Dln 0·10. ;

AT Oođ. l. šiBENII~, 9. stuđenoga 1930.

Stvarajmo katoličku savjest l Glavna ; zada~a Katoličke Akcije ne~udoređe, blato je to, koje nu

je odgajati katolike, e do se nauče opkoljuje i guši i iz koj rga te nas sami brsniti ili putE', da ih se hrani i2bavitl jedino p Otl! uno i iskreno od svib neprijatelja. Kao Ito ae voj- stvaranje katoličkih savjesti. Radimo nik u kadru 'Vjefba, da znade ba- dakle, 11priroo nim silama, svec!enici ratati oruijE'JD, tako u nd;m kato- i laici, da stvaramo tu katoličku

ličkim društvima vjrfbsmo članou, svijeat i Bnjeal u svima onima, koji da uistinu katolički osje~aju i djeluju. se prl2navsju katolicima , aJi sa jol Zato nutojimo, da u nj ima alveromo nažalost nenijeani članovi te velike katoličku asvjeat, keja ~astoji u li- nde organizacije, kofa se zove sve­voj vjeri, dubokoj poho!nosti, va- ta, kstoličks , apoatobh, rimska lrE'nom žaru, uatrajnoj srčanosti i Crha. temeljitom poznavanju vjerskih isti- Glu naših !upnika svuda se ne nl, e da budu vjerni i svijesni ka· čuje niti sluša, jer svuda ae nafsloat tolici do smrti. nađa nO ni h", koji eu lratolicf, ali u

Ovaj nd okO odgoja katoličke crkvu ne idu. Glas svo~a župnika aavjesti vdi se u ndim katoličkim treba također da i oni čuju , jer je orQaniucijamal po §kolPms. U školi Isus došao, da spasi sve duše, a taj vjeronaukom i vjerskim pobožnim gla• nj ihovoga pa stira neka doneae vjdbama; 11 društvima predavanji- ovim nemarnim članovima naših ma, štampom i raznim pobofnfm !upa lratdička štompa te apoatolaka vjdhama. Doata ae radi na ovim · oduievljena rifeč f posjet članova poljfma. No treba oj~ čati ovaj rad, naiih katoličkih društava. Propovi­treba okupiti što viie članova u na- jeda jle !Vima, "u 1godno vrijeme i la katolička društva, jer JaiciJmoro, u nevrijeme"! koji je nažalost zehvotio dobrim Ovaj rad oko atnranja katoličke dijelom našu inteliaeneiju i slulbene avijesti i katoličkih savjesti potrebit krugove, katolički osjećaj, jednoc5 je svuda. Potrebit je i u našim bi · tako jak u našem primorju i otoci- skupijama, po svim našim župama. ma, iza rata je nešto oslabio. .Proučavam točno svoju biskupiju

Dobra štampa če nam u tome - veli presvij. Dapare - i uzalud tekođer mnogo pomoti. Treba zato trafim !upu, u kojoj katolička or­da fu~nik nađe 11 svakom eelu po- ganizaclja ne bi bila potrebita i mo­

,vierenika za dobru štampu, pak da guče; župu, 11 kojoj ne bi prijetila ae iire po svim odim čestitim hr- pogibelj za vjen; gdje mo!evima i vatakim katoličkim ku~ama katolf~ke mladićima ne bi bila od potrebe novine f časopisi te pobo!ni i .od- organizacija; gdje nemar i indife­gojni glasnici. Treba što više raširiti rentizam ne napaatuje katkada i do- · izdanja ndeJ&a "KnjUevnog dru- bre vjernike; gdje apostolat sveće­ilva s-v. J er onim a". U višim nika i dobrih svjetovnjaka ne bl krugovima treba prepončavati apo- trebao da se podvostruči; gdje ne logelska i1danja "Savremenih pi· bi trebalo olakšati narodu breme ta n j a", što izlaze u Moataru, te fl vota ekonomakim i stručnim udru­

_. Knjige katoličkog !ivote• !enjima bez atale§kih mr!nja, da dra Markulina i "Uzore" za du- budu avi složni, pod sjenom Raspela, hovni !ivot, itu izll!e u Zagrebu. da jedan drugome pomalo ... " I mi

