavanja stanovništva. Broj učenika u područnim školama je u periodu od 2008. do 2013. godine smanjen za 9,77%, pa kapaciteti tih škola ostaju nepopunjeni. Istovremeno se smanjio i broj studenata upisanih na fakultete, i to za 9,11%, dok je broj učenika upisanih u srednje škole porastao za 6,82%.
Ključni problemi u osnovnoškolskom obrazovanju su manjak financijskih sredstava za obrazovni sistem i neprovođenje sistema usavršavanja nastavnika u skladu sa savremenim pedagoškim metodama rada. Postoji velik broj školskih objekata u ruralnim sredinama, u kojima se smanjuje broj djece, a istovre-meno su gradske škole prekapacitirane. Sistem obrazovanja ne zastupa ravnopravno sve grupe djece. Osnovne škole nedovoljno su pripremljene za djecu sa posebnim potrebama (zbog fizičkih ograničenja pristupa djeci sa posebnim potrebama), ali i za rad sa djecom sa problemima u razvoju, za manjinske grupe djece i za rad sa posebno talentiranom djecom. Nastavnici još uvijek nisu dovoljno osposobljeni za uvažavanje individualnih potreba djece. Također, nedovoljno je razvijeno partnerstvo s roditeljima, tj. oni su nedovoljno uključeni u aktivnosti škole.
5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje
Ustanove srednjoškolskog obrazovanja na području USK su opće gimnazije, umjetničke i religijske škole, četverogodišnje tehničke škole, trogodišnje stručne škole, te programi obrazovanja odraslih. Veliki je interes za trogodišnjim stručnim programima (npr. zidar, tesar), iako nema potreba za ovim zanimanjima na tržištu rada u USK, pa učenici nakon školovanja odlaze na rad u inostranstvo (Hrvatska, Slovenija
33
71I – SItUaCIOna anaLIza
i Austrija). Trenutno u USK ima 20 srednjih škola kojima je osnivač Skupština USK, jedna privatna gimnazija, jedan privatni koledž i jedna vjerska škola.
Grafikon 35. Kretanje broja djece u javnim srednjim školama u periodu od 2008. do 2013. godine
Izvor: USK, Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.
U školskoj godini 2012./13. u srednje škole upisano je 12.734 učenika što je 16,70% više od broja učenika u 2008. godine, čime je zaustavljen kontinuirani pad broja učenika upisanih u srednje škole koji traje od 2004. godine.
U strukturi zvanja i zanimanja srednjoškolaca gotovo četvrtina ih upisuje gimnazije, što je mali udio u odnosu na evropski prosjek. U četverogodišnje tehničke i srodne škole upisuje se 45% učenika, a u trogodišnje stručne škole upisuje se oko 25% učenika. Najviše učenika obrazuje se za mašinstvo i obradu metala. U školskoj godini 2012./13. u sistemu srednjih škola zaposleno je 888 nastavnika.
Većina srednjih škola izgrađena je prije tridesetak godina. Objekti koji su u ratu razrušeni su obnovljeni većinom uz pomoć donacija. Od infrastrukturnih zahvata naglašena je potreba izrade i provođenja pro-grama energetske učinkovitosti, te osiguravanje pristupa osobama sa posebnim potrebama.
Vezano uz opremu problem je nekvalitetne i nedovoljne opreme (posebno kompjutera), te manjka pro-stora za izvođenje nastave.
Reforma srednjoškolskog obrazovanja je započeta, no njezin tok usporava manjak financijskih sredstava za obrazovanje. Prioritet Vlade USK je provođenje cjelokupne reforme obrazovnog sistema u skladu s potrebama tržišta rada. Značajan iskorak je donošenje Zakona o obrazovanju odraslih (2013.) s ciljem omogućavanja programa prekvalifikacije, poticanja vlastitih poduzetničkih projekata i samozapošlja-vanja. U srednjim školama provode se programi za obrazovanje odraslih. U nekoliko srednjih škola se djelomično provode programi poduzetništva.
34
72 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 22. Broj učenika u srednjim školama na području USK krajem školske godine 2010./2011.
Vrsta škole OdjeljenjaUčenici
Ukupno Učenice Završili školu
Gimnazije 110 2.637 1.715 608
Tehničke i srodne škole 186 4.494 2.268 1881
Stručne i strukovne škole 120 2.651 869 -
Umjetničke škole 8 81 35 14
Vjerske škole 10 238 116 47
Ukupno: 434 10.101 5.003 2.550
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.
5.1.4. Visokoškolsko obrazovanje
Visokoškolsko obrazovanje se od 1997. godine provodi na Univerzitetu u Bihaću u čijem sastavu se nalaze Ekonomski, Biotehnički, Pedagoški, Islamski pedagoški, Pravni i Tehnički fakultet, te Visoka zdravstvena škola. Na Univerzitetu je zaposlen manji broj stalnih predavača, pa nastavu uglavnom provode vanjski saradnici s drugih fakulteta. Broj upisanih studenata na Univerzitetu u Bihaću je u opadanju, pa je u akademskoj godini 2011./2012. upisano 5,7% studenata manje nego godinu ranije. Pružanje visokoškol-skog obrazovanja zasniva se na kriterijima za akreditaciju koje je uspostavila Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH, međutim niti jedan postupak akreditacije u BiH nije završen zbog neusklađene zakonske regulative na nivou BiH, FBiH i kantona.
Grafikon 36. Kretanje broja studenata na javnim fakultetima u periodu od 2008. do 2012. godine
Izvor: USK
35
73I – SItUaCIOna anaLIza
Od 2006. godini u Bosanskoj Krupi posluje i privatna visokoškolska ustanova Koledž za industrijski i poslovni menadžment. Na koledžu za industrijski i poslovni menadžment u Bosanskoj Krupi je u aka-demskoj godini 2011./2012. bilo ukupno upisano 130 studenata.
Studentski dom na području USK nije izgrađen, a ne postoji niti studentska menza.
Kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta dodjeljuje stipendije redovnim studentima dodiplomskog studija s područja USK. Godišnje se iz kantonalnog budžeta izdvaja 150.000 KM za sti-pendiranje 150 studenata. Stipendiranje učenika osnovnih i srednjih škola s područja USK se ne provodi.
Tabela 23. Broj upisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihaću u akademskim godinama 2010./2011. i 2011./2012.
Upisani studenti 2010./2011. Upisani studenti 2011./2012.
Od toga redovni Od toga redovni
Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene
Tehnički 820 243 741 227 832 257 756 238
Ekonomski 807 507 587 385 797 516 546 362
Pravni 604 377 427 282 570 364 392 260
Biotehnički 447 226 447 226 490 255 490 255
Pedagoški 1.166 886 892 686 967 727 756 563
Visoka zdravstvena škola
675 477 327 208 557 410 310 210
Islamski pedagoški fakultet
213 70 77 37 245 102 73 42
Ukupno Univerzitet bihać 4.732 2.796 3.498 2.052 4.458 2.631 3.323 1.930
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.
Kantonalni Zakon o naučno-istraživačkom radu je u proceduri donošenja. U visokoobrazovnim usta-novama postoji nedostatak prostora za izvođenje nastave, pa se koriste prostorije vojnih objekata. Po-trebno je osigurati financijska sredstva za izgradnju dodatnog prostora za izvođenje nastave. Mogućnost korištenja financijskih sredstava iz drugih izvora osim kantonalnog budžeta onemogućuju neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
74 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 24. Razvojni problemi i potrebe u području obrazovanja
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Dotrajalost objekata odgojno-obrazovnih institucija i manjak opreme za kvalitetno izvođenje nastave
Obnoviti objekte odgojno-obrazovnih ustanova i usmjeriti ulaganja u poboljšanje njihove opremljenosti za izvođenje nastave (laboratoriji,
kompjuteri, biblioteke, sportske dvorane)
Nesrazmjer broja i opterećenja područnih škola u ruralnim sredinama USK i gradskih škola
Razraditi plan racionalizacije i prenamjene područnih škola (spajanje, korištenje prostora za druge svrhe) i rasterećenja gradskih škola
Neefikasna i nedovoljna ulaganja u poboljšanje kvalitete obrazovnog sistema
Usmjeriti sredstva iz budžeta USK za jačanje kvalitete obrazovnog sistema
Obrazovni programi nisu usklađeni s potrebama tržišta radaIzraditi prijedlog mjera za usklađivanje obrazovnih programa s
potrebama tržišta rada
Diskriminatoran pristup u pružanju obrazovnih usluga djeci s posebnim potrebama, marginalnim grupama djece i posebno
talentiranoj djeci
Jačati ravnopravnost u pružanju obrazovnih usluga s obzirom na posebne potrebe djece, talentiranost i pripadnost marginalnim
grupama
Neprovođenje programa za usavršavanje i unapređenje kompetencija i vještina nastavnog kadra
Razviti i provoditi programe za usavršavanje i jačanje kompetencija i vještina nastavnog kadra
Nedovoljna uključenost roditelja u oblikovanje i provođenje odgojno-obrazovnih programa
Uključiti roditelje u oblikovanje i provođenje odgojno-obrazovnih programa
Manjak programa za doškolovanje i prekvalifikaciju odraslih osoba i cjeloživotno učenje
Razraditi i poticati provođenje programa za doškolovanje i prekvalifikaciju odraslih osoba i programa za cjeloživotno obrazovanje
Nije usvojen kantonalni Zakon o naučno-istraživačkom raduDovršiti izradu i usvajanje kantonalnog Zakona o naučno-
istraživačkom radu
Iseljavanje strukovno specijaliziranih radnika u inostranstvoIzraditi i provoditi mjere za zadržavanje strukovno specijaliziranih
kadrova u USK
Neodogovarajući sistem vrednovanja (akreditacije) visokoškolskih ustanova
Uspostaviti jasan i transparentan sistem kriterija za akreditaciju visokoškolskih ustanova s ciljem jačanja kvalitete visokoobrazovnog
sistema
5.2. kultura i sport
Kantonalne javne ustanove u području kulture su JU Muzej USK, JU Arhiv USK, JU Kantonalna i univer-zitetska biblioteka, JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa, JU Spomen biblioteka “Skender Kulenović”, te kantonalni mediji: JU Radio televizija USK i JP Unsko–sanske novine “Krajina”.
Upravljanje javnim kulturnim politikama i kulturnim ustanovama na području USK je predmet Strate-gije u kulturi koja je u procesu izrade. Ciljevi ovog strateškog dokumenta su modernizacija upravljanja kulturom, mobilnost umjetnosti i umjetnika, te jačanje potencijala USK za razvoj kulturnih industrija.
Prihodi kantonalnih javnih ustanova u kulturu ostvaruju se uglavnom iz budžeta kantona, budžeta općina, te iz ostalih izvora poput donacija i sl. U periodu od 2008. do 2012. godine budžeti ustanova u kulturi na području USK su smanjeni za oko 30%, uglavnom usljed smanjenja izdvajanja iz budžeta
75I – SItUaCIOna anaLIza
USK. Manjak financijskih sredstava i nedovoljno zaposlenih u sistemu glavni su uzroci nedovoljne za-stupljenosti kulturno-historijske baštine u ukupnom razvoju USK.
Tokom godine u Unsko-sanskom kantonu održavaju se kulturne manifestacije od kojih su najznačajnije:
• Likovna kolonija Krušnica, • Međunarodna smotra folklora, • Kulturno-sportska manifestacija Slobodarski dani Općine Bosanska Krupa, • Književni susreti Stazama djetinjstva, • Međunarodna Smotra narodnih igara,• Smotra folklora Ključ,• Festival duhovne muzike Ključ,• Kladuški dani kulture, • Festival rodoljubive zavičajne narodne muzike, • Krajiški teferič, • Književne manifestacije Dani Skendera Kulenovića u Bosanskom Petrovcu.
Područje USK bogato je kulturno-historijskim naslijeđem, koje je zabilježeno u Registru dobara kultur-nog naslijeđa JU Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa. Ukupno je 50 nacionalnih spomenika od kojih je veliki broj u postupcima restauracije i sanacije poput arheoloških istraživanja na Konaku, istraživanja kamenih monolita na području Dobrog Sela, sanacije Kapetanove kule u Bihaću, Starog grada u Bosan-skoj Krupi i Ostrovici i sl.
Sportske aktivnosti na području USK odvijaju se djelovanjem sportskih udruženja i klubova udruženih u Sportski savez USK. Zakon o sportu USK iz 2000. godine uređuje potrebe i interese društva u spor-tu, a usvojena je i Strategija razvoja sporta USK do 2015. godine. Sportski savez USK je osnovan 1995. godine, a čine ga osam općinskih Sportskih saveza (Bihać, Cazin, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Velika Kladuša, Bužim i Bosanski Petrovac), deset granskih-strukovnih Saveza (nogometni, košarkaški, odbojkaški, karate, šahovski, stonoteniski, rukometni, kickboxing, taekwan-do, judo), Savez za sport i rekreaciju invalida USK i Društvo pedagoga tjelesnog odgoja USK.
Na području USK su zastupljene 32 sportske grane s preko 8.000 registrovanih sportaša, koji su u sistemu takmičenja, okupljeni u 241 takmičarsku ekipu. Na općinskom nivo takmičenja takmiče se 33 sportske ekipe, kantonalnom 103, u II saveznoj ligi FBiH 45 ekipa, I savezna liga FBiH 52 i Premijer ligi BiH 3 ekipe.
Ukupni kapaciteti sportskih objekata na području USK obuhvaćaju 249 zatvorenih i otvorenih sportskih terena ukupne površine 413.770 m2. Postoji 61 sportska dvorana ukupne površine 20.030 m2. Korištenje školskih dvorana za potrebe sporta je otežano, jer su loše opremljene, te bez sportske opreme i rekvizita.
U sportu nedostaju osposobljeni kadrovi. Stručni kadar obuhvaća 218 osoba, od čega 69 ima zvanje trenera, a 14 zvanje višeg trenera. Na Pedagoškom fakultetu u Bihaću postoji Odsjek za tjelesni odgoj i sport, a u srednja Medicinska škola u Bihaću provodi edukaciju fizioterapeuta.
76 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Najznačajnije sportske manifestacije u Unsko-sanskom kantonu su:
• Dan grada Bihaća 26. februara,• Dan rijeke Une 17. maja (Bihaćko ljeto), • Una-regate, • Izbor sportiste i sportske ekipe grada Bihaća,• Tradicionalni kick boxing turnir “Bihać Open”,• Tradicionalni bodybuilding turnir “Bihać Open”,• Konjički memorijal “Mustafa Vuković”, • Tradicionalni memorijalni odbojkaški turnir, • Biciklistički maraton Bihać-Srebrenica,• Konjički memorijal “Alija Izetbegović”,• Novogodišnji turnir u šahu.
Tabela 25. Razvojni problemi i potrebe u kulturi i sportu
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nedovoljna financijska ulaganja u razvoj kulture i sporta na području USK
Jačati ulaganja za potrebe u kulturi i sportu na području USK
Nezavršeni postupci restauracije spomenika kulture (npr. arheoloških lokaliteta)
Završiti postupak restauracije spomenika kulture
Manjak broja stručnih kadrova u kulturi i nedovoljna educiranost postojećih kadrova
Poticati zapošljavanje stručnih kadrova u kulturi i ulagati u usavršavanje postojećih kadrova
Nedovršena Strategija u kulturi Dovršiti proces izrade i usvojiti Strategiju u kulturi
Manjak stručnih kadrova u sportu Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u sportu
Nedostatak sportskih terena, igrališta, dvorana i rekvizita za aktivnosti sportskih klubova i rekreativce
Usmjeriti ulaganja u izgradnju i obnovu sportskih objekata i oprem-ljenost potrebnim rekvizitima
5.3. zdravstvo i socijalna skrb
5.3.1. Zdravstvo
Sistem zdravstvene zaštite u domeni je USK, a na nivou Federacije BiH donose se strateške smjernice. Strateški plan za reformu zdravstvenog sistema FBiH 2008.-2018. godine usvojen je 2007. godine s ci-ljem uspostave integrirane zdravstvene zaštite, kontrole kvalitete i potrošnje uz odgovorno upravljanje resursima u zdravstvu. Usluge zdravstvene zaštite koje se pružaju na području USK obuhvaćaju primar-nu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita pruža se u ambulantama
77I – SItUaCIOna anaLIza
domova zdravlja i područnim ambulantama porodične medicine. U kantonu djeluje 8 domova zdravlja sa 42 ambulante porodične medicine. Sekundarna zdravstvena zaštita na području USK se provodi dje-lomično u domovima zdravlja koji pružaju konzultativno-specijalističke, dijagnostičke, stomatološke i laboratorijske usluge, u privatnim ordinacijama specijalističke medicine i u okviru Kantonalne bolnice Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću i Opće bolnice Sanski Most. Bolnice pružaju sekundarnu i dio tercijarne zdravstvene zaštite putem sljedećih grupa djelatnosti: dijagnostika, bolničko liječenje, konsultativno-specijalistička zdravstvena zaštita i ostale usluge.
Tabela 26. Osnovni pokazatelji zdravstvene zaštite u EU, FBiH i USK
EU FBiH USK
Broj stanovnika po doktoru medicine 369 1640 3062
Broj stanovnika po doktoru stomatologije 1985 4298 5874
Broj postelja na 1000 stanovnika 6,6 3,7 3
Broj bolnica na 100.000 stanovnika 2,8 1 0,7
Izvor: Strategija zdravstvene zaštite FBiH, 2011.
Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić je oštećena požarom u ljeto 2013. godine, a raspolagala je sa s 84.000 m2 površine u nekoliko zgrada s bolničkim odjelima koji imaju 680 kreveta. Opća bolnica je u Sanskom Mostu, a čine je četiri odjela: kirurški, pedijatrijski, ginekološki i interni, koji raspolažu sa 60 kreveta.
Opremljenost bolnica na području USK nije usklađena s standardima EU-a. Financijske poteškoće uzrok su nedovoljne materijalno-tehničke opremljenosti većine domova zdravlja i područnih ambulanti po-rodične medicine, nedovoljnog broja educiranih zdravstvenih radnika i česte fluktuacije liječnika. Broj kreveta i opremljenost ustanova zdravstvene zaštite ne zadovoljava potrebe.
Na području USK postoji ukupno 47 privatnih ordinacija specijalističke medicine, od kojih 33 radi izvan punog radnog vremena. Postoje i 34 privatne stomatološke ordinacije, tri privatna zubotehnička laboratorija i osam specijaliziranih poliklinika.
Vodeći uzroci smrtnosti na području USK su bolesti krvožilnog sistema. Tokom 2011. godine od možda-nog je udara preminulo 379 osoba ili 17,7 umrlih osoba, 309 od arteroskleroze (14,4,% ), 168 od srčane slabosti (7,9%), 5,7% od ostalih oboljenja srca (5,7). Na nivou FBiH od moždanog udara iste godine umrlo je 1984 osobe (9,8% ukupno umrlih 2011), kardionoipatija 8,5%, srčani zastoj 8,0%, infarkt 6,7%. Provođenje preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti, kao i osviještenosti stanovništva o važnosti brige za zdravlje, su na niskom nivou.
U 2011. godini u USK je bilo 77.000 zdravstveno neosiguranih osoba što je 22,8% svih osoba bez zdrav-stvenog osiguranja u FBiH i prema tome je USK na prvom mjestu svih kantona u FBiH. Djeca starosti do
78 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
15 godina imaju pravo na zdravstvenu zaštitu preko roditelja-osiguranika, a ukoliko nastavljaju redovno školovanje, pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju do najkasnije 26 godina.
Pri utvrđivanju ličnog učešća osiguranika u korištenju zdravstvene zaštite uzimaju se u obzir socijalne prilike i obim raspoloživih sredstava. Socijalno ugrožena lica, lica nesposobna za rad i bez sredstava za život, obvezno su osigurana na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika. Za lica koja primaju stalnu novčanu pomoć i koja su smještena u ustanove socijalne zaštite, obveznik uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje je Zavod za socijalnu zaštitu.
5.3.2. Socijalna skrb i zaštita
Socijalna skrb i zaštita provode se putem centara za socijalni rad čiji su osnivači općine USK koje finan-ciraju njihov rad. Ne postoji sistem praćenja kvalitete sistema socijalne skrbi. Pojedina socijalna prava se financiraju iz budžeta kantonalnog Ministarstva zdravstva i socijalne politike i budžeta federalnog Ministarstva rada i socijalne politike.
Broj centara za socijalni rad se nije mijenjao u posljednjih nekoliko godina, pa svaka općina ima po jedan centar za socijalni rad (ukupno 8 centara). Centri za socijalni rad obavljaju poslove iz područja socijalne skrbi i zaštite djece, smještaja punoljetnih osoba i djece u ustanove socijalne zaštite i udomi-teljske porodice, te pružaju korisnicima usluge u obliku novčane i druge materijalne pomoći.
Broj korisnika svih oblika socijalne pomoći je u periodu od 2008. do 2012. godine smanjen za oko 30%, te je u 2011. godini iznosio 1.019. Porastao je samo broj korisnika jednokratnih novčanih pomoći (za 12%) i broj osoba smještenih u ustanove socijalne zaštite (za 14%).
79I – SItUaCIOna anaLIza
Grafikon 37. Oblici socijalne pomoći u USK u periodu od 2008. do 2012. godine
Izvor: JU Centar za socijalni rad Bihać
U sistemu socijalne zaštite postoji manjak financijskh sredstava u odnosu na potrebe, pa se pojedini oblici socijalne zaštite predviđeni kantonalnim i federalnim zakonskim propisima o socijalnoj zaštiti ne provode (npr. isplate dječjeg doplatka, jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta itd.). Prihodi centara za socijalni rad su od 2008. do 2012. godine smanjeni za 17,6% pri čemu su u učešću u prihodima značajno smanjena izdvajanja iz općinskih budžeta (za oko 8%), a povećana izdvajanja iz kantonalnog budžeta (za oko 2%) i drugih izvora (za oko 6%).
36
80 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Grafikon 38. Učešće općina, USK i drugih izvora u ukupnim prihodima centara za socijalni rad u USK, 2011. godine
Izvor: JU Centar za socijalni rad, USK
U području socijalne zaštite postoji i manjak stručnih kadrova. Broj zaposlenih u osam centara za so-cijalni rad na području USK je u periodu od 2008. do 2013. smanjen za približno 12%. Najveći udio u ukupnom broju zaposlenih čine socijalni radnici, koji čine oko 30% ukupnog broja zaposlenih u cen-trima za socijalni rad. Najmanji broj u ukupnom broju zaposlenih u centrima za socijalni rad se odnosi na defektologe, pedagoge i psihologe koji su u 2012. godini činili svega 9% ukupnog broja zaposlenih.
Grafikon 39. Kretanje broja zaposlenih u centrima za socijalni rad u USK u periodu od 2008. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
37
38
81I – SItUaCIOna anaLIza
U oblasti socijalne zaštite i zdravstva na području USK djeluje i oko 150 udruženja koja djeluju volonter-ski s ciljem poboljšanja položaja i uslova života socijalno ugroženih građana. Oblici pomoći koje pružaju ova udruženja su psihološka i materijalna pomoć, te informativno-edukativne aktivnosti o ostvarenju prava iz područja socijalne skrbi i zaštite. Najistaknutija volonterska organizacija, koja pruža socijalnu pomoć na području USK je Crveni krst, koji od 2001. godine provodi Program kućne njege starih i iznemoglih osoba starijih od 65 godina. Crveni krst pruža i pomoć u nabavci ortopedskih pomagala i invalidskih kolica za najugroženije stanovnike USK, bavi se aktivnostima jačanja svijesti o važnosti zdravlja i provodi akcije dobrovoljnog darivanja krvi.
Broj intervencija socijalne zaštite ima tendenciju rasta. Broj obrađenih slučajeva u centrima socijalne zašti-te u 2012. godini je iznosio 61.811, što je znatno više nego u 2008. godini kad je obrađeno 20.673 slučajeva. Vidljiv je rast obrađenih slučajeva vezanih za žene (za oko 31,8% u odnosu na 2008.), te pad obrađenih slučajeva koji se odnose na djecu (za oko 16%). Broj intervencija socijalne zaštite je u periodu 2008. do 2013. godine porastao za 5,13%, od čega se 78% intervencija odnosilo na odrasle osobe, a 22% na djecu.
Grafikon 40. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
39
82 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Grafikon 41. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine po spolu
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
Prosječni mjesečni iznos stalne novčane pomoći je između 50 i 75 KM. Na području USK postoji manjak domova za stare i iznemogle, te ustanova za duševne bolesnike, ovisnike i maloljetne prijestupnike, pa se smještaju u ustanove za tu svrhu izvan USK. U svim općinama u sistemu USK, osim Bužima, postoje i objekti JU Socijalna pedagoška životna zajednica namijenjene smještaju djece bez roditeljskog staranja. Javnu ustanovu Socijalnu pedagošku zajednicu je osnovala Skupština USK s ciljem zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja. Kapaciteti objekata te ustanove su uglavnom popunjeni i nedovoljni u odnosu na potrebe, pa se djeca s područja USK smještaju u druge ustanove u čitavoj FBiH.
U 2011. godini je u USK bilo 672 djece koja se ubrajaju u ranjive grupe. U odnosu na 2008. godinu broj djece iz ranjivih grupa je smanjen za oko 43%. U strukturi ranjivih grupa prevladavaju djeca čiji je ra-zvoj ometen porodičnim problemima (61% ukupnog broja djece u ranjivim grupe u 2011. godini). Po zastupljenosti slijede odgojno zanemarena i zapuštena djeca (38% ukupnog broja), a ostatak čine djeca bez roditeljskog staranja i djeca s mentalnim i fizičkim smetnjama (1%).
40
83I – SItUaCIOna anaLIza
Tabela 27. Razvojni problemi i potrebe u području zdravstva i socijalne skrbi
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nedovoljna ulaganja za potrebe u sistemu zdravstva i socijalne zaštitePravovremeno planirati i jačati izdvajanja za poboljšanje kvalitete
zdravstvenih usluga i usluga socijalne zaštite
Nepostojanje sistema praćenja kvalitete u pružanju usluga socijalne zaštite
Uspostaviti i sistematski provoditi praćenje kvalitete u pružanju usluga socijalne zaštite
Nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost zdravstvenih ustanova (manjak broja kreveta i opreme)
Poboljšati materijalno-tehničku opremljenost zdravstvenih ustanova
Niska svijest o zdravlju i nepostojanje preventivnih programa u sistemu zdravstvene zaštite
Razviti programe za promoviranje važnosti zdravlja i preventivne programe u sistemu zdravstvene zaštite
Visok stepen smrtnosti od bolesti krvožilnog sistema i malignih oboljenja
Razviti i provoditi programe prevencije od oboljenja krvožilnog sistema i malignih oboljenja
Velik broj zdravstveno neosiguranih osoba (najveći u FBiH) Povećati broj zdravstveno osiguranih osoba
Manjak stručnih kadrova u ustanovama socijalne zaštite (posebno psihologa, defektologa i pedagoga)
Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u ustanovama socijalne skrbi
Nedostatak svijesti o značaju porodice i porodičnog života kao temelja društva
Razvijati i provoditi programe namijenjene jačanju svijesti o porodici i očuvanju porodičnog života
Rast broja intervencija socijalne zaštite, posebno nad ženamaIzraditi i provoditi programe sprječavanja porodičnog nasilja i nasilja
nad ženama
Manjak domova za stara i nemoćna lica, te ustanova za zbrinjavanje duševnih bolesnika, ovisnika i djece bez roditeljskog staranja
Osigurati dodatne kapacitete za zbrinjavanje starih i nemoćnih lica, duševnih bolesnika, ovisnika i djece bez roditeljskog staranja
84 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
5.4. Stanovanje
U 2011. godini na području USK je evidentirano ukupno 76.392 stambenih jedinica, od čega je 47,42% individualnih stanova u kućama, a preostalih 52,57% stanova u objektima kolektivnog stanovanja. U periodu od 2008. do 2012. godine ukupan stambeni fond se povećao za 46,95%, te zadovoljava trenutne potrebe stanovništva.
Tabela 28. Stambeni fond na području USK u periodu od 2008. do 2012. godine
Općina
Vrsta
Individualni stanovi u kućama Stanovi u objektima kolektivnog stanovanja
2008. 2009. 2010. 2011. 2008. 2009. 2010. 2011.
Bihać 3.936 3.936 3.936 3.936
Cazin
B.Krupa 8.255 8.267 8.386 8.500 634 646 654 654
B.Petrovac 3.804 3.804 3.804 3.804 466 468 468 468
Bužim
S.Most 13.480 13.520 13.571 13.607 1.983 2.253 2.420 2.483
V.Kladuša 12.035 1.062
Ključ 6.740 6.765 6.778 6.782 1.003 1.003 1.003 1.046
USk: 24.024 24.089 24.153 36.228 27.960 28.025 28.089 40.164
Izvor: USK, 2013.
5.5. organizacije civilnog društva
Na području USK aktivno djeluje 69 organizacija civilnog društva, od čega je gotovo 60% registrirano u području kulture, a ostatak (40%) se odnosi na udruženja mladih. Budžetska izdvajanja za organizacije civilnog društva rastu. U 2011. godini je kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta za potrebe organizacija civilnog društva iz budžeta izdvojilo 127.600 KM dok je u 2005. godini za te svrhe izdvojeno tek 32.500 KM. Izdvajanja iz općinskih budžeta za potrebe organizacija civilnog društva su u periodu od 2008. do 2012. godine porasla za oko 40%, te su u 2011. godini iznosila 393.500,00 KM. Broj članova svih registriranih organizacija civilnog društva na području USK iznosi oko 11. 50013.
13 podatak Službe za razvoj, poduzetništvo i evropske integracije.
85I – SItUaCIOna anaLIza
5.6. Socijalna, imovinska i lična sigurnost građana
5.6.1. Krivična djela i stepen otkrivenosti
Broj krivičnih prijava na području USK je u opadanju, te je njihov broj 2012. godine smanjen za 15,27% u odnosu na 2011. godinu. S obzirom na starost izvršitelja, u strukturi krivičnih prijava raste udio ma-loljetnih izvršitelja (2012. je bio za 12% veći nego 2011. godine). Broj optužbi je u porastu, te je 2012. njihov broj bio za oko 9% veći nego 2011. godine. U 2012. godini je, u odnosu na 2011., povećan broj optuženih punoljetnih i maloljetnih osoba. Broj optuženih punoljetnih osoba je bio 1.654, što je 7,4% više nego 2011. godine, a broj optuženih maloljetnih osoba 86 ili gotovo 51% više nego 2011. godine.
5.6.2. Struktura kriminaliteta
Prema vrsti krivičnog djela, više od dvije trećine krivičnih prijava u 2012. godini i oko 70% optužbi se odnosi na štetu počinjenu protiv imovine, okoliša i kršenje javnog reda i javnog saobraćaja.
Grafikon 42. Krivične prijave i optužbe punoljetnih i maloljetnih izvršitelja u USK prema krivičnom djelu u 2012. godini
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
41
86 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
6. javna InfraStrUktUra
6.1. Saobraćajna infrastruktura
Jedan od osnovnih preduslova za razvoj USK je razvoj saobraćajne infrastrukture. Saobraćajni sistem mora svrsishodno razvojno i ekonomski povezati sva područja USK s FBiH i BiH, spojiti USK s evrop-skim tranzitnim koridorima, te pružati dobre uslove za efikasan i siguran prijevoz ljudi, roba i dobara.
6.1.1. Cestovni saobraćaj
S ukupno 22.600 km javnih puteva, odnosno gustinom mreže od 45 km/1000 m2 površine i 5,70 km/1000 stanovnika, što je 2,5 – 4 puta manje nego u zemljama zapadne Evrope, putna mreža BiH spada u slabo razvijene putne mreže u Evropi (gustoća putne mreže u Hrvatskoj je oko 29 km/1000 stanovnika).
USK je najudaljeniji kanton od centra BiH, te mora osigurati izgradnju moderne saobraćajnice, brze ceste, od granice s Republikom Hrvatskom, preko Bihaća, kao budućeg regionalnog centra, prema Sara-jevu. Osim toga, treba tražiti izlaz prema Zapadnoj Evropi preko savremenih saobraćajnica u Republici Hrvatskoj, koje su izgrađene i grade se u neposrednoj blizini granice USK, kao što je Treća razvojna os. Ona treba da poveže Sloveniju, Hrvatsku i BiH, preko Novog Mesta, Karlovca i Bihaća. Time bi se ostvarile dobre veze s autoputevima u Republici Hrvatskoj koje čine dio evropske mreže puteva (E 65 i E 71) i koje nastavljaju saobraćajne tokove iz Beča i Budimpešte. Preko budućeg autoputa Zagreb-Si-sak-Kostajnica-Dvor na Uni, izgradnjom nove dionice magistralnog puta M14 poboljšale bi se veze s drugim entitetom.
Strateški dokumenti za razvoj i održavanje javnih puteva nisu usvojeni ni na jednom nivou vlasti u BiH.
Postojeću mrežu javnih puteva USK čine magistralni, regionalni i lokalni putevi, te saobraćajnice u nase-ljima i gradovima. Nadležnost nad upravljanjem putevima podijeljena je između federalnog, kantonalnog i općinskih nivoa. Upravljanje magistralnim putevima provodi JP Ceste FBiH, regionalnim putevima JU Direkcija regionalnih cesta USK, a lokalnim cestama i saobraćajnicama u naseljima i gradovima nadležni općinski ili gradski organi. Ostale ceste su nerazvrstane ili nekategorisane.
87I – SItUaCIOna anaLIza
Slika 3. Mreža putnih pravaca na području USK
Izvor: Direkcija za ceste USK Bihać, 2013.
Grafikon 43. Dužina putnih pravaca na području USK
Izvor: Direkcija za ceste USK Bihać, 2013.
42
Topusko
Karlovac
SlunjCetingrad
GLINA
401
40
0a
62.0
0
0.00
25.00
3.50
11
401
VELIKA KLADUŠA
4.2 14
Grahovo
Vrnograč
5
10
403b
5
5
Vidovska
Šturlić
Crnaja
12
401a6.00
0.003Radića Most19.50
1740
0
Todorovo 23401
BUŽIM
7
4.2
0.00Skokovi
7
D.Koprivna
Konjodor
4
8
Tržac
Tržačkaraštela
Ćehići
40310 Ćoralići
0.00
CAZIN
4
19.00
17
0.00
0.00
0.00
10.8
0
11
403aGata
E 59
8
8
Kamenica
5
BOS.KRUPA0.00
67
Otoka
11
0.00
14
Ljusina
0.00402 Stijena
9
401b
20.50
4.2
11
19.30
0.0019.30BIHAĆ
Srbljani
22
12
0.00
6
403a
14
11
3
8
9
36.10
SkočajRipač
Gudavac Arapuša0.00
LAPAC
Užljebić
LAPAC
E59
8.52
11
0.00
Una
8Zavalje
UNA
22
14
Dubovsko
11
14
53
Orašac
40
84
08
408b
8
12
13
6
8
3Prkosi
Kulen Vakuf27.75
LAPAC
DOLJANI
Martin Brod
408a
21
0.00
Krnjeuša
Vrtoče Korčanica
Krnja jela
2222
E761
E 761
5
5
5
14.2
15
Jelašinovci
Lušci Palanka31.00
0.00
103
408b
Oštrelj
11
21
6
19
407a
407a
407
405
405
410
410
410
410a
8
12
9
3
25
8
SANSKI MOST
KLJUÈ98.89
0.00
0.00
35.00
10
Lanište
Sanica
3
6
12
Velagići
G.Bravsko
31
34
8
Srnetica
Pasjak
10.30
66.73
38.50
14.10
0.00
39
Sanica
Stari MajdanG.Kamengrad
D.KamengradMiljevci
25 3
406
404
55
Benakovac
D.Dubovik
Budimlić JapraJohovica
G.Agići
Ljubija
13
404a
D.Agići
7
2
16404
12
26.00
0.00
0.00
67.48
0.00
0.00
6 9475a
Rakovac13
9
SvodnaSANA
GLINA
15
Dobrljin
11
BOS.NOVI
Čitluk
Bos.Kostajnica
Karan
8
475
22.00
0.00
11
6
14
6
26.70
Dragotinja
16
4
2
0.00
6
Tukovi
61
15
19.20
3.00
15
15
405
Unac
Guvno
59.00BOS.PETROVAC
17
16
0.00
12.50
Rakovica
KARLOVAC
Sana
Sana SARAJEVO
Pudin Han
O.Luka
0.00 64.00
0.00
Milin Birt
Vrhpolje
Kamičak
D.Sokolovo
0.00
PRIJEDOR
11
8
14.2
3.60
Una
MAGISTRALNE I REGIONALNE CESTEUNSKO-SANSKOG KANTONA
Legenda:-magistralni putevi- :
-željeznička pruga-državna granica-granica kantona
regionalni puteviasfaltmakadam
-pružni prelaz
-benzinska pumpa
Handanagići
tuneli
88 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Sve značajniji javni putevi na području USK su izgrađene prije 20–30 godina. Kolovozne konstrukcije su dotrajale, tehnički elementi cesta ne zadovoljavaju kriterije koji osiguravaju bezbjedno odvijanje saobraćaja, vertikalna saobraćajna signalizacija i oprema puteva su dotrajale i nedovoljne, obnavljanje horizontalne signalizacije se ne vrši redovno na svim putevima, neuređene su raskrsnice i priključci. Veliki broj puteva je u lošem stanju, bez obzira na to što se u zadnjih par godina dosta ulagalo u rekon-strukciju, rehabilitaciju i modernizaciju puteva.
