karakteristike agencijske vijesti

Sadraj

Uvod - Agencijska vijest .................................................................................................. 2 Prikupljanje agencijskih vijesti ........................................................................................ 4 Odabir agencijskih vijesti ................................................................................................. 6 Zauzetost za istinitu i objektivnu komunikaciju .............................................................. 9 Tabloidizacija vijesti gdje su granice? ........................................................................... 10 Neki izazovi za dananje agencijsko novinarstvo ............................................................. 14 Zakljuak ........................................................................................................................... 15 Literatura ........................................................................................................................... 16

Uvod - Agencijska vijestProcjene o tome to je vijest, ili agencijska vijest, a to nije stalno se mijenjaju. Postoje teme koje povremeno ulaze u modu te sve to se dogodi vezano za odreenu temu objavljuje se kao vijest. Na primjeru nae drave moemo govoriti o zabranjenim temama do 1990. i prvih parlamentarnih izbora, ali takoer o temama zabranjenim nakon 1990. godine. Osamostaljenjem nae drave, informativne emisije tada jedine, nacionalne televizije, bile su prepune vijesti i izvjetaja o nacionalnim skupovima i aktivnostima. Godine 1992-1995. obiljeavaju ratna zbivanja, u poratnim devedesetima u vijestima brojnih domaih i stranih radija i televizija, neke teme su se jednostavno zaobilazile. No, ne radi se uvijek samo o politikoj pristranosti. Svako vrijeme donosi i druge prioritete. Ono to je danas vijest, ne bi postala vijest prije dvadesetak, tridesetak godina. to je danas vano i zanimljivo, moda bi prije tridesetak godina bilo odbaeno bez oklijevanja. Na primjer, teko da bi se vijesti prije trideset godina bavile bilo kojom temom vezanom za homoseksualne odnose ili, na primjer, pedofiliju. David McQueen kae da ne samo to se tijekom godina iz osnova promijenio kriterij onoga to se smatra 'vanim i zanimljivim', nego se i nain na koji se te informacije obrauju razvio u model koji mi danas poznajemo. Jerry Palmer odreuje agencijsku vijest kao karakteristiku dogaaja, neki njegov aspekt ili dimenziju koja ga odvaja od ostalih. Meutim, potrebno je da tu karakteristiku prepoznaju i oni koji proizvode izvjetaje o dogaajima. Sposobnost da se donese ta procjena koju novinari esto nazivaju osjeajem za vijest osnova je profesionalne sposobnosti za rad u informativnim medijima. Neki dogaaj postaje vijest kada je dovoljno zanimljiv za vijesti (newsworthy) i vjerojatno se najbolje ne shvaa kao karakteristika nekog dogaaja, nego kao niz kriterija kojima se profesionalci koriste u procjeni razliitih dogaaja, onih koji bi im omoguili da naprave njihovu selekciju da bi o njima izvjetavali. I naposljetku, kao to kae Palmer, potrebno je da se i gledatelji sloe s tim procjenama. Ako nije tako, prijei e na druge izvore informacija. U teorijskoj literaturi postoje mnoge definicije agencijske vijesti. U knjizi Understanding Mass Coummunications, Melvin DeFleur i Everette Dennis odreuju vijesti kao doivljaj stvarnosti prikupljen u vrlo kratkom vremenu i pod tekim okolnostima To bi