Treba raditi za olmovu u Kristu s ovim svetim biskupom proučavamo nalega naroda l Materljelisam, u i imamo pred očima ave naie fype koji Je mnoge uvallla očajna eko- šibenske i zadarake biskupije, a da nomaka kriza, a mlađe osobito ne govorimo o ostalima, pa se pi·

Broj 22.

tamo: Ima ll i kod nas župa, u ko­jima nije potrebit apostolat r i j eči i djelA; gdje n ijesu potrebite orl{ani­zacije, jer je katolička svijest več

probuđena . Ja mislim, da ih oema l A onda? Na posao dakle avi, da stva­r~mo katoličku svijest i ka toličke

sevjesti u našem drai/Om hrvallkom narodu. Jo fe

LJubimo Iskrenost i istinu 1 U radu zo vjersko jedinstvo na

oaobili na čin bismo preporučili iak.re­nosl, koja je nadsave potrebita. Kada dva brata rade o jednoj za .. jedničko j stvari, pa ako dolazi jedan drugomu neiskreno. s namjerom, da jedan d rugoga prevari ili da jedan drugomu naškodi, tada sigurno ne će uspjeti u Rvom za j edničkom poal11, ve~ će se nj ihovi ođnoJaji pogodatl i zaoštriti. Isto tako je kod rada aa vjersko jedinatvo, do kojega ae ne dolazi naglo, već tijekom vremena. Treba radili otvoreno, iaheno i a dobrom namjerom. latin11 reči ,· pa makar bila i gorka , kudikamo je bolje, nego se pričinjati , laskati, iska­zivati jedno, a drugo misliti i osje· čati. Jer lija ~e jednoga dana doli­jeti, a tada nastaje razočaranje i ideja jedinatva gubi na svojoj pri­vlačivost i . Kada iskreno rečemo, ito osjećamo i mialimo, tada ae o našim mislima dade raspravljati , govoriti, dokazivati, pobijati le se • tim bi­atre pojmovi, dolazi ae do nekih hiatorijskib činjenica, dolazi ae do neke baze. I bd ta baza nama fali. Ona nam j e nužno potrebita. Bez nje ne ćemo moći nikako naprijed,

Nastojec5i naći lu bazu, taj temelj treba se čuvati oaobnosti, žučljivosti, ironije i svega onoga, što drugoga vrijeđa. Pri traženju toga temelja treba se čuvati neke čudne Vjerske .trpeljivosti". koja proglasa je, da je ave isto katolička i pravoslavna Cr-: kva. Neki misle, da ovakve izjave vode jedioatvu. Ljuto se varaju. Na-: glaiavanjem, da je to jedna vjera, kad nije, d a je to jedna Crkva , kad

8tr&D& 2.

nite, vodimo ljade k ~jerskom indi· ferenti&ma, a taj vodi k ateism11 ili be&boštVll.

U rado za Jedinstvo treba ideal­notti, ali isto tolilm treba biti realan, pak 11očiti dobro sve ono, što na1 zapravo dijeli, stvoriti pravi pojam o tomu, prou~iti to bez predrasgda, znanstveno stvar ra•praviti. No pri svemo ovom11 na osobiti na~in treba da nas vodi ljubav k istini. Stoga budimo iakreni, ljubimo istino!

Uvijek cijenimo i poštujmo ;sub­jektivno mnijenje drugoga, i ako je možda u našim očima pogrješno. Možemo da to mliljenje pobijamo i dokazujemo svoje tvrdnje, ali nikada ne izvrgavajmo rug\11 i amijehu mlilje · nje i naziranje drugoga. Covjek je o tomu veoma osjetljiv. 011obito kada ae radi o vjeraldm pitanjima. Na pr. za katolike je dogma, da je Papa nasljedni~&: apostola Petra, namjesnik Kristov, vidljiva alava Crkve, dok je nevidljiva t(lava Crkve uvijek Kri!l. To je vjerska istina, koju naki ka­tolik treba da ~jeruje. A. sada pitaj­mo ae: Kako se ova vjerska istina poštivalat s droge strane? Koliko se nije pisalo o Papinatvu na najpogr­dniji način, protivno govorilo, bla­tilo! Zar ae s tim ne izazivlje v jer­tka mrfnja? O Papinlllvu se dade pitati i protivno katohčlmm stanovl­itll, ali llVijek •e to može da učini dostojno, ozbiljno i bez pClru~e. Neka i t11 vlada ljubav za istinom. a ne mrinja, pa ~emo i u toj najdelikat­nijoj tačci doći do jedinsln.