Glavni saobraćajni tokovi se odvijaju kroz gradske centre (Bihać, Bosanska Krupa, Velika Kladuša, Ključ, Bužim). Nedostaju savremene obilaznice gradskih središta, a pješački saobraćaj je neuređen.
Od posebnog značaja za USK su magistralni putevi:
• M 5: Granica s RH – Bihać – Ključ – Jajce, koja pripada mreži evropskih puteva (E 761), te kojom se ostvaruje veza sa glavnim centrom FBiH, odnosno BiH, koridorom Vc i Republikom Hrvatskom,
• M 4.2: Granica s RH – Velika Kladuša – Cazin Srbljani, kojom se ostvaruje veza kantona s Republi-kom Hrvatskom,
• M 14: Bihać – Bosanska Krupa – Bosanska Otoka – linija entiteta, veza kantona sa drugim entitetom,• M 15: Ključ – Sanski Most – linija entiteta, veza kantona sa drugim entitetom,
Najznačajniji regionalni saobraćajni pravci su: R 401 Bosanska Otoka – Bužim – Velika Kladuša – granica s RH, R 405 Gudavac – Sanski Most – linija entiteta i R 402 Ljusina – Gnjilavac.
Jedan od šest evropskih puteva, koja je dio saobraćajnog pravca E59 i koja prolazi kroz BiH, je na po-dručju USK-a. To je putni pravac M 11: Ripač – Užljebić (granični prijelaz s RH).
89I – SItUaCIOna anaLIza
Tabela 29. Veličina saobraćaja na magistralnim i regionalnim cestama USK
Lokacija brojila Naziv putaProsječni godišnji dnevni saobraćaj
2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Ostrožac M 4.2 4 303 4 523 4 286 4 097 5 011
Cazin M 4.2 14 700
Skokovi M 4.2 2 812 2 844 2 841 2 732
V. Kladuša M 4.2 561 755 1 040
Izačić M 5 3 137 3 355 3 164 3 133 2 975
Kamenica M 5 7 429
Ripač M 5 3 501 3 567 3 543 3 353 3 298
Vrtoče M 5 1 726 1 927 1713 1 857
Klenovac M 5 1 970
Kostela M 14 6 652 7 210 6 570 6 805 5 908
Bos. Krupa M 14 1 594 1 670 1 612 1 948 1 755
Ljusina M 14 4 528 7 189 5 370
Kolunić M 14.2 785 820 762 924 666
Brdari M 5 4 679 3 507 3 314
Tomina M 15 2 689 2 549 2 533
Pudin Han R 410a (M 15) 2233 2087 2056 2 050
Izvor: Direkcija za ceste USK Bihać, 2013.
Općine unutar USK su međusobno povezane javnim prijevozom u čiju svrhu se koriste autobusi. Javni prijevoz je otežan i usporen zbog zastarjelosti autobusa.
Zastarjeli vozni park umanjuje sigurnost gradskog saobraćaja, te predstavlja izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak. Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila u 2011. godini, oko 54% ih je bilo staro 15 godina i više. Gustoća motornih vozila na 1000 stanovnika iznosi 54.
Tabela 30. Registrirana cestovna motorna i priključna vozila na području USK u 2012. godini, prema starosti vozila
Starost vozila (godine)
Putnička vozila Autobusi Teretna vozila Motocikli Kombinirana Ostala vozila Ukupno
do 1 227 1 46 28 6 2 310
1-2 395 1 80 34 8 6 524
3-5 1354 2 337365 310 24 15 2042
6-10 7229 35 946 284 42 39 8575
11-15 12707 62 1394 259 37 62 14521
15 i više 24259 103 2359 359 202 749 28031
Izvor: RAUSK, 2013.
90 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Sigurnost u gradskom saobraćaju narušena je zbog nedovoljnog broja trotoara, te neuređenosti posto-jećih trotoara, pa je potrebna njihova dogradnja i sanacija.
Planirana je i izgradnja mreže biciklističkih staza. Lokacija na kojoj je planirano uređenje i označavanje biciklističke staze je stara Velagićka cesta u općini Ključ koja prolazi trasom Ključ-Velagići-Donji Vojići, a gradnja biciklističke staze u dužini od 30 km planirana je i na trasi uskotračne pruge Lanište-Gornji Budelj-Gornja Sanica-Sanica Ravan-Donja Sanica-Tuneli-Vrhpolje-Sanski Most. U planu je i uređenje kraćih biciklističkih staza za rekreaciju duž vodotoka rijeka Sane i Sanice.
6.1.2. Željeznički saobraćaj
U SFRJ Unska pruga je bila jedna od najfrekventnijih, te su preko nje luke Splita, Šibenika i Zadra imale brzu vezu s unutrašnjosti i specijalizirale su se za pojedine vrste tereta.
Unska pruga, kao dio željezničke pruge Zagreb – Split, prolazi kroz BiH, uz granicu s Republikom Hr-vatskom - Bosanski Novi – Bihać – granični prijelaz (pravac Knin) u dužini od 138 km, od kojih je na području USK 99,84 km. Udaljenost Splita i Zagreba Unskom prugom iznosi 400 kilometara. Unska pruga u potpunosti je elektrificirana do Splita 1987. godine, ali su prateći objekti i elektrifikacija znatno oštećeni tokom ratnih godina, a njihova rekonstrukcija nije provedena.
Lička pruga je oko 100 kilometara duža, i nekvalitetnija, iako su u zadnjih petnaest godina uložena sredstva u njenu sanaciju.
6.1.3. Zračni saobraćaj
Na području USK postoje dva objekta zračnog saobraćaja, vojni aerodrom Željava na granici s Repu-blikom Hrvatskom, te aerodrom Ćoralići sa šljunčanom pistom od 1200 m i pratećim objektima. U Mohovljanima, u općini Laktaši, na udaljenosti 23 km od Banja Luke, nalazi se najbliži civilni aerodrom, kojim se osigurava zračni prijevoz robe i ljudi.
Sportski aerodrom Golubić se nalazi 4 km jugoistočno od Bihaća, na Golubićkom polju između rijeke Une i brda Debeljača. Lokacija aerodroma povezana je cestovnim pravcem Bihać-Golubić. U njegovom sastavu se nalaze travnate manevarske površine, poletno-sletna staza dužine 1200 m, hangari, te mini-malna infrastruktura za avione na parceli površine 28 ha. Uglavnom se koristi povremeno za slijetanje i polijetanje malih turističkih aviona. Postoji potreba za obnovom i rekonstrukcijom infrastrukture za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj.
Najbliži međunarodni aerodromi su aerodorom Pleso kraj Zagreba, udaljena od USK 212 km, te aero-dorom Sarajevo cestovne udaljenosti 285 km od Bihaća.
91I – SItUaCIOna anaLIza
6.2 energetska infrastruktura
Elektrodistributivni objekti na području USK su dio jedinstvenog elektroenergetskog sistema BiH, a djelatnost prijenosa i distribucije električne energije do krajnjih potrošača obavlja Javno poduzeće Elek-trodistribucija Bihać.
Ukupni elektroenergetski kapaciteti na području USK su 8,5 MW, a električna energija se osigurava putem HE Krušnica (0,5 MW) i HE Una-Kostela (8 MW). Na području USK prisutan je značajan nei-skorišten hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije za izgrad-nju dodatnih hidroelektrana. Izrađene su studije za iskorištavanje vodnog potencijala putem izgradnje mini-hidroelektrana.
Količine proizvedene električne energije opadaju dok potrošnja raste. U 2011. proizvedeno je 35,13 Gwh električne energije ili za 21,43% manje u odnosu na 2009. godinu dok je potrošnja iznosila 155,27 Gwh ili za 1,09% više u odnosu na 2009. godinu.
Elektroenergetska infrastruktura sačinjena je od nadzemne dalekovodne mreže i podzemnih kablova. Napajanje električnom energijom osigurava se putem četiri izvora: dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać, dalekovod 110 KV Donji Lapac- Kulen Vakuf – Bihać, te Kulen Vakuf – Bosanski Petrovac-Ključ – Sanski Most, dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac i dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.
Prosječna pokrivenost domaćinstava mrežom električne energije je oko 90%, ali u pojedinim općinama gdje nisu izgrađene trafostanice (npr. Bužim) česti su prekidi snabdijevanja električnom energijom. Za vri-jeme rata u Bosni i Hercegovini prijenosna i distributivna elektromreža pretrpjela je znatna oštećenja, a na pojedinim mjestima je potpuno uništena. Dio postojeće elektroenergetske mreže je preopterećen, dotrajao i neispravan što izaziva tehničke kvarove, a komercijalni gubici se javljaju zbog zlouporabe i neovlaštenog korištenja električne energije. Nepouzdanost opskrbe električnom energijom javlja se i zbog zastarjelosti zračne niskonaponske mreže, koja je izvedena na drvenim stupovima i vodovima od užeta, pa je potrebna njena rekonstrukcija i modernizacija. U poslijeratnim godinama izgrađen je velik broj novih elektroener-getskih objekata (trafostanica, dalekovoda i niskonaponske mreže), te su povećana ulaganja u pokrivenost naselja i općina javnom rasvjetom s ciljem elektrifikacije prognaničkih naselja i povratka stanovništva izbjeglog tokom rata. Procjenjuje se da je oko 65% stanovništva pokriveno sistemom javne rasvjete.
6.3. telekomunikacije
Sistem telekomunikacijske infrastrukture je obnovljen i u funkciji. Uspostavljen je optički prijenosni sistem Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Telekomunikacijske veze su kvalitetne i pouzdane, uz povremene prekide signala koji se javljaju uglavnom u ruralnim sredinama.
92 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Telekomunikacijski sistem na području USK čine sistemi fiksne i mobilne telefonije. Broj fiksnih pri-ključaka je u opadanju, pa je 2011. godine bio gotovo 15% manji nego godinu ranije. Istovremeno, broj korisnika mobilne telefonije značajno raste, te se od 2005. do 2011. povećao za 55,21%. Pokrivenost USK signalom mobilnih mreža je 91%, s povremenim prekidima signala.
Od 2005. do 2012. godine zabilježen je i velik rast broja korisnika Interneta, pa se u tom periodu njihov broj povećao za više nego dvostruko, te je na području USK u 2011. godine evidentirano ukupno 17.355 internetskih priključaka. Povremeno se javljaju prekidi brze internetske veze zbog još uvijek nepovezanog glavnog optičkog kabla s mrežom u Sarajevu.
Tabela 31. Razvojni problemi i potrebe u području saobraćaja i elektroenergetske infrastrukture
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nedovoljno i neredovno održavani putni pravciUspostaviti i provoditi sistem redovnog i kvalitetnog održavanja
putnih pravaca
Nedovoljna signalizacija uličnih gradskih mreža Poboljšati signalizaciju uličnih gradskih mreža
Manjak zaobilaznih putnih pravaca i preopterećenost gradskih saobraćajnica
Izraditi planove rasterećenja gradske saobračajne mreže i izgradnje zaobilaznih putnih pravaca
Nezadovoljavajući nivo sigurnosti u cestovnom saobraćaju Unaprijediti sigurnost u cestovnom saobraćaju
Nedovoljno razvijen biciklistički saobraćajJačati ulaganja u izgradnju biciklističkih staza i promociju
biciklističkog saobraćaja
Zastarjelost željezničke infrastrukture Modernizirati željezničku infrastrukturu
Oštećena i uništena infrastruktura za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj
Obnoviti infrastrukturu za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj
Dotrajalost i preopterećenost elektroenergetske mreže Planirati i jačati ulaganja u rekonstrukciju elektroenergetske mreže
Gubici električne energije zbog zloupotreba i krađa Sistematski provoditi nadzor nad korištenjem električne energije
7. zaštIta okolIša I koMUnalna InfraStrUktUra
Sastavni dio integrirane Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona je Strategija razvoja komunalnih djelatnosti Unsko-sanskog kantona čija je izrada obaveza proizašla iz Zakona o komunalnim djelatno-stim (“Službeni glasnik USK“ broj: 4/11, 11/11 i 13/12).
7.1. praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša
Sistem kontinuiranog i sistematskog praćenja stanja okolišnih komponenti na području USK još uvi-jek nije uspostavljen. Podaci o stanju pojedinih okolišnih komponenti postoje, ali njihovo korištenje je otežano, jer se mjerenja ne provode kontinuirano i sistematiski. Poređenje podataka je otežano, jer
93I – SItUaCIOna anaLIza
metodologija praćenja i mjerenja nije usklađena s metodologijom Evropskog ureda za statistiku (Euro-stat). Mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka ne postoje. Za područje svake općine uspostavljene su općinske zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, ali se ne provode ostale mjere zaštite kvalitete po-vršinskih i podzemnih voda. Ocjena kvalitete pojedinih komponenti okoliša donosi na osnovu procjena.
Pitanja zaštite okoliša su u nadležnosti entiteta u Bosni i Hercegovini, iako na državnom nivou pri Mini-starstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa postoji odjel za zaštitu okoliša. Ustavom FBiH je politika zaštite čovjekove okoline je u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i kantona, tako da su neke nadlež-nosti sa federalnog nivoa prenešene na kantonalni nivo kao što je to slučaj sa upravljanjem otpadom.
Entiteti su 2003. godine usvojili Akcioni plan zaštite okoliša za BiH, tzv. NEAP (National Environmental Action Plan). Cilj NEAP-a je identifikacija kratkoročnih i dugoročnih prioritetnih aktivnosti i stvaranje osnove za pripremu dugoročne strategije zaštite okoliša u skladu sa privrednim i ekonomskim razvojem BiH i njenim društveno-političkim uređenjem.
Strategija zaštite okoliša FBiH je usvojena za periodu 2008 – 2018, te se sastoji od 4 komponente: Federal-na strategija zaštite prirode, Federalna strategija zaštite zraka, Federalna strategija upravljanja otpadom i Federalna strategija upravljanja vodama. Sastavni dio Strategije zaštite okoliša FBiH je i Akcijski plan zaštite okoliša. Od planske dokumentacije nižeg ranga je Federalni plan upravljanja otpadom usvojen je za period 2012-2017, te je u okviru zaštite životne sredine u sektoru upravljanja otpadom dostignut najveći napredak u približavanju pravnom naslijeđu EU-a u području zaštite okoliša.
Posebni zakonski propisi kojima se definira zaštita okoliša na nivou FBiH su većinom usvojeni 2003. godine i poznati su kao tzv. set okolišnih zakona, te čine osnovu za izradu planske dokumentacije iz po-dručja zaštite okoliša na nivou USK.14Fond za zaštitu okoliša na nivou Federacije BiH je osnovan 2003. godine kao tijelo koje ima zadaću financijski podržavati projekte iz područja zaštite okoliša.
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša do sada je donijelo dio zakona i većinu podzakonskih akata vezanih za zaštitu pojedinih okolišnih komponenti, kao što je Zakon o komunalnim djelatnostima, Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o zaštiti od buke.
14 I - zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 38/09); pripremanje kantonalnog plana zaštite okoliša (član 49. zakona) - proces je u toku,
II - zakon o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); pripremanje kantonalnog plana zaštite prirode (član 18. zakona); pripremanje prijedloga za proglašenje zaštićenog pejzaža i spomenika prirode – po potrebi (član 30. zakona),
III- zakon o zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); pripremanje kantonalnog plana zaštite kvaliteta zraka (član 4. zakona),
IV- zakon o upravljanju otpadom (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 72/09); pripremanje kantonalnog plana upravljanja otpadom (član 9. zakona) - proces je u toku, pripremanje kantonalnog zakona o upravljanju otpadom (član 9., član 10. zakona)- donesen,
V- zakon o fondu za zaštitu okoliša (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03) VI- zakon o vodama (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 70/06); zakon o vodama Unsko-sanskog kantona donesen
94 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša je 2013. godine pokrenulo proceduru izra-de Plana zaštite okoliša USK koji treba biti gotov do kraja 2014. godine. U završnoj fazi je izrada Plana upravljanja otpadom USK čije se usvajanje očekuje u drugoj polovini 2014. godine. Planirana je izrada Plana zaštite prirode i Plana zaštite kvalitete zraka USK.
Održivo upravljanje otpadom jedan je od prioriteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša iz razloga što su postojeća općinska odlagališta otpada ne sanitarna, ugrožavaju izvore vode za piće i predstavljaju direktnu opasnost po život i zdravlje svih građana Unsko-sanskog kantona, ugroža-vaju okoliš, uglavnom su iskorištena sa stanovišta popunjenosti i nijedno ne posjeduje potrebnu dozvolu za rad. Nadalje, pored ovih odlagališta veliki je broj divljih deponija koje nastaju skoro svakodnevno.
Očekivanja građana Unsko-sanskog kantona, ali i međunarodni okolišni standardi na čiju se primjenu obavezala Bosna i Hercegovina čine snažan poticaj na kojem će se graditi odnos prema životnoj sredini i zdravlju stanovnika Unsko-sanskog kantona.
U tom smislu razvoj Unsko-sanskog kantona ne može biti na štetu zdravlja njegovih stanovnika i njiho-vog prava na očuvanu životnu sredinu. Stoga Unsko-sanski kanton i pored niza barijera koje su najvećim dijelom financijske prirode, ima ambiciju da svoje djelovanje u najvećoj mogućoj mjeri, i u okviru svojih nadležnosti, uskladi sa standardima okolinske zaštite europskih zemalja.
Stanje životne sredine u cjelini, a naročito vode, zraka, te zelenih i javnih površina uopće, u značajnoj mjeri je određeno djelovanjem sistema komunalnih djelatnosti i kvalitetom komunalne infrastrukture. U tom smslu pod komunalnnim djelatnostima podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od in-teresa za fizička i pravna lica, te finansiranje komunalnih djelatnosti, izgradnja, korištenje, upravljanje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području općina i Kantona. Budući da pokazatelji socio – ekonomske analize, koja je prethodila izradi dokumenta Strate-gija razvoja Unsko-sanskog kantona u oblasti komunalnih djelatnosti i komunalne infrastrukture nisu zadovoljavajući, podrška njihovom razvoju postaje nezaobilazno strateško opredjeljenje Unsko-sanskog kantona i regije Bihać.
Obavljanje komunalnih djelatnosti treba da se zasniva na načelima trajnosti i kontinuiranosti u obav-ljanju komunalnih djelatnosti, kvaliteti u pružanju komunalnih usluga koje podrazumijevaju tehničku, zdravstvenu i higijensku ispravnost u skladu sa propisanim standardima i normativima izvršenja ko-munalne usluge,održavanju komunalnih objekata i uređaja kako bi bila u stanju stalne funkcionalne sposobnosti, politici cijena komunalnih proizvoda i usluga kojima se obezbjeđuje samoodrživost. Prin-cip da korisnik komunalne usluge plaća ekonomsku cijenu dobijene usluge treba da pored toga što će osigurati održivi razvoj komunalnih djelatnosti, teba da obezbijedi mjere za očuvanje i zaštitu okoline, kao i javnost i transparentnost rada davaoca komunalnih usluga.
95I – SItUaCIOna anaLIza
7.2. Upravljanje otpadom
U sektoru upravljanja otpadom postignuta je najveća usklađenost zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine s pravnim naslijeđem EU-a. Na federalnom niovu način upravljanja otpadom definiran je Zakonom o upravljanju otpadom (2009.), a na nivou kantona je to Zakon o upravljanju otpadom (2012.) i Zakon o komunalnim djelatnostima (2011.).
Federalni plan upravljanja otpadom izrađen je i usvojen za period od 2012. do 2017. godine, a po uzoru na njega u 2011. godini pokrenut je postupak izrade Plana upravljanja otpadom USK za period od 2014. do 2019. godine. Plan upravljanja otpadom je provedbeni planski dokument kojim se uređuju uslovi za planiranje upravljanja otpadom na području USK i njegovih općina, a završetak izrade dokumenta planiran je u 2014. godini.
Održivo upravljanje otpadom jedan je od glavnih prioriteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK.
Razvojnim kreditnim sporazumom potpisanim 2002. godine između BiH i Međunarodne asocijacije za razvoj (International Development Association-IDA) započeo je Projekat upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini. Zbog nepovjerenja zainteresiranih strana proces nije išao planiranom dinamikom, tako da do 2010. godine nije usvojena zakonska regulativa, niti planska dokumentacija, a lokacija za regionalno sanitarno odlagalište otpada nije određena.
Tokom 2010. godine su općine i Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK dobili značajnu podršku i pomoć međunarodnog donatora Švicarske agencije za razvoj i saradnju, za unaprje-đenje sistema upravljanja otpadom na području USK koja se ogledala u provođenju brojnih aktivnosti.
Delegacija Evropske unije u BiH je s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u 2011. godine započela provođenje projekta “Izrada studije izvodljivosti za odabir regionalnih sanitarnih de-ponija u Bosni i Hercegovini”. Rezultat ovog projekta za Unsko-sanski kanton je izrađeni dokument Studija izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju USK – regija Bihać, koja sa Dodatakom Studje čini jedinstven dokument.
Veliki napredak po ovom pitanju postignut je u prvoj ponovini 2014. godine kada su Općinsko vijeće Općine Bihać, Vlada i Skupština Unsko-sanskog kantona donijele Odluke o usvajanju lokacije za regi-onalnu sanitarnu deponiju na području Općine Bihać, rejon Karanovac, te istovremeno usvojile gore spomenutu Studiju izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju USK – regija Bihać, sa Dodatkom studije. Na ovaj način stvorili su se uvjeti za dalje aktivnosti po pitanju nastavka projekta izgradnje re-gionalne sanitarne deponije.
96 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Cilj izrade Plana upravljanja otpadom USK je uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom i doprini-jeti zaštiti okoliša i poboljšanju kvalitete življenja na području USK. Plan će, uz federalni Plan upravljanju otpadom, biti osnova za izradu općinskih planova za upravljanje otpadom.
Prosječna pokrivenost stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada na području USK je 75%, a udaljeni ruralni dijelovi uglavnom nisu pokriveni organiziranim skupljanjem otpada. Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada je u nadležnosti javnih komunalnih poduzeća čiji su osnivači općine USK.
Zbrinjavanje ostalih vrsta otpada (ambalažni, industrijski, građevinski, medicinski, opasni, elektronički, animalni i ostale vrste) su u nadležnosti Federacije BiH iako je Kanton poduzeo neke aktivnosti i po pitanju unapređenja zbrinjavanja i ovih vrsta otpada na način da je za potrebe zbrinjavanja medicinskog otpada izradio Vodič za izradu planova upravljanja medicinskim otpadom.
Obzirom da su postojeća općinska odlagališta otpada nesanitarna, ugrožavaju izvore vode za piće i pred-stavljaju direktnu opasnost po život i zdravlje svih građana Unsko-sanskog kantona, te između ostalog nijedno ne posjeduje potrebnu dozvolu za rad, općine Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša su izradile Plan prilagođavanja postojećih odlagališta dok općine Bosanska Krupa, Bužim i Cazin koje koriste jednu zajedničku deponiju su u procesu izrade ovog planskog dokumenta.
Uz postojeća nesanitarna odlagališta otpada, veliki je broj divljih deponija, koje nastaju svakodnevno i koje su stalna prijetnja zagađenju vode, zemljišta i zraka i zdravlje ljudi i životinja. Postoji urgentna potreba uspostavljanja Regionalne sanitarne deponije kako bi se uspostavio sistem održivog upravljanja otpadom na području USK.
Sistem uvođenja održivog upravljanja otpadom na području USK ima intenciju da se provodi na regio-nalnom nivou kojeg čini regija Bihać u čijem sastavu je osam općina USK i općina Drvar iz Livanjskog kantona. U tu svrhu na području regije Bihać, kao zajednički regionalni operater za upravljanje otpadom, djeluje Javno poduzeće Centar upravljanja otpadom “REG DEP“ d.o.o. Bihać u većinskom vlasništvu općina (95%), dok preostalih 5% je u vlasništvu Kantona.
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša je s općinama, javnim komunalnim po-duzećima, Resursnim centrom za vode i okoliš “Una Consulting“ i uz podršku Švicarske agencije za saradnju i razvoj provelo nekoliko projekata za unaprjeđenje sektora upravljanja otpadom na području regije Bihać. Projekat “Prikupljanje podataka o sastavu i količinama otpada” je kroz metode prikuplja-nja, sortiranja, analiziranja i evidentiranja komunalnog otpada dao tačne i objektivne podatke o svim vrstama i količinama otpada koji proizvode građani i privredna društva. U projektu “Prikupljanje poda-taka o sistemu i količinama komunalnog otpada“ evidentirano je da se u ukupnoj količini prikupljenog komunalnog otpada nalazi oko 31% biološkog otpada. Iz tog razloga razvijen je projekat pod nazivom “Uvođenje kompostiranja bio-otpada na području USK i općine Drvar“ koji se provodio 2013. godine,
97I – SItUaCIOna anaLIza
te nastavio 2014, a koji ima za cilj smanjenje bio-otpada u ukupnoj količini komunalnog otpada na po-dručju svih općina i isti ima intenciju da se implementira više godina za redom.
U toku su brojni projekti koji trebaju doprinijeti uspostavljanju cjelokupnog sistema upravljanja otpadom na području USK.
Projekat “Kampanja uključivanja javnosti i građana u proces upravljanja otpadom“ kroz rad s djecom iz vrtića i škola, mjesnim zajednicama i nevladinim organizacijama treba upoznati građane sa principima održivog integralnog upravljanja otpadom na području regije Bihać. Namjera je da se građani upoznaju sa selektiranjem, ponovnom upotrebom i načinima smanjenja otpada koje će se u budućnosti odlagati kao neiskoristivo na regionalnu deponiju. Jedna od aktivnosti ovog projekta je EKO-kviz organizovan za građane i djecu školskog uzrasta s područja regije Bihać sa svrhom sticanja znanja iz oblasti zaštite okoliša, komunalnih djelatnosti i zaštite voda. I ovaj projekat je planiran da se u kontinuitetu provodi svake godine.
Završen je projekat “Jačanje kapaciteta putem uvođenja GIS metodologije rada“ koja za cilj ima unapre-đenje tehničkih i ljudskih kapaciteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK kako bi bilo efikasnije u pogledu pružanja usluga javnom i privatnom sektoru, i na taj način doprinijelo boljoj implementaciji zakona, jačanju administrativnih kapaciteta za bolju povezanost sa nižim i višim nivoima vlasti, te stvaranju uslova za praćenje i implementaciju programa i projekata iz sektora zaštite okoliša i prostornog uređenja. Uspostavljanjem GIS-a ostvarit će se racionalizacija, integracija i optimi-zacija odlučivanja u dva sektora unutar Ministarstva i to sektoru okoliša i sektoru prostornog planiranja kroz proces korištenja informaciono - komunikacionih tehnologija, prvenstveno geografskog informa-cionog sistema i baza podataka, kao i učinkovitija razmjena podataka unutar kantonalnih institucija i općinskih organa nadležnih za ova dva sektora. Integracijom podataka u jedinstveni GIS stvorit će se pretpostavke za kvalitetnije upravljanje okolišem i prostorom, donošenje odluka, provođenje zakona i propisa iz ove dvije oblasti. Jedinstveni sistem će također unaprijediti koordinaciju i komunikaciju svih zainteresiranih strana, obavezujući ih na dostavljanje i razmjenu podataka unutar jedinstvenog sistema.
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša nastoji podići svijest građana i javnosti o važnosti zaštite okoliša aktivnostima kao što su: Let’s do it očistimo BiH za jedan dan, obilježavanjem svjetski značajnih datuma iz oblasti zaštite okoliša, učešćem na eko sajmovima i sličnim aktivnostima.
7.3. Upravljanje vodama i otpadnim vodama
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH donosi zakonske propise i strateške doku-mente u vezi upravljanja vodama na području FBiH. U 2012. godini usvojena je federalna Strategija upravljanja vodama za periodu od 2010. do 2022. godine kao krovni planski dokument koji daje smjerni-ce razvoja vodnog upravljanja i očuvanja stanja voda i vodnih ekosistema. Na području USK, upravljanje
98 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
razvojnom politikom vodnih resursa, koordiniranje praćenja stanja u vodnom sektoru i stručno-upravne poslove iz oblasti vodoprivrede obavlja Odsjek za upravljanje vodama u sklopu kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Području USK pripadaju vodni i termomineralni izvori, koji imaju potencijal za višenamjensko kori-štenje. Prosječni godišnji interni prinos obnovljivih vodnih resursa po osobi u općini Bihać je pet puta veći od svjetskog prosjeka15.
Rijeka Una je najznačajniji vodotok na području USK koji odvodi površinske i podzemne vode u Crno-morski sliv. Ukupna dužina vodotoka rijeke Une na području USK je 80 km. Una je rijeka visokog ste-pena bioraznovrsnosti, endemskih i reliktnih vrsta, sedrenih barijera, te po hidromorfološkoj očuvanosti predstavlja rijetkost u evropskim i svjetskim okvirima. Veći dio podsliva rijeke Une (19.800 ha) stavljen je pod zaštitu kao prirodno područje od posebnog značaja za FBiH. Prema vodnom bogatstvu značajne su i desne i lijeve pritoke Une (Unac kod Martin Broda, Krušnica kod Bosanske Krupe, Sana kod Novog Grada i Klokot kod Bihaća) koje osiguravaju vodosnabdijevanje stanovništva USK. Ove rijeke odlikuju se karstnim i planinskim obilježjima, protiču kroz predjele netaknute prirode, te su bogate autohtonim vrstama riba (lipljen, pastrmka, šaran, amur). Iz rijeke Klokot se za područje općine Bihać zahvata voda za potrebe javnog vodosnabdijevanja. Klokot izvire 5 km od Bihaća, protiče gradom, te se nakon 4,5 km toka ulijeva u Unu. Nalazi se na kontaktu vapnenačkih stijena s nepropusnim miocenskim naslagama, te je karakterizira jak izvor i sporiji tok. Kapacitet izvora Klokot je od 4 m3/s, do nekoliko desetaka m3/s s prosječnom temperaturom vode između 8 i 10 °C.
Najpoznatiji izvori mineralnih, termalnih i termomineralnih voda na području USK se nalaze na loka-litetima Tomina Ilidža kod Sanskog Mosta, Ćukovska mineralna voda i izvor Gata kod Bihaća.
Termomineralni izvor ljekovite vode Gata pripada općini Bihać i nalazi se 15 km od grada Bihaća, te 25 km od Cazina. Osamdesetih godina 20. vijeka ispitana su zdravstvena svojstva gatskih voda, te je utvr-đeno da sadrže natrijum, kalcijum, sulfatne i hidrokarbonatne vode. Temperatura vode kreće se između 32 i 38 °C, a mineralnost od 1328 do 1492 mg/l. Izvor Gata raspolaže količinom vode od 130 l/sec.
Svojstva izvora termalnih voda nisu dovoljno istražena u hidrološkom, geološkom, fizikalno-kemijskom, bakteriološkom i energetskom smislu, što otežava njihovo adekvatno korištenje.
Velik broj čistih površinskih vodotoka i podzemnih akumulacija osigurava dovoljne količine pitke vode za stanovništvo USK. Vodotoci USK pripadaju slivnom području rijeke Save. Veličina slivne površine ovih vodotoka na području FBiH je 742 km2. Hidrološka promatranja i podaci su nepouzdani, pa se radi o hidrološki slabo izučenom području.
15 Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju, Bihać, 2007.
99I – SItUaCIOna anaLIza
Slika 4. Podsliv rijeke Une
Izvor: Strategija upravljanja vodama FBiH 2010.-2022.
Na 7 hidrometeoroloških stanica se periodično vrši ispitivanje kvalitete površinskih vodotoka. Analiza se provodi na osnovu pet parametara četiri puta godišnje, ali ne postoje sumarni godišnji podaci. Ri-bolovna udruženja provode analizu kvalitete površinskih voda svake dvije godine. Procjenjuje se da je većina površinskih vodotoka I., odnosno II. kategorije kvalitete.
Okvirna direktiva o vodama EU-a je prenesena u federalni Zakon o vodama čije su izmjene i dopune u toku . Stepen rizika od poplava na području USK se ocijenjuje niskim. Federalni Zakon o vodama je bio osnova za izradu Strategije upravljanja vodama FBiH koja je usvojena 2012. godine za periodu od 2010. do 2022. godine.
Unsko-sanski kanton je 2011. godine usvojio Zakon o vodama kojim se uređuje način upravljanja voda-ma, vodnim dobrima i vodnim objektima na području Unsko-sanskog kantona koji su prema federal-nom Zakonu o vodama u nadležnosti kantona. Upravljanje vodama obuhvata: zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda, te se uređuje vlasništvo nad vodnim dobrima i vodnim objektima, nadležnosti, ovlaštenja i obaveze kantona, općina, pravnih lica i građana u upravljanju vodnim dobrima i vodnim objektima na području kantona. U toku je izrada Plana upravljanja otpadnim vodama USK koji treba biti završen u toku 2014. godine.
100 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Zakonom o komunalnim djelatnostima koji je također usvojen 2011. godine propisuje se način snabdi-jevanja pitkom vodom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Javna komunalna poduzeća na nivou općina obavljaju djelatnosti zahvaćanja, pročišćavanja i distribucije pitke vode, te poslove zbrinjavanja otpadnih voda. Sistem vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže je dotrajao i samo djelomično obnovljen i rekonstruiran.
Prosječni gubici vode u periodu od 2005. do 2011. godine su iznosili 57,43% što predstavlja jedan od najvećih problema u sistemu upravljanja vodama na području USK. U 2011. godini je 53% ukupnog stanovništva USK bilo pokriveno sistemom snabdijevanja vode iz javnih vodovoda, ali postoje znatna odstupanja tako da pojedine općine imaju znatno veću pokrivenost stanovništva javnim sistemom vo-dosnabdijevanja u odnosu na kantonalni prosjek, a druge više nego dvostruko nižu.
Kanalizacijski sistem uglavnom obuhvaća samo urbane gradske dijelove, a pročišćavanje otpadnih voda se ne provodi, pa se one direktno ispuštaju u vodotoke. Direktno ispuštanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda u vodotoke predstavlja najveći problem u području politike upravljanja vodama USK. Postojeća kanalizacijska mreža je zastarjela, pa je potrebna njena obnova. U 2011. godini je oko 15% domaćinstava s područja USK imalo priključak na kanalizacijsku mrežu, a ostatak stanovništva je bio priključen na septičke jame i kanale. Na području općine Bihać čak 75% stanovništva koristi septičke jame. Septičke jame u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama nisu propisno izgrađene, a mnoge od njih ne zadovoljavaju minimalne tehničke standarde. Zastarjelost i nepotpuna izgrađenost kanalizacijske mreže, te direktno ispuštanje otpadnih voda bez pročišćavanja ugrožavaju kvalitetu površinskih i pod-zemnih vodnih tokova. U većini općina USK u toku su aktivnosti usmjerene prema obnovi i proširenju kanalizacijske mreže, te uvođenju pročistača otpadnih voda (Bosanska Krupa, Velika Kladuša, Cazin, Sanski Most, Bihać). Na području Bihaća je započeo projekt izgradnje pročistača otpadnih voda. Većina ostalih općina ima izrađenu dokumentaciju za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, te zaključen ugovor s Evropskom investicijskom bankom o financiranju njihove izgradnje.
Na području općina Bihać, Bužim i Cazin pokrenut je proces izgradnje decentraliziranih sistema uprav-ljanja otpadnim vodama primjenom bioloških metoda koje su ekološki prihvatljive i ne uništavaju pri-rodni krajolik.
7.4. zrak
Zaštita zraka definirana je Zakonom o zaštiti zraka FBiH (Sl. novine FBiH, 33/03). U zakon su transponi-rane odredbe EU IPPC direktive čime su postavljeni uslovi za izdavanje okolišnih dozvola industrijskim postrojenjima. Na području USK, okolišne dozvole izdaje od 2008. godine Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline. U 2008. godini izdano je 26 okolišnih dozvola, a u 2012. je izdano novim i postojećim poduzećima 46 okolišnih dozvola.
101I – SItUaCIOna anaLIza
Federalna strategija zaštite zraka usvojena je za desetogodišnji period kao dio Federalne strategije zaštite okoliša. Izrada i usvajanje kantonalnog plana zaštite zraka planirana je za 2014. godinu.
Egzaktnih pokazatelja o koncentraciji onečišćujućih tvari u zraku na području USK nema, jer nisu us-postavljene mjerne stanice za kontinuirano praćenje kvalitete zraka. Postoji potreba za uspostavljanjem jedne mjerne stanice u zoni najveće emisije onečišćujućih tvari.
Procjenjuje se da je kvaliteta zraka zadovoljavajuća, uz periodična onečišćenja zraka koja ne prelaze granice dozvoljenih vrijednosti onečišćujućih tvari.
Od stacionarnih izvora onečišćenja zraka važno je spomenuti sumpordioksid iz industrijskih postrojenja, koji je bio glavni uzrok onečišćenja u prijeratnim godinama. Mjerenje nivoa sumpordioksida u zraku provodilo se u prijeratnim godinama na području općine Bihać. Stagnacijom industrijske proizvodnje i zatvaranjem industrijskih postrojenja koncentracija sumpordioksida u zraku značajno je smanjena. U 2011. godini je na području USK poslovalo 51 industrijsko postrojenje s okolišnom dozvolom.