2

znailo da vijest nije temeljita razrada svih injenica o dogaaju koji se zbio nekog odreenog dana nego je vrlo selektivna i esto neprecizna verzija vanog dogaaja, nasumce, u vremenskom tjesnacu, prikupljenih podataka. Za Metzlera vijest je promptno skupljanje injeninih informacija o dogaajima, situacijama i idejama (ukljuujui miljenja i interpretacije) s ciljem da zainteresira publiku i pomogne ljudima da se uhvate u kotac sa sobom i svojom sredinom. Na primjer, o poaru se odmah izvjetava; meutim, hoe li ta vijest biti odabrana i u nacionalne vijesti, ovisi o njezinu znaenju za odreenu sredinu1. Vijesti se kupuju i prodaju jednako kao svaki drugi proizvod. Na javnim televizijama valjalo bi primijeniti druge kriterije. No, posredno ovise i o trinoj igri. U jakoj konkurenciji, gledanost vijesti je presudna. emu raditi vijesti koje nitko ne gleda? Tenja da su vijesti dopadljive katkad prevladava nad tenjom da budu relevantne ili da su od javnog interesa. U Sjedinjenim Dravama posve je jasno da vijesti nisu samo informacija i zabava, nego i business. Pa se sav posao vezan za proizvodnju i emitiranje vijesti i zove news business, a televizijske vijesti newshow. Redakcije vijesti su u neprestanoj konkurenciji, ovise o istom redovitom izvoru vijesti kao to su velike novinske agencije, Vlada, politike stranke, policija i druge institucije. Neki teoretiari smatraju da samo potovanje odreenih profesionalnih kriterija u selekciji vijesti uvjetuje istovrsnost sadraja. Erbring uvodi pojam konsonancije u medijima. Pritom, konsonancija podrazumijeva mjeru sadrajne slinosti skupine istovrsnih medija na nekome prostoru, pa bi prema Erbringu, visok stupanj konsonancije bio pokazatelj dosljedne primjene profesionalnih postulata, a niski stupanj dostatan razlog za sumnju da se ti postulati zanemaruju. Tek kada se utvrdi koja je podudarnost u sadrajnoj slinosti skupine istovrsnih medija, obradi, redoslijedu emitiranja, mogue je zakljuivati o tome je li ba profesionalni izbor uzrok slinosti emisija agencijskih vijesti ili je u pitanju samo raspolaganje istim izvorima informacija ili kopiranje jednih od drugih. Ta slinost ne znai samo visok stupanj profesionalnosti. David McQueen ne misli da slinost emisija vijesti znai visok stupanj profesionalnosti, nego razlog nalazi u injenici prema kojoj televizijske vijesti imaju uglavnom pojednostavljen model onoga to urednici

1

Periin T., Televizijske vijesti, Istraivanja, Zagreb 2007

3

smatraju vanim ili nevanim, zanimljivim ili nezanimljivim. U konanici, ono to ini vijesti na televiziji, bit e odreeno tim modelom2.

Prikupljanje agencijskih vijestiGlavni izvori vijesti za televizijske kue su agencije, dopisnici, priopenja, PR agencije, internet, institucije, sindikati, ured predsjednika, intervjui, strunjaci, vlada, sudski procesi, ostali mediji i drugi izvori. Redakcije u kojima se proizvode televizijske vijesti svaki su dan zasute elektronikom potom i faksovima na temelju kojih se odluuje na koji e se dogaaj poslati televizijska ekipa. Razmjerno rijetko, kada je rije o redakcijama najveih hrvatskih televizijskih kua, objavit e se vijest samo na temelju teksta koji je donijela domaa informativna agencija. itanu vijest proitat e voditelj u studiju. Dio vijesti bit e ilustriran grafikom ili arhivskim snimkama. U veini sluajeva redakcija e pokuati doi do najnovije snimke ili aktualne izjave. Kada je rije o dogaajima u svijetu, agencije imaju znatno veu vanost. Dominaciju imaju najvee svjetske agencije pa e, kada je rije o podrujima u kojima nema dopisnika, i domaa agencija Hina preuzeti informaciju3. Agencije prodaju svoje vijesti proizvoaima vijesti (u tisku i na televiziji) u cijelom svijetu. Najpoznatije su Associated Press, Reuters, France Press, DPA (Deutsche Press Agentur)4. Svjetske agencije poput Associated Pressa i Reutersa, razvile su i specijalistike televizijske agencije te prodaju televizijskim postajama i televizijske snimke, obino sirovine koje je potrebno uobliiti u prilog. Zanimljivo je da su spomenute sveprisutne agencije Associated Press i Reuters, koje u svijetu imaju i najvei utjecaj, nastale u Velikoj Britaniji jo u 19. stoljeu. Neki teoretiari tvrde da je konstrukcija meunarodnih vijesti ukorijenjena u povijesti u kojoj su dominantne bile Velika Britanija i Sjedinjene Drave.

