katolička crkva i kršćanstvo u hrvata
TRANSCRIPT
• Glagoljica i starohrvatski jezik u bogoslužju
• Sveta braća Ćiril i Metod
• Glagoljica
• Preteče novih vremena
• U cijeloj Katoličkoj crkvi sve do završetka Drugoga
vatikanskoga sabora (1965.) službeni jezik bio je
latinski.
• Nijedan narod rimskoga obreda nije mogao slaviti misu
na svom jeziku. Jedina iznimka bili su Hrvati koji su na
narodnom jeziku slavili misu i vlastitim pismom
(glagoljicom) pisali liturgijske knjige.
• Knez Rastislav je želio da mu
narod bude pokršten i što bolje
poučen u vjeri, pa je 862.
godine poslao molbu
bizantskom caru da mu pošalje
misionare vješte slavenskom
jeziku.
• Izbor cara pao je na dvojicu
učenih Grka iz Soluna – braću
Ćirila i Metoda.
• Posebnim pismom –
glagoljicom, Ćiril i Metod su
preveli najvažnije dijelove
Biblije i bogoslužne knjige na
razumljiv slavenski jezik te
tako započeli svoje misionarsko
dijelo u Moravskoj.
• Uskoro su im se suprotstavili germanski svećenici, koji su ih optužili za krivovjerje, no papa Hadrijan II. shvatio je njihovu igru te odobrio bogoslužje na slavenskom jeziku, a Metoda je postavio na čelo panonske biskupije u Sirmiju(današnje Srijemske Mitrovice).
• Napadi germanskih svećenika nastavili su se i za vrijeme pape Ivana VIII. Koji je također odlučno stao u obranu slavenskoga bogoslužja.
• Ćiril i Metod zajedno sa
svojim učenicima su razvili
slavensko bogoslužje i u
Hrvatskoj.
• U 10.st. služba Božja na
narodnom jeziku bila je
raširena i dobro ukorijenjena
u mnogim hrvatskim
krajevima.
• Narodni je jezik sačuvan u
bogoslužju sve do 10.st.
• Kod drugih rimokatoličkih
slavenskih naroda uporaba
narodnog jezika u bogoslužju
prestala je smrću Ćirila i
Metoda.
• Glagoljica je potpuno nestala,
osim kod Hrvata. Služila im
je za prepisivanje dijelova
Biblije, književnih djela,
različite bogoslužne
tekstove i dr.
• Glagoljica je postala pismo
za svakodnevnu uporabu.
• U poznatim glagoljaškim tiskarama u Senju, Rijeci i Kosinju izrađivani su i ukrašavani misali, evanđelistari, brevijari.
• Prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku je Misal po zakonu rimskog dvoraiz 1483. godine, koja je također napisana glagoljicom.
• Glagoljica je bila raširena i u drugim slavenskim zemljama, ali u Hrvatskoj je pronađeno najviše glagoljskih natpisa.
• Među najstarijim natpisima, posebno se ističu: Bašćanska ploča, Valunska ploča i Plominski natpis.
MISAL – liturgijska knjiga u kojoj su sabrani svi
misni tekstovi (osim čitanja).
EVANĐELISTAR – liturgijska knjiga koja sadržava
odlomke iz evanđelja za čitanje tijekom crkvene
godine.
BREVIJAR – službena crkvena knjiga molitvenih
tekstova i čitanja za sve dane u godini,
raspoređenih prema satima dana.
Bašćanska ploča
Plominski natpis
Valunska ploča
• Jedno vrijeme je hrvatskom narodu prijetila opasnost od
zatiranja i gubitka narodnog jezika, no upravo zahvaljujući
glagoljici se očuvala domaća hrvatska riječ.
• Poznati širitelji glagoljske ideje na domaćim i europskim
prostorima, kao i mnogi bezimeni svećenici glagoljaši, redovnici
i svjetovnjaci, nisu bili samo čuvari pisma i jezika, nego i
istinski prosvjetitelji.
• Slaveći Boga na razumljivom narodnom jeziku, Hrvati ni u
jednom trenutku nisu doveli u pitanje jedinstvo Katoličke crkve.
• Korištenje vlastitoga jezika i pisma, nije im bila izlika za
narušavanje crkvenog zajedništva.
• Odanost Crkvi svjedočili su na vlastiti način, svojim jezikom i
pismom.
• Evanđelje se od davnine utjelovilo u našu kulturu, jezik i
običaje.
• Naši su predci po tome bili vjesnici nove svijesti koja je u
Katoličkoj crkvi probuđena na Drugom vatikanskom koncilu
(1962.-1965.) koji je svakom narodu dopustio uporabu vlastitog
jezika u bogoslužju.
Hvala na pažnji !
Izradile: Katarina Tot i Helena Lisac, 8.d.