karmelski vjesnik 3-2012

7/21/2019 Karmelski Vjesnik 3-2012

http://slidepdf.com/reader/full/karmelski-vjesnik-3-2012 1/45

XXXII, 3/2012.



3

RijeČ oca pRovincijala

Drage sestre i braćo!

U vremenu u kojem se informacije iiskustva konzumiraju velikom brzinom i ukojemu se stremi ka trenutnoj dostupno-sti, skromnost i jednostavnost ne samo daizgledaju neprivlačno, nego se čak perci-piraju kao znak neostvarenosti. Čini se date dvije kršćanske krjeposti upravo prijetesamopotvrđivanju individuuma. Tko to udanašnjem svijetu želi živjeti skromnimživotom? Budući da smo dionici upravoove i ovakve povijesti možda je dobro pi-tati se u kojoj mjeri takav mentalitet i nanas utječe.

Imajući to na umu znakovito je kako

poticaji, koje ovaj Vjesnik sabire iz raznihstvarnosti karmelskoga života, upućujuupravo na novo vrjednovanje skromnostii jednostavnosti.

Prije svega pismo o. Generala povo-dom 450. obljetnice terezijanske obnovene predlaže nikakve izvanredne projekte.Štoviše, izričito upozorava na njihovu ne-opravdanost. O. General predlaže skromniput u kojem se aktivnost izriče riječima:dopustiti, prihvatiti, darovati se, moliti.Tome se pridružuju poticaji Generalnogdefinitorija na vjernost molitvi i zajed-ništvu. Donosimo i govor o vrjednovanjuskromnosti u obraćanju kardinala Puljićakarmelićankama na Stupu, kao i o vrijed-nosti vjerne svakodnevnice koji nam jekao primjer ostavila nedavno preminula s.Franciska, karmelićanka toga samostana.Sve to potvrđuje vrijednost postojanosti usvakodnevnim malim djelima vjere i lju-bavi, koje čine autentičnim svakodnevni-cu naših karmelskih zajednica.

Poticaj o. Generala da se u krizamaredovništva i duhovnosti ne podlegne nimalodušnosti ni grozničavom aktiviz-mu, već da se poduzme odlučno putova-nje prema obraćenju i osobnom susretus Gospodinom, podudara se s Papinimpozivom na hodočašće pustinjama su-

vremenoga svijeta, upućenom prigodomotvorenja Godine vjere, kao i s njegovimnagovorom o preobražavajućoj snazi vje-re, izrečenim na prvoj općoj audijencijinakon toga. Upravo je vjera ta koja ima

snagu voditi nas prema istini, poniznosti ičistoći te sposobnosti za predanu molitvui oslanjanje na snagu Evanđelja. Na tomputu čovjek se susreće s osobnom slabo-šću, o čemu je rječito govorio kardinal Bo-zanić na Veliku Gospu u Remetama, ali i siskustvom vječne istine da Bog nikome nezatvara vrata. Tu se krije tajna obraćenjai obnove života. Tu nestaje strah i rađa senova, svjedočka snaga.

Naše novozavjetovane mlade sestre ibraća, kao i novakinje i novaci, znak su damladež danas prepoznaje onaj neznatni,marijanski put jednostavne vjernosti. Nanjemu se otkriva Isus, Sin Božji, koji ponama biva prisutniji, pišući povijest spa-senja današnjih ljudi i pružajući svijetunadu. Nije li posebna zadaća Karmela dasvojim suvremenicima pomogne pronaćitaj skromni i jedinstveni put koji vodi u

vječnost? Nije li to i osobiti doprinos našekarizme novoj evangelizaciji?

Vrijednosti koje su napose prisutne ukarmelskoj tradiciji: šutnja, molitva i kon-templacija, zasigurno čine dio nove evan-gelizacije. Na Sinodi biskupa u Rimu imaosam priliku progovoriti upravo o timevanđeoskim vrijednostima, podsjećajućipritom na upečatljivo iskustvo molitvenešutnje naših mladih na Jelačićevom trgukod lanjskoga Papina pohoda. Istup se do-nosi u cijelosti.

Srdačni Vam pozdrav.

Vaš br. Vinko Mamić, provincijal

3/2012.

Karmelski vjesnik * Glasilo hrvatskih karmelićana i karmelićanki OCD i Svjetovnog reda OCDS *Izdavači: Hrvatska karmelska provincija (HKP) sv. Oca Josipa, Udruga "Bl. Alojzije Stepinac" bosono-gih karmelićank i u RH i BiH, Svjetovni red OCDS HKP * Urednik : Dražen Marija Vargašević, OCD([email protected]); Suradnik: Zlatko Žuvela, OCD* Adresa: Česmičkoga 1, HR-10000 Za-greb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953; E-mail: [email protected]; http://ww w.karmel.hr *Tisak : Grafocentar * Ovitak : Akad. sli kar Rudi Labaš, Sv. Terezija od Isusa, 2011. (str. 1.); KardinalJosip Bozanić propovijeda u Remetama na Veliku Gospu; br. Mario Ivan od sv. Mihaela Arkanđela po-laže prve zavjete, u pozadini novi novaci; podmladak Karmela u Brezovici; prv i zavjeti s. M. Ljubiceod Muke Kristove; obećanja članova svjetovnog Reda; ispraćaj s. Franciske; u pozadini vrt bistričkogaKarmela (str. 3.); Motiv iz samostana sv. Josipa u Ávili (fotografirao: Juan José Ba rcenilla Vaquero).

Rijec oca pRovincijala 1

iZ SReDiŠnjice ReDa 2

oBavijeSTi 14

pRiloZi 16iZ ZajeDnica BRaĆe 48

iZ SeSTaRSKiH KaRMel a 54

SvjeTovni ReD – ocDS 76

SUSTavni STUDij DUHovnoSTi 78

DoDaTci 79

najave 83



4 5

iZ SReDiŠnjice ReDa

Krmsk sk 2/2012.Krmsk sk 3

piSMo GeneRalnoGDeFiniToRija (14)

Sudjelovanje definitorā na Ob-ljetnici i Kongresu u Avili; novi podsjetnik na dokument iz Ar-riccije (molitva i rekreacija);nužnost formacije, formacijakao “osmoza”; nova imeno-vanja

Generalna kuća BosonogihKarmelićanaCorso d’Italia, 3800198 Rim – Italija

9. rujna 2012.

Predraga braćo i sestre u Karmelu:

MIR!

Od 3. do 8. rujna održan je 14. sastanakDefinitorija kojim je predsjedao o. Saver-io. Još je uvijek svjež spomen na središnjeproslave 450. obljetnice osnutka samos-tana sv. Josipa i početka terezijanskeobnove povodom koje je Otac Generalnapisao pismo cijelom Redu, za koje senadamo da će biti korisno svim zajedni-cama.

Zajedno s braćom iz svih krajeva svijeta,definitori Emilio José Martínez, Albert

Wach i Robert Paul sudjelovali su na sv.Misi koju je predslavio kardinal Cañizaresu Avili na blagdan sv. Bartolomeja. Njihtrojica su također sudjelovali na TrećemMeđunarodnom Terezijanskom Kon-gresu posvećenom “Osnucima” u CITeS-

u u Avili od 27. kolovoza do 2. rujna.Po običaju, i ovaj sastanak definitorija

započeli smo izvješćima definitora o posjetima provincijama. Tako nas je o. Au-gustine Mulloor izvijestio o svom posjetuJužnoj Kerali (Indija), o. Peter Chung oFilipinima i Australiji, o. George Tambalao Madagaskaru i o. Morcos Juchem o Pe-ruu, misiji u Ekvatoru i vikarijatu Bolivija– Urugvaj – Paragvaj.

U posjetima našoj braći i sestrama uovim i drugim oblastima, bilo nam je dra-go vidjeti kako Karmel cvjeta u mnogimpodručjima koja uživaju obilje poziva i

veliku vitalnost, ali i ustrajnost u apostol-skom radu i zajedničkom životu onih kojise nalaze u područjima koja imaju krizupozivâ.

Veoma bi nam prikoristilo poslušatiDokument “Kako trebamo živjeti”, nastaotijekom sastanka definitorija u Arricijiu rujnu prošle godine, i njegov poziv danastavimo “brinuti se za sebe, čemu tre-

bamo posvetiti i vrijeme i energiju. Onošto ne donosi vidljive plodove, poputobavljanja molitve ili dnevnih dužnostiživota u zajednici, zapravo je privilegiranambijent u kojem se naše biće otvara irazotkriva te dolazimo do svijesti o sebi iomogućuje nam da postupno prodremo u

vlastito biće.”Stoga je jako važno da u našim za-

jednicama ostanemo svjesni potrebe dazajedničkim snagama čuvamo vrijemeosobne molitve i da analiziramo na našimkapitulima razloge zbog kojih nam je,ponekad, teško zajedno moliti. Terezijans-ka molitva je susret u jednostavnosti i slo-

bodi, u klanjanju onome za kojeg znamoda nas voli, daleko od komplikacija ona jetoliko otvorena te nam dopušta pronaćiosobni put koji svakom od nas najvišepomaže. Ipak, molitva je također ta ko-

jom stojimo jedni iza drugih, po dupirućise, prateći i ohrabrujući jedan drugog.Zajednička molitva je izraz našeg bratstva.

Bratstvo moramo također njegovatikroz zajedničke duhovne vježbe i rek-reacije izbjegavajući izdvajanje. Danasimamo puno sredstava za organizacijunašeg slobodnog vremena, ali ne smijemozaboraviti da istinski živimo tek onda kadnismo sami u zajednici već radije sa za-

jednicom, kao što nas podsjeća dokumentKako trebamo živjeti?

Nužno je ostati raspoloživ kakobismo si vremenom napravili životniprostor i bili sposobni živjeti svakod-

nevnicu u zajednici. Moramo čuvati iuvijek poštovati vrijeme za rekreaciju,koja je terezijanska karakteristika, kao izajedničke obroke i druge trenutke krozkoje možemo podijeliti jedni s drugimaono što jesmo, osnažujući tako vezenašeg bratstva.

Ukratko, rasti u ljubavi jedni premadrugima jest ono na što smo pozvaniu Terezijinom Karmelu, kako nam onasama govori u svojoj knjizi Zamak duše(Z): “Shvatimo, kćeri moje, da je istin-

ska savršenost ljubav prema Bogu iprema bližnjemu, i što savršenije bude-mo obdržavale ove dvije zapovijedi, bitćemo savršenije. Cijelo naše Pravilo iKonstitucije ne služe ničemu drugomnego biti sredstvima da to savršenijeobdržavamo. “ (1Z 2,17)

Također smo pozvani njegovatiformaciju. Prenošenje samo intelek-tualnog sadržaja za početnu formac-iju nije dostatno. Dobro znamo da seprenošenje karizme obavlja osmozom ida je najvažnije uspostaviti integralnuformaciju osobe, omogućujući pojed-incu da bude formiran kroz osobno saz-

rijevanje i uklapanjem njegovog rasta uterezijansku obitelj. U tom smislu, ovo

vrijedno svjedoč anstvo Marije od sv.Josipa čini nam se veoma poticajno:“Gospodin me je pozvao u redovničkiživot kroz promatranje i druženje snašom Majkom i njenim družicama,koje su bile u stanju pomaknuti planinesvojim zadivljujućim životom i razgo-

vorima. Ono š to me je n agnalo da i h sli- jedim je blagost i t aktičnost naše dobreMajke. Ja uistinu vjerujem da kad bi oni



6 7Krmsk sk 3/2012.

iZ SReDiŠnjice ReDaiZ SReDiŠnjice ReDa

koji imaju poslanje dovoditi duše Bogukoristili sposobnost i vještinu koje je ko-ristila ova svetica, puno više bi ih došloBogu nego što ih trenutno dolazi.”

Ali, kao što dobro znamo, formacija senastavlja kroz cijeli naš redovnički životi stoga je nužno da zajednice i provincijeodrede posebno vrijeme koje će omogućitiredovniku da produbi svoju formaciju uteologiji i našoj karizmi. Ponekad navodi-mo nedostatak vremena kao ispriku zazanemarivanje formacije, ali očigledno jeda će to jako loše utjecati na naš apostolskirad i kvalitetu našeg terezijanskog života.

Definitorij nudi mogućnosti forma-

cije braće, sestara i članova svjetovnogreda: Tečajevi Gore Karmela, škola zaodgojitelje i poglavare u Indiji (u surad-nji s Konferencijom provincijala Indije),tečajevi u CITeS-u (posebno postizanjestupnja master iz mistike i terezijanskikongresi koji se mogu pratiti na Inter-netu), vodiči za čitanje Terezijinih djela,itd… Nažalost, odgovor je provincija bioslab i to je privuklo našu pozornost. Bilobi zanimljivo otvoriti raspravu unutar ob-lasti da saznamo razloge zbog kojih takomalo redovnika dolazi na ove tečajeve,kako bismo mogli učiniti odgovarajućepoboljšanje.

Krajem srpnja ove godine održan je Međunarodni misijski kongres uorganizaciji Tajništva za misije podnadležnošću ovog definitorija, u suradnjis časopisom Navarske provincije La Obra

Maxima i Međunarodnim odborom zaproslavu 500. obljetnice rođenja sv. Ter-ezije. O. Julio Almansa, tajnik za misije,izložio nam je zaključke Kongresa kaoi poruku sudionika, koja je već poslanasvim oblastima. Naš definitorij se obvezaoda će nastaviti podupirati i poticati misi-

jske projekte. Stoga vas obavještavamoda se nastavljaju poduzimati daljnji ko-raci vezani uz osnutak u Angoli. Provin-cijali koji su u to uključeni (Južni Brazil iPortugal), kratko će posjetiti ovu afričku

zemlju kako bi potražili posjed i izvidjelimogućnosti. Također ćemo nastojati, unarednim godinama, poslati cijelom Redumaterijale za formaciju naših kandidata zamisijsku dimenziju naše karizme koji ćebiti povijesne, zemljopisne i doktrinalneprirode.

U pogledu imenovanja koja su donese-na na ovom sastanku definitorija: o. Anto-nio González iz Kastiljske provincije bit ćenovi generalni tajnik za terezijanski jubilejdok je o. Fausto Spinelli iz Đenovske pro-

vincije imenovan ekonomom za Izrael-sku delegaciju. Za rektora Terezijanumaimenovan je o. Zdenko Križić iz Hrvatske

provincije, a za poglavara i sociusa odgo- jne kuće u Rimu o. Gustavo Prats iz Kas-tilje i o. Alejandro Salazar iz Kolumbije.Veoma smo zahvalni ovim redovnicima naraspoloživosti kao i onima koji su dosadobnašali ove dužnosti na njihovom radu,ne zaboravljajući ni njihove provincijale iprovincije koji mnogo puta moraju učiniti

velike žrtve ostajući bez ovih redovnika.Ubrzo ćemo poslati provincijama

konačni dokument o tome kako se usmjer-avati glede dogovora među oblastima upogledu uređivanja prisutnosti zajedniceredovnika na područjima izvan matičneprovincije. [...]

Povjeravajući vaš život i rad DjeviciMariji, na čiji rođendan smo završili ovajsastanak definitorija, ostajemo s vama usrcu i molitvi. +

Vaša braća.

o. Saverio Cannistrà, General o. Emilio J. Martínez

o. Albert Wacho. Augustine Mulloor

Fr Robert Paul o. Marcos Juchem

P. Peter Chung o. George Tambala

o. John Grennan

S engelskog prevela: s. MJ

izrazio o blagdanu Naše Gospe od goreKarmela porukom koja je bogata Terezi-

janskom duhovnošću i doktrinom.Na pomisao da naša redovnička obitelj

navršava 450. godinu života prvi osjećajkoji ispunjava naša srca zahvalnost je Gos-podinu za njegovu vjernost i ljubav, za-

jedno s udivljenjem pred velikim stvarimakoje je učinio u nama. Uistinu, ako je Ter-ezija dala sebe Isusu, Isus je Tereziji daomnogo više i nastavlja davati sebe cijelojnjezinoj obitelji. Podsjetimo jedni drugeda ne bismo zaboravili (“Čuj, Izraele!”)koliko je veliku milost dao pozvavši nasda budemo dijelom ove povijesti, dase učinimo sposobnima svjedočiti ju usadašnjosti i osigurati joj rast u budućnosti,na putu neprekinutog osnutka koji se –kao što nas je sama Terezija poučila – ni-kad ne smije smatrati dovršenim. Nikomeod nas ne bi bilo moguće stići do ovogtrenutka ili preuzeti ovu odgovornost danam to nije bilo dano od Boga i da se utome nisu očitovale njegova milosrdnaljubav i njegova velikodušna volja.

Druga misao o kojoj valja razmis-liti dolazi od razmatranja jedne novijeetape u našoj povijesti. Red je 1962. go-dine proslavio četiri stotine godina odsvoje reforme, baš na početku Drugoga

vatikanskog koncila, koji će zauzvrat namnogo načina signalizirati početak no-

s novim senzibilitetima i raznovrsnimiskustvima, koji dolaze s različitih stranasvijeta i žele izraziti to što jesu i što imaju,krhkost i snagu, siromaštvo i bogatstvo,

jasnoću i zamućenost vida, polet mladostii mudrost zrele dobi.

Tereziji je bilo 47 godina kada su seprvi put oglasila zvona Sv. Josipa. U dobikoja bi se, doduše, u ono vrijeme mnogo

više nego u naše mogla smatrati prilično visokom, krenula je u potpuno novupustolovinu koja je predskazivala rizikei nepoznato. Znamo da su joj dvije stvaripomogle nadvladati svaki ljudski i ra-zumni otpor: snaga koja je proizlazila iz

poRUKa o.GeneRala o450. oBljeTniciTeReZijanSKeReFoRMe

Ove godine slavimo obljetnicu od poseb-nog značaja: 24. kolovoza navršit će se 450godina od osnutka samostana Sv. Josipau Avili, a time i početka Terezijanske re-forme. Svoju radost i radost cijele Crkvepovodom ove obljetnice Sveti je Otac

vog razdoblja u povijesti Crkve. Ovihposljednjih 50 godina etapa su našegputovanja koja se nudi našemu mirnom

vrednovanju i duhovnom rasuđivanju.U tom smo se vremenu jako promije-nili, ali isti poziv nastavlja treperiti unama i ista strast sinova i kćeri Terezijeod Isusa. Svjesni smo da je bilo promjenakoje nisu izražavale kreativnost karizme,kao i da svaka želja za očuvanjem nijebila očitovanje autentične vjernosti. No,primjećujemo osobito da našu stvarnost,složenu i ponekad proturječnu, danasnapučuju nova lica, novi naraštaji rođenitijekom tih posljednjih pedeset godina,



8 9


Krmsk sk 3/2012.

njezina iskustva Boga i iz jačine njezinestrasti za jednu Crkvu i jedan svijet u pre-

viranjima epohalnih razmjera. I danas suto snage koje mogu animirati i iznova nasposvetiti na našem putovanju ili nam ot-

voriti put u krajolik koji se ponekad činikao prazna pustinja bez puta u kojoj seosjećamo raspršenima ili, u suprotnom,kao gusta šuma, u kojoj je nemoguće naćibilo kakav put naprijed.

Terezija se nije mogla osloniti na pot-poru brojnih i moćnih prijatelja niti na

velike ekonomske resurse. Već je i samnjezin položaj kao žene bio uzrokom ne-

brojenim teškoćama i ograničenjima. Bilo je trenutaka kada se projekt novog os-nutka činio jednostavno neostvarivim, iona se požalila Gospodinu da od nje tražinemoguće stvari (usp. Moj život 33, 11[MŽ]). Priča o prvom osnutku zamršeno

je klupko truda, sumnji, progona i prepre-ka svake vrste, ali istodobno i utjeha, sud-bonosnih susreta, neočekivane pomoći iosobito trajne obnovljene unutarnje iz-

vjesnosti. Zbog toga ona prestaje biti au-tobiografska naracija i postaje ispovijestživljene vjere, opis povijesti spasenja,sjećanje na koju bi se trebalo prenositi

s jednog naraštaja na drugi, kako bis-mo iz nje mogli nastaviti crpiti snagu inadahnuće. Terezija je bratu Garciji deToledo, čija je sudbina bila primiti knjiguo njezinom Životu, dala dopuštenje dapromijeni sve osim opisa prvog osnutka:

“Molim Vašu Prečasnost, za ljubavBožju, ako smatrate korisnim poderati sveostalo što je napisano ovdje, da sačuvateono što se tiče ovog samostana. Onda,poslije moje smrti, neka to bude pre-dano sestrama ovdje jer to će biti velikoohrabrenje u služenju Bogu za one koji dol-aze poslije nas i spriječit će da ovaj rad koji

ne bez sumnji, tjeskobe i protivljenja. Ali ukonačnici njegova je milost jača.

Taj trud koji je željen od Boga, tajdragocjeni biser kojim je htio uresiti Ter-eziju, a u njoj i cijelu Crkvu (govorimo slavnoj viziji opisanoj u MŽ 33, 14),položen je sada u naše ruke. Što ćemoučiniti s njim? Kakav će biti naš odgovorna poziv koji stiže do nas iz autobiograf-skih stranica naše Svete Majke? Danasmnogo govorimo o krizi redovničkogaživota, o njegovim teškoćama – osobitona Zapadu – od manjka zvanja do starenjazajednica, ali također i čak i više o općemgubitku motivacije i krizi identiteta. Ne

želim umanjivati te probleme koje sva-kodnevno proživljavamo i koje oni koji supozvani u službu autoriteta proživljavajutim više. Kriza koju proživljavamo nedvo-

jbeno je epohalna i mi nećemo moći izićiiz nje bez novih intuicija i dubokih prom-

jena.Ali pitanje koje mi se čini suštinsko je

sljedeće: odakle mogu doći te nove intu-icije? Gdje možemo naći snagu da uvede-mo promjene koje vremena zahtijevaju?Uočio sam u ovom razdoblju gospodar-ske krize da misao Alberta Einsteina na-pisana poslije velike krize 1929. godinestječe mnogo sljedbenika. Na internets-kim stranicama i blogovima ponavlja sebezbroj puta; citirana je i u pismu koje mi

je poslala j edna od naših sestara. Godine1935. Einstein je napisao:

“Kriza može biti pravi blagoslov za

svaku osobu, za svaki narod, jer svekrize donose napredak. Iz tjeskobese rađa kreativnost, baš kao što se izmračne noći rađa dan. Izumi se, baškao i otkrića i velike strategije, rađaju ukrizi. Onaj tko prevlada krizu, prevladai samoga sebe ali pri tome sam nije sv-ladan. Onaj tko svoj neuspjeh pripisujekrizi zanemaruje vlastitu darovitost i po-kazuje više poštovanja prema teškoćamanego prema rješenjima. Istinska je krizanekompetentnost.”

Najveća je neugodnost za ljude inarode lijenost kojom pokušavaju naćirješenja za svoje probleme. Nema iza-zova bez krize. Bez izazova život postajerutina, spora agonija. Bez krize nemazasluge. Tek u krizi možemo pokazationo najbolje u sebi. Bez krize svaki

vjetar samo je blagi lahor. Govoriti okrizi znači promicati je. Ne govoriti onjoj znači širiti konformizam. Hajdemoradije naporno raditi. Hajdemo zaustav-iti jednom zauvijek krizu koja prijeti, ato je tragedija neimanja volje da je pre-

vladamo.To su svakako poticajne i

optimistične riječi koje nas pozivaju darastemo i damo ono najbolje od s ebe nedopuštajući da nama ovladaju strah ilimalodušnost. Kad je riječ o gospodarst-

vu i politici, moguće je da te riječi po-gode bit i pokažu put za izlazak iz krize.Ne osporavajući ništa od navedenoga,čini mi se da se isto ne može reći u

vezi s kr izom u redovničkom životu i uduhovnom životu. Dobro je apelirati naljudsku volju i inteligenciju, tražiti i ela-borirati djelotvorne projekte i razvijatikreativnost koja nas čini sposobnimasuočiti se sa sadašnjim izazovima, štosve ima smisla i nedvojbeno je razum-no. No, mi moramo shvatiti da nas naši

vlastit i projekti neće spasiti. Mi mora-mo piti iz vrela žive vode koja izvire izmnogo dublje vene, gdje ljudska osobanije uzrok ničemu što se događa, već

samo dopušta da se to dogodi, gdje nebira već prihvaća da bude izabrana, gdječovjek ne doživljava vlastitu mudrost imoć već svoju ludost i slabost. Izlaz sene može naći u nastojanjima da se vrati-mo u stanje koje je prethodilo krizi, nitiu tome da s e bacamo naprijed, već takoda zađemo duboko u sadašnju krizu,spuštajući se u same njezine korijene,na onu razinu gdje se stvari mogu vid-

jeti d rugačije, gdje se odbacuju uznemi-renost i strah a počinje izdizati molitva

je započet propadne, već će pomoći da trajno napreduje kada se vidi koliku je važnostNjegovo Veličanstvomoralo pridavati ovojkući kad ju je osnovalokroz ovako grešnoga iprimitivnog stvora kaošto sam ja” (MŽ 36,29).

Upravo se s timduhom i mi saminakon 450 go-dina vraćamo tomosnivačkom iskustvuiz kojega smo rođeni.Ako je Gospodinučinio toliko mnogo

da bi ovaj posao bio završen, on će to nas-taviti činiti kako taj posao ne bi završiokao ruina, već kako bi nastavio napre-dovati još i više. Terezija bi željela za nasnaglasiti da ako je sve ovo bilo moguće,to nije bilo zbog sredstva kojim je toučinjeno, nesavršene i sirote žene kao što

je ona sama, već po onomu koji ga je htioupotrijebiti. Daleko od toga da bi bilalažno skromna, Terezija kao i obično gov-ori o “stvarima koje su vrlo istinite” (MŽ40, 3), osobito u vezi s nečim tako važnimkao što je reforma Karmela. To je djeloGospodinovo, čijoj je službi predana, iako



10 11


Krmsk sk 3/2012.

kažemo ni iz čega, Bog stvara sve. Mi ima-mo dužnost upravo to svjedočiti, s Terezi-

jom i kao što je to Terezija činila, počevšiod onoga dalekog a ipak tako bliskog 24.kolovoza 1562. +

o. Saverio Cannistrà, OCD, generalni poglavar

S engleskog prevela: DĆ

DoKTRinalnivoDiČ Za

„ZaMaK DUŠe“Pozdrav svima!

Ovo je treći “vodič za čitanje” kao po-moć u godišnjem čitanju svete Terezijekoji se, prema programu, ove godineusredotočuje na knjigu Zamak duše.

Za razliku od prijašnjih godina, ovajput vam šaljemo samo doktrinalni vo-dič. Tako smo odlučili zato što mnogezajednice koriste za zajedničko čitanjei pastoralni rad materijale objavljene naweb stranici 500. obljetnice rođenja sv.Terezije pa nam s e činilo bolje usredoto-čiti se na rad po njima, a ne nuditi vamneke druge vodiče koji su manje korisni.

Zajednice koje nemaju Internet ilikoje nemaju redoviti pristup Interne-tu mogu tražiti svoga provincijala daim pošalje ove spise ili, još bolje, mogukontaktirati O dbor terezijanskog jubile-

ja preko web stranice kako bi vam ih mimogli poslati na vaš e-mail (poštom nijemoguće).

Dakle, započnimo zajedno ovo uz-budljivo putovanje u Zamak od dijama-nata ili presjajnog kristala…

OCD Odbor za pripremu 500.obljetnice rođenja svete Terezije

siromašnih, čišća, poniznija i istinitija.Odatle možemo iznova nastaviti svojeputovanje.

Taj put u dubinu koji je Terezija pro-putovala i kojim je nastavila putovatido zadnjega dana svojeg života, put jeVazmenog otajstva, na koji čovjek možekrenuti tek nakon što iskusi da su svi ostaliputovi slijepe ulice ili staze koje se gube uništavilu. To je putovanje u kojem je mo-litva štap za hodanje, a zaborav samogasebe naprtnjača, te je tako nalik putovanjuIsusovih učenika, koji su bili pozvani dasve ostave i slijede onoga u kojeg vjeruju iod kojega se svemu nadaju. To je putovan-

je u kojem – kao što je blaženi John Henry

Newman napisao u svojoj prekrasnoj pjes-mi “Stup oblaka” – čovjek ne želi vidjetiudaljeni prizor, već samo onaj mali korakkoji smo pozvani svakodnevno učiniti.

Možda je to ono “malo što ovisi onama,” koje je Terezija odlučila ispuniti u

vrijeme kad je postala svjesna težine situ-acije u kojoj su bili Crkva i svijet i misijekoju joj je Gospodin povjerio. Znam dase to uistinu može činiti vrlo malo, ali up-ravo iz malobrojnoga i malenoga, da ne

vrm s, ruks,s

Ona nam sama otkriva kad su postav-ljeni prvi i posljednji kamen. U prologunam priopćava: “Tako, eto, počinjem toispunjavati danas, na dan Svetog Trojstva,godine 1577., u ovome karmelskom samo-stanu svetoga Josipa u Toledu, gdje se sadnalazim”. U zaključku knjige piše: “Pisanjeovoga dovršeno je u samostanu sv. Josipau Avili, godine 1577. na dan uoči Sv. An-drije, na slavu Boga koji živi i kraljuje u

vijeke vjekova, amen” (7M, zaključak 5).Od početka do kraja pisanja prošlo je

dva dana manje od šest mjeseci. Najma-nje nekoliko puta spominje kako je bilaprekinuta u pisanju: “Zato što me poslo-

vi i zdravlje prisiljavaju da to ostavljamza povoljnije vrijeme” (4Z 2, 1) i drugdje

još dodaje: “Prošlo je gotovo pet mjeseciotkad sam ovo započela do sada, a kakoglava nije za to da ovo ponovno čitam, svemora biti zbrkano, a neke stvari možda idva puta rečene” (5Z 4, 1). Vratila se pisa-nju i završila ga 29. studenog.

Završivši knjigu mogla je izjaviti:“Smatram ovaj trud, iako priznajem da

Zmk duš S. Trzask

Zđ d š

Knjiga Zamak duše smatra se najboljimdjelom sv. Terezije Avilske. Ova knjiga

je više od pripovijesti, ona je biografija,zapravo čak i više, ona je autobiografija.Jednom, dok je razgovarala o knjizi Mojživot s o. Gracijanom, on joj je rekao:“Koliko možeš sjeti se i drugih stvari panapiši još jednu knjigu, ali stavi na papirdoktrinu na općenit način ne imenu-

jući osobu kojoj su se spomenute stvari

dogodile”.Ova druga knjiga je bio Zamak duše.

Sama autorica bila je zadovoljna svojim radom i knjiga Zamak duše bila joj je draža od knjige Moj život . Draguljar-skom terminologijom to bi se reklo: iako

je knjiga Moj život za nju bila dijamant,drugo djelo, Zamak duše, bilo joj je jošdragocjenije, poput dijamanta s finijimnijansama i izradom. Kao što je i samarekla drugim riječima: “čini mi se da jeono što sam poslije napisala bolje, iakoo. Domingo Báñez kaže da nije dobro;barem sam imala više iskustva nego kadsam pisala prvo”.

Zapovijed da napiše Zamak duše doš-la joj je od tri različite osobe: od o. Graci-

jana, dr. Velazqueza i od najvećeg “stakla-ra” (Ž 19,9) Krista Isusa, koji je s drugestrane bio njezina “živa knjiga”.