Zavod za javno zdravstvo provodi mikrobiološka ispitivanja zraka u poduzećima čija je djelatnost proi-zvodnja medicinskih materijala. Najveći onečišćivači zraka iz stacionarnih izvora su pojedinačna ložišta u domaćinstvima koja onečišćuju zrak tokom zimskih mjeseci izgaranjem pogonskih goriva drveta i ugljena. Centralna toplana koja bi smanjila negativan uticaj na kvalitetu zraka iz pojedinačnih ložišta ne postoji. Procjenjuje se da kvalitetu zraka narušava prašina iz oko 100 kamenoloma, kao i velik broj ilegalnih odlagališta otpada, ali ispitivanje njihovog uticaja na kvalitetu zraka se ne provodi.
Od mobilnih izvora onečišćenja zraka najzastupljenije su emisije onečišćujućih tvari iz putnih mo-tornih vozila.
7.5. šume
Jedinstvenost pejzaža USK čini šumsko bogatstvo kraških, submediteranskih i kontinentalnih šumskih područja, koje predstavljaju prirodnu, pejzažnu, ekološku, ekonomsku i turističku vrijednost ovog područja.
Šume su, uz vodno bogatstvo, najveći prirodni resurs USK. U ratnom i neposrednom postratnom periodu došlo je do degradacije šumskih površina, ali su zadržale prirodnu strukturu i visok stepen bioraznovr-snosti. Sistem zaštite šuma od požara nije uspostavljen.
Ukupna površina pod šumama iznosi 190.880 ha, od čega se na visoke šume odnosi 85.899 ha, 86.234 ha na niske šumske zajednice, a na goleti 18.747 ha površine. Prosječno, šume pokrivaju približno 47% ukupne površine teritorija USK. Rastu šuma doprinose povoljni edafski i orografski faktori. Dominantne
102 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
šumske zajednice su bukva, jela, smrča i hrast kitnjak.Na području općine Cazin nalazi se stanište pi-tomog kestena koje površinom od 2000 ha predstavlja najveće stanište te šumske zajednice u Bosni i Hercegovini, a sa susjednim općinama Bosanska Krupa i Bužim čine jedan od većih bazena pitomog kestena i van granica Bosne i Hercegovine.
U 2012. godini izvršeni su radovi na uzgajanju šuma na 3.396,85 ha novih površina, a obuhvatili su po-slove pripreme zemljišta za pošumljavanje i prirodnu obnovu, te njege šumskih kultura. U 2012. godini ukupno je pošumljeno 235,60 ha novih površina.
Skupština Unsko-sanskog kantona je osnovala Šumsko privredno društvo “Unsko-sanske šume“ sa sje-dištem u Bosanskoj Krupi radi ostvarivanja posebnog državnog i općeg interesa u upravljanju državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju Unsko-sanskog kantona kao što su: lov, stupičarenje (traper-stvo) i briga o divljči uključujući i odgovarajuće usluge, zatim uzgoj i zaštitu šuma, iskorištavanje šuma, šumarske usluge i proizvodnja proizvoda od drveta i druge usluge poput trgovine na malo proizvodima od drva, pluta i pruća.
7.6. zaštićeni dijelovi prirode
Zakonski okvir iz područja zaštićenih dijelova prirode čini federalni Zakon o zaštiti prirode (Službene novine FBiH, 33/03). U toku je revizija zakona, te je u 2012. godini izrađen nacrt novog federalnog Zakona o zaštiti prirode. Za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području USK nadležno je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline. Zakon o zaštiti prirode na kantonalnom nivou nije izrađen.
Sistem praćenja, prikupljanja, obrade i analize podataka o korištenju zaštićenih dijelova prirode uspo-stavljen je na federalnom nivou 2003. godine (Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacijskim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoring, Službene novine FBiH 33/03).
Zaštićenim prirodnim područjima ne upravlja se u skladu sa naučnim ekološkim praksama. Spomenici prirode nedovoljno su istraženi (npr. Grbića pećina, pećina Suvaja, Kerkezova pećina i Jama oko).
Nacionalni park Una, uspostavljen 2008. godine, je jedini nacionalni park na području FBiH, te se cijelom površinom (19.800 ha) proteže teritorijem USK, odnosno općinom Bihać. NP Una obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Upravljanje NP Una provodi Javno poduzeće NP Una koje provodi mjere zaštite i održavanja izvornih prirodnih vrijednosti parka, osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa i održivo korištenje pri-rodnih dobara, te nadzire provođenje mjera zaštite prirode unutar parka.
103I – SItUaCIOna anaLIza
Zaštita, upravljanje i korištenje prirodnih resursa Nacionalnog parka Una regulirano je Zakonom o Nacionalnom parku Una (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 44/08). Plan upravljanja Nacionalnim parkom Una usvojen je 2011. godine za desetogodišnji period s ciljem definiranja smjernica za uspostavljanje dugoročne zaštite i održivo upravljanje bioraznovrsnošću, te prirodnim i kulturnim resursima unutar parka. U Nacionalnom parku uspostavljena su područja stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. Režimu stroge i usmjerene zaštite pripada 13 500 ha parka, a unutar režima usmjerenog razvoja nalazi se 6 300 ha njegove površine.
Dio NP Una, kojeg čini sedreno područje rijeke Une u Martin Brodu na području općine Bihać, progla-šeno je geološkim spomenikom prirode. Na području USK postoje i strogi prirodni rezervati, specijalni geološki rezervati, rezervati prirodnih predjela, te geološki i geomorfološki spomenici prirode. Kategoriji strogih prirodnih rezervata pripadaju prašuma Lom na planini Klekovača i prašuma Plješevica na istoi-menoj planini u općini Bihać. Prašuma Lom pripada općini Bosanski Petrovac, a njena ukupna površina iznosi 297, 7 ha. Od ukupne površine, 82% prašume čine šumske zajednice bukve, jele i smreke, a na višim nadmorskim visinama prevladavaju šumske zajednice subalpske bukove šume. Pećina Hrustovača u mjestu Vrhpolje u općini Sanski Most zaštićena je kao specijalni geološki rezervat. Suvajsko međugor-je na području općine Bosanska Krupa, površine 50 ha, je rezervat prirodnih predjela, a uglavnom ga čine šume i pašnjaci. Zaštićenim spomenicima prirode pripadaju i Martinbrodski slapovi, Štrbački buk, Troslap, Dvoslap, Ripački slap i Kostelski slapovi.
7.7. buka
Zakonom o zaštiti od buke (Službeni glasnik USK br. 3/13) propisuje se dozvoljeni nivo buke, utvrđuju mjere zaštite od buke i način mjerenja buke, te nadzor nad nivom buke na području USK. Zakon je do-nesen u skladu sa Zakonom o zaštiti buke na federalnom nivou (Sl. novine FBiH, br. 110/12). U praksi se mjerenja buke ne provode, pa ne postoje egzaktni podaci o izvorima i nivou buke. Izvještavanje o nivou buke na području kantona se ne provodi. Registar onečišćivača bukom nije izrađen.
Prema procjeni, najznačajniji uzročnici buke su putna motorna vozila, te kamenolomi. Prema kantonalnom Zakonu o zaštiti od buke, mjerenje nivoa buke u kamenolomima preduslov je dobivanja okolišne dozvole.
Zakonska obveza općinskih i kantonalnih organa uprave nadležnih za prostorno planiranje je izraditi karte buke do 2016. godine, te ih ažurirati svake tri godine.
104 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 32. Razvojni problemi i potrebe u području zaštite okoliša
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nema sistemskog i kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinih okolišnih komponenti
Razviti sistem kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinačnih okolišnih komponenti i registar onečišćivača
Statistički podaci iz područja zaštite okoliša nisu usklađeni s metodologijom EUROSTAT-a
Uskladiti sistem prikupljanja i obrade podataka s metodologijom EUROSTAT-a
Nedostaje fizička infrastruktura za praćenje kvalitete pojedinih okolišnih komponenti
Definirati vrstu i broj potrebnih mjernih jedinica (za praćenje kvalitete zraka, površinskih i podzemnih voda, mjerenje buke), planirati
financijska sredstva za nabavu i institucionalna rješenja za mjerenje, izvještavanje i nadzor
Nedostatak saradnje svih učesnika u području zaštite okoliša (organizacije civilnog društva, struka, politika)
Unaprijediti i jačati saradnju u području upravljanja politikom zaštite okoliša
Prostorni plan na nivou USK nije usvojen Nastaviti proces izrade i usvajanja Prostornog plana USK
Kantonalni plan zaštite okoliša i plan zaštite okolišnih komponenti nije usvojen
Dovršiti proces izrade i usvajanja plana zaštite okoliša i plan zaštite okolišnih sastavnica
Dotrajalost mreže vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže Provoditi rekonstrukciju i modernizaciju vodosnabdijevanja i
kanalizacijske mreže
Nizak stepen pokrivenosti stanovništva snabdijevanja pitke vode i priključenosti na kanalizacijsku mrežu
Kontrolirati kvalitetu vode iz lokalnih vodovoda, te poštivanje minimalnih tehničkih standarda za septičke jame
Kvaliteta vode iz lokalnih vodovoda nije pod nadzorom, septičke jame u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama nisu propisno izgrađene
Uvesti sistem pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u vodotoke
Otpadne vode se bez pročišćavanja ispuštaju u vodotokeUsvojiti plan upravljanja otpadom na kantonalnom nivou i donijeti
općinske planove upravljanja otpadom i sanacije divljih odlagališta, izgraditi regionalni sanitarnog deponija
Velik broj ilegalnih odlagališta otpada i neizgrađenost zajedničkog regionalne sanitarne deponije
Izgraditi regionalnu sanitarnu deponiju
Pomiješanost komunalnog i ostalih vrsta otpadaRaditi na kreiranju uslova za organizirano prikupljanje i zbrinjavanje
ostalih vrsta otpada (medicinskog, animalnog, ambalažnog, elektronskog, građevinskog, industrijskog, opasnog i drugih vrsta)
Nisu izrađene karte buke Izraditi karte buke
Nije uspostavljen sistem zaštite šuma od požara Uspostaviti sistem zaštite šuma od požara
8. Upravljanje razvojeM
Vlada Unsko-sanskog kantona je izvršni organ vlastiu kantonu. Vlada donosi uredbe, odluke, rješenja i za-ključke u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Unsko-sanskog kantona, zakonima i drugim propisima. Vladu potvrđuje Skupština USK. Na čelu Vlade je Premijer, a u sistemu je još 9 ministara. Ministri su odgovorni za zastupanje i provođenje stavova i zaključaka Vlade u poslovima koje im ona povjeri. Devet je ministarstava: Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo finansi-ja, Ministarstvo privrede, Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, Ministarstvo zdravstva i
105I – SItUaCIOna anaLIza
socijalne politike, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Preko tih ministarstava oblikuje se i provodi razvojna politika Unsko-Sanskog kantona.
Uz izuzetak saradnje ministara na sastancima Vlade, saradnja u oblikovanju i provođenju razvojne poli-tike – predlaganju, provođenju razvojnih inicijativa i strateških planova, te praćenju njihovog provođenja – između pojedinih tijela na operativnom nivou nije zadovoljavajuća.
Saradnja sa Federacijom BiH u vezi sa razvojnim problemima i potrebama nije u potpunosti koordini-rana. Dijelom se zasniva na jednosmjernoj dostavi statističkih podataka i informacija od kantona prema Federaciji BiH i na definiranje strateških razvojnih planova na nivou Federacije (i opći i sektorski) koji ne prate usklađivanje i ostvarivanje istih sa problemima i potrebama kantona.
U sastavu kantona je 8 općina. Četiri općine imaju svoje razvojne dokumente iz 2010. godine, a u četiri općine izrade razvojnih strategija su u toku. Proces strateškog planiranja trenutno je djelomično usklađen na nivou kantona i na nivou 4 općine za koje se rade strateški razvojni planovi. Nastavak koordinacije u planiranju i definiranju prioriteta, te praćenju provođenja trebala bi biti jedna od zadaća JU Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona (RAUSK). ILDP trenutno potpomaže proces.
Uz strateške razvojne planove na nivou pojedinih sektora u kantonu, te planove razvoja općina, jedan od značajnih dokumenata za upravljanje razvojem su i prostorni planovi. Prostorni plan Unsko-sanskog kantona je u procesu izrade.
Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona – RAUSK
JU Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona (RAUSK) osnovana je Odlukom o osnivanju Javne usta-nove Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, donesenom na 18. sjednici Skupštine USK održanoj 19. januara 2012. godine.16 Razvojna agencija USK je osnovana u cilju pridonošenja privrednom rastu i razvoju USK, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uslova koji će omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala, te u cilju osiguranja podrške slabije razvije-nim područjima za povećanje i optimalno korištenjenjihovog razvojnog potencijala. Zadaci RAUSK su:
• identifikacija novih razvojnih mogućnosti,• definiranje regionalne strategije,• obavljanje aktivnosti regionalnog marketinga,• pomaganje i usmjeravanje razvoja malih, srednjih i velikih poduzetnika kroz edukaciju i poslovno
savjetovanje, upravljanje projektima,• privlačenje stranih direktnih ulaganja (FDI – Foreign Direct Investment),• sudjelovanje u programima financijske pomoći Evropske unije,
16 I na osnovu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju javne ustanove razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, koja je donesena na 21. sjednici održanoj 28.03.2012. godine.
106 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
• uspostavljanje poslovnih zona i inkubatora, poslovnih, inovacijskih i tehnoloških parkova, itd.• razvoj ruralnih područja i turizma,• istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mijenja,• izgradnja i razvoj financijskih institucija i financijskih mjera podrške razvoju poduzetništva,• uspostavljanje saradnje s domaćim i međunarodnim ustanovama s ciljem regionalnog razvoja i
jačanja konkurentnosti domaćeg poduzetništva.
RAUSK nastoji jačati svoje kapacitete i pozicionirati se kao ključna institucija za kooridinaciju uprav-ljanja razvojem u USK. Za takav obim posla nedostaju sredstva i zaposlenici, te znanja za upravljanje razvojem. Pomaci su u prepoznavanju potrebe za koordicnacijskom međusektrosktorskih razvojnih inicijativa, povezivanje razvojnog planiranja sa prostornim planovima, te horizontalnom saradnjom kroz povezivanje i zajednički rad općina na važnim razvojnim pitanjima. Također, pripremaju se odgovarajući alati, posebno IT sistem za upravljanje razvojem, te povezivanje projektnog i budžetskog financiranja.
9. analIza bUdžeta USk
U 2011. godini su planirani prihodi budžeta USK iznosili 197.068.000 KM ili 0,086% više nego u 2010. godini. Do kraja 2011. prikupljeno je 174.566.000 KM ukupnih budžetskih prihoda, što je 11,41% manje u odnosu na planirane prihode te godine.
Grafikon 44. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budžeta (u 000 KM)
Izvor: USK, 2013. godina
U strukturi prihoda kantonalnog budžeta prevladavaju poreski prihodi čije učešće u ukupnim budžet-skim prihodima raste. U 2012. godini ukupni poreski prihodi u budžetu USK su iznosili 139.205.000
43
107I – SItUaCIOna anaLIza
KM ili 87,45% ukupnih budžetskih prihoda USK. U 2012. godini je ostvareno za 6,36% manje poreskih prihoda nego u 2011. godini. Ostatak prihoda budžeta USK čine neporeski prihodi koji su u 2012. godini iznosili 19.984.000 KM ili 12,55% ukupnih budžetskih prihoda.
Grafikon 45. Kretanje poreskih i neporeskih prihoda u budžetu USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM)
Izvor: USK
Kretanje budžetskih rashoda i izdataka u periodu 2008. do 2013. godine pokazuje prosječno smanjenje za oko 10%.
44
108 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 33. Kretanje ukupnih budžetskih rashoda i izdataka po aktivnostima u periodu od 2008. do 2012. godine
Ekonomski i funkconalni kodUkupni rashodi i izdaci
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
0100 – Aktivnosti općih javnih službi 19.456.960 12.724.967 10.170.298 10.986.757 11.012.972
0200 – Aktivnosti obrane 489.841 580.342 301.067 385.735 345.800
0300 – Aktivnosti javnog reda i sigurnosti 45.216.743 42.143.406 43.697.865 46.989.191 46.042.858
0400 – Aktivnosti obrazovanja 93.218.592 81.704.509 87.777.905 92.486.514 88.437.400
0500 – Aktivnosti zdravstva 14.733.490 10.654.237 12.176.911 11.533.002 12.117.107
0600 – Aktivnosti socijalnog osiguranja 7.666.649 5.511.120 7.132.352 6.886.709 6.939.179
0700 – Stambeno-komunalne aktivnosti 742.141 374.434 436.526 605.915 1.387.312
0800 – Kulturne, rekreacione i religijske aktivnosti
1.098.596 1.293.413 1.036.647 1.129.766 988.116
0900 – Aktivnosti vezane za energiju i gorivo
0 0 0 0 0
1000 – Aktivnosti vezane za poljoprivredu 5.931.580 5.302.487 6.627.883 9.868.940 7.599.177
1100 – Aktivnosti rudarstva i mineralnih resursa, proizvodnje i graditeljstva
0 0 0 0 0
1200 – Aktivnosti prometa i komunikacije 5.551.573 8.993.044 6.627.599 0 0
1300 – Ostale ekonomske aktivnosti 1.716.613 496.389 578.983 746.733 1.605.471
1400 – Raskodi koji nisu klasificirani po glavnim grupama
0 0 0 0 0
Ukupno: 195.822.778 169.778.348 176.564.036 181.619.262 176.466.392
Izvor: USK, 2013.
109I – SItUaCIOna anaLIza
Grafikon 46. Rashodi budžeta po kategorijama u periodu od 2008. do 2012. godine (u KM)
Izvor: USK, 2013. godine
U periodu od 2008. do 2012. godine rashodi budžeta za plate i doprinose zaposlenicima kontinuirano rastu za oko 10%, te 2012. godine čine više od 71% budžeta. Tekući transferi zauzimaju kontinuirano 16% budžeta, a kapitalni transferi su smanjeni s 5% 2008. godine na manje od 1% budžeta 2012. godine.
Grafikon 47. Struktura budžeta USK 2012. godine
Izvor: USK, 2012
Dug kantona FBiH obuhvaća kreditnu zaduženost općina, gradova i izvanbudžetskih korisnika kod unutrašnjih i vanjskih kreditora. Stanje kreditne zaduženosti svih kantona FBiH iznosi 273,05 miliona KM, od čega se na unutrašnji dug, odnosno zaduženost kod domaćih komercijalnih banaka, odnosi 65,81
6
0
50000000
100000000
150000000
200000000
250000000
2008 2009 2010 2011 2012
Izdaci za otplate dugova
Nabavka stalnih sredstava
Izdaci za kamate
Kapitalni transferi
Tekući transferi i dr
Izdaci za materijal, sit inv i usluge
7
64% 7%
10%
16%
0% 0% 2% 1%
Plaće i naknade zaposlenih
Doprinosi poslodavca
Izdaci za materijal, sit inv i usluge
Tekući transferi i dr
Kapitalni transferi
Izdaci za kamate
Nabavka stalnih sredstava
Izdaci za otplate dugova
110 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
milion KM, a na vanjski 207,24 miliona KM17. Unutrašnji dug USK je u 2012. godini iznosio približno 17,3 milion KM, što je oko 26,29% ukupnog unutrašnjeg duga svih kantona FBiH.
Tabela 34. Kretanje unutrašnjeg duga, odnosno zaduženja općina, kantona i izvanbudžetskih fondova USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM)
GodinaUnutrašnji dug
Glavnica Kamate
2008. 5.543.153,25 1.303.358,68
2009. 17.328.744,40 1.028.659,82
2010. 17.233.853,48 1.716.636,11
2011. 17.029.153,56 1.268.073,39
2012. 16.413.830,52 882.045,97
Izvor: USK
17 podaci federalnog Ministarstva Finansija, obuhvaćaju kreditnu zaduženost na dan 30.06.2012.
111II – SWOt anaLIza
IISWot analIza
Metodom SWOT analize (analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji) utvrđeni su unutrašnji i vanjski faktori, koji pozitivno ili negativno utiču na razvoj USK.
Snage USK predstavljaju one faktore koji ukazuju na pozitivna stanja unutar kantona poput povoljnog ge-ografskog položaja, očuvane prirodne i kulturne baštine, bogatstva voda i šuma, tradicije u industrijskoj proizvodnji, postojeće zdravstvene, obrazovne, kulturne i sportske infrastrukture, razvijenih društvenih djelatnosti i aktivnog civilnog društva u nekim sektorima (briga za djecu, borba protiv malignih bolesti). Slabosti su oni faktori ekonomije, okoline i društva koji onemogućavaju razvoj ili slabe razvojne šanse. Njih USK treba bitno umanjiti ili ih nastojati ograničiti u potpunosti. Osnovne slabosti koje usporavaju i ograničavaju razvoj USK su loša poslovna klima i izostanak aktivne podrške poduzetnicima. Postojeći ljudski resursi, prirodni resursi (šume, vode i mineralne sirovine), te kulturno – historijska baština se nedovoljno koriste za potrebe razvoja. Iako su doneseni zakoni uglavnom usuglašeni sa pravnim nasli-jeđem Evropske unije oni se ne provode (posebno u području zaštite okoliša). Obrazovni sistem čeka ozbiljne reforme kako bi se uskladio sa potrebama i kretanjima na tržištu rada. Slabost na koju može uticati USK je nedovoljna briga za mlade i za starije osobe, kao i za osobe s posebnim potrebama.
Vanjski faktori koji utiču na razvoj USK mogu biti ili pokretač ili prepreka razvoju. Rastući interes u okruženju za organsku hranu, resurse za kulturni, eko, ruralni i vitality turizam razvojna su prilika za koju postoje nedovoljno iskorišteni resursi u USK. Također, prilika za razvoj su i sredstva fondova EU-a posebno za prekograničnu saradnju sa Hrvatskom kao novom članicom za što postoji tradicija i interes za jačanjem saradnje u zajedničkom korištenju kulturne baštine, očuvanju okoliša, poticanju poduzet-ništva i saradnji civilnog sektora.
Prijetnje za razvoj USK su neusklađenost zakona i procedura, te obimna birokracija na različitim nivoima vlasti u FBiH, odlazak mladih obrazovanih kadrova van granica USK, narušavanje okoliša djelovanjima izvan USK, te daljnja recesija i kriza u okruženju.
112 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 35. SWOT analiza
Snage Slabosti
Dobar geografski položaj (na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa - Mediteran - Bliski Istok, izvrsno povezan sa Hrvatskom i time Zapadnom Evropom, te sa Sarajevom i ostatkom BiH)
Prirodni resursi – bogatstvo voda i šuma (kanton sa najviše vode)
Čista, nezagađena priroda
NP Una, sa prirodnim ljepotama pogodnim za razvoj turizma
Dobro organizirana priprema za postavljanje i implementaciju „vodne“ infrastrukture
Doneseni zakoni na kantonalnom nivou sa aspekta zaštite okoliša
Industrijska tradicija
Tržište rada – jeftinija radna snaga
Financijski potencijal radnika na radu u inostranstvu i penzionera s inostranim penzijama
Jeftinija radna snaga u odnosu na EU i zemlje u okruženju
Infrastruktura za razvoj ljudskih resursa (za osnovno i srednje školstvo, univerzitet)
Infrastruktura za zdravstvo (Kantonalna bolnica), kulturu (ustanove) , sport (sportski objekti)
Socijalna, imovinska, lična sigurnost građana
Dobri uslovi za kvalitetno stanovanje (čist zrak, čist okoliš – Una i druge rijeke, parkovi)
Komunalna infrastruktura (postoji vodovodna instalacija, električne instalacije, telekomunikacije, komunalne službe)
Brojne nevladine organizacije–postoje udruženja koja pokrivaju određene oblasti (zlostavljanje djece, borba protiv raka i dr.)
Bogato kulturno-historijsko naslijeđe
Neiskorišteni prirodni resursi kao razvojni potencijal /vodni, šumski
Nepostojanje podataka i evidencije o zraku (kvalitet)
Loša implementacija većine zakonskih propisa o zaštiti okoliša
Nisu doneseni strateški dokumenti za razvoj USK, a planovi se donose samo na godišnjem nivou
Nerazvijena saobraćajna infrastruktura i povezanost (loše stanje saobraćajne infrastrukture)
Neriješen sistem zbrinjavanja oborinskih voda
Neodgovarajuće zbrinjavanje otpada
Visoka stopa nezaposlenosti
Nerazvijen sektor malih i srednjih poduzeća
Nedovoljan institucionalni okvir i poticaji za razvoj poduzetništva
Loša poslovna klima
Neiskorištenost financijskih i ljudskih potencijala dijaspore i penzionera koji su radili u inostranstvu
Administrativne prepreke
Zastoj investicija (stranih i domaćih posebno investicija u proizvodnju)
Usitnjeni poljoprivredni posjedi
Slaba turistička infrastruktura
Nezadovoljavajuća promocija postojećih turističkih i ostalih potencijala
Neiskorišteno kulturno-turističko naslijeđe zbog nepostojanja elemenata turističkih sadržaja i promocije istih
Politička nestabilnost
Velik udio sive ekonomije
Neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada
Hiperprodukcija kadrova koji nisu konkurentni na tržištu rada (slaba zapošljivost), a na drugoj strani nedovoljno adekvatnih kadrova u određenim industrijskim granama
Inertnost sistema obrazovanja i zdravstva za restrukturiranje
Nedostatak ustanova socijalne zaštite – briga o starima, nemoćnima, duševnim bolesnicima
Nedovoljno poticajna politika za mladeNeinformiranost i nezainteresiranost građana u procesu EU integracija i ostalih procesa, kao i kreiranja politika koje su bitne za razvoja USK
Nedovoljna koordinacija u upravljanju razvojem
113II – SWOt anaLIza
Prilike Prijetnje
Dinamični razvoj selektivnih oblika (ruralni, sportski, eko, vitality i dr.) turizma
Rast potražnje za proizvodima eko i integralne poljoprivrede (zdrava hrana, organski proizvodi)
Korištenje fondova EU-a i drugih međunarodnih financijskih izvora za razvoj USK
Ulazak Hrvatske u EU i programi prekogranične saradnje (stvaranje prekograničnih klastera, pogodnost kompanijama da presele svoja postrojenja u USK, odnosno izvan granica EU-a)
Potencijal dinamičnog razvoja turizma u prekograničnoj regiji Hrvatske-Plitvička jezera
Mogućnost saobraćajnog povezivanja sa drugim regijama (III razvojna OS)
Poticaji razvoju civilnog društva (međunarodne organizacije i fondovi)
Samoizolacija i izolacija, jer BiH nije u EU
Ulazak HR u EU
Destimulativna porezna i carinska politika
Birokratske procedure (na različitim nivoima vlasti)
Neusklađenost nivoa vlasti kod donošenja odluka (ceste, hidrocentrale i dr.)
Isključenost iz Nacionalne saobraćajne strategije (Koridor 5C)
Odlazak mladih obrazovanih kadrova van granica BiH
Narušavanje okoliša djelovanjima izvan USK
Nedovoljna svijest građana o značaju očuvanja prirode i okoliša
Narušavanje zdravlja ljudi i ugroženost biljnih i životinjskih vrsta djelovanjima izvan USK
Recesija i kriza u okruženju
Odljev kapitala zbog nemogućnosti investicija
114 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
III vIzIja, StrateškI CIljevI I prIorItetI
1. vIzIja razvoja UnSko-SanSkog kantona
Definiranje vizije razvoja Unsko-sanskog kantona odražava stratešku namjeru, dubinu i širinu strateške promjene, koje stanovništvo želi u periodu od 2014. do 2020. godine. Vizija je karakteristična baš za tu sredinu – sažima prirodne ljepote i bogatu kulturnu baštinu na pragu Evropske unije, umjerenu klimu, očuvane prirodne resurse (obilje vode i šume), poljoprivredno zemljište pogodno za organski uzgoj voća i povrća, tradicionalne industrije zasnovane na raspoloživim resursima (rudarstvo, drvna, prehrambena industrija) i vrijedne ljude.
vIzIja razvoja USk
UnSko-SanSkI kanton je eUro-regIja – SMaragd boSne I HerCegovIne, podrUČje Ugodnog žIvota teMeljenog na
ravnoMjernoM održIvoM razvojU
2. StrateškI CIljevI I prIorItetI
Strateška platforma razvoja USK kompletira se kroz šest strateških ciljeva, koji osiguravaju sinergijske efekte između ekonomije, okoliša i društva. Oni imaju prepoznatljiva sektorska težišta, ali su istovremeno integralni i povezujući.
Šest je ključnih strateških ciljeva razvoja USK:
• Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH• Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika• Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode • Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada • Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite • Unaprjeđenje upravljanja razvojem.
115III – VIzIja, StrateškI CILjeVI I prIOrItetI
Prvi strateški cilj razvoja USK koji će doprinijeti ostvarenju postavljene vizije je razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH. Vlada USK je planirala izradu sektorske strategije razvoja male privrede, ali obzirom na činjenicu da pojam male privrede predstavlja integral-ni dio cjelokupne kantonalne privrede, jer 95% poduzeća u Unsko-sanskom kanotnu pripada mikro i malim poduzećima, što spada u kategoriju male privrede. Dakle, prvo strateški cilj zajedno sa siocio-ekonomskim pokazateljima, potrebama, ciljevima i mjerama se podudara sa potrebama male privrede kao sastavnog dijela 95% cjelokupne privrede u Unsko-sanskom kantonu.
Za razvoj Unsko-sanskog kantona bitno je sistemski poticati i jačati konkurentnost poduzetnika i pri-vrede u cjelini, svim raspoloživim lokalnim sredstvima i korištenjem mogućnosti koje pružaju donatori prisutni u regiji i EU programi. Polazeći od toga da je konkurentnost skup faktora, javnih politika i institucija koje kompleksno utiču na nivo produktivnosti, odnosno na kvalitetu poslovnog sektora i poslovnog okruženja, za USK, imajući u vidu resurse kojima raspolaže ključna su sljedeća područja konkurentnosti: infrastruktura, institucije, obrazovanje i savjetodavna podrška, efikasnost tržišta rada i financijski poticaji, te inovativnost.
Ova područja obuhvaćena su u 6 prioriteta kojima se ostvaruje prvi strateški cilj razvoja USK: kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva, razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama, razviti tu-rizam, smanjiti (identificirati i spriječiti) sivu ekonomiju, razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovanom na tehnološkom razvoju i inovacijama, te poboljšati održivo upravljanje privrednim razvojem.
Tabela 36. Usklađenost Strateškog cilja br.1 sa strateškim dokumentima višeg nivoa
USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠEG NIVOA
Strategija razvoja USK , 2014.- 2020. Strategija razvoja BiH, 2010.-2020. Evropa 2020
Strateški cilj br.1 Strateški ciljevi Strateški ciljevi
Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
Konkurentnost Pametan rast
Indikatori praćenja napretka u ostvarenju ovog cilja su:
• Ekonomski rast na nivou ekonomskog prosjeka FBiH • BDP per capita na nivou prosjeka FBiH (12.500 KM)• Stopa zaposlenosti na nivou prosjeka FBiH • Okrupnjavanje i umrežavanje u poljoprivredi (30%) • Smanjenje zaposlenosti u sivoj ekonomiji (20%)
Drugi strateški cilj razvoja USK je izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika. Poboljšanje i izgradnja infrastrukture strateški je važno za buduću sveukupnu razvijenost USK i pove-zivanje u regiji i šire. Ponajprije se to odnosi na stvaranje prostornih, privrednih i društvenih uslova za
116 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
život i rad kroz daljnju izgradnju komunalne infrastrukture, izgradnju i poboljšanje saobraćajne mreže, te posebno provođenje mjera energetske efikasnosti, a sve na načelima održivog razvoja.
Ovaj strateški cilj razrađen je kroz 3 prioriteta: razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde), razviti saobraćajnu infrastrukturu (modernizirati transportne kapacitete, racionalizirati njihovo korištenje) i poboljšati povezanost sa nacionalnim i regionalnim cen-trima, te razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građani) uz potenciranje korištenja obnovljivih izvora energije.
Tabela 37.Usklađenost Strateškog cilja br.2 sa strateškim dokumentima višeg nivoa
USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠEG NIVOA
Strategija razvoja USK , 2014.- 2020.Strategija razvoja BiH,
2010.-2020.Evropa 2020
Strateški cilj br 2. Strateški ciljevi Strateški ciljevi
Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika (koja zadovoljava
potrebe društva)
KonkurentnostOdrživi rast i razvoj
Održivi rast
Indikatori praćenja napretka u ostvarenju drugog strateškog cilja su:
• Porast željezničkog transporta – transport robe za 20% (mil tona/km)• Broj korisnika interneta porastao za 30%.
Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode treći je strateški cilj razvoja USK koji će doprinijeti oču-vanju prirodnih ljepota smaragda Bosne i Hercegovine i ostvarenju održivog razvoja. Zakonodavstvo zaštite okoliša je u znatnoj mjeri usklađeno sa pravnim naslijeđem Evropske unije – posebno u području upravljanja otpadom, no ključno je uložiti napore za nastavak ovog procesa. Također, potrebno je uvesti kontinuirano planiranje upravljanja okolišem, te uvesti nove sisteme upravljanja otpadom, vodama i zaštitom od buke. Očuvano zemljište, voda i zrak, te raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta razvojni su resurs USK. Kontinuirano senzibiliziranje, uključivanje i informiranje javnosti o okolišnim temama korak su ka očuvanju okoliša za generacije koje dolaze.
Treći strateški cilj ostvariti će se kroz sljedeće prioritete: usklađivanje zakonodavstva sa EU legislativom za održivo korištenje resursa, osiguranje efikasnih instrumenata implementacije mjera zaštite okoliša, razvijanje ljudskih resursa za zaštitu okoliša i očuvanje prirode, uključenost javnosti u okolišne teme.
117III – VIzIja, StrateškI CILjeVI I prIOrItetI
Tabela 38.Usklađenost Strateškog cilja br.3 sa strateškim dokumentima višeg nivoa
USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠEG NIVOA
Strategija razvoja USK , 2014.- 2020.Strategija razvoja BiH,
2010.-2020.Evropa 2020
Strateški cilj br. 3 Strateški ciljevi Strateški ciljevi
Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode Održivi rast i razvoj Održivi rast
Indikatori praćenja napretka u ostvarenju trećeg strateškog cilja su:
• Potpuna usklađenost okolišnih zakona sa pravnim naslijeđem EU-a (100%)• Pokrivenost USK komunalnom infrastrukturom (organizirano prikupljanje otpada, vodovod i od-
vodnja) najmanje 75%• Porast raspoložive električne energije iz obnovljivih izvora za 40%
Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada četvrti je strateški cilj razvoja USK. Područje ugod-nog življenja iz vizije razvoja USK moguće je ostvariti ukoliko se postigne značajna zaposlenost stanov-ništva. Težnje ka ostvarenju pune zaposlenosti ostvarive su kroz strukturne reforme obrazovnog sistema, kontinuirano praćenje potreba poslodavaca, programe prekvalificiranja, doškolovanja i usavršavanja, osposobljavanje radne snage za rad sa savremenim tehnologijama. Pritom ne treba zanemariti suzbijanje sive ekonomije i zaposlenosti izvan sistema.
U Unsko-sanskom kantonu ovaj strateški cilj će se ostvariti kroz pet prioriteta: razviti sistem za povezi-vanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, razviti programe prekvalifikacije, ojačati i razvijati cjeloživotno učenje, poboljšati rad službi za zapošljavanje, te poticati zapošljavanje visokoobrazovnog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija.
Tabela 39. Usklađenost Strateškog cilja br.4 sa strateškim dokumentima višeg nivoa
USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠEG NIVOA
Strategija razvoja USK , 2014.- 2020.Strategija razvoja BiH,
2010.-2020.Evropa 2020
Strateški cilj br 4. Strateški ciljevi Strateški ciljevi
Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
KonkurentnostZaposlenost
Pametan rast
Indikatori praćenja napretka u ostvarenju četvrtog strateškog cilja su:
• Stopa zaposlenosti po spolu (muškarci/žene) ujednačena • Broj visokoobrazovanih kadrova direktno sa fakulteta zaposlenih u privredu USK potastao za 20% • Cjeloživotna obuka dostupna svima
118 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
• Odljev mozgova zaustavljen
Peti strateški cilj razvoja USK je osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite. Polazeći od općeg sveukupnog cilja društveno-ekonomskog razvoja, poboljšanje blagostanja i uslova života ljudi, ovaj stra-teški cilj razvoja određuje glavne pravce i aktivnosti koje treba poduzimati da bi se ostvarilo povećanje kvalitete življenja stanovništva i sada i u budućnosti. Naglasak je na aktivnostima koje trebaju pomoći građanima da se osjećaju sigurno, te da zdravo žive u duhovom i fizičkom pogledu. Potrebno je osigurati dobre uslove za sport i rekreaciju, uslove za zadovoljenje kulturnih potreba stanovništva, dobru socijalnu i zdravstvenu zaštitu starijim osobama i onima s posebnim potrebama, te brigu o djeci.
Ovaj strateški cilj ima 6 razvojnih prioriteta: unaprijediti socijalnu zaštitu, jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, poticati i razvijati sportske aktivnosti, očuvati i održivo koristiti kulturnu baštinu, pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema, poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro.
