kao postati csr preduzece.pdf

7/22/2019 kao postati csr preduzece.pdf

1/96


2/96


3/96

KAKO POSTATI DRUTVENOODGOVORNO PREDUZEE

PRIRUNIK GLOBALNOG SPORAZUMA ZA BOSNU I HERCEGOVINU


4/96

Rukovodilac programa

Tarik ZAIMOVI

Koordinator projekta

Vanja JANKOVI

Recenzenti

Christine McNab

Urednici

Sandra KASALO FAZLI

Vanja JANKOVI

Savjetnica za drutveno odgovorno poslovanje

Emira MEANOVI

Autori

Aldin MEEDOVIAleksandra MARTINOVI

Miralem POROBI

Nikolina OBRADOVI

Emira MEANOVI

Sandra KASALO FAZLI

Vanja JANKOVIPrijevod

Sanja Haller

Graki dizajn korica / Tehniko ureenje i obrada

TRIPTIH

Bez obzira to je publikacija ovog izvjetaja podrana od strane Razvojnog programa Ujedinjenih

nacija (UNDP), miljenja izraena u izvjetaju ne odraavaju zvanine stavove Razvojnog

programa Ujedinjenih nacija (UNDP).


5/96


Sadraj

PREDGOVOR 5

UVOD ili TA VAS EKA U PRIRUNIKU 7

GLOBALNI SPORAZUM UN-a 13

ta je Globalni sporazum? 1

Implementacija 10 principa 17

Uee preduzea u globalnom sporazumu 19

Mjerenje i izvjetavanje 25

Prednosti uea preduzea u globalnom sporazumu UN-a 26

LJUDSKA PRAVA 29

1 ta su to ljudska prava? 29

2 Zato su ljudska prava vana? 29

Ljudska prava i kompanija - troak ili korist? 0

4 Ljudska prava - pogled iznutra (BiH) 5

5 Zakonski okvir za zatitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini 40

6 elite znati vie o ljudskim pravima u poslovnom sektoru

- preporuujemo: 41

RADNA PRAVA 43

1 ta su to radna prava? 4

2 Zato su vana radna prava? 4

Radna prava i kompanija - troak ili korist? 44

4 Radna prava - pogled iznutra (BiH) 48

5 Zakonski okvir za zatitu radnih prava u Bosni i Hercegovini 56

6 elite znati vie o radnim pravima - preporuujemo: 56


6/96

4 KAKO POSTATI DRUTVENO ODGOVORNO PREDUZEE

ZATITA OKOLINE / OKOLIA 57

1 ta je to zatita okoline / okolia? 57

2 Zato je zatita okoline / okolia vana? 57

Zatita okoline / okolia i kompanija - troak ili korist? 584 Zatita okolia - pogled iznutra (BiH) 6

5 Zakonski okvir za zatitu okolia u Bosni i Hercegovini 69

6 elite znati vie o zatiti okolia - preporuujemo: 69

A N T I K O R U P C I J A 7 1

1 ta je to antikorupcija? 71

2 Zato je antikorupcija vana? 71

Antikorupcija i kompanijski interes 72

4 Antikorupcija - pogled iznutra (BiH) 76

5 Zakonski okvir za antikorupciju u Bosni i Hercegovini 79

6 elite znati vie o anti-korupciji preporuujemo: 79

AKCIONI PLAN GLOBALNI SPORAZUM 81

Kako poeti 81

Stvaranje timova 82

Implementacija 8

Izvjetavanje 86


7/96

5PRIRUNIK GLOBALNOG SPORAZUMA ZA BOSNU I HERCEGOVINU

PREDGOVOR

Za Ujedinjene nacije neosporna je injenica da su meunarodni ciljevi poput

mira, sigurnosti, odrivog razvoja, ljudskih prava i smanjenja siromatva

meusobno povezani Njihovo ostvarenje utie na sve segmente drutva i

zahtijeva kompleksna i rjeenja koja ukljuuju meusobnu saradnju Dok vlade

imaju primarnu odgovornost za ispunjenje ovih ciljeva, u interesu je biznisa da

bude dio rjeenja, radije nego dio problema

Sa velikim zadovoljstvom vam predstavljamo prvi prirunik za implementaciju

principa UN Globalnog sporazuma u Bosni i Hercegovini On je namjenjenprvenstveno poslovnom sektoru, ali takoe nudi inormacije svim interesnim

skupinama koje e, nadamo se, imati koristi od inormacija koje su prezentirane

ovdje

Prirunik je napravljen kako bi vam pruio podrku tokom vaeg puta ka

postajanju odgovornim preduzeem, te kako bi se uveale koristi koje nudi

uee u UN Globalnom sporazumu Provee vas kroz kljune elemente

uea u inicijativi i pomoi vam da razvijete strateki pristup prema drutveno

odgovornom poslovanju

Na lokalnu mreu Globalnog sporazuma gledamo kao na vaan okvir za

iniciranje i izgradnju konstruktivne veze izmeu biznisa i drugih sektora,

ukljuujui vladu, civilno drutvo i UN, u podrci kod susretanja sa razvojnim

izazovima u zemlji

Nadamo se da e sadraj ovog prirunika inspirisati dalje aktivnosti i podstaipreduzea u Bosni i Hercegovini da se prikljue UN Globalnom sporazumu radi

zajednikog cilja stvaranja ukljuive i odrive globalne ekonomije

Christine McNab

Rezidentni Predstavnik UNDP-a


8/96


9/96


UVOD ili TA VAS EKA UPRIRUNIKU

Skeptici drutvene odgovornosti preduzea stoje na stajalitu da je uloga

uspjenih kompanija da prave prot, a ne da spaavaju Planetu1

Istina je - nema dvojbe kako je primarna kompanijska obaveza da bude

ekonomski i pravno odgovorna, pojednostavljeno, da bude posveena rastu

prota te da radi u skladu sa zakonom

No, prot i zakon ne smiju biti jedine njene obaveze

UNDP Bosne i Hercegovine izradio je ovaj prirunik u namjeri da ohrabri

kompanije da u svoje poslovne prakse integriraju temeljne drutvene

vrijednosti, a na tragu inicijative Ujedinjenih nacija

Pozitivno i proaktivno djelovanje poslovnog sektora u seri ljudskih prava, prava

radnika, zatite okoline i borbe protiv korupcije - i to iznad nivoa koji propisuje

zakon - postalo je ustaljenom praksom u razvijenom svijetu, prvenstveno jer sepokazalo kako od ove poslovne logike koristi imaju svi ukljueni

Poslodavci u Bosni i Hercegovini, u istraivanju2 koje je u maju 2008 godine

proveo UNDP, ustvrdili su da im je potrebna dodatna edukacija iz oblasti DOP-a

(55,9% ispitanika) Veina ispitanika izjavila je da njihove kompanije nisu bile

ukljuene u DOP aktivnosti, ali da bi to eljele, dok je svega 29% ispitanih bh

kompanija potvrdilo da su angairaneu ovom polju

Kompanije su, prema ovom istraivanju, pokazale visok nivo zainteresiranosti

za DOP, te uvjerenje da je ono vano za uspjeno poslovanje Ispitanici su

prepoznali armaceutsku kompaniju Bosnalijek, Coca-Cola Hellenic BiH i UNDP

kao one od kojih se, u naoj zemlji, moe uiti implementacija i promoviranje

DOP-a Dodatni primjeri koje smo naveli u ovom priruniku, poput Grupe Bobar,

Violete, Energoinvesta, irbegovi Grupe i drugih bosanskohercegovakih

preduzea, ohrabruju u uvjerenju da, i pored barijera kao to su nedostatak

1 Wol, M, Sleep-walking with the enemy, Financial Times, London, 2001

2 UNDP Study on Corporate Social Responsibility, Sarajevo, 2008


10/96


inormacija, znanja te vladine inicijative i podrke poslovni sektor u BiH ima

potencijal za provedbu koncepta drutveno odgovornog poslovanja

Jer, ponavljamo, od drutvene odgovornosti kompanije koristi imaju svi

ukljueni

Guru moderne ekonomije Philip Kotler pokuao je objasniti znaaj drutvene

odgovornosti kompanije usporeujui je sa znaajem tjelovjebi za zdravlje

ovjeka: Ako svaki dan vjebate, zasigurno ete izgledati bolje, osjeat ete se

bolje i na kraju, ivjet ete due Slinu korist imat e sve kompanije koje odlue

participirati u drutevnoj odgovornosti Kompanije e izgledati bolje svojim

potencijalnim kupcima, investitorima, medijima Njihovi uposlenici, vlasnici i

lanovi Uprave osjeat e se bolje A mnogi tvrde da kompanija sa dobromreputacijom u drutvenoj odgovornosti - opstaje due na tritu

Drutveno odgovorno poslovanje (DOP) danas ima takav znaaj da Velika

Britanija ve ima ministra za DOP, a Evropska unija je 2005 godinu proglasila

godinom drutveno odgovornog poslovanja te jasno dala do znanja da od

svih buduih potencijalnih lanica oekuje da jasno razumiju i uvode principe

drutvene odgovornosti

U Bosni i Hercegovini svjesnost o vanosti drutvene odgovornosti jo je

daleko od eljenog nivoa, ali poeci su tu U decembru 2007 godine Fondacija

za razvoj zajednica Mozaik organizirala je prvo bh takmienje za Drutveno

odgovorno preduzee godine - DOBRO08 Od 10 prijava pristiglih od

preduzea koja vjeruju da su usvojila i provela u poslovne lozoje principe

drutvene odgovornosti, devet kompanija ulo je u ui izbor za tri kategorije

takmienja: korporativna lantropija, dobrotvorni marketing i odgovorneposlovne prakse Za ukupnog pobjednika takmienja Drutveno odgovorno

preduzee - DOBRO08 izabrana je kompanija Bosnalijek

Termin drutveno odgovorno preduzee prijevod je engleskog termina

Corporate Social Responsibility (CSR)

Ralanjujui ovu novu kovanicu ekonomskog rjenika, uz pojam drutvo i

preduzee, moda bi dodatno trebalo pojasniti pojam odgovornost

Kotler, P, Corporate Social Responsibility Doing the most good job or your company

and your cause, 2006


11/96


Odgovornost: onapodrazumijeva postupanje i djelovanje u okviru odreenih

usvojenih normi, obiaja / kodeksa ili vaeih zakona prema kojima kompanija

djeluje te odreuje:

1 ekonomsku dimenziju odgovornosti (kao pro-prot organizacije)

2 normativnu dimenziju odgovornosti (kao pravni entitet)

posebnu etiku odgovornost (kao organizacija / grupa ljudi)

4 odgovornost za diskrecionu praksu (lantropski motivi)

Svaka kompanija, bez obzira da li ona bila mala ili velika, ovisi o razliitim

interesnim grupama (stakeholders) koje direktno utjeu na kompanijski rast

Ne postoji kompanija koja bi ostala ravnoduna na pitanja ovih najznaajnijihinteresnih grupa:

Zaposleni da li za vae preduzee vrijedi raditi?

Potroai i dobavljai da li je vae preduzee respektabilan partner za

poslovnu saradnju?

Investitori i fnansijeri da li je vae preduzee vrijedno podrke?

Zajednica da li vae preduzee obraa panju na lokalna pitanja i pomae

ih rijeiti?