Zdravstveno stanje sv. Terezije u to je vrijeme bilo jako teško: “Osjećal a samtako veliku buku i slabost u svojoj glavida mi je bilo veoma tegobno pisati čak iono što je nužno za poslove”. Situacija uRedu je bila veoma rizična, a Terezija jebila zatvorena u Toledu, kao u zatvoru.Ipak, snaga koju ova žene posjeduje dala

joj je potrebnu ravnotežu koja ju je ospo-sobila da napiše ovo opsežno djelo. Ona,koja je uspjela osnovati toliko samostanaunatoč svom lošem zdravlju i usred toli-kih protivljenja, počela je graditi svoj za-mak s jednakom snagom volje.



12 13


Krmsk sk 3/2012.

nije bio velik, dobro uloženim”. Original-ni rukopis Zamka duše nalazio se u samo-stanu bosonogih karmelićanki u Sevilji odlistopada 1618. godine. Nošen je kroz uliceSevilje u procesiji 1622. godine prigodomslavlja kanonizacije autorice. Zadnje i naj-duže izbivanje rukopisa bilo je 1961. godineu Rimu gdje su ga “Znanstveni restauracij-ski zavoda za knjige” i talijanski “Zavodza patologiju knjiga” propisno restaurirali.Vraćen je u Sevilju 1962. godine i ondje sečuva u samostanu bosonogih karmelićankipohranjen u dragocjenom relikvijaru obli-ka avilskih zidina, poput zamka koji okru-žuje i čuva originalni rukopis Zamka duše.Ovo djelo je ideja i zasluga tadašnjeg Gene-rala Reda o. Anastazija Ballestrera.

Djelo je prvenstveno napisano za Tere-zijine sestre, kao što navodi u posveti: “JHS.Ovu raspravu, nazvanu Zamak duše, na-pisala je Terezija od Isusa, redovnica našeGospe od Karmela, za svoje sestre i kćeri,bosonoge karmelićanke.”

Knjiga je također napisana i za svakogkršćanina koji je, polazeći od krštenja i pokrštenju pozvan na svetost.

pst zmku

Kao što je ranije spomenula, sama au-torica je ta koja nas provodi kroz njega.Uzimajući pero u ruke, pitajući se kakomože početi pisati, nastavlja: “Sinulo mi

je ovo što ću sada reći, zato da bih poče-la od neke osnove; a to je promatrati našudušu zamkom cijelim od jednog jedinogdijamanta ili presjajnoga kristala, gdje imapuno prostorija, kao što na nebu ima punostanova (usp. Iv 14, 2). Ako to dobro pro-motrimo, sestre, pravednikova duša upra-

vo je raj gdje On kaže da ima Svoje naslade(Post 1, 26 – 27)” (1Z 1, 1).

Iz ovoga bez poteškoće možemo razu-

mjeti što ili, još bolje, tko je za nju zamakduše: ljudsko biće. Vidimo kako se o tomenadahnjuje na biblijskim tekstovima, odsv. Ivana do Knjige mudrosti.

Za organiziranje čitanja i proučavanjatako važnog djela kao što je ovo, za “juriš”na ovaj Zamak (ako je takav izričaj dopu-šten) objavljeno je prije nekoliko godina“velebno djelo u kojem su do u detaljeanalizirane osnovne točke terezijanskesimbolike, temeljne teme svake od odaja,rječnik razvoja procesa pounutarnjenja,putovanje prema simboličnoj izgrad-nji samoga pounutarnjenja” (MonserratIzquierdo Sorli).

Ova vrsta proučavanja i čitanja za ve-ćinu čitatelja u čije ruke dođe knjiga Za-mak duše nije lagana. Lakše je posegnutiza nekim jednostavnim, a opet posve ra-zumljivim sažetcima. Oni sadrže temeljnedoktrinalne sastavnice u kojima su nužnopovezana dva protagonista: Bog i čovjek.Bog koji je živ i koji djeluje te se saopća-

va čovjeku. Čovjek (duša) kao pozornica iprotagonist duhovne pustolovine. Zatim

je tu molitva, koja je most komunikacijeizmeđu Boga i duše. Iz ovoga se rodila za-misao, ideja “odaja”.

Terezija je podijelila Zamak na sedamodaja, ali i sama bilježi: “da ne zamišljatemalo soba, nego milijun” (1Z 2, 12), i još

jasnije: “Iako se govori samo o sedam odaja, u svakoj od ovih ima ih mnogo: i iznadi ispod i sa strana” (7Z epilog 3).

Uz poznavanje zamka u kojem može-

mo vidjeti, posjetiti i putovati kroz raznestanove, velike sobe, dijelove i odaje mo-ramo se uvijek prisjetiti da je duša ta kojaima u sebi ove raznolike ili različite odaje.Ona ih nosi u sebi i smatra se da su podi-

jeljeni na sedam odaja, a tih sedam možepostati sedamdeset puta sedam, daklebezbrojno puno. Iz onoga što je napisalau Osnutcima 14, 5 ova je činjenica dobroocrtana: “Vidjet ćemo, što budemo manjeimali ovdje, da ćemo više uživati u onoj

vječnosti, gdje stanovi odgovaraju ljubavi,kojom smo ovdje nasljedovali život našegadobrog Isusa”. To je imala na umu kad jepočela pisati: “gdje ima puno prostorija,kao što na nebu ima puno stanova” (1Z 1,

1). Iako to posebno ne spominje, ovdje se vidi Evanđelje: “U domu Oca mojega imamnogo stanova” (Iv 14, 2).

Iz pera autorice putovanje kroz Zamakpostaje lagano i ugodno. Pročitavši tihoProlog , čitatelj bi trebao pregledati naslo-

ve svakog pojedinog od dvadeset sedampoglavlja knjige. Sveta Terezija imala jeposebnu sposobnost da sažme u ovim na-slovima ono što je htjela tim poglavljemreći. Štoviše, budući da su naslovi najvje-rojatnije umetnuti nakon što je tekst bionapisan, možemo vidjeti još jasnije ovu

autoričinu sposobnost da sažme i pojasni.Pročitavši naslove dvadeset sedam

poglavlja, čitatelj bi zatim trebao obratitipozornost na Epilog , posebno odlomke2 i 3, gdje Majka Terezija iznova sažimljepravila za život i za čitanje djela, koji surazasuti po knjizi.

Još jedan posve jednostavan način zarazumijevanje doktrine Zamka duše jeosvrnuti se na biblijski sadržaj koji Sveticakoristi u svakoj odaji. To podrazumijevabiblijski sadržaj integriran u tekst, vrstu,osobnosti i biblijske teme.

Na primjer, u drugim odajama nala-zimo: 1. tekst: “tko pogibelj ljubi, u njoj ipropada” (Sir 3, 26); “ne znamo što ište-

mo.” (Mt 20, 22); “bez Njega ne možemoučiniti ništa” (Iv 15, 5); “mir vama” (Iv 20,19. 21). 2. Biblijska vrsta: “rasipni sin želiose nasititi rogačima što su ih jele svinje”(usp. Lk 15, 16); “Neka duša bude hrabra,a ne kao oni vojnici koji su kleknuli da pijuprije bitke” (Gideonovi vojnici), (Suci 7,5-7. 16-22). 3. Tekst i teme u isto vrijeme:“Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni” (Iv14, 6); “Tko je vidio mene, vidio je i Oca”(Iv 14, 9).

Kroz sve je odaje posve lako pratiti ovunit vodilju koja je veoma korisna. Još jed-na stvar koju ne smijete zaboraviti, neštošto je posve uobičajeno kod svete autorice:njezin svijet poredaba, primjera i uspored-bi odnosi se na božanskog Učitelja. Savr-šen primjer ovoga je njezin opis Zamka u 1Z 1, 3. Ove usporedbe nisu pridržanesamo knjizi Zamak duše (ni u njenomduhu ni u njenom pisanju) jer ih je većkoristila u Putu savršenosti: (Put 28, 9-12;48, 1-4). U Putu savršenosti ne koristi riječ“zamak”, nego “palača”, ali bit je ista. Još

jedna njena usporedba, možda najbolja, jeona o gusjenici u 5Z 2, 1-10.

Tema, ili bolje rečeno, stvarnost mo-litve je prisutna kroz cijeli Zamak poputniti vodilje. Prisutnost molitve je već jasnonaglasila u 1Z 1, 7: “Jer, koliko ja mogushvatiti, ulaz u taj zamak je molitva i raz-matranje; ne kažem misaona više nego liusmena, jer čim bude molitve, pratit će jerazmatranje; jer ako koja ne pazi na to skime razgovara i što traži, te na to tko je



14 15


Krmsk sk 3/2012.

onaj koji traži i od koga traži, ja to ne nazi- vam molitvom, ma koliko micala usnama”.

Ovu izjavu ne smijemo nikad izgubitiiz vida, uzimajući u obzir razvoj koji onaprolazi: osnovna molitva, kao prvi poku-šaji; meditacija, jednostavno motrenje, bitiu prisutnosti Božjoj; ulivena sabranost,molitva mira, duhovni ushiti; molitva sje-dinjenja. Bog u dubinama duše; ekstatičnioblici molitve, vizije, nutarnji govor, ek-staza, ljubavne rane; čežnja za vječnošću;savršeno motrenje. Kombinacija svih ovihelemenata koje smo istakli, kad se isprav-no koriste, dovest će čitatelja, uz duhov-ni užitak, do razumijevanja terezijanskedoktrine.

Netko iz Francuske je napisao prije ne-kog vremena, premda se to nije odnosilona terezijansku doktrinu: “Molitva je naprvom mjestu. Nije glavna: glavna je lju-bav koja u sebi sadrži savršenstvo, samogaBoga. Ipak, molitva je na prvom mjestu.”

Stoga je José Vicente Rodríguez imao jako dobar razlog napisati: “Počevši sastvarnostima milosti i ljubavi, koje dušučine ugodnom Bogu, kako bi mogla biti‘raj gdje On kaže da ima Svoje naslade’(1Z 1, 1) odaje su izgrađene na temeljimaljubavi, one će postati raznoliki stupnjeviljubavi duše, jer ‘napredak duše nije u tomda mnogo misli već da mnogo ljubi’ (O5, 2), a kako bismo se ‘uspeli do odaja ukoje želimo, stvar nije u tome da se punorazmišlja, već da se puno ljubi’ (4Z 1, 7).Ova ljubav nije isključiva, već uključujedruge aktivnosti, druga djelovanja, stogamoramo osigurati da duša, utvrđena uljubavi, bude zaposlena, na primjer, u sa-mospoznaji i vježbanju poniznosti. Tadaćemo ući u prve odaje (1Z 2, 8 - 9). Tako-đer ima razlika i u milostima koje prima-mo od Boga. (1Z 1, 3). Ovo se može jasno

vidjeti kad nastavimo čitati, pronalazeći usvakoj odaji nešto tipično i temeljno, npr.u četvrtoj odaji molitvu mira; u petoj o dajimolitvu sjedinjenja; u šestoj odaji duhov-ne zaruke i u sedmoj odaji duhovni brak”.

Da bismo posve razumjeli kako je sve-ta Terezija uredila svoj doktrinalni sadr-žaj, preporučljivo je s punom pozornošćupročitati posljednje poglavlje knjige (7Z

4). Ovdje se dobiva dojam da Sveta Majkatraži kao temelj najčvršću osnovu kršćan-skog života: bratsku ljubav i suobličavanjeKristu. Bez sumnje, Zamak duše izvrstan

je priručnik za svetost.Kao pomoć i preporuku u putovanju

kroz Zamak, korisno je imati na umu neketočke u kojima Majka Terezija sažimljedoktrinu koja se proteže kroz cijelu knji-gu. Dostatno je nekoliko primjera: veliči-na, dostojanstvo, sposobnosti i ljepota ljud-ske duše (1Z 1). Posvemašnja prisutnostBoga u duši, naravna i nadnaravna (5Z 1,10). Terezijina svijest o različitosti duša (1Z1, 3; 5Z 3, 4). Svatko mora pronaći svojemjesto za stanovanje u Bogu (5Z 2), naslov

i tekst poglavlja. Biti istinski duhovan (7Z4, 8). Ne ostati patuljasti. (7Z 4, 9). Biti po-sve realni. (7Z 4, 14). Ne postavljati graniceBožjem djelovanju. (6Z 4, 12).

6Z 7 treba pročitati kao bitno poglavljeo Isusu Kristu. Njegov naslov glasi: “Kazu-

je kako je velika pogreška ne nastojati, ko-liko god duhovne bile, imati pred sobomčovještvo našega Gospodina i SpasiteljaIsusa Krista, Njegovu presvetu muku i ži-

vot te Njegovu slavnu Majku i svece. Ovo je poglavlje od velike koristi”. Postoji para-lelno poglavlje u knjizi Moj život 22.

Zkučk

U 6Z 10, 3 Sveta Majka nas iznenađujesvojim znanjem i istovremeno raznoliko-šću očitovanom u ovom tekstu: “Zamisli-mo, dakle, da je Bog nalik na kakvu odajuili dvorac, vrlo velik i lijep, i da je taj dvo-rac, kako kažem, sam Bog”. S ovih riječiprelazimo odmah na nešto slično: “buditedakle savršeni kao što je savršen Otac vašnebeski” (Mt 5, 48). Ovdje možemo reći:budite lijepi dvorci poput vašeg nebeskogOca.

Čuveni Holandski katekizam predstav-lja današnjim vjernicima ovo Terezijinodjelo na slijedeći način: “Sveta Terezija jenapisala knjigu u kojoj je duša prikaza-na kao zamak sa sedam odaja. Prelazećiiz jedne odaje u drugu stižemo u sedmuodaju u kojoj prebiva Bog, Krist. Njegovase prisutnost osjeća kroz cijeli zamak, ali

kad duša stigne u središte, biva uronjenau samu stvarnost, osjeća se posve obuze-ta ili ima spokojan osjećaj da Bog prebivau njoj. Duša živi u zemaljskoj stvarnosti,koja postaje veličanstvena pred njenimočima, ali zna da je Bog neizrecivo središtečitave stvarnosti.”

Tijekom procesa za proglašenje sv. Te-rezije naučiteljicom Crkve, Zamak duše jepredstavljen kao ključni element u izvje-šću postulatora. Kako bi obranio uzviše-nost izvrsne doktrine kandidatice za nau-čiteljicu, predstavljen je sažetak odaja naslijedeći način.

Ovo “je glavno Terezijino djelo, i ktome – po nekima – cijele kršćanske mi-stike [...]. Knjiga je podijeljena na sedamdijelova ili odaja, od kojih svaka ima ne-koliko poglavlja, osim drugih odaja kojeimaju samo jedno poglavlje.

Prve odaje (2 poglavlja) su duše koježele biti savršene, ali su još uronjene u bri-ge ovoga svijeta iz kojih moraju pobjeći itražiti samoću.

Druge odaje (1 poglavlje) su za dušekoje posjeduju veliku odlučnost da živeu milosti te se stoga predaju molitvi i po-

korama, iako preostaju mnoge kušnje jernisu posve ostavile po strani ovaj svijet.

Treće odaje (2 poglavlja) su za dušekoje vrše krjeposti i obavljaju molitvu, aliu njima još uvijek postoji skriveno sebe-ljublje. Potrebna je poniznost i poslušnost.

U četvrtim odajama (3 poglavlja) po-činju “nadnaravne stvari”: molitva mira ipočetak molitve sjedinjenja. Plodovi jošnisu postojani; stoga duše moraju izbjega-

vati svijet i grešne prigode.Pete odaje (4 poglavlja) govore o već

potpunom mističnom životu, uz moli-tvu sjedinjenja koja je nadnaravna i kojuBog daje kad i kako On želi, iako se dušamože za nju pripraviti. Pravi znakovi ovog

sjedinjenja su da je ono potpuno i sigur-nost Božje prisutnosti nikad ne nedostaje,a slijede ih kušnje i trpljenja kroz koja seprovjerava ljubav prema Bogu. Zahtijeva-

ju jaku vjeru.Šeste odaje (11 poglavlja). Dostignuto

je veliko nutarnje čišćenje duše, a međuposve nadnaravnim milostima koje dola-ze nakon njega su i nutarnji govor, ekstazeitd. Postoji velika revnost za duše koja do-

vodi do toga da se napušta samoća. Mo-trenje Kristova čovještva je nužno kakobi se dosegnuo završni stupanj mističnogživota.

Sedme odaje (4 poglavlja) su vrhunacduhovnog života u kojima se prima mi-lost duhovnog braka i intimnog općenja sTrojstvom iz kojeg spontano nastaje velikmir u kojem duša živi, dok je u isto vri-

jeme i aktivna i kontemplativna. To nijesubjektivna kontemplacija, već ona kojanadilazi ljudsko biće čineći da zaboravisebe i preda se Kristu i Crkvi.

Ovaj oblik ovlaštenog sažetka je poputpredstavljanja Zamka u cjelini. Također

je i pozivnica da pokušamo provjeriti ovugrađu, ne na umni ili intelektualni način,

već u našem životu, tj. u kršćanskoj praksii iskustvu. Sve ovo dolazi iz pera Terezijeod Isusa, naučiteljice katoličke Crkve. +

S engleskog prevela s. MJ

ložio prve zavjete. Na studij filozofijeodlazi u Firencu (Firenze) 1972., a pot-



16 17

oBavijeSTi

Krmsk sk 3/2012.

o. ZDenKo KRiŽiĆ– novi ReKToR“TeReZijanUMa”

Generalni poglavar Bosonogih karme-lićana o. Saverio Cannistrá imenovao jeo. Zdenka Križića, generalnoga vikaraReda u proteklom mandatu generalneuprave, novim rektorom Međunarodnogzavoda “Teresianum” u Rimu. O. Zden-ko obnašao je u Hrvatskoj karmelskojprovinciji sv. o. Josipa službu priora krč-koga samostana Gospe Karmelske i če-tvrtoga provincijalnog savjetnika. Sada

je razr iješen tih du žnosti, a novu s lužbupreuzeo je 3. listopada u Rimu.

O. Zdenko od Bezgrješnoga SrcaMarijina (Ivica Križić), rođen je 2. velja-če 1953. u Johovcu (BiH). Nakon osmo-godišnje škole stupio je u karmelićanskosjemenište u Zagrebu 1967. i završiosrednju školu kod otaca konventualacana Svetom Duhu. Ušao u novicijat 1969.,a 1970. položio prve zavjete. Na stu-dij filozofije odlazi u Firencu (Firenze)

1972., a potom nastavlja studij teologije u R imu gdj e d iplomira 1976. godine.Iste godine polaže doživotne zavjete, agodinu dana kasnije prima đakonski (uRimu) i svećenički red (u Zagrebu).

Nakon studija teologije upisuje spe-cijalizaciju na Institutu duhovnosti »Te-resianum« u Rimu gdje je magistrirao1978. godine na temu: »Personaggi bi-blici nelle opere di Santa Teresa d’Avila«.Iste godine vraća se u domovinu gdjeobnaša dužnost prefekta sjemeništa od1978. do 1984. godine. Godine 1984. na

Provincijalnom kapitulu izabran je zaprvog provincijalnog savjetnika i prioraremetskog samostana. Te dužnosti ob-naša do 1990. godine kada je izabran zaprovincijala do 1996. godine. Od 1996.do 2002. obnaša službu prvog provin-

cijalnog savjetnika te od 1996. do 1997.priora remetskog samostana, a od 1997.do 2002. priora samostana na Krku imagistra novaka u istom samostanu. Naprovincijalnom kapitulu 2002. ponovnoizabran za provincijala, a na General-nom kapitulu u Avili 2003. za General-nog vikara Reda. Predavao je na Insti-tutu za kršćansku duhovnost od 1984.u svojstvu vanjskog suradnika te na Su-stavnom studiju duhovnosti u Remeta-ma. Poznat je kao ispovjednik i voditeljduhovnih vježbi. +

o. vjenceSlavMiHeTec – novipRovincijalniSavjeTniK ipRioR U KRKU

o. DRaŽen MaRijavaRGaŠeviĆ –novi pRoFeSoRna KaToliČKoMSveUČiliŠTU

Dana 12. rujna Provincijalni je savjetimenovao o. Vjenceslava Miheteca, članaremetske zajednice, novim četvrtim pro-

vincijalnim savjet nikom i priorom krčkezajednice.

O. Vjenceslav od Gospe Remetske

rođen je 22. rujna 1945. u Remetama.Završio učiteljski fakultet i stupio uKarmel u Somboru. Bio je dugogodiš-nji magistar bogoslova i novaka. Tako-đer je obnašao službe priora i župnikau Remetama te provincijala. Poznat jeispovjednik i voditelj duhovnih vježbi.Od 1994. godine sve donedavno vodio

je emisij u “Hvaljen Is us i Marija” na R a-dio Sljemenu. O. Vjenceslav ostaje upra-

viteljem sve tišta Majke B ožje Remets ke iprovincijalnim asistentom Karmelskogasvjetovnog reda. +

Od zimskoga semestra akademske godine2012./2013. o. Dražen M. Vargašević zapo-čeo je predavati na Hrvatskom katoličkomsveučilištu. U tekućem semestru to su pre-davanja iz kolegija “Uvod u teologiju”, zastudente sociologije, povijesti i psihologije.

U ljetnome semestru predavat će “Povijestzapadne duhovnosti” studentima povijesti.

O. Dražen Marija od Milosrđa Euha-ristijskog Isusa (Vargašević) rođen je 22.prosinca 1980. godine u Požegi. U Karmeldolazi 2004. godine, svečane zavjete pola-že 2008., a za svećenika je zaređen 2009.godine. Doktorirao je 2010. na fakultetu«Sv. Anzelmo» u Rimu temom: «Bogo-ljudska ljubav između mistične teologije ifenomenologije. Božja objava i čovjekovoobistinjenje kod sv. Ivana od Križa i Jean-Luca Mariona». +



18 19

pRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

nove TeHnoloGijeU SlUŽBi FoRMacijeU KaRMeliMaPortugal (21. lipnja 2012.) - “Molitva iživot molitve” bila je tema formativnogtečaja kojeg je vodio o. Gabrel Castro, izprovincije Burgos (Španjolska) za UdruguBosonogih karmelićanki Naše Gospe Fa-timske (Portugal). Najznačajnija novostsastojala se u metodi. Tečaj je istovremenopraćen u osam samostana putem Skypeplatforme. Od tih samostana šest ih sači-njava Udrugu dok su dva izvan Udrugepozvana da se pridruže predavanju. Uku-pno se više od 80 monahinja okoristilotečajem.

O. Gabriel, iskusni propovjednik du-hovnih vježbi kaže da mu je, kao profe-soru, ovo iskustvo bilo pozitivno. Ovajsustav omogućuje prednost da se stignedo velikog broja sestara te da se računa sraznim predavačima bez nužnosti putova-

nja. Ovo nije prvi put da Red pribjegava video-konferencijama u formaciji karme-lićanki. Isto se učinilo u Argentini, s ve-likim uspjehom i uz sudjelovanje desetakzajednica.

U Hrvatskoj karmelskoj provinciji sv.o. Josipa ova je metoda do sad korištenaza radne sastanke braće i za uključivanjepriorice jednoga kluzurnog Karmela nakorizmenu konferenciju u Remetama još2010. godinu (usp: www.karmel.hr/web/novosti/2010/novosti21.html). +

SUSReT S UDRUGoM“KoRaBlja”

Karmelićanski postulanti u dva su navra-ta, 3. i 5. srpnja 2012., bili u posjetu gra-đanskoj udruzi “Korablja” u zagrebačkojDubravi, čiji se članovi brinu za osobe spoteškoćama razvoju.

Udruga “Korablja” nastala je po uzoruna međunarodnu zajednicu “Arka” koju jeosnovao Jean Vanier. Nadahnuće za osni-

vanje takve zajednice Vanier je dobio jer jeuočio nedostatak humanosti u međuljud-skim odnosima. Također, smatrao je da od

potrebitih osoba možemo puno naučiti otome kakvi bismo mi zapravo trebali biti.

U Hrvatskoj nema zajednice Arka. Po-stoji inicijativna skupina koja kroz udru-gu Korablja, osnovanu 2007. godine, pri-pravlja njezin osnutak. Ciljevi udruge suživot u ozračju zajedništva s potrebitima,omogućavanje da darovi potrebitih osobai njihova preobražavajuća vrijednost buduprepoznati u društvu te promicanje an-tropološke i duhovne vizije ljudske osobe.O tome kako su karmelićanski postulantidoživjeli ovo iskustvo piše nam jedan odnjih – Mate Danolić:

“Prilikom posjeta zajednici susreli smoi upoznali vrlo drage i posebne osobe koje

imaju poteškoće u razvoju, a također smoupoznali i njihove brižne o dgajatelje. Čimsmo pokucali na vrata odmah sam osjetioradost u srcu, a kada sam upoznao te ljudebio sam iznenađen njihovim sposobnosti-ma. Čovjek u njihovom društvu i ozrač-

ju jednostavno ne može biti onaj stari, već ispunjen svakom radošću i ljubavlju.Neke osobe nisu mogle zbog poteškoćaniti govoriti, ali samo kada ih vidite, nji-hov pogled sve govori. U tom sam susretuupoznao osobu koju je dragi Isus ozdra-

vio od sigurne smrti. To je svjedočanstvonešto posebno što sam imao priliku čuti,

jer je učvrstilo moju vjeru i poziv. Evo, nakraju predlažem dase posjeti zajednica`Korablja` jer je tamoprisutan živi Isus.”

Karmelićanski supostulanti vrlo brzo,

već 10. srpnja, odgostiju postali do-maćini, ugošćujućiudrugu “Korablja”u Remetama. Vrhu-nac susreta bila jeEuharistija koju jepredslavio o. ErvinUkušić, a druženje jeobilovalo radošću izajedništvom.+



20 21

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

SveTKovina GoSpeKaRMelSKe UKaRMelU Sv. joSipa

Svetkovinu Blažene Djevice Marije odgore Karmela, najveću svetkovinu Kar-melskog reda, 16. srpnja pod svečanimmisnim slavljem koje je predvodio đako-

vačko-osječki nadbiskup, mons. dr. Ma-rin Srakić u Karmelu sv. Josipa u BrezniciĐakovačkoj sa sestrama karmelićankamaproslavili su štovatelji Karmelske Gospe,članovi Škapularske bratovštine i svi koji

kroz pobožnost nošenja škapulara nalazeMarijinu pomoć i zaštitu na svom duhov-nom putu. Samostanska kapela bila je is-punjena i tijekom večernjeg misnog slavljakoje je predvodio vlč. Željko Tovilo, žu-pnik u Rumi, ali i tijekom trodnevne moli-tvene priprave koju je od 13. do 15. srpnjapredvodio o. Mate Miloš, karmelićanin,

vicepostulator kauze za proglašenje blaže-nim sluge Božjega o. Gerarda Stantića.

Hm ms. Srkć

“Htjeli bismo ovom misom doživjeti Božjublizinu, sabranost i u pjesmi i u molitvi teljepotu doma Gospodnjeg pročišćavajućisvoju vjeru, kako bismo doista čista srcaodali slavu Bogu i zahvalnost za biser Cr-kve, biser čovječanstva – Blaženu DjevicuMariju!”, rekao je mons. Srakić u uvodu mi-snoga slavlja. Tijekom homilije podsjetio jena skori početak Godine vjere, a kako binazočne potaknuo na produbljenje smisla

vjere rekao je: “Isus je i nama povjerio svoju Majku. I kao što dijete gleda u majku, uroditelje kao primjer života, tako i mi ima-mo Majku - Blaženu Djevicu Mariju kao

primjer našega života u mnogim vidovimatoga života i djelovanja. Jedan od vidova

jest vid vjere. Marija nam je primjer vjere”.Nadbiskup je nadalje objasnio da “vjera

nije samo prihvaćanje pojmova, svladava-nje sjenovitih područja, odsutnost sumnji,

vjera ne znači osjećati žar, privlačnost” već“živa vjera jest prihvaćanje Boga u vlasti-tom životu, Boga koji ljubi, traži i koji namse želi dati.” Kao što “Marijino napredova-nje na putu vjere treba promatrati u njezi-nom sve većem prianjanju uz Očev božan-ski naum, koji se od događaja do događajaočitovao u njezinom svagdašnjem životu.”tako i “vjera nije blago što se jedanput zau-

vijek stekne”, rekao je mons. Srakić te poja-snio: “Ona je putovanje, napredovanje. Tre-ba prihvatiti da napredujemo češće u tami,a za vodiča imamo jedino Isusovu riječ isvjetlo Duha Svetoga. Neka nam Marija,

vjerna Djevica, svojom molitvom, kao nasvadbi u Kani, isprosi da upoznamo slavuGospodnju i da sve više u njega vjerujemo.”

Uz mons. Srakića u koncelebraciji jebio dr. sc. Slavko Platz, prof. u miru KBF-a u Đakovu, vlč. Marin Knežević, rektorsamostanske crkve, vlč. Matej Glavica,ekonom đakovačkog Bogoslovnog sjeme-ništa, vlč. Robert Jugović, tajnik Nadbi-skupskog ordinarijata te o. Miloš, koji jena kraju misnoga slavlja zahvalio đako-

vačko-osječkom nadbiskupu u ime Hrvat-ske karmelske Provincije Svetog Oca Josi-pa i sestara u Breznici Đakovačkoj na briziza ovaj Karmel.

včr ms s uzbt vukšć

Na večernjoj misi vlč. Tovilo prisutnima jeporučio da budu svjedoci Božje ljubavi usvijetu. “Najbolje oružje protiv zla samo je

jedno – upravo riječi: ´Evo ti majke!´ Zatomolimo zagovor Nebeske Majke, da nambude okrilje koje će nas dovesti do onogbrda koje je Krist, kojemu svi mi zajednohodimo!”, zaključio je propovjednik. Naovoj misi pjevanje je animirala obitelj Ruži-ce i Josipa Vukašinović sa 16 djece, od kojihsu prisustvovali: Ivan, Petar, Katarina, Ana,Luka, Marta, Samuel i Emanuel. Nakon za-hvalnih riječi koje je obitelji Vukašinovićuputio o. Miloš, te ih prisutnim mladimapreporučio kao primjer otvorenosti životu,

vjernici i sestre zahvalili su im gromogla-snim pljeskom. Nakon mise, a na radost

vjernika, nadareni mladi glazbenici pod vodstvom svoga oca izveli su još nekolikoduhovnih šansona.

Trd rr ddstm . MšTijekom trodnevnice za mise se priprema-lo marijanskom pobožnošću, u košarici

pred kipom Karmelske Gospe množio sebroj zapisanih nakana vjernika koji su tra-žili zagovor i pomoć u svojim potrebama,a posebno svečano bilo je uoči svetkovinekada su prisutni imali priliku sudjelovati umolitvi I. večernje časoslova u čast GospeKarmelske, nakon koje je uslijedio koralninapjev drevnog himna Salve Regina kojimkarmelićani i karmelićanke svake subote iuoči Gospinih blagdana s upaljenim svi-

jećama, ogrnuti bijelim plaštevima, časteBlaženu Djevicu Mariju kao svoju Majkui Kraljicu.

O. Miloš u svojim homilijama uputio je vjernike na smisao štovanja BlaženeDjevice Marije u Karmelu i protumačioznačenje karmelskog škapulara kao darasvetog odijela, zaštite od pakla, odijela zanebo, odjeće spasenja i svetosti. Govorećio povijesnom vidu događaja ‘Škapulara’ iukazanju sv. Šimunu Štoku koji je 1251.godine molio presvetu Djevicu Mari-

ju pomoć za Karmelski red koji je bio uopasnosti, o. Mato je istaknuo: “Iz ove pri-povijesti, preko tjeskobnih briga za Redu trenutku kojeg je proživljavao GeneralReda, nazire se jedna novina. Nije to toli-ko samo primanje odijela Djevice Marije,

već je prije svega Šimun taj koji to odijelo



22 23

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

stavlja u njezine ruke, moleći ju da obraniono što je njezino i dade mu smisao, vri-

jednost i cilj”. Propovjednik je primijetio“ kako redovničko odijelo nije bilo samonošeno u Marijinu čast i povjerenje u nju,

već je prihvaćeno kao njezin dar, kao nje-zino čvrsto obećanje zaštite i milosrđa.”