Tabela 40.Usklađenost Strateškog cilja br.5 sa strateškim dokumentima višeg nivoa
USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠEG NIVOA
Strategija razvoja USK , 2014.- 2020.Strategija razvoja BiH,
2010.-2020.Evropa 2020
Strateški cilj br 5. Strateški ciljevi Strateški ciljevi
Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene
odgovornosti)
Socijalna uključenostStrategija socijalnog uključivanja BiH
Strategija razvoja zdravstva BiHUključujući rast
Indikatori praćenja napretka u ostvarenju petog strateškog cilja su:
• Pokrivenost zdravstvenim osiguranjem (100%)• Dostupnost socijalne zaštite (100%) • Građani sportski i rekterativno aktivni (40%)
Šesti strateški cilj je unaprjeđenjeupravljanja razvojem. Cilj jeusmjeren na stvaranje partnerstva općina i ministarstava, te ostalih javnih institucija kroz saradnju i zajedničko djelovanje u planiranju i provođe-nju razvoja. Prioriteti su jačanje kapaciteta za upravljanje na svim nivoima i jačanje Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona – RAUSK na vertikalnoj i horizontalnoj koordinaciji razvojnih aktivnosti.
Indikator praćenja napretka u ostvarenju šestog strateškog cilja je:
• Indeks razvijenosti USK na nivou FBiH prosjeka
119III – VIzIja, StrateškI CILjeVI I prIOrItetI
Definirani strateški ciljevi razvoja USK uklapaju se u hijerarhijski više sisteme planirane kroz Strategiju razvoja Bosne i Hercegovine u periodu 2010-2020. Strategiju socijalnog uključivanja (2010.) i Strateški razvojni dokument Evropa 2020.
Svi ciljevi razvoja USK nalaze svoje osnove i u Strategiji razvoja Federacije BiH 2010-2020. U ovom dokumentu su kao ključni izazovi razvoja navedeni (ne)održivost ekonomskog rasta i ugroženost kon-vergencije prema EU. Strategija navodi nekoliko faktora na kojima treba zasnivati razvoj: prirodni resursi (voda, hidroenergija, mineralne sirovine i šume), poljoprivredno zemljište i stanovništvo (radna snaga). Okvirni strateški ciljevi razvoja FBiH su: stabilni makroekonomski okvir (posebno fiskalna održivost i razvoj financijskog sektora), konkurentnost (kroz klastere, kompetentnu radnu snagu, izvoz i energetsku infrastrukturu), efikasan javni sektor (prema EU standardima), zaposlenost (kroz podršku poduzetništvu i razvoj malih i srednjih poduzeća), održivi rast (kroz ruralni razvoj, ekologiju i energetsku efikasnost), te socijalnu uključivost. Obuhvat predloženih ciljeva razvoja podrazumijeva ostvarivanje prethodno usvojenih strateških dokumenta na nivou FBiH posebno postojećih sektorskih strategija i ostalih planova i programa. Održivi rast temeljni je okvir koji podržava i Srednjoročna startegija razvoja poljoprivred-nog sektora u Federaciji BiH za preiod 2014 -2018. Posljednji cilj razvoja BiH posebno je obrađen u dokumentu “Strategija socijalnog uključivanja BiH“ gdje su postavljeni ciljevi čijim će se ostvarivanjem stvoriti uslovi za poboljšanja u socijalnoj politici, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, položaju porodice sa djecom, te položaju osoba sa posebnim potrebama.
Strateški ciljevi razvoja USK u skladu su i s evropskim planskim okvirom izraženim u dokumentu Evropa 2020, kojim se EU opredijelila za pametni, održivi i uključivi rast. Pametni rast je u skladu s težnjama USK za povezivanjem obrazovanja sa tržištem rada, stvaranjem konkurentnog ekonomskog razvoja i pozitivnog poslovnog okruženja kroz provođenje i povezivanje prirodnih i kulturnih resursa, te tradi-cionalne industrije. Održivi rast naglašen je već u viziji razvoja USK i dodatno preciziran kroz strateške ciljeve kroz težnje za poboljšanjem kvalitete života i zaštitu okoliša i očuvanje prirode.
120 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 41. Strateški ciljevi i prioriteti
STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI
razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja fbiH
Kreirati efikasan operativni okvir za razvoj poduzetništva
Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama
Razviti turizam
Smanjiti sivu ekonomiju
Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama
Poboljšati upravljanje privrednim razvojem
Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde)
Razviti saobraćajnu infrastrukturu (modernizirati transportne kapacitete, racionalizirati njihovo korištenje) i poboljšati povezanost
sa nacionalnim i regionalnim centrima
Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije
Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode
Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa
Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode
Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode
Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode
Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada
Razviti programe prekvalifikacije
Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje
Poboljšati rad službi za zapošljavanje
Poticati zapošljavanje visoko obrazovnog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko- obrazovnih
institucija
Uspostaviti i jačati provođenje sistema vrednovanja kvalitete obrazovnih programa
osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
Unaprijediti socijalnu zaštitu
Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu
Poticati i razvijati sportske aktivnosti
Očuvati i održivo koristiti kulturnu baštinu
Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema
Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro
Unaprjeđenje upravljanja razvojem Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanjem razvojem
121prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
prograMSkI okvIr
StrateškI CIlj 1:
razvItI konkUrentnU prIvredU I doStIĆI nIvo proSjeka ekonoMSkog razvoja fbiH
123prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva
MJERA 1.1.1.Razvoj poduzetničke infrastrukture
CILJ MJEREPoboljšati uslove poslovanja poduzetnika i privlačenje ulaganja u privredu i osigurati podršku razvoju poduzetništva.
SADRŽAJ
1. Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija • Analiza ključnih potreba poduzetnika za uslugama potpornih institucija• Definiranje ciljane mreže potpornih institucija (poslovni inkubatori, centri za poduzetništvo
itd.)• Priprema projektnih prijedloga za osnivanje i rad novih potpornih institucija, te jačanje kapa-
citeta postojećih potpornih institucija• Definiranje obrazovnih i savjetodavnih programa za poduzetnike• (Su)financiranje i provođenje obrazovnih i savjetodavnih programa2. Poslovne zone • Analiza uspješnosti postojećih zona, te definiranje prioritetnih zona;• Poboljšanje kvalitete upravljanja zonama kroz obuku i bolju koordinaciju;• Izrada programa korištenja napuštenih vojnih objekta i objekata propalih poduzeća
REZULTAT
• Utvrđene potrebe poduzetnika za podršku razvoju njihovog poslovanja i povećanje konkurentnosti
• Ojačani i poboljšani kapaciteti potpornih institucija, stvorene nove i poboljšane postojeće institucije (poslovni i tehnološki centri, inkubatori), za razvoj konkurentnog poduzetništva
• Definirani i pripremljeni obrazovni i savjetnički programi za poduzetnike koji odgovaraju nji-hovim potrebama za razvoj poslovanja i povećanje konkurentnosti
• Ocjenjivanje uspješnosti planiranja i poslovanja poslovnih zona• Izvršene pripreme (programi, mjere, projekti ) za korištenje napuštenih vojnih objekta i ob-
jekata propalih poduzeća i opremanje poslovnih zona• Provedeni trening programi za poboljšanje upravljanja zonama
RAZVOJNI EFEKATDobro infrastrukturno i poslovno okružje čini USK poduzetnički poželjnim područjem, privlači poduzetnike i investitore, doprinosi povećanju konkurentnosti i povećanju zaposlenosti, posebno mladih ljudi.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj i vrste programa potpornih institucija • Broj i vrste poduzetnika korisnika potpornih institucija • Broj novozaposlenih kod poduzetnika • Broj programa razvoja poslovnih zona (posebno napuštenih vojnih objekta i objekata propalih
poduzeća)• Broj i vrsta poduzeća u poduzetničkim zonama • Broj novozaposlenih u poduzetničkim zonama
NOSIOCIObrtnička komora USK, Privredna komora USK, općine kantona – službe za razvoj, Ministarstvo privrede USK
KORISNICI Poduzetnici, obrtnici, zadruge, slobodne profesije, investitori, nezaposleni
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 7.000.000 KM Budžet USK: 5.000.000 KMOstali izvori (donacije i sl.): 2.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
124 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva
MJERA 1.1.2.Poboljšati financijsko okruženje za poduzetnike
CILJ MJEREStvoriti i razvijati kvalitetnu financijsku podršku poduzetnicama, brz i efikasan pristup finan-ciranju, posebno za poticanje konkurentnosti i izvoza.
SADRŽAJ
• Analiza sadašnjeg financijskog okruženja • Definiranje novih oblika financijskih instrumenta podrške USK poduzetnicima (subvencije,
garancijski fond, mjera za poboljšanje suradnje s poslovnim bankama i ostalim financijskim institucijama)
• Utvrđivanje mjera za efikasnije korištenje državnih programa financiranja poduzetništva • Informiranje i educiranje poduzetnika za korištenje financijske podrške posebno za korištenje
grantova iz EU fondova i drugih izvora • Uspostava analitičkog sistema za ocjenu zadovoljstva poduzetnika i ocjenu efikasnosti
dodijeljenih poticaja• Organizacija pomoći poduzetnicima u dobijanju grantova i drugih poticaja kroz EU fondove
REZULTAT
• Ocjena efikasnosti dosadašnjeg načina financiranja poduzetništva • Predložene mjere za poboljšanje financiranja i za veću efikasnost korištenja poticaja za
poduzetništvo • Uspostava sistema za praćenje efekta poticaja • Informirani i obrazovani poduzetnici za pripremu projekata za EU fondove• Povećanje konkurentnosti i izvoza na osnovu korištenja poticajnih mjera
RAZVOJNI EFEKAT Povećanje konkurentnosti poduzetnika, porast izvoza proizvoda i usluga i povećanje zaposlenosti.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Vrste, iznosi i namjena korištenih poticaja• Broj novozaposlenih kod poduzetnika koji su koristili potpore• Broj informiranih i osposobljenih poduzetnika za korištenje EU fondova i drugih izvora i broj
pripremljenih projekta
NOSIOCIObrtnička komora USK, Privredna komora USK, općine kantona – službe za razvoj, Ministarstvo privrede, RAUSK
KORISNICI Poduzetnici, obrtnici, zadruge, slobodne profesije
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 7.000.000 KM Budžet USK: 5.000.000 KMOstali izvori: 2.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014. – 2017.
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama
MJERA 1.2.1. Urediti sistem korištenja i evidencije zemljišta
CILJ MJEREUrediti zemljišne knjige, uskladiti ih sa katastrom i stanjem na terenu, te omogućiti korištenje zemljišta za poljoprivredu, te za druge poduzetničke projekte i investicije.
125prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
SADRŽAJ
• Uređenje zemljišnih knjiga• Usklađivanje zemljišnih knjiga sa katastrom i stanjem na terenu • Izrada registra državnog poljoprivrednog zemljišta • Uslovi za jednostavnije i brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa • Poboljšani uslovi i pogodnosti za ulaganje u poljoprivredu i druge poduzetničke projekte i lakši
promet nekretninama
REZULTATUređene zemljišne knjige i registar državnog zemljišta kao bitna osnova za efikasnije i uspješnije korištenje zemljišta za poljoprivredu i druge ekonomske aktivnosti.
RAZVOJNI EFEKAT Rast poljoprivredne proizvodnje, porast investicija, porast zapošljavanja, razvoj ruralnih sredina.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• % uređenih zemljišnih knjiga i usklađenih s katastrom• Izrađen registar poljoprivrednog zemljišta• Broj riješenih imovinsko-pravnih odnosa• Broj novih poljoprivrednih proizvođača i količina poljoprivredne proizvodnje• Broj i iznos novih investicija
NOSIOCIVlada USK, Katastar, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe
KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, poduzetnici, lokalne zajednice, stanovništvo ruralnog područja
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 2.500.000,00 KMBudžet USK: 1.000.000 KMOstali izvori: 1.500.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama
MJERA 1.2.2. Poticati povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta
CILJ MJERE Povećati konkurentnost i profitabilnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje.
SADRŽAJ
• Informiranje, upoznavanje i edukacija poljoprivrednika i poduzetnika o prednostima i mogućnostima profitabilnijih načina proizvodnje (u voćarstvu, povrtlarstvu, proizvodnji ljekovitog bilja, ekološkoj i integriranoj poljoprivredi, stočarstvu ), te preradi poljoprivrednih proizvoda
• Financijska, stručna i organizacijska podrška za širenje postojećih uspješnih načina poljo-privredne proizvodnje ( povrtlarstvu, voćarstvu i stočarstvu )
• Poticanje novih načina proizvodnje i novih proizvoda (ekološka proizvodnja i dr.) kroz sufinan-ciranje; nabavka opreme za preradu, skladištenje i dr. subvencionirane kreditne linije
• Uspostava savjetodavne stručne poljoprivredne službe • Stručna podrška pri uvođenju i provođenjui evropskih standarda (HACCAP), dobra poljo-
privredna praksa; • Poticanje boljeg korištenja šumskog potencijala, razvoj novih djelatnosti• Poticanje proizvođača na veće i kontinuirano korištenje znanja, vještina i tehnologija • Razvoj marketinga, stvaranje i korištenje brenda za proizvode s područja USK
126 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
REZULTAT
• Utvrđeni i mapirani potencijali za razvoj novih načina proizvodnje i novih proizvoda• Poboljšana informiranost i educiranost poljoprivrednih proizvođača i prerađivača • Dodjeljivanje financijskih sredstava za poticanje novih načina proizvodnje i nabavku opreme• Brze i dostupne usluge savjetodavne stručne poljoprivredna službe poljoprivrednicima • Porast broj proizvoda u skladu s EU standardima • Povećan broj proizvođača i porast ekološke i integrirane proizvodnje • Efikasna saradnja proizvođača i prerađivača sa naučnim institucijama• Poboljšan marketing i uvedeni brendovi proizvoda
RAZVOJNI EFEKATPovećanje prihoda i životnog standarda proizvođača i prerađivača, zapošljavanje mladih, sman-jeni odlazak mladih iz ruralnih područja.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj informiranih i educiranih poljoprivrednika• Broj korisnika financijske i stručne poljoprivredne službe • Količina proizvoda, posebno novih proizvoda• Broj proizvođača i prerađivača, posebno ekoloških proizvoda• Broj novozaposlenih (posebno mladih) • Broj brendova poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
NOSIOCIMinistarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe, Poljoprivredni zavod USK i Veterinarski zavod USK
KORISNICIPoljoprivredna gazdinstva, obrti, trgovačka društva, zadruge, udruženja, odnosno fizička i pravna lica, mladi poljoprivrednici i vlasnici nekretnina u ruralnom području, žene
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 500.000 KMBudžet USK: 200.000 KMOstali izvori: 300.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014. - 2017.
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama
MJERA1.2.3. Vrednovati i poboljšati sistem dodjele poljoprivrednih subvencija poljoprivrednim proizvođačima
CILJ MJERE Mjeriti efikasnost poljoprivrednih subvencija, njihov uticaj na rast i razvoj sektora.
SADRŽAJ
• Analizirati sve do sada dijeljene subvencije (vrste i iznose) i namjenu • Mjeriti efekte subvencija na kretanja ekonomskih pokazatelja u sektoru (produktivnost, za-
poslenost i sl.)• Predložiti promjene u sistemu subvencija radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti
proizvodnje • Implementirati novi sistem subvencija uz stalno praćene i vrednovanje rezultata i učinaka
REZULTATNovi sistem (vrste i visine) subvencija u poljoprivredi zasnovan na racionalnosti, efikasnosti, efektivnosti i održivosti.
RAZVOJNI EFEKAT Razvoj poljoprivrede, porast zapošljavanja.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Ocjene efikasnosti subvencija u poljoprivredi i doprinosa razvoju poljoprivrede • Definirani novi sustav subvencija s procjenom doprinosa povećanja produktivnosti i
konkurentnosti proizvodnje • Proveden novi sistem subvencija i ocjena uspješnosti • Kvantitativne promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i promjene u produktivnosti i
zaposlenosti
127prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
NOSIOCI Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe
KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, stanovništvo ruralnog područja
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 100.000 KMBudžet USK: 30.000 KMOstali izvori: 70.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama
MJERA 1.2.4. Poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača
CILJ MJEREPoboljšati položaj i razvojne mogućnosti poljoprivrednih proizvođača jačanjem proizvodnog, razvojnog, marketinškog i investicijskog udruživanja.
SADRŽAJ
• Edukacija o prednostima udruživanja poljoprivrednih proizvođača i prerađivača u području nabave, prodaje i promocije (zadruge, komore, savezi, klasteri itd.)
• Studijska putovanja radi upoznavanja primjera dobre poljoprivredne prakse• Sufinanciranje osnivanja/registracije i djelovanja udruženja u poljoprivredi i preradi • Pomoć pri sticanju upravljačkih znanja i vještina za vođenje i upravljanje udruženja • Sufinanciranje nabavke repromaterijala za udruženja u poljoprivredi i preradi• Podrška osnivanju i radu tržnih mjesta (agrocentar)
REZULTAT
• Informirani i educirani poljoprivrednih proizvođača i prerađivača o značenju prednostima udruživanja
• Osposobljenost osoba za vođenje organizacijskih poslova i upravljanje razvojem udruženja• Izrađen program za sufinanciranje osnivanja i rada udruženja • Pokrenuta nova udruženja i uspješna proizvodna i razvojna povezanost poljoprivrednih
proizvođača i prerađivača
RAZVOJNI EFEKATBolji položaj poljoprivrednih malih proizvođača i prerađivača na tržištu, veća sigurnost proizvod-nje i prerade, bolji pristup financiranju i tehnologijama, što omogućuje povećanje proizvodnje i razvoj ruralnih područja.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj informiranih i educiranih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača • Broj osposobljenih voditelja i menadžera za poslovanje udruženja • Broj i vrsta novih udruženja (zadruge, komore, savezi, klasteri itd.)• Broj članova udruženja • Broj projekta pokrenutih i ostvarenih od udruženja i doprinos povećanju poljoprivredne proiz-
vodnje i preradi
NOSIOCIMinistarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe, Poljoprivredni zavod USK i Veterinarski zavod USK
KORISNICIPoljoprivredni proizvođači, prerađivači, poljoprivredna gazdinstva, obrti, zadruge, udruženja, odnosno fizička i pravna lica.
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 500.000 KMBudžet USK: 100.000 KMOstali izvori: 400.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014. – 2017.
128 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.3. Razviti turizam
MJERA 1.3.1. Poticati jačanje ljudskih resursa i izgradnju infrastrukture za razvoj turizma
CILJ MJEREKonkurentna turistička ponuda područja USK zasnova na sistemskom podizanju nivoa znanja, vještina i obrazovanja aktera u turizmu i modernoj turističkoj infrastrukturi.
SADRŽAJ
• Edukacija i trening za podizanje kvalitete turističkih usluga svih radnika u turizmu • Unaprjeđenje oblika i metoda edukacije i treninga, dopune tradicionalnih znanja i vještina
novim u skladu promjenama u turističkoj potražnji• Informiranje i educiranje lokalnog stanovništva za učešće u razvoju turizma • Uspostava „incoming“ turističke agencije• Izgradnja biciklističke staza, šetališta, vidikovca, planinarskih staza, saobraćajna infrastruktura• Izgradnja smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta visoke kvalitete (kuće, apartmani, sobe, kam-
povi; ugostiteljski objekti sa ponudom autohtonih jela)• Izgradnja turističke signalizacije kantona
REZULTATObrazovani i osposobljeni radnici u turizmu i kvalitetna turistička infrastruktura kao osnova za razvoj turizma.
RAZVOJNI EFEKAT
• Povećana konkurentnost turizma i djelatnosti vezanih za turizam • Porast zaposlenosti• Otvaranje novih djelatnosti (u oblasti informacione tehnologije)• Povećanje turističkog prometa
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj turista i ostvarenih noćenja• Broj novozaposlenih u turizmu • Broj educiranih i osposobljenih radnika u turizmu• Broj i vrsta i kapaciteti novih smještajnih kapaciteta• Vrste i kapaciteti izgrađene turističke infrastrukture (km staza- pješačkih biciklističkih, plani-
narskih, broj vidikovaca i dr.)
NOSIOCITuristička zajednica USK, Ministarstvo privrede USK, općine, turističke agencije, sportska udruženja
KORISNICI Poljoprivredna gazdinstva, agencije, obrtnici, poduzetnici
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 2.050.000 KMBudžet USK: 510.000 KMOstali izvori: 1.540.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2019.
129prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.3. Razviti turizam
MJERA 1.3.2. Promocija turizma USK kao turističke destinacije, regionalno i prekogranično povezivanje
CILJ MJERE
Pozicionirati USK na turističkom tržištu kao destinaciju zasnovanu na lokalnim potencijalima i resursima, te prekograničnoj saradnji (Plitvička jezera i Lika u RH) i optimalno koristiti sve uslove USK za razvoj turizma kroz organizacijske povezivanje i operativno umrežavanje svih interesnih strana.
SADRŽAJ
• Poticanje zajedničke promocije čitavog područja USK kao turističke destinacije zasnovane na svim lokalnim resursima i atrakcijama (prirodnim, kulturnim, tradicionalnim običajima i dr.)
• Izrada programa za povećanje učešća posebnih oblika turizma (rekreativni, ruralni, lovni, zdravstveni, eko, vjerski)
• Povezivanje i umrežavanje javnih institucija i privatnih interesnih strana (agencije, turistička poduzeća, ugostiteljski objekti i sl.) radi poboljšanja turističke ponude
• Izrada promotivnih materijala i akcija (mrežnih stranica, publikacija, sajmova)• Jačanje saradnje između turističkih radnika i lokalnih zajednica pri planiranju, pripremi i
provođenju zajedničkih turističkih projekata • Jačanje prekogranične saradnje s Hrvatskom i sposobnosti zajedničke pripreme za korištenje
svih dostupnih domaćih financijskih izvora (lokalnih i kantonalnih, te državnog budžeta) i zajedničko apliciranje turističkih infrastrukturnih projekata za financiranje iz fondova EU-a i izvora
REZULTATPrisutnost i prepoznatljivost USK kao turističke destinacije, brendiranje turističke destinacije USK, prekogranična povezanost i viša kvaliteta turističkih proizvoda i usluga
RAZVOJNI EFEKAT
• Povećanje konkurentnosti turizma • Povećanje zaposlenosti• Povećanje prihoda lokalnih zajednica • Razvoj novih proizvoda i usluga • Poboljšanje života u ruralnim područjima
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj umreženih aktera u turizmu (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnja hrane i pića, usluge u sportu, kulturi i dr.) za razvoj turističke destinacije USK
• Broj integriranih zajedničkih programa za razvoj turističke destinacije USK • Broj turista i struktura njihove potrošnje • Broj programa prekogranične saradnje
NOSIOCI Ministarstvo privrede USK, Turistička zajednica USK, RAUSK
KORISNICIMikro i mala poduzeća, odnosno pravna i fizička lica, poljoprivredna gazdinstva, strukovne orga-nizacije i potporne institucije, žene, mladi, nezaposleni, tijela i organizacije lokalne samouprave, organizacije civilnog društva
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 350.000 KMBudžet USK: 90.000 KMOstali izvori: 260.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2017.
130 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.4. Smanjiti sivu ekonomiju
MJERA 1.4.1. Suzbijati sivu ekonomiju i jačati antikorupcijske mjere
CILJ MJERE Suzbijanje sive ekonomije.
SADRŽAJ
• Analiza stanja sive ekonomije• Smanjenje poreza i obaveza poslodavaca• Marketinška promocija smanjivanja sive ekonomije• Sistem mjera za poticanje izlaska poduzetnika iz sive ekonomije• Sistem mjera za destimulaciju sive ekonomije• Uvođenje antikorupcijskih mjera
REZULTAT Smanjenje učešća sive ekonomije.
RAZVOJNI EFEKAT
• Veći broj registriranih poduzeća• Veći broj zaposlenih, smanjenje broja nezaposlenih• Smanjenje broja korisnika sredstava za zapošljavanje• Povećan prihod budžeta (kanton, općina)
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Povećan broj registriranih poduzeća za 10%• Povećan broj zaposlenih za 5 %• Smanjenje broja nezaposlenih za 5%• Svijest građana povećana za 10%
NOSIOCIMinistarstvo financija USK, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, Porezna uprava, Zavod za zapošljavanje USK
KORISNICI Poduzetnici, Zavod za zapošljavanje USK, Obrtnička komora USK, Privredna komora USK
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 150.000 KMBudžet USK: 20.000 KMOstali izvori: 130.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama
MJERA 1.5.1. Povezati industriju sa istraživačkim centrima
CILJ MJERE Dobiti proizvod s većom tržišnom vrijednošću.
SADRŽAJ
• Istraživanje ponude i potražnje• Formiranje tehnoloških parkova, inkubatora, centara• Uspostavljanje saradnje sektora industrije sa naučnim institucijama (Mašinski fakultet,
Biotehnički fakultet, Ekonomski fakultet) i institucijama za razvoj• Edukacije svih u procesu proizvodnje, od radnika do menadžmenta• Uvođenje nove tehnologije i standarda
REZULTAT Dobijen proizvod visoke kvalitete zasnovan na tehnološkom razvoju i inovacijama
RAZVOJNI EFEKAT Kvalitetnija ponuda, veća konkurentnost na tržištu
131prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Povećana prodaja proizvoda za 10%• Povećani prihodi poslodavcima, naučnim institucijama i institutima, budžetima za 10%
NOSIOCIObrtnička komora USK i Privredna komora USK, poslodavci, naučne i obrazovne institucije - Mašinski fakultet, Biotehnički fakultet, Ekonomski fakultet
KORISNICI Poslodavci, naučno-obrazovne institucije i njihovi zaposleni i krajnji korisnici - kupci
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 400.000 KMBudžet USK: 150.000 KMOstali izvori: 250.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2017.
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama
MJERA 1.5.2. Stvoriti i razvijati ulagačku klimu
CILJ MJEREUspješno promovirati područja, djelatnosti, javne subjekte i privrednike koji su spremni za nova ulaganja, te promovirati ulaganja u USK.
SADRŽAJ
• Izraditi sveobuhvatnu analizu o mogućnostima ulaganja u privredu USK• Objediniti sve važne informacije za potencijalne ulagače • Educirati kadrove za rad sa potencijalnim investitorima • Priprema dokumentacije za projekte za koje se traže ulagači• Koordinacija rada institucija u USK koja bi olakšala rad investitorima• Izraditi zakonsku osnovu za omogućavanje provođenja strateških investicija
REZULTAT Stvorena pozitivna ulagačka klima u USK i pripremljena ponuda ulagačkih projekata
RAZVOJNI EFEKATPrivredni rast, nova zapošljavanja, rast standarda stanovništva, porast konkurentnosti, razvoj USK.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Izrađena analiza mogućnosti ulaganja u privredu USK• Pripremljena ponudbena dokumentacija za investitore• Broj novih ulaganja u USK• Broj novih zaposlenih osoba
NOSIOCI RAUSK, Ministarstvo privrede USK, Obrtnička komora USK , Privredna komora USK, općine USK
KORISNICI Privrednici – potencijalni investitori
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 100.000 KMBudžet USK: 50.000 KMOstali izvori: 50.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2017.
132 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
PRIORITET 1.6. Poboljšati upravljanje privrednim razvojem
MJERA 1.6.1. Okončati privatizaciju
CILJ MJERE Poboljšati upravljanje privrednim razvojem.
SADRŽAJ
• Analiza stanja privrednih subjekata, koji su obuhvaćeni zakonom o privatizaciji poduzeća• Donošenje novog zakona o privrednim poduzećima• Donošenje novog zakona o stečaju i likvidaciji• Sredstva ostvarena u procesu privatizacije staviti u funkciju razvoja privrede• Poboljšati pravnu regulativu za efikasnije vođenje stečaja i rad stečajnih upravnika• Okončana privatizacija i aktivirana privredna društva uz pomoć sredstava od privatizacije
REZULTAT Okončana privatizacija i aktivirana privredna društva uz pomoć sredstava od privatizacije.
RAZVOJNI EFEKATRiješen status zatečenih radnika, stavljanje u funkciju infrastrukturnih objekata, povećan broj aktivnih proizvodnih subjekata, povećanje zapošljavanja, povećanje prihoda, povoljan ambijent za razvoj privrede
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj aktiviranih društva uz pomoć sredstava od privatizacije• Broj završenih stečaja i poduzeća s nastavkom obavljanja privredne djelatnosti• Broj radnika sa riješenim statusom• Broj novootvorenih poduzeća • Broj novozaposlenih radnika
NOSIOCIMinistarstvo privrede USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, Agencija za privatizaciju USK, lokalne zajednice, Federalno min. poljoprivrede, industrije, energetike
KORISNICI Svi nosioci u mjerama
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 3.000.000 KMBudžet USK: 1.000.000 KMOstali izvori: 2.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2017.
133prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
StrateškI CIlj 2:
IzgradItI InfraStrUktUrU za poboljšanje kvalItete žIvota StanovnIka
134 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
PRIORITET2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)
MJERA 2.1.2. Izgraditi i unaprijediti sistem vodosnabdijevanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
CILJ MJERECilj mjere je osigurati trajno snabdijevanje kvalitetne vode i zdravstveno ispravne vode za piće na području USK.
SADRŽAJ
• Izrada i provođenje Plana upravljanja vodama za USK• Izrada i provođenje Programa nadzora kvalitete vode iz lokalnih vodovoda • Izrada i provođenje plana rekonstrukcije postojećih sistema• Izgradnja nove vodovodne mreže i popravljanje stanja postojeće• Priprema i provođenje programa izgradnje kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda
REZULTAT
• Uvedena kontrola kvalitete vode iz lokalnih vodovoda• Rekonstruirani postojeći vodovodni sistem• Proširena vodovodna mreža i popravljeno stanje postojeće• Zaštita podzemnih i površinskih voda i povećanje kvalitete života stanovnika USK
RAZVOJNI EFEKATProvođenje mjere osigurava zaštitu podzemnih i površinskih voda, širenje javnog vodosnabdi-jevanja, osiguranje zdravstveno ispravne vode za piće stanovništvu i povećanje kvalitete života stanovnika USK.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• % pokrivenosti stanovništva USK snabdjevenijem vodom• Dužina novoizgrađene mreže vodosnabdijevanja• Broj novoizgrađenih građevina vodosnabdijevanja u sistemu• Dužina rekonstruirane vodovodne mreže • Broj provedenih analiza kvalitete vode• Broj izgrađenih sistema javne odvodnje• Dužina sistema javne odvodnje
NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, poduzeća za vodosnabdijevanje, općine
KORISNICI Stanovnici USK
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 45.000.000 KMBudžet USK: 10.000.000 KM Ostali izvori: 35.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
PRIORITET2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)
MJERA 2.1.3. Unaprijediti sistem upravljanja otpadom
CILJ MJERE Donošenje planskih dokumenata za integrirano upravljanje otpadom i njihovo provođenje.
135prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
SADRŽAJ
• Dovršetak i provođenje Plana upravljanja otpadom za USK,• Izrada planova upravljanja otpadom na nivou općina • Provođenje mjera upravljanja otpadom• Odluka i realizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom• Sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagališta• Kontinuirano podizanje svijesti javnosti putem informiranja, edukacije i promocije o upravl-
janju otpadom
REZULTATOsigurani planski dokumenti za unaprjeđivanje sistema upravljanja otpadom, realizirano region-alno odlagalište.
RAZVOJNI EFEKAT Osigurana podloga za upravljanje otpadom u skladu sa EU standardima.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Količina otpada koji se koji se deponuje na deponiji• Pokrivenost USK organiziranim prikupljanjem otpada• Dovršen plan upravljanja otpadom USK• Izrađeni planovi upravljanja otpadom na nivou općina• Izgrađen Regionalni centar za upravljanje otpadom• Broj saniranih divljih / nesanitarnih odlagališta• Broj informacijskih kampanja i edukacija za građane
NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine
KORISNICI Stanovnici USK
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 10.000.000 KMBudžet USK: 4.000.000 KMOstali izvori: 6.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
136 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
PRIORITET 2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu
MJERA 2.2.1. Poboljšati povezanost sa državnim, kantonalnim i entitetskim centrima
CILJ MJEREPoboljšati transportne mogućnosti, odnosno osigurati bolju i bržu saobraćajnu vezu sa centrom FBiH, BiH i regionom.
SADRŽAJIzraditi projektnu dokumentaciju (građevinske projekte i elaborate eksproprijacije)Osigurati sredstvaIzgraditi brzu cestu granica RH – Bihać – gr. kantona
REZULTATOsiguranje brze saobraćajne veze USK sa Sarajevom, koridorom V C i uvezivanje u cjelokupni saobraćajni sistem BiH.
RAZVOJNI EFEKATPribližavanje kantona federalnom i državnom centru, poboljšanje mogućnosti za privredni razvoj, angažiranje lokalnih privrednih subjekata
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Donešeni strateški dokumentiUređena projektna dokumentacijaOsiguran dio sredstava za početak realizacije projekataDužina izgrađene dionice ceste
NOSIOCIJU Direkcija reg. cesta USK-a, JP „Ceste FBiH“, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH, Ministarstvo privrede USK, općine
KORISNICI Privredni subjekti, turisti, studenti, đaci, svi građani
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 5.000.000 KMBudžet USK: 2.500.000 KMOstali izvori: 2.500.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
PRIORITET 2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu
MJERA 2.2.2. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture
CILJ MJERE Poboljšati saobraćajni sistem u gradovima i naseljenim mjestima izgradnjom obilaznica.
SADRŽAJ
• Izraditi strategiju razvoja i održavanja regionalnih puteva• Izraditi projektnu dokumentaciju• Riješiti imovinske odnose vezano uz zemljište• Osigurati sredstva iz više izvora• Izgraditi putnu infrastrukturu• Održavati putnu infrastrukturu
REZULTATModernizacija saobraćaja, poboljšanje sigurnosti odvijanja saobraćaja, poboljšanje transportnih veza unutar kantona, razvoj privrede.
RAZVOJNI EFEKATPoboljšanje i ubrzanje teretnog transporta, smanjenje zagađenja zraka u naseljima, poboljšanje mogućnosti razvoja turizma, povećanje sigurnosti odvijanja saobraćaja, nove investicije u saobraćajnu infrastrukturu koje angažiraju lokalne kapacitete (zapošljavanje).
137prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Donešeni strateški dokumenti• Usvojena projektna i ostala dokumentacija• Osigurana financijska sredstva• Dužina rekonstruiranih puteva• Broj saobraćajnih nesreća
NOSIOCI JU Direkcija reg. cesta USK-a, Ministarstvo privrede USK-a, općine
KORISNICI Privredni subjekti, turisti, građani USK
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 6.000.000 KMBudžet USK: 3.500.000 KMOstali izvori: 2.500.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
PRIORITET 2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu
MJERA 2.2.3. Izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture
CILJ MJEREPoboljšati transportne mogućnosti i saobraćajne veze USK sa RS i RH, olakšati poslovanje privred-nih subjekata.
SADRŽAJ
• Izrada analiza postojećeg stanja, mogućnosti ulaganja na području kantona i FBiH• Osigurati saradnju sa Vladom RH i RS vezano za željeznice RH i RS, mogućnosti ulaganja u
rekonstrukciju • Elektrifikacija Unske pruge
REZULTATPovećanje i pojeftinjenje transporta ljudi, roba i drugih dobara, smanjenje preopterećenja putne infrastrukture.
RAZVOJNI EFEKAT Povećanje ulaganja na području USK, razvoj svih grana privrede, povećanje broja zaposlenih.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Iznos osiguranih sredstava• Broj izgrađenih (u ratu devastiranih) objekata• Dužina dionica koje se mogu pustiti u promet• Broj putnika • Veličina teretnog prometa
NOSIOCIVlada USK, Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH , Vlada FBiH, Željeznice FBiH
KORISNICI Privredni subjekti (rudnik gipsa K. Vakuf, šume USK), turisti, studenti, đaci
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 27.000.000Budžet USK: 1.000.000Ostali izvori: 26.000.000
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
138 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
PRIORITET 2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu
MJERA 2.2.4.Obnova i izgradnja infrastrukture za sportsko-rekreativni zračni saobraćaj u funkciji turizma
CILJ MJERE Obnova postojeće infrastrukture i stavljanje u funkciju razvoja USK.
SADRŽAJ
• Analiza postojećeg stanja i potrebnih ulaganja u infrastrukturu za nesmetano odvijanje zračnog saobraćaja
• Analiza potreba i potencijalnih korisnika aerodroma • Priprema tehničke dokumentacije• Provedba projekta rekonstrukcije • Priprema korisničkih programa i sadržaja
REZULTAT Postojeća infrastruktura za zračni saobraćaj u funkciji i razvijeni novi korisnički sadržaji.