Povjerenje koje preduzee gradi sa svojim interesnim grupama vano je i

radi uspjenog zajednikog uestvovanja u socijalnom dijalogu, posebno

na nacionalnom nivou Ono, takoer, daje legitimitet u procesu lobiranja za

zakonodavne i regulativne prijedloge kojima se ureuju uvjeti poslovanja

Nijedno preduzee, veliko ili malo, nije izdvojeno iz drutva. I u svom uspjehu

i u neuspjehu, preduzea i drutvo su meusobno povezani i ovisni.

U sklopu aktivnosti UNDP-a BiH, a na tragu inicijative Globalnog sporazuma,

grupa autora izradila je prirunik ija je namjera da bh preduzeima i

svim drugim zainteresiranim stranama olaka uvoenje modela drutvene

odgovornosti u njihove interne poslovne prakse

Na Svjetskom ekonomskom orumu u Davosu, u januaru 1999 godine, generalni

sekretar UN-a Ko Annan pozvao je lidere iz poslovnog svijeta da prihvate i

primijene set univerzalnih principa u svojoj seri utjecaja


12/96


Ovaj prirunik podijeljen je u etiri kljune oblasti i 10 principa preporuenih

od UN-a

U svakom od poglavlja pitanje kompanijska drutvena odgovornost bit e

tretirano na slian nain Pored uvodnih, opih napomena zbog ega je vano

potovati ljudska prava, motivirati svoje zaposlenike, brinuti o ekologiji ili se

odupirati svim oblicima korupcije - dobit ete i jasne upute kroz Akcioni plan

kako ove pozitivne principe inkorporirati u svoje korporacijske vrijednosti

Jednom kad provedete Akcioni plan, trebate znati i kako izvjetavati, pa je

posebno poglavlje posveeno ovoj temi

Kako svaki od ovih principa ima temelje i u aktuelnom bh zakonodavstvu,

preporuili smo vam izakone koji se na njih odnose

U primjerima dobre praksemoi ete se upoznati sa bosanskohercegovakim

kompanijama koje ve imaju izgraene strategije drutveno odgovornog

poslovanja

Tu je i DOP-test. Ako su vai odgovori DA na sva pitanja iz sve etiri oblasti,

onda je vrlo izvjesno da radite u kompaniji koja strateki provodi drutvenu

odgovornost Ukoliko preovladavaju odgovori sa NE, onda je dobro da ste seodluili konsultirati ovaj prirunik

Namjera nae publikacije je da bude vodi poslovnom ovjeku u trenutku kad

osjeti da njegova kompanija treba pridonijeti vie bh drutvu No, bez obzira

na entuzijazam koji su autori ovog prirunika imali dok su radili na njemu, sva

reerentna znanja ne mogu, dakako, stati u jednu knjigu Stoga su na kraju

svakog poglavlja ponueni dodatni dokumenti, publikacije ili web-stranice

kao mogua mjesta detaljnijih inormacija

Na kraju ove publikacije pronai ete uputstvo kako se moete prikljuiti mrei

Globalnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Iskreno se nadamo da ete pristupiti

ovom svjetskom pokretu za koji smo uvjereni da moe napraviti promjene.


13/96


Prirunik se u svom nastajanju oslanjao, uz ostale izvore, na etiri dragocjene

publikacije:

- UN Global Compact - Booklet or inspiration, Kopenhagen, 2005

- UNDP Prirunik za drutveno odgovorno poslovanje asno do pobjede,Zagreb, 2005

- UN Global Compact operational guide or Medium scale entrerprises,

Global Compact Oce, NYC, 2007

- Ater the signature, a Guide to engagement in the UN Global Compact,

Global Compact Oce, NYC, 2007

Grupa autora koja je izradila bosanskohercegovaku verziju prirunika odrutveno odgovornom poslovanju vjeruje da e vam njegov sadraj biti

poticajan i koristan Bez obzira koliko veliko (ili koliko malo) je vae preduzee,

te bez obzira do koje ste mjere do sada bili angairani u polju drutvene

odgovornosti - nadamo se da e vam pomoi da poveate svoj angaman

Mi vam, pritom, elimo trajni uspjeh


14/96


15/96


GLOBALNI SPORAZUM UN-a

ta je Globalni sporazum?

U januaru 1999 godine tadanji generalni sekretar UN-a Ko Annan je tokom

odravanja Svjetskog ekonomskog oruma u Davosu, godinjeg sastanka

svjetskih politikih i poslovnih lidera, prezentirao ideju o partnerstvu izmeu

Ujedinjenih nacija i biznisa Ovo partnerstvo, nazvano Globalni sporazum

(Global Compact), u obzir uzima tekoe pojedinih svjetskih ekonomija kada se

suoavaju sa monim trinim snagama, ograniene eekte globalizacije u smislu

socijalnog napretka, te porast i progres opozicije procesima globalizacije

Prema rijeima Koja Annana, kompanije imaju ogroman utjecaj, veliki

domaaj i mogu postavljati veoma dobre primjere.

Odluimo da ujedinimo snagu trita sa autoritetom

univerzalnih ideja.

Uskladimo kreativnost privatnog preduzetnitva sa potrebama

ugroenih i zahtjevima buduih generacija

Ko Annan, Svjetski ekonomski orum, Davos, 1999

Zvanino pokrenut 2000 godine, UN-ov Globalni sporazum je dobrovoljna

meunarodna inicijativa koja podstie preduzea svih veliina da ugrade

ekoloke i drutveno odgovorne prakse i politike i da izvjetavaju o njima

Sutina ove inicijative jesu deset univerzalnih principa koji obuhvataju sljedee

aspekte u poslovanju:

o potivanje ljudskih prava

o potivanje radnih standarda

o zatitu okoline i

o antikorupciju


16/96


Globalni sporazum promovira odgovorno upravljanje preduzeem, kako bi

ista postala odgovor na brojne izazove koje namee globalizacija Koristei

prednosti i snagu kolektivne akcije, Globalni sporazum nastoji da preduzea

usvoje 10 principa u svoje poslovne aktivnosti irom svijeta, te da se ukljue u

aktivnosti koje podravaju ire ciljeve UN-a

Kao najvea globalna inicijativa za drutveno odgovorno poslovanje sa preko

000 lanica iz preko 120 zemalja, Globalni sporazum na prvom mjestu radi na

izgradnji i doprinosu drutvene legitimnosti preduzea i trita


17/96


DESET PRINCIPA GLOBALNOGSPORAZUMA

Ljudska prava:

Princip 1 - Preduzea trebaju podrati i potovati meunarodno denirana

ljudska prava

Princip 2 - Osigurati da preduzea ni na koji nain ne uestvuju u krenju

ljudskih prava

Radna prava:

Princip 3 Preduzea trebaju podrati slobodu udruivanja i prepoznati

pravo kolektivnog pregovaranja

Princip 4 - Eliminirati sve oblike prisilnog i prinudnog rada

Princip 5 - Zabraniti rad djece i

Princip 6 - Eliminirati diskriminaciju u smislu zaposlenja i zanimanja

Zatita okolia:

Princip 7 - Preduzea trebaju podrati oprezan pristup izazovima zatite

okoline

Princip 8 - Poduzeti inicijative za promociju vee odgovornosti prema okoliu

i

Princip 9 - Ohrabriti razvoj i koritenje tehnologija koje ne ugroavaju i tite

okoli

Antikorupcija:

Princip 10 - Preduzea se trebaju boriti protiv korupcije u svim njenim

oblicima, ukljuujui iznuivanje i potkupljivanje

Ljud

skaprava

Princip2

Ljudskaprava

Princip1

Radnaprava

Princip4

Radnaprava

Princip

Radnaprava

Princip6

Radnaprava

Princip5

Zatitaokolia

Princip8

Zatitaokolia

Princip7

Antikorupcija

Princip10

Zatitaok

olia

Princip

9


18/96



19/96


Implementacija 10 principa

Razumijevanje principa je jedna stvar, a njihova implementacija sasvim druga,

te postoji mnogo razliitih naina njihove primjene Globalni sporazum ne

predstavlja jasno deniran menadment-sistem niti standard Prije moemorei da on predstavljaset vrijednostikoji preduzea trebaju provesti u akciju

Mnoga preduzea u praksi provode odreene drutveno odgovorne

aktivnosti, iako ih tako ne nazivaju Za ova preduzea vaan zadatak je da

sistematiziraju postojee napore i promoviraju inicijative i prakse koje postoje

Jedan od vanih savjeta kod implementacije principa Globalnog sporazuma je

da panju i sredstva treba usmjeriti na podruja koja e izazvati najvee eekte i

poboljanja Neovisno o veliini preduzea Globalni sporazum moe doprinijeti

ispunjenju ovog zadatka

Preduzea koja su potpisala Globalni sporazum treba da rade na implementaciji

njegovih principa Mala, jednako kao i velika preduzea esto nisu sigurna u

vezi sa ispravnim pristupom u ovoj situaciji, jerpraksa drutvene odgovornosti

donosi poslovnu dobit samo ukoliko je preduzee provodi na djelotvoran

nain Ona ne podrazumijeva rasipanje sredstava ili loa ulaganja iskljuivo radidobijanja politikih bodova Naprotiv, zasniva se na odabiru onih aktivnosti

koje e postii najvei uinak za konkretno poduzee, na proesionalnom

upravljanju tim aktivnostima, te na izvjetavanju javnosti o tome ta

inite Implementacija principa Globalnog sporazuma treba biti shvaena kao

dugotrajni proces konstantnog unapreenja odgovornog poslovanja

Kljuni aktori uspjeha u implementaciji principa su sljedei:

o svako preduzee zahtijeva individualan pristup u izradi programa drutvene

odgovornosti;

o nije mogue, niti realno implementirati svih 10 principa istovremeno,

potrebno je identicirati oblasti koje su prioritetne i na njih se okusirati;

o principe ne treba tretirati kao dodatak, ve kao integralni dio poslovne

strategije i operacija, oni treba da se proimaju kroz sve dijelove preduzea

i njegove aktivnosti;

o od strane najvieg rukovodstva treba postojati jasna i odluna posveenost

inicijativi;


20/96


o inormiranost i ukljuenost menadmenta kao i svih zaposlenih u drutveno

odgovorne aktivnosti je neophodna za uspjeh;

o stvaranje poslovnog okruenja koje je pogodno za stvaranje novih ideja i

poslovnih inovacija je od velike vanosti;

o postavljanje mjerljivih ciljeva i transparentan sistem izvjetavanja o

napredovanju neophodni su za uspjeno provoenje principa;

o otvorenost i spremnost na uenje i prilagoavanje novim inicijativama

stvorit e atmoseru pogodnu za drutveno odgovorno poslovanje;

o otvorenost za dijalog sa drugim interesnim grupama, poput nevladinih

organizacija, sindikata, lokalnih zajednica, akademija i drugih vano je za

preduzee koje nastoji unaprijediti svoju odgovornost

DHL u BiH kao dio globalne mree duan je provoditi u djelo

i ivjeti 7 vrijednosti, od kojih je jedna da prihvata drutvene

odgovornosti :

