karakteristike romantizma i književnost u romantizmu
TRANSCRIPT
![Page 1: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/1.jpg)
R O M A N T I Z A MPRIPREMILI:
ENEDINA ŽEPČAN I ERMIN BAŠAŠKIĆ
1.
![Page 2: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/2.jpg)
Romantizam
Romantizam se općenito ne odnosi na određeni stil, već na jedno shvatanje
koje se može izraziti na mnogo načina: romantično, nestvarno, nerealno.
Riječ "romantizam" je izvedena iz popularnosti koju su krajem 18. st. uživale
srednjovjekovne priče o pustolovinama (romani – znači da su napisani na
jednom od romanskih jezika), a rođeno je iz čežnje za emocionalnim
doživljajem.
Romantičari su prirodu doživljavali kao bezgraničnu, divlju, promjenjivu,
uzvišenu i slikovitu. Kad bi se čovjek ponašao "prirodno", nagonski, nestalo bi
zla i sreća bi bila potpuna. Romantičar je obožavao slobodu, moć, ljubav,
snagu, stare Grke, srednji vijek, dok je zapravo samo osjećanje bilo cilj.
Obnova, tj. ponovno otkriće i primjena dotad zanemarenih oblika postali su
stilsko obilježje romantizma.
2.
![Page 3: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/3.jpg)
Romantizam kao umjetnički pravac se javio u književnosti, glazbi, kazalištu i likovnoj umjetnosti krajem 18. stoljeća, a vrhunac mu je od 1820. do 1850. god., iako je potrajao do kraja stoljeća, te se osjeća i u kasnijem djelovanju historicizma.
Romantizam se u umjetnosti javlja kao reakcija na ideologiju i umjetnost prethodnog razdoblja - klasicizma, odnosno racionalizma. Nasuprost klasicističkoj poetici, često šabloniziranoj i stegnutoj u uska racionalistička pravila i propise stvaranja, romantizam ističe potpunu slobodu mašte, invencije i tematike, suprotstavljajući se svim oblicima normiranog stvaralaštva.
Razni su događaji uvjetovali da se romantizam javi kao opći kulturni pokret: Francuska revolucija i pad Napoleona; ništa što je obećano nije ispunjeno, nisu ostvareni ideali ljudi, te je uslijedilo razočarenje.
3.
![Page 4: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/4.jpg)
smisao i zanimanje za historiju (posebno za srednjovjekovlje, egzotične zemlje i primitivne narode)
istraživanje narodnih predavanja i usmenog prenošenjanacionalnih literatura, istraživanje mitologija i folklora
politički i socijalni angažman romantičara, vezan za stvaranje nacionalnog jezika i nacionalne države
isticanje osjećaja nasuprot razumu, mašte nasuprot racionalističkoj filozofiji
isticanje osobnog pjesničkog nadahnuća i pjesničke slobode, odnosno, načela originaliteta nasuprot oponašanju normiranih oblika
novo tumačenje ljepote koje uključuje estetiku ružnoga, miješanje tragičnog i komičnog, grotesknog i uzvišenog, realističnog i idealiziranog
čovjek želi pobjeći od krute stvarnosti, odbacuje razum, prepušta se mašti
kao i književnici, njihovi su likovi nesretni, neshvaćeni, suvišni ljudi koji smisao života traže u prirodi i osjećajima.
ODLIKE
ROMANTIZMA
4.
![Page 5: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/5.jpg)
Postoje dvije skupine romantičara
AKTIVNI
Bar djelomično sagledavaju stvarnost i
pokušavaju utjecati na
rješavanje društvenih
problema.
& PASIVNI
Oni ne sagledavaju probleme već bježe i
povlače se u sebe, u
svijet svojih problema i
emocija. Oduševljava ih
priroda.
5.
![Page 6: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/6.jpg)
Teme koje su izražavane
u romantizmu su
osobne preokupacije
pejzaž, daleki i nepoznati
krajevi
nacionalno - povijesna
tematika
mistika
6.