RAZVOJNI EFEKAT Doprinos zdravlju stanovništva, mogući doprinos razvoju privrede.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Pripremljena analiza stanja infrastrukture i analiza potreba USK• Pripremljena projektna dokumentacija • Prikupljena financijska sredstva za realizaciju projekta• Porast broja učesnika u zračnom saobraćaju (sportsko-rekreacijske i ostale namjene)
NOSIOCIVlada USK, sportsko-rekreativna društva, privrednici, vatrogasna organizacija, Ministarstvo privrede USK
KORISNICI Sportaši i rekreativci – letači, vatrogasci, privrednici i svi ostali sudionici u zračnom saobraćaju
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 7.000.000 KMBudžet USK: 1000.000 KMOstali izvori : 6.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
PRIORITET2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građani) i korištenje obnovljivih izvora energije
MJERA 2.3.1. Uspostaviti sistem primjene mjera energetske efikasnosti
CILJ MJEREUnaprijediti energetsku efikasnost objekata koje koristi javni sektor i koji su u vlasništvu javnih institucija.
SADRŽAJ
• Analizirati potrebe i definirati mjere energetske efikasnosti u javnom i privatnom sektoru• Definirati listu prioritetnih projekata • Educirati stručnjake za provođenje mjera energetske efikasnosti• Pripremiti projektnu dokumentaciju• Prikupiti sredstva za provođenje mjera energetske učinkovitosti• Provesti mjere energetske učinkovitosti• Uvesti sistem za kontinuirano praćenje energetske efikasnosti (EMIS) • Vrednovati učinke provedenih mjera• Informirati stanovništvo o značaju prevedenih mjera
REZULTATUvedene mjere energetske učinkovitosti i povećanje energetske efikasnosti u javnom i privatnom sektoru.
139prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
RAZVOJNI EFEKATPovećanje kvalitete života kroz očuvanje okoliša i smanjivanje troškova energije, te nove poduzetničke mogućnosti.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Smanjenje potrošnje klasičnih izvora energije • Broj prioritetnih projekata koji su implementirani• Broj objekata u javnom sektoru koji su uspostavili sistem za praćenje energetske efikasnosti
(EMIS)• Broj educiranih stručnjaka• Broj informiranih stanovnika
NOSIOCIJavne ustanove, Vlada USK, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine
KORISNICI Poduzeća i građani
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 11.000.000 KMBudžet USK: 3.700.000 KMOstali izvori: 7.300.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
PRIORITET2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građani) i korištenje obnovljivih izvora energije
MJERA 2.3.2. Unaprijediti korištenje obnovljivih izvora energije
CILJ MJEREStvoriti preduslove za uštede u korištenju fosilnih izvora energije, te očuvanje okoliša kroz sman-jenu emisiju štetnih tvari nastalih izgaranjem ugljena i nafte.
SADRŽAJ
• Provesti analizu mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije • Analiza mogućnosti uvođenja stimulacije za gradnju sistema i korištenje obnovljivih izvora
energije• Poticanje gradnje sistema za proizvodnju energije iz OIE• Informiranje stanovništva o obnovljivim izvorima energije
REZULTAT Povećanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora.
RAZVOJNI EFEKATPovećanje kvalitete života kroz očuvanje okoliša, smanjivanje troškova energije i stvaranje novih poduzetničkih mogućnosti.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Učešće obnovljivih izvora energiji u ukupnoj potrošnji• Količina energije iz obnovljivih izvora• Emisije CO2
NOSIOCIUnsko-sanske šume, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK i Ministarstvo privrede USK, Elektrodistribucija Bihać, općine, poduzetnici
KORISNICI Stanovnici USK, poduzetnici
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 5.000.000 KMBudžet USK:700.000 KMOstali izvori: 4.300.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
141prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
StrateškI CIlj 3:
UnaprIjedItI zaštItU okolIša I oČUvanje prIrode
142 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode
PRIORITET3.1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa
MJERA 3.1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za zaštitu okoliša i očuvanje prirode
CILJ MJERE Obezbjeđenje uslova za implementaciju zakona usklađenih sa evropskom regulativom.
SADRŽAJ
• Analiza postojećeg zakonodavstva• Iniciranje donošenja i izmjene postojećih• Izrada strateške planske dokumentacije • Izrada prostornog plana USK• Uspostaviti Centar za okoliš i energetsku efikasnost• Jačanje institucija u sistemu • Istražiti mogućnost prebacivanja sektora voda u sektor okoliša• Praćenje implementacije strategija
REZULTAT Osigurani temelji za provođenje mjera zaštite okoliša i prirode.
RAZVOJNI EFEKATUređena zakonska legislativa, koja otvara mogućnost za nesmetanu implementaciju svih oblasti razvoja.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj podzakonskih akata• Donesena strategija zaštite okoliša i prirode• Donesen prostorni plan USK• Osnovan Centar za okoliš i energetsku efikasnost• Povećanje stepena implementacije zakona (periodično)• Povećana učinkovitost aktivnosti u sektoru zaštite okoliša
NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine, Ministarstvo poljo-privrede, vodoprivrede i šumarstva USK, Ministarstvo privrede USK, NVO, privatni sektor
KORISNICI Javni i privatni sektor, NVO
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 100.000 KMBudžet USK: 50.000 KMOstali izvori: 50.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2016.
STRATEŠKI CILJ 3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvan je prirode
PRIORITET 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode
MJERA3.2.1.Uspostaviti informacijski sistem za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, zemljište, biološka raznovrsnost)
CILJ MJERE Efikasno upravljanje okolišem USK, omogućavanje monitoringa stanja komponenti okoliša.
SADRŽAJ
• Prikupiti sve informacije o okolišu• Uspostaviti bazu zagađivača prema EUROSTATU • Edukacija zaposlenih • Osigurati opremu za prikupljanje informacija • Osigurati kontinuirano prikupljanje informacija• Osigurati praćenje stanja okoliša• Osigurati dostupnost informacija široj javnosti
143prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
REZULTAT Formiran informacijski sistem o okolišu.
RAZVOJNI EFEKATKontinuirano praćenje stanja okoliša, kvalitetna baza podataka, osiguranje podloge za provođenje mjera zaštite i informirana javnost o stanju okoliša.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj tijela uključenih u prikupljanje informacija o okolišu• Nabavljena oprema za prikupljanje informacija • Broj obavljenih monitoringa• Broj upita/odgovora za informacije
NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine, NVO, privatni sektor, NP Una, zavodi, obrazovne institucije, mediji, Privredna komora USK
KORISNICI Svi važni akteri
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 250.000 KMBudžet USK: 150.000 KMOstali izvori: 100.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 014.-2017.
STRATEŠKI CILJ 3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode
PRIORITET 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode
MJERA3.2.2.Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora
CILJ MJERE Spremnost za apliciranje prema domaćim i međunarodnim institucijama.
SADRŽAJ
• Prikupiti projektne ideje i obraditi ih• Napraviti bazu projekata• Staviti iste on-line (web site)• Stvoriti uslove da se ista redovno ažurira• Educirati zaposlene za rad na međunarodnim projektima
REZULTAT Uspostavljena baza podataka i stavljena zainteresiranim stranama na raspolaganje.
RAZVOJNI EFEKATOlakšano apliciranje prema domaćim i međunarodnim donatorima i stvorena mogućnost za stvaranje partnerstva.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj projekata• Broj projekata koji su implementirani• Broj zaposlenih educiranih za rad na međunarodnim projektima • Broj projekata na web stranici
NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općine, ostale javne institucije, Privredna komora USK
KORISNICI Stanovništvo USK
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 160.000 KMBudžet USK: 50.000 KMOstali izvori: 110.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014. – 2016.
144 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode
PRIORITET 3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode
MJERA 3.3.1. Osposobiti ljudske resurse za strateško planiranje u području zaštite okoliša i prirode
CILJ MJEREStvoreni ljudski resursi osposobljeni za pripremu i provođenje programa i projekata ekonomske održivosti u oblasti okoliša.
SADRŽAJ
• Utvrditi ciljne grupe i okvirni broj onih koje treba educirati• Definirati – izabrati način osposobljavanja ciljnih grupa• Provesti proceduru izbora agencija koja će provoditi edukaciju• Pristupiti edukacijama po ciljnim grupama• Uključiti obrazovne institucije u sve procese
REZULTATPostojanje dovoljnog broja osposobljenih za pripremu i provođenje projekata u oblasti okoliša i uključenje istih u te procese i aktivnosti.
RAZVOJNI EFEKAT Kvalitetni okolišni projekti se kontinuirano izrađuju i provode.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Definirane ciljne grupe• Utvrđeno kojom metodom će se obuka provoditi• Provedena procedura izbora aktera edukacija• Provedena edukacija u zadanom vremenskom okviru (broj edukacija)• Obrazovne institucije uključene u proceduru
NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine i Ministarstvo obra-zovanja, nauke, kulture i sporta USK, mediji, NVO-i, Privredna komora USK
KORISNICI Javne institucije, privredni subjekti, NVO-i
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 50.000 KMBudžet USK: 30.000 KMOstali izvori: 20.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2016.
STRATEŠKI CILJ 3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode
PRIORITET 3.4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode
MJERA 3.4.1. Informirati, educirati građane, privrednike i službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode
CILJ MJEREPodići svijest o značaju očuvanja okoliša i prirode primjenom različitih metoda ovisno o ciljnim grupama.
SADRŽAJ
• Utvrditi način i metoda za sistemski pristup informiranju o educiranju ciljnih grupa• Usvojiti zajednički pristup provođenju aktivnosti i educiranja na nivou kantona • Odrediti aktere i usvojiti vremenski okvir aktivnosti • Obezbjediti tehničku komponentu i ljudske kapacitete za provođenje aktivnosti
REZULTATUspostavljen sistem informiranja i edukacije građana, privrednika, službenika na nivou kantona i započela edukacija i ostvaren kontinuitet u informiranju.
RAZVOJNI EFEKATBroj građana, privrednika, službenika koji su informirani i educirani o značaju zaštite okoliša je povećan za 20% za izabrani vremenski rok i svoja znanja i informacije koriste svakodnevno.
145prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Izabrana metoda informiranja i educiranja• Usvojene procedure i postupci• Informirani akteri, stvorene obaveze i utvrđen vremenski okvir• Obezbjeđeni tehnički uslovi i ljudski kapaciteti
NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, mediji po izboru, ostala minis-tarstva, NVO, javna poduzeća, Privredna komora USK
KORISNICI Zaposleni u upravi, privredni subjekti, udruženja građana, NVO-e, učenici
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 50.000 KMBudžet USK:20.000 KMOstali izvori: 30.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2015.
CILJ Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
MJERARazviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde
CILJ MJERE Unaprijediti postojeći sistem upravljanja otpadom
SADRŽAJ
• Dovršetak i provođenje Plana upravljanja otpadom za USK• Izrada planova upravljanja otpadom na nivou općina • Odluka i realizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom• Izrada studijsko – projektne dokumentacije za Regionalni centar za upravljanje otpadom• Sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagališta• Tehničko i institucionalno jačanje kapaciteta Ministarstva GPUZO, JKP-a i JP REG DEP• Kontinuirano podizanje svijesti javnosti putem informiranja, edukacije i promocije o upravl-
janju otpadom
REZULTATUspostavljen efikasan sistem zbrinjavanja otpada koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja
RAZVOJNI EFEKAT Osigurana podloga za upravljanje otpadom u skladu sa EU standardima
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Količina otpada koji se koji se odlaže na deponiji• Pokrivenost USK organiziranim prikupljanjem otpada• Dovršen plan upravljanja otpadom USK• Izrađeni planovi upravljanja otpadom na nivou općina• Izgrađen Regionalni centar za upravljanje otpadom• Broj saniranih divljih / nesanitarnih odlagališta• Broj novih reciklažnih dvorišta i eko-otoka• Broj i vrsta nabavljene tehničke opremljenosti JKP-a• Broj informacijskih kampanja i edukacija za građane
NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine, ostale općinske i kan-tonalne institucije, JKP-I i JP REG DEP
KORISNICI Stanovništvo USK
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 10.000.000 KMBudžet USK: 4.000.000 KMOstali izvori: 6.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014. – 2016.
146 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
CILJ Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
MJERARazviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpad-nih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde
CILJ MJERE Unapređenje kvalitete vršenja komunalnih djelatnosti sa aspekta individualne i zajedničke ko-munalne potrošnje
SADRŽAJ
• Izrada i provođenje Plana upravljanja vodama za USK• Izrada i provođenje Programa nadzora kvalitete vode iz lokalnih vodovoda • Izrada i provođenje plana rekonstrukcije postojećih sistema• Izgradnja nove vodovodne mreže i sanacija stanja postojeće• Priprema programa i projekata za zbrinjavanja otpadnih voda• Priprema programa i projekata za ostale sastavnice komunalnih djelatnosti
REZULTAT
• Uspostavljen efikasan sistem pružanja komunalnih usluga građanima koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja
• Uvedena kontrola kvalitete vode iz lokalnih vodovoda • Rekonstruirani postojeći vodovodni sistem• Proširena vodovodna mreža i sanirano postojeće stanje • Zaštita podzemnih i površinskih voda i povećanje kvalitete života stanovnika USK
RAZVOJNI EFEKATVoda za piće zdravstveno ispravna dostupna svim građanima, povećanje kvalitete života stanovnika USK, zaštita podzemnih i površinskih voda
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj donesenih pojedinačnih planova za pojedine sastavnice komunalnih djelatnosti i otpada• Broj oboljenja prouzrokovanih koji uzrok imaju u zagađenom okolišu• % pokrivenosti stanovništva USK vodoopskrbnim sistemom• Dužina novoizgrađene mreže vodosnabdijevanja• Broj novoizgrađenih građevina vodosnabdijevanja u sistemu• Dužina rekonstruirane vodovodne mreže • Broj provedenih analiza kvalitete vode• Broj izgrađenih sistema javne odvodnje• Dužina sistema javne odvodnje
NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općine, ostale općinske i kantonalne institucije
KORISNICI Stanovništvo USK
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 45.000.000 KMBudžet USK: 10.000.000 KMOstali izvori: 35.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014. – 2016.
147prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
StrateškI CIlj 4:
razvIjatI ljUdSke reSUrSe I UnaprIjedItI tržIšte rada
148 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
PRIORITET 4.1. Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada
MJERA 4.1.1. Uskladiti obrazovne programe s potrebama tržišta rada
CILJ MJERE Kadrovi koji zadovoljavaju potrebe tržišta rada.
SADRŽAJ
• Stvaranje zakonskih okvira• Pratiti, analizirati i usklađivati potrebe za radnom snagom• Uspostaviti institucionalnu vezu privrednika, zavoda za zapošljavanje i kreatora obrazovnih
politika• Informirati roditelje i djecu o zanimanjima koja su tražena na tržištu rada• Uskladiti planove upisa u srednje škole i visokoškolske ustanove s potrebama tržišta rada
REZULTAT Radna snaga obrazovana u skladu s potrebama tržišta rada.
RAZVOJNI EFEKAT Povećanje zaposlenosti i zapošljivosti, povećanje konkurentnosti.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj novih obrazovnih programa• Broj polaznika• Broj zaposlenih polaznika programa• Statistički podaci o novozaposlenima
NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora USK, Zavod za zapošljavanje USK, Obrtnička komora USK, škole, druge obrazovne institucije, privrednici, učenici i studenti, roditelji
KORISNICI Privrednici, učenici, studenti, nezaposleni, javne ustanove i javna poduzeća
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 200.000 KMBudžet USK: 100.000 KMOstali izvori: 100.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2016.
STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
PRIORITET 4.1. Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada
MJERA 4.1.2. Razviti i provoditi programe zapošljavanja i samozapošljavanja
CILJ MJEREUnaprjeđenje znanja i vještina građana koji se nalaze ili tek pristupanju tržištu rada sa ciljem dugoročnog smanjenja nezaposlenosti.
SADRŽAJ
• Stipendirati učenike strukovnih škola, koji upisuju deficitarna zanimanja• Podržavati programe profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja• Podržavati upotrebu IT tehnologija i e-obrazovanja• Poticati aktivnosti koje pridonose zapošljavanju (cjeloživotno obrazovanja, prekvalificiranje za
novo zanimanje, samozapošljavanje mladih, volonterstvo)• Razraditi i intenzivirati provođenje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije
REZULTATNovo zapošljavanje.
RAZVOJNI EFEKAT Pokretljiva radna snaga usklađena sa potrebama na tržištu rada.
149prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Broj novih razvijenih programa zapošljavanjaBroj provedenih programa zapošljavanja
NOSIOCI• Zavod za zapošljavanje USK, Ministarstvo privrede USK, odgojno-obrazovne ustanove (srednje
škole, fakulteti), Privredna komora / Udruženja obrtnika, lokalna samouprava, poslodavci
KORISNICI Odgojno-obrazovne ustanove (potencijalni provoditelji programa), nezaposleni na tržištu rada
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 700.000 KMBudžet USK: 350.000 KMOstali izvori: 350.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
PRIORITET 4.2. Razviti programe prekvalifikacije
MJERA 4.2.1. Kreirati programe prekvalifikacije i dokvalifikacije
CILJ MJERE Osobe koje su stekle kvalifikacije u skladu s potrebama tržišta rada.
SADRŽAJ
• Pratiti, analizirati i usklađivati potrebe za radnom snagom• Osmisliti i kreirati kvalitetne programe prekvalifikacije• Informisati ciljne grupe (nezaposleni) o potrebama tržišta rada i programima prekvalifikacije• Akreditirati i certificirati programe prekvalifikacije različitih pružalaca usluga
REZULTAT Prekvalificirani kadrovi za potrebe tržišta rada.
RAZVOJNI EFEKAT Povećanje zaposlenosti i zapošljivosti, te konkurentnosti na tržištu rada.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj novih programa prekvalifikacije• Broj polaznika programa prekvalifikacije• Broj zaposlenih prekvalificiranih osoba• Broj pružalaca usluga prekvalifikacije
NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora USK, Zavodi za zapošljavanje, privreda, pružaoci usluga prekvalifikacije
KORISNICI Nezaposlene osobe, privrednici, javne ustanove, obrazovne ustanove
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 700.000 KMBudžet: 200.000 KMOstali izvori: 500.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
150 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
PRIORITET 4.3. Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje
MJERA 4.3.1. Unaprijediti i razvijati cjeloživotno učenje
CILJ MJERE Efikasno i provedivo cjeloživotno učenje.
SADRŽAJ
• Uvođenje privatnog sektora s akreditacijom• Priznavanje neformalnog obrazovanja• Podizanje kvaliteta na visoki standard• Podizanje svijesti ljudi o značaju i važnosti cjeloživotnog obrazovanja• Osmisliti i promovirati programe cjeloživotnog obrazovanja za osobe s minimumom obra-
zovanja ili bez obrazovanja
REZULTAT Razvijeno cjeloživotno učenje.
RAZVOJNI EFEKAT Povećano zapošljavanje i zapošljivost, te pokretljivost radne snage.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Anketiranje poslodavaca• Broj formalnih i neformalnih programa• Broj osoba uključenih u programe• Broj osoba iz marginaliziranih grupa uključenih u sistem
NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, javne organizacije i privatni sektor, Zavod za zapošljavanje USK
KORISNICI Neobrazovane i obrazovane osobe, privrednici i javne ustanove
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 400.000 KMBudžet: 200.000 KMOstali izvori: 200.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2017.
STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
PRIORITET 4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje
MJERA 4.4.1. Jačati kapacitete službi za zapošljavanje
CILJ MJERE Uspostaviti efikasnu službu za zapošljavanje.
SADRŽAJ
• Jačati edukacijske programe za unaprjeđenje znanja i sposobnosti zaposlenika službi • Povećati broj zaposlenika i efikasnost rada• Uskladiti metodologiju prikupljanja podataka s EUROSTAT-om• Usmjeriti se prema korisnicima usluga• Provoditi edukativne programe
REZULTAT Efikasna služba za zapošljavanje.
RAZVOJNI EFEKATOsposobljeni i konkurentni kadrovi, smanjenje nezaposlenosti, sprečavanje iseljavanja stanovništva, povećanje konkurentnosti.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj edukacijskih programa za zaposlenike službi za zapošljavanje• Povećanja efikasnost rada službi mjerenja brojem zaposlenih• Broj novih baza podataka usporedivih sa zemljama okruženja
151prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
NOSIOCISlužbe za zapošljavanje, općine, Ministarstvo rada, privrede, Privredna komora USK, obrtničke komore
KORISNICI Zaposlenici službi za zapošljavanje, nezaposlene osobe
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 300.000 KMBudžet USK: 100.000 KM Ostali izvori: 200.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2016.
STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
PRIORITET 4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje
MJERA 4.4.2. Uskladiti poticajne politike sa potrebama zapošljavanja
CILJ MJEREIskoristiti postojeće politike poticanja poduzetništva i za novo zapošljavanje kroz sinergiju učinaka. Svrha mjere je osiguranje poticanja zapošljavanja.
SADRŽAJ
• Analizirati sve poticajne programe različitih tijela (objediniti bazu izvora korisnika i očekivanih učinaka, te vrednovati dosadašnje rezultate / efekte)
• Analizirati efekte poticajnih politika u odnosu na zapošljavanje, identificirati prednosti i nedostatke dosadašnjeg rada i postojeće praznike
• Pripremiti integrirani prijedlog mjera poticajne politike u potpunosti usklađen sa potrebama zapošljavanja
REZULTAT Osigurani dodatni izvori za financiranje novog zapošljavanja.
RAZVOJNI EFEKATPostignut sinergijski efekt postojećih programa poticanja poduzetništva uz poticanje zapošljavanja.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj postojećih poticajnih programa usklađenih sa potrebama zapošljavanja• Broj korisnika ovih programa koji su se sami zaposlili ili poduzetnici koji su nekog zaposlili• Broj novozaposlenih osoba kroz usklađene poticajne programe
NOSIOCISlužba za zapošljavanje USK. Partneri u provođenju: postojeći nositelji poticajnih programa – RAUSK, Ministarstvo privrede USK, Privredna komora USK
KORISNICIPoduzetnici – korisnici poduzetničkih programa, građani – korisnici programa za samozapošljavanje
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos:430.000 KMBudžet USK: 80.000 KMOstali izvori: 350.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
152 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
PRIORITET4.5. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija
MJERA 4.5.1. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanih kadrova u privredi
CILJ MJERE Zapošljavanje mladih obrazovanih stručnjaka u privredi USK.
SADRŽAJ
• Uskladiti programe visokoškolskih ustanova/fakulteta sa potrebama privrede• Uspostaviti saradnju i međusobno informiranje privrede sa studentima i obrazovnim djelat-
nicima od samih početaka studiranja (kroz otvorene dane univerziteta i sajmove zanimanja sa predstavljanjem potreba poduzetnika – potencijalnih poslodavaca kroz organizirane radne prakse studenata)
• Osmisliti i ponuditi stipendiranje visokoobrazovanih kadrova ili od same privrede ili kroz javne izvore financiranja
REZULTAT Visokoobrazovani kadrovi zapošljavaju se u privrednim subjektima USK.
RAZVOJNI EFEKATJavno financirano visoko obrazovanje omogućava visokoškolovane kadrove, koji svojim radom doprinose daljem razvoju kantona.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj visokoobrazovanih kadrova zaposlenih u privredi USK• Broj ovih obrazovnih programa na fakultetima usklađenih sa potrebama privrede• Broj stipendiranih studenata sa osiguranim zaposlenjem u privredi
NOSIOCIMinistarstvo privrede USK, fakulteti, Privredna komora USK, privrednici/poduzetnici, Zavod za zapošljavanje USK
KORISNICI Studenti
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 50.000 KMBudžet USK: 10.000 KM Ostali izvori: 40.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
PRIORITET4.5. Poticati zapošljavanje visokoobrazovanog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija
MJERA4.5.2. Osigurati povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija
CILJ MJEREOstvarivanje razvoja zasnovanog na znanju i inovacijama. Ova mjera omogućava saradnju znanosti i istraživanja i privrede, korištenje novih dostignuća, financiranje inovacija.
SADRŽAJ
• Snažno povezivanje privrede i istraživačke zajednice – razmjena znanja, informacija i saradnje• Korištenje novih naučnih dostignuća za razvoj privrede• Korištenje istraživačkih resursa za istraživanje i razvoj privrede• Korištenje menadžerskih znanja za upravljanje naučnim sistemima – poticanje ciljanih
istraživanja za potrebe privrednih subjekata• Daljnja naučna ili specijalistička edukacija visokoobrazovnih kadrova na fakultetima
REZULTATPovezana privreda i istraživačka zajednica, te mobilnost kadrova osigurava sinergijske učinke na razvoj USK.
153prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
RAZVOJNI EFEKATDugoročno saradnja privrede i istraživačke zajednice doprinosi razvoju i primjeni novih znanja i rezultata istraživanja za razvoj i prosperitet građana USK.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj ostvarenih saradnji privrede i fakulteta• Broj visokoobrazovanih zaposlenika iz privrede koji se nastavljaju educirati• Broj inovacija nastalih saradnjom nauke/istraživača i privrede• Broj naučnih radnika koji su nastavili karijere u privredi
NOSIOCIFakulteti i privrednici, Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora USK
KORISNICI Stručnjaci (u privredi i u znanosti/istraživanjima)
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 250.000 KMBudžet USK: 100.000 KM Ostali izvori: 150.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ 4.Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
PRIORITET 4.6. Uspostaviti i jačati proođenje sistema vrednovanja kvalitetnih obrazovnih programa
MJERA 4.6.1. Staviti u funkciju sistem vrednovanja obrazovnih programa
CILJ MJERE Veliki broj visoko standardiziranih, kvalitetnih obrazovnih programa.
SADRŽAJ
• Uspostava tijela za vrednovanje i verificiranje obrazovnih programa u okvirima postojećih institucija / struktura
• Definirani jasni normativi i standardi za vrednovanje obrazovnih programa• Promocija visoko standardiziranih obrazovnih programa
REZULTAT Osiguranje najboljih kadrova na radnim mjestima.
RAZVOJNI EFEKAT Povećanje efektivnosti i rezultata.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj certificiranih agencija• Kvaliteta i unificiranost standarda• Broj promocijskih kampanja za visoko standardizirane obrazovne programe
NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Pedagoški zavod USK
KORISNICI Učenici, studenti, poslodavci, društvo
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 700.000 KM Budžet USK: 350.000 KM Ostali izvori: 350.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
155prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
StrateškI CIlj 5:
oSIgUratI vISok nIvo SoCIjalne SIgUrnoStI I zaštIte
156 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu
MJERA5.1.1. Osigurati uslove za pružanje socijalne pomoći starim, iznemoglim i socijalno ugroženim grupama
CILJ MJERE Starim i iznemoglim osobama osiguran minimum socijalne sigurnosti.
SADRŽAJ
• Usklađivanje zakonskih propisa• Propisivanje jasnih kriterija za ostvarivanje prava• Kroz edukacije animirati članove porodice na izvršavanje zakonskih obaveza• Informirati ciljne grupe• Aktivirati nevladin sektor
REZULTAT Povećan broj osoba kojima je osiguran minimum socijalne zaštite i sigurnosti.
RAZVOJNI EFEKAT Veća socijalna sigurnost, racionalno trošenje budžetskih sredstava.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj usklađenih zakonskih propisa• Broj i vrsta kriterija za ostvarivanje prava• Broj održanih radionica• Broj osoba kojima je osiguran minimum socijalne pomoći• Broj NVO-a uključen u rješavanje pitanja socijalne sigurnosti
NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Centri za socijalni rad
KORISNICI Stare i iznemogle osobe, porodice, NVO-i
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 250.000 KMBudžet USK: 100.000 KMOstali izvori: 150.000 KMProračun općine/grada: 100.000,00NVO: 50.000,00
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2016.
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu
MJERA 5.1.2. Osigurati pomoć djeci s teškoćama u razvoju
CILJ MJEREPovećanje kvalitete života djece s posebnim potrebama u porodici, odgojno-obrazovnom sistemu i široj zajednici. Kvalitetna i pravovremena podrška djeci s posebnim potrebama i njihovim poro-dicama za život u zajednici.
SADRŽAJ
• Poticanje socijalizacije djece s teškoćama u razvoju u ranoj fazi života• Provođenje edukacija u odgojno-obrazovnim ustanovama za rad sa djecom s posebnim
potrebama• Osigurati odgovarajući broj stručnih osoba za rad sa djecom s posebnim potrebama u odgoj-
no-obrazovnih ustanovama• Pripremati djecu s posebnim potrebama za samostalan život
REZULTAT Prilagođavanje odgojno-obrazovnih institucija i programa djeci s posebnim potrebama.
157prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
RAZVOJNI EFEKAT Rast kvalitete života djece sa posebnim potrebama.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj razvijenih programa• Broj djece uključenih u programe• Broj edukacija i informativnog materijala
NOSIOCIMinistarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Centri za socijalni rad u općinama, odgojno-obrazovne institucije, jedinice lokalne samou-prave, nevladine organizacije (NVO – npr. Crveni krst), JU Socijalna pedagoška zajednica USK
KORISNICI Djeca sa posebnim potrebama
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos:450.000 KMBudžet USK: 250.000 KMOstali izvori: 200.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu
MJERA 5.1.3. Osigurati pomoć marginaliziranim grupama društva
CILJ MJEREPotpuno integrirati marginalizirane grupe društva i ukidanje diskriminacije. Svrha mjere je osigurati potpuno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda marginaliziranim skupinama u društvu.
SADRŽAJ
• Osigurati različite oblike izvaninstitucijske podrške marginaliziranim grupama• Osigurati mehanizme zaštite od diskriminacije u obrazovanju, zapošljavanju• Osigurati zdravstvenu zaštitu• Educirati zaposlenike javnih službi za kvalitetniji rad s marginaliziranim skupinama• Pripremiti osnove za razvoj socijalnog poduzetništva
REZULTATUnaprjeđenje kvalitete života marginaliziranih grupa uključivanjem u društveni život i otklanjan-jem svih oblika diskriminacije.
RAZVOJNI EFEKAT Organiziran jednak pristup pravima, objektima, servisima i uslugama za marginalizirane grupe.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Vrste i broj projekata/programa za uključivanje marginaliziranih grupa• Broj korisnika programa • Broj educiranih javnih djelatnika za rad sa marginalnim skupinama
NOSIOCIMinistarstvo zdravstva i socijalne politike USKPartneri: Ministarstvo obrazovanja USK, Centri za socijalni rad u općinama, JLS (općine), odgojno-obrazovne ustanove, poslodavci, nevladine organizacije
KORISNICI Marginalizirane grupe stanovništva
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 2.500.000 KMBudžet USK:2.000.000 KMOstali izvori : 500.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
158 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu
MJERA 5.2.1. Osigurati infrastrukturnu podršku za rad institucija za zdravstvenu zaštitu
CILJ MJERE Obnoviti i opremiti savremene zdravstvene ustanove i institucije.
SADRŽAJ
• Analiza stanja infrastrukture i opreme institucija u zdravstvu • Izrada projektne dokumentacije • Osiguranje financijskih sredstva za ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu• Izgradnja, obnova i opremanje institucija u zdravstvu• Osiguranje „zelenih“ bolnica i domova zdravlja• Edukacija medicinskih kadrova • Provoditi mjere energetske efikasnosti
REZULTAT Osigurati visok stepen zdravstvene zaštite stanovnika USK.
RAZVOJNI EFEKAT Osiguranje zdravlja i kvalitete života stanovništva.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj obnovljenih institucija u zdravstvu u skladu sa potrebama stanovništva USK• Broj opremljenih institucija u zdravstvu u skladu sa potrebama stanovništva USK• Educiran medicinski kadar• Broj certifikata energetske efikasnosti
NOSIOCIMinistarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać, domovi zdravlja
KORISNICI Svi građani USK, svi posjetitelji
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 10.000.000 KM Budžet USK: 2.000.000 KM Ostali izvori: 8.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu
MJERA 5.2.2. Edukacija djelatnika u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite
CILJ MJERE Educirane osobe koje mogu odgovoriti potrebama procesa rada i zahtjevima tražioca usluga.
SADRŽAJOsmišljavanje programa za edukaciju djelatnikaAnketiranje primaoca usluga Efekti na poslodavce u financijskom smislu
REZULTAT Stručni i osposobljeni kadrovi koji odgovaraju potrebama.
RAZVOJNI EFEKAT
• Bolje usluge i kvaliteta• Zadovoljniji korisnici i poslodavci• Ekonomičnost i efikasnost • Jeftinije usluge
159prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj programa za djelatnike• Broj anketa i rezultati• Ekonomske uštede za poslodavca i pružatelja usluga
NOSIOCIMinistarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, nadležne agencije – ovlaštene za edukaciju
KORISNICI Korisnici socijalnih i zdravstvenih usluga
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 60.000 KMBudžet USK: 30.000 KMOstali izvori: 30.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2016.
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti
MJERA 5.3.1. Razvijanje sportske kulture
CILJ MJEREUključiti u sportske aktivnosti što veći broj građana sve životne dobi i građana sa posebnim potre-bama. Ovom mjerom će se unaprijediti kvalitete života kroz dobro fizičko zdravlje, te jačati ugled vrhunskog sporta.
SADRŽAJ
• Razraditi sportske programe prema potrebama i zahtjevima/mogućnostima stanovništva• Poticati amaterizam u sportu i uključiti što veći broj građana• Obrazovati kvalitetne trenere• Osigurati dostupnost informacije o sportskoj ponudi• Osiguravanje sportskih događaja lokalnog i međunarodnog karaktera• Razvijati kulturu navijanja
REZULTATPodignuta svijest javnosti o važnosti sporta kao aktivnom korištenju slobodnog vremena, porast turističke ponude USK kroz nove sportske događaje
RAZVOJNI EFEKATStvorene zdrave navike, zdravi način života i viša kvaliteta života građanima, posebno djeci i mladima.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj djece i mladih uključenih u sportske aktivnosti• Broj aktivnih/profesionalnih sportaša• Broj starijih osoba uključenih u organizirani sport• Broj sportskih manifestacija
NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, sportska društva, odgojno-obrazovne ustanove, općine
KORISNICI Svi građani
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos:700.000 KMBudžet USK: 600.000 KMOstali izvori: 100.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
160 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti
MJERA 5.3.2. Razvoj sportske infrastrukture
CILJ MJERE Izgrađeni odbojkaški tereni na otvorenom u svim općinama USK (betonski i pješčani).
SADRŽAJ
• Usaglašavanje dinamike izgradnje i financijske konstrukcije• Priprema dokumentacije o lokacijama za izgradnju / obnovu sportskih terena i dvorana• Priprema dokumentacije o standardima u općinama, načinu i izgledu terena• Izbor izvođača radova• Izgradnja sportskih terena u općinama USK• Izgradnja sportskih dvorana u općinama USK• Odabir odgovornih za upravljanje, brigu i korištenje sportskih terena i dvorana
REZULTAT Izgrađeno 8 terena na otvorenom u općinama USK (betonskih i pješčanih).
RAZVOJNI EFEKAT Prostor za sport i rekreaciju građana USK, te kvalitetniji i zdraviji život.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Prikupljena dokumentacija o lokacijama za izgradnju• Prikupljena dokumentacija o standardima, načinu i izgledu terena• Izvođači radova i dinamika izgradnje• 8 betonskih terena za odbojku na otvorenom u općinama USK• 8 terena na pijesku za odbojku• Klubovi i općine dobili na korištenje i brigu terene• Sportaši i rekreativci korisnici terena
NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Sportski savez USK i općina USK, općine USK, sportski klubovi iz USK
KORISNICI Mladi, sportaši, odbojkaši, turisti
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 300.000 KMBudžet USK: 100.000 KMOstali izvori: 200.000 KM proračun općina: 120.000budžet FBiH: 60.000,00 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturno i prirodno naslijeđe
MJERA 5.4.1. Očuvati i održivo koristiti pokretno i nepokretno kulturno naslijeđe
CILJ MJEREObnova i održivo korištenje kulturnog naslijeđa, afirmiranje kulturno-historijskog identiteta kroz integraciju u obrazovne i privredne aktivnosti. Mjera se provodi radi zaštite i očuvanja kulturnog naslijeđa kao dijela identiteta USK.
161prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
SADRŽAJ
• Utvrditi potrebe za obnovom kulturnog i historijskog naslijeđa• Utvrditi prioritete za obnovu• Izrada projektno-tehničke dokumentacije• Pripremiti projekte obnove za financiranje iz domaćih i inostranih izvora• Utvrditi partnerski odnos s javnim sektorom, privatnim sektorom i nevladinim udruženjima u
obnovi kulturnog naslijeđa• Provođenje infrastrukturnih projekata u kulturi• Promovirati kulturno naslijeđe za potrebe turizma i edukacije
REZULTAT Očuvanje, obnova i održivo korištenje kulturnog naslijeđa.
RAZVOJNI EFEKAT Očuvana i zanimljivo prezentirano kulturno naslijeđe doprinos je razvoju USK.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj pripremljenih projekata• Broj obrazovnih i/ili turističkih ponuda zasnovanih na kulturnom naslijeđu
NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Javne ustanove nadležne za kulturno naslijeđe, privatni sektor, turistički sektor, obrazovni sektor, NVO
KORISNICI Građani, turisti
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 5.000.000 KMBudžet USK: 1.250.000 KM Ostali izvori: 3.750.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturno i prirodno naslijeđe
MJERA 5.4.2. Poticati prekograničnu, međukantonalnu i međuregionalnu saradnju institucija u kulturi
CILJ MJEREIzraditi što veći broj projekata u području kulture na osnovu saradnje institucija iz različitih zemlja i među kantonima.