Mi smo predani cilju koji generie prednosti za zajednicu u

kojoj radimo

Mi potujemo tradiciju, strukturu i vrijednosti zemalja u kojim

poslujemo

Zatita okolia je dio nae zajednike strategije

Mi promoviemo predanost naih uposlenih prema drutvuOva kao i sve ostale vrijednosti se nalaze na na raunarima

svakog uposlenika DHL-a, kao i na posteri u prostorijama

kompanije DHL ima i lm snimljen na ovu temu i sa njim je

upoznat svaki uposlenik DHL-a u svijetu, pa i u BiH


21/96


Implementacija, kao to je spomenuto, predstavlja dugotrajan proces stalnog

unapreenja Ne postoji jedan ispravan nain u implementaciji principa

unutar preduzea i njegovog upravljakog modela Postoji, zapravo, nekoliko

upravljakih pristupa i modela koji mogu pomoi u procesu Ovaj prirunik

nudi smjernice, ali i konkretne korake u postizanju odgovornog poslovanja

Uee preduzea u globalnom sporazumu

Sutinski i najvaniji nain uea preduzea u inicijativi Globalnog sporazuma

jeste uiniti principe integralnim dijelom poslovnih strategija i operacija

Meutim, Globalni sporazum nudi preduzeima brojne mogunosti da se

ukljue u aktivnosti koje maksimiziraju vrijednosti i benecije uea kroz:

1 Partnerske projekte

2 Lokalne mree

Podizanje svijesti i promociju

4 Edukaciju i dijalog o politikama i

5 Kolektivne akcije

Naravno, preduzea koja su ukljuena u inicijativu su na razliitim nivoima

drutveno odgovornog ponaanja Mala i velika preduzea e stoga imati

razliite prioritete kada budu odluivali od koje oblasti treba krenuti Takoer,

ona nee istom brzinom usvajati principe Globalnog sporazuma Nije rijetkost

da su upravo mala i srednja preduzea lideri u odgovornom upravljanju Nepostoje, dakle, unaprijed denirana oekivanja ukoliko se govori o nainu

i brzini usvajanja principa Od preduzea se oekuje da budu ukljuena i

aktivna.

1. Partnerski projekti

Pored toga to od preduzea trai da implementiraju principe, Globalni

sporazum podstie partnerstva radi postizanja irih ciljeva UN-a, posebno

Milenijumskih razvojnih ciljeva (wwwunorg/milleniumgoals) Zajedno ova dva

komplementarna cilja Globalnog sporazuma interna implementacija deset


22/96


principa i uee u partnerskim projektima - predstavljaju model drutveno

odgovornog poslovanja koji promovira Globalni sporazum Partnerski odnosi

izmeu preduzea, civilnog drutva i vladinih institucija najproduktivniji su

kada su voeni univerzalnim vrijednostima, poput onih koji su ugraeni u

principe ove inicijative

Osnovni princip partnerstva je jednostavan identifcirati zajedniko interesno

podruje izmeu privatnog i javnog sektora i kombinirati vjetine i ekspertizu

privatnog sektora sa legitimitetom i razumijevanjem razvojnih pitanja koje

posjeduje javni sektor Partnerstva se okusiraju na one oblasti gdje preduzea i

javne institucije mogu doprinijeti i stvoriti takozvanu win-win situaciju gdje su

svi uesnici projekta na dobitku Ove oblasti su najee zdravstvo, edukacija

te razvoj lokalnih zajednica

Partnerstvo omoguava prevazilaenje problema koji su previe kompleksni za

jednu organizaciju ili sektor i moe uiniti uloene napore eektivnijim tako to

kombinira resurse i sposobnosti na inovativan nain


23/96


Linden doo, Pogodakba, Kimtec doo,

Logosot Sarajevo, UTIC, FTV, Radio Stari

Grad, Ministarstvo obrazovanja i nauke

Kantona Sarajevo,

Vrijeme je za napredakLinden je preduzee ija je djelatnost odnosi sa javnou i

oglaavanje

Firma je realizirala akciju Internetizacije i razvoja Internet

sadraja u BiH Svim srednjim kolama na raspolaganje su

stavljeni web-adresa (domain), prostor za pohranu podataka

(hosting) i struna pomo (consulting) za izradu kolskihweb-prezentacija Srednje kole su web adrese i prostor za

pohranu web prezentacija dobile u trajno vlasnitvo Sve

nagrade obezbijeene su u saradnji sa rmama Kimtec iz

Viteza, te sarajevskim Logosotom Znaajnu podrku pruio

je Univerzitetsko teleinormatiki centar (UTIC), dok su medijski

partneri bili Federalna televizija i Radio Stari Grad Projekat je

podran i od strane Ministarstva obrazovanja i nauke KantonaSarajevo Ovom akcijom bh internet prostor obogaen je sa 13

kvalitetnih stranica razvijenih u domenu obrazovanja, segmentu

bh virtuelnog prostora, odakle internetizacija i treba da pone


24/96


Postoje tri osnovna tipa partnerstva:

o Politiki dijalog predstavlja tip partnerstva gdje poslovni sektor zajedno sa

drugim partnerima uzima aktivnu ulogu u rjeavanju odreenih problema

est oblik ove vrste partnerstva jeste uee preduzea u ormulaciji

zakona te uee u dijalogu i kolektivnim akcijama radi stvaranja povoljnog

poslovnog okruenja

o Socijalno investiranje i flantropija oblikuju partnerstva gdje poslovni

sektor nudi najee nansijsku podrku, doprinosi u vidu besplatnih

ekspertskih usluga i volonterizma zaposlenih ili donira svoje proizvode i

usluge

o Partnerstvo vezano za osnovnu djelatnost preduzea podrazumijeva

saradnju u kreiranju radnih mjesta i podsticanje preduzetnitva, doprinos

ekonomskom rastu, implementaciju drutvenih, okolinih i etikih

standarda

2. Lokalne mree

Globalni sporazum je organiziran kao mrea preduzea, poslovnih udruenja,organizacija civilnog drutva, udruenja radnika, akademija i drugih interesnih

grupacija koje imaju direktnog ili indirektnog interesa u poslovanju preduzea

One predstavljaju klastere svojih lanova koji se udruuju i kreiraju feksibilne

upravljake i koordinacione strukture iji je cilj da unaprijede implementaciju

principa Globalnog sporazuma unutar odreenog geograskog ili industrijskog

konteksta Lokalne mree imaju veliku ulogu u uspostavljanju inicijative unutar

odreenog nacionalnog, kulturnog i jezikog konteksta

Za Globalni sporazum se esto kae da je globalna inicijativa jer je lokalan

u veem dijelu svijeta Lokalne mree postoje u oko 120 zemalja, od Azije,

Srednjeg Istoka, Arike, do Evrope i Amerike Unutar naeg regiona otvorene

su mree u Albaniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji Lokalna mrea

Globalnog sporazuma u Bosni i Hercegovini je aktivirana u septembru 2005

godine


25/96


3. Promocija inicijative i podizanje svijesti

Od preduzea koja su potpisnici Globalnog sporazuma oekuje se da javno

promoviraju inicijativu i njegove principe putem javnih govora, pres-izjava,

svojih web-stranica, pisanih izvjetaja i drugih sredstava komunikacije

Preduzee je u mogunosti da promovira Globalni sporazum tako to, recimo,

procjenjuje i trenira svoje dobavljae o implementaciji principa iz oblasti

ljudskih prava Takoer, publiciranje i distribucija Izvjetaja o progresu (IoP)

moe pronai svoj put do velikog broja partnera i interesnih grupa to pozitivno

utjee na reputaciju organizacije i brenda

Koritenje loga Globalnog sporazuma

GS podstie svoje lanice da koriste logo inicijative i na ovaj nain promoviraju

svoje uee Upotreba loga Globalnog sporazuma je dozvoljena i prihvatljiva u

kontekstu promocije drutveno odgovornih aktivnosti odreenog preduzea,

ali ne u kontekstu gdje bi bilo mogue doi do zakjuka da Kancelarija Globalnog

sporazuma podrava ili garantira za odreene proizvode, usluge ili aktivnosti

nekog preduzea Za ovakve svrhe, ukljuujui i komercijalne svrhe, razvijen

je logoWe support Global Compact(Mi podravamo Globalni sporazum),

koji moe biti koriten i u reklamama proizvoda ili usluga, ali koritenje mora

zadovoljiti izvjesne kriterije ukljuujui proporcionalnost i nepostojanje

implikacija da Globalni sporazum garantira za odreeni proizvod ili uslugu

U svakom sluaju, logo Globalnog sporazuma zahtijeva pismeno odobrenje od

Kancelarije Globalnog sporazuma u skladu sa politikom o upotrebi loga koju

moete nai na: http://wwwunglobalcompactorg/AboutTheGC/gc_logo_

policzhtml

4. Edukacija i dijalog o politikama

Svake godine odravaju se brojni skupovi irom svijeta sa ciljem uenja i

razvoja praktinih rjeenja na postojee probleme Dijalog o politikama i

edukacija uesnika organiziraju se na lokalnom ili na globalnom nivou ili na

nivou regiona


26/96


5. Kolektivne akcije

Preduzea esto biraju da uu u kolektivne akcije sa drugim preduzeima

Kolektivne akcije mogu biti eektan nain podizanja nivoa uticaja lokalnih

preduzea u odreenim oblastima, koji nadilazi mogunosti samo jednog

preduzea Svijest da druga preduzea u jednom sektoru ili na jednoj lokaciji

posluju uzimajui u obzir potrebe drutva i okoline podie nivo meusobnog

povjerenja Udruivanje snaga sa drugim preduzeima moe takoer doprinijeti

u identikaciji i razvoju inovativnih rjeenja na kljune probleme

Bihpak Kolektivna akcija privrednika na iznalaenju

zakonske osnove za probleme odlaganja ambalae(Coca-Cola Hellenic B-H, Bihaka pivovara Biha, Bimal

Brko, Sarajevski kiseljak, Prerada i promet mlijeka

Tuzla, Vitinka Kozluk, DK TRADE Sarajevo -lanica

grupacije DrogaKolinska, Ilidanski dijamant, Mercator

BH, Sarajevska pivara, Teloptic, Zvijezda i Klas)

Svjesni da nakon konzumiranja proizvoda na tritu nastaje tzvambalani otpad, za koji takoer postoji odgovornost i potreba

za zbrinjavanjem, trinaest velikih bh privrednih subjekata

iz oblasti proizvodnje hrane i pia, te sektora trgovine je na

osnivakoj skuptini 24 oktobra 2007 osnovalo Asocijaciju

za upravljanje ambalaom i ambalanim otpadom Bihpak

Bihpak e zajedno sa svim ostalim zainteresiranim stranama

aktivno raditi na pronalaenju odrivog i dugoronog rjeenja zaupravljanje ambalanim otpadom, koje mora biti zasnovano na

odgovarajuem zakonskom rjeenju

Djelovanje Bihpaka e ii u dva smjera: omasovljenje lanstva,

jer je Asocijacija otvorena za svakog ko svoj proizvod u ambalai

stavlja na trite Bosne i Hercegovine, bez obzira da li se radi o

proizvoaima ambalae, puniocima te ambalae, distributerima,

uvoznicima, te trgovini Drugi smjer djelovanja Bihpaka je radza resornim entitetskim ministarstvima na kreiranju adekvatne

zakonske osnove za rjeenje ovog pitanja


27/96


Mjerenje i izvjetavanje

Mjerenje

Mjerenje rezultata drutveno odgovornih aktivnosti od velike je vanosti u

ukupnom procesu poslovanja u skladu sa drutvenim i ekolokim standardima, te

podrava lozoju Globalnog sporazuma koja zagovara stalno unapreenje

Proces stalnog unapreenja perormansi zahtijeva procjenu aktuelnih

aktivnosti preduzea, naina postizanja postavljenih ciljeva te identikaciju

buduih ciljeva Zbog ovoga je neophodna sistematska identikacija indikatora

perormansi U ovom smislu, najrazvijeniji okvir izvjetavanja o drutvenojodgovornosti je okvir koji je razvila Inicijativa Globalnog izvjetavanja (GRI