![Page 7: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/7.jpg)
KNJIŽEVNOST ROMANTIZMA
Početke romantičarskog životnog
nazora nalazimo već u djelima francuskog prosvjetitelja Jean
Jacquesa Rousseaua (1712. - 1778.)
koji je svojim djelima (Julija ili Nova
Eloiza i Ispovijesti) usmjeravao put
romantičarskom subjektivizmu i
osjećajnosti.
7.
![Page 8: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/8.jpg)
Francois - Rene de Chateaubriand
U oblikovanju romantičarskog životnog pravca osim
Rousseaua, odigrali su značajnu ulogu Francois - Rene de
Chateaubriand (1768. - 1848.) koji uvodi u književnost motiv
»svjetskog bola« (njemački: weltschmerz, tj. pesimizam i tuga
nad neskladom svijeta i neskladom mašte i stvarnosti),
istančanu emociju i profinjen lirizam, i Byron čiji se životni
nazor predstavlja u svom definitivnom obliku, a čiji junaci
osjećaju potpun nesklad između sebe, svojih moralnih
načela i društvenih konvencija s kojima su suočeni.
8.
![Page 9: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/9.jpg)
Ruski romantizam
Ruski romantizam je oblikovao nekoliko izrazitih
likova u poemama Ljermontova Mciri i Demon, i u
Puškinovim poemama Cigani i Kavkaski zarobljenik.
Sve su to bajronske ličnosti gonjene sudbinom,
plemenite u svojim nastojanjima i čežnjama,
tragične u svojoj izuzetnosti i neshvaćenosti.
Ljermontovljev Pečorin iz romana Junak našeg doba
i Puškinov Jevgenij Onjegin iz istoimenog romana
likovi su »suvišnih ljudi« koji su se javljali u eri surovoga
nikolajevskog režima.
9.
![Page 10: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/10.jpg)
Friedrich Schiller
Friedrich Schiller (1759. - 1805.) je u svojoj
drami Razbojnicima (Die Räuber, 1782.)
oblikovao lik pobunjenika razbojnika koji
se bori protiv društvene nepravde,
izražavajući raspoloženje probuđenog
građanstva koje se pobuni protiv
feudalnog apsolutizma.
10.
![Page 11: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/11.jpg)
Johann Wolfgang von Göthe
Johann Wolfgang von Goethe (Frankfurt na Majni, 28.
august 1749. - Weimar 22. ožujka 1832.), najveći i
najsvestraniji njemački književnik i mislilac
Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv
vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje
tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože
Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje
Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog
kazališta.
11.
![Page 12: Karakteristike romantizma i književnost u romantizmu](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012314/55ac5f181a28ab1b2f8b4645/html5/thumbnails/12.jpg)
Patnje mladog Werthera
(Prvo i orginalno izdanje iz
1774.)
Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi
se naučnim studijama, te se druži s
Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i
postaje sve poznatiji pisac. Njegovo
djelo obuhvata gotovo sve književne
rodove i nekoliko naučnih područja.
Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski
klasici, književnost rokokoa, pučka
poezija različitih naroda, široko
područje povijesti, teologije, filozofije,
teorije umjetnosti i prirodnih znanosti.
Najveću popularnost u suvremenika
stekao je romanom "Patnje mladog
Werthera", jer je u tom djelu srušio sve
primjere klasicizma koji su vladali
među njegovim suvremenicima te
nas na neki način uveo u modernu
književnost. Snažno je utiecao na sve
europske književnosti. Nametnuo se
suvremenicima kao obnovitelj lirike,
drame, epa, romana, te učenjak
izuzetno oštrog i dubokog uvida u
strukturu i fenomene prirode. Još za
života postao je spomenik njemačkog
klasičnog humanizma.
Napoznatija djela su mu:
"Patnje mladog
Werthera"(1774)
"Faust"
"Tasso" (1789)
"Rimske elegije" (1795)
"Naukovanje Wilhelma
Meistera" (1821)
"Srodne duše"
"Pjesništvo i zbilja"
"Nauk o bojama" (1810)
"Putovanja po Italiji"