SADRŽAJ
• Analiza postojećeg stanja vezano za prekograničnu i međukantonalnu saradnju u području kulture
• Apliciranje zajedničkih projekata na međunarodne izvore financiranja• Organiziranje novih zajedničkih kulturno-umjetničkih događanja, izložbi• Razmjena znanja i iskustava zaposlenih u kulturi
REZULTAT Razvijanje multikulturalnosti i očuvanje kulturnog naslijeđa.
RAZVOJNI EFEKAT Očuvanje kulturnog naslijeđa uz njeno održivo korištenje.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Povećanje broja novih zajedničkih kulturno-umjetničkih programa• Broj novih zajedničkih projekata na očuvanju kulturnog naslijeđa• Broj zajedničkih radionica za usavršavanje znanja i vještina, te razmjenu iskustava zaposlenih
u kulturi
NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, javne ustanove nadležne za kulturu,Turistička zajednica USK, obrazovne ustanove, NVO-i u kulturi, općine
KORISNICI Stanovništvo, turisti
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 300.000 KMBudžet USK: 50.000 KM Ostali izvori: 250.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
162 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturno i prirodno naslijeđe
MJERA 5.4.3. Očuvati i održivo koristiti prirodno naslijeđe
CILJ MJEREZaštita i očuvanje visokog stepena bioraznovrsnosti na području u USK i uključivanje zaštite prirode u druge sektorske politike.
SADRŽAJ
• Inventarizirani biološku raznovrsnost • Uspostaviti bazu podataka o biološkoj raznovrsnosti• Izraditi mjere zaštite i održivog korištenja prirode• Utvrditi partnerski odnos s javnim sektorom, privatnim sektorom i nevladinim udruženjima u
očuvanju prirode • Izraditi planove upravljanja zaštićenim područjima • Promovirati prirodne ljepote i bioraznovrsnost za potrebe turizma i edukacije
REZULTAT Operativni i institucionalni okvir za zaštitu i održivo korištenje prirodne baštine.
RAZVOJNI EFEKAT Očuvanje visokog stepena bioraznovrsnosti za ostvarivanje održivog razvoja.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Uspostavljen sistem praćenja bioraznovrsnosti u USK• Provedene mjere zaštite• Broj izrađenih planova upravljanja • Broj obrazovnih i/ili turističkih ponuda zasnovanih na prirodnom naslijeđu
NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, zaštićena područja (NP Una) lokalna samouprava, javne ustanove za zaštitu prirode, NVO
KORISNICI Građani, privrednici, turisti
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 400.000 KMBudžet USK: 200.000 KM Ostali izvori: 200.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema
MJERA 5.5.1. Nastaviti provoditi reformu novog obrazovnog sistema
CILJ MJEREPovezati kvalitetu i kapacitete odgojno-obrazovnih ustanova i programa, te efikasno upravljanje resursima. Osigurati uslove za kvalitetno obrazovanje za sve, raznovrsnost programa za djecu i roditelje.
SADRŽAJ
• Izraditi plan za unaprjeđenje mreže osnovnih i srednjih škola• Razviti programe za djecu sa diferenciranim potrebama (nadarena djeca i djeca sa
poteškoćama)• Omogućiti usklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada• Omogućiti donošenje propisa u području USK za transparentno utvrđivanje koordinacije
odgojno-obrazovnih procesa• Jačati uključivanje roditelja u rad škola• Izraditi poticaje za individualni pristup učenicima u nastavi • Omogućiti zadržavanje stručnih kadrova• Dovršiti i usvojiti zakon o naučno-istraživačkom radu
163prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
REZULTATPodignut nivo kvalitete ponude programa za djecu i roditelje u skladu sa iskazanim interesima i potrebama i lakše zapošljavanje nakon školovanja.
RAZVOJNI EFEKATStvorene pretpostavke za cjelokupni razvoj djeteta u skladu sa njegovim mogućnostima i interesima.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj novih obrazovnih programa za djecu sa diferenciranim potrebama• Broj novih obrazovnih programa usklađenih sa potrebama tržišta rada• Pripremljeni i usvojeni relevantni propisi i zakoni• Broj edukacija za usavršavanje nastavnika• Broj roditelja uključenih u rad škola• Uspjesi djece na takmičenjima
NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta USK, Partneri: odgojno-obrazovne ustanove, općine
KORISNICI Djeca i roditelji, poslodavci
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 200.000 KMBudžet USK: 100.000 KM Ostali izvori: 100.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema
MJERA 5.5.2. Obnoviti i izgraditi i opremiti odgojno-obrazovne objekte
CILJ MJERE Obnoviti postojeće objekte i izgraditi nove u skladu sa potrebama društva.
SADRŽAJ
• Obnoviti opremu u obrazovnim ustanovama• Izraditi plan obnove škola i identificirati iznose financiranja • Opremiti škole sportskim dvoranama• Riješiti imovinsko-pravne odnose školskih objekata• Izgraditi studentski kampus u Bihaću• Provoditi mjere energetske efikasnost
REZULTAT Osiguran prostor u školama „po mjeri djeteta – prostor koji odgaja“.
RAZVOJNI EFEKAT Stvorene pretpostavke za kvalitetno, sigurno i ugodno školovanje.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj obnovljenih i opremljenih odgojno-obrazovnih ustanova• Broj novih odgojno-obrazovnih ustanova• Broj novih sportskih dvorana u školama• Broj riješenih imovinsko-pravnih pitanja vlasništva u školama• Broj potrebnih energetskih certificiranja
NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta USK, Partneri: odgojno-obrazovne ustanove , općine
KORISNICI Djeca, roditelji i stručni i nastavni kadar odgojno-obrazovnih ustanova
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 14.000.000 KMBudžet USK: 7.000.000 KMOstali izvori: 7.000.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
164 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)
PRIORITET 5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro
MJERA 5.6.1. Poticati saradnju među nevladinim sektorom za humanitarni rad
CILJ MJERE Promocija i podizanje javne svijesti i poticanje društvene odgovornosti za humanitarni rad.
SADRŽAJ
• Formiranje inicijativnog tima iz javnog i privatnog sektora• Prikupljanje podataka i formiranje baze podataka o organizacijama, institucijama i
udruženjima koje se bave humanitarnim i socijalnim radom• Formiranje osnivačke koordinacije sa predstavnicima svih općina• Kreiranje poslovnika o radu i programima rada koordinacije• Organiziranje javnih manifestacija, humanitarnih akcija, edukacija mladih i drugih građana,
poticanje volonterstva
REZULTAT Svi resursi na kantonu za humanitarno djelovanje u sistemu koordinacije.
RAZVOJNI EFEKAT Veći broj građana uključen u humanitarne akcije na području kantona.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Formiran inicijativni tim• Baza podataka o organizacijama, institucijama i udruženjima koja se bave humanitarnim
radom• Formirana koordinacija sa predstavnicima svih općina USK• Poslovnik o radu i program rada koordinacije• Javne manifestacije i humanitarne akcije• Edukativne radionice – učesnici
NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite USK, Ministarstvo pravosuđa USK, Centri za socijalni rad, nevladine organizacije koje se bave humanitarnim radom i marginaliziranim grupama
KORISNICI Građani u stanju socijalne potrebe
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 180.000 KM Budžet USK: 120.000 KMOstali izvori: 60.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
165prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
StrateškI CIlj 6:
UnaprjeĐenje Upravljanja razvojeM
166 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
STRATEŠKI CILJ 6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem
PRIORITET 6.1. Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanje razvojem
MJERA6.1.1. Uspostaviti integriran i sinhroniziran sistem horizontalnog i vertikalnog strateškog plani-ranja i upravljanja razvojem u USK
CILJ MJERE Povećanje kvalitete planiranja i provođenja razvojnih programa.
SADRŽAJ
• Jačati kapacitete Vlade USK i njenih ministarstava za strateško planiranje i implementaciju razvojnih planova
• Jačati RAUSK za oblikovanje razvojnih politika, strateško planiranje i provođenje strategija• Integrirati strateške planske dokumente, koji nedostaju, te godišnje akcione planove • Jačati međusektorsku razvojnu saradnju• Jačati međuopćinsku razvojnu saradnju• Jačati vertikalnu razvojnu saradnju (Federacija BiH, USK, općine) • Osigurati javnu vidljivost statističkih podataka i analiza vezanih uz razvoj USK, te donešenih
strategija • Razviti praćenje i vrednovanje provođenja strategija • Povezati strateško i budžetsko planiranje u jedinstveni okvir
REZULTAT Pojačani kapaciteti za strateško planiranje na svim nivoima.
RAZVOJNI EFEKAT Doprinos boljem korištenju razvojnih resursa – povećanju konkurentnosti i održivom razvoju.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj educiranog kadra za strateško planiranje i upravljanje• Broj donesenih i javno objavljenih (web) strateških dokumenata • Broj pokazatelja procedura za mjerenje rezultata ostvarivanja strategija• Broj vertikalnih koordinacija na temu razvoja• Broj međuopćinskih koordinacija• Povezano razvojno i proračunsko planiranje
NOSIOCI RAUSK, Vlada USK i njena ministarstva , općine
KORISNICI Javni sektor, NVO, privreda, građani
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 100.000 KMBudžet USK 20.000 KMOstali izvori: 80.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2016.
167prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
STRATEŠKI CILJ 6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem
PRIORITET 6.1. Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanje razvojem
MJERA6.1.2. Stvoriti preduslove za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora
CILJ MJEREPovećanje kapaciteta kantonalnih institucija za pripremu i prijavljivanje projekata na EU fondove i ostale izvore financiranja.
SADRŽAJ
• Uspostava sistema za jače prijavljivanje projekata • Edukacija službenika za pripremu i provođenje projekata• Izrada baze projektnih ideja• Praćenje i vrednovanje prijavljenih i odobrenih projekata
REZULTAT Pojačani kapaciteti za pripremu i provođenje donatorskih projekata.
RAZVOJNI EFEKAT Doprinos boljem korištenju razvojnih resursa – povećanju konkurentnosti i održivom razvoju.
INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
• Broj educiranog kadra za pisanje projektnih prijava• Broj prijavljenih projekta• Iznos prikupljenih sredstva po projektima • Broj uspješno završenih projekata
NOSIOCI RAUSK, Vlada USK i njena ministarstva, ostale javne institucije, općine
KORISNICI Javni sektor, NVO, privreda, građani
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
Iznos: 1.000.000 KMIzvor: 350.000 KMOstali izvori: 650.000 KM
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.
168 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
IndIkatIvnI fInanCIjSkI okvIr
Provođenje Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona za period 2014 - 2020 planirano je ostvarivanjem 50 mjera ukupne financijske vrijednosti 235.938.000 konvertibilnih maraka. Financijski okvir za pro-vođenje mjera napravljen je u saradnji sa Ministarstvom financija USK, te je usklađen sa sredstvima planiranim u budžetu Unsko-sanskog kantona za sljedeće trogodišnje plansko razdoblje. 30 % ukupnih planiranih sredstava osigurati će se iz budžeta Unsko-sanskog kantona, a 70% ukupnih sredstva osigurati će se iz ostalih izvora (federalni budžet, općinski budžet, međunarodni izvori financiranja).
Slika 1. Udio budžetskih sredstava u ukupnom planiranim sredstvima za provođenje mjera
Najviše financijskih sredstava – 116.500.000 KM ili 64,3% predviđeno je za provođenje mjera u okviru strateškog cilja 2: Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika. Sredstva planirana za provođenje ostalih mjera su u rasponu od 19,5% za peti cilj i 13% za prvi cilj, te su iznosi za financi-ranje mjera za ostala tri cilja svi manji od 7% ukupnog planiranog financijskog okvira.
Tabela 1: Pregled financijsh sredstava za ostvarenje strateških ciljeva
STRATEŠKI CILJ SREDSTVA KM
Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH
23650000
Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika 116500000
Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode 55610000
Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada 3730000
Osigurati visoki nivo socijalne sigurnosti i zaštite 35348000
Unaprjeđenje upravljanja razvojem 1100000
1
169prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
Slika 2. Pregled financijskih sredstava za ostvarenje strateških ciljeva
Nositelji provođenja planiranih mjera su ministarstva USK: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo privrede i Ministarstvo financija. Najznačajnije vrijednosti mjera su u nadležnosti Ministarstva privrede (34,2%) i Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša (42,8%)
Slika 3. Financijska vrijednost mjera u nadležnosti pojedinih ministarstava USK
2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode
4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
5. Osigurati visoki nivo socijalne sigurnosti i zaštite
6. Unapređenje upravljanja razvojem
Ministarstvo privrede
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša
Ministartvo financija
170 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Tabela 2. Indikativni financijski i terminski okvir po mjerama
Mjera 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupni iznos
Strateški cilj: 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiHPrioritet: 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva
1.1.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture 7.000.000
1.1.2. Poboljšati financijsko okruženje za poduzetnike 7.000.000
Prioritet: 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama
1.2.1. Urediti sistem korištenja i evidencije zemljišta 2.500.000
1.2.2. Poticati povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta
500.000
1.2.3. Vrednovati i poboljšati sistem dodjele poljoprivrednih subvencija poljoprivrednim proizvođačima
100.000
1.2.4. Poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača 500.000
Prioritet: 1.3. Razviti turističku infrastrukturu
1.3.1. Poticati jačanje ljudskih resursa i izgradnju infrastrukture za razvoj turizma
2.050.000
1.3.2. Promocija turizma USK kao turističke destinacije, regionalno i prekogranično povezivanje
350.000
Prioritet: 1.4. Smanjiti sivu ekonomiju
1.4.1. Suzbijati sivu ekonomiju i jačati antikorupcijske mjere 150.000
Prioritet: 1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama
1.5.1. Povezati industriju sa istraživačkim centrima 400.000
1.5.2. Stvoriti i razvijati ulagačku klimu 100.000
Prioritet: 1.6. Poboljšati upravljanje privrednim razvojem
1.6.1. Okončati privatizaciju 3.000.000
Ukupno Cilj 1 23.650.000
Strateški cilj 2: Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika
Prioritet: 2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)
2.1.1. Unaprijediti sistem upravljanja komunalnom infrastrukturom 500.000
2.1.2. Izgraditi i unaprijediti sistem vodosnabdijevanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
45.000.000
2.1.3. Unaprijediti sistem upravljanja otpadom 10.000.000
Prioritet: 2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu
2.2.1. Poboljšati povezanost sa državnim, kantonalnim entitetskim centrima
5.000.000
2.2.2. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture 6.000.000
2.2.3. Izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture 27.000.000
2.2.4.Obnova i izgradnja infrastrukture za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj u funkciji turizma
7.000.000
Prioritet: 2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građanstvo) i korištenje obnovljivih izvora energije
2.3.1. Uspostaviti sistem primjene mjera energetske efikasnosti 11.000.000
2.3.2. Unaprijediti korištenje obnovljivih izvora energije 5.000.000
Ukupno Cilj 2 116.500.000
171prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
Strateški cilj 3: Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode
Prioritet: 3.1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa
3.1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za zaštitu okoliša i očuvanje prirode
100.000
Prioritet: 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode
3.2.1.Uspostaviti informacijski sistem za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, zemljište, biološka raznovrsnost)
250.000
3.2.2.Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora
160.000
Prioritet: 3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode
3.3.1. Osposobiti ljudske resurse za strateško planiranje u području zaštite okoliša i prirode
50.000
Prioritet: 3.4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode
3.4.1. Informirati, educirati građane, privrednike i službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode
50.000
3.5. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde
10.000.000
3.6. Razviti kvalitetnu infrastrukturu vodosnabdjevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde
45.000.000
Ukupno Cilj 3 55.610.000
Strateški cilj 4: razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
Prioritet: 4.1. Razvijati sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje
4.1.1. Uskladiti obrazovne programe s potrebama tržišta rada 200.000
4.1.2. Razviti i provoditi programe zapošljavanja i samozapošljavanja 700.000
Prioritet: 4.2. Razviti programe prekvalifikacije
4.2.1. Kreirati programe prekvalifikacije i dokvalifikacije 700.000
Prioritet: 4.3. Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje
4.3.1. Unaprijediti i razvijati cjeloživotno učenje 400.000
Prioritet: 4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje
4.4.1. Jačati kapacitete službi za zapošljavanje 300.000
4.4.2. Uskladiti poticajne politike sa potrebama zapošljavanja 430.000
Prioritet: 4.5. Poticati zapošljavanje visokoobrazovanog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija
4.5.1. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanih kadrova u privredi 50.000
4.5.2. Osigurati povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija
250.000
Prioritet: 4.6. Uspostaviti i jačati provođenje sistema vrednovanja kvalitetnih obrazovnih programa
4.6.1. Staviti u funkciju sistem vrednovanja obrazovnih programa 700.000
Ukupno Cilj 4 3.730.000
Strateški cilj 5: osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite
Prioritet: 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu
5.1.1. Osigurati uslove za pružanje socijalne pomoći starim, iznemoglim i socijalno ugroženim grupama
250.000
5.1.2. Osigurati pomoć djeci s teškoćama u razvoju 450.000
172 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
5.1.3. Osigurati pomoć marginaliziranim skupinama društva 2.500.000
Prioritet: 5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu
5.2.1. Osigurati infrastrukturnu podršku za rad institucija za zdravstvenu zaštitu
10.000.000
5.2.2. Edukacija kadra u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite 60.000
Prioritet: 5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti
5.3.1. Razvijanje sportske kulture 700.000
5.3.2. Razvoj sportske infrastrukture 300.000
Prioritet: 5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturno i prirodno naslijeđe
5.4.1. Očuvati i održivo koristiti pokretno i nepokretno kulturno naslijeđe
5.000.000
5.4.2. Poticati prekograničnu, međukantonalnu i međuregionalnu saradnju institucija u kulturi
300.000
5.4.3. Očuvati i održivo koristiti prirodno naslijeđe 400.000
Prioritet: 5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema
5.5.1. Nastaviti provoditi reformu novog obrazovnog sistema 200.000
5.5.2. Obnoviti i izgraditi i opremiti odgojno-obrazovne objekte 14.000.000
Prioritet: 5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro
5.6.1. Poticati saradnju među nevladinim sektorom za humanitarni rad 180.000
Ukupno Cilj 5 34.340.000
Strateški cilj 6: Unaprjeđenje upravljanja razvojem
Prioritet: 6.1. Unapređenje znanja i vještina za upravljanje razvojem
6.1.1. Uspostaviti integriran i sinhroniziran sistem horizontalnog i vertikalnog strateškog planiranja i upravljanja razvojem u USK
100.000
6.1.2. Stvoriti preduslove za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora
1.000.000
Ukupno Cilj 6 1.100.000
173prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
Tabe
la 3
. Ind
ikat
ivni
fina
ncijs
ki o
kvir
po o
pera
tivni
m c
iljev
ima
Prior
itet
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
Finan
cijsk
i ok
vir
Stra
tešk
i cilj
: 1. r
azvi
ti ko
nkur
entn
u pr
ivre
du i d
ostić
i niv
o pr
osje
ka ek
onom
skog
razv
oja f
biH
1.1.
Kreir
ati e
fikas
an si
stem
potic
aja za
razv
oj po
duze
tništ
va2.
607.
142,
92.
607.
142,
92.
607.
142,
92.
607.
142,
985
7.14
2,9
857.
142,
985
7.14
2,9
14.0
00.0
00
1.2.
Raz
viti p
oljop
rivre
du na
tržiš
nim
osno
vam
a 62
1.42
933
5.71
433
5.71
433
5.71
485
.714
85.7
1485
.714
3.60
0.00
0
1.3.
Raz
viti t
uriza
m
858.
472,
1585
8.47
2,15
858.
472,
1585
8.47
2,15
683.
333,
4068
3.33
3,40
2.40
0.00
0
1.4.
Sman
jiti s
ivu ek
onom
iju21
.428
,621
.428
,621
.428
,621
.428
,621
.428
,621
.428
,621
.428
,615
0.00
0
1.5.
Raz
viti in
dustr
ije s
većo
m do
dano
m vr
ijedn
osti
zas-
nova
ne na
tehn
ološ
kom
razv
oju i i
nova
cijam
a12
5.00
012
5.00
012
5.00
012
5.00
050
0.00
0
Prior
itet:
1.6.
Pobo
ljšat
i upr
avlja
nje p
rivre
dnim
razv
ojem
750.
000
750.
000
750.
000
750.
000
3.
000.
000
Ukup
no
23.6
50.0
00
Stra
tešk
i cilj
2: I
zgra
diti
infra
stru
ktur
u za
pob
oljša
nje k
valit
ete ž
ivot
a sta
novn
ika
Prior
itet:
2.1.
Raz
viti k
valit
etnu
kom
unaln
u inf
rastr
uktu
ru
(do s
tepe
na pr
ihva
tljivo
sti za
evro
pske
stan
dard
e)7.
857.
142,
97.
940.
476,
27.
940.
476,
27.
940.
476,
27.
940.
476,
27.
940.
476,
27.
940.
476,
255
.500
.000
Prior
itet:
2.2.
Raz
viti s
aobr
aćajn
u inf
rastr
uktu
ru6.
428.
571,
56.
428.
571,
56.
428.
571,
56.
428.
571,
56.
428.
571,
56.
428.
571,
56.
428.
571,
545
.000
.000
Prior
itet:
2.3.
Raz
viti i
jačat
i prim
jenu e
nerg
etsk
e efik
as-
nosti
(jav
ni i p
rivat
ni se
ktor
, te g
rađa
nstv
o) i k
orišt
enje
obno
vljivi
h izv
ora e
nerg
ije4.
571.
374,
904.
571.
374,
904.
571.
374,
904.
571.
374,
904.
571.
374,
904.
571.
374,
904.
571.
374,
9016
.000
.000
Ukup
no
116.
500.
000
Stra
tešk
i cilj
3: U
napr
ijedi
ti za
štitu
oko
liša i
oču
vanj
e prir
ode
Prior
itet:
3.1.
Prat
iti i e
fikas
no pr
ovod
iti za
kono
davs
tvo u
sk
ladu s
EU le
gisla
tivom
za od
rživo
koriš
tenj
e res
ursa
33.3
33,3
33.3
33,3
33.3
33,3
100.
000
Prior
itet:
3.2.
Osig
urat
i efik
asne
instr
umen
te im
plem
ent-
acije
mjer
a zaš
tite o
koliš
a i oč
uvan
ja pr
irode
115.
833,
311
5.83
3,3
115.
833,
362
.500
410.
000
Prior
itet:
3.3.
Raz
viti lj
udsk
e res
urse
za za
štitu
okol
iša i
očuv
anje
priro
de16
.666
,716
.666
,716
.666
,750
.000
Prior
itet:
3.4.
Osig
urat
i uklj
učen
ost j
avno
sti u
aktiv
nosti
za
štite
okol
iša i o
čuva
nja p
rirod
e25
.000
25.0
0050
.000
Ukup
no
610.
000
174 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Stra
tešk
i cilj
4: r
azvi
jati
ljuds
ke re
surs
e i u
napr
ijedi
ti tr
žište
rada
Prior
itet:
4.1.
Raz
vijat
i sist
em za
pove
zivan
je i
uskla
điva
nje p
onud
e i po
tražn
je16
.666
6,6
16.6
666,
616
.666
6,6
100.
000
100.
000
100.
000
100.
000
900.
000
Prior
itet:
4.2.
Raz
viti p
rogr
ame p
rekv
alifik
acije
100.
000
100.
000
100.
000
100.
000
100.
000
100.
000
100.
000
700.
000
Prior
itet:
4.3.
Ojač
ati i
razv
ijati
cjelož
ivotn
o uče
nje
100.
000
100.
000
100.
000
100.
000
400.
000
Prior
itet:
4.4.
Pobo
ljšat
i rad
služ
bi za
zapo
šljav
anje
161.
428,
616
1.42
8,6
161.
428,
661
.428
,661
.428
,661
.428
,661
.428
,673
0.00
0
Prior
itet:
4.5.
Potic
ati z
apoš
ljava
nje v
isoko
obra
zova
nog
kadr
a u pr
ivred
i i po
veća
nje m
obiln
osti
kadr
ova i
zmeđ
u pr
ivred
e i is
traživ
ačko
-obr
azov
nih i
nstit
ucija
42.8
57,2
42.8
57,2
42.8
57,2
42.8
57,2
42.8
57,2
42.8
57,2
42.8
57,2
300.
000
Prior
itet:
4.6.
Usp
osta
viti i
jačat
i pro
vođe
nje s
istem
a vre
d-no
vanj
a kva
litet
nih o
braz
ovni
h pro
gram
a10
0.00
010
0.00
010
0.00
010
0.00
010
0.00
010
0.00
010
0.00
070
0.00
0
Ukup
no
3.73
0.00
0
Stra
tešk
i cilj
5: o
sigur
ati v
isok n
ivo
socij
alne
sigu
rnos
ti i z
aštit
e
Prior
itet:
5.1.
Una
prije
diti
socij
alnu z
aštit
u50
4.76
1,9
504.
761,
950
4.76
1,9
421.
428,
642
1.42
8,6
421.
428,
642
1.42
8,6
3.20
0.00
0
Prior
itet:
5.2.
Jača
ti ka
pacit
ete i
nstit
ucija
za so
cijaln
u i
zdra
vstv
enu z
aštit
u2.
897.
143,
02.
897.
143,
02.
897.
143,
02.
857.
143,
02.
857.
143,
02.
857.
143,
02.
857.
143,
010
.060
.000
Prior
itet:
5.3.
Potic
ati i
razv
ijati
spor
tske a
ktivn
osti
142.
857,
214
2.85
7,2
142.
857,
214
2.85
7,2
142.
857,
214
2.85
7,2
142.
857,
21.
000.
000
Prior
itet:
5.4.
Oču
vati
i odr
živo k
orist
iti ku
lturn
o i pr
irod-
no na
slijeđ
e82
8.57
1,5
828.
571,
582
8.57
1,5
828.
571,
582
8.57
1,5
828.
571,
582
8.57
1,5
5.70
0.00
0
Prior
itet:
5.5.
Prip
rem
iti i p
rove
sti cj
eloku
pnu r
efor
mu
obra
zovn
og si
stem
a2.
028.
571,
52.
028.
571,
52.
028.
571,
52.
028.
571,
52.
028.
571,
52.
028.
571,
52.
028.
571,
514
.200
.000
Prior
itet:
5.6.
Potic
ati s
olid
arno
st, dr
uštv
enu i
mor
alnu
odgo
vorn
ost g
rađa
na za
javn
o odb
or25
.714
,325
.714
,325
.714
,325
.714
,325
.714
,325
.714
,325
.714
,318
0.00
0
Ukup
no
34.3
40.0
00
Stra
tešk
i cilj
6: U
napr
jeđe
nje u
prav
ljanj
a raz
voje
m
Prior
itet:
6.1.
Una
prjeđ
enje
znan
ja i v
ještin
a za u
prav
l-jan
je ra
zvoje
m17
6.19
0,5
176.
190,
517
6.19
0,5
142.
857,
214
2.85
7,2
142.
857,
214
2.85
7,2
1.10
0.00
0
Ukup
no
1.10
0.00
0
Prior
itet
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
Finan
cijsk
i ok
vir
175prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
InStItUCIonalnI I organIzaCIjSkI okvIr za provoĐenje Mjera I praĆenje provoĐenja Mjera
Koordinacija izrade, provođenje i praćenje provođenja Strategije razvoja USK
Koordinator pripreme i provedbe Strategije razvoja USK je Razvojna agencija USK. RAUSK će pritom sarađivati sa svim relevantnim akterima - Vladom USK, ministarstvima, općinama u USK i nevladinim sektorom, te Vladom FBiH i njezinim tijelima.
Osnovni zakonodavni okvir, koji omogućava djelovanje RAUSK kao koordinacijskog tijela za planiranje i upravljanje razvojem USK su: Zakon o strateškom planiranju FBiH (u pripremi), Uredba o uspostavi koordinacionog mehanizma za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj u FBiH, Zakon o Vladi USK, Odluka o osnivanju RAUSK i Odluka o pokretanju procesa izrade strateškog plana razvoja USK za period 2014 – 2020.
Osnovni poslovi koje će obavljati RAUSK vezani uz planiranje i provođenje razvojnih aktivnosti su:
• koordinacija u procesu pripreme/ažuriranja/implementacije strategije razvoja USK; • koordinaciju procesa monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji strategije razvoja kantona
u skladu sa utvrđenim sistemom indikatora i vođenje javno dostupne baze podataka za praćenje implementacije strateških dokumenata kantona;
• učešće u izradi sektorskih strategija kantona, strategija razvoja jedinica lokalne samouprave u sastavu kantona i Strategije razvoja Federacije BIH;
• koordinacija poslova u procesu identifikacije, formulacije i utvrđivanja prioritetnih programa i pro-jekata u kantonu na osnovu metodologije koju utvrdi Ministarstvo financija FBIH; koordinacija razrade i implementacije projekata identificiranih u strategiji razvoja kantona u saradnji sa nadlež-nim kantonalnim ministarstvima, susjednim kantonima i jedinicama lokalne samouprave u sastavu kantona, a koji doprinose realizaciji razvojnih prioriteta;
• korištenje elektronskih IP obrazaca i on-line pristup aplikaciji PIMIS (sistem za upravljanje, pripremu i izradu programa javnih investicija);
• dostavljanje prioritetnih programa i projekata za DCU (jedinica za upravljanje i koordinaciju u MFFBiH) u cilju pripreme federalnog programa javnih investicija;
• osiguravanje usklađenosti budžetskog planiranja i programa javnih investicija sa razvojnim priori-tetima definisanim u usvojenim strateškim dokumentima;
• suradnja sa organizacionim jedinicama uspostavljenim u federalnim, kantonalnim ministarstvima i općinama;
• poslove iz oblasti planiranja i upravljanja razvojem u procesu evropskih integracija; • izvještavanje javnosti u procesima planiranja, programiranja i implementacije, monitoringa, evalu-
acije i izvještavanja.
176 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
Praćenje provođenja Strategije
Praćenje provođenja Strategije razvoja USK i izvještavanje Vlade USK, Skupštine USK i šire javnosti o ostvarenim rezultatima bitni su dio poslovanja RAUSK. Pratiti će se projekti pripremljeni za financiranje i oni koji su u fazi provođenja. Izvještavanje o rezultatima biti će periodično – svakih 6 mjeseci. Uz broj aktivnih projekata i financijske iznose, pratiti će se i ostvarivanje pojedinih strategijom predviđenih mjera prema predviđenim rezultatima, kao i njihov razvojni efekt kroz indikatore navedene u tablici u nastavku.
177prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
Tabe
la 4
. Rez
ulta
ti i i
ndik
ator
i
Mjer
aRe
zulta
tIn
dika
tori
Stra
tešk
i cilj
: 1. r
azvi
ti ko
nkur
entn
u pr
ivre
du i d
ostić
i niv
o pr
osje
ka ek
onom
skog
razv
oja f
biH
Prior
itet:
1.1.
Kreir
ati e
fikas
an si
stem
potic
aja za
razv
oj po
duze
tništ
va
1.1.
1. R
azvo
j pod
uzet
ničk
e inf
rastr
uktu
re•
Razv
ijena
podu
zetn
ička
infra
struk
tura
•
Broj
i vrst
e pro
gram
a pot
porn
ih in
stitu
cija
•Br
oj i v
rste p
oduz
etni
ka ko
risni
ka po
tpor
nih i
nstit
ucija
•
Broj
novo
zapo
sleni
h kod
podu
zetn
ika
•Br
oj pr
ogra
ma r
azvo
ja po
slovn
ih zo
na (p
oseb
no na
pušte
nih v
ojnih
objek
ta i o
bjek
ata p
ropa
lih po
duze
ća)
•Br
oj i v
rsta p
oduz
eća u
poslo
vnim
zona
ma
•Br
oj no
voza
posle
nih u
poslo
vnim
zona
ma
1.1.
2. Po
boljš
ati fi
nanc
ijsko
okru
ženj
e za
podu
zetn
ike•
Uved
ene m
jere z
a pob
oljša
nje
finan
ciran
ja po
duze
tnika
, in
form
irani
podu
zetn
ici
i usp
osta
vljen
siste
m za
pr
aćen
je ef
ekat
a pot
icaja
•Po
veća
nje k
onku
rent
nosti
i izv
oza n
a osn
ovu k
orišt
enja
potic
ajnih
mjer
a
•Vr
ste, iz
nosi
i nam
jena k
orišt
enih
potic
aja•
Broj
novo
zapo
sleni
h kod
podu
zetn
ika ko
ji su k
orist
ili po
tpor
e•
Broj
info
rmira
nih i
ospo
sobl
jenih
podu
zetn
ika za
koriš
tenj
e EU
fond
ova i
drug
ih iz
vora
i bro
j prip
rem
ljeni
h pro
jekta
Prior
itet:
1.2.
Raz
viti p
oljop
rivre
du na
tržiš
nim
osno
vam
a
1.2.
1. U
redi
ti sis
tem
koriš
tenj
a i ev
iden
cije
zem
ljišta
•Ur
eđen
e zem
ljišn
e knj
ige i
re
gista
r drža
vnog
zem
ljišta
za
poljo
privr
edu i
drug
e ek
onom
ske a
ktivn
osti.
•%
uređ
enih
zem
ljišn
ih kn
jiga i
uskla
đeni
h s ka
tastr
om•
Izrađ
en re
gista
r pol
jopriv
redn
og ze
mlji
šta•
Broj
riješ
enih
imov
insk
o-pr
avni
h odn
osa
•Br
oj no
vih po
ljopr
ivred
nih p
roizv
ođač
a i ko
ličin
a pol
jopriv
redn
e pro
izvod
nje
•Br
oj i iz
nos n
ovih
inve
sticij
a
1.2.
2. Po
ticat
i pov
ećan
je pr
oduk
tivno
sti
poljo
privr
edne
proiz
vodn
je i p
rera
điva
čkih
ka
pacit
eta
•Po
veća
n bro
j pro
izvođ
ača i
po
rast
ekol
oške
i int
egrir
ane
proiz
vodn
je •
Pobo
ljšan
mar
ketin
g i
uved
eni b
rend
ovi p
roizv
oda
•Br
oj in
form
irani
h i ed
ucira
nih p
oljop
rivre
dnika
•Br
oj ko
risni
ka fi
nanc
ijske
i stru
čne p
oljop
rivre
dne s
lužb
e •
Količ
ina p
roizv
oda p
oseb
no no
vih pr
oizvo
da•
Broj
proiz
vođa
ča i p
rera
điva
ča, p
oseb
no ek
ološ
kih pr
oizvo
da•
Broj
novo
zapo
sleni
h (po
sebn
o mlad
ih)
•Br
oj br
endo
va po
ljopr
ivred
no-p
rehr
ambe
nih p
roizv
oda
1.2.
3. Vr
edno
vati
i pob
oljša
ti sis
tem
dodj
ele
poljo
privr
edni
h sub
venc
ija po
ljopr
ivred
nim
pr
oizvo
đačim
a
•No
vi sis
tem
subv
encij
a u
poljo
privr
edi z
asno
van n
a ra
ciona
lnos
ti, efi
kasn
osti,
ef
ektiv
nosti
i odr
živos
ti
•Oc
jene e
fikas
nosti
subv
encij
a u po
ljopr
ivred
i i do
prin
osa r
azvo
ju po
ljopr
ivred
e •
Defin
irani
novi
siste
m su
bven
cija s
proc
jenom
dopr
inos
a pov
ećan
ja pr
oduk
tivno
sti i k
onku
rent
nosti
proiz
vodn
je •
Prov
eden
novi
siste
m su
bven
cija i
ocjen
a usp
ješno
sti
•Kv
antit
ativn
e pro
mjen
e u po
ljopr
ivred
noj p
roizv
odnj
i i pr
omjen
e u pr
oduk
tivno
sti i z
apos
lenos
ti
178 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
1.2.
4. Po
ticat
i udr
uživa
nje p
oljop
rivre
dnih
pr
oizvo
đača
i pre
rađi
vača
•Po
kren
uta n
ova u
druž
enja
i usp
ješna
proiz
vodn
a i r
azvo
jna p
ovez
anos
t po
ljopr
ivred
nih p
roizv
ođač
a i
prer
ađiva
ča
•Br
oj in
form
irani
h i ed
ucira
nih p
oljop
rivre
dnih
proiz
vođa
ča i p
rera
điva
ča
•Br
oj os
poso
bljen
ih vo
dite
lja i m
enad
žera
za po
slova
nje u
druž
enja
•Br
oj i v
rsta n
ovih
udru
ženj
a (za
drug
e, ko
mor
e, sa
vezi,
klas
teri
itd.)
•Br
oj čla
nova
udru
ženj
a •
Broj
proje
kta p
okre
nutih
i ostv
aren
ih od
udru
ženj
a i do
prin
os po
veća
nju p
oljop
rivre
dne p
roizv
odnj
e i pr
erad
i
Prior
itet:
1.3.
Raz
viti t
urist
ičku i
nfra
struk
turu
1.3.