Kako amiru progonitelji Crkve i Pape Poznala je rečenica, da je povl­

jeal učiteljica života, a to zato, što ae iz događaja ili iz života drugih lj11di crpi iskustvo nama za nauk. No ima ljudi, koji su učili po'rijest, ali se nijesu ništa od nje naučili. Zaito 'l Zaslijepljeni straičy ne vide i ne razume, da bi se moglo njima dogoditi, ito se druafma dogodilo.

l dana• ima onih, koji rovare proti Crkvi i Papi; koji odbacuju vjeru i dt.žu ae proti Bogu, misleći, da če oni oboriti CrkVll, uniititi ..-tera. Ne­aretni alijepci, koji ne vide, da omi arču n propaat l Tko udara o pe6ina Petrovu, ne će srušili pe~ing, neao će ae aam o nju raamnka ti l

No hajdemo, da malo pabir~mo po prostranoj njivi povijeati 19 ..-ije· kova. Ve6 je atari Laktanoije u 4. 'rijeku bio opa1io, da proaonitelji

KATOLIK

Ovo nekoliko mi1li neka bude bar opome'18 jednima i drafliau, da ne atvaramo nove zapreke vjer•tom jedinal~a, da ne stvaramo veće po· nore. ve6 da pripravljamo sve, da dođe i do pozitivnoga rada, kojf treb~t da donete ploda, koji če da obilno pada sa stabla crkvenoga jedinstva na zemlju nali~.

Biskup Strossmayer i starokatollci XIL

Stross!Dayer veli: ,.Bez svete rim· ske ap()stotske Stolice l bez sve­toga Oca Pape nema i ne Cmože

biti prave Crkve B()fje". -Pokojlli bhkllp Stronmayer o

svojoj poslanici od 29, IX. 18S9. dalje nastavlja:

"Badava se okaljani l bezobrazni ljudi na hun i net11 Crkvu blatom i gnjusom iz pokvar e no g a srca svoga crpenog nabacuju. ha! ostaje na vijek vijeka p•d, istin'l i flvot, otkypljenje l spas svijeta, a Crkva · o1taje uvijek !ivo tijelo ha•ovo i vječita zaru~nica Dnba Svetoga, po kojoj jedino svib darova avetoga Krila i svete smrti husove dionici podaje­mo: Sveti Otac ostaje uvijek na· mjes rliklsusov, nasljednik sv. Petra, glava i ugaoni kamert Crkve Bolle. vrhovni pastir stada ciJeloga kt­Aćanstva, uzor i zalog vječiti onoga jedinstva u vjeri, flubavi i uzajamnoj slozi naroda, za ko· jom svaka poštena du§a na ovome svijetu tell.

IVete Crkve zlo svršavaju, le napisa djelo "0 •mrti proRonltelja•.

• Od prvih U progonitelja Crkve

i Papa 4 svriiše aamoubojstvom. Neron u 31. ~odint ll..-ota očajni­

čki •e probode; M ak•imi n Er­kule j se ob jeti; A~urelij i H a­d rl l a n skon~ale se glad()m; D o­micijan, Julij Maksimin, Au· r e l i j a n, G a l i V o lu e i j a n u­mri jele nasilnom amrću; O e e i j,

Licinij, Valerijan j Julijan O d m e t ni k ill poginule u [ratu lli bjfhn in rata pog11bljeni od pobje­dnika. Trajan umre neudno, a misli se, otrovan; D t o k l e e tj a n po­ginu r~kao bib vile od o~ja, što iza toliko krvi mučeničke nije mogao satrti krš~anaku ~jer11, nego je ona prodrla j 11 njegovll p1lača; S e~ er umire izjeden od tuge. G al e rl j u-

Svaka ljaga i uamota, na hull, Crkv11 i avetu st()liCil -b~ti5ena, na obraz f lice avojih hudobnih po6et­nika pada, da im i na čelu otkriJe onu rak-ranu, koju na dull svojof nose.