Važno je životom svjedočiti nošenješkapulara, naglašeno je prisutnima, protu-mačena je i formula tzv. subotnje povlasti-ce - “neće osjetiti vječnog ognja onaj tkoumre pobožno odjeven u sveti škapular”- koju je Crkva odobrila i uvelike preporu-čivala Božjem narodu. “Svi znamo da nitikrštenje niti euharistija ne jamče spasenjeonome tko ih prima, a ne živi na dosto-

jan način primljenih sakramenata. Nataj način treba promatrati i shvaćati onošto se odnosi i na sam škapular”, rekao jepropovjednik, te nastavio: “Danas znamoda smo svi pozvani na spasenje, a to nijedrukčija stvar od poziva svih na svetost”.

Jednostavnu pobožnost škapularapape su tijekom stoljeća ne samo odo-bravale i preporučivale već i promišljaleu kontekstu Gospinih ukazanja u Lurdukoja su se zaključila u predvečerje GospeKarmelske 1858., te u Fatimi čije je po-sljednje ukazanje bilo u karmelićanskom

odijelu, 13. listopada 1917. godine. O. Mi-loš je istaknuo kako je i bl. Ivan Pavao II.nosio škapular, a prigodom 750. obljetniceškapulara blaženi Papa rekao je: “Istinskioblik pobožnosti prema Presvetoj Djevici,izražen poniznim znakom škapulara, jestposveta njezinom Bezgrješnom Srcu”.

Temeljita priprava za svetkovinuomogućila je prisutnima uvid u različite

vidove ove jednostavne i duboke pobož-nosti prihvaćene od mnogih naroda štopokazuje i činjenica da svetkovinu GospeKarmelske liturgijski slave i drugi kršćan-ski obredi, kao što je mozarapski, grčkoalbanski, kaldejski, maronitski i ambrozi-

janski obred.Onima koji nose škapular u bilo ko-

jem staležu ili ga žel e primiti propovjed-nik je pojasnio da na taj način svjesnoizabiru Blaženu Djevicu Mariju za Majkukoja svojom “zaštitom čuva” i Učiteljicuod koje uče Boga “nadasve ljubiti”, njego-

ve riječi “stalno razmatrati” i požrtvov-no “braći služiti”. Da bi vjernici izbjegliopasnosti praznovjerja i kriva shvaćanjanošenja škapulara o. Miloš istaknuo jepotrebu pripreme prije odluke za prima-nje, a tijekom trodnevnice i svetkovine zaškapular se odlučilo 16 vjernika. +

pRoSlavaSveTKovineGoSpe KaRMelSKeU SoMBoRU

Karmelska zajednica u Somboru već više od100 godina prima od Dragoga Boga, po zago-

voru Majke i Kraljice Karmela, obilna dobra imilosti. Zato se uvijek iznova nastoji što sve-čanije proslaviti svetkovina Gospe Karmelske.

Za taj veliki dan čitavog Našeg Reda pri-pravljali smo se molitvom devetnice nakon

večernjih sv. misa. Bliža molitvena priprava

započela je na blagdan Majke Božje Bistrič-ke kada naša crkva ima privilegiju cjelod-nevnog Euharistijskog klanjanja za područjesubotičke biskupije. Voditelj ovogodišnjetrodnevnice bio je o. Ervin Ukušić. On jeu svojim nagovorima ukazivao na snažnoprisutan lik Blažene Djevice Marije u životu

vjernika. Podsjećao je na njezinu majčinskuulogu kojom nas, braću i sestre svoga Sina,potiče na krepostan život vjere, nade i ljuba-

vi. Budući da u trodnevnici u najvećem bro- ju sudjeluju članovi Karmelskog svjetovnogreda o. Ervin se u svojim nagovorima čestoposebno obraćao njima potičući na vjero-dostojno svjedočenje karmelske karizme uokolnostima svakodnevnog života. S člano-

vima Karmelskog svjetovnog reda i s ostalimprisutnim vjernicima slavili smo službu ve-černjih pohvala uoči svetkovine.

Na sam dan svetkovine sv. mise su slu-žene na četiri jezika katoličkih naroda subo-tičke biskupije, u 7 sati na slovačkom, u 8 nanjemačkom, u 9 na mađarskom i u 11 satina hrvatskom jeziku. Poslije podne, u 18:30sati, bila je još jedna sv. misa na hrvatskom

jeziku. Svete mise u 9 i 11 sati predslavio jesubotički biskup msgr. Ivan Penzeš uz kon-celebraciju svećenika-župnika okolnih mje-sta ove biskupije. Na sv. misi u 11 sati konce-lebrirao je i Provincijal Hrvatske karmelskeprovincije sv. oca Josipa o. Vinko Mamić.

U prigodnoj propovijedi za svetkovinuo. Vinko je počevši od raznih naslova ko-

jima se časti otajstvo Gospodinove Majkepojasnio što to znači slaviti Blaženu Djevi-cu Mariju od gore Karmela. Njezin uzorani krepostan život, koji nije bio oslobođen odžalosti i patnji, primjer je svima nama naustrajnost u vjeri pored svih teškoća, poti-caj na trajni hod uspona prema gori gdje seBogu sviđa prebivati.

Liturgijsko slavlje su uljepšali vjerni-ci obučeni u tradicionalne bunjevačke i



24 25

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

šokačke nošnje, obogatili ga brojni ho-dočasnici iz okolnih mjesta, a glazbenopopratili mladi pjevači naše crkve. Na-kon sv. mise u 11 sati u samostanskomklaustru počastili smo sudionike slavlja

s darovima koje smo primili od brojnihdobročinitelja.

Zahvaljujemo od srca svima koji sunam pomogli organizirati proslavu svet-kovine Majke i Kraljice Karmela. +

nUncij D’eRRicopoSjeTio SjeDiŠTeHKvRpp-a

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskojnadbiskup Alessandro D’Errico posjetio

je u srijedu 18. srpnja u pratnji savjetnikanuncijature mons. Maura Lallia sjedište

koje posvećene osobe daju Crkvi i svijetu.“U svim zemljama u kojima sam bio imaosam dobru suradnju s posvećenim oso-bama, a takvu suradnju i odnose želimostvariti i u Hrvatskoj”, poručio je nuncijokupljenim predstavnicima HKVRPP-a,iskazavši želju da se susretne i s ostalimčlanovima i članicama HKVRPP-a.

Budući da je ranije bio na službi u Bo-sni i Hercegovini te Crnoj Gori, nuncij

je izrazio zadovoljstvo zbog senzibilnostibiskupa iz Hrvatske za Hrvate katolike uBiH, na što ih i Sveta Stolica poziva i poti-če. Ista senzibilnost se očekuje i o d redov-ništva u Hrvatskoj.

Predsjednik HKVRPP-a o. Vinko Ma-

mić zahvalio je nunciju na posjetu pod-sjetivši na jako dobru suradnju s dosa-dašnjim nuncijem nadbiskupom MariomRobertom Cassarijem te izrazio uvjerenjeda će se dobra suradnja između Apostol-ske nuncijature i HKVRPP-a nastaviti.

“Još dok ste bili nuncij u Sarajevuuvjerio sam se u Vašu predanost u službiCrkvi. Nemam nikakve sumnje da ćete sistim entuzijazmom služiti u Hrvatskoj,što ste nam dali naslutiti i u ovih nekolikotjedana od preuzimanja nuncijature”, re-kao je o. Mamić.

Dopredsjednica HKVRPP-a s. JasnaLučić obećala je molitvenu potporu no-

vom nunciju i izrazila želju da će redov-ništvo i dalje biti aktivni čimbenik eklezi-

jalnog života Crkve u Hrvata.Uz interes za uvjete u kojima djeluje

HKVRPP, nuncij se zanimao za rad, po-stignute rezultate i planove za budućnost. +

MilenijSKaSUpUTnicaKaRMeliĆana iKaRMeliĆanKi

Svečano euharistijsko slavlje na proštenjuGospe Karmelske 22. srpnja u KarmeluBrezovici predslavio je vlč. Vladimir Cvet-

nić, župnik u zagrebačkoj Odri, uz susla- vitelje svećenike te redovnike, bogoslove iministrante. Svećenici koji nisu suslavili,ispovijedali su vjernike. Brojni hodoča-snici i članovi Škapularske bratovštine,od djece do staraca, počastili su Majku iKraljicu Karmela svojom molitvom, pje-smom, primanjem sakramenata i Gospinaškapulara.

“Putniče, stani malo, pomoli se i osvje-ži, i onda kreni dalje!” pozvao je u homiliji

vlč. Cvetnić te istaknuo potrebu susreta sasobom, s Bogom i s Presvetom DjevicomMarijom kroz trenutke sabranosti, tiši-ne i molitve koji donose duhovnu snagui osvježenje, osobito u ovim vrućim ljet-nim danima. Spomenuo je da je sličnimživotom živio i prorok Ilija, kao i prvimonasi na gori Karmelu, koji su osobitočastili Blaženu Djevicu Mariju. BlagdanGospe Karmelske krije u sebi duboki bi-blijski ton jer nas podsjeća na Isusovudomovinu, gdje se ljepota nebeske Majkeuspoređuje s ljepotom Libanona, Šaronai gore Karmela, na kojoj su se sveti ljudiposvećivali Bogu, živeći u molitvi i Božjojblizini. Govoreći o značenju Majke Božjeu karmelskoj duhovnosti, propovjednik

je istaknuo: “Gotovo od prvih kršćanskih vremena monasi su počeli častiti BlaženuDjevicu Mariju od gore Karmela. GoraKarmel u Palestini je zavičaj Karmelskogreda. Blažena Djevica Marija od gore Kar-mela je milenijska suputnica karmelićana

Hrvatske konferencije viših redovničkihpoglavara i poglavarica (HKVRPP), gdjese susreo s predsjednikom o. Vinkom Ma-mićem, dopredsjednicom s. Jasnom Lučić,članicom Vijeća HKVRPP-a s. MartinomKoprivnjak te tajnicom s. Irenom Olujević.

Nuncij je istaknuo kako je želio da setaj susret dogodi u sjedištu HKVRPP-akako bi poslao jasnu poruku o vrijedno-sti posvećenoga života. Osobito je nagla-sio vrijednost eshatološkog svjedočanstva



26 27

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

i karmelićanki. Isto tako Ona je 73. godiš-nja suputnica hrvatskog Karmela.” Uočipočetka Godine vjere sve je pozvao da naMarijinoj vjeri ojačaju svoju vjeru i da seosobno susretnu s Kristom Gospodinomi postanu njegovi prijatelji. Homiliju jezaključio molitvom bl. Alojzija Stepinca iobnovom vjere pred likom Gospe Karmel-ske. Misno slavlje pratio je zbor mladih“Damask” iz zagrebačkog Retkovca podravnanjem Martine Bukovčak, a animatordopodnevnih misnih slavlja bio je vlč. To-mislav Kralj.

Proštenje Gospe Karmelske otvorio je koncelebriranim jutarnjim misnimslavljem karmelićanin o. Ervin Ukušić iz

Zagreba, istaknuvši u propovijedi: “Bla-žena Djevica Marija želi da se obučemou Isusa Krista: u milost, ljubav, milosrđe,dobrotu, da živimo po sakramentima i poRiječi Božjoj. Škapular je vanjski znak dasmo iznutra obučeni u Isusa Krista” i svepozvao da nastoje poput Presvete DjeviceMarije nositi Božju ljubav u ovaj svijet imladima budu znak te ljubavi.

Vlč. Andrija Jambreuš, župni vikaržupe Pohoda BDM u Vukovini, predvo-dio je ovogodišnje župno hodočašće MajciBožjoj Karmelskoj, kao i misno slavlje uzmons. Lovru Cindorija i više bogoslova.Crkva je bila premalena za dugogodišnje

vjerne štovatelje Gospe Karmelske i prija-telje Karmela. Pjevao je mješoviti zbor izMraclina kojim je ravnao prof. VladimirCvetnić. Euharistijsko slavlje uveličali sučlanovi Turopoljskoga banderija pod svo-

jom zastavom koje je vodio Franjo Kos,župan Plemenite općine turopoljske. Vlč.Jambreuš opisao je situaciju u Isusovoj do-movini, osobito na gori Karmelu, u Iliji-no doba i pozvao hodočasnike da prikažusvoje brige, teškoće i križeve nebeskomOcu po rukama Gospe Karmelske te na-stoje osjetiti njezinu majčinsku blizinu,kako bi radosna srca i s osmijehom na licukrenuli u život, a drugi u njima prepoznaliKrista Gospodina.

Dani Gospe Karmelske završili su po-podnevnim euharistijskim slavljem koje

je predslavio o. Ljudevit Josip Jeđud, OP.Slavlje su pjesmom animirale bosonoge

karmelićanke pod ravnanjem s. M. BoniteKovačić. Propovjednik je istaknuo kako jeKrist Majci Mariji predao cijeli svijet da sebrine za njega - “Marija tako postaje našasuotkupiteljica kojoj Isus predaje čitavočovječanstvo da mu bude Majka”. Vjerni-cima je za uzor stavio i velikog štovatelja,nasljedovatelja i nositelja škapulara Kar-melske Gospe bl. Ivana Pavla II., izuzetnogprijatelja Hrvata i Karmela te Majci Kar-melskoj povjerio sadašnjost i budućnostCrkve i hrvatskog naroda.

U danima Gospe Karmelske mnogi suse približili Bogu i Majci Božjoj po pri-mljenim sakramentima, misnim slavljima,ulaskom u Bratovštinu Karmelske Gospe,

po molitvi i pjesmi, tako da je podijeljenonekoliko tisuća pričesti i više stotina Gos-pinih škapulara. +

iZleT novaKana RaB

Nakon Karmelske Gospe, nema ničeg bo-ljeg nego napraviti jedan izlet. I kako toobično biva, Gospodin nam je dao tu mo-gućnosti. Hvala mu na tome! Tako smo se,nakon mise i jutarnjih pohvala, dana 17.srpnja 2012. otisnuli s Krka.

U 10 sati isplovili smo brodicom “Ka-petan Nemo” u smjeru Raba. Prvo smoplovili uz obale Krka do Stare Baške. Pu-tem se moglo uživati u laganom vjetru,divnim oblicima stijena koje je oblikova-la ruka valova i snaga vjetrova. Uistinu je

čudesno kako sve to Gospodin sam obli-kuje i “obnavlja lice zemlje.” Prošavši Sta-ru Bašku (koja je za vrijeme komunizmanosila naslov Kraj, jer dalje nema ni cesteniti ičeg drugoga) krenuli smo put Raba.Prošavši uz prolaz “Senjska vrata” izmeđuotoka Krka i Prvića, kroz koja se vidi gradSenj i sjeverni Velebit koji su bili s našelijeve strane, s desne strane nam je bioCres, a u daljini pogled se pružao premaLošinju. Na tom potezu, mnogi putnici subacali komade kruha galebovima koji suse borili da ih uhvate u zraku. Vrlo zani-mljiv “sport” i nadasve zabavan, sudeći po

vedrini i osmjesima izletnika. Da na bro-du ne bi bilo niti jednog trena dosadno,pobrinula se posada broda s harmonikomi pjesmom. Plavetnilo mora, lagani povje-tarac i razdragana srca uz pjesmu i glazbu,sve se to stopilo u jedan jedinstven i neza-boravan ugođaj. Došavši do Raba, zausta-

vili smo se u jednoj uvali i tu je bila mo-gućnost za kupanje. Potom smo krenuli uSupetarsku Dragu, odakle smo se uputiliu grad Rab. U Rabu smo razgledali grad injegova četiri poznata zvonika kao i ostale

znamenitosti te posjetili sestre benedik-tinke, zadržavši se s njima u kratkom, aliugodnom i veselom druženju. +

KaRMeliĆanino. jaKov MaMiĆpRoSlavio 50.oBljeTnicU

ReDovniŠTva(preuzeto s: www.ika.hr)

Generalni vikar Vojne biskupije u Repu-blici Hrvatskoj dr. o. Jakov Mamić, OCDza vrijeme svečane mise na blagdan sv.Jakova, apostola u samostanskoj crkviKarmela sv. Ilije u Zidinama (BiH) u sri-

jedu, 25. srpnja proslavio je 50. obljetnicuredovništva. Misu je predvodio sam slav-ljenik, a u koncelebraciji su sudjelovalapetnaestorica svećenika, među kojima i



28 29

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

njegova redovnička subraća predvođenaprovincijalom dr. o. Vinkom Mamićem,te grabovički župnik don Marko Lukač.

Provincijal o. Vinko Mamić u homiliji je podsjetio na redovnički put sl avljenikakoji je četiri puta obnašao službu provin-cijala karmelićana, potom službu provin-cijalnog savjetnika, ekonoma, priora imagistra bogoslova. “U svim tim svojimslužbama trebao je očitovati volju Kri-stovu da bude sluga, poslužitelj u raznimživotnim situacijama kako među braćomredovnicima, tako i sa svima drugima ko-

jima j e s lužio kao redovnik i kao s veće-nik. Trebalo je nositi teret odgovornosti,odnosno iznalaziti odgovore na uvijeknove izazove. Trebalo je čitati znakove

vremena, razumjet i dog ađanja u Crkvi isvijetu i na njih odgovoriti. Riječ odgo-

vornost dolazi od imenice odgovor. Nekiljudi moraju dati odgovor i onda kad svišute. I ne samo to, o. Jakov je bio jedanod onih koji su stvarali događaje u pos-tkoncilskoj Crkvi u Hrvatskoj koja je bilapritisnuta komunizmom, što je tražiloodvažnost i beskompromisnost”, rekao jeo. Vinko Mamić te istaknuo kako je sve-čar ostao vjeran Onome koji ga je pozvaoda bude poglavar koji služi.

Propovjednik je istaknuo kako je slu-ženje zajednici kroz razne oblike odgojanovih članova i odlučivanja o njima i nji-hovim životnim i redovničkim usmjere-njima, kao i suradnja s njima na velikomdjelu redovničkoga poslanja u Crkvi bilo

još teže i zahtjevnije od bilo čega drugo-ga. “No, rezultati su pokazali da je o. Ja-kov to znao činiti vođen Duhom Božjim”,rekao je dr. Vinko Mamić te istaknuokako je dr. Jakov Mamić velike učinkepostigao i kao teolog koji je uvijek bio za-okupljen Božjom riječju u Svetom pismu,tom neiscrpnom vrelu istinske spoznaje.

Uz navedene dužnosti u svojoj redov-ničkoj zajednici, o. Jakov Mamić obnašao

je i druge dužnosti, od kojih mu je po-sebno bila primjerena i draga profesor-ska služba, kao i ona pastoralna koja jeusmjerena prema čovjeku u nevolji.

Nakon mise, slavlje je nastavljeno zazajedničkim stolom u slavljenikovoj za-

vičajnoj kući, gdje se uzvanicima pridru-žio i banjolučki pomoćni biskup MarkoSemren, a pročitana je i čestitka vojnogbiskupa u RH Jurja Jezerinca. +

Od 31. srpnja do 6. kolovoza u karmeli-ćanskom su samostanu u Grazu (Austrija)održane duhovne vježbe za postulante Hr-

vatske karmelske provincije u svrhu pri-prave za skori početak novicijata, a vodioih je o. Đani Kordić.

Duhovne vježbe važna su sastavnica uživotu svakoga redovnika jer je to vrijemeintenzivnog življenja u Božjoj prisutnosti iosluškivanja Njegova glasa. Tako je i u for-

maciji karmelskih postulanata Odredba-ma za primjenu Ustanova određeno uzetirazdoblje od najmanje pet dana za duhov-ne vježbe prije novicijata. Duhovne vježbesu neophodne pred važne formativne ko-rake, pri čemu novicijat zauzima osobito

važno mjesto kao vrijeme intenzivne pri-prave i potpunog iskustva života Reda.

Karmelski su postulanti duhovne vjež-be proveli u šutnji. Iskustvo šutnje tijekomduhovnih vježbi za njih je bila novost,ali sudeći po reakcijama tijekom i nakon

vježbi, izrazito pozitivno i lijepo iskustvo.Usred buke svakodnevnice i nepotrebnihrazgovora, šutnja, koju posebno njegujei preporučuje karmelska duhovnost, za-sigurno im je pomogla da lakše i jasniječuju Božji glas. Ozračju šutnje pogodovao

je drevni austrijski samostan s ugodnimkorom kroz koji su prošle brojne generaci-

je srednjeeuropskih novaka, među kojimai sv. Rafael Kalinowski i Sluga Božji o. Ge-rard Tomo Stantić.

O. Đani, voditelj duhovnih vježbi, sva-kodnevno je poticao postulante na ustraj-nost u šutnji i stalnom razmatranju, ima-

jući pritom razumijevanja za početničkepoteškoće koje su snašle postulante.

Voditelj je također ostavljao puno pro-stora za samostalnu organizaciju dnevno-ga rasporeda. Od zajedničkih točaka pre-ko dana glavna su bila liturgijska slavljaEuharistije, molitvenih časova, kratka pre-davanja prijepodne i poslijepodne te obje-di. Sve ostalo vrijeme dano je na osobnuorganizaciju kao vježba ustrajnosti i pri-mjena naučenoga na predavanjima.+

Božjom su se providnošću misna či-tanja uvelike poklopila s glavnim temamaduhovnih vježbi: osluškivanje Božjega

DUHovne vjeŽBeZa poSTUlanTeU GRaZU



30 31

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

glasa i razlučivanje Božjega poziva. Takosu postulanti imali prilike razmatrati nad

velikim protagonistima biblijskih drama oBožjem pozivu kao što su prorok Jeremija(razlučivanje bitnoga od nebitnoga, Bogkao lončar), kralj David (pobijediti nepri-

jatelja svojim, a ne tuđim oružjem) te nadnovozavjetnim prispodobama o goruši-činom zrnu i kvascu (Božje djelovanje unama je naizgled neprimjetno, ali je traj-

no i stvarno) i Petrovoj molitvi na krovu(Djela apostolska – moja kriva uvjerenjamogu spriječiti Božji glas u meni).

Pred tako dubokim i bogatim biblij-skim temama i porukama postulanti nisuostali ravnodušni, već su im one uvelikepomogle da kvalitetno provedu vrijemeduhovnih vježbi i da po biblijskim poti-cajima donesu konkretne odluke u svomživotu. Sudionici su se susreli i sa sestramakarmelićankama u Grazu, koje su pokaza-le izrazitu gostoljubivost i obećale moli-tvenu potporu na njihovu putu.

Sudionici su izrazili svoju zahvalnosto. Đaniju za lijepe i gorljive nagovore te

vrlo živopisne primjere iz vlastitoga ži- vota kojima je potkrijepio svoja izlaganjai misli. Zahvala ide i Austrijskoj karmel-skoj provinciji na srdačnom gostoprim-stvu, posebno karmelićanima iz Graza: o.Michaelu i o. Oktavijanu. Vrhunska gosto-ljubivost i srdačan prijem zaslužni su za toda su ove duhovne vježbe vrlo kvalitetnoostvarene. Providonosna okolnost bila jei blagdan Gospe Snježne, zaštitnice sa-mostanske Crkve, koji je pao predzadnjeg

dana duhovnih vježbi. U toj crkvi, podMajčinim okriljem, sudionici su svakod-nevno slavili Euharistiju, ondje ih je oku-pljenim vjernicima u molitve preporučiosamostanski poglavar te tako, snagomNjezina zagovora, nastavljaju svoj hod.

Prije povratka kući o. Michael izveo jesvoje goste u šetnju Grazom i otpratio ihdo gorske kapelice i vinogradskog imanjau vlasništvu austrijske provincije.+

pUno nevjeRnoSTi,ali BoG niKoMe ne

ZaTvaRa vRaTaNa svetkovinu Uznesenja Marijina naNebo, 15. kolovoza 2012. u 18 sati, u sve-tištu Majke Božje Remetske, u zajedništvus velikim mnoštvom vjernika, zagrebačkinadbiskup kardinal Josip Bozanić predsla-

vio je svečanu Euharistiju.Nakon što se vjerni puk u Remetama

za svetkovinu pripravljao kroz bogati de- vetodnevni molitveni program, sam nat-

pastir zagrebačke Crkve pohodio je ovodrevno zagrebačko hodočasničko odredi-šte i u zajedništvu s braćom karmelićani-ma koji su čuvari svetišta i brojnim hodo-časnicima, dao hvalu Bogu za milosti koje

je udijelio Blaženoj Djevici Mariji.Kardinal je u homiliji protumačio

Marijin hvalospjev “Veliča” u vezi s Deset



32 33

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

Božjih zapovjedi. Sadržajem svoga veliča-nja Boga Marija se očituje vjernom Bož-

jim zapovijedima i blista kao uzor njihovaizvršavanja. Te dvije stvarnosti Nadbiskup

je promatrao s jednim okom otvorenimprema aktualnoj vjerskoj i društveno-po-litičkoj situaciji u Hrvatskoj. Tako je otvo-reno prokazao pogubnost udaljavanja odBoga i traženja nadomjestaka za Nj, zlo-upotrebe Božjeg imena, neslavljenja DanaGospodnjega, smatranja roditeljstva tekljudskim pravom, a ne milošću Božjom,uništavanja braka i obitelji, pobačaja, živ-ljenja spolnosti uz zaborav na Boga, kra-đe, laži i laskanja iz koristoljublja, oholognastojanja da se ima sve što se vidi, sebič-nih provoda i avantura na štetu bračnogazajedništva. “Udaljavanje od Boga razaračovjekovo dostojanstvo” i “nijedan zemalj-ski cilj ne može zamijeniti Boga”, istaknuo

je Kardinal, a “Marija nas uči kako prepo-znati Božje zapovjedi u ovome svijetu”. Utešku stvarnost aktualnoga hrvatskog “da-nas” nadbiskup Bozanić je kao lijek utkaosnažnu istinu da “Bog ostaje vjeran svomobećanju i da nikome ne zatvara vrata.”Bog po vjeri obuhvaća cijelo naše biće,našu povijest i društvenu zbilju. Stoganema mjesta guranju vjere u privatno iličisto duhovno područje.

Na koncu je Kardinal pozvao na ispi-tivanje ima li u našem životu nečega ne-dostojnog te Mariji povjerio sve vjernike,a ponajviše obitelji: kako bi se znale pre-pustiti Bogu, živjeti usmjerene na nebou nadi ponovnoga Kristovog dolaska ipred kušnjama ostati strpljive, dobre idobrohotne.

Na euharistiji su bili nazočni i za-grebački gradonačelnik Milan Bandići predsjednik gradske skupštine DavorBernardić.

Hodočasnički program o Velikoj Gos-pi završio je dan nakon 15. kolovoza, sve-čanom Misom zahvalnicom u 18 sati. +

oDRŽane DUHovnevjeŽBe i KapiTUlSvjeTovnoGKaRMelSKoG ReDaU ReMeTaMa

Od 13. do 15. srpnja 2012., u Duhovnomcentru sv. Ivana od Križa HKP sv. oca Jo-sipa, održane su duhovne vježbe remetskezajednice Svjetovnog Reda bosonogihkarmelićana. Voditelj duhovnih vježbi bio

je o. Vjenceslav Mihetec, provincijalni asi-stent za Svjetovni Red.

Tema ovogodišnjih duhovnih vjež-bi bila je: Karizma i poslanje Svjetovnogreda, obveze i odgovornosti članova uskladu s “Prvotnim Pravilom i Ustano-

vama”. O. Vjenceslav je naglasio koliko je važno znati biti pred Bogom, s ilijanskomsviješću: “Živ je Gospodin pred čijim li-cem stojim”. Važno je i svakodnevno siposvješćivati zadatak Karmela u svijetu:Boga, kojega volimo, gledati, slušati i slu-žiti u bližnjima. Karmel raste iz šutnje, aline iz prazne šutnje, već iz šutnje u kojojosluškujemo Boga. Zadatak karmelićanki

i karmelićana u svijetu jest istovjetan zva-nju sv. Male Terezije iz Lisieuxa: U SRCUSVIJETA BITI LJUBAV.

Središnji događaj ovog trodnevnogsusreta bio je polaganje obećanja tijekomeuharistijskog slavlja u remetskom sveti-štu, u subotu, 14. srpnja, u 11:00 sati.

Prva obećanja, na tri godine, položilisu: Ivanka Čekada – s. Ivanka od BožjeLjubavi; Janko Biškup – br. Janko Gerardod svete Terezije od Djeteta Isusa; Adri-

jana Šimić – s. Adrijana od Božje prisut-nosti; Dinka Mock – s. Dinka od Milo-srdnog Isusa i Kraljice mira; Ana Bijelić– s. Ana od Bezgrješnog Začeća; BožicaVančina – s. Božica od Propete Ljubavi;

Josip Dadić – br. Josip od UtjelovljeneRiječi; Ivanka Borovac – s. Ivanka odBlažene Djevice Marije; Verica Stančić-Jakovljević – s. Veronika od Ljubavi Sv.Križa i Presvete Euharistije; Florijan Će-lić – br. Florijan Benedikt od Križa; Zvi-

jezdana Marić – s. Zvijezdana od PresveteEuharistije.

Doživotna obećanja položili su: VesnaŠkunca – s. Vesna od Presvetog Trojstva;Marko Škunca – br. Marko od Presvetog

Trojstva; Davorka Jurić – s. Davorka odBožje blizine; Jelka Reaček – s. Jelka odSvetog Križa.

Neizmjerno smo zahvalni dragomeBogu za dar brojnih zvanja u Karmelu.

Istoga dana poslijepodne, održani sui izbori novog poglavarstva Svjetovnogreda za slijedeće tri godine. Za poglava-ricu je izabrana s. Tea Živković.

Izabrani su i članovi Savjeta: 1. savjet-nik je br. Vlatko Gmaz; 2. savjetnica jes. Jasna Ivasić; 3. savjetnica je s. BožicaBlažina

Uz Božju pomoć i pomoć cijele Za- jednice rasti ćemo u t erezijanskom duhui zajedništvu. +



34 35

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

oBiljeŽenaoBljeTnicaTeReZijanSKeReFoRMe UKaRMelU UBReZovici

Duhovne kćeri sv. Terezije Avilske, boso-noge karmelićanke u Brezovici, zajedno s

velikom karmelskom obitelji diljem svije-ta zahvalile su Gospodinu i Presvetoj Dje-

vici Mariji, kao i svojoj Majci sv. TerezijiVelikoj svečanim euharistijskim slavljemu petak 24. kolovoza, na Bartolovo, na450. obljetnici osnutka prvog obnovljenogKarmela sv. Josipa u španjolskoj Avilli, kaoi na početku terezijanske reforme

Misno slavlje predslavio je vlč. IvicaBerdik, župnik u Botincu, a karmelićan-ke i okupljeni vjernici uveličali su slavljeskladnim pjevanjem. Govoreći o sv. Bar-tolu apostolu i o njegovoj autentičnosti,propovjednik je istaknuo da je Natanaelpovjerovao Gospodinu, ne samo zato štoga je Gospodin zapazio i pročitao izdale-ka, kad je bio još pod smokvom, već i zatošto je Isus vidio i pročitao njegovu dušu,

njegove dubine, izbliza. To Gospodin činisvakome od nas u našem životu i poslanju.Slično je bilo i sa sv. Terezijom od Isusakoju je Gospodin zapazio, pozvao i našaoda je prikladna za njegovo djelo, za ob-novu karmelskog Reda. Prva naučiteljicaCrkve imala je istančani sluh za Crkvu iza duše, osobito za Crkvu svoga vremena,16. stoljeća, koja je bila u nutarnjim i vanj-skim krizama i previranjima: od profana-cije Euharistije i svećenstva do vanjskograscjepa jedinstva Crkve zbog protestan-tizma. Tu se Terezija stavila u službu Gos-podina i Crkve kojoj je posvetila sav životmolitve, žrtve i sebedarja, kao i molitvu ižrtve svojih samostana koje je osnovala: 16

ženskih, nakon onoga prvoga u Avili, i 14muških. Shvatila je trenutak u kojemu ježivjela i to iskustvo podijelila je sa svojimsusestrama. Tako im ona, između ostalog,poručuje: “Svijet gori; ponovno hoće su-diti Kristu; hoće sravniti sa zemljom nje-govu Crkvu... nije vrijeme da se s Bogompregovara o malo važnim stvarima” (Putsavršenosti 1, 5).