- Global Reporting Initiative; wwwglobalreportingorg) Iako GRI upute ne

odraavaju jedini nain pripreme Izvjetaja o progresu, one nude globalno

priznata uputstva i uivaju preporuke Globalnog sporazuma Vie o mjerenju

i indikatorima perormansi moete pronai na kraju ovog prirunika, u dijelu

Akcioni plan

Izvjetavanje

Izvjetavanje o drutveno odgovornim aktivnostima jedan je od kljunih

zadataka u ovom procesu, prenoenje poruke o utjecaju preduzea na drutvo

i okruenje dio je sveobuhvatnog procesa komuniciranja Jasno je da od malih

preduzea ne treba oekivati da izvjetavaju o drutvenoj odgovornosti na

isti nain na koji to ine velike organizacije, no, beneti od izvjetavanja suzajedniki:

Interni:

Motiviranje organizacije da denira i unkcionira u skladu sa odrivom

vizijom i strategijom;

Motiviranje organizacije da integrira odrive i drutveno odgovorne

aktivnosti unutar osnovnih aktivnosti i djelatnosti preduzea;

Podrka u identikaciji poslovnih rizika i mogunosti;


28/96


Podravanje interne razmjene inormacija i uenje kroz povezivanje

razliitih odjela preduzea (npr ljudski resursi, kvalitet i zatita okolia;

zdravlje i sigurnost i sl);

Stimuliranje internog progresa i doprinoenje stalnom unapreenju

zahvaljujui mjerenju rezultata aktivnosti prema indikatorima

Eksterni:

Demonstriranje aktivnog uea u inicijativi Globalni sporazum;

Poboljanje reputacije preduzea i brenda radi vee transparentnosti i

stvaranja povjerenja;

Poboljanje veza sa interesnim grupacijama

Vano je primijetiti da interni kao i eksterni beneti uobiajeno ne odraavaju

i krajnje koristi ka kojima preduzea tee U svakom sluaju, spomenute koristi

predstavljaju korak ka poveanju prodaje, umanjenju trokova i veem broju

investitora Vie o izvjetavanju moete pronai na kraju ovog prirunika u

dijelu Akcioni plan

Prednosti uea preduzea u globalnomsporazumu UN-a

Ugradnja odgovornih poslovnih principa e uvijek koristiti vaem preduzeu

Donijet e utedu i utjecati na reputaciju kratkorono ili pak dugorono, u

ovisnosti o oblasti u kojoj se djeluje i metoda koje se koriste Upravljanjepreduzeem na drutveno odgovoran nain moe utjecati na poveanje

konkurentnosti preduzea na tritu na sljedee naine:

o smanjenjem upotrebe materijala, energije i vode;

o motiviranjem zaposlenika na vei uinak;

o unapreenjem operativne ekasnosti;

o unapreenjem veza sa grupama koje su vane za preduzee;

o poveanjem reputacije preduzea;

o unapreenjem prodaje i izgradnjom poslovanja


29/96


Pored ovoga, uee u Globalnom sporazumu donosi brojne koristi, kako za

poslovni sektor tako i za ostale lanove. Rije je o sljedeem:

o zagovaranjem inicijative te promoviranjem opih principa i drutveno

odgovornog poslovanja unapreuje se odrivost i postie ukljuivost svjetske

privrede;

o mogunost sticanja znanja o praktinim rjeenjima savremenih problema

vezanih uz globalizaciju, korporativno upravljanje, drutveno odgovorno

poslovanje i odriv razvoj, i to uz uestvovanje svih zainteresiranih strana,

stvarajui meusektorska partnerstva;

o upravljanje rizicima zauzimanjem proaktivnog stava prema kljunim

pitanjima, kao i upravljanje trokovima poslovanja kroz rjeavanje problema

koji direktno poveavaju trokove, kao npr korupcija, unitavanje okolia,

neadekvatna zdravstvena zatita zaposlenika, lo edukacijski sistem, itd;

o olakan pristup meunarodnim poslovnim mreama i povezivanje s

kljunim interesnim grupacijama posredstvom UN-a;

o razmjena dobrih praksi i povezivanje sa drugim kompanijama i lanovima,

te poboljan pristup poslovnim prilikama

Takoer:

o pokazalo se da kompanije koje ne izvjetavaju o implementaciji principa

Globalnog sporazuma zauzimaju nii rang na nansijskim tritima;

o interesne grupacije se danas sve manje zadovoljavaju prosjenou, a trae

izvrsnost u poslovanju koja se protee na podruja kao to su ljudska i

radna prava, prava potroaa, unapreenje i zatita okolia, i dr

Sve navedene koristi, u konanici, utjeu na podizanje ugleda preduzea /

proizvoda, morala i produktivnosti radnika te ekasnost poslovanja

Ovaj prirunik e vam pomoi ne samo da shvatite Globalni sporazum i njegovu

lozoju, ve e takoer provesti ovu globalnu inicijativu u lokalne uvjete

istiui koji su to prioriteti i izazovi koji se postavljaju pred preduzea u Bosni i

Hercegovini


30/96



31/96


Ljudskaprava

Princip1

LJUDSKA PRAVA

Princip 1 - Preduzea trebaju podrati i potovati meunarodnodenisana ljudska prava

Princip 2 - Osigurati da preduzea ni na koji nain ne uestvuju u

krenju ljudskih prava

1. ta su to ljudska prava?Ljudska prava se odnose na pravni, ideoloki, lozoski i politiki koncept

prema kojem svako ljudsko bie samim inom roenja, bez obzira na svoj

spol, porijeklo ili dravljanstvo, stie odreen broj neotuivih prava Svi ljudi

roeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima4 U osnovna ljudska

prava spadaju dostojanstvo ovjeka, pravo na razvoj linosti, jednakost pred

zakonom, ravnopravnost, sloboda religije i rasuivanja, sloboda miljenja,sloboda tampe i inormacija, sloboda uenja, sloboda okupljanja, sloboda

ujedinjavanja, sloboda kretanja, pravo privatnog vlasnitva, pravo na

nasljedstvo, kao i druga prava koja se zasnivaju na temeljnim vrijednostima

koja su zajednika razliitim kulturama svijeta

2. Zato su ljudska prava vana?

Ljudska prava i njihovo potivanje predstavljaju jedan od temeljnih principa

koncepta drutveno odgovornog poslovanja Sama ljudska prava zasnovana

na zajednikim i univerzalnim vrijednostima pojedincu garantiraju slobodu

voenja dostojanstvenog i neovisnog ivota Ista predstavljaju bazu za

izgradnju stabilnih, miroljubivih i pravednih drutvenih zajednica Sa aspekta

naeg prirunika svakako su najinteresantnija prava slobode izbora zanimanja

i slobode rada, koja takoer spadaju u osnovna ljudska prava Samopotivanje

4 Opta deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, 1948

Ljudskaprava


32/96


ljudskih prava predstavlja osnovu za odrivi razvoj drutvenih zajednica

Meutim, treba istai da o ljudskim pravima ne postoji opi konsenzus Svjedoci

smo postojanja niza sporova izmeu pojedinaca, organizacija i drava o

opsegu i praktinoj primjeni ljudskih prava Ljudska prava, za razliku od ostalih

podruja obraenih u ovom priruniku, predstavljaju relativno novu oblast zaposlovni sektor Stoga treba naglasiti da su mjere koje se predlau u nastavku,

kao i pitanja vezana za njihovu primjenu jo u ranoj azi razvoja

3. Ljudska prava i kompanija - troak ili korist?

Imajui u vidu brojnost i sloenost razvojnih izazova sa kojima se suoava ne

samo Bosna i Hercegovina, ve i cijeli region, sve manju meunarodnu pomo,

kao i ogranieno iskustvo u izgradnji uspjenih meusektorskih partnerskih

odnosa, potivanje ljudskih prava predstavlja izuzetno vaan preduvjet za

izgradnju snanijeg, produktivnijeg i odrivog drutva Pitanje ljudskih prava je u

direktnoj vezi sa poslovnim uspjehom Bez obzira da li se radi o transnacionalnoj

kompaniji, ili malom preduzeu ije je cjelokupno poslovanje i dobavljaki

lanac vezan za samo jednu zemlju, ono to sva preduzea preduzimaju na

podruju ljudskih prava moe utjecati na njihove poslovne rezultate

Sljedea podruja su usko povezana sa ljudskim pravima, a ujedno predstavljaju

i podrujaod posebnog interesa za poslovni sektor:

Zaposlenici zdravstvena zatita, radno vrijeme, primjerena plaa,

antidiskriminacijska politika pri zapoljavanju i u radnom odnosu, sloboda

udruivanja i organiziranja, poslovne prakse koje spreavaju spolno

uznemiravanje, rad nacrno itd


33/96


Ljudskaprava

Princip1

Bosnalijek - Anketa o zadovoljstvu

zaposlenih u svrhu unapreenja

poslovnih procesa

Bosnalijek je vodea armaceutska kua u Bosni i Hercegovini

sa bogatom tradicijom u proizvodnji i prodaji armaceutskih

proizvoda, sa intenzivnim aktivnostima na medunarodnom

tritu Nain i dinamika ispitivanja zadovoljstva zaposlenih u

Bosnalijeku propisani su internim dokumentom, standardnom

operativnom procedurom, skraeno SOP Posljednje anketiranje

provedeno je u maju 2007 godine Anketu je proveo i obradio

sektor Ljudski potencijali

Meu najznaajnijim rezultatima ankete izdvojeni su sljedei:

Zaposlenici su najvie zadovoljni poslovanjem Bosnalijeka, a

najmanje visinom trenutne plate;

Usmena komunikacija je prepoznata kao najbolji oblik

komunikacije za iznoenje miljenja i davanje prijedloga;

Pozitivni pomaci koje su zaposlenici prepoznali u proteklom

periodu su: unapreenje tehnologije, poveanje plaa, ulaganje

u inrastrukturu i poboljanje uvjeta rada;

Vie od polovine zaposlenika nikada ne razmilja o odlasku iz

Bosnalijeka;

Aspekti posla koji zaposlenike najvie veu za Bosnalijek su:

dobar odnos sa kolegama, godine provedene u Bosnalijeku,sigurnost posla i zadovoljstvo poslom