1. Po
ticat
i jača
nje l
juds
kih re
sursa
i izg
radn
ju
infra
struk
ture
za ra
zvoj
turiz
ma
•Ob
razo
vani
i osp
osob
ljeni
ra
dnici
u tu
rizm
u i kv
alite
tna
turis
tička
infra
struk
tura
kao
osno
va za
razv
oj tu
rizm
a
•Br
oj tu
rista
i ostv
aren
ih no
ćenj
a•
Broj
novo
zapo
sleni
h u tu
rizm
u •
Broj
educ
irani
h i os
poso
bljen
ih ra
dnika
u tu
rizm
u•
Broji
vrsta
i kap
acite
ti no
vih sm
ješta
jnih
kapa
citet
a•
Vrste
i kap
acite
ti izg
rađe
ne tu
ristič
ke in
frastr
uktu
re (k
m st
aza-
pješ
ačkih
bicik
listič
kih, p
lanin
arsk
ih, b
roj v
idiko
vaca
i d
r.)
1.3.
2. Pr
omoc
ija tu
rizm
a USK
kao t
urist
ičke
desti
nacij
e, re
gion
alno i
prek
ogra
ničn
o pov
eziva
nje
•Pr
isutn
ost i
prep
ozna
tljivo
st US
K kao
turis
tičke
de
stina
cije b
rend
iranj
e tu
ristič
ke de
stina
cije U
SK,
prek
ogra
ničn
a pov
ezan
ost
i viša
kvali
teta
turis
tičkih
pr
oizvo
da i u
sluga
•Br
oj um
reže
nih a
kter
a u tu
rizm
u (ho
telij
erstv
o, ug
ostit
eljstv
o, pr
oizvo
dnja
hran
e i pi
ća, u
sluge
u sp
ortu
, kul
turi
i dr
.) za
razv
oj tu
ristič
ke de
stina
cije U
SK•
Broj
inte
grira
nih z
ajedn
ičkih
prog
ram
a za r
azvo
j tur
ističk
e des
tinac
ije U
SK
•Br
oj tu
rista
i stru
ktur
a njih
ove p
otro
šnje
•Br
oj pr
ogra
ma p
reko
gran
ične s
arad
nje
Prior
itet:
1.4.
Sman
jiti s
ivu ek
onom
iju
1.4.
1. Su
zbija
ti siv
u eko
nom
iju i j
ačat
i an
tikor
upcij
ske m
jere
•Sm
anjen
je uč
ešća
sive
ek
onom
ije•
Pove
ćan b
roj r
egist
riran
ih po
duze
ća za
10%
•Po
veća
n bro
j zap
oslen
ih za
5 %
•Sm
anjen
je br
oja ne
zapo
sleni
h za 5
%•
Svije
st gr
ađan
a pov
ećan
a za 1
0%
Prior
itet:
1.5.
Raz
viti in
dustr
ije s
većo
m do
dano
m vr
ijedn
osti
zasn
ovan
e na t
ehno
lošk
om ra
zvoju
i ino
vacij
ama
1.5.
1. Po
veza
ti in
dustr
iju sa
istra
živač
kim ce
ntrim
a•
Dobi
ven p
roizv
od vi
soke
kv
alite
te za
snov
an na
te
hnol
oško
m ra
zvoju
i in
ovac
ijam
a
•Ob
rtničk
a kom
ora U
SK i P
rivre
dna k
omor
a USK
, pos
loda
vci, n
aučn
e i ob
razo
vne i
nstit
ucije
(Maš
insk
i i Bi
oteh
ničk
i fa
kulte
t, Ek
onom
ski f
akul
tet)
1.5.
2. St
vorit
i i ra
zvija
ti ul
agač
ku kl
imu
•St
vore
na po
zitiva
n ulag
ačka
kli
ma u
USK
i prip
rem
ljena
po
nuda
ulag
ačkih
proje
kata
•Izr
ađen
a ana
liza m
oguć
nosti
ulag
anja
u priv
redu
USK
•Pr
ipre
mlje
na po
nudb
ena d
okum
enta
cija z
a inv
estit
ore
•Br
oj no
vih ul
agan
ja u U
SK•
Broj
novih
zapo
sleni
h oso
ba
Mjer
aRe
zulta
tIn
dika
tori
179prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
Prior
itet:
1.6.
Pobo
ljšat
i upr
avlja
nje p
rivre
dnim
razv
ojem
1.6.
1. O
konč
ati p
rivat
izacij
u•
Okon
čana
priva
tizac
ija i
aktiv
irana
privr
edna
druš
tva
uz po
moć
sred
stava
od
priva
tizac
ije
•Br
oj ak
tivira
nih d
ruštv
a uz p
omoć
sred
stava
od pr
ivatiz
acije
•Br
oj za
vrše
nih s
teča
ja i p
oduz
eća s
nasta
vkom
obav
ljanj
a priv
redn
e djel
atno
sti•
Broj
radn
ika sa
riješ
enim
stat
usom
•Br
oj no
voot
vore
nih p
oduz
eća
•Br
oj no
voza
posle
nih r
adni
ka
Stra
tešk
i cilj
2: I
zgra
diti
infra
stru
ktur
u za
pob
oljša
nje k
valit
ete ž
ivot
a sta
novn
ika
Prior
itet:
2.1.
Raz
viti k
valit
etnu
kom
unaln
u inf
rastr
uktu
ru (d
o stu
pnja
prih
vatlj
ivosti
za eu
rops
ke st
anda
rde)
2.1.
1. U
napr
ijedi
ti sis
tem
upra
vljan
ja ko
mun
alnom
in
frastr
uktu
rom
•
Uskla
đeni
razv
oj ko
mun
alnih
dj
elatn
osti
na za
dovo
ljstv
o ko
risni
ka
•Us
vojen
a stra
tegi
ja ko
mun
alnih
djela
tnos
ti•
Broj
proje
kata
u ba
zi pr
ojeka
ta•
Broj
prov
eden
ih pr
ojeka
ta
2.1.
2. Iz
grad
iti i u
napr
ijedi
ti sis
tem
vo
dosn
abdi
jevan
ja, od
vodn
je i p
ročiš
ćava
nja
otpa
dnih
voda
•Uv
eden
a kon
trola
kvali
tete
vo
de iz
loka
lnih
vodo
voda
•Re
kons
truira
ni po
stojeć
i vo
dovo
dni s
istem
•Pr
ošire
na vo
dovo
dna m
reža
i po
prav
ljeno
stan
je po
stojeć
e•
Zašti
ta po
dzem
nih i
po
vršin
skih
voda
i pov
ećan
je kv
alite
te ži
vota
stan
ovni
ka
USK
•%
pokr
iveno
sti st
anov
ništv
a USK
snab
djev
enije
m vo
dom
•Du
žina n
ovoiz
građ
ene m
reže
vodo
snab
dijev
anja
•Br
oj no
voizg
rađe
nih g
rađe
vina v
odos
nabd
ijeva
nja u
siste
mu
•Du
ljina
reko
nstru
irane
vodo
vodn
e mre
že
•Br
oj pr
oved
enih
anali
za kv
alite
te vo
de•
Broj
izgra
đeni
h sist
ema j
avne
odvo
dnje
•Du
žina s
istem
a jav
ne od
vodn
je
2.1.
3. U
napr
ijedi
ti sis
tem
upra
vljan
ja ot
pado
m•
Osig
uran
i plan
ski d
okum
enti
za un
apre
điva
nje s
istem
a up
ravlj
anja
otpa
dom
, re
alizir
ano r
egion
alno
odlag
alište
.
•Ko
ličin
a otp
ada k
oji se
koji s
e dep
onira
na de
poni
ji•
Pokr
iveno
st US
K org
anizi
rani
m pr
ikupl
janjem
otpa
da•
Dovr
šen p
lan up
ravlj
anja
otpa
dom
USK
•Izr
ađen
i plan
ovi u
prav
ljanj
a otp
adom
na no
vu op
ćina
•Izg
rađe
n Reg
ionaln
i cen
tar z
a upr
avlja
nje o
tpad
om•
Broj
sani
rani
h divl
jih /
nesa
nita
rnih
odlag
ališta
•Br
oj in
form
acijs
kih ka
mpa
nja i
eduk
acija
za gr
ađan
e
Prior
itet:
2.2.
Raz
viti s
aobr
aćajn
u inf
rastr
uktu
ru
2.2.
1. Po
boljš
ati p
ovez
anos
t sa d
ržavn
im,
kant
onaln
im en
titet
skim
cent
rima
•Os
igur
ana b
rza sa
obra
ćajn
a ve
za U
SK sa
Sara
jevom
, ko
ridor
om V
C i uv
eziva
nje u
cje
loku
pnim
saob
raća
jnim
sis
tem
om B
iH
•Do
neše
ni st
rate
ški d
okum
enti
•Ur
eđen
a pro
jektn
a dok
umen
tacij
a•
Osig
uran
dio s
reds
tava
za po
četa
k rea
lizac
ije pr
ojeka
ta•
Dužin
a izg
rađe
ne di
onice
ceste
Mjer
aRe
zulta
tIn
dika
tori
180 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
2.2.
2. Iz
grad
nja i
održa
vanj
e put
ne in
frastr
uktu
re•
Mod
erni
zacij
a sao
brać
aja,
pobo
ljšan
je sig
urno
sti
odvij
anja
saob
raća
ja,
pobo
ljšan
je tra
nspo
rtnih
ve
za un
utar
kant
ona,
razv
oj pr
ivred
e.
•Do
nese
ni st
rate
ški d
okum
enti
•Us
vojen
a pro
jektn
a i os
tala
doku
men
tacij
a•
Osig
uran
a fina
ncijs
ka sr
edstv
a•
Dužin
a rek
onstr
uira
nih c
esta
•Br
oj pr
omet
nih n
esre
ća
2.2.
3. Iz
grad
nja i
održa
vanj
e želj
ezni
čke
infra
struk
ture
•Po
veća
nje i
pojef
tinjen
je tra
nspo
rta lju
di, r
oba i
drug
ih
doba
ra•
Sman
jenje
preo
pter
ećen
ja ce
stovn
e inf
rastr
uktu
re
•Izn
os os
igur
anih
sred
stava
•Br
oj izg
rađe
nih (
u rat
u dev
astir
anih
) obj
ekat
a•
Dužin
a dion
ica ko
je se
mog
u pus
titi u
prom
et•
Broj
putn
ika
•Ve
ličin
a ter
etno
g pro
met
a
2.2.
4.Ob
nova
i izg
radn
ja in
frastr
uktu
re za
spor
tsko-
rekr
eacij
ski z
račn
i sao
brać
aj u f
unkc
iji tu
rizm
a•
Posto
jeća i
nfra
struk
tura
za
zračn
i sao
brać
aj u f
unkc
iji i r
azvij
eni n
ovi k
orisn
ički
sadr
žaji
•Pr
ipre
mlje
na an
aliza
stan
ja in
frastr
uktu
re i a
naliz
a pot
reba
USK
•Pr
ipre
mlje
na pr
ojekt
na do
kum
enta
cija
•Pr
ikupl
jena fi
nanc
ijska
sred
stva z
a rea
lizac
iju pr
ojekt
a•
Pora
st br
oja uč
esni
ka u
zračn
om sa
obra
ćaju
(spo
rtsko
-rekr
eacij
ske i
osta
le na
mjen
e)
Prior
itet:
2.3.
Raz
viti i
jačat
i prim
jenu e
nerg
etsk
e efik
asno
sti (j
avni
i priv
atni
sekt
or, t
e gra
đans
tvo)
i kor
išten
je ob
novlj
ivih i
zvor
a ene
rgije
2.3.
1. U
spos
tavit
i sist
em pr
imjen
e mjer
a en
erge
tske e
fikas
nosti
•
Uved
ene m
jere e
nerg
etsk
e efi
kasn
osti
i pov
ećan
je en
erge
tske e
fikas
nosti
u jav
nom
i priv
atno
m se
ktor
u.
•Sm
anjen
je po
trošn
je kla
sični
h izv
ora e
nerg
ije
•Br
oj pr
iorite
tnih
proje
kata
koji s
u im
plem
entir
ani
•Br
oj ob
jekat
a u ja
vnom
sekt
oru k
oji su
uspo
stavil
i sist
em za
prać
enje
ener
getsk
e efik
asno
sti (E
MIS)
•Br
oj ed
ucira
nih s
tručn
jaka
•Br
oj in
form
irani
h sta
novn
ika
2.3.
2. U
napr
ijedi
ti ko
rište
nje o
bnov
ljivih
izvo
ra
ener
gije
•Po
veća
nje p
otro
šnje
ener
gije
iz ob
novlj
ivih i
zvor
a. •
Udio
obno
vljivi
h izv
ora e
nerg
iji u u
kupn
oj po
trošn
ji•
Količ
ina e
nerg
ije iz
obno
vljivi
h izv
ora
•Em
isije
CO2
Stra
tešk
i cilj
3: U
napr
ijedi
ti za
štitu
oko
liša i
oču
vanj
e prir
ode
Prior
itet:
3.1.
Prat
iti i e
fikas
no pr
ovod
iti za
kono
davs
tvo u
sklad
u s EU
legi
slativ
om za
održi
vo ko
rište
nje r
esur
sa
3.1.
1. U
sklad
iti za
kono
davn
i, plan
ski i
insti
tucio
naln
i okv
ir za
zašti
tu ok
oliša
i oču
vanj
e pr
irode
•Os
igur
ani t
emelj
e za
prov
ođen
je m
jera z
aštit
e ok
oliša
i prir
ode
•Br
oj po
dzak
onsk
ih ak
ata
•Do
neše
na st
rate
gija
zašti
te ok
oliša
i prir
ode
•Do
neše
n pro
storn
i plan
USK
•Os
nova
n Cen
tar z
a oko
liš i e
nerg
etsk
u učin
kovit
ost
•Po
veća
nje s
tepe
na im
plem
enta
cije z
akon
a (pe
riodi
čno)
•Po
veća
na efi
kasn
ost a
ktivn
osti
u sek
toru
zašti
te ok
oliša
Mjer
aRe
zulta
tIn
dika
tori
181prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
Prior
itet:
3.2.
Osig
urat
i efik
asne
instr
umen
te im
plem
enta
cije m
jera z
aštit
e oko
liša i
očuv
anja
priro
de
3.2.
1.Us
posta
viti in
form
acijs
ki sis
tem
za pr
aćen
je sta
nja o
koliš
a (vo
da, z
rak,
buka
, otp
ad, z
emlji
šte,
biol
oška
razn
ovrsn
ost)
•Fo
rmira
n inf
orm
acijs
ki sis
tem
o o
koliš
u•
Broj
tijela
uklju
čeni
h u pr
ikupl
janje
info
rmac
ija o
okol
išu•
Naba
vljen
a opr
ema z
a prik
uplja
nje i
nfor
mac
ija
•Br
oj ob
avlje
nih m
onito
ringa
•Br
oj up
ita/o
dgov
ora z
a inf
orm
acije
3.2.
2.Pr
ipre
miti
proje
kte z
aštit
e oko
liša i
očuv
anja
priro
de za
fina
ncira
nje i
z dom
aćih
i međ
unar
odni
h izv
ora
•Us
posta
vljen
a baz
a pod
atak
a i s
tavlj
ena z
ainte
resir
anim
str
anam
a na r
aspo
lagan
je
•Br
oj pr
ojeka
ta•
Broj
proje
kata
koji s
u im
plem
entir
ani
•Br
oj ka
drov
a edu
ciran
ih za
rad n
a međ
unar
odni
m pr
ojekt
ima
•Br
oj pr
ojeka
ta na
web
stra
nici
Prior
itet:
3.3.
Raz
viti lj
udsk
e res
urse
za za
štitu
okol
iša i o
čuva
nje p
rirod
e
3.3.
1. O
spos
obiti
ljuds
ke re
surse
za st
rate
ško
plan
iranj
e u po
druč
ju za
štite
okol
iša i p
rirod
e•
Posto
janje
dovo
ljnog
broja
os
poso
bljen
ih za
prip
rem
u i
prov
edbu
proje
kata
u ob
lasti
okol
iša i u
ključ
enje
istih
u te
pr
oces
e i ak
tivno
sti
•De
finira
ne ci
ljne g
rupe
•Ut
vrđe
no ko
jom m
etod
om će
se ob
uka p
rovo
diti
•Pr
oved
ena p
roce
dura
izbo
ra ak
tera
eduk
acija
•Pr
oved
ena e
duka
cija u
zada
nom
vrem
ensk
om ok
viru (
broj
eduk
acija
)•
Obra
zovn
e ins
tituc
ije uk
ljuče
ne u
proc
edur
u
Prior
itet:
3.4.
Osig
urat
i uklj
učen
ost j
avno
sti u
aktiv
nosti
zašti
te ok
oliša
i oču
vanj
a prir
ode
3.4.
1. In
form
irati,
educ
irati
građ
ane,
privr
edni
ke i
služb
enike
o zn
ačaju
očuv
anja
okol
iša i p
rirod
e •
Uspo
stavlj
en si
stem
in
form
iranj
a i ed
ukac
ije
građ
ana,
privr
edni
ka,
služb
enika
na ni
vou k
anto
na i
zapo
čela
eduk
acija
i ostv
aren
ko
ntin
uite
t u in
form
iranj
u
•Iza
bran
met
oda i
nfor
mira
nja i
educ
iranj
a•
Usvo
jene p
roce
dure
i pos
tupc
i•
Info
rmira
ni ak
teri,
stvo
rene
obav
eze i
utvr
đen v
rem
ensk
i okv
ir•
Obez
bijeđ
eni t
ehni
čki u
slovi
i ljud
ski k
apac
iteti
3.5.
Raz
viti k
valit
etnu
kom
unaln
u inf
rastr
uktu
ru
upra
vljan
ja ot
pado
m do
nivo
a prih
vatlj
ivosti
za
evro
pske
stan
dard
e
•Us
posta
vljen
efika
san s
istem
zb
rinjav
anja
otpa
da ko
ji ga
rant
uje p
otpu
nu za
štitu
ok
oliša
i raz
voj U
SK na
pr
incip
ima o
drživ
og ra
zvoja
•Ko
ličin
a otp
ada k
oji se
koji s
e odl
aže n
a dep
oniji
•Po
krive
nost
USK o
rgan
izira
nim
priku
pljan
jem ot
pada
•Do
vrše
n plan
upra
vljan
ja ot
pado
m U
SK•
Izrađ
eni p
lanov
i upr
avlja
nja o
tpad
om na
nivo
u opć
ina
•Izg
rađe
n Reg
ionaln
i cen
tar z
a upr
avlja
nje o
tpad
om•
Broj
sani
rani
h divl
jih /
nesa
nita
rnih
odlag
ališta
•Br
oj no
vih re
ciklaž
nih d
voriš
ta i e
ko-o
toka
•Br
oj i v
rsta n
abav
ljene
tehn
ičke o
prem
ljeno
sti JK
P-a
•Br
oj in
form
acijs
kih ka
mpa
nja i
eduk
acija
za gr
ađan
e
Mjer
aRe
zulta
tIn
dika
tori
182 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
3.6.
Raz
viti k
valit
etnu
n inf
rastr
uktu
ru
vodo
snab
djev
anja,
odvo
dnje
i pre
čišća
vanj
a ot
padn
ih vo
da do
nivo
a prih
vatlj
ivosti
za ev
rops
ke
stand
arde
•Us
posta
vljen
efika
san s
istem
pr
užan
ja ko
mun
alnih
uslu
ga
građ
anim
a koji
gara
ntuj
e po
tpun
u zaš
titu o
koliš
a i
razv
oj US
K na p
rincip
ima
održi
vog r
azvo
ja•
Uved
ena k
ontro
la kv
alite
te
vode
iz lo
kaln
ih vo
dovo
da
•Re
kons
truira
ni po
stojeć
i vo
dovo
dni s
istem
•Pr
ošire
na vo
dovo
dna m
reža
i sa
nira
no po
stojeć
e sta
nje
•Za
štita
podz
emni
h i
povr
šinsk
ih vo
da i p
oveć
anje
kvali
tete
živo
ta st
anov
nika
US
K
•Br
oj do
nese
nih p
ojedi
načn
ih pl
anov
a za p
ojedi
ne sa
stavn
ice ko
mun
alnih
djela
tnos
ti i o
tpad
a•
Broj
obol
jenja
prou
zroko
vani
h koji
uzro
k im
aju u
zaga
đeno
m ok
olišu
•%
pokr
iveno
sti st
anov
ništv
a USK
vodo
opsk
rbni
m si
stem
om•
Dužin
a nov
oizgr
ađen
e mre
že vo
dosn
abdi
jevan
ja•
Broj
novo
izgra
đeni
h gra
đevin
a vod
osna
bdije
vanj
a u si
stem
u•
Dužin
a rek
onstr
uira
ne vo
dovo
dne m
reže
•
Broj
prov
eden
ih an
aliza
kvali
tete
vode
•Br
oj izg
rađe
nih s
istem
a jav
ne od
vodn
je•
Dužin
a sist
ema j
avne
odvo
dnje
Stra
tešk
i cilj
4: r
azvi
jati
ljuds
ke re
surs
e i u
napr
ijedi
ti tr
žište
rada
Prior
itet:
4.1.
Raz
vijat
i sist
em za
pove
zivan
je i u
sklađ
ivanj
e pon
ude i
potra
žnje
4.1.
1. U
sklad
iti ob
razo
vne p
rogr
ame s
potre
bam
a trž
išta r
ada
•Ra
dna s
naga
obra
zova
na u
sklad
u s po
treba
ma t
ržišta
ra
da
•Br
oj no
vih ob
razo
vnih
prog
ram
a•
Broj
polaz
nika
•Br
oj za
posle
nih p
olaz
nika
prog
ram
a•
Stat
ističk
i pod
aci o
novo
zapo
sleni
ma
4.1.
2. R
azvit
i i pr
ovod
iti pr
ogra
me z
apoš
ljava
nja i
sa
moz
apoš
ljava
nja
•No
vo za
pošlj
avan
je•
Broj
novih
razv
ijeni
h pro
gram
a zap
ošlja
vanj
a•
Broj
prov
eden
ih pr
ogra
ma z
apoš
ljava
nja
Prior
itet:
4.2.
Raz
viti p
rogr
ame p
rekv
alifik
acije
4.2.
1. Kr
eirat
i pro
gram
e pre
kvali
fikac
ije i
dokv
alifik
acije
•Pr
ekva
lificir
ani k
adro
vi za
po
trebe
tržiš
ta ra
da•
Broj
novih
prog
ram
a pre
kvali
fikac
ije•
Broj
polaz
nika
prog
ram
a pre
kvali
fikac
ije•
Broj
zapo
sleni
h pre
kvali
ficira
nih o
soba
•Br
oj pr
užala
ca us
luga
prek
valifi
kacij
e
Prior
itet:
4.3.
Ojač
ati i
razv
ijati
cjelož
ivotn
o uče
nje
4.3.
1. U
napr
ijedi
ti i r
azvij
ati c
jelož
ivotn
o uče
nje
•Ra
zvije
no cj
eloživ
otno
učen
je•
Anke
tiran
je po
sloda
vaca
•Br
oj fo
rmaln
ih i n
efor
maln
ih pr
ogra
ma
•Br
oj os
oba u
ključ
enih
u pr
ogra
me
•Br
oj os
oba i
z mar
gina
lizira
nih g
rupa
uklju
čeni
h u si
stem
Mjer
aRe
zulta
tIn
dika
tori
183prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
Prior
itet:
4.4.
Pobo
ljšat
i rad
služ
bi za
zapo
šljav
anje
4.4.
1. Ja
čati
kapa
citet
e slu
žbi z
a zap
ošlja
vanj
e•
Efika
sna s
lužb
a za
zapo
šljav
anje
•Br
oj ed
ukac
ijskih
prog
ram
a za z
apos
lenike
služ
bi za
zapo
šljav
anje
•Po
veća
nja e
fikas
nost
rada
služ
bi m
jeren
ja br
ojem
zapo
sleni
h•
Broj
novih
baza
poda
taka
uspo
redi
vih sa
zem
ljam
a okr
užen
ja
4.4.
2. U
sklad
iti po
ticajn
e pol
itike
sa po
treba
ma
zapo
šljav
anja
•Os
igur
ani d
odat
ni iz
vori
za fi
nanc
iranj
e nov
og
zapo
šljav
anja
•Br
oj po
stojeć
ih po
ticajn
ih pr
ogra
ma u
sklađ
enih
sa po
treba
ma z
apoš
ljava
nja
•Br
oj ko
risni
ka ov
ih pr
ogra
ma k
oji su
se sa
mi z
apos
lili il
i pod
uzet
nici
koji s
u nek
og za
posli
li•
Broj
novo
zapo
sleni
h oso
ba kr
oz us
klađe
ne po
ticajn
e pro
gram
e
Prior
itet:
4.5.
Potic
ati z
apoš
ljava
nje v
isoko
obra
zova
nog k
adra
u pr
ivred
i i po
veća
nje m
obiln
osti
kadr
ova i
zmeđ
u priv
rede
i istr
aživa
čko-
obra
zovn
ih in
stitu
cija
4.5.
1. Po
ticat
i zap
ošlja
vanj
e viso
koob
razo
vani
h ka
drov
a u pr
ivred
i•
Viso
koob
razo
vani
kadr
ovi
zapo
šljav
aju se
u pr
ivred
nim
su
bjek
tima U
SK
•Br
oj vis
okoo
braz
ovan
ih ka
drov
a zap
oslen
ih u
privr
edi U
SK•
Broj
ovih
obra
zovn
ih pr
ogra
ma n
a fak
ulte
tima u
sklađ
enih
sa po
treba
ma p
rivre
de•
Broj
stipe
ndira
nih s
tude
nata
sa os
igur
anim
zapo
slenj
em u
privr
edi
4.5.
2. O
sigur
ati p
oveć
anje
mob
ilnos
ti ka
drov
a izm
eđu p
rivre
de i i
straž
ivačk
o-ob
razo
vnih
in
stitu
cija
•Po
veza
na pr
ivred
a i
istra
živač
ka za
jedni
ca, t
e m
obiln
ost k
adro
va os
igur
ava
siner
gijsk
e učin
ke na
razv
oj US
K
•Br
oj os
tvar
enih
sara
dnji p
rivre
de i f
akul
teta
•Br
oj vis
okoo
braz
ovan
ih dj
elatn
ika iz
privr
ede k
oji se
nasta
vljaju
educ
irati
•Br
oj in
ovac
ija na
stalih
sara
dnjom
nauk
e/ist
raživ
ača i
privr
ede
•Br
oj zn
anstv
enih
radn
ika, k
oji su
nasta
vili k
arije
re u
privr
edi
Prior
itet:
4.6.
Usp
osta
viti i
jačat
i pro
vedb
u sist
ema v
redn
ovan
ja kv
alite
tnih
obra
zovn
ih pr
ogra
ma
4.6.
1. St
aviti
u fu
nkcij
u sist
em vr
edno
vanj
a ob
razo
vnih
prog
ram
a•
Osig
uran
je na
jbol
jih ka
drov
a na
radn
im m
jestim
a•
Broj
certi
ficira
nih a
genc
ija•
Kvali
teta
i uni
ficira
nost
stand
arda
•Br
oj pr
omoc
ijskih
kam
panj
a za v
isoko
stan
dard
izira
ne ob
razo
vne p
rogr
ame
Stra
tešk
i cilj
5: o
sigur
ati v
isok n
ivo
socij
alne
sigu
rnos
ti i z
aštit
e
Prior
itet:
5.1.
Una
prije
diti
socij
alnu z
aštit
u
5.1.
1. O
sigur
ati u
slove
za pr
užan
je so
cijaln
e pom
oći
starim
, izne
mog
lim i s
ocija
lno u
grož
enim
grup
ama
•Po
veća
n bro
j oso
ba ko
jima j
e os
igur
an m
inim
um so
cijaln
e za
štite
i sig
urno
sti
•Br
oj us
klađe
nih z
akon
skih
prop
isa•
Broj
i vrst
a krit
erija
za os
tvar
ivanj
e pra
va•
Broj
održa
nih r
adion
ica•
Broj
osob
a koji
ma j
e osig
uran
min
imum
socij
alne p
omoć
i•
Broj
NVO-
a uklj
učen
u rje
šava
nje p
itanj
a soc
ijaln
e sig
urno
sti
5.1.
2. O
sigur
ati p
omoć
djec
i s te
škoć
ama u
razv
oju•
Prila
gođa
vanj
e odg
ojno-
obra
zovn
ih in
stitu
cija i
pr
ogra
ma d
jeci s
pose
bnim
po
treba
ma
•Br
oj ra
zvije
nih p
rogr
ama
•Br
oj dj
ece u
ključ
enih
u pr
ogra
me
•Br
oj ed
ukac
ija i i
nfor
mat
ivnog
mat
erija
la
Mjer
aRe
zulta
tIn
dika
tori
184 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
5.1.
3. O
sigur
ati p
omoć
mar
gina
lizira
nim
grup
ama
druš
tva
•Un
aprje
đenj
e kva
litet
e živo
ta
mar
gina
lizira
nih g
rupa
uk
ljučiv
anjem
u dr
uštv
eni
život
i otk
lanjan
jem sv
ih
oblik
a disk
rimin
acije
•Vr
ste i b
roj p
rojek
ata/
prog
ram
a za u
ključ
ivanj
e mar
gina
lizira
nih s
kupi
na•
Broj
koris
nika
prog
ram
a •
Broj
educ
irani
h jav
nih s
lužb
enika
za ra
d sa m
argi
naln
im gr
upam
a
Prior
itet:
5.2.
Jača
ti ka
pacit
ete i
nstit
ucija
za so
cijaln
u i zd
ravs
tven
u zaš
titu
5.2.
1. O
sigur
ati in
frastr
uktu
rnu p
odršk
u za r
ad
insti
tucij
a za z
drav
stven
u zaš
titu
•Os
igur
ati v
isok s
tepe
n zd
ravs
tven
e zaš
tite
stano
vnika
USK
.
•Br
oj ob
novlj
enih
insti
tucij
a u zd
ravs
tvu u
sklad
u sa p
otre
bam
a sta
novn
ištva
USK
•Br
oj op
rem
ljeni
h ins
tituc
ija u
zdra
vstv
u u sk
ladu s
a pot
reba
ma s
tano
vništ
va U
SK•
Educ
iran m
edici
nski
kada
r•
Broj
certi
fikat
a ene
rget
ske u
činko
vitos
ti
5.2.
2. Ed
ukac
ija ka
dra u
siste
mu s
ocija
lne i
zd
ravs
tven
e zaš
tite
•St
ručn
i i os
poso
bljen
i kad
rovi
koji o
dgov
araju
potre
bam
a•
Broj
prog
ram
a za d
jelat
nike
•Br
oj an
keta
i rez
ulta
ti•
Ekon
omsk
e ušte
de za
poslo
davc
a i pr
užat
elja u
sluga
Prior
itet:
5.3.
Potic
ati i
razv
ijati
spor
tske a
ktivn
osti
5.3.
1. R
azvij
anje
spor
tske k
ultu
re•
Podi
gnut
a svij
est j
avno
sti o
važn
osti
spor
ta ka
o akt
ivnom
ko
rište
nju s
lobo
dnog
vr
emen
a, po
rast
turis
tičke
po
nude
USK
kroz
nove
sp
ortsk
e dog
ađaje
•Br
oj dj
ece i
mlad
ih uk
ljuče
nih u
spor
tske a
ktivn
osti
•Br
oj ak
tivni
h/pr
ofes
ionaln
ih sp
orta
ša•
Broj
starij
ih os
oba u
ključ
enih
u or
gani
ziran
i spo
rt•
Broj
spor
tskih
man
ifesta
cija
5.3.
2. R
azvo
j spo
rtske
infra
struk
ture
•Ob
novlj
eni s
ports
ki te
reni
na
otvo
reno
m u
općin
ama U
SK•
Priku
pljen
a dok
umen
tacij
a o lo
kacij
ama z
a izg
radn
ju•
Priku
pljen
a dok
umen
tacij
a o st
anda
rdim
a, na
činu i
izgl
edu t
eren
a•
Anga
žiran
i izvo
đači
rado
va
Prior
itet:
5.4.
Oču
vati
i odr
živo k
orist
iti ku
lturn
o i pr
irodn
o nas
lijeđ
e
5.4.
1. O
čuva
ti i o
drživ
o kor
istiti
pokr
etno
i ne
pokr
etno
kultu
rno n
aslij
eđe
•Oč
uvan
je, ob
nova
i odr
živo
koriš
tenj
e kul
turn
og na
slijeđ
a•
Broj
prip
rem
ljeni
h pro
jekat
a•
Broj
obra
zovn
ih i/
ili tu
ristič
kih po
nuda
zasn
ovan
im na
kultu
rnom
nasli
jeđu
5.4.
2. Po
ticat
i pre
kogr
aničn
u, m
eđuk
anto
naln
u i
međ
ureg
ionaln
u sar
adnj
u ins
tituc
ija u
kultu
ri•
Razv
ijanj
e mul
tikul
tura
lnos
ti i o
čuva
nje k
ultu
rnog
na
slijeđ
a
•Po
veća
nje b
roja
novih
zajed
ničk
ih ku
lturn
o-um
jetni
čkih
prog
ram
a•
Broj
novih
zajed
ničk
ih pr
ojeka
ta na
očuv
anju
kultu
rnog
nasli
jeđa
•Br
oj za
jedni
čkih
radi
onica
za us
avrša
vanj
e zna
nja i
vješ
tina,
te ra
zmjen
u isk
usta
va dj
elatn
ika u
kultu
ri
5.4.
3. O
čuva
ti i o
drživ
o kor
istiti
priro
dno n
aslij
eđe
•Op
erat
ivni i
insti
tucio
naln
i ok
vir za
zašti
tu i o
drživ
o ko
rište
nje p
rirod
nog n
aslij
eđa
•Us
posta
vljen
siste
m pr
aćen
ja bi
oraz
novr
snos
ti u U
SK•
Prov
eden
e mjer
e zaš
tite
•Br
oj izr
ađen
ih pl
anov
a upr
avlja
nja
•Br
oj ob
razo
vnih
i/ili
turis
tičkih
ponu
da za
snov
anih
na pr
irodn
om na
slijeđ
u
Mjer
aRe
zulta
tIn
dika
tori
185prILOg I – prOgraMSkI OkVIr
Prior
itet:
5.5.
Prip
rem
iti i p
rove
sti cj
eloku
pnu r
efor
mu o
braz
ovno
g sist
ema
5.5.
1. N
asta
viti p
rovo
diti
refo
rmu n
ovog
ob
razo
vnog
siste
ma
•Po
dign
ut ni
vo kv
alite
te
ponu
de pr
ogra
ma z
a dj
ecu i
rodi
telje
u sk
ladu
sa is
kaza
nim
inte
resim
a i p
otre
bam
a i la
kše
zapo
šljav
anje
nako
n šk
olov
anja
•Br
oj no
vih ob
razo
vnih
prog
ram
a za d
jecu s
a dife
renc
irani
m po
treba
ma
•Br
oj no
vih ob
razo
vnih
prog
ram
a usk
lađen
ih sa
potre
bam
a trži
šta ra
da•
Prip
rem
ljeni
i usv
ojeni
relev
antn
i pro
pisi
i zak
oni
•Br
oj ed
ukac
ija za
usav
ršava
nje n
asta
vnika
•Br
oj ro
dite
lja uk
ljuče
nih u
rad š
kola
•Us
pjes
i djec
e na t
akm
ičenj
ima
5.5.
2. O
bnov
iti i i
zgra
diti
i opr
emiti
odgo
jno-
obra
zovn
e obj
ekte
•Os
igur
an pr
osto
r u šk
olam
a „p
o mjer
i djet
eta –
pros
tor
koji o
dgaja
“
•Br
oj ob
novlj
enih
i opr
emlje
nih o
dgojn
o-ob
razo
vnih
usta
nova
•Br
oj no
vih od
gojn
o-ob
razo
vnih
usta
nova
•Br
oj no
vih sp
ortsk
ih dv
oran
a u šk
olam
a•
Broj
riješ
enih
imov
insk
o-pr
avni
h pita
nja v
lasni
štva u
škol
ama
•Br
oj do
bive
nih e
nerg
etsk
ih ce
rtific
iranj
a
Prior
itet:
5.6.
Potic
ati s
olid
arno
st, dr
uštv
enu i
mor
alnu o
dgov
orno
st gr
ađan
a za j
avno
dobr
o
5.6.
1. Po
ticat
i sar
adnj
u međ
u nev
ladin
im se
ktor
om
za hu
man
itarn
i rad
•Sv
i res
ursi
na ka
nton
u za
hum
anita
rno d
jelov
anje
u sis
tem
u koo
rdin
acije
•Fo
rmira
n ini
cijat
ivni t
im•
Baza
poda
taka
o or
gani
zacij
ama,
insti
tucij
ama i
udru
ženj
ima k
oja se
bave
hum
anita
rnim
rado
m•
Form
irana
koor
dina
cija s
a pre
dsta
vnici
ma s
vih op
ćina U
SK•
Poslo
vnik
o rad
u i pr
ogra
m ra
da ko
ordi
nacij
e•
Javn
e man
ifesta
cije i
hum
anita
rne a
kcije
•Ed
ukat
ivne r
adion
ice –
učes
nici
Stra
tešk
i cilj
6: U
napr
jeđe
nje u
prav
ljanj
a raz
voje
m
Prior
itet:
6.1.
Una
pređ
enje
znan
ja i v
ještin
a za u
prav
ljanj
e raz
vojem
6.1.