2

Periin T., Televizijske vijesti, Istraivanja, Zagreb 2007 Vodopija Z., Novinske agencije i dnevne vijesti, medijska istraivanja, broj 1/12, Zagreb 2006. Periin T., Televizijske vijesti, Istraivanja, Zagreb 2007

3

4

4

Medijski imperijalizam oit je i u selekciji i u prezentaciji vijesti, a jedan od uzroka definitivno se moe pronai u 19. stoljeu. Jeremy Tunstall ustvrdio je da se svjetske vijesti stvaraju u Sjedinjenim Dravama i Velikoj Britaniji. Do Prvoga svjetskog rata apsolutnu dominaciju imali su Britanci sa svojim Reutersom, a tek poslije 1914. poele su mu uvelike konkurirati amerike agencije. Desetljeima su tri dominante agencije bile Associated Press, United Press International i britanski Reuters. Tome se moe dodati i etvrta jaka agencija - France Press. Godinama gotovo sve svjetske novine nisu imale izbora nego objavljivati vijesti koje su im ponudile vodee svjetske agencije. Sedamdesetih godina najjae agencije za razmjenu televizijske slike bile su britanski Visnews i UPITN u ameriko-engleskom vlasnitvu. Godine 1975. u Visnewsu su se hvalili da se njihove snimke vide na 99% televizora diljem svijeta. Doista, njihovim servisom koristile su se gotovo sve europske zemlje, ako ne izravno, onda posredstvom eurovizijske razmjene vijesti. U novije vrijeme vodee novinske agencije proirile su svoje usluge na videoservis, pa su danas najjae Reuters TV i APTN (televizijski servis Associated Pressa). Te agencije ve u startu odabiru dogaaje koje e snimiti i ponuditi drugim televizijskim postajama diljem svijeta. Pritom, njihova se usluga ne temelji samo na prenoenju snimki dogaaja i dosadnim injenicama, nego se od novinara koji rade za te agencije trai da svaka njihova vijest ima elemente i dramaturgiju prie, a pritom svakako mora biti zastupljen ljudski interes. Televizijski agencijski servisi nude ono to se trai u amerikom i britanskom televizijskom novinarstvu televizijsku priu s atributima fikcije, drame. I novine su postale mozaik pria, a ne vijesti. Novinari su postali priatelji pria, to je u televizijskom novinarstvu jo izraenije, s obzirom na dodatni element slike i zvuka. Tunstall kae da u amerikom novinarstvu postoje dva glavna zanimanja priatelji i distributeri pria5. Distributer pria, to su u ovom sluaju agencije, nije nita drugo nego promotivni poduzetnik, prodava pria.

5


5

Odabir agencijskih vijestiEmisije agencijskih vijesti imaju kljuno znaenje za informativnu funkciju medija. Ono to obino nazivamo profesionalnim odabirom vijesti i profesionalnim strukturiranjem emisije vijesti znai ujedno praktinu primjenu nekih struno-etikih postulata pa se na temelju odnosa novinara prema tom segmentu moe donijeti zakljuak i o odnosu novinara prema profesionalnosti u cjelini. U teoriji novinarstva smatra se da novinari ne biraju vijesti proizvoljno, nego na temelju profesionalnih kriterija selekcije vijesti, tj. informativnih vrijednosti ili informativnih imbenika6. to se vie takvih svojstava u konkretnom dogaaju moe prepoznati i to je njihov intenzitet vei, to je idogaaj informativno vrjedniji. Takva se selekcija prakticira gotovo u svim segmentima medijskoga sustava kao i u novinskim agencijama, a na istim naelima operacionalizira se i prikupljanje i obrada vijesti, ak i strukturiranje informativnih emisija. Selekcija se provodi viekratno, od samog izbora teme pa do objavljivanja u novinama ili emisiji. Vrijednosti koje utjeu na izbor vijesti i na vanjske imbenike koji ih formiraju isticao je Walter Lippmann jo 1922. govorei o vanjskom svijetu i predodbama u naoj glavi. Kvaliteta vijesti u modernom drutvu indeks je njegove socijalne organizacije, zbog toga Lippmann tvrdi: U mjeri u kojoj institucije ne funkcioniraju kako bi trebale beskrupulozan novinar moe loviti u mutnome, a savjestan se mora kockati s neizvjesnostima7. Kada govorimo o svakodnevici, onda moemo rei da gotovo svaka vijest prolazi kroz viestruku selekciju, a gatekeeperi na razliitim razinama biraju informacije koje e vijesti biti objavljene, u kojoj emisiji i na koji nain. Selekcija dogaaja sadrana je ve u planiranju dogaaja koji e se snimati ili dalje pratiti. U svojoj studiji pod nazivom Deciding Whats News Herbert Gans (1980) opisuje selekciju vijesti kao zatvoren, kruni proces u kojemu sudjeluju izvor vijesti, novinar i primatelj. Da bi se neka vijest odabrala, potrebno je da bude odgovarajua, prikladna za odreenu vrstu emisije ili novost. Svaka vijest ima vrijednost, tonije reeno dostupnost (availability) i prikladnost (suitability).