Veoma je vano realno sagledati nivo zadovoljstva zaposlenika,

to je ujedno i jedna od kljunih odrednica sistema kvaliteta

prema ISO standardu 9001:2000, te kontinuirano teiti njegovom

unapreenju kako bi se odrao visok nivo motivacije i radnog

uinka

Ljudskaprava


34/96


Politiko ureenje rad preduzea u nedemokratskim reimima, mito i

korupcija, upotreba sigurnosnih snaga u konfiktnim podrujima, sloboda

izraavanja Veza izmeu preduzea i ljudskih prava ne sastoji se ipak samo u

potivanju zakona Nije dovoljno da preduzea vode rauna o tome kako se

odnose prema vlastitim zaposlenicima i lokalnim zajednicama u kojima poslujuNaprotiv, preduzea trebaju znati i kako se njihovi dobavljai odnose prema

svojim zaposlenicima, te kako prenijeti inormacije nadlenim vlastima kada su

ljudska prava ugroena Dakle, radi se o jednom integralnom pristupu u zatiti

i potivanju ljudskih prava u svim oblastima u koje je kroz svoje poslovanje

ukljueno odreeno preduzee

Energoinvest obaveze ugovaraa/

podugovaraa sa aspekta zdravlja,

sigurnosti i okoline

Energoinvest dd Sarajevo je multidisciplinarna ininjering

kompanija, sa dominantnom izvoznom orijentacijom Prilikom

ugovaranja i podugovaranja Energoinvest od druge strane trai

potpisivanje dokumenta o obavezama ugovaraa/podugovaraasa aspekta zdravlja, sigurnosti i okoline prilikom realizacije

ugovora Dokument obavezuje na nekoliko mjera, meu kojima

su i sledee:

- Ugovara/podugovara mora osigurati da su njegovi radnici

obueni za siguran rad, primjenu mjera zatite na radu, pravilno

koritenje line zatitne opreme, ispravno rukovanje materijalom

i opremom i pravilno reagiranje u vanrednim situacijama;

- Ugovara/podugovara mora pravilno oznaavati, uvati

i odlagati njegov otpadni materijal u skladu sa zakonskim

zahtjevima i Energoinvestovim procedurama i uputama;

- Ugovara/podugovara mora minimizirati utjecaj buke,

smrada, praine i kretanje vozila na gradilitu i u njegovoj blizini;

Ovlateno lice Energoinvesta ima pravo vriti inspekciju iprekinuti aktivnosti koje nisu u skladu sa zakonskim zahtjevima i

zahtjevima Ugovora


35/96


Ljudskaprava

Princip1

Drutvena zajednica marginalne ili ranjive grupe (nacionalne manjine,

invalidi, itd), zatita potroaa, zdravstvena zatita i sigurnost ire zajednice,

zatita okolia

irbegovi Grupa - Interna i eksternakomunikacija u svrhu unapreenja

odnosa

irbegovi Grupa je internacionalna graevinska kompanija,

lider svoje regije sa tradicijom dugom 17 godina Jedan od

brojnih drutveno odgovornih aspekata irbegovi Grupe jeste

komunikacija sa internim i eksternim grupama radi unapreenjaodnosa

Interna komunikacija unutar irbegovi Grupe postala je

okus preduzea proteklih godina Preusmjerenje sredstava od

marketinga i oglaavanja ka internom PR-u i HRM-u odluka je

koja je donesena u 2007 godini Preduzee je takoe pokrenulo

Novosti, inormativni magazin za zaposlene i prijatelje irbegovi

Grupe kako bi oni bili inormisani o aktivnostima menadmentaEksterna komunikacija jedan je od vanijih aspekata odgovornog

poslovanja preduzea Preko Udruenja poslodavaca i

samostalnih privrednika opine Graanica, irbegovi Grupa je

ukljuena u reviziju i poboljanje postojee strategije ove opine

Na doradi Strategije je direktno ukljueno troje uposlenika

preduzea, a neki od projekata ukljuuju: izgradnju petlje Lipinac

magistralni put, poboljanje inrastrukture opine Graanica,

izmjetanje zelene pijace iz centra grada, izgradnju Doma mladih,

toplikaciju opine i druge

Reputacija i imid

Sama oblast ljudskih prava je usko povezana sa pitanjima zaposlenih, imovine,

robnih marki i reputacije Potroai u mnogim zemljama danas sve vie trae

dokaze o tome da proizvodi koje kupuju nisu plod izrabljivanja radnika

Istovremeno, drutveno odgovorni ulagai, individualni i institucionalni, donose

Ljudskaprava


36/96


svoje odluke o investiranju primjenjujui etike principe Velikim preduzeima,

s internacionalnim robnim markama, ovi trendovi mogu u velikoj mjeri utjecati

na poslovanje Drutvo ih moe ocijeniti direktno ili indirektno odgovornim

za krenje ljudskih prava Stoga ak mogu biti izloena bojkotima od strane

potroaa, javnim protestima, pogoranim odnosima s vladama zemalja ukojima imaju svoje podrunice, te padu vrijednosti dionica

Banjaluka Trnica Odgovoran odnos

prema okruenju

U okviru dva takmienja za drutveno najodgovornije preduzee

organizavana u BiH, Banjaluka Trnica je osvojila zapaenamjesta Drutveno odgovorne aktivnosti koje utiu na reputaciju

ali i pozitivno poslovanje predzea su izmeu ostalog: osnivanje

ondova za pomo u sluajevima lijeenja i stipendiranja

zaposlenih, redovna edukacija zaposlenih kroz treninge i

seminare, redovni sistematski zdravstveni pregledi te certikacija

poslovnih procesa prema meunarodnim standardima (ISO

9001, ISO 14001) Preduzee se poslovnom politikom opredijeliloza Odgovoran odnos prema okruenju i svake godine izdvaja

do 2% od ukupnog prihoda preduzea u svrhu pomoi

ugroenim grupama, podrci kulturnim i sportskim drutvima

i maniestacijama kao i drugim vrstama donacija u lokalnoj

zajednici Preduzee je na ovaj nain u toku protekle godine

pomoglo vie od 800 pojedinaca i organizacija

Vea produktivnost i kvalitet

Preduzea koja imaju integriranu zatitu ljudskih prava u svoje poslovanje i koja

podravaju drutveno korisne projekte imaju veu produktivnost, postiu vei

kvalitet, te u konanici imaju manje izostanaka radnika sa posla injenica je

da potivanje ljudskih prava predstavljajedan od najboljih naina privlaenja

i zadravanja kvalitetne radne snage, posebno visokoobrazovanih i strunih

osoba, i veina dananjih menadera zna da je to izuzetno znaajan benet za

jedno preduzee


37/96


Ljudskaprava

Princip1

Ljudska prava predstavljaju relativno noviju disciplinu za poslovni sektor,

te su i pitanja i mjere koje se direktno odnose na zatitu ljudskih prava

u poslovnom sektoru jo u ranoj azi razvoja Za bosanskohercegovaka

preduzea opredijeljena za zatitu ljudskih prava izuzetno je vano da se, pored

upoznavanja sa relevantnim ustavnim rjeenjima o kojima takoer govorimou sklopu ovog prirunika, upoznaju i sa ostalim zakonima relevantnim za ovu

oblast (dravna i entitetska legislativa koja se odnosi na prava nacionalnih

manjina, ravnopravnost spolova, rad, zatitu potroaa, itd)

4. Ljudska prava - pogled iznutra (BiH)

Kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu potivanja ljudskih prava u

poslovnom sektoru?

U Bosni i Hercegovini je kod zapoljavanja prisutna diskriminacija po etnikoj,

spolnoj i drugim osnovama, to se direktno kosi sa jednim od osnovnih

ljudskih prava, a to je ravnopravnost5 Treba istai da je ova vrsta krenja

ljudskih prava podjednako rasprostranjena kako u privatnom, tako i u javnomsektoru Povratnici se, kada je rije o zapoljavanju, esto navode kao jedna

od najugroenijih kategorija stanovnitva U mjestima povratka zaposleno je u

prosjeku samo od 0,8 do 1,0 odsto povratnika6 Iako je donesen Zakon o lokalnoj

upravi i samoupravi, taj zakon se ne potuje i u praksi je gotovo nemogue

povratnicima dobiti posao u javnim institucijama kao to su opina, pota,

sud, zdravstvo i tako dalje, jer su ta mjesta rezervirana za veinski konstitutivni

narod

Prema podacima Agencije za statistiku, ene ine 51,6% od ukupnog broja

stanovnitva u BiH, a samo je njih 4,9% zaposleno7 Neka od provedenih

istraivanja pokazala su da su ene za iste poslove slabije plaene od svojih

mukih kolega Poslodavci u nerijetkim sluajevima ne potuju norme Zakona o

radu i Kolektivni ugovor o radu, te onemoguuju enama koritenje potpunog

5 Helsinki komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini: Izvjetaj o stanju ljudskih pravau BiH Analiza za period januar-decembar 2006

6 ibn

7 ibn

Ljudskaprava


38/96


porodiljskog bolovanja ili odsustva sa posla zbog bolesti djece, a i daju otkaze za

vrijeme trajanja trudnoe Smatra se da ene u Bosni i Hercegovini znatno bre

dobijaju poslove, posebno u mlaoj starosnoj dobi, ali isto tako se suoavaju

sa brzim nezakonitim otkazima Ugovora o radu8 Stoga ene poinju raditi u

sivoj ekonomiji, i zaraivati za prehranjivanje porodice, ime sebe dovode ujo nepovoljniji poloaj, nemaju obavezno zdravstveno osiguranje, ksirano

radno vrijeme, utvrenu cijenu rada, a ni sindikalno nisu organizirane

Vano i relevantno je istai da veliki broj poslodavaca u privatnom sektoru

ormalno ne prijavljuje svoje radnike, ime izbjegavaju plaanje poreza i

doprinosa na njihova primanja Preciznije reeno, postoje neregistrirani,

neormalni dijelovi ekonomije koji imaju paradoksalno dvostruku ulogu -

djeluju kao nevidljivi amortizeri socijalnih problema, omoguujui velikom

broju ljudi da zaradi, i sa druge strane, kao generatori siromatva jer se za

zaposlenost u njima ne plaaju porezi i doprinosi, ime se umanjuju sredstva

ne samo budeta, ve i socijalnih ondova (penzije, zdravstvo, socijalna zatita

itd)9 Na ovaj nain osobe koje rade za takve poslodavce ostaju bez penzijskog,

zdravstvenog i socijalnog osiguranja

Princip 1 - Preduzea trebaju podrati i potivati meunarodno deniranaljudska prava

Ovaj princip govori da preduzea trebaju potivati prava svih interesnih

grupacija u svojoj oblasti djelovanja, ali injenica je da bosanskohercegovaka

preduzea nisu dovoljno upoznata sa meunarodno deniranim ljudskim

pravima injenica je takoer da u BiH ne postoje posebna istraivanja i podaci

koji se posebno okusiraju na stanje ljudskih prava u poslovnom sektoru

Na meunarodnom nivou postoji set standarda koji se odnose na oblast

ljudskih prava, na koje bi, izmeu ostalog, i bosanskohercegovaka preduzea

trebala obratiti posebnu panju Za poslovni sektor najvanije je sljedee:

Opta deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija (1948), koja

od svakog pojedinca i organizacije u drutvu trai potivanje u njoj

sadranih standarda, koji obuhvataju pravo na ivot i slobodu, pravo na

linu sigurnost, pravo na pravine uvjete rada i jednaku platu za jednak

8 ibn

9 UNDP: Izvjetaj o humanom razvoju, 200


39/96


Ljud

skaprava

Princip2

posao Ova deklaracija predstavlja najire prihvaeni meunarodni okvir za

promicanje i zatitu ljudskih prava

Osam temeljnih konvencija Meunarodne organizacije rada(International

Labour Organization, ILO), kojima se garantiraju radna prava

Evropska konvencija za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda , koja je

ve spomenuta Ovdje je bitno jo jednom napomenuti da je trenutni Ustav

BiH u svoja rjeenja duboko inkorporirao ovu konvenciju, te je to ujedno

i razlog vie za bosanskohercegovaka preduzea da ovom dokumentu

posvete posebnu panju

Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Svima je poznato da drave raticiraju UN-ove konvencije, koje ine sastavni

dio meunarodnog prava, a ne preduzea Meutim, preduzea treba da prate

ta drava raticira u oblasti ljudskih prava, te da rade na potivanju takvih

dokumenata

Ohrabrujua je injenica da ljudska prava svakim danom sve vie dobijaju na

znaaju u poslovnom sektoru Moda se razlog za to moe traiti i u tendenciji

drutva da sve vie prati ta preduzea rade i kako posluju Utjecaj etikihulagaa takoer dobija na znaaju, a grupe za pritisak su sve prisutnije

Jedan od najveih paradoksa ovog historijskog razdoblja je da, dok napredak

tehnologije preobraava na svijet, potreba za ouvanjem ljudske dimenzije

rada i osjeajem drutvene odgovornosti preduzea raste gotovo jednakom

brzinom Usklaivanje ekonomskog rasta sa zatitom ljudskih prava predstavlja

jedan od najveih izazova s kojim se danas suoavamo10

Princip 2 - Osigurati da preduzea ni na koji nain ne uestvuju u krenju

ljudskih prava

Preduzea bi trebala osigurati da ne uestvuju u krenju ljudskih prava, te

unaprijediti svoj doprinos u obezbjeenju potivanja ljudskih prava svojih

interesnih grupacija Da bi odreeno preduzee doprinijelo unapreenju

ljudskih prava, prvenstveno je potrebno da denira podruje svog utjecaja

Zatim je potrebno identifcirati mogue rizike i prijetnje, teprioritete budueg

djelovanja Sljedei korak predstavlja izrada strategije unapreenja ljudskih

10 Robinson, M, Svjetski ekonomski orum Davos, 2000

Ljudskaprava

Princip1


40/96


prava Ovdje je neophodno denirati i odgovornosti rukovodstva i integrirati

ljudska prava u cjelokupno poslovanje preduzea

Slika 1 Poslovni sektor kao partner u razvoju sera utjecaja preduzea11

Kao to se vrlo jasno vidi na slici 1, preduzea kroz svoja poslovanja imaju

direktan i indirektan utjecaj na vie podruja, to u konanici ima dosta utjecaja

na stanje ljudskih prava Preduzea, prije svega, imaju utjecaj i to najjai na

svoj interni okvir, dakle, na samo preduzee Kljuna grupa koja se nalazi u

centru utjecaja preduzea jesu zaposlenici,zatim slijede dobavljai(u ovaj

segment svakako moemo ukljuiti i poslovne partnere, kooperante, sindikate,

vanjskotrgovinske komore itd), lokalna zajednica i konano drutvo u cjelini

Moemo se zapitati koliko preduzea u BiH zaista primjenjuje nadzor sistema

dobavljaa? Takoer, moemo postaviti i pitanje potivanja regulative o zatiti

ljudskih prava, zdravlja i sigurnosti Veina bosanskohercegovakih preduzea

nije svjesna implikacija svog poslovanja na uu i iru drutvenu zajednicu,

kao ni znaaja potivanja ljudskih prava u okvirima njihovog poslovanja

Mnoga bosanskohercegovaka preduzea ne prijavljuju svoje radnike, ime

kre njihova prava na socijalno, zdravstveno i penziono osiguranje, te na taj

nain u svom uem okviru ne djeluju u skladu sa zakonom, kao i sa principima

Globalnog sporazuma

Ukratko, bosanskohercegovaka preduzea trebaju aktivnije raditi na

integriranju ljudskih prava u svoje poslovanje, to predstavlja njihov dugoroni

interes u cilju postizanja odrivog biznisa u danas izuzetno turbulentnom

poslovnom okruenju

11 A Guide or Integrating Human Rights into Business Management, Business Leaders

Initiatives on Human Rights


41/96


Ljud

skaprava

Princip2DOP test - da li je moja kompanija, sa aspekta ljudskih prava,

drutveno odgovorna?

1 Da li je menadment preduzea upoznat sa meunarodnom i

domaom regulativom iz oblasti ljudskih prava? DA NE

2 Da li je Vae preduzee upoznato sa principima Globalnog sporazuma u

oblasti ljudskih prava?

Da li je potivanje regulative o zatiti ljudskih prava, zdravlja i sigurnosti

integrirano u poslovanje Vaeg preduzea?

4 Da li preduzee posveuje panju obrazovanju kadrova iz oblasti

ljudskih prava?

5 Da li uzimate u obzir status ljudskih prava kao aktora u redovnom

donoenju odluka u Vaem preduzeu?

6 Da li je Vae preduzee uspostavilo ormalne postupke rjeavanja albi

zaposlenika u odnosu na uvjete rada, uz zatitu dostojanstva i privatnosti

zaposlenih?

7 Da li Vae preduzee radi na unapreenju sistema zapoljavanja,

penzionisanja i motivacije zaposlenih?

8 Da li Vae preduzee ima usvojen interni kodeks poslovanja?

9 Da li Vai poslovni partneri i dobavljai potuju ljudska prava?

10 Vrite li nadzor dobavljaa sa aspekta potivanja ljudskih prava?

Broj odgovora DA ukazuje na stepen integriranja ljudskih prava u poslovanje

preduzea. to je broj pozitivnih odgovora vei, to je situacija u Vaem preduzeu

blia punom implementiranju principa drutvene odgovornosti. Ukoliko ste na

neka od pitanja odgovorili sa NE, preporuujemo Vam poglavlje na kraju ovog

prirunika u kojem ete dobiti praktine upute kako da potivanje ljudskih prava

postane dio Vae poslovne flozofje.


42/96


5. Zakonski okvir za zatitu ljudskih prava u Bosni iHercegovini

Drava Bosna i Hercegovina se u svom Ustavu obavezala na primjenu najvieg

nivoa meunarodno priznatih osnovnih ljudskih prava i sloboda U ovom

kontekstu kao osnova slui Evropska konvencija za zatitu osnovnih ljudskih

prava i sloboda donesena 1950 godine i drugi meunarodni standardi U okviru

pomenutog, veliki znaaj ima i Aneks VI Daytonskog mirovnog sporazuma

(Ustava BiH) Ovaj aneks, koji zvanino nosi naziv Sporazum o ljudskim

pravima, u potpunosti je posveen zatiti osnovnih ljudskih prava

Aneksom VI se naglaava obaveza primjene meunarodnih standarda u oblastizatite osnovnih ljudskih prava sadranih u ve pomenutoj Evropskoj konvenciji,

kao i popis osnovnih ljudskih prava na ijem potivanju treba posebno insistirati,

uspostavljaju se dva operativna dijela (Ombudsman i Dom za ljudska prava),

te predvia obaveza podsticanja rada nevladinih i meunarodnih organizacija

za zatitu i unapreenje ljudskih prava Nadgledanje provoenja pomenutih

obaveza je povjereno Komisiji OSCE-a za ljudska prava, Visokom komesaru UN-a i

drugim nevladinim i regionalnim misijama ili organizacijama U kljune domaeorgane vlasti vane za zatitu ljudskih prava spadaju: Institucija ombudsmena,

Komisija za ljudska prava, Ustavni sud i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice

Treba napomenuti i to da je ovaj segment u reormskom procesu

Kao to je i navedeno, Ustav Bosne i Hercegovine tretira ljudska prava i

osnovne slobode Meutim, BiH se takoer obavezala da potuje niz razliitih

meunarodnih sporazuma o ljudskim pravima i podlijee odredbama

meunarodnih sporazuma, navedenih u Aneksu VII Daytonskog sporazuma

Osnovni meunarodni dokumenti ove vrste su:

Evropska konvencija o zatiti osnovnih ljudskih prava i sloboda i njeni

protokoli;

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima;

Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima;

Okvirna konvencija o nacionalnim manjinama;

Meunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije


43/96


Ljud

skaprava

Princip2

6. elite znati vie o ljudskim pravima u poslovnomsektoru - preporuujemo:

UN Global Compact: wwwunglobalcompactorg

Agencija za ravnopravnost spolova BiH: wwwarsbihgovba Razvojni program Ujedinjenih nacija: wwwundporg

Commission or Racial Equality: wwwcregovuk

Equal Opportunities Commission: wwweocorguk

Ethical Trading Initiative (ETI): wwwethicaltradeorg

European Commission: wwweuropaeuint

Fondacija za razvoj zajednica: wwwmozaikba

Helsinki komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini: wwwbh-hchrorg Human Rights Watch: wwwhrworg

Komisija za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH: wwwhrcba

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH: wwwmhrrgovba

Ofce o the UN High Commissioner or Human Rights: wwwohchrorg

Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: wwwundpba

Razvojni program Ujedinjenih nacija u Hrvatskoj (DOP): wwwdrustvena-

odgovornostundphr

Standard za drutvenu odgovornost: wwwsa8000org

The International Labour Organisation (ILO): wwwiloorg

Udruenje Vaa prava BiH: wwwvasapravaorg

Universal Declaration o Human Rights: wwwunorg/Overview/rightshtml

Ustavni sud BiH: wwwccbhba

Business in the Community: wwwbitcorguk


44/96



45/96


Radnaprava

Princip

RADNA PRAVA

Princip 3 - Preduzea trebaju podrati slobodu udruivanja iprepoznati pravo kolektivnog pregovaranja

Princip 4 - Eliminisati sve oblike prisilnog i prinudnog rada

Princip 5 - Zabraniti rad djece i

Princip 6 - Eliminisati diskriminaciju u smislu zaposlenja i zanimanja

1. ta su to radna prava?