Sto se pak Uče dobroga naroda našega, on je očevidno narod Bo­gom blagoslovljen, na vile opre­djeljenje pozvan; samo se hoće; da vjeri l predaji otaca svojih vjeran uvijek ostane, svagda one od sebe od blja, koji mu se često puta priblffuju pod obllčjeDi dobrih pastira, dok su po dull l namjeri svojoj vuci.

Ljubimo husa Krista, alt lj11bedi husa Krist t ljubimo hto u l j11bavlia i svetu Crkvu njegovo. Tkogod lj11bi Isusa Krista, taj istom ljubavlju lj11· biti i sloiati ima Crkvu Bolja.

Ljubimo ctjelom duJom i tije­lom, privrfenl i posluAni budi­mo svetoj rimskoj stolici i svetomu Ocu Papi, jer ako je, kilo što jest, sveta l neop1rectva htiaa, da bez Crkve Božje nema hula, nema vjere, nema darova i plotlova Božjih sve­toga otkupljenja njegova; onda je ido tako sveta i neoporeclva isti na, da bez svete rimske apo­stolske Stolice i bez svetoga Oca Pape n e m a i n e m of e b lt i pra-

. ve Crkve Bofje." Zar nijE\ i ovo nd nellmrli Strou­

m'lyer napiaao baš u albam nall.h odmetaika-starokatoličldh sveđenika ! njihovih sljedbenika 'l A O'li još 1m1la knrde, da blate njeg >VII svi­jethl uspomena: proglašllju~i ga sta­rokatolikom l

mire rutočen od crvi u takva smrad11, da je amradom okotio oto grad. Maksimin Daja, polu~en a ratu, pobje!e i popi otrov, da ue b11de ubvačen liv od neprijatelja, te poslije 4 dana dunib mnka s'ri!na u očaju,

Sli~n je bio konac i krivovje­raca. S tm un Vrač ar uadignuvlt 11

vrdjlm čarolijama u zrak, na znak sv. krila, ito ga a~inf s~. Petar, pade i ra1mrska ae. M a n ete ami odrt li~, a njeg()Vo tijelo bi ba~no­za hraou psima. Opaki Ari j, koji zanijekani bolandvo husovđ pro­uroko..-a toliko zla u Crkvi, kad je u alavlfu bio pra~en od nojih aa­millfenika. da ae domogne bhkap­lke •tolfce 11 Cariaradm. oajeti boli. Odmak.nuvil •e, iapadole m11 criJeva kao Judi. Sri avidjeie • tome ne· nadna kun11 Bolja.

(Nuta-.1t 61 ae.)

l ~

la --s vJedolanstvo bez v Jena

•Bili krl~ani neznam kakvi ljudi, ipak pitam : Da li je puki &Jvjek onaj, liji je !ivot zabiljtlen u e· vandelju f Kolike li dobrote; koli­ke li tudoredne tistooe; kolikoga li velitanstva u n}tgorJim natelimal Kolike li privltitive ugodnosti u njegor1u nautnom sustavu l Kolike li duboke mudrosti u njego Pim go­vorima l Kolike li prisutnosti duha; kolike li bistrine uma; kolike is­krenosti u njegovim odgovorima/ ... Odakle lije Isus uzeo svoju nauku, koja govori o svim tako tistim i llzvilenim krepostima, kojima nas je on u~io i primjerom i rijetju ~ Ako je Sokrat !ivio kao mudrac i .kao takav umro: o n d a i e l s u s živio kao Bogiumro takoder kao Bog.•