6

Periin T., Televizijske vijesti u potrazi za vrijednostima, Medijska istraivanja, broj 2/14, Zagreb 2008. isto

7

6

Dostupnost vijesti vana je za odnos izvora i novinara, a prikladnost za odnos novinara i itatelja/ gledatelja. Izvor i novinar, povezani su prije negoli neki podaci postanu vijest, a taj odnos ovisi i o snazi izvora. Vladin ured jai je izvor od izjave seoskog uitelja. Novinari od mnotva korisnih podataka izabiru one koji se mogu obraditi i koji se mogu uvrstiti na vrijeme, ali koji su itateljima ili gledateljima prikladni. Sedamdesetih godina New York Times reklamirao se sloganom All the News Thats Fit to Print Sve vijesti prikladne da se objave8. Govorei o profesionalnom odabiru vijesti i o profesionalnim normama televizijskoga novinarstva, operacionalizirali smo ih kao skup kriterija informativnih imbenika na temelju teorija i istraivanja vrijednosti vijesti. Tako je ustanovljen popis informativnih imbenika koji bi, usporedno s analizom sadraja, trebalo redovito testirati u istraivanjima informativnih emisija9. 1. vanost/relevantnost/javni interes - Relevantni su oni dogaaji ili informacije koji su vani za najiri krug ljudi i za njihove vitalne interese te korisni za javnost i vani za zajednicu. To su informacije koje pridonose traenju istine, gradnji povjerenja izmeu veine i manjine, demistificiranju dogaaja iz prolosti, borbi protiv organiziranoga kriminala, izgradnji pravne drave. 2. utjecaj veliina dogaaja, broj sudionika - Veliina dogaaja vezana je uz doseg dogaaja, posljedice koje moe ostaviti, ali i broj sudionika. 3. znaaj/blizina/osobna ukljuenost - Ova kategorija ne odnosi se samo na fiziku blizinu nego i na kulturoloku 4. napetost vijest s neizvjesnim ishodom - Tehnologija je omoguila da upravo kod dogaaja s neizvjesnim ishodom televizija moe pokazati svoju mo i snagu te gotovo pravodobno izvjetavati o razvoju dogaaja. Ovaj je imbenik izravno povezan s jednim od kljunih obiljeja televizije kao medija, a to je pravodobnost, trenutanost, mogunost izravna prenoenja dogaaja. 5. konflikt/kontroverznost - Urednike privlae vijesti i dogaaji u kojima se moe razaznati neka vrsta konflikta. Moe se raditi o konfliktnoj situaciji izmeu (a) pojedinaca/skupina, (b) ovjeka sa samim sobom, (c) pojedinca/skupine s njegovom/njihovom sudbinom ili prirodom. Kontroverznost bi trebalo razumjeti kao posebnu vrstu konfliktnosti u irim socijalnim i tematskim sklopovima.8

Periin T., Televizijske vijesti u potrazi za vrijednostima, Medijska istraivanja, broj 2/14, Zagreb 2008. isto

9

7

6. personalizacija - U istraivanju ovaj imbenik odnosio se na opisivanje nekog procesa, pojave, dogaaja kroz sluaj ili sudbinu pojedinca ili obitelji. U konanici, moe se rei da se u pristupu nekom dogaaju gotovo svi dogaaji nastoje prezentirati kao djela pojedinaca. U tom smislu, Fiske tvrdi da vijesti slijede konvencije klasinog realizma te se o drutvenim i politikim pitanjima izvjetava jedino ako su utjelovljena u nekim likovima. 7. prominencija - imbenik koji se tie objavljivanja vijesti koje govore o poznatim osobama. 8. neobinost/iznenaenje - Svojstvo koje se odnosi na dogaaj koji odstupa od uobiajenog; jo je jedan imbenik koji su definirali Galtung i Ruge i koji se nalazi gotovo u svim klasifikacijama informativnih vrijednosti, a odnosi se na rijetkost, iznenaenje i nepredvidljivost. 9. novost/pravodobnost - Napredak tehnologije omoguio je da se o dogaaju moe izvjetavati istodobno s njegovim dogaanjem. Pravodobnost i trenutanost jedna su od bitnih karakteristika televizijskog medija pa je i logino da je ovo jedna od kljunih informativnih vrijednosti u televizijskim vijestima. 10. vizualnost atraktivnost slike - Kod ovog svojstva treba razlikovati svojstvo dogaaja od svojstva priloga koji je ve obraen. Naime, neki su dogaaji sami po sebi vizualno atraktivni pa e ve zbog dobre slike biti odabrani u televizijske vijesti. To je jedan od elemenata u televizijskim vijestima izriito vezan uz medij i tehnologiju koja ga omoguuje. 11. isticanje novinara kao donositelje prie - Pojavljivanje novinara u kadru (stand up), uivo ili u prilogu trebalo bi pridonositi vjerodostojnosti izvjetavanja, pokazati da to nije samo agencijski prenesena vijest nego je novinar upravo te televizijske kue bio na mjestu dogaaja. Ovaj je imbenik posebno izraen pri javljanju uivo i zahvaljujui razvoju tehnologije, sve vie prevladava u informativnim emisijama. Javljanje novinara uivo s mjesta dogaaja takoer se vezuje za ovu vrijednost, ali nuno je povezano i s imbenicima novosti i pravodobnosti te relevantnosti informacije koju novinar prenosi.