Osim svečanog euharistijskog slavlja,karmelićanke u Brezovici, kao i u svimkarmelima, proučavale su i promeditiraleporuku vrhovnog poglavara Karmelskogreda generala o. Saveria Cannistre u pri-godi 450. obljetnice terezijanske reforme,kojega su ovih dana primile. Pismo je bo-

gato duhom zahvalno-sti, odanosti i vjernostiGospodinu, uz realnarazmišljanja o prije-đenom putu, kao i uz

vedar i hrabar pogledu budućnost, koja,usprkos raznim kriza-ma, potiče na duhovnirast i nastavak Tereziji-nih trajnih osnutaka ui po sestrama karme-lićankama i po braćikarmelićanima. Gene-ralovu poruku donosi iovaj Vjesnik, a poseb-nu pozornost skreće-mo na posljednja dvaodlomka.

Prema posljednjim statistikama danasu svijetu živi 10 500 bosonogih karmeli-ćanki u 776 samostana, a u republikamaHrvatskoj i Bosni i Hercegovini živi i moli88 sestara i pripravnica, u pet samostana.Sv. Terezija Avilska osnovala je i muškugranu Karmela koja danas u svijetu oku-plja 4648 redovnika karmelićana i pri-pravnika, a Hrvatsku karmelsku provinci-

ju sv. Oca Josipa sačinjava 67 karmelićana,ubrajajući bogoslove, novake i sjemeni-štarce. +

SaHRanjena

KaRMeliĆanKaS. FRanciSKa oDBoŽje ljUBavi

(preuzeto s: www.ktabkbih.net)

U grobnicu, koja se nalazi pored crkve ikarmelskoga samostana na Stupu u Sara-

jevu, 31. kolovoza sahranjena je s. Fran-ciska od Božje ljubavi, krsnim imenomZdenka Cesar.

S. Franciska je prva sestra koja je sa-hranjena u sestarsku grobnicu, a s jošsedam sestara sudjelovala je u osnutkuKarmela na Stupu te tri godine bila prvapoglavarica u spomenutom samostanu.Sestra Franciska preminula je, nakonduge i teške bolesti, u 82. godini života i64. redovništva, okrijepljena svetim sakra-mentima i u nazočnosti svojih susestarakarmelićanki.

Misu zadužnicu u samostanskoj crkvisestara karmelićanki predvodio je nad-biskup metropolit vrhbosanski kardinalVinko Puljić uz koncelebraciju petnae-storice svećenika među kojima je bio idelegat o. Vinka Mamića, provincijala Hr-

vatske karmelske provincije iz Zagreba, o.Anđelko Jozić.

Sestre karmelićanke su se okupile okolijesa pokojne sestre Franciske u svomklauzurnom dijelu uz crkvu. Brojni vjer-nici došli su moliti za pokojnu sestru, a

sestrama karmelićankama u molitvi su sepridružile i sestre: Kćeri Božje ljubavi, Slu-žavke Malog Isusa, Klanjateljice Krvi Kri-stove i Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije. Pozdrav kardinaluPuljiću, svećenicima, časnim sestra i svimdrugim vjernicima te izraze sućuti sestra-ma karmelićankama i rodbini pokojne se-stre Franciske uputio je župni vikar župeStup don Josip Budimir.

U prigodnoj propovijedi kardinal Pu-ljić je ukratko podsjetio na životni put po-kojne sestre Franciske koja se krsnim ime-nom zvala Zdenka Cesar, a rođena je 24.listopada 1930. u Zvoniku kod Bjelovaraod oca Augustina i majke Agate kao peto



36 37

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

i najmlađe dijete uz još tri sestre i jednogbrata. Spomenuo je da je s. Franciska stu-pila u Karmel u Brezovicu kod Zagreba, 3.listopada 1964. i da je položila doživotnesvečane zavjete, 24. lipnja 1952. te u višenavrata obavljala službu poglavarice i uči-teljice novakinja. Istaknuo je da je s. Fran-ciska 17. rujna 2000. s još sedam sestarabila dionicom osnutka Karmela na Stupuu kojem je i preminula 29. kolovoza 2012.nakon duge bolesti uzrokovane moždanimudarom. Podsjetio je da je njegov prethod-nik na nadbiskupskoj stolici vrhbosanskojmons. dr. Marko Jozinović bio idejni za-četnik izgradnje karmelićanskog samosta-na u Sarajevu prije nedavnoga rata za čiju

je izgradnju prikupio značajna materijalnasredstva, a što je on nastavio pa je uselje-nje prve karmelske zajednice u BiH treba-lo biti neposredno prije opsade Sarajeva.Međutim, useljenje karmelske zajednicemoralo je biti odgođeno, a samostan, koji

je dugo bio na crti bojišnice a potom zau-zet od srpskih oružnika, bio je u potpuno-sti devastiran i miniranjem teško oštećen.

Kardinal Puljić je izrazio radost što sena Misu zadušnicu i sprovodne obredeokupio velik broj svećenika jer je pokojnas. Franciska posebno molila za svećenike is tim nakanama doživjela otvaranje ovogsamostana. “Kao što je blaženi AlojzijeStepinac u Brezovici kod Zagreba uspo-stavio samostan karmelićanki kao gnijez-

do molitve za svećenike, tako je i s. Fran-ciska doživjela otvaranje ovog samostanakao mjesta molitve za svećenike. Našaprisutnost ovdje i prikazanje Svete mise zanjezinu dušu jest izraz naše zahvalnosti”,kazao je kardinal Puljić izrazivši dubokouvjerenje da je s. Franciska živjela iz lju-bavi prema Bogu što govori i ime koje jeuzela – s. Franciska od Božje ljubavi. “Kadgod sam s njom razgovarao u ovom sa-mostanu, nikad nije propustila spomenutiblaženog Alojzija Stepinca i kardinala Fra-nju Šepera koje je na poseban način no-sila u svojim uspomenama, u svom srcu isvojim molitvama te se sjećala riječi kojesu joj u susretima rekli ova dvojica duhov-

nih velikana naše Crkve”, kazao je kardinalPuljić. Zahvalio je s. Franciski što je punomolila za Katoličku Crkvu u Bosni i Her-cegovini, a na osobit način za Vrhbosan-sku nadbiskupiju. Pozvao je sve, a osobitosestre karmelićanke, da imaju otvorenosrce i uho za Božju riječ te da im Isus Kristbude u središtu, a u isto vrijeme da imajuosjećaja za potrebe ljudi.

“Draga sestro Franciska, izmoli onukoja će Te zamijeniti u ovom samostanu.Izmoli da ovaj samostan istinski bude pre-poznatljiv kao Karmel u kojem će vladatiBožji Duh i u kojem će biti osobe koje živeduh Karmela. Dok se s njom opraštam,želim joj reći hvala”, rekao je kardinal Pu-ljić zahvaljujući pokojnici za ljubav koju

je pokazala prema Bogu, Crkvi i čovjeku.

Zaželio je da uživa radost vječnu za koju je živjela te da ona bude zrno posijano uzemlju iz kojeg će isklijati karmelski životna Stupu, u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Nakon Mise kardinal Puljić i nazočnisvećenici, uz njegovo dopuštenje, ušli suu kapelu sestara karmelićanki te molili zapokojnu sestru Francisku zajedno sa se-strama karmelićankama, koje su u ruka-ma držale upaljene svijeća, i s nazočnomrodbinom te s redovnicama i svim vjerni-cima. Lijes pokojne s. Franciske odnesen

je potom u sestarski vrt pored samostan-ske crkve te položen u novu grobnicunad kojom dominira veliki križ. Dok jelijes spuštan u grobnicu, sestre su pjeva-

le: “Vjerujem da Otkupitelj moj živi”, a nakraju svi su otpjevali “Kraljice neba, radujse, aleluja”. +

oDRŽana iX.KaRMel-i-ja-Da!

IX. Karmelijada održana je pod geslom“Evo ti Majke!” u Zagrebu i Mariji Bistrici od28. – 30. kolovoza 2012., gdje su se na godiš-njem susretu okupili Mladi Karmela Božan-skog Srca Isusova i simpatizeri Karmela izcijele Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Okostotinu i pedeseet mladih iz Zagreba, Hrvat-skog Leskovca, Gabela Polja, Bibinja, Splita,Belice, Požege, Slavonskog Broda povele susestre karmelićanke BSI pod čijim okriljem

je nastala karmelska mladež i Karmelijada.Prisustvovali su i predstavnici mladih koji seokupljaju uz samostane braće karmelićana.

Susret je bio bogat sadržajem, ali još više Duhom, molitvom, prijateljstvom,mladenačkom radošću i jednom velikomnadom. Uz naše sestre: Maju Pavlu, AnicuMariju, Dijanu, Maju, Ivu, Marijanu, Matijui Mariju Kristinu te braću Dražena i Zlatka,ove godine u susret je bilo uključeno dostamladih animatora koji su radosna srca ani-mirali i pomagali u svemu što je bilo potreb-no oko pripreme i samoga susreta, skupina,radionica.

Prvu večer u samostanu sestara naVrhovcu prisjetili smo se uz kratki filmićprošlogodišnje Karmelijade te uz molitvu,blagoslov i pjesmu započeli novu. Nakonupoznavanja u skupinama, mladi iz zagre-bačke zajednice kroz scenski prikaz “Raz-govor s karmelskim svecima” prenijeli suaktualne i snažne poruke karmelskih sve-taca. Ljepota i radost prve večeri nastavilase u euharistijskom klanjanju pod vedrimnebom. Bilo je predivno u tišini susresti ses Kristom i jednostavno gledati Ga kakonas gleda.

Drugi dan započeli smo molitvom ukapeli i primili blagoslov za hodočasnič-ki put u Svetište Majke Božje Bistričke. Saruksacima na leđima, svoje korake povje-rili smo našoj Majci koja nas sigurno vodik Isusu. Krenuli smo vlakom do ZlatarBistrice, a zatim prekrasnim putem krozprirodu. Usred šume i vrućine dana, pro-našli smo hladovinu za posebnu radionicupod nazivom Tajna mog života u Otajstvu!Tražili smo u krunici sakriveno blago –otajstvo Isusova i Marijina života, BožjuRiječ koja nam daje odgovor i za naš život.Tako smo na “zrnca krunice” pisali “svo-

je otajstvo”, zatim je svaka skupina premazajedničkim otajstvima napisala molitvu idala naziv svojoj krunici. Bila su to životnai duboka promišljanja. Npr. krunica Božjeprisutnosti, prijateljstva, poniznosti, milo-srđa, saveza. Kad su se spojili svi plakatisa zrncima, nastala je velika, živa krunicakoja je duhovno “umrežila” sve sudionke.Nakon radionice br. Dražen imao je kate-hezu na geslo susreta: “Evo ti Majke!” Bila



38 39

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

je to bogata i jaka kateheza o Marijinomotajstvu, Marijinoj čežnji, Božjem pozivu iMarijinoj poslušnosti i vjernosti, o Mariji-

noj prisutnosti u Isusovom i našem životu.Bilo je predivno zatim vidjeti toliko mla-dih koji nakon kateheze u šutnji koračajurazmatrajući o Onoj koja je totalno poni-zna, jednostavna, čista, ali jaka i plodna,o našoj Majci i posrednici milosti kojanas dovodi do Isusa. U svetište smo ušli uprocesiji, u molitvi i pjesmi, a kao vrhunachoda s Marijom učinili smo posvetu mla-dih Nebeskoj Majci.

Na slavlju Svete mise koju je predvodiobr. Dražen, pridružio nam se i povjerenikza pastoral mladih vlč. Ivica Budinšćak.Uz njega, srdačno nas je pozdravio i upra-

vitelj svetišta vlč. Zlatko Koren. Crkvom jeodjekivala molitva, pjesma i poruka: Čo-

vjek nije stvorenza polovičnost,nego za cjelo-

vitost i puninu!Budimo totalnoMarijini, total-no Božji! Večersmo nastavili unatjecateljskojigri Karmeliasi plesu. Moglismo puno toganaučiti, ali uz tose i bolje upo-znati, nasmijati.Iako već umornii iscrpljeni nijenam ponestalosnage za moli-

tvu. S upaljenim svijećama u ruci i goru-ćim plamenom u srcu, u gluho doba noći,zaputiti smo se na bistričku kalvariju gdjesmo razmatrali križni put.

Zadnji dan naše Karmelijade započelismo sa zanimljivom pantomimom kojusu nam pripremili mladi iz Bibinja i s.Dijana. Bila je riječ o daru kojeg nam jeBog darovao. Daru koji trebamo darovatidrugima jer tako dar postaje veći i umna-ža se, a kad dar sebično čuvamo za sebeon postaje manji i gubi svoju vrijednost. Otome kako žive svoj život kao dar za drugemladima posvjedočili su nam jedna majkaobitelji, gđa. Antonija, voditeljica ZKL-au slavonskom Brodu, s. Anica Marija i br.

Dražen. Karmelijada je završila u KarmeluMajke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepin-ca, u zajedništvu sa klauzurnim sestramakarmelićankama. Upoznali smo njihovnačin života, zajedno molili časoslov islavili Euharistiju. Tom prigodom postalismo bogatiji za 17 novih članova, mladihkoji su obukli karmelski škapular i posve-tili se Mariji u duhu i zajedništvu karmel-ske obitelji. Uistinu Karmel je oaza susretas Bogom i na Karmelijadi se osjetio duhmolitve, tišine i pripadnosti, jedne poseb-ne ljepote, radost i nade koja vodi u Život.Kao što nam blista najljepša Zvijezda nanebu, nosimo dar od Krista Mariju Maj-ku u srcu. Duša nam zablista, za Krstom s

Tobom hodimo, vjera ljubav čista, totalnoTvoji Marijo! U ime mladih karmelskihlaika – “lajkića”, veliki ´Like´ za Karme-lijadu, od srca hvala našim sestrama kar-melićankama BSI i pozdrav do susreta nasljedećoj, u kolovozu 2013. u Rimu!

nkk dm mdh:

Ova karmelijada, za mene šesta po redu,definitivno je nadmašila moja osobna oče-kivanja. Prije nego je počela, prisjetila samse prošlogodišnje i pomislila kako nam

je bilo super te se pitala hoće li tako bitii ove godine. Za mene je ova Karmelijadabila novi izazov jer sam u njoj sudjelovala

i kao animator mladih. Ta uloga bila mi jepomalo strana te nisam bila sigurna hoćuli se u njoj snaći. Pripremali smo se, dijeli-li zaduženja i nestrpljivo iščekivali kad ćezapočeti. Večer prije svi su animatori bilina okupu u samostanu kod časnih sestaragdje smo imali zajedničku misu za Karme-lijadu. Osjećaj je bio neopisiv. Znali smoda nas čeka nešto prekrasno. Čim su mladipočeli stizati, njihova radost i otvorenost

je ukazivala na ljepotu našeg susreta izajedništva. Geslo “Evo ti Majke” te pro-gram vođen od naših duhovnih voditeljapomogli su nam ponovno se zaljubiti umolitvu krunice, molitvu koja mladimaponekad predstavlja odbojnost zbog “stal-nog ponavljanja jednog te istog”. Isto tako

vjerujem da su mnogi dopustili da im seBlažena Djevica Marija, naša Majka i pri-

jateljica, kroz molitvu približi i ostane unjihovim životima. (Vinka)

Ovo je bila moja prva Karmelijadai mogu reći da je to stvarno predobro ipredivno iskustvo u svakom smislu. Punostvari me se dojmilo, npr. noćno klanja-nje, predstava, sat šutnje u hodu do Ma-rije Bistrice, sve pjesme i sve koreografije,igranje Karmelijasa, plesanje, križni put u

jedan sat iza ponoći (to je bilo stvarno su-per :-) ), nova poznanstva, vesele i nasmi-

jane časne sestre, svjedočanstva, dijeljenjehrane i pića, spavanje u vreći prvi put uživotu, dijeljenje wc-a s još 100 ljudi i ništaod toga mi nije predstavljalo problem, a

mislila sam da možda hoće! :-) Kući samse vratila fizički umorna, ali duhovno is-punjena, sretna i vesela! Šaljem svima po-zdrave iz Zadra! Bvb :-) (Matea)

Ja moram priznati da mene Gospa Kar-melska već duuugo zove u zajednicu, ali janikako da se odazovem. Čak sam jednomprilikom mogla i primiti Škalupar, ali samodbila jer nisam zapravo niti znala što bito trebalo biti i zašto se to nosi. Ubrzo na-kon toga dobila sam poziv na Karmelijadui odmah odlučila da moram ići. :-) To jebila prva Karmelijada na kojoj sam bila,i oduševila sam se još više za Karmel, zaKarmelsku duhovnost, za Karmelske sve-

ce, redovnike i redovnice. :-)) Zajedništvomeđu mladima bilo je stvarno čvrsto i po-sebno unatoč umoru i neispavanosti. Igrei ples ispunili su svaku slobodnu minutu,kateheze i svjedočanstva su nas sve pota-knula na razmišljanje, ali i od srca nasmi-

jale! ;-) Karmel + i + ja (definitivno)=DA!(Anita) +

DUHovna oBnovaZa MlaDiĆe naBUŠKoM jeZeRU

Od 31. kolovoza do 2. rujna 2012. u Kar-melu sv. Ilije na Buškom jezeru četvoricasu mladića provela u radosnom druženju,molitvi i promišljanju o volji Božjoj za nji-hove živote.

U tihom ozračju samostana i priroderiječ Evanđelja odjekivala je na poseban



40 41

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

način, posebno ona koju je Isus upraviosv. Petru nakon čudesnog ribolova: “Neboj se”. S jedne strane sat šutnje, euhari-stijsko klanjanje i jutarnja meditacija naobali jezera budili su nutarnju molitvui prisnost s Isusom, a s druge strane za-

jednička Euharistija te puno razgovora irazmjene iskustva budili su međusobnoprijateljstvo. I jedno i drugo rađalo je sve

većom radošću.Neka je dovoljan komentar jednog su-

dionika: “Prvi put u životu poželio samda se ne vratim kući”. Neka je hvala i sla-

va Gospodinu, u kome je naš j edini pravidom. +

HRaBRo pReDanjeU vReMenUoBiljeŽenoMSTRaHoviMa

Remetski Karmel bio je o blagdanu Male

gije, na uočnicu blagdana, provincijal o.Vinko Mamić istaknuo je kako odluka zasiromaštvo, celibat i posluh nadilazi na-ravne potrebe i stav čovjeka: “Po tijelu ječovjek stvoren zato da posjeduje, da skla-pa ženidbu i da sam odlučuje o sebi, ali viizabirete po Duhu”, rekao je bogoslovima.Takva odluka nadahnuta je odnosom pre-ma Isusu i čini da zavjetovanici nastavljajuIsusov život u vremenu. “Pogotovo u da-našnje vrijeme to je hrabra odluka kojoj senaša zajednica raduje, prihvaća ju i podr-žava”, zaključio je o. Vinko. Svoje zavjeteobnovili su sljedeći redovnici: br. VedranPavlić, br. Boško Roguljić, br. Alen Mažić,br. Damir Pažin i br. Vitomir Čavar.

U sklopu molitve Jutarnje, na samblagdan Rođenja Blažene Djevice Mari-

ja u samostanskome koru sedmorica sumladića, nakon razdoblja kandidature ipostulature, započeli novicijatsku godinukušnje i odjenuli karmelski habit: br. Kre-šimir Josip Bahmec iz Zagreba, br. IvanŽivković iz Zatona, br. Mate Danolić izKaštel Sućurca, br. Željko Bezić iz Splita,br. Petar Đonlić iz Splita, br. Nikola Grizeljiz Omiša i br. Ivan Pleše iz Križa. O. Pro-

vincijal zaželio im je da oduševljenje kojekod oblačenja osjećaju, trajno podržavaju,a potaknuo je i ostale redovnike da oživeu sebi mladenačku gorljivost kojom su seopredijelili za Isusa.

Najsvečanije je bilo na poldanjoj blag-danskoj misi, gdje su svoje prve redovničkezavjete Svemogućem Bogu, po rukama po-

rašnje Sinode biskupa u Rimu, ali i poziv“Ne bojte se!”, koji na početku i na kraju tihdokumenata snažno odjekuje. Podsjetio jei na bl. Ivana Pavla II. koji je istim riječi-ma ohrabrivao Crkvu i svijet. Strah sputa-

va. Ljudi se boje stupiti u brak, ali se boje iostati sami. Boje se i postati redovnici. Predizazovima današnjice koji se odražavaju iu samostanima, prijeteći strahom od ne-prihvaćanja i nerazumijevanja, posebno je

važno čuti Isusov poziv: “Ne bojte se!” Taporuka posebno snažno se doživljava u za-

jedničkoj molitvi i klanjanju Presvetom ol-tarskom sakramentu koje ohrabruje, vraćasnagu i međusobno povezuje. Zato danasmladi, ali i ostali, osjećaju sve veću potre-bu za zajedničkom molitvom i klanjanjem,pojasnio je o. Vinko. Na kraju je novozavje-tovanicima rekao: “U nastojanjima Crkveoko nove evangelizacije vaše predanje Boguima posebnu snagu, kao svjedočanstvo otome da je Isus ž iv.”

Slavljima su nazočila brojna subraća,među kojima i somborski, splitski i krčkipriori, izražavajući tako zajedništvo na-stojanja oko promicanja zvanja. Vjerniciiz remetske župa i hodočasnici ispunili

su svetište, župni zbor popratio je euhari-stijsko slavlje pjevanjem, a u liturgijskomposluživanju su sudjelovali i karmelskisjemeništarci. Čestitarska radost produ-žena je potom i kod obiteljskoga stola, pričemu je posebno istaknuta uloga roditeljau rastu duhovnoga zvanja, kao i nastojanjeredovničke zajednice oko prihvata novihčlanova koje joj Bog šalje. +

Gospe mjesto trostrukoga slavlja Hrvatskekarmelske provincije sv. o. Josipa: obnoveredovničkih zavjeta petorice bogoslova,početka novicijata s oblačenjem habitasedmorice postulanata te prvih redovnič-kih zavjeta šestorice novaka.

Prigodom obnove zavjete privremenozavjetovanih karmelskih studenata teolo-

glavara, položila šesto-rica novaka, okruženasvojom redovničkomsubraćom, roditeljimai prijateljima: br. JoškoPurko, br. Marko-PetarAnišić, br. Tiho Radan,br. Vatroslav Kvesić, br.Ante Škugor, br. MarioIvan Kralj.+

U svojoj homilijiprovincijalni poglavarocrtao je višeslojnu ak-tualnu krizu u svijetu,kako ju donose pripre-mni dokumenti sko-



42 43

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

o. ZvonKo MaRTiĆaUToR iZloŽBepaŠKe ČipKe UlepoGlavi

Po prvi puta benediktinke iz Samostanasv. Margarite iz Paga dio blaga koje čuvajupokazale su izvan svoga samostana na 16.Međunarodnom festivalu čipke – Lepo-glava 2012. Izložba pod naslovom “Četiristoljeća paške čipke u samostanu sv. Mar-garite” postavljena je u dvorani Alojzija

Stepinca u župnom uredu u Lepoglavido 10. listopada 2012. Autor izložbe je o.Zvonko Martić. Na izložbi je prikazan ra-zvoj paške čipke od 18. do 21. stoljeća. Od15. kolovoza 2008. koludrice su ponovnozapočele organizirano poučavanje šiva-nja paške čipke. Urica Orlić, najpoznatijapaška čipkarica, učiteljica je u novoj ško-li. Tako su začetnice paške čipke sačuva-le petstoljetni kontinuitet šivanja čipke.Danas u samostanu čipku šivaju tri sestre:Rozarija Gligora, Placida Sikrić i GabrijelaPerinović.

Paška čipka, zaštićena kao svjetska ne-materijalna baština na UNESCO-ovoj listi,nastala je unutar zidina benediktinskog sa-mostana. Paške koludrice su svoje znanjeprenijele na žensku djecu organiziranimpodučavanjem u pisanju, čitanju i vezu.+

osječki biskup mons. Đuro Hranić, takoda su poznati svi hrvatski sudionici Sino-de, jednog od najznačajnijih događaja narazini univerzalne Crkve.

Sinodski oci i drugi sudionici sinod-skog zasjedanja biraju se prema poseb-nome ključu koji nastoji odraziti svebogatstvo i različitost Crkve. Pojedinebiskupske konferencije biraju svoje pred-stavnike prema svojoj veličini. Budući daima manje od 25 članova, HBK ima pravona jednog redovitog predstavnika. Na-dalje, Papa također ima pravo imenovatisinodske oce (kardinali Bozanić i Puljić),s time da broj imenovanih otaca ne pre-lazi 15% svih sinodskih otaca. Osim na-

vedenih kategorija, među sinodske se oceubrajaju i poglavari istočnih Crkava vlasti-toga prava (patrijarsi i veliki nadbiskupi),

voditelji vatikanskih dikasterija (kongre-gacija, papinskih vijeća...) te predstavnici

vrhovnih redovničkih poglavara. +

ljUBavljU oTKRiTiSvoj poZiv -DUHovne vjeŽBeU SaRajevSKoMKaRMelU

Od 28. do 30. rujna jedanaest djevojakasudjelovalo je na duhovnoj obnovi kojusu organizirale sestre karmelićanke u Sa-rajevu. Voditelj je bio o. Antonio-MarioČirko, prior remetske zajednice (Zagreb).U nagovorima se razmišljalo o ljubavi kojaproizlazi od Boga i koja je temelj ljudskogživota. Kad čovjek otkrije Božju prisutnosti njegovu ljubav ne može ostati zatvoren usebe, nego ima potrebu darivati se drugi-ma. Preko tog darivanja otvara se Božjemnadahnuću u kojemu otkriva svoj životnipoziv.

Djevojke su sa zanimanjem slušaleiskustva o. Antonija-Marija koji im je ispri-čao svoje doživljaje dok je radio u bolnici

prije ulaska u samostan. Ta su ga iskustva- kako je kasnije shvatio - pripremala za du-hovni poziv: kroz njih je došao do spoznajeda ga Bog poziva na redovništvo i potpunodarivanje Crkvi u Redu karmelićana.

Na poseban način govorio je o karizmii načinu života kojim žive sestre karmeli-ćanke. Uz nagovore, duhovna obnova jebila prožeta molitvenim sadržajima, sakra-mentom ispovijedi, osobnim duhovnimrazgovorima i zajedničkim rekreacijama.O svom iskustvu boravka u Karmelu ne-koliko sudionica govorilo je 1. listopada,na blagdan sv. Terezije iz Lisieuxa, na radioMariji BiH. Emisiju se može preslušati pre-ko poveznice na internetskoj stranici www.karmel.hr. +

pReDSjeDniKHKvRpp-ao. vinKo MaMiĆiMenovan“SlUŠaČeM”BiSKUpSKe SinoDe

Papa Benedikt XVI. imenovao je u utorak18. rujna zagrebačkog nadbiskupa kardi-nala Josipa Bozanića i vrhbosanskog nad-biskupa kardinala Vinka Puljića sinod-skim ocima (punopravnim sudionicima)na 13. općem zasjedanja Biskupske sinodekoja će se održati od 7. do 28. listopada uVatikanu o temi “Nova evangelizacija zaprenošenje kršćanske vjere”.

Nadalje, generalni tajnik Biskupske si-node mons. Nikola Eterović imenovao jeu subotu 22. rujna, uz Papino odobrenje,takozvane “stručnjake” (riječ je o teolozi-ma koji su u službi rada Sinode) i “slušače”(auditores, riječ je o istaknutim osobamakoji, najkraće rečeno, predstavljaju najširispektar života Crkve). Među posljednjimanalazi se predsjednik Konferencije višihredovničkih poglavara i poglavarica o.Vinko Mamić. Već je ranije Hrvatska bi-skupska konferencija objavila da će njezinizabrani predstavnik na zasjedanju Bi-skupske sinode biti pomoćni đakovačko-



44 45

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

BlaGDanSv. Male TeReZijepRoSlavljen UKloŠTaR ivaniĆU

(preuzeto s: www.biskupija-sisak.hr)

Karmel sv. Male Terezije u Kloštar Ivanićusvečano je u ponedjeljak 1. listopada pro-slavio blagdan svoje zaštitnice sv. Terezijeod Djeteta Isusa. Misno slavlje predvodio

je sisački biskup Vlado Košić u zajedniš-tvu s generalnim vikarom Biskupije mons.

Josipom Ćorićem, brojnim svećenicima izSisačke i susjednih biskupija, te domaćimžupnikom fra Tomislavom Božićekom koji

je ujedno na početku i pozdravio biskupau ime sestara karmelićanki, Školskih se-stara franjevki, Franjevačkog bratstva ižupljana. U prigodnoj homiliji, govoreći osv. Tereziji, biskup Košić je istaknuo da jesvetica nazvana svetom Malom Terezijomupravo zato jer je u svome životu živjela iostvarila ono što je Isus poručio u Evan-đelju, a to je pohvala malenosti. Isus pre-ferira malene i zna da oni koji su veliki od

ovoga svijeta, svjetske veličine, često nisu

spremni prihvatiti Spasitelja. Sve veličineodbacile su Isusa, a njega slijede oni kojisu doista u svojoj duši željni biti maleni ikoji svojim primjerom, skrovitošću i ma-lenošću utječu na svijet. Baš kako ga je sli-

jedila i sv. Mala Terezija.Biskup je istaknuo kako Bog kuša svo-

je izabranike, te je tako kušao i sv. Tere-ziju. Tu patnju koja je uključena u patnjuovoga svijeta i koji proživljava svoje krize,ratove i strahote različitih razmjera, trebaproživljavati i svaki Isusov učenik. Ali, ko-liko god čovjek osjeća tu dubinu patnje i

muke toliko više mora biti i oslonjen naGospodina. A to je poruka upravo ovemale svetice.

Slavlje su pjevanjem animirale sestrekarmelićanke, a završeno je tradicional-nim blagoslovom ruža.+

opRaŠTanje– SReĆaRoĐena U Boli.DUHovne vjeŽBe

KaRMeliĆanaU KRKU

Od 30. rujna do 5. listopada, pod vod-stvom o. Darija Tokića, održan je drugitečaj duhovnih vježbi za članove Hrvatskekarmelske provincije sv. o. Josipa u samo-stanu Gospe Karmelske u Krku. Za poče-tak listopada vrijeme je bilo vrlo ugodno, aprisutnost turista u gradu puno oskudnija.Uvjeti su to koji su pogodovali i opušte-nosti i budnosti pred djelovanjem DuhaSvetoga.