Rouueau

Igra na karte Svagdje 1e igra na karte, u 1elll

i građu. Dođe rllfno vrijeme i zima, • duge noči, blagdani, dani bez posla,

pa eto ljudi uhvate karte - i udri! Gdjegođ je to za zabavu i veselje, • gdjegod je zbog strasti i novca. Nekima 111 .karte prešle a k""· Zbog jib ostavljaju i največe posle. Pri kartanju piju njno vino, va­raju jedni dragoga, grde ae ko fl­vine,psaju ave, što je sveto na nebu i na zemlji, srde se, da im se ruke i glava tresu, i mrae 1e ns. smrt. I­ma atrastvenih igrača, koji čitavu

noć ne idu lru61, zai"rafu polje, ka­~~~ i ave, uvijek misle61, da če ih obogatiti. No i oni, koji dobije, su-1ra 6e izgabiti. Poslovica je stara: "Igrač kuću ne atiče". Cesto se da­pače dogodilo, da je igrač ubio sam abe, kad je sve izgubio. Igre su upropastile mnoge ljude l obitelji. Đavao je igrače poticao na nakoja ,;la te lb apropastio na ovome i drwgoroe avijet11. -

Nitko ne smije lazrati 1 pohlepom .%1 novac, jer lako da poatane atra­•t-ven kartu i pomalo propalica. Sv. ·Toma Akvinski govori: .Covjek .se mofe gdjekad alulitl poštenom :zabavom za avoj odmor, ali je zlo-poraba grjeina". Ovo vrijedi i u itr• ~a karte. Igrati na karte po -.ebl nije Ilo, kad ae ne igra iz po· .hlepe za dobit, za male novce, za

KATOLIK

neđufnu zabavu, ato čovjek igra aa avofim parom, 11 note vrijeme i na doličnom mjeaht. No nikad ae ne amije igrati na hazarđne igre, koje sa zabranjene po prirodnoDl i građanskom zakona, jer takve Igre uzbuđuju vrlo !estoko atraati i vode do velikoga gubitka jednu stranka. Uop6e, onaj, koji dobije novac na prevaru, jer pouaje karte ill ma netko dava znakove o kartama sul­grača i t. d., on je lupe! i dulan je vratiti dobiveni novac. Lupel je l onaj, koji nagovara nn igru nevje• §toga i dobije mu ili pak "opulta" na Igri slromainoga čovjeka, koji je­dn fivotari.

Dakle svaki onaj, koji igra na karte, neka pazi, da se ne i1kvari, da ne krade blifnjemu i Boga da ne vrijeđa. Oci obitelji neka ne do­puitajll svojoJ djeci - ni mlađoj ni starijoj - da im uzimaju karte, pa se stri vaju 1 drugima na igri, gdje čine avake nepodopštine. Neka se mlade! radije igra na čbtom zrak11 i ta se Jača, ili neka radije mjesto karata u nkama drži knjiga.

D. K. S.

Razgovor IV. loan : Deder pričaj, Ito je onaj

krivovlrac dalje govorio protiva Papi.

Marko: Rugao ae je nami katoli­cima, što virajemo, da je Papa ne­pogriliv, i uvirava nu, da je Papa k6 svaki drggi ČOvik, stoga da mo­že pogri§itf.

Ivan: Pa to i mi znademo. Samo ito mi virujemo, da nas Papa ne mole krivo učiti - dakle ou ne mofe pogrišiti - kad nam .kO vr­ho,nl poglavar čitave Kristove Cr· kve, ~O Namianik haaov, predlaže, što imamo virovati i Ito imamo či­niti, d~ se spa1imo.

Marko: A kud bismo mi svršili i kako bilmo se u 111mnjama ana­lli, kada ne biamo imaH zađnj11 in­atanca a11da, koja nam kafe: Tako ho6e &akon, a ne drag6ije.

Ivan: Eto tde nallupnik prama nami. Najbolje bi bilo, da ga zau­stavimo i • njim ae o tomu poraz­govorimo •

.iupnik: Hvaljen Isus l Jlarko i Ivan: V uda b11đi, go­

spodine !upniče l

Strana 3.

!upnik: O čemu to vi raspra­vljale 'l

Marko: Dove&a me se Ivan, da mu pričam, ito je nekidan onaj ne­aritni odmetnik govorio o sv. Ocu Papi.