8

Zauzetost za istinitu i objektivnu komunikacijuKoje su, dakle, profesionalne vrijednosti agencijskoga novinarstva i to se openito i ukratko moe navesti kao karakteristika toga novinarstva, naravno gledano sa stajalita komunikatora? Za novinarstvo je presudno vano da bude istinito i objektivno. Put do istine uglavnom se sastoji u potenom nastojanju da se to vjernije iznesu injenice te da se zadri to objektivniji pristup. Prema miljenju Hannsa Joachima Friedrichsa dobar se novinar prepoznaje po tome da zadrava distanciju od predmeta svojega razmatranja, da se nikad prema predmetu ne postavlja neprijateljski te da je uvijek tu, ali nikad tome ne pripada. Premda je pitanje objektivnosti redovito jedno od temeljnih odrednica koje se navode u gotovo svim teorijama komunikologije, teko bi se moglo rei kako je novinaru uope mogue izbjei makar i najmanji subjektivni pristup10. I prema relevantnim dokumentima priopavanje mora uvijek biti u skladu s istinom, jer istina je bitna za osobnu slobodu i za pravo meusobno zajednitvo, s ime bismo se vjerojatno svi sliili. No, problemi nastaju kako u poimanju istine tako i u koliini i izboru istine koju je potrebno prenijeti. Ipak, sloili bismo se i sa Stjepanom Maloviem koji u svojoj novoj knjizi Osnove novinarstva kae kako, unato tome to se u suvremenoj komunikologiji istini ne daje prevelika vanost, danas , posebice kod nas, ponovno postaje vano govoriti o istini, jer za to odgovor moda lei u nasljedstvu, u korijenima novinarstva shvaenoga kao propagande u socijalistikom medijskom modelu, pa nikada nije suvino isticati kako vijest mora biti temeljena na istini, a ne na emu drugome.11 Vijest i istina su u stalnoj korelaciji, no, za razliku od filozofskih, religioznih, ideolokih i drugih pristupa, istina u novinarstvu temelji se na tonim podacima i na vjernosti injenicama, to osobito vrijedi za agencijsko novinarstvo. Istinitost i injeninost novinske vijesti jami se koritenjem dokumentarnog izvjetavanja kae Lance W. Bennett, a Malovi dodaje kako dokumentarno izvjetavanje znai da se novinar dri samo injenica koje je osobno vidio ili dobio iz provjerljvih izvora, temeljenih na materijalnim injenicama ime

10

Grupa autora, Vjerodostojnost novina, ICEJ, Zagreb 2007.

11

ulji A., Profesionalne vrijednosti agencijskog novinarstva i odgovornost za javnu informaciju, Medijska istraivanja, broj 1/12, Zagreb 2006

9

novinar ne upada u zamke interpretacije ili nagaanja, nego se dri onoga to je nedvojbeno provjereno12. No, tona vijest jo nije i cjelovita istina, jer nam, htjeli ne htjeli, esto nedostaje vie elemenata nunih za cjelovitost istine. Vijest i istina nisu jedno te isto i mora ih se jasno odijeliti jednu od druge. Zadaa se vijesti sastoji u tome da opie neki dogaaj; zadaa je pak istine da unese svjetlo u skrivene injenice, da ih meusobno povee te da stvori sliku zbiljnosti, prema kojoj bi ljudi mogli djelovati, kae Walter Lippmann. Novinar nudi injenice, povezuje ih i objavljuje pomaui tako istini da se sama osvijetli u stvarnosti. To njegov posao i ini zanimljivim, vanim, ali i odgovornim, ak i dramatinim.13