O. Dario ponudio je svoju poznatutemu opraštanja s razvijenom biblijsko-teološkom, psihološkom i sociološkomosjetljivošću. Razmatrao je o praštanju smotrišta žrtve koju načinjene joj neprav-de sputavaju Opraštanje je nužni preduvjetslobode, ali ono je zahtjevni proces i zatose ne treba bojati ako se ne uspije odmahoprostiti. Valja ga prije svega razlikovatiod stvarnosti s kojima se često miješa, ali seipak razlikuju od njega, rekao je voditelj.Tako opraštanje nije zaborav, sáma dobravolja ili sámo pomirenje. Ono nikako nijestvar rutine, ne može svesti niti na pra-vednost, a još manje može biti očitovanjemoralne nadmoći. Opraštanje nas prven-stveno vodi u našu nutrinu, što je teže negooptužiti druge... ono procvate na tlu boli i

pobjede nad sobom i oblik je ljubavi dove-dene do skrajnosti. Zato su za nj potrebne

duhovne sile veće od ljudskih sila, istaknuo je o. Dario.

Proces opraštanja započinje poku-šajem zaustavljanja agresije, nastavlja seželjom da se oprosti i zatim se suočava snužnošću priznavanja vlastite ranjenosti.Takvo priznavanje vodi do poniznosti kaoputa istine i do spremnosti da se iskustvos nekim podijeli. Nadalje, ka opraštanju

vodi trezvena prosudba situacije, prepo-znavanje, priznanje i kanaliziranje vlastitesrdžbe te - jako važno! - opraštanje samo-me sebi i prihvaćanje samoga sebe. Ako seznaju razlozi povrede proces se olakšava, aključnim se pokazuje spoznati da je osobapo milosti Božjoj dostojna opraštanja.Bog

je taj koji nam oprašta jer smo mu drago-cjeni. On je raspet za nas i unaprijed mi

je oprostio. Susret s Božjim trpljenjem uKristovoj muci bio je presudan i za svetumajku Tereziju od Isusa: radikalni zaokretu njezinom životu uslijedio je nakon što jepo kipu izranjenoga Isusa spoznala što je [Isus] prošao zbog nas te kako je tako slabozahvalila onim ranama (Knjiga života 9,1).

Na putu iscijeljenja snagom praštanjapuno pomaže znati razlikovati svoju željuod Božjeg djela. Čovjek ne može oprostitisvojim snagama i ne treba usiljeno poku-šavati to ostvariti. Opraštanje je Božje, ane ljudsko djelo. Tek kad po molitvi i mi-



46 47

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

losti nadođe mir žrtva ima potrebnu slo-bodu u o dnosu prema agresoru. Dovršenodjelo opraštanja osposobljava nas za novoposlanje, kao npr. kod Lk 19,1-10, u ko-

jemu su vjernici sposobni opraštati jednidrugima.

O. Dario završio je svoja razmatranjaželjom da nam pogled na izranjenoga Kri-sta na našim raspelima bude trajni poziv naobraćenje i opraštanje.

Pored predavanja o. Dario uputio jetematske poticaje i u propovijedima na eu-haristijskim slavljima. Crkva nam je u timdanima darovala blagdan sv. Male Terezije,spomendan svetih Anđela čuvara i sv. Fra-nje, a slavili smo i zavjetnu euharistiju u častsv. Josipu.

Uza sve to Božja milost bila je opipljiva iu uslužnosti domaće zajednice te naših no-

vaka koji su upravo započeli svoj novicijat. +

poSjeT BoGoSlovaKaRMelU U BiSTRici

Dana 1. listopada 2012. karmelski su bo-goslovi novu akademsku godinu započelina neuobičajeni način. Umjesto odlaskana fakultet, pod vodstvom magistra o.Stjepana, uputili su se prema Mariji Bistri-ci u posjet sestrama karmelićankama.

Prvog listopada je blagdan sv. Male Te-rezije, a ne postoji bolji način da se taj danproslavi od bratskog druženja, tj. susre-ta između članova muške i ženske graneKarmela. Pošto kod kuće nije bilo kombi-

ja, a bilo nas je ukupno jedanaest, nakondoručka smo složili hodočasničku kolonuod tri automobila i krenuli put Marije Bi-strice. Zbog radova na cesti koja vodi pre-ko Kašine i Laza do Bistrice, morali smookolnim putem koji nam je oduzeo nešto

više vremena, no sretno i zadovoljno smostigli u Bistricu oko pola jedanest. Odmahsmo „potrčali“ prema govornici na raz-govor sa sestrama. Teme su bile od doj-

mova novozavjetovanika o novicijatu dousporedbe programa odgoja između braćei sestara. U 12 sati sestre su pošle molitiŠesti čas, dok smo mi našli pogodno mje-sto za molitvu ispred samostana, a to je

jedna kamena klupa pokraj potočića koji je stvorio j edno „jezerce“. Tamo smo daličast Bogu izmolivši Službu čitanja, oba-sjani divnim jesenskim suncem te okru-ženi zelenilom Hrvatskog Zagorja. U 12 i30 sati je bio ručak. Sestra koja je kuhalazaslužila je, i dobila, pregršt pohvala naračun ručka koji je bio odličan i za svakupohvalu. Iza ručka je bilo malo slobodnog

vremena, koje su neki iskoristili za kratkušetnju, popodnevni odmor ili za ispijanje

kave u govornici. Sve u svemu, malo smoodahnuli, jer slijedio je ponovni susret sasestrama s kojima je zapodjenut razgovoro iskustvima s Malom Terezijom, tj. kakvedojmove i razmišljanja je ostavio susret snjenom duhovnom baštinom u našim du-šama. U razgovoru se čuo splet iskustava irazmišljanja, a svi zaključci nekako vodek tome da je Mala Terezija, koliko god mimislili vrlo jednostavna, toliko i duboka,



48 49

pRiloZipRiloZi

Krmsk sk 3/2012.

jer njezin „Mali Put ljubavi“, kojim svatkomože kročiti, ipak nije tako malen i prela-gan. On to tek postaje kad mi dopustimoBogu da nas njegova ljubav zaogrne poputplašta, te nas povede na svojim krilima unebeske visine.

Poslije razgovora, sestre u formaciji(novakinje i postulantica) izvele su namdvije klasične skladbe na violončelu i t am-burici te nas je ta milozvučna glazba, kaona krilima, približila ljepoti Boga koji nasljubi i bdije nad nama.

Potom je uslijedilo slobodno vrijeme,u kojem su se neki povukli u tišinu cr-kve, drugi prošetali do svetišta u Bistri-ci, te tamo razgledali slike uokolo crkvekoje prikazuju razna čuda dogođena pozagovoru Majke Božje Bistričke, te unišliu crkvu i molili u njoj, dok su ostali pakprošli križnim putem. Svi su se vratili prije16 i 30 jer tada su bile Večernje pohvale usamostanskoj crkvi. Iza Večernjih pohvala o. Stjepan je predslavio svetu misu te je

u propovijedi istaknuo kako svi ljudi, apogotovo posvećene osobe, trebaju svakidan, dapače svaki trenutak, živjeti s Bo-gom, u Bogu, za Boga, jer sve što nam jedano, kad pogledamo, jest današnji dan,te ne smijemo čekati neke druge prilike ilineko postizanje ciljeva da bismo bili Božji.Danas smo Božji, danas trebamo toga bitisvjesni, danas trebamo biti ono o čemusanjamo. Za sve to Mala Terezija nam jeizvrstan primjer jer ona, što god od Bogaželi, želi “samo ovaj dan”.

Iza sv. Mise, pozdravili smo se sa se-strama i krenuli put Remeta, okrijepljenikruhom i vinom s oltara, tom anđeoskomhranom, koja nas krijepi i daje snage da u

nemogućim stvarima postižemo ono štoOn želi. A On želi da se svi ljudi spase.Neka nam u tome sv. Mala Terezija budepomoć. +

Sm d

Moj život je trenutaku nepovrat što bježi

i napušta mekao prolaznosti san.

Ti znadeš, o moj Bože,za ljubav prema tebina ovoj zemlji imamSAMO OVAJ DAN!

Sv. Mala Terezija

HRVATICE UKARMELIĆANSKOMSAMOSTANU SV.JOSIPA U AVILI

Prije nekoliko godina mlada glumicaEdita Majić neočekivano je najavila da sepovlači s kazališnih dasaka i odlazi u kar-melićanski samostan sv. Josipa u španjol-skom gradiću Avili, stotinjak kilometarazapadno od Madrida.

Otad nije prestajalo zanimanje jav-nosti za razloge i povode takve odlukemlade glumice koja je za svoj redovničkiživot izabrala najstrožiji red u Katoličkojcrkvi. To su bosonoge karmelićanke, kojesvoj život provode u molitvi, kontem-placiji i potpunom odricanju [...] u vrloskromnim uvjetima prvog reformiranogsamostana što ga je početkom 17. stoljećaosnovala i u njemu živjela poznata mi-stičarka sv. Terezija Avilska (djevica i cr-kvena naučiteljica). Avilske karmelićankenajstroži je red u Katoličkoj crkvi.

Sestre u samostanu, naime, žive vrloskromno: u siromaštvu, radu, postu i mo-litvi. Svaka ima svoju sobicu, takozvanu

ćeliju s ležajem od slamarice. Iako u sa-mostanu nema grijanja, čak ni zimi, po-krivaju se tek prekrivačem od čohe i nanogama nikada ne nose čarape zbog čegaih zovu “bosonoge karmelićanke”. Nema-

ju električno kuhalo ni toplu vodu, a ve-ćinu godine poste. Ostatak žive od “Božjeprovidnosti”, odnosno je du samo ono št odobiju na milodar od nesebičnih ljudi ilišto same uzgoje. Telefon je jedan od ri-

jetkih “luksuza” u samostanu. Inače, sve vrijeme provode u tihoj molitvi, a s ost a-lim svijetom kontaktiraju preko otvora uzidu s dvostrukim rešetkama, jer je svakifizički kontakt zabranjen. Samostan imadivan vrt u kojem sestre smiju provo-diti određeno vrijeme. Avila je poznatakao grad u kojemu pada mnogo snijega idugo se zadržava. Nalazi se na više od ti-

suću metara nadmorske visine pa za nje-ga kažu da je najbliži Bogu. Trenutačno

je u s amostanu 16 sestara. Sve su uvijek

nasmijane i radosne. Inače, sestre među-sobno smiju razgovarati samo dva satadnevno - poslije ručka i večere, a najvećidio svog vremena mole se za spas duša,što im je osnovna briga i zadaća.

U karmelićanskom samostanu sv.Josipa u Avili u Španjolskoj danas žive,mole i rade i tri mlade Hrvatice. To su triSplićanke: sestra Edita Marija od Križa,poznata kao glumica Edita Majić, koja

je prije četiri godine položila doživot-ne (vječne) zavjete. Zatim su tu i dvijerođene sestre iz Splita, Mihaela (26) iGabriela (24) Mladineo. Sestra Gabrielaod Svetog Lica, inače 24-godišnjakinja,položila je 1. listopada prošle godineprivremene zavjete, dok je njezina dvi-

je godine starija sestra Mihaela od R as-pete Ljubavi položila doživotne zavjete

vezujući se tako čvrsto uz ovaj neobič-ni red redovnica i pustinjakinja koje sezovu bosonoge karmelićanke (iako nisudoslovce bose nego u sandalama), temeđusobno razgovaraju samo nekolikoputa dnevno.

Sve ostalo je šutnja i molitva, a svekako bi se mogle sabrati i čuti Božji glas.Neokatekumenska zajednica u Splitu, ai šire, dobro poznaje obitelj prof. Mirja-ne i mr. Nenada Mladinea, bračnog parakoji se ponosi sa svojih desetero djeceod kojih su dvije sestre Mihaela i Gabri-ela odabrale najstroži karmelićanski red,onaj u španjolskoj Avili. Za njih kažu dasu samozatajna obitelj. +



50 51

pRiloZi iZ ZajeDnica BRaĆe

Krmsk sk 3/2012.

na izjavu Benedikta XVI. da se ne možegovoriti o Crkvi bez Marije te je objasnioulogu Blažene Djevice Marije u povijestii duhovnosti karmelskoga reda: PovijestGore Karmela i prvih karmelićana poveza-na je dubinski s Marijom. I kao što s Presve-

tom Djevicom započinje Isusov zemaljskiživot i s njom započinju prvi koraci Karme-la, tako i na toj svetoj gori vladaju ozračjeosluškivanja Boga i sabranost. Marija je

pratila karmelski red kroz čitavu povijestdo današnjih dana. I kroz tu dugu povijestona sve nas vodi i uči da u sebi gradimostav slušanja, da budemo kadri čitati vla-stitu povijest, prepoznavajući s poniznošćuGospodina na djelu, njegov zahvat. Osla-njajući se na evanđeoski izvještaj o Isuso-

vom povjeravanju Marije Ivanu i obratno,istaknuta je važnost da vjernici iznovauoče Marijinu ulogu u svome vjerničkomživot: U evanđeoskom odlomku slušali smoIsusove riječi s križa: Evo ti Majke. Isus to

govori gotovo na samom kraju zemaljsko- ga života. Još samo nekoliko trenutaka izatoga predat će nebeskome Ocu svoj Duh.Svaki čovjek u svojim zadnjim životnimtrenucima želi reći ono što je najvažnije, što

je dragocjeno, želi ostaviti nešto iza sebe.Isus nam ostavlja svoj najljepši dar: svoju

Majku. Zato je Crkva u riječima: ‘Evo ti Majke’, vidjela uvijek nešto više od običnihriječi. U tome je Crkva prepoznala Mari-

jinu pripadnost svim kršćanima. PresvetaDjevica nam je povjerena kao suputnica nanašem životnom putu prema susretu s Isu-som u nebu. Prema Majci možemo uvijekimati povjerenje. U svjetlu povijesti, častitiGospu Karmelsku znači ponovno pronaći

pravi smisao naše pobožnosti, naše vjere. Majčinski lik Marije neizmjerno je važanza svačiji duhovni život. Presveta Djevica

nam tako postaje poticaj na vjernost. Ovo je istina koju otkrivamo očima vjere. I prvikarmelićani na Gori Karmelu osjećali su tu

Marijinu prisutnost i odgovornost da svojživot žive po Marijinu primjeru. Karmelskiće sveci isticati svoja iskustva s Marijom.

Mala Terezija iz Lisieuxa napisati će svojojrođakinji Mariji Guerin: ‘Nemoj strahovatida možda previše ljubiš Mariju. Nju nikadanećeš moći ljubiti do kraja. A i Isus će bitizadovoljan što ju ljubiš jer ona je njegova

Majka’! Iz odanosti Mariji rađa se hrabrostza svjedočenje i snaga da se molitvom i bla-

goslovom pobjeđuje zlo. U tom kontekstuosobito je istaknut i novi zakon o medi-cinski potpomognutoj oplodnji: Danassmo pozvani biti hrabri, odlučni kao Ma-rija. U ovome našemu vremenu kršćanstvo

je progonjeno, pod vidom demokracije, podvidom nametanja iskrivljenih vrijednosti,

pod vidom sustavnog uništavanja obite-lji. Toliki individualizam i materijalizamispraznio je tolika ljudska srca. No Isus idanas govori: ‘Evo ti Majke’. Zato se ne mo-ramo bojati mržnje, ne moramo se bojatilaži, ogovaranja. Što nas više sustižu nevo-lje to znači da idemo pravim putem. Ali dabi znali razlikovati i čitati znakove vreme-na pozvani smo poput Marije preispitivatiu svome srcu Božji govor i sve blagoslivljati.Razmišljanje o Mariji u kršćaninu vjerni-ku budi potrebu za molitvom. Molitva namotvara oči za potrebe bližnjih, Crkve, vlasti-te domovine. Ovih dana kada se u saboru

donosio ne samo bezbožni nego i nehumanizakon koji ne poštuje ljudski život, bili smosvjedoci kako su vjernici diljem Hrvatskeosjetili potrebu da stanu pred Isusa i u kla-njanju pred Presvetim Oltarskim Sakra-mentom. Žarka srca su tada među ostalimvapila: ‘O Bože ne dopusti da hrvatski na-rod ubija samoga sebe, ne dopusti da baca-mo prokletstvo sami na sebe’. Draga braćoi sestre, koje li strahote da osamdeset osmo-rica saborskih zastupnika podizanjem rukeomogućuju zamrzavanja i uništavanja toli-kog broja začetih ljudskih života. Kao kada

je onaj dio židovskog naroda pred Pilatom vikao, dok se osuđivalo i ubijalo nevinogIsusa: ‘Krv Njegova na nas i na našu djecu!’

ReMeTe

Marijanska slavlja u Remeta-ma: naglasci iz kardinalove i priorove propovijedi, zavjeti ioblačenje na Malu Gospu.

Draga braćo i sestre, ljetni mjeseci redovito su povezani sa marijanskim slavljima.Tako smo se za spomen Karmelske Gospepripremali trodnevnicom. Samu svetkovi-nu proslavili smo svečanom Euharistijomkoju je predslavio remetski prior. Međusvećenicima suslaviteljima našao se i gostiz Benina, s područja gdje misijski djelujusestre karmelićanke Božanskog Srca Isu-sova. U svojoj homiliji o. Prior pozvao se

Svaki začeti ljudski život je dragocjen. Što je s onih ostalih petero, sedmero ili jedana-estero djece koje će poslije postupka umjet-ne oplodnje biti ubijeno? Neka nebo bude

gospodar života, a ne ljudska sebičnost ićudljivost. Kao vjernici pozvani smo štititisvaki život i želimo biti donositelji blagoslo-va i dobra svima. Upravo iskreni moliteljičuvaju da ne nestane blagoslova nad na-šom domovinom. Zato, draga braćo i sestre,

prihvatiti Presvetu Djevicu kao svoju Maj-ku dovodi do promjene na bolje. Biti Ma-rijino dijete znači dopustiti da nas njezin

primjer dovede do Isusa koji je cilj našegaživota. Isus nam govori: ‘Evo ti Majke!’ i tonisu prazne riječi. Nakon svete mise željuzbližiti se s Bogom i Blaženom Djevicommnogi su vjernici vidljivo izrazili prima-njem karmelskoga škapulara i upisiva-njem u škapularsku bratovštinu. Također,ovogodišnje slavlje Velike Gospe, kao idani devetnice bili su prožeti molitvom isudjelovanjem lijepoga broja hodočasni-ka. Glavno euharistijsko slavlje predslavio

je na samu svetkovinu uzoriti kardinal Jo-sip Bozanić koji je poručio kako su brak iobitelj ali i iskren odnos prema drugimaosnova zdravog društva: Svetost braka iobitelji zdrava je osnova za čitavo društvo.U povijesti je propast civilizacija povezanas raspadom braka i obitelji, a moramo pri-znati da se kod nas sustavno radi na unište-nju te institucije. Istaknuo je da su upravo obitelji mala skrovišta života u kojima seuvijek iznova proživljava djetinjstvo, rađa



52 53

iZ ZajeDnica BRaĆeiZ ZajeDnica BRaĆe

Krmsk sk 3/2012.

čovjek i nada bolje budućnosti. Također jeupozorio na lažna svjedočanstva, širenja

poluistina ali i na laskanja te slatkorječive govore kako bi se domoglo nekog osobnogili zadanog cilja te naglasio da iskren od-nos prema bližnjemu, čovjeku i narodutraži promicanje istine te također predstav-lja preduvjet zdravog društva. Ustvrdio jekako se mnogi danas koriste svojim politič-kim i društvenim položajem i krnje pravasvojih bližnjih te produbljuju sveprisutni

pesimizam u hrvatskom društvu.Potom, blagdan Male Gospe protekao

je u znaku zahvale Bogu na rastu Provin-cije preko novih zvanja. Naime, zadnjidan trodnevnice bila je pod svečanim ve-černjim pohvalama obnova zavjeta, a nasam blagdan ulazak u novicijat i polaganjeprvih zavjeta. No o tome nešto više u po-sebnom izvješću. Naša su braća i tijekomljeta bila aktivna na mnogim poljima, alimnogo od toga ostat će poznato samo dra-gom Bogu. Ovdje im samo skupno svimazahvaljujem.

I ovaj put u vaše misli i molitve stav-ljam našega subrata o. Đuru Filipovića.Nakon oporavka u Krapinskim toplicamatrenutno se nalazi u domu Blaženog Aloj-zija Stepinca u Cugovcu (blizu Vrbovca)

o kojemu vode brigu Kongregacija sestarasvetog Franje iz Njemačke koje već neko

vrijeme djeluju na ovome području. Iako je već prošlo više od godine dana od mož-danog inzulta redovito ga posjećuju mno-gi ljudi o kojima je otac Đuro godinama

vodio duhovnu i pastoralnu skrb.Na kraju, molimo Mariju – kraljicu

Karmela da po njezinu zagovoru bude-mo jaki u vjeri, čvrsti u nadi i postojani uljubavi, kako bi po njezinom primjeru štobolje svjedočili i dovodili ljude k Isusu.+

Vaš o. Antonio-Mario Čirko, prior

KRK

Novi prior; novi novaci; mjesnibiskup u gostima za Karmel-sku Gospu; gostujuće skupinemahom iz Austrije

Ugošćavanje grupa, obitelji i pojedinacaiz inozemstva i domovine otpočelo je du-hovnim vježbama za studente SSD od 1.

do 3. lipnja a završilo također duhovnim vježbama za svećenike krčke biskupije 6.rujna. Oboje duhovne vježbe vodio je oZdenko, tadašnji prior krčke zajednice. Upunom jeku sezone (30. 7. - 1. 8.) organi-zirane su još jedne duhovne vježbe za sveone studente koji nisu mogli sudjelovatiu prvom turnusu. U njima je sudjelovalo20-ak studenata, a voditelj je bio o. Petar.

Karmelsku Gospu proslavili smo,kako to i dolikuje, svečanim euharistij-skim slavljem u našoj kapelici, a potomsvečanim objedom kojega redovito, timpovodom priređujemo za svećenike i re-dovnike krčke biskupije te dobročiniteljei prijatelje Karmela. I ove godine – kaoi gotovo svake – odazvao se i mjesni bi-skup kao i lijep broj svećenika i redovni-ka s otoka te gradonačelnik grada Krkai prijatelji i dobročinitelji naše zajednice.

Od Karmelske Gospe do kraja kolovoza ugostili smo slijedeće grupe: Mla-

de obitelji s brojnom djecom iz Graza iokolice, predvođene gospođom EvomStrahwitz; “Socijalnu akademiju” iz Slo-

vačke (obitelji vlasnika malih poduze-ća iz Bratislave i drugih gradova kojinastoje poslovati po socijalnom naukuCrkve); polaznike “Malog tečaja Biblije”(Cursillo) koju vodi gospođa Jany Do-ris iz Graza i drugih okolnih mjesta tebračne parove iz biskupije Graz-Seckau,koje predvodi bračni par Viktor i TheaSchöberl.

U rujnu naša Zajednica je dobila i novog poglavara: o. Vjenceslava Miheteca.Naime, dotadašnji prior o. Zdenko Križićod Generala Reda imenovan je za novuslužbu (rektor Međunarodnog zavoda“Teresianum” u Rimu) koju je preuzeo3. listopada. Od 30. rujna do 5. listopadau našoj kući je održan drugi turnus du-hovnih vježbi za članove naše Provincije.Voditelj je bio o. Dario Tokić.



54 55

iZ ZajeDnica BRaĆeiZ ZajeDnica BRaĆe

vst z nt

Duhovne vježbe kao pripravu za prvezavjete generaciji novaka 2011./12. vo-dio je o. Vjenceslav Mihetec od 27. do31. rujna. Braća: Joško Purko, Marko-Petar Anišić, Tiho Radan, VatroslavKrešić, Ante Škugor i Mario Ivan Kraljzavjete su položili u Remetama na MaluGospu, 8. rujna, za vrijeme svete mise,u ruke oca Provincijala Vinka Mamića.

Istog dana, tijekom jutarnje molitve,postulanti: br. Krešimir Josip Bahmeciz Zagreba, br. Ivan Živković iz Zatona,br. Mate Danolić iz Kaštel Sućurca, br.Željko Bezić iz Splita, br. Petar Đonlić iz

Splita, br. Nikola Grizelj iz Omiša i br.Ivan Pleše iz Križa odjenuli su karmel-ski habit i započeli novicijatsku godinukušnje.

Novaci su se brzo uklopili u novusredinu i novi (novicijatski) stil životate polaganim, ali sigurnim koracima na-preduju u karmelskoj duhovnosti i zna-nju. +

SoFija - BUGaRSKa

Proslava Gospe karmel-ske u novoj crkvi sestarakarmelićanki; br. Danijel na jezično-liturgijskoj pripravi;nova izdanja o sv. Maloj Te-reziji i bl. Elizabeti

Blagdan naše Majke i Kraljice proslavi-li smo kod naših sestara karmelićanki.U novoj crkvi, koja je skoro dovršena,svečanu arhijerejsku liturgiju služio jeapostolski egzarh mons. Hristo Projkovuz koncelebraciju apostolskog nuncijanadbiskupa mons. Januariuša Boloneka inekoliko svećenika. Na svečanosti je su-djelovalo i dosta naroda. Nakon svečane

Euharistije nekoliko ljudi je bilo obučenou karmelski škapular, znak osobite Gos-pine zaštite i ljubavi.

Dana 18. srpnja nam se pridružionaš bogoslov br. Danijel koji je došaona učenje bugarskog jezika i bizantskogobreda. Ovo nas je obradovalo, a on sedobro snašao. Narod ga je također jakodobro prihvatio. Br. Stipo, koji je nam

je počet kom lipnja došao u ispomoć,iznenada se razbolio. Morao je u bol-nicu gdje su rekli da je potrebna ope-racija. Odvezli smo ga u Sombor gdje

je operiran i s ada s e op oravlja u naš emsamostanu u Somboru. Br. Stipo nam je

jako puno pomag ao u različ itim kućnim

poslovima, a bio je i redovit na molitviu koru, tako da njemu kao i Sombor-skoj Zajednici izražavamo zahvalnost naiskazanoj pomoći.

Početkom kolovoza nam se pridru-žio o. Joan koji je došao iz Londona gdje

je učio engleski jezik. Krajem rujna onse vraća u Rim gdje će nastaviti poslije-diplomski studij.

Dana 17. kolovoza u posjet nam jedošao naš br. Vladimir. Ostao je kod nassamo nekoliko dana, no za tako kratko

vrijeme razvesel io je nas i naše sestrerazličitim iznenađenjima koja nam jepriredio.

Na blagdan sv. Dominika, već po tra-diciji, u našoj crkvi svoje zavjete su ob-novili članovi dominikanskog svjetov-nog Reda iz Sofije. Euharistiju i obnovuzavjeta predsjedao je jedan otac domini-kanac iz generalne kurije.

Krajem kolovoza u našoj crkvi sv.Euharistiju slavila je grupa od 50-ak ho-dočasnika iz Milana. Euharistiju su sla-

vili na ambrozijanskom o bredu, t ako dasmo imali prilike malo se upoznati i stim obredom.

Početkom rujna nastavio se tečaj iko-nopisa u našem duhovnom centru, a odove godine smo započeli i sa biblijskimradionicama za djecu koja se nalaze udomovima za napuštenu djecu.

Krajem srpnja u suradnji s našimsestrama karmelićankama, svjetovnimRedom i izdavačkom kućom “Commu-

nitas” izdali smo na bugarskom prijevodknjige: “Molitve i meditacije sv. Terezijeiz Lisieuxa”. 65. Knjiga je sastavljena odtekstova sv. Male Terezije koji su sabra-ni prema različitim temama. Tekstove jeizabrala i knjigu uredila Cindy Cavnar, aizdana je na engleskom jeziku. Knjigu jena bugarski preveo Momčil Metodijev.

Početkom rujna izašla je iz tiska još jedna knjiga naš e karmelske duhovnost i:M. M. Philippon, O. P. “Duhovna naukabl. Elizabete od Presvetog Trojstva”. I ovuknjigu izdali smo u suradnji s izdavač-kom kućom Communitas. Sa francuskog

jezika knjigu je prevela članica našegasvjetovnog Reda Iren Cibranska, koja je

već prevela više karmelskih knjiga na bu-garski jezik. Naše sestre karmelićanke suučinile korekciju i napisale uvod za bu-garsko izdanje. U dodatku knjige donese-ni su i neki tekstovi bl. Elizabete – savjetiza duhovni život, kao i njezine duhovne

vježbe “Nebo na zemlji” i “Posljednje

duhovne vježbe Laudem Gloriae”. Radu- jemo se izlasku ove knjige koja čitateljemože izvrsno uvesti u nauk bl. Elizabete.Radujemo se i tome da je završen bisku-pijski proces za priznavanje čuda za pro-glašavanje svetom bl. Elizabete.

Zajedno s našim sestrama, svjetovnimRedom i u suradnji s izdavačkom kućomCommunitas, nastavljamo s radom naprijevodima naše karmelske duhovnostina bugarski jezik. U pripremi je još ne-koliko knjiga koje se, uz Božju pomoć,nadamo izdati slijedeće godine.

Ovaj broj Vjesnika izlazi u mjesecublagdana naše sv. Male Terezije, kao i sv.Majke Terezije, čijim se duhovnim nau-kom u ovome vremenu priprave za njezin

veliki jubilej osobito nada hnjujemo. Svi-ma čestitamo blagdane sv. Male Terezijei sv. Majke Terezije i u molitvi ostajemopovezani s vama. +

Vaša braća iz- Sofije



56 57

iZ SeSTaRSKiH KaRMela

Krmsk sk 3/2012.

BReZovica

Bogato proslavljena GospaKarmelska; sestre Marija Je-

lena i Ana Marija – nove no-vakinje; oproštaj s majkom pri-orice m. Ilijane; zlatni jubilejzavjeta s. M. Vjekoslave; razna predavanja i susreti

Dragi naš Oče Provincijale, drage našesestre i braćo!