Zupnik: Dico moje, budite čvr­sU ll viri, ka sv. Peter l On je bio neuki ribar. Ni on prije ldolaaka D11ba Svetoga nije mogao svaku ra­zumili, ito je laila naučavao, ali pun vire od srca je rekao busu: • T i i m a l r i č i v l č n o g a U v o ta. I m i v ir o v aa m o i p o z n a 1 m o, d a ai ti Krist, Si n B ožjil• -Stoga niti ne slaiajte te krive proroke, koJl vam pripovidaju krivll nauku, pro.: tivna Isusovom evanđelja.

loan: Ne bojte ae, gospodine iupnlče, rađe biamo se daU zaklati negoli i za dlaka otatupiU od lauao­vog sv. evanđelja. NO. rado bumo sluiall iŽ vdib uatiju, kaiE:o je dragi laus poatuio sv. Petra za nepogri­jelivoa vrhovnog poglavara svojoj Crkvi, t. j. nami virnicima.

Z upnik: Vl ate više puta ćuli 1111-

aove riči, upravljene Petr11: "P a ai janjce m o l el P aa i ovce moje!". Dakle po obld~enju i nalogu lsu­aovom Petar ima vlast i dafnoat, da 1 nami ravna i opravlja i da nae vodi na pai u, t. j. da nam priba­vlja duhovnu branu. A mofe li čo­vik adravoga raauma pomfaliti, da bi Bog dopustio svome Namisniku, vrhovnom paaUru avoga atada, da nam pratt otrovnu pešu, t. j. krivu nauka, koja ne bi bila u akladu aa Boljom naukom i da nas vodi atram­puticom 'l Ne. dico moja, Duh Sveti nadahnjuj6 Namianika Isusova, -vr­bovnoa glavara avojib virnika, tako da nas on ne može zaveati u blad­nju, ne mole pogrišitt, kad naa uči. što imamo virovati i Ito imamo činiti, da se spaaimo.

Marko: Pa to je jamo kO auncel .i upnik: A opet i avakO nde

dite znade na pamet one ričllsuao­ve: •... Ti sl Petar (t. j. stina) i D l t O j l ti n i 18 Ji d a t ~ ll Cr­kVII avoj u i vrata paklena ne 6e nju nadvladati; i tebi 6a dati ključe kraljentva nebe­skoaa l itog o d bu del uvezao na zemlji, bit 6e za-vezano l na nebesima, a štogod badel raz­drilio na ze m lj l, bit 6e razdrt­leno i na nebe•imal". Dakle Ito

• " t

Strana 4.

je svakoj zgradi temelj, to je Petar

Crkvi. Petar je otac obitelji Kristo­

ve - kJjučar kraljeVItva Kriatova,

t. j. čitave Crkve Kristove. Petar

ima vlast zavezati i razdrišiti, t. j.

zavezati nas zakonima, naime izda­

vati zakone, koji obvezuju sve vir·

nike; razdrišiti nas od nkonP, l j.

llkidati zakone. A mole li parne·

tan čovik pretpostaviti, da je bws

postavio lsbavi temelj avojoj Crkvi,

da je dao ključe svoga kraljevstva

nesigurnoj rucf, da ne ~e on sam

prosvftljivati i voditi • nebesa svoga

Nsmisnika tako, da bude u nemo·

gučnoali izdavati krive zakone o viri

i ćudoređu ili ukidati one zakone,

Loji su neophodno potrebiti za na­

še apasenje? Ivan: Tko nije slip i gluh, taj

mole i na prvi mah - i ako nije

učen - •hvatiti, keko fe posve na­

ravno, da Namimik Kriltov na ze­

mlji ne može nftko drugi bili nego

av. Petar i njegov zakoniti naslidnik,

te da vrho'fni pastir Kriatovoga stada,

.ključar Krlstov(lga kraljevstva, ne

može krivo naučavati, ne može po­

grišiti, kad uči ave virnike, što imaju

virovati, a što činiti, da se spase.