1. U
spos
tavit
i inte
grala
n i si
nhro
nizir
an si
stem
ho
rizon
taln
og i v
ertik
alnog
stra
tešk
og pl
anira
nja i
up
ravlj
anja
razv
ojem
u US
K
•Po
jačan
i kap
acite
ti za
str
ateš
ko pl
anira
nje n
a svim
ni
voim
a
•Br
oj ed
ucira
nih k
adro
va za
stra
tešk
o plan
iranj
e i up
ravlj
anje
•Br
oj do
neše
nih i
javn
o obj
avlje
nih (
web)
stra
tešk
ih do
kum
enat
a •
Broj
poka
zate
lja pr
oced
ura z
a mjer
enje
rezu
ltata
ostv
ariva
nja s
trate
gija
•Br
oj ve
rtika
lnih
koor
dina
cija n
a tem
u raz
voja
•Br
oj m
eđuo
pćin
skih
koor
dina
cija
•Po
veza
no ra
zvojn
o i bu
džet
sko p
lanira
nje
6.1.
2. St
vorit
i pre
duslo
ve za
prip
rem
u pro
jekat
a i p
ovlač
enje
sreds
tava
iz EU
fond
ova i
drug
ih
međ
unar
odni
h izv
ora
•Po
jačan
i kap
acite
ti za
pr
ipre
mu i
prov
edbu
do
nato
rskih
proje
kata
•Br
oj ed
ucira
nih k
adro
va za
pisa
nje p
rojek
tnih
prija
va•
Broj
prija
vljen
ih pr
ojekt
a•
Iznos
priku
pljen
ih sr
edstv
a po p
rojek
tima
•Br
oj us
pješ
no za
vrše
nih p
rojek
ata
Mjer
aRe
zulta
tIn
dika
tori
187prILOg II – OperatIVnI prOgraM
operatIvnI prograM za 2014-2020
188 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
broj
Mje
ra
proj
ekt
Conn
ectio
n w
ith
obje
ctiv
eSe
ktor
Hold
ers
perio
d im
plem
enta
cije
plan
irana
sred
stva
2014
2015
2016
1.1.
1.Ra
zvoj
poslo
vne
infra
struk
ture
Izrad
a pro
gram
a kor
išten
ja na
pušte
nih v
ojnih
ob
jekat
a i ob
jekat
a pro
palih
podu
zeća
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
Min
istar
stvo
privr
ede U
SK20
14.-2
020.
1.00
0.00
01.
000.
000
1.00
0.00
0
1.1.
2.Po
boljš
ati fi
nanc
ijsko
ok
ruže
nje z
a pod
uzet
nike
Anali
za sa
drža
ja fin
ancij
skog
okru
ženj
a za
podu
zetn
ike i s
mjer
nice
za po
boljš
anja
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
Min
istar
stvo
privr
ede U
SK20
14.-2
017.
1.00
0.00
01.
000.
000
1.00
0.00
0
1.2.
1.Ur
editi
siste
m ko
rište
nja i
ev
iden
cije z
emlji
štaUs
klađi
vanj
e zem
ljišn
ih kn
jiga s
a kat
astro
m i
stanj
em na
tere
nuRa
zviti
konk
uren
tnu
privr
edu i
dosti
ći ni
vo
pros
jeka e
kono
msk
og
razv
oja FB
iH
Privr
eda
Vlad
a USK
Kata
star
2014
.-202
0.35
7.14
235
7.14
235
7.14
2
1.2.
2.Po
ticat
i pov
ećan
je pr
oduk
tivno
sti
poljo
privr
edne
proiz
vodn
je i
prer
ađiva
čkih
kapa
citet
a
Finan
cijsk
a, str
učna
i org
aniza
cijsk
a pod
rška
za ši
renj
e pos
tojeć
ih us
pješ
nih n
ačin
a po
ljopr
ivred
ne pr
oizvo
dnje
(pov
rtlar
stvu,
vo
ćarst
vu i s
toča
rstvu
).Izr
ada p
rogr
ama s
ufina
ncira
nja e
kolo
ške
proiz
vodn
jePr
ojekt
potic
anja
orga
nske
poljo
privr
ede
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
Min
istar
stvo
poljo
privr
ede,
vodo
privr
ede i
šu
mar
stva U
SK
2014
.-201
7.12
5.00
012
5.00
012
5.00
0
1.2.
3.Vr
edno
vati
i pob
oljša
ti sis
tem
dodj
ele
poljo
privr
edni
h sub
venc
ija
poljo
privr
edni
m
proiz
vođa
čima
Prije
dlog
prom
jena u
susta
vu su
bven
cija r
adi
pove
ćanj
a pro
dukt
ivnos
ti i k
onku
rent
nosti
po
ljopr
ivred
ne pr
oizvo
dnje
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
Min
istar
stvo
poljo
privr
ede,
vodo
privr
ede i
šu
mar
stva U
SK
2014
.-202
0.14
.285
14.2
8514
.285
1.2.
4.Po
ticat
i udr
uživa
nje
poljo
privr
edni
h pro
izvođ
ača
i pre
rađi
vača
Osni
vanj
e i st
avlja
nje u
funk
ciju a
groc
entra
.Izg
radn
ja di
strib
utivn
ih i s
kladi
šnih
kapa
citet
a (h
ladnj
ače)
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
Min
istar
stvo
poljo
privr
ede,
vodo
privr
ede i
šu
mar
stva U
SK
2014
.-201
7.12
5.00
012
5.00
012
5.00
0
189prILOg II – OperatIVnI prOgraM
1.3.
1.Po
ticat
i jača
nje l
juds
kih
resu
rsa i i
zgra
dnju
in
frastr
uktu
re za
razv
oj tu
rizm
a
Uspo
stava
„inco
min
g“ tu
ristič
ke ag
encij
e.Os
mišl
javan
je i iz
grad
nja b
icikli
stičk
e sta
za,
šetn
ice, v
idiko
vca,
plan
inar
skih
staz
a, sa
obra
ćajn
e inf
rastr
uktu
reAn
aliza
potre
bnih
smješ
tajn
ih i u
gosti
teljs
kih
kapa
citet
a viso
ke kv
alite
te (k
uće,
apar
tman
i, so
be, k
ampo
vi i d
r; ug
ostit
eljsk
i obj
ekti
sa
ponu
dom
auto
hton
ih je
la)
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
Turis
tička
za
jedni
ca U
SK20
14.-2
019.
341.
666
341.
666
341.
666
1.3.
2.Pr
omoc
ija tu
rizm
a USK
ka
o tur
ističk
e des
tinac
ije,
regi
onaln
o i pr
ekog
rani
čno
pove
zivan
je
Prip
rem
a zaje
dničk
e pro
moc
ije či
tavo
g pod
ručja
US
K kao
turis
tičke
desti
nacij
e zas
nova
ne na
svim
lo
kaln
im re
sursi
ma i
atra
kcija
ma (
priro
dnim
, ku
lturn
im, t
radi
ciona
lnim
običa
jima i
dr.)
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
Min
istar
stvo
privr
ede U
SK20
14.-2
017.
87.5
0087
.500
87.5
00
1.4.
1.Su
zbija
ti siv
u eko
nom
iju i
jačat
i ant
ikoru
pcijs
ke m
jere
Anali
za st
anja
sive e
kono
mije
.An
aliza
stan
ja i p
rijed
log s
man
jenja
pore
za i
obav
eza p
oslo
dava
ca.
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
Min
istar
stvo
finan
cija U
SK20
14.-2
020.
21.4
2821
.428
21.4
28
1.5.
1.Po
veza
ti in
dustr
iju sa
ist
raživ
ačkim
cent
rima
Prog
ram
form
iranj
a teh
nolo
ških
park
ova,
inku
bato
ra, c
enta
ra.
Proje
kt us
posta
vljan
ja sa
radn
je se
ktor
a ind
ustri
je sa
nauč
nim
insti
tucij
ama (
Maš
insk
i fak
ulte
t, Bi
oteh
ničk
i fak
ulte
t, Ek
onom
ski f
akul
tet)
i in
stitu
cijam
a za r
azvo
j
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
OK i P
K ka
nton
a, na
učne
i ob
razo
vne
insti
tucij
e
2014
.-201
7.10
0.00
010
0.00
010
0.00
0
1.5.
2.St
vorit
i i ra
zvija
ti ul
agač
ku
klim
uAn
aliza
mog
ućno
sti ul
agan
ja u p
rivre
du U
SKRa
zviti
konk
uren
tnu
privr
edu i
dosti
ći ni
vo
pros
jeka e
kono
msk
og
razv
oja FB
iH
Privr
eda
RAUS
K,
Min
istar
stvo
privr
ede,
PK,
OK
2014
-201
7.25
.000
25.0
0025
.000
1.6.
1.Ok
onča
ti pr
ivatiz
aciju
Anali
za st
anja
privr
edni
h sub
jekat
a koji
su
obuh
vaće
ni za
kono
m o
priva
tizac
iji po
duze
ćaDo
noše
nje n
ovog
zako
na o
steča
ju i l
ikvid
aciji
Razv
iti ko
nkur
entn
u pr
ivred
u i do
stići
nivo
pr
osjek
a eko
nom
skog
ra
zvoja
FBiH
Privr
eda
Min
istar
stvo
privr
ede U
SK20
14.-2
017.
750.
000
750.
000
750.
000
broj
Mje
ra
proj
ekt
Conn
ectio
n w
ith
obje
ctiv
eSe
ktor
Hold
ers
perio
d im
plem
enta
cije
plan
irana
sred
stva
190 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
2.1.
1.Un
aprij
editi
siste
m
upra
vljan
ja ko
mun
alnom
in
frastr
uktu
rom
Izrad
a baz
e pro
jekat
a i do
kum
enta
cije
Izrad
a stra
tegi
je ra
zvoja
kom
unaln
ih dj
elatn
osti
Izgra
diti
infra
struk
turu
za
pobo
ljšan
je kv
alite
te
život
a sta
novn
ika
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i za
štitu
okol
iša
USK
2015
.-202
0.83
.333
83.3
3383
.333
2.1.
2.Izg
radi
ti i u
napr
ijedi
ti sis
tem
vodo
snab
dijev
anja,
od
vodn
je i p
ročiš
ćava
nja
otpa
dnih
voda
Izrad
a plan
a i pr
oveđ
enja
upra
vljan
ja vo
dam
a US
KIzg
radi
ti in
frastr
uktu
ru za
po
boljš
anje
kvali
tete
živ
ota s
tano
vnika
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o po
ljopr
ivred
e, vo
dopr
ivred
e i
šum
arstv
a USK
2014
.-202
0.6.
428.
571
6.42
8.57
16.
428.
571
2.1.
3.Un
aprij
editi
siste
m
upra
vljan
ja ot
pado
mDo
vrše
tak i
prov
ođen
je Pl
ana u
prav
ljanj
a ot
pado
m U
SKPo
diza
nje s
vijes
ti jav
nosti
pute
m in
form
iranj
a, ed
ukac
ije i p
rom
ocije
o up
ravlj
anju
otpa
dom
Izgra
diti
infra
struk
turu
za
pobo
ljšan
je kv
alite
te
život
a sta
novn
ika
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i za
štitu
okol
iša
USK
2014
.-202
0.1.
428.
571
1.42
8.57
11.
428.
571
2.2.
1.Po
boljš
ati p
ovez
anos
t sa
drža
vnim
, kan
tona
lnim
en
titet
skim
cent
rima
Usva
janje
strat
egije
razv
oja sa
obra
ćajn
e in
frastr
uktu
re.
Izrad
a pro
jektn
e dok
umen
tacij
e i el
abor
ata
eksp
ropr
ijacij
e.
Izgra
diti
infra
struk
turu
za
pobo
ljšan
je kv
alite
te
život
a sta
novn
ika
Trans
port
Min
istar
stvo
prom
eta i
ko
mun
ikacij
a FB
iH,
Min
istar
stvo
privr
ede U
SK
2014
.-202
0.71
4.28
571
4.28
571
4.28
5
2.2.
2.Izg
radn
ja i o
drža
vanj
e put
ne
infra
struk
ture
Izrad
a stra
tegi
je ra
zvoja
putn
e inf
rastr
uktu
re.
Izrad
a pro
jektn
e dok
umen
tacij
e i el
abor
ata
eksp
ropr
ijacij
e, re
kons
trukc
ije ce
sta i i
zgra
dnje
obila
znica
grad
ova
Izgra
diti
infra
struk
turu
za
pobo
ljšan
je kv
alite
te
život
a sta
novn
ika
Trans
port
Min
istar
stvo
privr
ede U
SK20
14.-2
020.
857.
142
857.
142
857.
142
2.2.
3.Izg
radn
ja i o
drža
vanj
e že
ljezn
ičke i
nfra
struk
ture
Izrad
a pro
jektn
e dok
umen
tacij
e i iz
vođe
nje
rado
va na
reko
nstru
kciji
i elek
trifik
aciji
Unsk
e pr
uge
Izgra
diti
infra
struk
turu
za
pobo
ljšan
je kv
alite
te
život
a sta
novn
ika
Trans
port
Min
istar
stvo
privr
ede U
SK,
Min
istar
stvo
prom
eta i
ko
mun
ikacij
a FB
iH
2014
.-202
0.3.
857.
142
3.85
7.14
23.
857.
142
2.2.
4.Ob
nova
i izg
radn
ja in
frastr
uktu
re za
spor
tsko-
rekr
eacij
ski z
račn
i pro
met
u fu
nkcij
i tur
izma
Izrad
a pro
jektn
e dok
umen
tacij
e rek
onstr
ukcij
e po
stojeć
e inf
rastr
uktu
re za
zrač
ni pr
omet
.Izg
radi
ti in
frastr
uktu
ru za
po
boljš
anje
kvali
tete
živ
ota s
tano
vnika
Trans
port
Min
istar
stvo
privr
ede U
SK20
14.-2
020.
1.00
0.00
01.
000.
000
1.00
0.00
0
broj
Mje
ra
proj
ekt
Conn
ectio
n w
ith
obje
ctiv
eSe
ktor
Hold
ers
perio
d im
plem
enta
cije
plan
irana
sred
stva
191prILOg II – OperatIVnI prOgraM
2.3.
1.Us
posta
viti s
istem
prim
jene
mjer
a ene
rget
ske e
fikas
nosti
Izrad
a stu
dije
stanj
a ene
rget
ske e
fikas
nosti
ob
jekat
a jav
nog s
ekto
raIzr
ada A
kcion
og pl
ana z
a pod
izanj
e mjer
a en
erge
tske e
fikas
nosti
(ide
ntifi
ciran
je pr
iorite
ta i
redo
slijed
aktiv
nosti
za po
stiza
nje m
jera)
Uspo
stava
siste
ma p
raće
nja i
evalu
acije
siste
ma
prov
ođen
ja m
jera e
nerg
etsk
e efik
asno
sti
Izgra
diti
infra
struk
turu
za
pobo
ljšan
je kv
alite
te
život
a sta
novn
ika
Ener
getik
aM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i za
štitu
okol
iša,
Min
istar
stvo
obra
zova
nja,
nauk
e, ku
lture
i s
porta
,M
inist
arstv
o un
utra
šnjih
po
slova
,M
inist
arstv
o zd
ravs
tva
i soc
ijaln
e po
litike
2014
.-202
0.1.
571.
428
1.57
1.42
81.
571.
428
2.3.
2.Un
aprij
editi
koriš
tenj
e ob
novlj
ivih i
zvor
a ene
rgije
Anali
za en
erge
tskog
pote
ncija
la iz
obno
vljivi
h izv
ora i
prip
rem
a pilo
t pos
trojen
ja
Izgra
diti
infra
struk
turu
za
pobo
ljšan
je kv
alite
te
život
a sta
novn
ika
Ener
getik
aUn
sko-
sans
ke šu
me,
Min
istar
stvo
za gr
ađen
je,
pros
torn
o ur
eđen
je i z
aš.
okol
iša U
SK
2014
.-202
0.71
4.28
571
4.28
571
4.28
5
3.1.
1.Us
kladi
ti za
kono
davn
i, pl
ansk
i i in
stitu
ciona
lni o
kvir
za za
štitu
okol
iša i o
čuva
nje
priro
de
Izrad
a (do
vrše
tak)
pros
torn
og pl
ana U
SKIzr
ada P
lana z
aštit
e oko
liša U
SKUn
aprij
editi
zašti
tu
okol
iša i o
čuva
nje
priro
de
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i zaš
.ok
oliša
USK
2014
.-201
6.50
.000
50.0
0050
.000
3.2.
1.Us
posta
viti in
form
acijs
ki sis
tem
za pr
aćen
je sta
nja
okol
iša (v
oda,
zrak,
buka
, otp
ad, t
lo, bi
ološ
ka
razn
ovrsn
ost)
Uspo
stava
baze
zaga
điva
čaEd
ukac
ija up
oslen
ika za
rad n
a inf
orm
acijs
kom
su
stavu
Unap
rijed
iti za
štitu
ok
oliša
i oču
vanj
e pr
irode
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i zaš
.ok
oliša
USK
2014
.-201
7.62
.500
62.5
0062
.500
broj
Mje
ra
proj
ekt
Conn
ectio
n w
ith
obje
ctiv
eSe
ktor
Hold
ers
perio
d im
plem
enta
cije
plan
irana
sred
stva
192 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
3.2.
2.Pr
ipre
miti
proje
kte z
aštit
e ok
oliša
i oču
vanj
a prir
ode
za fi
nanc
iranj
e iz d
omać
ih i
međ
unar
odni
h izv
ora
Priku
pljan
je pr
ojekt
nih i
deja
u baz
u pro
jekat
a Ed
ukac
ija up
oslen
ika za
rad n
a međ
unar
odni
m
proje
ktim
a
Unap
rijed
iti za
štitu
ok
oliša
i oču
vanj
e pr
irode
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i zaš
. ok
oliša
USK
2014
.-201
6.53
.333
53.3
3353
.333
3.3.
1.Os
poso
biti
ljuds
ke re
surse
za
stra
tešk
o plan
iranj
e u
podr
učju
zašti
te ok
oliša
i pr
irode
Prov
ođen
je an
alize
potre
ba za
eduk
acijo
m u
strat
eško
m pl
anira
nju
Eduk
acija
služ
beni
ka u
sekt
oru z
aštit
e oko
liša z
a str
ateš
ko pl
anira
nje
Unap
rijed
iti za
štitu
ok
oliša
i oču
vanj
e pr
irode
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i zaš
. ok
oliša
USK
2014
.-201
6.16
.666
16.6
6616
.666
3.4.
1.In
form
irati,
educ
irati
građ
ane,
privr
edni
ke,
služb
enike
, o zn
ačaju
oč
uvan
ja ok
oliša
i prir
ode
Utvr
diti
i usv
ojiti
način
, met
odu i
zajed
ničk
i pr
istup
info
rmira
nja n
a nivo
u USK
Unap
rijed
iti za
štitu
ok
oliša
i oču
vanj
e pr
irode
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i zaš
. ok
oliša
USK
2014
.-201
5.25
.000
25.0
00
3.5.
Razv
iti kv
alite
tnu
kom
unaln
u inf
rastr
uktu
ru
upra
vljan
ja ot
pado
m do
ni
voa p
rihva
tljivo
sti za
ev
rops
ke st
anda
rde
Dovr
šeta
k Plan
a upr
avlja
nja o
tpad
om u
USK,
Re
aliza
cija R
egion
alnog
cent
ra za
upra
vljan
je ot
pado
m i s
anac
ija ne
sani
tarn
ih de
poni
ja i d
ivljih
od
lagali
šta
Izgra
diti
kom
unaln
u in
frastr
uktu
ru za
po
boljš
anje
kvali
tete
živ
ota s
tano
vnika
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i zaš
. ok
oliša
USK
2014
.-202
0.1.
428.
571
4.00
0.00
04.
000.
000
3.6.
Razv
iti kv
alite
tnun
in
frastr
uktu
ru
vodo
snab
djev
anja,
odvo
dnje
i pre
čišća
vanj
a otp
adni
h vo
da do
nivo
a prih
vatlj
ivosti
za
evro
pske
stan
dard
e
Izrad
a i pr
ovođ
enje
Plan
a upr
avlja
nja v
odam
a u
USK,
prov
ođen
je po
stojeć
ih si
stem
a, izg
radn
ja no
ve vo
dovo
dne m
reže
i san
acija
stan
ja po
stojeć
e
Izgra
diti
kom
unaln
u in
frastr
uktu
ru za
po
boljš
anje
kvali
tete
živ
ota s
tano
vnika
Zašti
ta
okol
išaM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i zaš
. ok
oliša
USK
2014
.-202
0.6.
428.
571
6.42
8.57
16.
428.
571
4.1.
1.Us
kladi
ti ob
razo
vne
prog
ram
e s po
treba
ma
tržišt
a rad
a
Anali
za us
klađe
nosti
plan
ova u
pisa
u sre
dnje
škol
e i vi
soko
škol
ske u
stano
ve s
potre
bam
a trž
išta r
ada i
prep
oruk
e za p
obol
jšanj
a.
Razv
ijati
ljuds
ke
resu
rse i u
napr
ijedi
ti trž
ište r
ada
Obra
zova
nje
i trži
šte ra
daM
inist
arstv
o ob
razo
vanj
a, na
uke,
kultu
re
i spo
rta U
SK
2014
.-210
6.66
.666
66.6
6666
.666
4.1.
2.Ra
zviti
i pro
vodi
ti pr
ogra
me z
apoš
ljava
nja i
sa
moz
apoš
ljava
nja
Defin
iranj
e i pr
ovođ
enje
novih
prog
ram
a pr
ofes
ionaln
og us
mjer
avan
ja i s
avjet
ovan
ja za
za
pošlj
avan
je i s
amoz
apoš
ljava
nje
Razv
ijati
ljuds
ke
resu
rse i u
napr
ijedi
ti trž
ište r
ada
Obra
zova
nje
i trži
šte ra
daZa
vod z
a za
pošlj
avan
je20
14.-2
020.
100.
000
100.
000
100.
000
broj
Mje
ra
proj
ekt
Conn
ectio
n w
ith
obje
ctiv
eSe
ktor
Hold
ers
perio
d im
plem
enta
cije
plan
irana
sred
stva
193prILOg II – OperatIVnI prOgraM
4.2.
1.Kr
eirat
i pro
gram
e pr
ekva
lifika
cije i
do
kvali
fikac
ije
Razra
da no
vih po
trebn
ih pr
ogra
ma
prek
valifi
kacij
e u sk
ladu s
a pot
reba
ma p
rivre
de i
poslo
dava
ca
Razv
ijati
ljuds
ke
resu
rse i u
napr
ijedi
ti trž
ište r
ada
Obra
zova
nje
i trži
šte ra
daM
inist
arstv
o ob
razo
vanj
a, na
uke,
kultu
re
i spo
rta U
SK
2014
.-202
0.10
0.00
010
0.00
010
0.00
0
4.3.
1.Un
aprij
editi
i raz
vijat
i cje
loživo
tno u
čenj
eOs
mišl
javan
je i p
rom
ovira
nje p
rogr
ama
cjelož
ivotn
og ob
razo
vanj
a za o
sobe
s m
inim
umom
obra
zova
nja i
li bez
obra
zova
nja.
Razv
ijati
ljuds
ke
resu
rse i u
napr
ijedi
ti trž
ište r
ada
Obra
zova
nje
i trži
šte ra
daM
inist
arstv
o ob
razo
vanj
a, na
uke,
kultu
re
i spo
rta U
SK
2014
.-201
7.10
0.00
010
0.00
010
0.00
0
4.4.
1.Ja
čati
kapa
citet
e slu
žbi z
a za
pošlj
avan
jeAn
aliza
potre
ba za
obuk
om, p
ripre
ma i
pr
ovođ
enje
treni
nga z
a djel
atni
ke
Razv
ijati
ljuds
ke
resu
rse i u
napr
ijedi
ti trž
ište r
ada
Tržišt
e rad
aZa
vod z
a za
pošlj
avan
je 20
14.-2
016.
100.
000
100.
000
100.
000
4.4.
2.Us
kladi
ti po
ticajn
e pol
itike
sa
potre
bam
a zap
ošlja
vanj
aSa
činiti
Akc
ioni p
lan za
pošlj
avan
ja u U
SK,
objed
initi
i usm
jeriti
sred
stva z
a pro
vođe
nje
prog
ram
a uz u
tvrđ
ivanj
e prio
ritet
a kro
z m
ehan
izme k
oord
inac
ije
Razv
ijati
ljuds
ke
resu
rse i u
napr
ijedi
ti trž
ište r
ada
Tržišt
e rad
aZa
vod z
a za
pošlj
avan
je20
14.-2
020.
61.4
2861
.428
61.4
28
4.5.
1.Po
ticat
i zap
ošlja
vanj
e vis
oko-
obra
zova
nih k
adro
va
u priv
redi
Orga
niza
cija o
tvor
enih
dana
unive
rzite
ta i
sajm
a zan
iman
ja sa
pred
stavlj
anjem
potre
ba
podu
zetn
ika.
Osni
vanj
e fon
dacij
e za t
alent
e.
Razv
ijati
ljuds
ke
resu
rse i u
napr
ijedi
ti trž
ište r
ada
Obra
zova
nje
Min
istar
stvo
privr
ede U
SK,
Faku
lteti
2014
.-202
0.7.
142
7.14
27.
142
4.5.
2.Os
igur
ati p
oveć
anje
mob
ilnos
ti ka
drov
a izm
eđu
privr
ede i
istra
živač
ko-
obra
zovn
ih in
stitu
cija
Iden
tificir
anje
novih
dosti
gnuć
a isk
orist
ivih u
pr
ivred
i.An
aliza
mog
ućno
sti ko
rište
nja i
straž
ivačk
ih
resu
rsa za
R&D
privr
ede.
Anali
za m
oguć
nosti
koriš
tenj
a men
adže
rskih
zn
anja
za up
ravlj
anje
znan
stven
ih si
stem
ima
– po
tican
je cil
janih
istra
živan
ja za
potre
be
privr
edni
h sub
jekat
a.
Razv
ijati
ljuds
ke
resu
rse i u
napr
ijedi
ti trž
ište r
ada
Obra
zova
nje
Faku
lteti
i pr
ivred
nici
2014
.-202
0.35
.714
35.7
1435
.714
4.6.
1.St
aviti
u fu
nkcij
u sist
em
vred
nova
nja o
braz
ovni
h pr
ogra
ma
Defin
iranj
e jas
nih n
orm
ativa
i sta
ndar
da za
vr
edno
vanj
e obr
azov
nih p
rogr
ama.
Razv
ijati
ljuds
ke
resu
rse i u
napr
ijedi
ti trž
ište r
ada
Obra
zova
nje
Peda
gošk
i za
vod U
SK20
14.-2
020.
100.
000
100.
000
100.
000
broj
Mje
ra
proj
ekt
Conn
ectio
n w
ith
obje
ctiv
eSe
ktor
Hold
ers
perio
d im
plem
enta
cije
plan
irana
sred
stva
194 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
broj
Mje
ra
proj
ekt
Conn
ectio
n w
ith
obje
ctiv
eSe
ktor
Hold
ers
perio
d im
plem
enta
cije
plan
irana
sred
stva
5.1.
1.Os
igur
ati u
slove
za pr
užan
je so
cijaln
e pom
oći s
tarim
, izn
emog
lim i s
ocija
lno
ugro
ženi
m gr
upam
a
Uspo
stava
serv
isa za
24-sa
tnu p
omoć
(Crv
eni
križ+
NGO)
Osig
urat
i viso
k nivo
so
cijaln
e sig
urno
sti i
zašti
te (j
avna
svije
st i p
otica
nje d
ruštv
ene
odgo
vorn
osti)
Socij
alna
zašti
taM
inist
arstv
o zd
ravs
tva
i soc
ijaln
e po
litike
USK
, Ce
ntri
za
socij
alni r
ad
2014
.-201
6.83
.333
83.3
3383
.333
5.1.
2.Os
igur
ati p
omoć
djec
i s
tešk
oćam
a u ra
zvoju
Orga
nizir
anje
besp
latne
savje
toda
vne p
omoć
i ro
dite
ljim
a i dj
eci (
pedi
jatri,
logo
pedi
, de
fekt
oloz
i, psih
oloz
i)
Osig
urat
i viso
k nivo
so
cijaln
e sig
urno
sti i
zašti
te (j
avna
svije
st i p
otica
nje d
ruštv
ene
odgo
vorn
osti)
Socij
alna
zašti
taM
inist
arstv
o zd
ravs
tva
i soc
ijaln
e po
litike
USK
, M
inist
arstv
o ob
razo
vanj
a, na
uke,
kultu
re
i spo
rta U
SK
2014
.-202
0.64
.285
64.2
8564
.285
5.1.
3.Os
igur
ati p
omoć
m
argi
naliz
irani
m gr
upam
a dr
uštv
a
Osni
vanj
e Cen
tra za
eduk
aciju
o uk
ljučiv
anju
m
argi
naliz
irani
h sku
pina
u dr
uštv
oOs
igur
ati v
isok n
ivo
socij
alne s
igur
nosti
i za
štite
(jav
na sv
ijest
i pot
icanj
e dru
štven
e od
govo
rnos
ti)
Socij
alna
zašti
taM
inist
arstv
o zd
ravs
tva
i soc
ijaln
e po
litike
USK
2014
.-202
0.35
7.14
235
7.14
235
7.14
2
5.2.
1.Os
igur
ati in
frastr
uktu
rnu
podr
šku z
a rad
insti
tucij
a za
zdra
vstv
enu z
aštit
u
Anali
za po
treba
i plan
obno
ve bi
haćk
e bol
nice
Osig
urat
i viso
k nivo
so
cijaln
e sig
urno
sti i
zašti
te (j
avna
svije
st i p
otica
nje d
ruštv
ene
odgo
vorn
osti)
Zdra
vstv
oM
inist
arstv
o zd
ravs
tva
i soc
ijaln
e po
litike
USK
2014
.-202
0.1.
428.
571
1.42
8.57
11.
428.
571
5.2.
2.Ed
ukac
ija za
posle
nih
u sist
emu s
ocija
lne i
zd
ravs
tven
e zaš
tite
Osig
urat
i viso
k nivo
so
cijaln
e sig
urno
sti i
zašti
te (j
avna
svije
st i p
otica
nje d
ruštv
ene
odgo
vorn
osti)
Socij
alna
zašti
ta i
zdra
vstv
o
Min
istar
stvo
zdra
vstv
a i s
ocija
lne
polit
ike U
SK
2014
.-201
6.20
.000
20.0
0020
.000
5.3.
1.Ra
zvija
nje s
ports
ke ku
lture
Izrad
a stra
tegi
je ra
zvoja
spor
tova
USK
(plan
ovi i
prog
ram
i)Os
igur
ati v
isok n
ivo
socij
alne s
igur
nosti
i za
štite
(jav
na sv
ijest
i pot
icanj
e dru
štven
e od
govo
rnos
ti)
Spor
tM
inist
arstv
o ob
razo
vanj
a, na
uke,
kultu
re
i spo
rta U
SK
2014
.-202
0.10
0.00
010
0.00
010
0.00
0
195prILOg II – OperatIVnI prOgraM
5.3.
2.Ra
zvoj
spor
tske
infra
struk
ture
Anali
za po
treba
za ob
novo
m sp
ortsk
e in
frastr
uktu
re i d
efini
ranj
e prio
ritet
nih i
nves
ticija
Osig
urat
i viso
k nivo
so
cijaln
e sig
urno
sti i
zašti
te (j
avna
svije
st i p
otica
nje d
ruštv
ene
odgo
vorn
osti)
Spor
tM
inist
arstv
o ob
razo
vanj
a, na
uke,
kultu
re
i spo
rta U
SK
2014
.-202
0.42
.857
42.8
5742
.857
5.4.
1.Oč
uvat
i i od
rživo
koris
titi
pokr
etnu
i nep
okre
tnu
kultu
rnu b
aštin
u
Stra
tegi
ja od
rživo
g kor
išten
ja i p
rom
ocije
ku
lturn
e baš
tine U
SK za
potre
be tu
rizm
a Os
igur
ati v
isok n
ivo
socij
alne s
igur
nosti
i za
štite
(jav
na sv
ijest
i pot
icanj
e dru
štven
e od
govo
rnos
ti)
Kultu
raM
inist
arstv
o ob
razo
vanj
a, na
uke,
kultu
re
i spo
rta U
SK
2014
.-202
0.71
4.28
571
4.28
571
4.28
5
5.4.
2.Po
ticat
i pre
kogr
aničn
u,
međ
ukan
tona
lnu i
m
eđur
egion
alnu s
urad
nju
insti
tucij
a u ku
lturi
Anali
za po
tenc
ijaln
ih ob
lika s
urad
nje i
pr
ovođ
enje
zajed
ničk
ih m
anife
stacij
a.Os
igur
ati v
isok n
ivo
socij
alne s
igur
nosti
i za
štite
(jav
na sv
ijest
i pot
icanj
e dru
štven
e od
govo
rnos
ti)
Kultu
raM
inist
arstv
o ob
razo
vanj
a, na
uke,
kultu
re
i spo
rta U
SK
2014
.-202
0.42
.857
42.8
5742
.857
5.4.
3.Oč
uvat
i i od
rživo
koris
titi
priro
dnu b
aštin
uIn
vent
ariza
cija b
ioraz
novr
snos
ti ka
nton
a.Os
igur
ati v
isok n
ivo
socij
alne s
igur
nosti
i za
štite
(jav
na sv
ijest
i pot
icanj
e dru
štven
e od
govo
rnos
ti)
Zašti
ta
priro
deM
inist
arstv
o za
građ
enje,
pr
osto
rno
uređ
enje
i zaš
. ok
oliša
USK
2014
.-202
0.57
.142
57.1
4257
.142
5.5.
1.Na
stavit
i pro
vodi
ti re
form
u no
vog o
braz
ovno
g sist
ema
Defin
irati
akcij
ski p
lan za
prov
ođen
je re
form
e ob
razo
vnog
siste
ma
Osig
urat
i viso
k nivo
so
cijaln
e sig
urno
sti i
zašti
te (j
avna
svije
st i p
otica
nje d
ruštv
ene
odgo
vorn
osti)
Obra
zova
nje
Min
istar
stvo
obra
zova
nja,
nauk
e, ku
lture
i s
porta
USK
2014
.-202
0.28
.517
28.5
1728
.517
5.5.
2.Ob
novit
i i izg
radi
ti i o
prem
iti
odgo
jno-
obra
zovn
e obj
ekte
Prip
rem
a dok
umen
tacij
e za i
zgra
dnju
kam
pusa
u B
ihać
u.Os
igur
ati v
isok n
ivo
socij
alne s
igur
nosti
i za
štite
(jav
na sv
ijest
i pot
icanj
e dru
štven
e od
govo
rnos
ti)
Obra
zova
nje
Min
istar
stvo
obra
zova
nja,
nauk
e, ku
lture
i s
porta
USK
2014
.-202
0.2.
000.
000
2.00
0.00
02.
000.
000
broj
Mje
ra
proj
ekt
Conn
ectio
n w
ith
obje
ctiv
eSe
ktor
Hold
ers
perio
d im
plem
enta
cije
plan
irana
sred
stva
196 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020
5.6.
1.Po
ticat
i sur
adnj
u međ
u ne
vladi
nim
sekt
orom
za
hum
anita
rni r
ad
Izrad
a baz
a pod
atak
a o ne
vladi
nim
udru
ženj
ima
u USK
i for
mira
nje o
sniva
čke k
oord
inac
ijeOs
igur
ati v
isok n
ivo
socij
alne s
igur
nosti
i za
štite
(jav
na sv
ijest
i pot
icanj
e dru
štven
e od
govo
rnos
ti)
Javn
a up
rava
Min
istar
stvo
zdra
vstv
a i s
ocija
lne
zašti
te us
k
2014
.-202
0.25
.714
25.7
1425
.714
6.1.
1.Us
posta
viti in
tegr
alan
i sin
kron
izira
n sist
em
horiz
onta
lnog
i ver
tikaln
og
strat
eško
g plan
iranj
a i
upra
vljan
ja ra
zvoje
m u
USK
Izrad
a baz
e pro
jekta
u US
KUn
apre
đenj
e up
ravlj
anja
razv
ojem
Javn
a up
rava
RAUS
K20
14.-2
016.
33.3
3333
.333
33.3
33
6.1.
2.St
vorit
i pre
duslo
ve za
pr
ipre
mu p
rojek
ata i
po
vlače
nje s
reds
tava
iz
EU fo
ndov
a i dr
ugih
m
eđun
arod
nih i
zvor
a
Eduk
acija
kadr
ova u
RAUS
KUn
apre
đenj
e up
ravlj
anja
razv
ojem
Javn
a up
rava
RAUS
K20
14.-2
020.
142.
857
142.
857
142.
857
broj
Mje
ra
proj
ekt
Conn
ectio
n w
ith
obje
ctiv
eSe
ktor
Hold
ers
perio
d im
plem
enta
cije
plan
irana
sred
stva
2014 2015 2016 2018 2019 2020
VelikaKladuša
Bužim
BosanskaKrupa
Sanski Most
KljučBosanski Petrovac
Bihać
Cazin
Unsko-sanskog kantona za period 2014–2020
Vlada Unsko-sanskogkantona
FinansiraEvropska Unija
Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost Kantonalnog odbora za razvoj Unsko-sanskog kantona i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije. In
tegr
irana
stra
tegi
ja ra
zvoj
a Uns
ko-sa
nsko
g ka
nton
a za p
erio
d 20
14–2
020