Pod radnim pravom podrazumijevamo kodeks normi i pravnih propisa koji

se odnose na reguliranje rada i radnih odnosa Pored domaeg radnog prava,

za svaku dravu je znaajno i meunarodno radno pravo Ono predstavlja

jedan pravi meunarodni corpus iuris socijalne pravde Najznaajniji i ujednonajbrojniji akti meunarodnog radnog prava su konvencije i preporuke

Meunarodne organizacije rada

2. Zato su vana radna prava?

Principi radnog prava predstavljaju jezgro u pogledu minimuma prava koja se

smatraju osnovnim za osobe u radnom odnosu Osnov se nalazi u univerzalnim

i neprolaznim principima: da sloboda udruivanja i izraavanja predstavlja

temelj prosperiteta, da siromatvo i rad djece predstavlja opasnost za razvoj

svih, da prisilan rad i diskriminacija na radnom mjestu imaju duboke negativne

posljedice, kako za preduzea tako i za drutvo u cjelini Osnovne postavke

radnog prava su temeljene na principima univerzalnog mira, unapreenja

ekonomskog i socijalnog razvoja, te ideji socijalne pravde Drutva i drave

u kojim se ne potivaju radna prava boluju od izraenih socijalnih problema

i nestabilnosti koji uvjetuju opu politiku nestabilnost i time nepovoljno

okruenje za poslovne investicije i ekonomski razvoj

Radnaprava


46/96


3. Radna prava i kompanija - troak ili korist?

Princip 3 - Kompanije moraju podrati pravo radnika na udruivanje i

pravo na kolektivno pregovaranje

U dananjem vremenu globalizacije poslovni subjekti se sueljavaju sa mnogim

neizvjesnostima Postojanje kulture dijaloga i pregovaranja izmeu poslodavca

i radnika, odnosno radnikih predstavnika ili sindikata ima mnoge prednosti

i doprinosi izgradnji povjerenja i osjeaja sigurnosti, kako za radnike tako i

poslodavce u vremenu promjena i nesigurnosti koje se u dananjem vremenu

globalizacije deavaju gotovo preko noi

Pravo radnika na udruivanje i kolektivno pregovaranje predstavlja model za

izgradnju povjerenja izmeu ove dvije, na prvi pogled suprotstavljene strane

s jedne strane, poslodavca za kojeg se smatra da je motiviran prvenstveno

ostvarivanjem prota i s druge strane, radnika koji ele to bolje uvjete na

radu Interesi ove dvije strane samo prividno mogu izgledati suprotstavljene

Sutinski, interes poslodavca i radnika je isti, a to je ostvarivanje to veeg

prota od poslovne aktivnosti, jer nivo poslovne dobiti esto determinira iznos

plaa, nivo i obim novih poslovnih investicija, itd Brojne studije su pokazale

da dinamika koja rezultira iz slobode udruivanja rezultira u poboljanju

uvjeta rada i time poveanju produktivnosti, dohotka i prota za sve u procesu

proizvodnje


47/96


Radnaprava

Princip

Podizanje svijesti potroaa u oblasti

radnih prava

Sindikat radnika trgovine Bosne i Hercegovine je u okviru

novogodinje kampanje pokrenuo akciju sa krajnjim ciljem da

se javnost, odnosno potroai u Bosni i Hercegovini educiraju o

odgovornostima poslodavaca sa aspekta radnih prava Kampanje

ovog tipa imaju utjecaja na stvaranje drutveno odgovornogkupca, kategorije koja u zemljama razvijenih ekonomija igra

veliku ulogu i snaan je pokreta drutveno odgovornog

poslovanja

Radnaprava

Princip


48/96


Princip 4 - Eliminiranje svih oblika prisilnog rada

Prinudni rad ili rad pod prisilom je rad ili usluga iznuena pod prijetnjom ili

prisilom; to je rad na koji osoba nije dobrovoljno pristala ili ponudila svoje usluge

Razni oblici prisilnog rada su prisutni kako u razvijenim tako i nerazvijenim

zemljama svijeta, mada esto u razliitom obliku

Jedan od najznaajnijih negativnih eekata rada pod prisilom je injenica da

takav rad liava drutvo mogunosti da razvije ljudske resurse za moderno

trite rada; ono ne doprinosi razvoju radnih vjetina kod zaposlenika i

negativno utjee na motiviranost za usavravanjem na poslu i openito

obrazovanjem Rad pod prisilom ima za posljedicu loe meuljudske odnose u

kompaniji; esto uzrokuje latentno destruktivno ponaanje od strane radnika,tako da rad po prisilom za samog poslodavca moe esto prouzrokovati vie

tete nego koristi Neminovna posljedica rada pod prisilom je nizak nivo

motiviranosti za rad od strane pojedinca, to unazauje razvoj ljudskih resursa

i time nivo produktivnosti Dodatno, degradirani ljudski kapital i ugroena

socijalna stabilnost neminovno kreiraju okruje nesigurno za investicije

Openito se smatra da kompanije koje posluju legalno uglavnom ne koriste

praksu uvjetovanja ili prisiljavanja svojih zaposlenika na rad Meutim, ovekompanije esto mogu doi u nezgodnu poziciju i gubitak reputacije kod svojih

klijenata i ire javnosti u sluajevima kad se otkrije da imaju ugovorne odnose

sa kompanijama (esto iz treeg svijeta) koje koriste praksu prisilnog rada

Kompanije koje ne koriste rad pod prisilom zadovoljavaju jedan od osnovnih

uvjeta da budu istinski respektirane od strane graanstva i ire druvene

zajednice Eliminiranje rada pod prisilom doprinosi razvoju boljih meuljudskihodnosa izmeu poslodavca i radnika, to je temelj napretka svakog preduzea

Doprinosi poveanju produktivnosti usljed vee motiviranosti radnika

za pozitivnim iskazivanjem na radnom mjestu i spremnosti na struno

usavravanje

Princip 5. Eliminiranje djeijeg rada

Naalost, u mnogim nerazvijenim zemljama svijeta je prisutan problem radadjece, koja esto rade u nehumanim uvjetima dugi niz sati za nisku ili nikakvu

plau u uvjetima tetnim za njihovo zdravlje, ziki i mentalni razvoj Djeca

koja moraju raditi su uskraena za iskustvo normalnog djetinstva, mogunost


49/96


Radnaprava

Princip

kolovanja i esto gubitak digniteta Djeca bez zavrene osnovne kole esto

do kraja ivota ostanu nepismena i nikad ne steknu vjetine neophodne za

dobivanje normalnog zaposlenja Ona nikad do kraja ne mogu razviti radne

vjetine, ostaju nekvalicirani, to e im onemoguiti razvijanje sposobnosti

za radna mjesta u budunosti Konvencije MOR-a o zabrani rada djece suopeprihvaeni principi u zapadnim visokorazvijenim zemljama svijeta Svaka

kompanija, koja i na neposredan nain sarauje sa kompanijama iz treeg

svijeta, za koju se otkrije da koristi rad djece na izrabljivaki nain naii e na

osudu javnosti Gubitak kredibiliteta i reputacije e se neminovno odraziti

na protabilnost kompanije i vrijednost njenih dionica na tritu vrijednosnih

papira

Princip 6 - Eliminiranje diskriminacije u pogledu zapoljavanja i izbora

zanimanja

Gledajui iz isto poslovne perspektive, svaka diskriminacija prilikom

zapoljavanja ili na radnom mjestu nema nikakvog smisla, jer je svakom

poslodavcu u interesu da na radnim mjestima ima to kompetentnije i

motiviranije radnike Stoga je eliminiranje diskriminacije prilikom zapoljavanja

i izbora zanimanja od interesa za sve poslovne subjekte

Openito, diskriminirajua praksa u zapoljavanju i zanimanju umanjuje

izbor kvalitetnih radnika sa vjetinama, to negativno utjee na poslovanje i

protabilnost kompanije, a time usporava ekonomski rast za drutvo u cjelini

Diskriminacija negativno utjee i na pojedinca, koji zbog diskriminacije gubi

motivaciju za rad i razvijanje vjetina na radnom mjestu i esto umanjuje

njegov angaman u iroj drutvenoj zajednici U pravilu, preduzea u kojimpostoji diskriminacija boluju od problema loih meuljudskih odnosa

meu zaposlenicima, to neminovno rezultira negativnim rezultatima

rada Ova preduzea imaju nisku produktivnost rada i nisku ili ak negativnu

protabilnost Na kraju, diskriminacija teti reputaciji kompanije i izolira je

od ire drutvene zajednice, to moe bitno umanjiti njenu protabilnost i

vrijednost na berzi

Uvoenje antidiskriminacijske prakse i procedura ima dalekosene pozitivne

eekte na poslovanje preduzea Pored toga to poslodavac ima garanciju da

zapoljava najboljeg radnika za dato radno mjesto, antidiskriminacijska praksa i

Radnaprava

Princip4

Radnaprava

Princip6

Radnaprava

Princip5


50/96


procedure doprinose izgradnji povjerenja izmeu radnika i poslodavca i izgradnji

ukupnih meuljudskih odnosa u kompaniji U pravilu, ova preduzea imaju

motivirane radnike, visoku produktivnost rada i privlana su za mlade

visokokvalifcirane radnike koji na poetku svoje karijere trae radno

mjesto na kojem se mogu iskazati. Nediskriminirajua praksa doprinosiizdradnji ugleda i kredibiliteta poslodavaca, kako kod radnika tako i

ire drutvene zajednice, i time doprinosi izgradnji ukupnog pozitivnog

imida kompanije.

4. Radna prava - pogled iznutra (BiH)

Princip 3 - Privredni subjekti trebaju podrati pravo radnika na

udruivanje i pravo na kolektivno pregovaranje

Kada se pomene problem radnih prava, onda se prvenstveno misli na

ostvarivanje prava osoba u radnom odnosu sa poslodavcem, odnosno onih

koji su ugovorno vezani za odreenog poslodavca ili kompaniju Openito se

smatra da su radnici koji su ugovorno vezani za odreenog poslodavca ustvari

jednim dobrim dijelom ve ostvarili svoja prava, za razliku od onih koji rade

nacrno, odnosno nisu prijavljeni od strane poslodavca i samim tim su uskraeni

za ostvarivanje osnovnih prava vezanih za penzijsko, zdravstveno osiguranje,

pravo na plaeni godinji odmor, pravo na plaeno bolovanje i ostalo

U Tabeli 1 su dati podaci o broju slubeno zaposlenih i broju prijavljenih

nezaposlenih radnika u Bosni i Hercegovini za zadnjih pet godina Uzimajuiu obzir demograske procjene Agencije za statistiku BiH (200) za populaciju

radno sposobne ivotne dobi izmeu 15 i 65 godina starosti, te ukupan broj

radno aktivnog stanovniva (zbir zaposlenih i nezaposlenih radnika), iz tabele

se vidi da je stopa participacije radne snage u BiH dosta niska, to ukazuje na

injenicu da veliki broj ljudi iz takozvane demograske radne rezerve ivi i

radi izvan sistema slubene ekonomije


51/96


Radnaprava

Princip

Tabela1:Za

poslenostinezaposlenostuBiH(20022007)

2002

200

2004

2005

2006

2007

Populacija

od15do65godinastaro

stiiliradni

kontingen

t

2660821

2660821

2660821

2660821

2660821

2660821

Ukupanbrojradnoaktivnih(zaposleni+

nezaposle

ni)

107955

109650

112291

1150027

1178702

119576

Stopaparticipacijeradnesnage

40,5%

41,1%

42,2%

4,2%

44,2%

44,9%

Brojzapos

lenih

67660

64046

68984

64988

65426

675761

Registriran

anezaposlenost

441875

459604

48407

50609

52476

519615

Prosjena

plaa(KM)