Radujemo se našem ponovnom susretu nastranicama našeg “Karmelskog vjesnika”.Zadnji puta se nismo javili zbog tehnič-kih poteškoća pa to sada nadoknađujemo.Mada smo na razne načine bili blizu jednidrugima i pratili se, a i Gospodin je brojionaše dane, ipak valja ostaviti trag tih danaovdje, za ono veliko i vječno Sada. Psalmi-sta će reći: Nauči nas dane naše brojiti dasteknemo mudro srce. (Ps 90. 12). Mudrosrce dar je Božji koji stječemo godinama.Ovdje izdvajamo od naših prošlih dananeke, koji su nas približili Gospodinu ipoučili mudrosti. Evo ih:

Učm rstm

Nakon radosne oktave uskrsnih slavlja,koja smo podijelili s rodbinom, prijateljimai dobročiniteljima Karmela, polako smo se

vratili u redoviti život i u redovite dužnosti.Tako smo, već u petak, 20. travnja, nasta-

vili s povijesnim predavanjima koje nam jeodržao p. Ivica Musa, DI. Ovoga puta bilo

je to predavanje na temu: „Križarski ratovi– pravoslavlje,“ a u petak, 27. travnja go-

vorio nam je o reformaciji, točnije: „Uvodu reformaciju“, da bi nam isto u petak, 11.svibnja, zaokružio temu predavanjem:„Reformacija – protestantizam, II. dio.“

Akademik, prof. Franjo Šanjek, OP,održao nam je u srijedu, 23. svibnja pre-davanje o dostojanstvu ljudske osobe, kon-kretno: „Koliko vrijede naše vrijednostidanas.“ Protumačio nam je značenje vri-

jednosti slobode, jednakosti, pavednosti,pripadnosti određenom narodu i solidar-nosti, i pobrinuo se da ne zaboravimo predulazak u Europu na svoju vlastitu duhov-nu i kulturnu baštinu, te nam je ostavio urazmatranje „Deset zapovijedi Majke Hr-

vatske,“ kako ih je zapisao Vjekoslav Klaić još davne 1926. godine. One glase: „Govorihrvatski! Radi! Štedi! Budi umjeren i trije-zan! Čuvaj zdravlje! Ženi se! Uči i napreduj!Budi svoj! Pomaži Hrvatu! Sve za Domovi-nu, za Hrvatsku!“

U subotu, 26. svibnja slušali smo pre-davanje našeg mp. Oca Provincijala VinkaMamića: „Sredstva društvenog komuni-ciranja – šutnja i riječ put evangelizacije,“što je bila ujedno i poruka Svetog Oca B e-nedikta XVI. za Dan sredstava društvenogpriopćivanja. Otac Provincijal je konkret-no obrazložio smisao, značenje i važnostšutnje i riječi; kontemplacije i akcije. Go-

vorio nam je također o potrebi da Crkvabude u naviještanju Riječi bliska čovjeku.Rekao nam je i ovo: Poruka Sv. Oca Bene-dikta XVI. za novu evangelizaciju ne odno-si se toliko na sadržaj i metodu naviještanjaRiječi, već na potrebu jednog novog žara uevangelizaciji. Danas nam se nameće pita-

nje kako doći do ljudskoga srca? „Isusove parabole iz Matejeva evanđelja,“bio je naslov predavanja P. Marka Matića,DI, jednog od započetog niza o parabo-lama, kojega nam je održao u utorak, 12.lipnja. Tumačio nam je zorno i praktično,deset Matejevih parabola, vrijeme njihovanastanka, sadržaj koji je govorio o životuljudi, prirode, Crkve, te o poruci svake pa-rabole Isusovim suvremenicima i nama.Zapažena je bila i ova misao: Svaka pa-rabola može biti i tvoja povijest. U bezbrojsituacija Isus nastupa s parabolama punimsitnica kako bi čovjeka dotaknuo. Parabo-la ide za tim da čovjeka gane, dirne, da garadikalno pozove na promjenu mišljenja iživota.

iz tskh ku – s. M.j u tuNa spomendan sv. Josipa radnika, u utorak,1. svibnja, nakon osmodnevnih duhovnih

vježbi, započela je svoj novicijat naša po-stulantica Jelena Filipović iz Splita. Njezinnovi iskorak obilježilo je i njezino karmel-sko odijelo, kojega je toga jutra primila, kaoi njezino redovničko ime: s. Marija Jelenaod Milosrdne Ljubavi. Svoj daljnji duhovnihod odlučila je živjeti u snazi Božje Milo-srdne Ljubavi, a pod lozinkom: „Bog jeljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu osta-

je, i Bog u njemu!“ (1 Iv 4, 16). U svijetu je tu ljubav tražila revno i neumorno krozmladenačka druženja i susrete, kao i kroz

studij medicine i liječenje pacijenata, a uKarmelu se posvećuje duhovnoj medicini imolitvi koja liječi sve rane duše i tijela. To

joj donosi ispunjenje i radost. Novakinju s.M. Jelenu povjeravamo vašim molitvama,kao i ostale naše mlade koji su već zakora-čili ili se spremaju zakoračiti na duhovnuGoru Karmel.

Md smru Udrug

I naših šest mladih sestara u formaciji,sudjelovalo je od 29. svibnja do 1. lipnjaove godine, u Karmelu na Mariji Bistrici,na seminaru mladih koji je organiziralaUdruga bosonogih karmelićanki. O tomeste već imali prilike čitati opširni izvještaj.

Susrt - md krzm

z BtU subotu, 2. lipnja, slavili su s nama sv.Misu i posjetili su nas krizmanici iz Botin-ca, Zagreb, njih preko šesdeset, predvođenisvojim gospodinom župnikom vlč. IvicomBerdikom. On je mladima predstavio Kar-mel i naglasio da sestre mole za sve njihovenakane i da im mogu pomoći u njihovomduhovnom životu. U homiliji im je poja-snio prispodobu o talentima i naglasio da

je važno upoznati sebe i svoje talente, raditis njima i ugraditi ih u društvo, kako bi svijetpo svakome od njih bio bolji i ljepši.



58 59

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH K aRMela

Krmsk sk 3/2012.

Krmsk mt zd- z RmtIstoga dana, na uočnicu svetkovine Pre-svetog Trojstva, bili su s nama naš o. Dra-žen Marija Vargašević, OCD, i članoviKarmelske molitvene zajednice mladih sv.Terezije od Isusa iz Remeta. Slavili smo za-

jedno Gospodina po Večernjoj Časoslova ipo euharistijskom slavlju u čast PresvetogTrojstva. O. Dražen Marija govorio je, vrlonadahnuto o Bogu koji čovjeka iznenađu-

je, kao i o tajni života Presvetog Trojstvakoja je i nama model življenja volje Božjei zajedništva ljubavi, koja ujedinjuje u sebirazličitosti.

U vrlo srdačnom susretu s mladima,kao i u međusobnom upoznavanju, izmi-

jenili smo svoja duhovna iskustva, obodri-li se i ojačali Kristovim i bratsko-sestrin-skim zajedništvom.

„Rb“ z vržd

Vjerovali ili ne, u Karmel su stigle, u su-botu 9. lipnja, pod vodstvom tete ŽaneLaušin i tete Đurđe, te u pratnji svojihroditelja, male „Ribice,“ iz dječjeg vrtićaGraberje-Varaždin. Bio je to jedinstvenisusret najmlađih hodočasnika Gospi Kar-melskoj i sestrama karmelićankama. Mali-šani su bili živahni, ali vrlo disciplinirani,uzrasta od tri do šest godina, vedrih očiju itoplog srca, spontani, razigrani i puni smi-

jeha. Svoj prvi pozdrav i molitvu uputili suMajci i Kraljici Karmela u našem svetištu,a potom su se susreli s nama u govorni-ci. Tu su pokazali sve što znaju: prekrasnosu pjevali, uz pratnju tete Đurđe na har-monici, i uz ritmičke pokrete, postavljalisu razna pitanja, preporučili se u molitvei podarili su sestrama svoje lijepe crteže.Bila je to posebna dječja i karmelska ra-dost, s „Ribicama“ iz Varaždina.

Kmmr z MmuSu ctćNa inicijativu brezovičkog vlč. gospodinažupnika Zvonka Vukovića, kao i župljana,komemorirali smo te subote, 9. lipnja, u

našem svetištu, euharistijskim slavljem,spomen na plemenitu dušu pokojne Slavi-ce Cvetnić, majke naše č. majke s. Ilijane T.Cvetnić. Komemoracijom smo obuhvatiliširi krug naših milih koji su kod Gospo-dina: Ovo je zajedništvo oko Uskrslog Gos-

podina. Želimo uključiti u ekonomiju spa-senja mamu Slavicu i sve roditelje, braću isestre sestara karmelićanki i ovdje prisutnihvjernika. Te osobe koje su prešle na druguobalu, u stanove vječne, dio su nas. One susebe ugradile u naš život. Što bi bilo od nasbez njih? Zaboraviti ih nećemo nikada, na-glasio je župnik Vuković.

i do svakog ljudskog srca, a to je Karmel.Dao Gospodin da taj put traže i nađu jošmnoge mlade djevojke.

Mt zd muž

Na blagdan Bezgrešnog Srca Marijina, usubotu, 16. lipnja slavila je s nama sv. Misu

Molitvena zajednica muževa sv. Ivana Bos-ca iz župe sv. Ane, Rudeš, Zagreb. Misnoslavlje i zajednicu predvodio je Don Mla-den Delić, SDB, župnik u Rudešu, a se-starski zbor pratio ih je lijepim pjevanjem.Govoreći o Bezgrešnom Srcu Marijinu,don Mladen je spomenuo ulogu MarijinaSrca u životu Krista Gospodina i Crkve,s osobitim naglaskom na Marijinu vjeruljubav i trpljenje, po kojemu je PresvetaDjevica pokazala svoju vjernost KristuGospodinu, a nama ostala uzor i ohrabre-nje na duhovnom putu.

Ovo nam je bio prvi susret s Molitve-nom zajednicom muževa. Stoga, koliko suse oni zanimali za naš način života, tolikosmo se i mi zanimali za njihovu molitve-nu zajednicu. Bili smo iznenađeni njiho-

vom vjerom, zdravim obiteljskim duhomi molitvom.

nš Mdms uStču KrmuOvogodišnji mladomisnici Zagrebačke,Sisačke i Varaždinke biskupije slavili su s

Zatim je u prigodnoj homiliji nastojaodati počast mami Slavici kao ženi, supru-zi, vjernici i majci. Prisjetio se nekih misliiz sprovoda kojega je vodio vlč. VladimirCvetnić, rođak gospođe Slavice i župnik uOdri, te je spomenuo izuzetnu radišnost,marljivost i dano-noćno služenje dragomBogu i svojoj obitelji preminule mame Sla-

vice. Uočio je također njezinu miroljubi- vost i prijateljstvo s rodbinom i susjedima.Naglasio je i njezine vjerničke kvalitete:

„Do kraja života, koliko god joj je zdravljedozvoljavalo, išla je redovito na sv. Misu,

primala sakramente, puno molila, umrlas krunicom u rukama, a kad su joj nogeotkazivale, gurala je bicikl da se na njega

podupre i stigne na sv. Misu. Bila je požr-tvovna, brižna i vjerna supruga i majka,koja je voljela dragoga Boga, svoju obitelj isvakoga čovjeka.“

Mnogi se sjećamo kako je mamaSlavica gajila zdravu pobožnost premaPresvetom Srcu Isusovu i BožanskomMilosrđu, kako je štovala sv. Josipa, sv.Nikolu Tavelića, sv. Malu i Veliku Terezi-

ju, a Majci Božjoj bila je izuzetno odana iprivržena. Častila ju je postom, molitvomi pjesmom do kraja života. Bila je članicaŠkapularske Bratovštine oko 60 godina ineumorno hodočastila Gospi Karmelskoju brezovički Karmel. Za nagradu takovaživota, reče vlč. Zvonko, imala je na krajuživota veliku podršku od svojih ukućanakoji su se posebno brinuli za baku, voljelisu je, njegovali i pazili je kao kućnu ljubi-micu... Ovo nije samo čuvanje uspomene

na dragu pokojnicu i na naše pokojne, već je ovo molitva kojom ih želimo uključiti udjelo spasenja, rekao je propovjednik.

Vjerujemo da je Kristova otkupitelj-ska ljubav milostivo pogledala na život,

vjeru, molitvu, dobrotu i patnju našemame Slavice, kao i svih naših majki,očeva, braće i sestara koji su život našihživota i koji su nam ostavili trag Boga udušama, hrabrost i snagu vjere, te rado-snu Nadu prema kojoj putujemo.

Rdčk d s. aMrGospodin je privukao još jedno mladosrce na svetkovinu svoga Presvetog Srca,u petak 15. lipnja, u novicijat. Postulan-tica Ana-Marija Flegar iz Pazina zavr-šila je uspješno dane svoje postulature,kao i osobne duhovne vježbe, te primilaredovničko odijelo i karmelsko ime: s.

Ana Marija od Presvetog Srca Isusova. Usvom imenu objedinila je gotovo čitavukarmelsku duhovnost, a motom s kojim

je započela novicijat: Zahvaljujte Gospo-dinu, jer je dobar, jer je vječna ljubav nje-

gova! (Ps 118, 1), željela je potvrditi svojuzahvalnost Gospodinu čiju ljubav dnevnodoživljava. I vani je bila tražitelj te vječneljubavi. No, nakon traganja, ne samo poknjigama, susretima, logaritmičkim tabli-cama te po završenom studiju matema-tike, već i po molitvi i listanju karmelskeweb-stranice, našla je svoj put do Božjeg



60 61


Krmsk sk 3/2012.

nama, u utorak, 26. lipnja, jednu od prvih svetih Misa, i zahvalili Gospodinu iMajci i Kraljici Karmela na daru sveće-ništva. Jednako tako živo su se preporu-čili u daljnju molitvenu pratnju sestara.Misno slavlje predslavio je mladomisnikDamir Ceković iz Sisačke biskupije, kojise prigodnim riječima zahvalio sestra-ma na molitvenoj i duhovnoj podršciuz preporuke, a propovijedao je mlado-misnik Kristijan Gatarić, iz Zagrebačkenadbiskupije.

Misli iz evanđeoskog ulomka: Sve,dakle, što želite da ljudi vama čine, takočinite i vi njima (Mt 7, 12), primijenio jepropovjednik i na sestre koje tiho služeBogu i čovjeku. Zatim je potaknuo sveprisutne da uđu na uska vrata koja vodeu život (usp. Mt 7, 13), i da se bore protivduha modernizma koji odbacuje Boga,križ, brak, obitelj, život. Jednako je sve po-taknuo da ustraju na tom uskom Božjemputu i ostanu vjerni Kristu Gospodinu.

Susrt s sm DBsUvijek otvoreni za novo, znatiželjni za ne-poznato i radosni u susretima, poput svo-ga duhovnog oca Don Bosca, posjetili sunas u subotu, 30. lipnja, mladi salezijanskinovaci i bogoslovi pod vodstvom njihovogprefekta don Milana Ivančevića, SDB. Ciljposjete bio je: preporuka u molitve petori-

ce mladih, kao i ostalih bogoslova, punihživota i pitanja, koji odlaze u novicijat uRim. Čeka ih nova sredina, nova kultura,novi jezik i novi odgojitelji, pa im duhov-no-molitvena podrška daje određenu si-gurnost i povjerenje u Gospodina i u s ebe,da će sve to uspješno krenuti, zaživjetii biti novi iskorak na putu do njihovogposvećenja.

Mt zd s.Dmk SU nedjelju, 1. srpnja, posjetila je naš Kar-mel Molitvena zajednica sv. Dominika Sa-vija, iz župe sv. Ane, Rudeš, Zagreb, pod

vodstvom svoga duhovnika don MladenaDelića, SDB. Bile su to djevojke i mladići,njih preko trideset, koje je molitva privu-kla i na neki način osvojila. Počeli su jezajedno prakticirati u župi; upoznavati sedublje s Gospodinom, njegovom riječju imeđusobno. Na taj način žele se pripre-mati za katolički brak i za osnivanje kato-ličkih obitelji. Puni poleta i oduševljenjate otvorenosti prema životu, postavljalisu nam zanimljiva pitanja o našem živo-tu i duhovnosti, te su se živo preporučili unašu molitvenu pratnju.

Krmsk Gs - isusUčSvetkovinu Karmelske Gospe proslavilismo i ove godine u zajednišvu s njezinimbrojnim štovateljima, hodočasnicima iprijateljima Karmela, u ponedjelak, 16.srpnja. Svečano misno slavlje predslavio

je naš o. Dario Tokić, OCD, uz više oddvadesetak suslavitelja, a tu je bilo i šestsvećenika koji su cijelo vrijeme ispovije-dali hodočasnike.

Okupili smo se oko one koja je Isuso-va Učenica, da nam Majka pomogne dabudemo nasljedovatelji Isusa po njezinu

primjeru, naglasio je p. Dario u uvod-nim riječima misnoga slavlja. Potom je,nakon svečanog kađenja, poveo prisutnena Brdo Karmel, najljepši prirodni lanacu Svetoj Zemlji, i upoznao ih s prorokomIlijom i njegovim poslanjem.

Naglasio je i vrijednost ustrajne ipouzdane molitve koju je posvjedočilaPresveta Djevica Marija, kao i smisao no-šenja škapulara, te zaključio: SvetkovnaGospe Karmelske nas potiče da budemoduhom karmelićani. Kako je lijepo susre-sti Mariju u životu, a također i sestre kar-melićanke. One zrače duhovnom ljepotomkoja je nikla iz žrtve i molitve.

Misno slavlje pratio je umjetničkimpjevanjem Mješoviti zbor župe Brezovi-ca, pod ravnanjem bogoslova mo. ŽeljkaNestića, a vjernici su im se pridružili.Vlč. Damir Ocvirk, vicerektor zagrebač-ke bogoslovije, uputio je na kraju slavlja,riječ zahvale o. Dariju i prisutnima.

Popodnevnu sv. Misu predslavio je p.Slavko Pavin, DI, uz petoricu suslavitelja.Ilijino doba usporedio je s našim vreme-nom. Naime, narod je u Ilijino doba od-lutao od Jahve i štovao je krive bogove,čemu se Ilija odupro, i Bog je po njegovojmolitvi i revnosti učinio čudo na GoriKarmelu. Mi se nalazimo u procesu dekri-stijanizacije. Govori se sve više o Bogu koji

je mrtav. Tome se treba oduprijeti. Sv. Ilijanam je u tome veliki primjer. Mi se mora-mo oduprijeti ateizmu i biti drugi Krist uovome svijetu, naglasio je p. Pavin.

Jednako tako propovjednik je spome-nuo da je ključnu ulogu u toj borbi protivdekristijanizacije odigrala Blažena Djevi-

ca Marija, i poručio je da se borimo zakršćanske i moralne vrednote svoga na-roda. Misno slavlje animirao je naš zborpod ravnanjem s. M. Bonite Kovačić,OCD, a veliki broj hodočasnika, tri puta

veći nego prije, pridužio nam se.Sestre i hodočasnici pripremali su se

za svetkovinu Gospe Karmelske Devetni-com i Trodnevnom duhovnom obnovom koja se sastojala od Večernje Časoslova,Lauretanskih litanija i molitava, poseb-no misnoga slavlja i snažnih propovije-di, koje je predvodio naš domaći župnik

vlč. Zvonko Vuković. Puna crkva vjerni-ka posvjedočila je važnost ove duhovneobnove koja je poprimila gotovo misij-

ske razmjere. Tema trodnevne duhovneobnove bila je: Vjera, a prema Apostol-skom pismu sv. Oca Pape Benedikta XVI.„Porta fidei“ kojim su se vjernici izdalekapripremali za skoro proglašenje „Godi-ne vjere,“ koje će biti 11. listopada ovegodine.

Mdmsk Dmr ckć i dBlagdan duhovnog nadahnitelja i ute-meljitelja našega Reda, proroka IlijuTišbijca, proslavili smo, u petak, 20. srp-nja, svečanim liturgijskim slavljem koje

je predslavio mladomisni k vlč. DamirCeković iz Siska, u zajedništvu s našimo. Darijom Tokićem, OCD, te uz animi-ranje našeg karmelskog zbora i sudjelo-

vanje prijatel ja Karmela i sv. Ilije.Vlč. Ceković je u propovijedi ocrtao

poslanje i zadaću koju je Jahve povjerioproroku Iliji, a osobito njegov susret snjime i očitovanje Božje blizine u bla-gom lahoru. Tako je spomenuo i to dasmo došli na sveto mjesto, gdje Bog sta-nuje i objavljuje nam, kao nekoć sv. Iliji,svoje ime da ga pronesemo svijetom. Au Knjigu dojmova je zabilježio: ZahvalniBlaženoj Djevici Mariji i sv. Iliji proroku,danas smo proslavili Euharistijsko slav-lje i tako se uspeli na brdo našega života.Osluškivali smo Božji glas u laganom la-horu i susreli Gospodina.



62 63


Krmsk sk 3/2012.

pršt Gs Krm-sk. Msk Suutkrmć krmćkSvečano euharistijsko slavlje na proštenjuGospe Karmelske, u nedjelju, 22. srpnja,predslavio je vlč. Vladimir Cvetnić, očemu podrobnije možete čitati u zaseb-nom prilogu.

Dok uzdižemo oči prema našoj Majcii Kraljici Karmela, Zvijezdi mora, Učite-ljici i Voditeljici molitve i nove evangeli-zacije, želimo da spomen na njezinu svet-kovinu, ljubavlju njezina Srca i snagomnjezine vjere, bude na obogaćenje. Nekau svakome od nas živi Marija iz Nazareta

i Marija iz Judinog Gorja, da poput nje imi živimo s Kristom i za Krista, u rado-stima i križevima svakidašnjice.

isus - r čk b-gtstU sklopu sakramenta pomirenja, održaonam je u utorak, 24. srpnja 2012. naš o.Zvonko Martić, OCD, predavanje o za-

vjetu siromaštva. Naglasio je bit siromaš-tva: nasljedovanje Krista siromašnoga,suobličiti se njemu, biti mu na raspolaga-nju; dragovoljno i slobodna srca od bilokojih materijalnih ili duhovnih vrednota.Siromaštvo je jedinstvena spona ljubavi

prema Kristu Gospodinu, kao i čistoća i poslušnost. Siromaštvo govori da je Isusčovjekovo pravo bogatstvo, rekao je izme-đu ostalog o. Martić. Isto tako skrenuo

je pozornost na zauzetost u duhovnom,intelektualnom i fizičkom radu, kao i napovjerenje u Božju Providnost, što su po-kazatelji življenja zavjeta siromaštva.

Ztubrk u Krmu-BrzSunovakinje naše s. M. Vjekoslave, kojesu svoj novicijat imale u Brezovici, nažupnom dvoru, davne 1962. godine,pod vodstvom č. Majke Franciske Dušić,KBLJ, posjetile su, u petak 3. kolovoza, s.M. Vjekoslavu i naš Karmel.

U susretu su se prisjetile svojih poče-

taka, obnovile su uspomene i pune zlataBožje ljubavi, radosti, mudrosti, hrabro-sti i gorljivosti nastavile su svjedočiti zaGospodina i njegovo Kraljevstvo. Marijinhvalospjev: „Veliča duša moja Gospodi-

na!“ (Lk 1, 46), uzele su za svoj zlatoju-bilarni moto, a 4. kolovoza proslavile suu Granešini, Zagrebu, svoj zlatni jubilej.Sve su to sestre zlatnoga srca i zlatnihruku koje su svoje živote velikodušnopoložile na oltar Crkve, posvetile se Gos-podinu i dušama, te mu ostale vjerne ipostojane, jače od svih kušnji i križeva.Među njima su bile sestre: M. MarijaGrubišić, M. Štefanija Krznar, M. LucijaKasić, M. Josipa Krešo, M. Jozefina Baga-rić, M. Aleksandra Ukaj i M. BenjaminaRadić, KBLJ. Divimo se sestrama zlatoju-bilarkama, čestitamo im i radujemo se snjima, jer one su svjetionik Božje ljubaviu ovom mračnom svijetu.

nš stut z Rmt

Na spomendan sv. Jelene Križarice, u su-botu, 18. kolovoza, dijelili su s nama ra-dosne i zanimljive trenutke, prije ulaskau svoj novicijat, naši postulanti u prat-nji svojeg odgojitelja p. Dražena MarijeVargaševića, OCD. Bila su to sedmorica:Krešimir Bahmec iz Zagreba, Ivan Živko-

vić iz Zatona, Mate Danolić iz Kaštel Su-ćurca, Željko Bezić iz Splita, Petar Đonlićiz Splita, Nikola Grizelj iz Omiša i IvanPleše iz Križa, uz tri mladića koji su bilina duhovnom iskustvu u Karmelu. Svisu se upoznavali s nama, posvjedočili sunam o svom duhovnom pozivu, preporu-čili su se u naše molitve i zadržali su seu meditaciji, druženju i rekreaciji. Puni

života, u potrazi za Životom, nastavili suput karmelske duhovnosti i terezijanskekarizme. Želimo im svaki blagoslov, hra-brost i radost na tom putu!

Mdmsčk s s frThmrm Bzm, oFMIstoga dana, 18. kolovoza, u popodnev-nim satima, slavio je s nama jednu od pr-

vih svojih euharistija fra Tihomir Bazina,OFM iz Kočerina. Zahvalio je Gospodi-nu na tom velikom daru, kao i na svakomsusretu s njime, a u homiliji je skrenuopozornost, oslanjajući se na Evanđeljetoga dana, na vrline djece koja dolaze

k Isusu. On nam je ukazao da bi trebaliprimiti Božje Kraljevstvo kao dar, neop-terećeni, otvoreni za Boga, jednostavni.Dijete s lakoćom sve očekuje od nebeskogOca, ničim se ne hvali i bez problema traži

pomoć. Dijete je uzor siromaha i ne možese hvaliti zaslugama, rekao je fra Tihomiri zaželio nam da budemo poput djece ipoput Blažene Djevice Marije koja je bilaneznatna službenica, poslušna Bogu.

Susret u govornici bio je osobito srda-čan i vedar, pun zanimljivosti i očitovanjaBožjih iznenađenja na putu do redovniš-tva i svećeništva fra Bazine.

Mdmsk č. ptr M-kr d uhrstNa dvadesetu nedjelju kroz godinu, 19.kolovoza, sudjelovali smo na sv. Misimladomisnika vlč. Petra Mlakara, koji jeu ranim jutarnjim satima došao iz Varaž-dina u Karmel i predslavio nam je euha-ristiju. Crkva je bila puna vjernika koji sumolitvom, slušanjem i pjesmom sudjelo-

vali na misnom slavlju, a naš zbor g a j eanimirao. Mladomisnik Petar je u propo-

vijedi podsjet io prisutne o Božjem planus čovjekom, o Božjem pozivu na zemalj-sku i nebesku sreću, koja niče iz življenjapashalnog otajstva i blagovanja Tijela iKrvi Kristove, iz dara Božjega Sina ovo-me svijetu, i ohrabrio nas na putu vjere.Neka nas sve Duh Sveti vodi putem sve-

tosti i ozbiljnog uranjanja u otajstva naševjere, zaželio je i poručio nam, izmeđuostalog, mladomisnik Petar.

U rgd 450. bttrzsk rfrmZajedno s velikom karmelskom Obiteljudiljem svijeta, zahvalile smo Gospodinui Presvetoj Djevici Mariji, kao i duhovnojMajci sv. Tereziji Velikoj, u petak, 24. ko-lovoza, na Bartolovo, svečanim euharistij-skim slavljem, na 450. obljetnici osnutkaprvog obnovljenog Karmela sv. Josipa uAvili, u Španjolskoj, kao i na početku tere-zijanske reforme. O tome više u posebnomprilogu.

Duh mk

U srijedu, 29. kolovoza, slušali smo, uzdan sakramenta pomirenja i predavanjenašeg o. Zvonka Martića, OCD, o posve-ćenoj čistoći. Osvrnuo se na sredstva kojapomažu čistoći srca, duha i tijela, a nazna-čio je i moguće poteškoće na tom putu.Jednako tako podsjetio nas je da smo počistoći slične svome Božanskom Zaručni-ku i da nas predanje Gospodinu po zavjetusv. čistoće usrećuje jer smo Božje izabrani-ce, koje vole čistim srcem Boga i čovjeka,pozvane da budemo duhovne majke duša.



64 65


Krmsk sk 3/2012.

Zt md u sru s. M.vks

Na spomendan Imena Marijina, u srijedu,12. rujna, svečanim misnim slavljem, koje

je predvodio domaći župnik, vlč. ZvonkoVuković, naša s. M. Vjekoslava od sv. Josi-pa (Štefanija Špiljak), zahvalila je Gospo-dinu za 50. obljetnicu svojih redovničkihzavjeta.

Danas ova redovnička zajednica imarijetko slavlje: 50. obljetnicu sv. zavjeta s.

M. Vjekoslave. Zlatnu medalju poglavaricaće podijeliti sestri koja je trčala 50 godinaza Kristom Gospodinom. Taj jubilej je zla-

ta vrijedan, stoga s. M. Vjekoslavi u dušii srcu svi čestitamo i dodjeljujemo zlatnumedalju, rekao je, na početku sv. Mise vlč.Vuković.

Zatim je u homiliji ocrtao temelje re-dovničkih zavjeta, a to je povezanost čo-

vjeka s Bogom posredništvom Isusa Kri-sta. Jednako tako naglasio je i tri važnekomponente u duhovnom i redovničkomživotu, kojima se odlikovala zlatojubilarka:vjera, povjerenje u Gospodina i ustrajnostna Božjem putu. Vjera nam je darovana

od Boga po našim roditeljima koji su je ži- vjeli i svjedočili te nas odgajali u vjeri. Svešto jesmo i što imamo događa se po vjeri uBoga, istaknuo je propovjednik i posvje-dočio da je po toj vjeri s. M. Vjekoslavaodgovorila na Božji poziv, povjerovala dokraja Gospodinu, te svojim životom moli-tve i sebedarja proslavila Gospodina. Bog

je tako čvrsto zahvatio pojedince da su bilisvjetionici na obali morskoj, naglasio vlč.Zvonko, te s ponosom pohvalio ustrajnosts. M. Vjekoslave u redovničkom životu,što zahtjeva poniznost i hrabrost, te za-želio prisutnima takovu ustrajnost sve dozlatne medalje u srcu.

Na kraju misnoga slavlja naš zbor, pod

ravnanjem s. M. Bonite Kovačić, OCD,otpjevao je oduševljeno: „Tebe Boga hva-limo,“ kao i Domjanićevu: „K suncu prosi

vsaka roža.“ U večernjem programu naj-mlađe sestre izvele su vrlo dojmljivo i kre-ativno, u čast svečarice, uz ostale točke, iscensko skazanje pod naslovom: „Priča oOrlu.“

Životni put s. M. Vjekoslave započeo je davne, ratne 1941. godine u Celju, za-tim u Pregradi, u uzornoj, deseteročlanojkatoličkoj obitelji oca Vinka i majke Ruže.

Radost i nada obitelji, bez obzira na svenedaće, bile su tri sestre i petero Vjekosla-

vine braće od kojih je najmlađeg Nikicu,Gospodin pozvao u svećenike, a Štefanijuu redovnice.

Svoj odaziv Gospodinu započela jesvečarica kod sestara Kćeri Božje Ljuba-

vi, 1957. godine, u Z agrebu. Tu je, nakongodina pripravništva i novicijata, kao iformacije, na blagdan Imena Marijina, 12.rujna 1962. godine položila svoje privre-mene zavjete, a na Veliku Gospu, 15. kolo-

voza 1967. doživotne zavjete.Vršila je razne dužnosti po Provinci-

ji, a najviše je radila kao katehistica i or-guljašica po raznim mjestima Provincije,osobito u Slavoniji: u Zapolju i Dragali-ću, zatim u Petrinji, te u Dalmaciji, po-najviše na Braču. Bila je i poglavarica nazagrebačkom Kaptolu, te sakristanka uStepinčevoj katedrali, odakle se zaputila,ponovno slušajući Gospodina, u Karmel.Tu je nakon karmelske formacije položiladoživotne, vječne zavjete 27. lipnja 1992.godine na blagdan Prečistog Srca Marijinai pošla dalje za Kristom stazama Karmela.

U Karmelu je svoj život molitve i slu-ženja posvetila Gospodinu za Crkvu ihrvatski narod, a osobito za svećenike ibogoslove, te za dobra duhovna zvanja iza hrvatske katoličke obitelji. Na taj načinnastavila je, prema s vojim mogućnostima,

misiju koju je utemeljitelj Karmela u Bre-zovici, bl. Alojzije Stepinac povjerio prvimhrvatskim karmelićankama: Učinite štomožete milošću Božjom da se hrvatski na-rod posve preporodi u Kristu i da sve bude

prožeto Duhom Božjim i pastiri i stado. (5. rujna 1939. godine). Svoj zlatni jubilejproslavila je pod geslom: Gospodin mi jebaština i čaša, ti u ruci držiš moju sudbinu. (Ps 16, (15), 5).

aktust u crk ds

Akademik prof. o. Franjo Šanjek, OP, upo-znao nas je, u ponedjaljak, 17. rujna, krozpovijesnu, duhovnu i kulturnu stvarnost saktualnostima u Crkvi i u našoj DomoviniHrvatskoj, posebno pred ulazak Hrvatskeu Europu. Osobiti naglasak stavio je na tokoliko je važno Europi pokazati da smo imi gradili taj Zapad, tu Europu, i da smopridonijeli njezinoj kulturi, vjeri, umjet-nosti, diplomaciji i njezinom miru. Prof.Šanjek nam je govorio i o Vatikanu, Apo-stolskoj Stolici i papinstvu, kao i o Papin-skoj državi, te o papama i srednjovjekov-nim pokretima u nas.