Tabloidizacija vijesti gdje su granice?Osim istine i objektivnosti, za koju se danas kao korelativ rado navodi potenje, nuno je podupirati slobodu komunikacije. To je toliko zahtjevan i toliko velik izazov da bi se moglo rei kako se o slobodnom komuniciranju u medijima moe jednako tako govoriti kao i o istini u medijima. Posve slobodnih ili kako se to kae, neovisnih medija, zapravo nema, no ve i sama elja ili tenja da se djeluje prema tim kriterijima njihovu slobodu ini vjerodostojnijom i prihvatljivijom. Danas najvei izazov medijskim slobodama, ali i drutvenoj ulozi medija i samom novinarskom pozivu, vie nisu toliko ideoloki modeli pretvoreni u politike opcije, nego sve sofisticiraniji oblici medijskoga umreavanja i grupiranja u svrhu stjecanja kapitala. Diljem svijeta, ali i kod nas, same medijske korporacije postaju nova prijetnja medijskim slobodama, odnosno predstavljaju nove oblike manipulacije, budui da im je trite postalo temeljna norma djelovanja. Trite, koje nije i ne moe biti etika norma, kao sve istaknutija, ako ne i najvanija odrednica u medijskom poslu, vrlo esto odreuje teme i sadraje, ini novu prisilu nad savjestima kako samih novinara tako i mnogobrojnih graana ukljuenih u medijske teme i obrade.

12


isto

10

Tako su mediji sve manje u slubi javnosti, a sve vie u slubi stjecanja dobiti, to ini upitnom njihovu drutvenu ulogu. Ipak, istine radi, valja rei kako su trite i gospodarstvo sami po sebi neutralne kategorije. Mogu se upotrijebiti za ovjekovo dobro, ali i za njegovo porobljavanje, ali i za porobljavanje itavih skupina i zajednica. Ovisi o etikome pristupu i o kontroli koju javnost uope moe imati nad tim procesima.14 Novinarski posao ima zadatak razdvajati injenice od navodnih tvrdnji te graanima pruiti tone i pouzdane informacije na temelju kojih mogu sami upravljati. Proces je ugroenLjudi se udaljavaju od novinarstva, a ono sve vie podsjea na forum za sukobe. Ova vrsta novinarstva je manje pouzdan, manje efikasan nain uenja graana da plove svijetom., napisali su Tom Rosenstiel i Bill Kovach u tekstu Jesu li injenice jo uope vane? objavljenom u Washington Postu i opisali stanje novinarstva danas. Mediji sve vie slie utom tisku, a tabloidizacija vijesti termin je primjenljiv i na televiziju i na novine15. U televizijskom rjeniku uobiajio se pojam infotainment (information + entertainmet)16. Sastavljai televizijskih programa, pod ovim izrazom podrazumijevaju anr koji je nastao mijeanjem karakteristika zabavnog i informativnog programa. Osim o sadraja, ovdje se takoer radi o prezentaciji vijesti i informacija na leeran, zabavan i manje optereujui nain. Na BH televiziji takve emisije obino se nazivaju mozainim, a kao to je sluaj kod svakog anra, gledatelji unaprijed znaju to mogu oekivati od takve vrste emisije. to se tie sadraja informacija, zabava i estrada sve vie prodire u emisije informativnog programa. Televizijske vijesti nisu imune na promjene. Mnoge, pogotovo komercijalne televizijske kue, donose televizijske vijesti koje imaju sve manje vijesti i informacija, a sve vie traeva i skandala. Takve emisije preuzele su konvencije anra televizijskih vijesti, iako po svojim sadrajnim karakteristikama to nisu. Koliko god se urednici informativnih programa i televizijskih vijesti u kuama koje dre do vjerodostojnosti svojih vijesti, pokuali obraniti, to je gotovo nemogue. O tome dovoljno govori injenica da osoba o kojoj se u 2007. najvie govorilo u svjetskim medijima, a nije politiarka, jest Paris Hilton.