440

480

504

55

586

661

Izvor:Central

nabankaBiHiAgencijazarad

izapoljavanjeBiH


52/96


Iz tabele se vidi da Bosna i Hercegovina ima veliki broj zvanino nezaposlenih,

te ogroman broj radno neaktivnih (vie od 50% ljudi od ukupne populacije

od 15 do 65 godina) ljudi koji nisu slubeno zaposleni, niti se vode na nekom

od zavoda za zapoljavanje kao nezaposleni injenica je da usljed problema

uzrokovanih ratnom destrukcijom, ekonomskom tranzicijom, sporom ineekasnom privatizacijom, ormalna ekonomija u Bosni i Hercegovini jo

uvijek nema potencijal da apsorbira ogroman broj nezaposlenih, tako da oni

zaposlenje nalaze u neormalnoj ili sivoj ekonomiji gdje su uskraeni za osnovna

radnika prava

Bosna i Hercegovina kao lanica Meunarodne organizacije rada je

raticirala najznaajnije konvencije iz oblasti radnog prava i u znaajnoj mjeri

harmonizirala entitetsko zakonodavstvo iz ove oblasti No, implementacija

ovih zakona je jo uvijek nedosljedna, to je jednim dijelom uzrokovano

nepostojanjem adekvatnih institucionalnih mehanizama i slabim kapacitetom

nadlenih institucija u uvjetovanju primjene zakonskih propisa, i s druge

strane, opeloom ekonomskom situacijom u zemlji koja se maniestira kroz

ve pomenuti rast sive ekonomije i takozvanog rada nacrno

U Bosni i Hercegovini ne postoji tradicija niti stvarna kultura sidikalnogpregovaranja Uprkos mogunosti samoorganiziranja i postojanja naslijeene

sindikalne strukture, veina sindikalnih organizacija postoji i djeluje kao recidiv

socijalizma - iz vremena kada su sindikalne organizacije imale specinu ulogu

determiniranu od strane drave Savez sindikata BiH (SSBiH) koji djeluje na

teritoriji Federacije BiH je pravni sljedbenik Saveza sindikata SRBiH SSBiH je

organiziran u 22 podrune jedinice koje zastupaju interese radnika iz raznih

sektora ekonomije i vlade Sa svojih 150000 lanova, ovo je najvea sindikalna

organizacija u zemlji Savez sindikata Republike Srpske (SSRS) djeluje na

podruju Republike Srpske i organiziran je u preko 14 regionalnih ureda

SSRS je zvanini predstavnik radnika i njihovih interesa na nivou Republike

Srpske Sindikat Brko Distrikta (SBD) je oormljen 2001 godine uz prethodnu

saglasnost SSBiH i SSRS, s ciljem zastupanja interesa radnika u Brko Distriktu

Konederacija sindikata BiH je oormljena 2005 godine od strane entitetskih

sindikalnih organizacije s ciljem zatite radnikih prava na dravnom nivou i

saniranja negativnih posljedica ekonomske tranzicije


53/96


Radnaprava

Princip

Glavne zajednike karakteristike ovih krovnih sindikalnih organizacija je

njihova birokratiziranost i neimanje aktivnog lanstva koje bi makar u maloj

mjeri moglo utjecati na izbor i politiku svog vodstva Ove organizacije nemaju

bazu u preduzeima, tako da nije iznenaujue da rijetko uspijevaju zatititi

interese svojih lanova i ostalih radnika

Radnici u Bosni i Hercegovini zasad, uglavnom, istiu zahtjeve koji su vezani

za ostvarenje osnovnih ekonomskih i socijalnih prava, prvenstveno onih koja

se tiu plaa i osiguranja Mnogi primjeri trajkova, trajka glau i blokiranja

prometnica od strane radnika upravo ukazuju na nepostojanje dijaloga i kulture

pregovaranja izmeu radnikih predstavnika i poslodavaca, kao i neadekvatnu

zatitu radnika od strane zvaninih sindikalnih organizacija

Uloga sindikata u uslovima trinog naina poslovanja sigurno bi trebala biti

aktivnija kada je u pitanju ostvarivanje prava zaposlenih u radnom odnosu

Kako je navedeno u analizi organizacije Udruenja Vaa prava u BiH (2006),

sindikat ne koristi propisima obezbijeena sredstva, pri emu vri slab pritisak

na organe vlasti, kako izvrne tako i zakonodavne, ali i na udruenja poslodavaca

sa ciljem da svojim lanovima, ali i drugim zaposlenicima, obezbijedi to bolje

uvjete rada i kvalitetniju zatitu12

Iako se mogu uoiti odreeni pomaci u poboljanju uvjeta rada i ostvarivanju

prava iz radnog odnosa, bar kada je u pitanju segment kolektivnog ugovaranja,

moe se rei da postignuti rezultati, prije svega, predstavljaju meusobni

kompromis drave s jedne, i udruenja poslodavaca s druge strane, dok je

uloga radnikih sindikata vie svedena na retoriku U vezi sa ovim, nuna bi bila

reorganizacija sindikata, te izgradnja kulture dijaloga, kolektivnog zastupanja

i pregovaranja, kako od strane radnikih predstavnika i sindikata, tako i od

strane poslodavaca i drave Samo se putem istinski otvorenog, konstruktivnog

dijaloga i izgradnjom kulture pregovaranja moe postii ekonomsko-socijalni

napredak, te zadovoljiti interesi radnika i poslodavaca

12 Udruenje Vaa prava u Bosni i Hercegovini: Analiza propisa i stanja u oblasti radnog

prava


54/96


Princip 4 - Eliminiranje svih oblika prisilnog rada

Postoje mnogi oblici prisilnog rada U Bosni i Hercegovini nisu evidentirani

klasini oblici prisilnog rada, ropstva ili rad djece pod prisilom u iznimno

nehumanim uvjetima koji se susreu u nekim azijskim i arikim zemljama

Meutim, dosta rairen oblik prisilnog rada u javnom i privatnom sektoru je

takozvani prekovremeni rad, koji se esto trai od zaposlenika na nain da se

zaposlenik ne usuuje odbiti da radi prekovremeno zbog bojazni od mogueg

otkaza Tako, mnogi radnici, esto preko svoje volje, rade vie od 40 sati

sedmino, a da im prekovremeni rad nije ni plaen Meutim, prema pozitivnom

zakonodavstvu, zaposlenik ima pravo na poveanu plau za prekovremeni

rad najmanje 0 posto od bruto satnice, za noni rad najmanje 0 posto, radna dan sedminog odmora najmanje 20 posto, te rad u dane praznika, koji

su po zakonu neradni, najmanje 50 posto od bruto satnice Ovaj problem je

zanemaren od strane radnikih sindikata i nadlenih inspekcija rada koji bi

trebali raditi na identiciranju, a nadlene radne inspekcije na sankcioniranju

neplaenog prekovremenog rada

Vano je pomenuti da nae radno zakonodavstvo nije u potpunosti usaglaeno

sa konvencijama Meunarodne organizacije rada (Konvencija 29 o prinudnomradu i Konvencija 105 o ukidanju prinudnog rada), kojim se zabranjuju svi

oblici prinudnog ili obaveznog rada u svim njegovim oblicima Naime, lanom

2 stav 1 Zakona o radu Federacije BiH (Slubene novine FBiH 4/99, 2/00 i

29/0) i lanom 4 Zakona o radu Republike Srpske (Slubeni glasnik RS 8/00,

40/00,47/02,8/0,66/0 i 20/07) u sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i

iznenadnog poveanja posla, i u drugim sluajevima neophodne potrebe,

zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan je da radi due od punog radnog

vremena, odnosno da radi prekovremeno, a najvie deset sati sedmino Ova

odredba Zakona o radu se najee zloupotrebljava od strane poslodavaca

na nain da se od zaposlenika esto zahtijeva da radi due od punog radnog

vremena, pravdajui to iznenadnim poveanjem posla U ovakvim sluajevima

gdje je radno zakonodavstvo ostavilo mogunost manipulacije u vremenu

velike nezaposlenosti, odnosno manjka radnih mjesta i bojazni od gubitka

zaposlenja, poslodavac moe lako zloupotrebljavati propise i rad van zvaninog

radnog vremena, i to lako pravdati pred inspekcijom rada


55/96


Radnaprava

Princip

Princip 5 - Ukidanje rada djece

U Bosni i Hercegovini nisu evidentirani sluajevi izrabljivakog rada djece u

kompanijama, kako je to sluaj u mnogim nerazvijenim zemljama u svijetu

Konvencije Meunarodne organizacije rada preporuuju da najnie godinedjeteta za zapoljavanje ili rad ne smiju biti nie od godina starosti kako bi se

zavrilo zakonski obavezno obrazovanje U Bosni i Hercegovini zaposlenik ne

moe biti mlai od 15 godina i oni do svoje 18 godine, prema zakonu, uivaju

posebne uvjete Samo osobe starije od 18 godina mogu raditi na opasnim

ili teim poslovima U donjoj tabeli su saete glavne inormacije o vrsti rada

i najnioj dobnoj granici za odreenu kategoriju posla prema preporukama i

Konvencijama Meunarodne organizacije rada

Razvijene zemlje Zemlje u razvoju

Laki poslovi 1 godina Laki poslovi 12 godina

Regularni poslovi 15 godina Regularni poslovi 14 godina

Opasni poslovi 18 godina Opasni poslovi 18 godina

Princip 6 - Eliminiranje diskriminacije u pogledu zapoljavanja i izbora

zanimanja

Diskriminacija na etnikoj, rodnoj i dobnoj osnovi su najuestaliji vidovi

diskriminacije prilikom zapoljavanja u Bosni i Hercegovini Etnika diskriminacijaima svoje korijene u ratnim sukobima i prisutna je i u javnom i privatnom sektoru

U nekim sluajevima diskriminacija djeluje kao rezultat smiljene politike,

ili usljed nezainteresiranosti nadlenih da putem adekvatnog oglaavanja

inormiraju pripadnike svih etnikih grupa o natjeaju za posao U mnogim

izvjetajima se navodi da su povratnici najugroenija skupina to se tie etnike

diskriminacije prilikom zapoljavanja, posebno u javnim institucijama1 Vano

je pomenuti da je problem diskriminacije na etnikoj osnovi manje prisutan u

1 Bosna i Hercegovina: Izvjetaj o implementaciji meunarodnog ugovora o ekonomskim,

socijalnim i kulturnim pravima, 2004

Radnaprava

Princip4

Radnaprava

Princip6

Radnaprava

Princip5


56/96


privatnom sektoru Meutim, rodna i dobna diskriminacija je vie zastupljena u

privatnom sektoru nego prilikom zapoljavanja u javnim institucijama

Diskriminacija na rodnoj i dobnoj osnovi kao i diskriminacija osoba sa

invaliditetom je vie posljedica uvrijeenih predrasuda i nepostojanja adekvatne

politike od strane institucija vlasti kako bi se cijelo drutvo senzitiviralo o ovim

problemina

Anex IV Daytonskog mirovnog sporazuma, koji predstavlja Ustav BiH, kao

i entitetski ustavi (lan II4 Ustava BiH, lan IIA2 Ustava FBiH, lan 1 i 10

Ustava RS) zabranjuju nejednak tretman, odnosno diskriminaciju na temelju

rase, boje koe, spola, jezika, religije, politikih ili drugih uvjerenja, drutvenog

statusa ili pripadnosti sindikatu Zakoni o radu takoer zabranjuju sve oblikediskriminacije prilikom zapoljavanja i na radnom mjestu Uprkos eksplicitnim

zakonskim odredbama koje zabranjuju otkazivanje ugovora o radu eni za

vrijeme trudnoe (lan 5 Zakona o radu FBiH i lan 71 Zakona o radu RS)

i diskriminaciju prilikom zapoljavanja, ena za vrijeme trudnoe rijetko

dobije zaposlenje Evidentno je da nepostojanje adekvatnog inspekcijskog

nadzora i rijetko sankcioniranje poslodavaca zbog diskriminacije preputa

implementaciju antidiskriminirajuih odredbi Zakona o radu samo savjestiposlodavca

7/22/2019 kao

kao postati csr preduzece.pdf

Documents