Duhk z Müh

Sredinom rujna, od 15. do 20. rujna, posje-tio nas je na nekoliko dana i slavio s nama



66 67


Krmsk sk 3/2012.

Euharistiju, vlč. Michael Pfeffer, uvaženiduhovnik kontemplativnih časnih sestaraServitkinja iz Münchena. Ovo mu je bioprvi susret sa Zagrebom i našim Karme-lom, pa su njegovi dojmovi bili vrlo lijepii zanimljivi. To je posvjedočio i na svompredavanju koje nam je održao o djelova-nju Duha Svetoga u našem molitvenomživotu. Jednako tako nam je govorio o si-tuaciji Crkve u Njemačkoj, kao i o svomsvećeničkom pozivu. Pun Duha jedno-stavnosti, vedrine i srdačnosti, preporu-čio je svoj apostolat, Crkvu u Njemačkoj,a osobito duhovna zvanja, u naše molitve,te se nije mogao dosta načuditi brojnostinaših sestara u formaciji.

Čsttk uz bgd šhnučtSlavimo Gospodina zbog dara naših sv. Te-rezija, crkvenih naučiteljica: Male i Velikei želimo Vam svima njihovu ljubav premaGospodiu, Crkvi i dušama, te snagu njiho-

va duha molitve, sebedarja, jednostavnostii gorljivosti na putu osobnog i zajedničkogsvjedočenja za Kraljevstvo Božje.

S Vama su:Vaše sestre iz Karmela-Brezovice

KloŠTaR ivaniĆ

Mladomisnici Zagrebačke

metropolije u posjetu; prvi za-vjeti s. M. Ljubice od MukeKristove i preminuće njezi-na oca; proglašenje biskupi- jskoga marijanskoga svetišta uKloštru Ivaniću (Majka BožjaKloštarska – Majka Milosrđa)

Mnogopoštovani i dragi oče Provincijale,draga braćo, drage sestre!

Blago rujansko vrijeme svojom ljepotomuzdiže duše Bogu te sa zahvalnošću dije-limo s vama sve što nam je kroz proteklo

vrijeme darovano.Dar svećeništva veliki je Božji dar.

Dana 26. lipnja imale smo milost proslavi-ti Mladu Misu s desetoricom ovogodišnjihmladomisnika Zagrebačke metropolije.Vlč. Siniša Preiner predslavio je sv. Euha-ristiju, a propovijedao je vlč. Petar Mlakar.Ovim misnim slavljem mladomisnici suizrazili svoju zahvalnost za molitvu kojomsmo ih pratile na putu do svećeništva.

Vlč. Petar je u homiliji istaknuo kako je put svećenika uzak put. No, sve koji seodluče poći tim putem prati istinska ra-dost i sreća, ona koju samo Bog može dati.S Njim i samo s Njim mogu se nadvladatisve poteškoće i klonuća na putu.

Naše druženje s novozaređenim sve-ćenicima nastavili smo i nakon sv. Misekroz kratko predstavljanje i razgovor. Uzzahvalu za dosadašnje, preporučili su sei nadalje u naše molitve. Od srca im že-limo milost ustrajnosti i veliki žar ljuba-

vi za Boga i bližnje. Molimo Gospo daražetve da ne prestaje slati radnike u svojužetvu.

Svetkovinu Gospe Karmelske, glav-ne zaštitnice našeg Reda, proslavile smo16. srpnja zajedno sa brojnim župljani-ma, prijateljima i njezinim štovateljima.Euharistijsko slavlje u 11 sati predslavio

je vlč. Tomislav Petranović, župnik Župesv. Jeronima u Zagrebu. Koncelebrirali sufra Petar Posilović, OFM, don Ante Palić,SDB, don Božo Šimičić, SDB i vlč. JulijeBašić.

U prigodnoj homiliji, potaknut riječi-ma evanđeoskog ulomka iz Iv 19, 25-27,

vlč. Tomislav je istaknuo kako svi uč ite-lji duhovnog života i mistici govore danema rasta bez žrtve. “Čovjek današnjicesklon je odbacivanju svega onoga što je

u životu teško. No, upravo kroz teškoće ižrtvu možemo susresti Isusa, u trpljenjuna križu. U Njegovu Srcu je izvor blago-sti, poniznosti i milosrđa… Isus nam podkrižem daruje svoj mir i velike milosti.Pod križem uvijek možemo susresti Nje-govu i našu Majku. Ona snaži našu vjeru,pokazuje nam kako je moguće vjerova-ti i onda kad dolaze teškoće i iskušenja.Moramo biti svjesni toga da će i naša

vjera biti prokušana raznim teškoćama.No, možemo biti sigurni da je baš u timtrenucima, pod križem, Majka zajedno snama.”

Ove misli snažna su poruka sva-kom čovjeku koji traži smisao patnje itrpljenja.

Vjernici koji su željeli obući karmel-ski škapular, znak osobite Gospine zašti-te i ljubavi, učinili su to nakon misnogslavlja.

U nedjelju, 29. srpnja, položila je privremene redovničke zavjete naša s. M.Ljubica od Muke Kristove. Euharistijskoslavlje predvodio je o. Petar Janjić, OCD,odgojitelj novaka u Krku.

Izdvojile bismo nekoliko misli iz ho-milije o. Petra:

“Svaki čovjek je pozvan na prijatelj-stvo s Bogom... No, Bog neke osobe pozi-

va na još prisniji i posebniji odnos prija-teljstva i zajedništva s Njime. To je pozivna svećenički i redovnički život.

Odazvati se Isusovu pozivu znači kre-nuti u prekrasnu avanturu života. Ima li

išta ljepše od ovoga: darovati svoj život,svoju mladost Bogu… Odluka za Boga uredovničkom životu jest odluka za ljubav,za život, za puninu radosti. Istina, ne bezkriža i trpljenja, ali upravo je to ono što

vodi punini života i radosti… Karmeli-ćanka zna da je prihvaćanje križa i trplje-nja suobličava Kristu i da tako sve višepostaje Kristova zaručnica i blagoslov zaCrkvu, za bližnje.

Zavjetovanje redovnice je odgovor– i to svim srcem, svom dušom i svomsnagom svojom – na Božju ljubav… Pozavjetima Krist postaje njezina jedina lju-bav, njezino sve imanje i njezin život.

I mi možemo svaki dan kušati ljepo-

tu Božje ljubavi prema nama, samo akoga tražimo iskrenim srcem i nastojimoživjeti po Njegovim zapovijedima. Takoćemo ostvariti ono na što nas je pozvao:da budemo odraz lica Njegova, da živimona hvalu Slave Njegove!”

O. Petar pozvao je sve sudionike slav-lja da, u ovom činu polaganja privreme-nih zavjeta s. Ljubice, u svome srcu ob-nove spremnost i otvorenost Bogu kakobi se On mogao proslaviti i ostvariti svojenaume po njima.

Veliko milosno događanje u našojŽupi u Kloštar Ivaniću, bilo je proglaše-nje župne crkve Blažene Djevice Marijemarijanskim svetištem Sisačke biskupije.Svečanost proglašenja proslavljena je nablagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, mi-



68 69


Krmsk sk 3/2012. Krmsk sk 2/2012.

snim slavljem koje je predvodio sisačkibiskup Vlado Košić.

Novo marijansko svetište Sisačke bi-skupije jedno je od najstarijih prošteništasjeverne Hrvatske, a pobožnost premaBlaženoj Djevici Mariji u Kloštar Ivaniću,

još poz natoj i kao Majci Milosrđa, ovdjese njeguje od 13. stoljeća kada je ova župai utemeljena. O osobitom čašćenju oveGospe svjedoči i Knjiga čudesa BlaženeDjevice Marije Ivanečke koja u sebi sa-drži šezdeset zapisanih čuda u razdobljuod 1757. do 1782. godine, te oltarna slikaMarijina uznesenja koju je 1664. godinedala naslikati neka pobožna i bogata gos-pođa koja je, nakon što je mnogo godina

bila prikovana uz krevet, ozdravila po za-govoru Ivanićkoj Gospi.

Ovom značajnom događaju za našuŽupu i Biskupiju prethodila je bogata de-

vetodnevna duhovna priprava. Tih dananašu zajednicu su pohodili neki od vodi-telja devetnice: fra Ivo Pavić i don IvanFilipović čije svjedočenje nas je posebnodirnulo. Kruna svega bio je posjet našegoca biskupa, mons. Vlade Košića, kojinam uvijek iskazuje očinsku brigu poputDobrog Pastira.

Naše župljane i sve hodočasnike kojiće rado navraćati u ovo marijansko sve-tište preporučamo Majci Božjoj Kloštar-skoj, Majci Milosrđa:

Mt M BžKštrsk

O Marijo, Majko Milosrđa,Majko Ivanićka i Majko Kloštarska,

najponiznija među ženama:primi naše služenje

kako bismo mogli svjedočitibeskrajno milosrđe, strpljivost,

blagost, ustrajnost i ljubav te posebnu naklonost

za bolesne, malene, siromašnei grješnike tvoga Sina,

Gospodina našega Isusa Krista.

Umnoži našu vjeru, učvrsti ufanje,

povrati mila Majčice,sve izgubljene.

Dana 31. kolovoza preselio se u Očevdom Anto Dropulja, otac naše s. M. Lju-bice. Ovom prigodom zahvaljujemo se-strama i braći u Karmelu, koji su našojsestri, u trenucima rastanka s dragim ta-tom, na osobit način bili blizu molitvomi bratsko sestrinskim suosjećanjem. Ovozajedništvo daje snagu u teškim i bolnimtrenucima. Vjerujemo da je tata Antou krilu Očevu i da će svima na najboljinačin uzvratiti svojom molitvom. Nekanam svima pomogne da se radosna srcapripravimo za susret s Gospodinom!

Dana 10. rujna, naš izvanredni is-povjednik, o. Stjepan Vidak, OCD, od-gojitelj bogoslova u Remetama, održao

je kratki nagovor kao pripravu za sa-krament pomirenja. Vrlo je dirljivo biloiskustvo Boga koje je podijelio s nama za-hvaljujući za sestrinsku i molitvenu blizinuprigodom prijelaza u Vječnost njegovogoca. Ovakvi trenuci nam uvijek iznovasvjedoče o bratsko sestrinskom zajedništvui ohrabruju nas na putu življenja našeg po-ziva u Karmelu.

Ostajemo s vama u srdačnoj molitvenojpovezanosti i želimo vam obilje duha i sr-čanosti naših Terezija! +

Uz tople i iskrene pozdraveVaše sestre iz Kloštar Ivanića.

MaRija BiSTRica

Mnoštvo posjeta; obljetnicaterezijanske reforme; Karmeli- jada; predavanja o. SrećkaRimca i o. Zvonka Martića;mladomisnik Siniša Preiner predslavio euharistiju na ilinje

Draga braćo i sestre!

Raduje nas da vam se možemo ponovno javiti s vijestima iz našeg Karmela nakonljeta koje je bilo dosta burno.

Velike vrućine nisu spriječile mnogeljubitelje Majke Božje Bistričke da i ovegodine “protegnu noge” hodočasteći unjeno svetište, a onda, usput, dođu i donašega Karmela. Susrele smo tako brojnehodočasnike iz gotovo svih krajeva Lijepe

naše. Bilo je većih i manjih grupa, mladihi starih, planinara i pješaka, župa i raznihzajednica, kao i pojedinačnih posjetitelja –onih koji se prvi puta susreću s Karmelomkao i onih koji već tradicionalno dolazei znaju “sve” o nama... Napokon, tko bisve nabrojio! Ali, ako i ne nabrajamo sve,ipak ih sve preporučujemo i izručujemo uSrce Onoga koji jedini znade uistinu sve,i koji može i hoće pomoći u svim našimpotrebama.

Za svetkovinu naše drage Gospe Kar-melske (16. srpnja) pripravljale smo se kaoi obično, uz devetnicu, također i trodnev-nicom koja započinje na s vetkovinu MajkeBožje Bistričke, a toga dana propovijedao

je i predslavio sv. Misu p. Antun Volenik,DI, a suslavili su vlč. Antun Motočić i vlč.Pavao Điko. Ostale dane trodnevnice pro-povijedao je naš misnik vlč. Antun Moto-čić. Na samu svetkovinu sv. Misu u 11 satipredslavio je ovogodišnji mladomisnik

vlč. Nikola Platužić koji nas je u vrlo po-budnoj propovijedi potaknuo na nasljedo-

vanje bl. Djevice Marije u svakodnevnim



70 71


Krmsk sk 3/2012.

milosti koje je Bog obilno sipao na našRed kroz sve te godine – za tolike sestrei toliku braću koji su za Božju slavu i spasljudi istrošili svoje živote i sada nas s nebaprate i zagovaraju; za tolike svece međunjima koje je Gospodin podigao i postaviokao životne uzore svim svojim vjernicimaa osobito nama; i napokon za dar zvanjakojim smo i mi danas uključene u tu veli-ku rijeku djece naše Gospe koje Ona vodiovim životom i upravlja onom istinskommotrenju koje nas očekuje u Vječnosti.

Zajedništvo u duhu Karmela iskusilesmo i 30. kolovoza u susretu s mladimaKarmela BSI koji su ove godine u MarijiBistrici imali svoj godišnji susret. Nakon

susreta, u kojem smo progovorile mladi-ma o našem načinu života i odgovarale nanjihova pitanja, zajedno smo slavili služ-bu Šestog časa, a zatim i sv. Misu koju jepredslavio o. Dražen Vargašević, OCD ukoncelebraciji s o. Zlatkom Pletikosićem,OCD. Susret nam je ostao u osobito lijepojuspomeni tako da u molitvi i dalje nosimo“naše” mlade i sve one koji s njima i za njihrade i žrtvuju se.

Na zauzetije življenje našeg posveće-nog života potakli su nas i naša braća: o.Srećko Rimac nam je 16. kolovoza govo-rio o ljubavi prema bližnjemu, a 19. rujnao. Zvonko Martić o trima neprijateljimaduše, odnosno, o trima slijepcima koji za-

vode dušu, prema sv. Ocu Ivanu od Križa.Na prvi se pogled može učiniti da se

kod nas ništa i ne događa, osim slavljenjai susretanja s drugima. Pa i jest tako – usvim svagdašnjim i svim nesvakidašnjimdogađanjima nastojimo Boga slaviti i ži-

vjeti onaj istinski susret s Njim iz dana udan. To želimo i molimo i svima vama pozagovoru naše sv. Majke Terezije. Nekanam ona svima izmoli onu ljubav koja

je nju samu kroz život vodila i pomognenam da se i mi stavimo posve Bogu naraspolaganje, ne samo poput nje govore-ći “tvoja sam, što želiš učiniti sa mnom”,nego i budno osluškujući i u djelo provo-deći odgovor Onoga koji ne šuti nego nassve poziva da Ga slijedimo. +

BReZnicaĐaKovaČKa

Nadbiskup predslavio euharis-tiju za Gospu Karmelsku, a o. Mato Miloš animirao pripravu;zlatni jubilej zavjeta s. Marijeod Isusa i srebrni s. Katarine;živi spomen na četiristo pedeset godina obnove karmelićanki;

izlaganje o Torinskom platnuDraga naša braćo i sestre!

Protekli mjeseci bili su posve u znaku kar-melskih proslava koje su našu zajednicudržale u slavljeničkom raspoloženju krozovo ljeto kojem se, u pojavi jesenskih bojau našoj šumi, sve jasnije nazire kraj. Pro-slave svetkovine Karmelske Gospe i srebr-nog jubileja s. Katarine u srpnju, te zlatnog

jubileja s. Marije i 450. obljetnice osnutkaprvog obnovljenog Karmela u kolovozu,bile su radosne okosnice događanja našegovogodišnjeg ljeta.

Trodnevnicu uoči svetkovine Kar-melske Gospe imao je naš o. Mato Miloš,OCD iz Remeta, uz sudjelovanje velikogbroja vjernika i uz lijepu liturgijsku or-ganizaciju i vođenje. Uz već uobičajenupriliku za ispovijed i primanje sv. ška-pulara, vjernici pristigli iz raznih kraje-

va naše Slavonije imal i su i mogućnost,nakon svake sv. Mise, čuti od o. Mate zanašeg o. Gerarda i biti potaknuti da ponjegovu zagovoru prime uslišanje svojihmolitava. Kroz sva tri dana o. Mato je usvojim propovijedima nastojao prikazatipovijest Reda koji je od samih početakanerazdruživo vezan s Marijom, Majkomi Kraljicom Karmela, produbljujući razu-mijevanje vjernika i pripremajući ih napredanje Mariji po sv. škapularu. Narav-no, osobiti naglasci bili su na marijanskojduhovnosti Reda i njenoj osobitoj zaštiti

koju je majčinski pokazala kroz znak sv.škapulara, a svi koji ga nose na taj načinpristaju na tu njenu majčinsku ulogu uBožjem djelu spasenja u svom životu.Budući da već više od 760 godina Crkvaštuje i odobrava sv. škapular, ona i oče-kuje da mi u Karmelskom Redu širimo iuvodimo vjernike u našu duhovnost in-timnog odnosa s Bogom preko nutarnjemolitve. Vjerujemo da je naš o. Mato svo-

jim nagovorima i pjevanom službom Ve-černje – koja je svojom ljepotom na oso-bit način izrazila ljubav i štovanje premanašoj Majci – upravo to, barem u začetku,posijao u srca svih prisutnih.

Bilo nam je drago susresti našeg o.Matu u govornici, ali isto tako i upoznatise sa slikom s početka 16. st. iz Catanijekoja predstavlja “povijest” marijanskogKarmelskog Reda. O. Mato je našoj za-

jednici protumačio sliku koja je sastav-ljena od više zasebnih dijelova, pri čemusvi prikazuju veličanje Majke i KraljiceKarmela za sve što je učinila za svoj Red,osobito u onim teškim vremenima kad seRed našao u opasnostima za svoj opsta-nak, te Marijinu intervenciju za braću isestre u čistilištu. Bilo je prekrasno i na

životnim prilikama. Na sv. Misi su konce-lebrirali: vlč. Antun Motočić, vlč. PavaoĐiko, vlč. Stjepan Halužan i vlč. Blaž Bar-tol. Nakon sv. Mise Mladomisnik nam jesvima podijelio mladomisnički blagoslov ibila je prilika za oblačenje u škapular koje-ga su i ove godine mnogi primili.

Na blagdan našeg svetog oca Ilije sv.Misu predslavio je ovogodišnji mladomi-snik vlč. Siniša Preiner a suslavili su vlč.Antun Motočić, vlč. Pavao Điko, i vlč. Mi-lan Pušec.

Osobitom radošću proslavili smo svet-kovinu Uznesenja Marijina. U zajedništvus čitavom Crkvom, gledajući na Onu nakojoj je ostvarena punina spasenja, ob-novili smo svoju vjeru i nadu da bismo s

većim poletom živjeli iz ljubavi kao Ona.Toga dana iznenadio nas je svojim posje-tom mons. Valentin Pozaić, pomoćni bi-skup zagrebački.

Na blagdan sv. Bartola obilježile smo450. obljetnicu reforme Karmela. Uz sve-čani Tebe Boga hvalimo, čitav dan bio jeu znaku slavljenja i zahvaljivanja za sve



72 73


Krmsk sk 3/2012.

ovaj način obnoviti ljubav prema Presve-toj Djevici koja zaista naš Karmelski Redsmatra svojim i na poseban ga način šti-ti, te priznati da sve što imamo kao Red,imamo po Mariji, milosti punoj!

Središnju sv. Misu u 11 sati na sâmusvetkovinu predslavio je naš o. nadbiskupmons. Marin Srakić uz koncelebracijušestorice svećenika. Uvijek nam je dragošto sve naše najveće svetkovine s namadijeli i naš nadbiskup, čineći dan još sve-čanijim! Središnja tema njegove homilijebila je vjera, kojoj je najsavršeniji uzorMarija, želeći tako pripraviti vjernike nablizinu godine vjere. No, vjera nije samoprihvaćanje vjerskih pojmova, već trajni

stav duše i djelovanje u skladu s Kristom,čak i onda kada nam stvari i nisu posve

jasne. Jer tek vjerom možemo dotaknuti idoživjeti Isusa, poput Marije, te sačuvati

jedinstvo s Njim u svim okolnostima, pai u kušnjama!

Večernjom sv. Misom završili smo ovomarijansko svetkovanje, a naš je misnikbio župnik iz Rume, vlč. Željko Tovilo,dok su gosti – svirači i pjevači na Misi –bili članovi obitelji Vukašinović iz Velikekod Požege, prisutni sa svojih devetero odšesnaestero djece, tvoreći duhovni tambu-raški sastav koji nas je oduševio, kako kva-litetom izvedbi, tako i svjedočkom vjerom,koju smo imale priliku upoznati prilikomsusreta u našoj govornici nakon sv. Mise.Vlč. Željko je u svojoj duboko marijanskinadahnutoj propovijedi istakao Majkupod križem kao onu koja nas čuva i pratiu svim našim životnim križevima, uvijekukazujući na svoga Sina: “Što god vam re-

kne, učinite!” No, Marija nije samo Majkai Bogorodica; ona je i učenica koja prati,sluša i nosi u srcu. Po svom smo krštenjui mi nositelji Boga – krsno svjetlo nam jedarovano kako bismo i mi – poput Marije– nosili i darivali Svjetlo!

Iako je naša slavonska zemlja ovog lje-ta zaista bila “ranjena žeđu smrtonosnom”,na blagdan našeg sv. oca Ilije 20. srpnjaprimile smo “milost na milost” od Bož-

je punine, kako je nekoć i uzela za svojegeslo na svečanim zavjetima, zasigurno jeosjetila naša s. M. Katarina od Krista Ras-petoga, proslavivši svoju 25. godišnjicuzavjeta i zajedno s nama zahvalivši Gos-podinu, te još mu jednom kroz obnovuzavjeta potvrđujući svoje predanje. Svetu

je Misu predvodio naš o. Bernardin Visz-meg, somborski prior, koji je istakao kako

je slavljenje nekog jubileja na slavu Boga,a ne čovjeka, povezavši to sa s vetim Ilijomkojemu je Gospodin dopustio malaksalosti strah ne bi li upoznao kako je jedino ljud-sko pouzdanje ono kojim se pouzdaje uBožju snagu, a ne svoju. Na kraju sv. Mise,poklonio je sestri slavljenici kipić Malogpraškog Isusa, želeći time naglasiti drevnutradiciju Reda u marijanskom tumačenjumalog oblačića ponad mora u Ilijino dobakao nagovještaj Djeteta koji će po njoj“dažditi” Nebesa.

Izazov i za našu vjeru i razum bilo jeizlaganje o Torinskom platnu kojeg je,uz vlč. Maksimilijana Ferlina iz Pazina,održao vlč. Antun Nižetić, župnik u istar-

skom Kanfanaru, gdje se odnedavno čuvai štuje vjerna kopija Platna. Tom smo pri-likom pogledali i dokumentarni film o tojtematici, razmišljajući o fenomenu kojinas stavlja na koljena pred znakom Mukei Uskrsnuća Kristova, a kojeg – unatočsvim suvremenim sredstvima – današnjaznanost jednostavno ne može do krajaprotumačiti.

Još jedan jubilej u zajednici združionas je u zahvalnosti Bogu za dar karmel-skog poziva našoj s. Mariji od Isusa, koja

je 22. kolovoza, na dan Marije Kraljice,proslavila 50. godišnjicu svojih svetih za-

vjeta. Želeći svoj jubilej proslaviti u jed-nostavnosti i skromno, Gospodin je i njoj

i svima nama ipak pripravio jedno lijepoiznenađenje! Rođeni brat naše s. Antoni-

je, svećenik, zajedno s njihovom s. Jelomiz Marije Bistrice, nakon teške bolesti odkoje se milosno oporavio, iznenadio nas jesvojim dolaskom, upravo za taj dan, kakobi bio dionikom slavlja, za koje je znaloNebo kao najbolji “organizator”. Brat s.Jele nas je u svojoj propovijedi podsje-tio kako Vječnost kušamo u vremenu nesamo po otajstvu Euharistije, nego i pozavjetima. No, dobro osjećamo da to nijeljudska mudrost i snaga! A ona u kojoj jesve to u punini ostvareno je Marija, koja

je u središtu otajstva Crkve, punina stvo-renja, Gospodarica, Kraljica. A mi u bo-žanskim “zrncima, zrakama i gutljajima”kušamo od te punine…

Četiristo pedesetu obljetnicu početkaterezijanske obnove i osnutka sv. Josipau Avili nastojale smo radosno proslaviti iobilježiti “vraćanjem na te izvore” s kojihbismo trebale piti svakog dana i osnaživa-ti svoju molitvenu karizmu. U tome nam

je pomogao i naš o. Franjo Podgorelec izRemeta koji je dan uoči Bartolova zajedni-ci imao predavanje o karmelskoj karizmii duhovnosti u suvremenom kontekstu,osobito u usporedbi s današnjim duhov-nim pokretima u odnosu prema liturgiji,zajedništvu, duhovnoj samostojnosti, uosobnom odnosu s Bogom te međusob-nom jedinstvu i sjedinjenju s Bogom, što

je predočeno simbolima gradnje nutar-njeg i vanjskog zamka. Sljedećeg smo dana

sv. Misom započeli naše obilježavanje oveznačajne godišnjice, u kojoj nam je o. Fra-njo podvukao važnost shvaćanja da onajtadašnji početak obnove ne bi imao nika-kva smisla ako mi danas ne bismo shvatilipotrebu neprestanog vlastitog obnavljanja.Želeći nam da poput sv. Majke i mi bude-mo Božje prijateljice kojima Gospodin niu čemu neće moći reći “ne”, svoj je nago-

vor zaključio poticajem da slijedimo Te-rezijinu “intuiciju” kojom je željela da našživot postane molitva, a molitva život! Togsmo dana sve stavile pod znak ove obljet-nice: od izgleda blagovaonice, prigodnihporuka, do “terezijanski” uređenog korau kojem smo se, prilikom klanjanja, pod-sjetile na želje, poticaje, predanje i molitvenaše sv. Majke Terezije te zahvalile Isusuza ovo veliko djelo u Redu, našu obnovi-teljicu, nebrojenu braću i sestre u Karme-lima širom svijeta i tijekom stoljeća, kao iza naš osobni karmelski poziv.

Povodom naših listopadskih karmel-skih blagdana dviju Terezija, želimo vamobilje kiše nebeskih ruža od “Male” te du-boku svijest da smo sinovi i kćeri Crkves osobitim karmelskim poslanjem – od“Velike”. Rast i svetost u godini vjere mole

vam vaše:

sestre iz sv. Josipau Breznici Đakovačkoj.



74 75


Krmsk sk 3/2012.

SoRa (Slovenija)

Biskup Jamnik predslavio eu-haristiju na Gospu Karmel-sku i sam primio škapular;na četiristo pedesetu obljet-nicu terezijanske prve zavjete položila s. Damjana, euharis-tiju predslavio njegova uzori-tost kardinal Franc Rode; uoči

Uzvišenja sv. Križa duhovnevježbe propovijedao o. Vjenc-eslav Mihetec

Drage naše sestre in bratje,

z veseljem se vam tudi tokrat vsaj kratkooglašamo.

Praznik Karmelske matere Božjesmo obhajale skupaj s škofom dr. An-tonom Jamnikom in množico vernih, ki

so se nam v pridružili v obhajanju evha-ristije, med katero smo skupaj obnoviliposvetilno molitev naši karmelski Kra-ljici. Nekaj vernikov je na novo sprejelokarmelski škapulir. Ganljivo je bilo, ko

je na koncu s am g. škof zaprosi l duhov -nika, da mu je nadel škapulir, in se takona duhoven način pridružil karmelskidružini.

Ob prazniku Marijinega vnebovzetja je s . Favst ina prič ela z adnje leto priprave na dokončno izročitev Gospodu i n seposlovila od noviciatske rekreacije.

Obhajanje 450-letnice ustanovitveTerezijinega samostana sv. Jožefa je bilozaznamovano s prvimi svetimi zaoblju-

bami naše drage s. Damjane Jezusove.Obred je vodil g. kardinal dr. FrancRode, ki je v homiliji orisal pomen za-obljub. Zaključil je z besedami: “KakorMarija, tudi mi ne vemo, pod kakšenkriž nas bo privedel poklic, ki smo si gaizbrali. Kakor ona pa moramo biti goto-

vi, da smo našli mil ost pri B ogu.” Celot-na pridiga je objavljena na naši spletnistrani (http://karmelicanke.rkc.si/koris-tni-podatki/). Praznovanja so se udele-žili vsi domači neveste Damjane. S kar-

dinalom so somaševali g. tajnik MatejPavlič, prof. Janez Juhant, p. Jože KokaljDJ in p. Ivan Rampre DJ, oba iz domačežupnije s. Damjane. Po sveti maši smose srečali v govorilnici ob prijaznempogovoru.

Na praznik Povišanja sv. Križa in ob-novitev zaobljub smo se pripravljale s4-dnevnimi duhovnimi vajami, ki jih je

vodil p. Vjenc eslav Mihetec OCD. Glo-boko nas je nagovoril s svojo življenjskoizkušnjo zorenja v Kristusovi modrosti.

Sredi septembra smo vrata naše ka-pele odprle nekdanjim študijskim kole-gom prof. Juhanta, ki so bili posvečeni l.1974. Srečanje letnika smo skupaj obha-

jali s sveto maš o, petjem in predst avitva-mi posameznih duhovnikov ob koncumaše. Ob tem smo lahko živo začutile

veselja in stiske ob njihovem pastoral-nem delu, saj so se nam vsi toplo pri-poročili v molitev. Tako smo se na novozavedle pomena naše molitve zanje.

Želimo vam rož nebeških milostitako na priprošnjo Male, kakor VelikeTerezije in vas prisrčno pozdravljamo.

Vaše sestre iz Sore

SaRajevo (BiH)

Proslava Karmelske Gospe: njegova uzoritost kardinal VinkoPuljić govorio o privlačnostidobroga primjera, skromnosti iotmjenosti; prijelaz u vječnosts. Franciske od Božje ljubavi injezin kratki životopis

Draga naša braćo i sestre!