14


Periin T., Televizijske vijesti, Istraivanja, Zagreb 2007 isto

16

11

To bi ukratko bio zakljuak istraivanja provedenog 2007. godine, koje je obuhvatilo analizu 632 milijuna vijesti objavljenih u 120 zemalja. Kada se govori o vijestima s obzirom na njihov sadraj, prihvaena je podjela na tvrde i meke vijesti, ili na engleskom, hard i soft news. Godinama je u novinarstvu vrijedilo odreivanje tvrdih vijesti kao onih koje obavijeteni pojedinac u drutvu treba znati. U tvrde (udarne) vijesti ubrajamo one o aktivnostima Vlade, stajalitima kandidata u izbornim kampanjama, meunarodnim zbivanjima koja na nas mogu utjecati, ratovima, katastrofama, terorizmu, politikim i ekonomskim krizama, socijalnim problemima, velikim tragedijama i nesreama. Kad je rije o mekim vijestima, u hrvatskom jeziku ee se koriste izrazi lake teme, zanimljivosti. Meke vijesti po definiciji bile su emocionalne i trenutane, objanjava Lance Bennett. Takve vijesti ne zahtijevaju nikakvo objanjenje, nego samo privlae pozornost publike. Prema tom uobiajenom shvaanju mekih vijesti, one nemaju drutveno znaenje, osim drame ili atraktivnih snimki koje bude emocije gledatelja. Meke vijesti nisu utemeljene na novinarskom idealu o onome to graani ili lanovi drutva trebaju znati; njihov najvaniji cilj jest zabaviti.17 U Sjedinjenim Dravama uobiajeno je da su meke vijesti konstruirane prema uputama marketinga i nastoje privui gledatelje odreene dobne skupine. Lance Bennett objanjava razliku izmeu tvrdih i mekih vijesti na primjeru crne kronike ili kriminala. Pria o nekom kriminalnom djelu moe biti tvrda vijest ako npr. pone izvjetajem s mjesta dogaaja i pokae uasan zloin, ali se nastavlja analizom trendova, uzroka. Pria o nekom kriminalnom djelu je meka ako opisuje pojedinosti incidenta, pokazuje uplakano lice jedne od rtava, donosi intervju s lanom obitelji. Stavljanje teita na informaciju koja je potrebna da se zatiti osobna sigurnost naginje tu informaciju prema tvrdoj vijesti. Na drugoj strani, uzastopno, gotovo neprekidno prikazivanje dramatine smrti modnoga dizajnera Giannija Versacea u amerikim medijima, prema Bennettu je meka vijest. U udbenicima novinarstva, u kojima se nastoji istaknuti da meko ne znai istodobno i trivijalno, u meke teme ubrajaju se novinarske prie koje nisu nuno vezane za dananji dan, ili ako jesu, uglavnom su to najavljeni dogaaji za koje se novinar unaprijed pripremio, npr. prilozi o medicinskim temama, prie koje se bave problemima potroaa ili prie o ljudima kolokvijalno reeno tople ljudske prie.

17


12

No, upravo na podruju tih mekih vijesti, sve je tanja granica koju prelaze i teme koje su se donedavno nalazile samo u utom tisku. Thomas Patterson tvrde vijesti definira kao one koje su relevantne i od javnog interesa ili imaju neku informaciju vanu za javnost: Tvrde vijesti odnose se na praenje izvanrednih dogaaja (breaking events) u koje su ukljueni i politiki voe, na pitanja od javnog interesa, vane poremeaje rutine, odnosno svakodnevice, kao to su potres ili zrakoplovna nesrea. Informacija o tim dogaajima pretpostavlja se da je vana za sposobnost graana da razumiju i odgovore na pitanja od javnog interesa. U istraivanju u kojem je analizirao vijesti objavljene u novinama na televiziji u razdoblju od 1980. do 1999. udio pria koje nisu imale znaenje za javnost poveao se od 35% na poetku promatranog razdoblja do 50% ukupnog udjela u vijestima. Najvee poveanje odnosilo se na senzacionalizam openito, npr. skandale, koji su inili od 20% do 40% udjela u vijestima. Postotak pria od ljudskog interesa (tople ljudske prie) porastao je od 10% na 25%, zloini i nesree poveani su od 8% na 14%18. Ameriki primjer zanimljiv je upravo zato to je europsko novinarstvo bre ili sporije slijedilo amerike trendove. Nain na koji se prave vijesti Amerikanci izvoze u Europu, najvie u tranzicijske zemlje u kojima je sve prisutniji i ameriki udjel u vlasnitvu. Izravno ili neizravno format televizijskih vijesti u kojima je vie zabave, show businessa, crne kronike, a manje unutarnje i meunarodne politike postaje model i u nas. U istraivanju televizijskih vijesti u Hrvatskoj provedenih u lipnju 2005., a koje izvrila Periin, takoer se uoavaju takvi razvojni smjerovi. Na primjer, izvjetavanje o pedofilskoj aferi koju su nekoliko dana pratile sve tri nacionalne televizijske kue u sredinjim informativnim emisijama, ve na prvi pogled pokazuje okretanje vijesti prema aferama, skandalu, to je posebno izraeno u sredinjoj informativnoj emisiji 24 sata Nove TV. Pratei vijest o sveuilinom profesoru osumnjienom za pedofiliju i iskoritavanje maloljetnika, komercijalna televizija je u nekoliko minuta svojeg prostora u televizijskim vijestima, mladia sumnjive prolosti pretvorila u rtvu i junaka, a profesora optuila prije sudske rasprave. U ovom sluaju, tanka je crta izmeu informacije koju javnost treba znati i objavljivanja informacije koja nije do kraja provjerena samo da bi se privukli gledatelji.