Mogli bismo reći da su u proteklomrazdoblju dva događaja na poseban načinobilježila našu svakodnevnicu:

Svetkovina Gospe Karmelske, našeMajke i zaštitnice i prelazak Vječnoj ljuba-

vi naše s. Franciske od Božje ljubavi.Kao i svake godine pripremu za naš

patron, Gospu Karmelsku, obilježili smodevetnicom koju su prvih šest dana pred-

vodili naš župnik i kapelan, a trodnevnicusu predvodili: prvi dan fra Mika Stojić,direktor Caritasa BKBIH, drugi dan donMihovil Kurkut, salezijanac, odgojitelj izŽepča i na uočnicu naš o. Đani Kordićiz Karmela na Buškom jezeru. Sva trojicasu nam ostavili snažnu duhovnu poruku:fra Mika nam je na temelju misnih čita-nja protumačio razlog otpada naroda odBoga, don Mihovil je “nastavio” potičućina ustrajnost življenja po Božjem zakonu,hrabreći nas riječima sv. Pisma: “ne bojtese!”, a sa našim o. Đanijem zajedno smoupravili pogled Gospi Karmelskoj proma-trajući simboliku njezinog habita i plaštakojim je i nas zaogrnula. Na samu svetko-

vinu sveto misno slavlje predvodio je uzo-riti kardinal Vinko Puljić u koncelebracijisa još sedamnaest svećenika, a u izravniprijenos uključili su se Radio Marija BiHi TV KISS. Kardinal se u svojoj propovi-

jedi osvrnuo na goru Karmel kao mjestoopredjeljenja za Boga, navodeći nekolikokonkretnih situacija u kojima ta opredije-



76 77


Krmsk sk 3/2012.

ljenost treba biti vidljiva: “Prvo naša riječneka bude istinita, jasna i ljubazna. Zaštoistinita? Biti Kristov znači biti čovjek isti-

ne, jer je Krist istina. Nikad ne smijemodozvoliti da povjerujemo u vlastitu laž kaoistinu. Nažalost, živeći u ovom vremenuto doživljavam kao najveći problem, kadljudsko sljepilo povjeruje u vlastitu laž.Zašto naša riječ treba biti jasna? Izrečenatreba biti promišljena i s puno sadržaja,ne isprazna. Nema duhovnosti bez ovoga.Zašto naša riječ treba biti ljubazna? Zatošto jezik, iako je bez kosti, bode do ko-sti. To znači može nanijeti duboku ranu.Ako treba reći nešto oštrije neka budesadržajem oštrije, a ne načinom. Načinuvijek treba biti ljubazan. Tvoj primjerneka bude dobar, uvjerljiv, privlačan. Viste svjetlo svijeta. Samo dobrotom može-mo svijetliti. Trebamo se predati sadržajukoji vodi u vječnost, dobroti koja zrači.Zašto treba biti uvjerljiv? Zato što trebauvijek imati cilj pred sobom. Ako nosi-mo cilj pred sobom naša komunikacijaće biti uvjerljiva. Samo iz ljubavi premaBogu možemo svijetliti, a ne iz zemaljskeračunice koja je svugdje prisutna. Najgorekad se to uvuče u zajednicu, obiteljsku iliredovničku. Zašto naš primjer treba bitiprivlačiv? Trebamo biti skromni, a uvijekotmjeni. Tada neće manjkati zvanja. Akonema te naravi, te poniznosti, te skromno-sti postajemo odbojni. A privlačni posta-

jemo kroz jednostavnost koja osvaja. Kododgajanja savjesti i vlastitog srca važno jeda tvoja osobnost bude plemenita, vjernai pristupačna. Zašto plemenita? Zato štosmo djeca Božja. Zato uvijek treba biti ot-

mjen, i u mislima, riječima i činima. Nekazrači naša osobnost pozitivnošću. To je taotmjenost plemenitošću. Neka tvoja osobabude vjerna”, istaknuo je Kardinal.

Nastavljajući tako hod kroz našu sva-kodnevnicu, 18. srpnja posjetilo nas je iza-slanstvo katoličke udruge “Kirche in Not”,u više navrata posjetili su nas talijanskidobročinitelji, a ovog ljeta je nekoliko tje-dana (s one st rane rešetki) s nama provelamoleći i radeći djevojka Ružica iz Omiša,razmišljajući o svom pozivu. Dio svogagodišnjeg odmora kod nas je provela tako-đer djevojka Maja iz Zagreba. Posjetila nas

je grupa mladića iz Italije koji su boravili uSarajevu u sjemeništu “Redemptoris Ma-

ter” sa vlč. Albertom Zornadom, te dvijeobitelji iz Užica sa svojim duhovnikom.Kod nas su slavili sv. Misu u sklopu svoghodočašća Gospi.

Na spomendan Mučeništva sv. IvanaKrstitelja, 29. kolovoza u 19.45, preselilase “u prostranstva svjetlosti i mira” naša s.Franciska od Božje ljubavi, nakon višego-dišnje patnje na bolesničkom krevetu.

Sv. Misu zadušnicu i sprovod predvo-dio je 31. kolovoza naš nadbiskup kardinalVinko Puljić u koncelebraciji s još četrna-est svećenika. Tih dana prisjećali smo senjenih riječi i gesta te srdačnosti kojom

je prihvaćala sve ljude koje j oj je Gospo-din stavljao na životni put. Zahvaljujemosvima koji ste ju pratili svojim molitvamai pomoću, kao i svima koji ste ju s namaispratili u kuću Očevu. Za našu Zajedni-cu ovaj događaj ostavio je dojam “Božjegprolaska” i jedno pitanje postavljeno svi-ma nama: “Kako živim svoje dane?” +

Zahvalne VamVaše sestre iz Sarajeva.

S. Frsk d Bž ub(Zdk csr)

Meni je živjeti Krist, a umrijeti dobitak. (Fil1, 21)

Na poziv Božje ljubavi koja ju je pozvalau svoje vječno prebivalište, preselila se 29.kolovoza 2012. naša draga S. FRANCI-SKA OD BOŽJE LJUBAVI (Zdenka Ce-sar) nakon duge i teške bolesti, u 82. go-dini života i 64. redovništva.

Rođena je 24. listopada1930. u Zvoniku kod Bjelo-

vara, od uzornih katoličkihroditelja, oca Augustina i

majke Agate kao peto i naj-mlađe dijete uz još tri sestre:Milku, Slavku i Katicu, tebrata Stjepana. Sakramentesv. Krštenja i Potvrde primi-la je u župnoj crkvi PohodaBlažene Djevice Marije uCirkveni. Prvu sv. Pričestprimila je kod kuće kad

joj je bilo četiri godine i trimjeseca, zahvaljujući preč.Pavlu Jesihu, župniku, čemu je bio razlogteška upala pluća zbog koje je bila na samr-ti. Nakon sv. Pričesti čudesno je ozdravila.

Još kao dijete mnoge je zadivila svojom vedrinom, spontanošću, istinoljubivošćui hrabrošću. Ove vrline razvijala je krozosnovnu i građansku školu kod sestaraMilosrdnica u Zagrebu, te učiteljsku pre-parandiju koju je pohađala. Osobit utjecajna njen duhovni život imale su Sestre Kće-ri Božje Ljubavi u Novoj Vesi kod kojih jestanovala. Isticala se u ljubavi i gorljivostiu obrani nadbiskupa bl. Alojzija Stepincatijekom montiranog sudskog procesa te je

više puta i javno u školi svjedočila za istinu.Kao djevojka oduševljavala se za svece i

mučenike, osobito za sv. Agnezu, sv. Malu iVeliku Tereziju, a od najranije mladosti za-

voljela je Isusa i željela je biti samo Njegova.Ta želja rasla je s njezinim godinama, a onda

ju je pomalo otkrivala svom duhovniku,preč. dr. Franji Šeperu, tajniku nadbiskupaAlojzija Stepinca, i č. Majci Franciski Dušić,KBLJ, koja ju nije mogla zaustaviti u njezinoj

žeđi za Kristom Gospodinom i dušama, kaoi na njezinom putu do Karmela u Brezovici.

Na blagdan sv. Male Terezije 1946. go-dine, koji se tada slavio 3. listopada, ulazi uKarmel u Brezovici s nepunih šesnaest godi-na u pratnji preč. Šepera, č. Majke FranciskeDušić te uže rodbine i prijatelja. Duh moli-tve, žrtve i služenja veselo je upijala, tako da

je 22. lipnja 1947. primila karmelsko redov-ničko odijelo, a 24. lipnja 1948. položila svo-

je privremene zavjete na tri godine u ruke č.Majke Regine Terezije. Sveča-ne doživotne zavjete položila

je također na blagdan rođe-nja sv. Ivana Krstitelja, 24.lipnja 1952. godine.

Svoju vedrinu, radost, jednostavnost i toplinu srcaoplemenjivala je kroz životmolitve, žrtve, Euharistije,Riječi Božje i otvorenosti zaBoga i čovjeka, koje je iskre-no voljela. Njezina duhovnabraća i sestre imali su poseb-no mjesto u njezinim moli-tvama i žrtvama. Uvijek ih jenosila pred lice Gospodnje i

Presvete Majke Karmela, te ih hrabrila naduhovnom putu. Mnoge je duhovno vodilai savjetovala, bila je Majka njihovih duša.

U više navrata vršila je poglavarsku služ-bu u zajednici, kao i službu učiteljice nova-kinja. Odlikovala se odlučnošću, dobrotom,

vjernošću i radikalnošću. Jubilarne 2000.godine odlazi na osnutak novog Karmelau Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo na Stup,gdje je prve tri godine vodila zajednicu kaopoglavarica. Svoje redovničke dužnosti vrši-la je marljivo sve dok joj je zdravlje dopušta-lo. Križ bolesti nosila je do kraja predano istrpljivo, trpeći sa smiješkom, kojeg je uvijekpodarila sestrama kad su je posjećivale nabolesničkoj postelji.

Nadamo se da nas sada prati iz nebeskogKarmela svojim zagovorom.

Do ponovnog susreta sa našom dragomsestrom Franciskom, te u nadi i radosti uskr-snuća, s Vama su u molitvi, zahvalne Vam

Vaše sestre iz sarajevskog Karmela.



78 79

SvjeTovni ReD – ocDS

Krmsk sk 3/2012.

ReMeTe

Susret Zajednice u lipnju;duhovne vježbe; polaganje

prvih i doživotnih obećanjau Svjetovnom redu; izabranonovo poglavarstvo

Drage sestre i braćo u karmelskoj obitelji,

u lipnju, na posljednjem mjesečnom susre-tu prije ljetnog odmora, o. Dražen nam jepribližio sadržaj i osvijetlio pouke zadnjih10 poglavlja Knjige milosrđa Božjih (Mojživot), koju smo obrađivali od rujna 2011.godine. Važno je cijeli razvoj događaja ži-

vota sv. Majke gledati kao pripravu onogašto ovdje nastupa. Obilne mistične milostinisu služile samo promjeni Terezijina ži-

vota. Ti darovi imaju crkveno-apostolskusvrhu. Terezija sve više otkriva kakav jeBog i njena vjernost raste - bez obzira nabrojne i velike poteškoće koje ju ne mi-moilaze. Terezijanska mistika, kao i svako

vjerodostojno iskustvo Boga, usmjeravase prema služenju Crkvi. U ovim poglav-ljima, uz pomoć o. Dražena, pronalazimobrojne poticaje, jednako vrijedne za zajed-nicu Svjetovnog reda, kao i za svakoga odnas osobno.

Zajednica je snažna ako se svatko tru-di, na svom području, koliko može. Akopojedinci ili mnogi popuštamo, i zajed-nica slabi. Uvijek je dobro polaziti od bit-noga i vraćati se na prvobitno nadahnuće.Prisjećajmo se, često: Čime nas je Gospo-din nadahnuo? Gdje je započeo moj put

vjere? Zašto sam došla / došao u Svjetov-ni red? Što je ono, u srži, što me potiče danešto učinim? Sv. Majka nas, svojim pri-mjerom, potiče i na humanost: na brigu odruštvenim krijepostima i vrjednotama;o radosnom bratstvu i obiteljskom duhu

u zajednici; o usklađenosti odricanja; ozajedništvu među raznim zajednicama; oevanđeoskom prijateljevanju. Posvećenjenas vjernika ostvaruje se kroz naše po-slanje, kroz ono što nam je Bog povjerio,na što nas je nadahnuo da činimo u Cr-kvi, kroz to ćemo se posvetiti ili ne ćemo.Molitva je prvotni apostolat Karmela, ali idjela traži Gospodin.

Uoči svetkovine Majke i Kraljice na-šega Reda, od 13. do 15. srpnja, održanesu duhovne vježbe i izbori za novo po-glavarstvo. Voditelj duhovnih vježbi bio

je o. Vjenceslav, provincijalni asistent zaSvjetovni red. Tema prvog dana našegtrodnevnog susreta bila je: “Živ je Gospo-din pred čijim licem stojim”. Predavač jeponovo naglasio da karmelićanin u s vijetutreba znati biti pred Bogom, s ilijanskomsviješću. Zadatak svakoga od nas je, kaošto kaže Elizabeta od Pre-svetog Trojstva: da Bogima više neba na zemlji,po meni; da Mu pružamprostor svoje duše; sada,na ovom svijetu, da ima

više neba; što je više takvihduša, nebo je na ovom svi-

jetu veće. Naše je zvanje: usrcu svijeta kojem pripada-mo, u Bogu i s Bogom, bitiljubav, biti Božja dobrota.Dajući Bogu obećanja, uz-

vraćamo ono što nam jedano – milost poziva i, u

radosnoj ozbiljnosti, govorimo Gospodi-nu: Možeš se na mene osloniti.

14. srpnja prijepodne o. Vjenceslav jeimao izlaganje na temu: “Poziv u Svjetov-ni red b osonogih karmelićana”. Treba ste-ći sigurnost u Gospodnji poziv. Sigurnostse stiče tijekom odgoja - promišljanjem,razgovorom, kroz molitvu, razmatranje iapostolat. Elementi koji oblikuju naš ži-

vot su evanđeoski savjeti: čistoća, po sluš-nost, siromaštvo i blaženstva. ObećajemoBogu da ćemo svjedočiti čistoću misli,riječi i djela. Prihvaćajući siromaštvo zazakon svoga života, mi u ovom svijetudajemo do znanja da nam je Bog dosta teda izvan Boga i bez Boga ne želimo ništa.

Poslušnost je, svoju volju predati u Božjeruke. Malo je što u životu teško kao od-reći se sebe ali, kad prihvati Božju volju,čovjeka stvarno obuzima mir i slobodan

je prihvatiti sve. Volja Božja mir je naš -govori poslanica Hebrejima. Čistoća, si-romaštvo i poslušnost vode u blaženstvo.

Središnji događaj slavlja duhovnih vježbi bio je polaganje ob ećanja t ijekomeuharistijskog slavlja u remetskom sveti-štu, istoga dana u 11:00 sati. Poslijepod-ne, nakon izlaganja o. Vjenceslava “OPrvotnom Pravilu i Ustanovama Svjetov-nog reda”, održani su izbori novog pogl a-

varstva. O zavjet ima i izborima opširnijemožete čitati u rubrici “Prilozi”.

Posljednjeg dana susreta predavačprogovara “O šutnji”. Šutnja je zahtjevduhovnog života, uvjet suživota s Bogomi prostor drugovanja s Njim. Prema nau-

ku bl. Elizabete od Presv. Trojstva postoji: vanjska, nutarnja i božanska šutnja. Vanj-ska šutnja vodi u nutarnju šutnju, kojaima četiri stupnja. Prvi stupanj ostvarenjanutarnje šutnje jest šutnja okom (gleda-njem). Ne samo da ne moramo, nego ine smijemo u sve prodrijeti svojim po-gledom. Slijedeći korak jest šutnja mašte.Mašta je dobrodošla, ako se hrani pravomhranom – Božjom riječi. U protivnom,osobito ako se hrani nesputanim gleda-njem, može biti razarajuća. Treći stupanjostvarenja nutarnje šutnje jest šutnjarazumom. Nismo nerazumni, ali se ra-zumom služimo sa sviješću da u sve nemožemo prodrijeti. Za molitvu je pre-

značajno znati šutjeti razumom. Ivan odKriža kaže: “Treba ugasiti svako drugosvjetlo i ostaviti samo Njegovo svjetlo”.Četvrti stupanj jest šutnja voljom. To jegetsemanski teško. Volja se može podla-gati samo ljubavlju. Isus se krvlju znojio,

jer je vidio što znači to prihvaćanje Oče- ve volje. Ali, On zna i za Ljubav Oče vui zato, unatoč Muci kojoj, ovim prihva-ćanjem ide u susret, donosi odluku: Nemoja, nego Tvoja volja neka bude. Šutnja

voljom je borba za svetost. Tko vodi ra-čuna o šutnji pogleda, mašte i razuma,moći će darovati svoju volju. Tada nastajebožanska šutnja, u kojoj je čovjek, i u naj-

većoj vrevi svijeta, s Bogom. Naš je zada-tak vježbati šutnju pogleda, mašte, razu-ma i volje. Ovo vježbanje je naša pokora.Da bismo čuli i osjećali Boga i Njegovublizinu, trebamo znati zašutjeti. Jer, Bognije ni u vihoru, ni u ognju, ni u potresu,nego u tihom lahoru.

Prva sjednica novoizabranog Savjetaodržana je 23. srpnja 2012. Na sjednici

je za magistru – učiteljic u novaka iza-brana s. Tamara Crnko Gmaz. Za tajni-cu je izabrana s. Snježana Foršek, a zablagajnicu je ponovo izabrana s. ZdenkaBroz.

Zaogrnuti Marijinim Plaštem, s po-sebnim pouzdanjem u Božju Ljubav, na-stavljamo životni hod s Isusom. +

Srdačan pozdrav u Gospodinu,s. Snježana, OCDS



80 81Krmsk sk 3/2012. Krmsk sk 2/2012.

poRUKa SveToGoca pRiGoDoM450. GoDiŠnjiceoSnUTKaSaMoSTanaSveToG joSipa ipoČeTKa oBnoveKaRMela

Prečasnome bratu monsinjo-ru Jesúsu GARCÍJI BURILLI,biskupu Ávile

1. Resplendens stella. “Zvijezda koja sjaji velikim sjajem” ( Moj život 32, 11). Ovimriječima Gospodin je potaknuo svetuTereziju od Isusa na osnivanje Samosta-na svetog Josipa u Avili, početak obnoveKarmela, od kojega se, idućeg 24. kolo-

voza, navršava četiristo pedeset godina.

Povodom ove sretne okolnosti, želim sepridružiti radosti ljubljene Avilske bisku-pije, Reda bosonogog Karmela, NarodaBožjeg koji hodočasti u Španjolskoj i svijukoji su, u sveopćoj Crkvi, u terezijanskojduhovnosti susreli sigurno svjetlo koje ot-kriva da, po Kristu, čovjeku dolazi istinskaobnova života. Zaljubljena u Gospodina,ova presvijetla žena nije željela drugo negougoditi mu u svemu. Doista, svetac nijeonaj tko ostvaruje velike podvige za kojedostaje izvrsnost njegovih ljudskih kvali-teta, već onaj tko s poniznošću prihvaća

da Krist prodre u njegovu dušu, djelujepreko njegove osobe, da On bude istinskiprotagonist svih njegovih djela i želja, onajkoji nadahnjuje svaki pothvat i podržavasvaku šutnju.

2. Dati se voditi od Krista na ovaj na-čin moguće je samo onomu tko ima inten-zivan molitveni život. Taj se život sastoji,riječima avilske svetice, u “čestom prija-teljevanju nasamo s onime za kojeg zna-mo da nas voli” ( Moj život 8, 5). ObnovaKarmela, čija nas obljetnica ispunja nu-tarnjom radošću, rađa se iz molitve i težimolitvi. Zalažući se za radikalni povratakPrvotnom pravilu i napuštajući ublaženo

Pravilo, sveta Terezija od Isusa željela jepromicati oblik života koji bi pogodovaoosobnom susretu s Gospodinom, za koji

je nužno “staviti se u samoću i gledati gaunutar sebe, i ne čuditi se tako dobromegostu” (Put savršenosti 28, 2). Samostansvetog Josipa rađa se upravo zato da binjezine kćeri imale najbolje uvjete za pro-nalaženje Boga i uspostavljanje dubokogintimnog odnosa s Njim.

3. Sveta Terezija predložila je novi na-čin da se bude karmelićanin u isto takonovom svijetu. Bila su to “teška vremena”

nova MReŽna STRanica SUSTavnoGSTUDija DUHovnoSTi: SSD.coM.HR



82 83

DoDaTciDoDaTci

Krmsk sk 3/2012.

( Moj život 33, 5). I u njima, kako kaže ovaduhovna učiteljica, “potrebni su snažniBožji prijatelji, kako bi podržavali slabe”(isto 15, 5). Rječito naglašava: “Svijet je uplamenu, žele iznova osuditi Krista, želeoblatiti njegovu Crkvu. Ne, sestre moje,nije vrijeme da s Bogom pretresamo stvariod male važnosti” (Put savršenosti 1, 5).Ne zvuči li nam, u situaciji u kojoj živimo,poznato ovo razmišljanje, tako rasvjetlju-

juće i izazovno, koje je sveta mističarka za-bilježila prije više od četiri stoljeća?

Konačni cilj terezijanske obnove i stva-ranja novih samostana, posred svijeta kojioskudijeva u duhovnim vrednotama, bio

je zakriliti apostolske napore molitvom i

predložiti evanđeoski način života koji bibio uzor onima koji traže put savršeno-sti, polazeći od uvjerenja da je za istinskuosobnu i crkvenu obnovu potrebno da seKrist sve više “oblikuje” u nama (usp. Gal4, 19). U tome se sastojao sav trud sveticei njezinih kćeri, baš kao i njezinih sinovakarmelićana, koji nisu težili za drugimenego da “uvelike napreduju u svim vrli-nama” ( Moj život 31, 18). U tom smisluTerezija piše: “Više cijeni [naš Gospodin]

jednu dušu koju smo našim naporima imolitvom pridobili za nj posredstvom nje-govog milosrđa, nego svo služenje koje mumožemo iskazati” (Knjiga osnutaka 1, 7).Nasuprot zaboravu Boga, sveta naučitelji-ca potiče zajednice posvećene molitvi dazaštite svojom gorljivošću one koji na bilokojem mjestu naviještaju Ime Kristovo, da

mole za potrebe Crkve, da Spasiteljevomsrcu uznose vapaje svih naroda.

4. I danas kao i u 16. stoljeću, posredbrzih preobrazbi, nužno je da zaufanamolitva bude duša apostolata kako bi ot-kupiteljska poruka Isusa Krista odjeknulapodnevnom jasnoćom i snažnim dina-mizmom. Neophodno je potrebno da Ri-

ječ života skladno zatitra u dušama zvuč-nim i privlačnim tonovima.

Primjer Terezije Avilske od velike nam je pomoći u ovom uzbudljivom zadatku.Možemo ustvrditi da je svetica u svoje vri-

jeme evangelizirala bez mlakosti, sa žaromkoji se nikada nije gasio, metodama kojesu bile daleko od svake inercije, izrazima

ovjenčanima svjetlošću. To čuva svu svojusvježinu na raskrsnici sadašnjeg trenutka,na kojoj se osjeća hitna potreba da kr-štenici obnove svoja srca osobnom moli-tvom, usredotočenom, prema napucimaavilske mističarke, na motrenje PresvetogKristovog Čovještva kao jedinog puta dase pronađe Božja slava (usp. Moj život 22,1; Zamak duše 6, 7). Tako će se moći obli-kovati istinske obitelji, koje će u Evanđeljuotkrivati plamen svoga ognjišta; žive i uje-dinjene kršćanske zajednice, utemeljenena Kristu kao svom zaglavnom kamenu,koje žeđaju za životom bratskog i veliko-dušnog služenja. Poželjno je također daneprestana molitva promiče prioritetnuskrb za pastoral zvanja, naglašavajući po-sebice ljepotu posvećenog života koji tre-ba na o dgovarajući način pratiti kao blagoCrkve i bujicu milosti, kako u njegovoj ak-tivnoj, tako i u kontemplativnoj dimenziji.

Kristova sila vodit će isto tako umno-žavanju nastojanja kako bi Božji narodpovratio svoju snagu na jedini mogućinačin: dajući u našoj nutarnjosti prostoraosjećajima Gospodina Isusa (usp. Fil 2, 5),nastojeći u svim okolnostima radikalnoživjeti njegovo Evanđelje. To prije svegaznači pristati na to da nas Duh Sveti uči-ni Učiteljevim prijateljima i suobliči nas snjime. Znači također prihvatiti u svemunjegove zapovijedi i usvojiti kriterije po-put poniznosti u ponašanju, odricanja odsuvišnog, nenanošenja uvrede drugimai postupanja s jednostavnošću i blagošću

Krmsk sk 2/2012.

srca. Tako će oni koji nas okružuju uočitiradost koja se rađa iz našeg prianjanja uzGospodina, te da ništa ne pretpostavljamonjegovoj ljubavi, bivajući uvijek spremnidati obrazloženje naše nade (usp. 1 Pt 3,

15) i živeći, poput Terezije od Isusa, u si-novskoj poslušnosti našoj Svetoj MajciCrkvi.

5. Na ovakvu radikalnost i vjernostpoziva nas danas ova tako znamenita kćerAvilske biskupije. Prihvaćajući njezinulijepu ostavštinu u ovom povijesnom tre-nutku, Papa poziva sve članove ove mje-sne Crkve, no na poseban način mlade,da ozbiljno shvate zajednički poziv nasvetost. Slijedeći stope Terezije od Isusa,dopustite mi kazati onima pred kojima jebudućnost: težite i vi pripadati potpunoIsusu, samo Isusu i uvijek Isusu. Ne bojtese reći našemu Gospodinu kao ona: “Tvo-

ja sam, za tebe se rodih, kako raspolažešsa mnom?” (Pjesme 2). A Njega molim daznadnete također odgovoriti na njegovepozive prosvijetljeni božanskom milošću,s “odlučnom odlučnošću”, kako biste po-nudili “ono malo” što ima u vama, uzda-

jući se da Bog nikada ne napušta one kojiostave sve radi njegove slave (usp. Put sa-vršenosti 21, 2; 1, 2).

6. Sveta Terezija umjela je s velikompobožnošću štovati Presvetu Djevicu,koju je zazivala slatkim imenom Karme-la. Pod njezinu majčinsku zaštitu stavljamapostolska nastojanja Crkve u Avili, kakobi, pomlađena od Duha Svetoga, pronaš-la prikladne puteve za naviještanje Evan-đelja s oduševljenjem i hrabrošću. NekaMarija, Zvijezda evangelizacije, i njezinčisti supružnik sveti Josip posreduju kakobi “zvijezda” koju je Gospodin terezijan-

skom obnovom zapalio u svemiru Crkvenastavila svijetliti svim ljudima velikimsjajem Kristove ljubavi i istine. S ovomželjom, prečasni brate u episkopatu, ša-ljem ti ovu poruku i molim te da ju pre-neseš stadu povjerenom tvojoj pastirskojbrizi, a posebno ljubljenim bosonogimkarmelićankama Samostana svetog Josi-pa u Avili, koje produžuju u vremenu duhsvoje osnivačice. Trajno sam im zahvalanna njihovoj gorljivoj molitvi za Petrovognasljednika. Njima, tebi i svim vjernicimaAvile s privrženošću podjeljujem apostol-ski blagoslov kao zalog izobilnih nebeskihmilosti. +

Vatikan, 16. srpnja 2012.Benedictus PP. XVI

iSTUppReDSjeDniKaHKvRpp-a naSinoDi BiSKUpa

Na XIII. redovito opće zasjedanje Sinodebiskupa koje je održano u Vatikanu od7. do 28. listopada 2012. na temu „Nova



84 85

DoDaTci

evangelizacija za prenašanje kršćanske vjere“, među ostalima, govor je održao ipredsjednik Konferencije viših redovnič-kih poglavara i poglavarica o. Vinko Ma-mić. Istup donosimo u cijelosti:

Riječi evanđelista Mateja: „Što ste pla-šljivi, malovjerni?“ (Mt 8, 26) znakovito sunavedene već u predgovoru dokumentaIstrumentum Laboris. U zaključku istogteksta dvaput se navodi Matej 28, 5: „Nebojte se!“. Konačno, posljednja rečenicadokumenta potvrđuje: „Neka riječi noveevangelizacije budu: ‘Ne bojte se!’“ .

Ne iznenađuje što u ovim teškim vre-menima dokument želi ohrabriti Crkvu.Ipak, vrijedi podsjetiti da te iste riječi u

Crkvi odjekuju još od 22. listopada 1978.,kad ih je novoizabrani papa Ivan PavaoII. izgovorio po prvi put. Zašto su namove jednostavne riječi još uvijek tolikopotrebne? Ne tako davno, postavio sam

jednoj djevojci iz Italije isto pitanje, a ona je odgovorila: „Jer se bojimo“. Upitao sam:„Čega se ti bojiš?“ Odgovorila je: „Bojimse svoje budućnosti, bojim se da ću ostatibez posla; strah me udati se; bojim se daću ostati neudana i da ću biti sama“.

Mladi ljudi su po naravi pozitivni iradosni, optimistični i puni nade. Želenaučiti kako prevladati svoje strahove,žele biti slobodni, voljni su živjeti kaodio zajednice, ostvariti se kao sretni ljudii podijeliti svoju radost s drugima. Novaevangelizacija trebala bi uvažiti te želje,zajedničke cijelom čovječanstvu, te tražitinačina da na njih odgovori.

Evangelizirati znači pomoći čovjeku dadođe do dara vjere i dara kršćanskog živo-ta. Zato je navještaj Božje riječi samo diote zadaće. Evangelizacija također uključu-

je kontemplaciju i šutnju, kako smo i čuliovih dana. Uistinu, najupečatljiviji i vjero-

jatno najučinkovitiji čin evangelizacije tijekom prošlogodišnjeg posjeta Svetog OcaBenedikta XVI. Hrvatskoj, bilo je kratkorazdoblje šutnje tijekom euharistijskogklanjanja za mlade, na g lavnom zagrebač-kom trgu. U toj šutnji, koja je t rajala svegapet minuta, mnogi od nazočnih su – pre-ma njihovim vlastitim svjedočanstvima –iskusili Božju blizinu i ljubav. Nitko se nijebojao! Bili su oslobođeni od svojih optere-

ćenosti i napetosti, uživali su u zajedniš-tvu, bili su istinski sretni i proveli ostatakdana u radosnom pjevanju i zahvaljivanjuBogu. Mišljenja sam da nikakve riječi niprekrasne misli ne bi mogle evangelizirati

više i bolje od tog trenutka kontemplativ-ne šutnje koja je prisutnima omogućilaosobni susret s Isusom Kristom.

Šutnja i kontemplacija samo su uzgredspomenute u dokumentu InstrumentumLaboris. Vjerujem da, ako želimo jasnijezacrtati put prema aktualizaciji ključnihriječi dokumenta: „Ne bojte se!“, ovoj temitreba posvetiti više pažnje. Kao polaznetočke u takvom promišljanju mogle bi ko-ristiti neke od ideja iz poruke Svetog Ocaza 46. Svjetski dan društvenih komunika-cija, izdane pod naslovom „Šutnja i riječ:put evangelizacije“. +

27. – 29. studg 2012.

Sabor HKP-e sv. o. Josipa i dan trajneformacije u Karmelu sv. Ilije na Buškom

jezeru s temom „Uloga zajednice u redov-ničkom odgoju“, o kojoj će izlaganje imati

o. Vjenceslav Mihetec.

28. studg

Početak obnove muške grane našega Reda(sv. Ivan od Križa, Duruelo – 1568.)

29. studg

Bl. Dionizije od Porođenja, prezbiter imučenik, OCD i bl. Redempt od Križa, re-dovnik i mučenik, OCD, spomendan.

14. rs

Sv. Ivan od Križa, prezbiter i crkveni nau-čitelj, naš Otac, OCD, svetkovina.

15. rs

Mons. Ivan Šaško zaredit će za đakonebraću Danijela Saleškog od Božje Ljubavi(Čolo) i Stipu od Božanskog Srca Isusova(Tomić) u Remetama u 18.30. +

Raspelo iz kapelice sagrađene na mjestu prvog samostana bo-sonogih karmelićana u Duruelu.



86 87Krmsk sk 3/2012.

Krajobraz Duruela.

Klaustar nekadašnjeg samostana karmelićana u Duruelu,danas duhovni centar pod vodstvom sestara karmelićanki.



„Njezina molitva i molitva monahinja koje je ute-meljila, uvijek je brižno usmjerena prema porastusvete katoličke vjere - zbog čega je i započela s pr- vim samostanom - kao i za dobro njezina Reda“.

(SV. TEREZIJA OD ISUSA, Izvještaji 4b, 10)

karmelski vjesnik 3-2012

Documents