18


13

Neki izazovi za dananje agencijsko novinarstvoU dananjem agencijskom novinarstvu nameu se i neki izazovi na koje ono odgovara i mora smoi snage odgovoriti kako bi sauvalo svoju jedinstvenu zadau i poslanje u drutvu19. Kao odgovor na izazove komercijalizacije mnoge su agencije, osim svojih redovitih servisa, posegnule za dodatnim sadrajima kojima mogu odgovoriti na zahtjeve svojih korisnika, to je u naelu poboljalo njihovu ponudu i uinilo ih konkurentnijima. Primjerice ponuda gotovih radijskih i televizijskih vijesti, zatim pripremljenih on-line sadraja za internetske portale i sl. Unato temeljnoj zakonitosti, da korektnost prethodi brzini, upravo iz razloga ove druge znaju se dogoditi sadrajni i jezini nedostaci, pa i prave dezinformacije. No, i unato tome agencijske su vijesti jo uvijek daleko pouzdanije i objektivnije od svih ostalih medija. Vijesti svoju uvjerljivost dobivaju jo vie kada ih, u glavnim sadrajnim osobinama, prenese vie agencija. Premda je ujednaenost i kvaliteta, pa i stil i jezina izraajnost vijesti u agencijskome novinarstvu odreena preporuka za koritenje agencijskih servisa, jedan od nedostataka za korisnike mogao bi biti upravo u njihovoj uniformiranosti. Unato svemu agencijski novinari svoju prednost i dalje zadravaju u brzom prenoenju provjerenih informacija, a vrijednost svojega rada vide upravo u tonosti i istinitost.20

19

Grupa autora, Vjerodostojnost novina, ICEJ, Zagreb 2007.

20


14

Zakljuak

Agencijsko novinarstvo, od kada se pojavilo u prvoj polovici 19. st, pa sve do danas, predstavlja ilu kucavicu sveukupnoga posla u masovnim medijima. Tijekom stoljea i pol agencijsko se novinarstvo potvrdilo i postalo nezaobilaznim imbenikom u drutvenome ivotu. Svjetske su agencije stekle svoju ugled neprestanim usavravanjem, korektnou i tonou. injenica je da su najodgovornije drutvene strukture agencijsko novinarstvo prepoznale kao temeljni imbenik u funkcioniranju drutva. injenica je takoer da se, unato nekim pogrekama i manjkavostima, uloga medija u drutvu i dalje smatra nezaobilaznom te da se dobrobit koju drutvo ima od uloge medija, a posebice od agencijskoga djelovanja, smatra daleko veom od moguih teta.

15

Literatura:

Grupa autora, Vjerodostojnost novina, ICEJ, Zagreb 2007. Periin T., Televizijske vijesti u potrazi za vrijednostima, Medijska istraivanja, broj 2/14, Zagreb 2008. Periin T., Televizijske vijesti, Istraivanja, Zagreb 2007 ulji A., Profesionalne vrijednosti agencijskog novinarstva i odgovornost za javnu informaciju, Medijska istraivanja, broj 1/12, Zagreb 2006 Vodopija Z., Novinske agencije i dnevne vijesti, medijska istraivanja, broj 1/12, Zagreb 2006.

16

karakteristike agencijske vijesti

Documents