"Konzultor" Petrić na mezevu VI,

Kad je Niko Petrič tako sve to

n~drobio, kad se tako prestrašio e­

fekta Eubsriatijskoga konaress u Za­

gre bu, t j e š i sama sebe na koncu i

dokazuje si ili bolje re~i čavlima

zabija u glavll, da je na kongresu

bilo malo učesoi 1· a, da je to bio za­

pravo diecezanslri kongres zBgrebs Č·

ke nadbiskupije i t. d.

To svoje tješenje zavr~ava ovim

vrlo zanimivim riječima; "To je

najbolji dokaz, da naš narod, i ako

je religiozan, ipak nije k.lerikalan, a

u tome ga je duhu kroz čitav svoj

!ivot odgajao i blagopokojni

Stlepan Radić".

Ne kanimo se na ovom mjestu

pač1ti u kulturno·vjeske nazore po·

kojnoga Radića, jer je to dostatno

osvijetljeno u našoj katoličkoj llam­

pl. Ističemo samo to, da je jedna

dosta neukusna stvar pozivati se

na riječi m rt v a č o v j e k a. Uosta­

lom Radić je d~o dobro po nosu

"ltA'I'OLIK

Niki Petrića, kad mu je kauo -

kad je kod njega početkom aiječnja

god. 1927. prenoćio - da če se Se­

ljačka stranka baviti shtrokatoličkim

problemom za tri godine, i to to­

čno 1930. Petrić ne vidi, da mu se

pk. Stjepan Radič. ovdje narugao

u svem ob J Čajn(lm saritazmu. A da

je Radić danas živ, ~to bi istom

onda kazao PetrUu i drugbvjma t

2upne škole u Sjedinjenim Državama

Svuda po svijetu - osim u tiranskoj

boljševičkoj Rusiji - dopušteno je katolič­

kim roditeljima, da otvoraju slobodne

vjerske škole ill župne, kako ih zovu u

Sjevernoj Americi. Katolička Crkva sjajno n11preduje u Sjed. Državama, dok se pro-

tcatantlzam raspada n svakovrsne -sekte.

Katolički Amenčanl sami uzdržavaju 7.664

župne škole sa 2,201.94J učenika . Skalama

upravljaju redovnici l redovnice. Za ove

katoličke škole sami katolici New-Yorka

darivaju godišnje 311.904 dolara lli 18 mi­

lijuna dinara. Katollčid Amerikanci uzdr­

žavaju još 16 katoličkih universa, 114 struc!­

nlh universltetsklb zavoda l 1.552 srednje

Skale. Tako katolička Crkva odgaja duh

l karakter amerikanskoga naroda. A kako

mi pomažemo svoje konfesionalne slobod~

ne škole, koje se kod nas zovu privatmr

so pravom javnosti, gdje vrijedni i sveti

redovnici i redovnice prosvjetljuju um te

odgajaju l oplemenjuju srce i duh naše

dj ree 'l Protesta nU Imadu u Sjed. Država~

ma 2CO.OOO crkovo, all 11U lb već u god.

1929 . . zatvorili 60.000, jer nije bilo vjernika

u njlmo. l:'rotestanllzam postaje lješinu bez.

života t

Iz ~atoličkoga Šibenik.a Apologetske propovijedi u obliku mi­

sija. Od 12. do 21. novembra t. g. uklju­

čivo vlč o. Jacint B e ll ć, domlnlksoac, dr­

hće u Stolnoj Bozllfcl Sv. Jakovn svake ve­

čeri a 7 sali slijedeće apologetske propo­

vijedi : 1. Potreba Boga; 2. Potreba vjl'fe;

S. Oznake prave vjere; 4. Oznake prave

Crk. ve; 5, l:'rogonstva Crkve kroz 20 vije­

kova (.Vrata paklena ne će )e nadvladati");

6. Bludnost odvraća od Boga i vjere; 7.

Bezvjerska štampa odvrnća od Bogo i vjere;

8. Nerazr}cšivost 11akramenta !enidbe ; 9.

Katolik djelom, Ove će se propovijedi dr•

fati Iza devetnice Uospe od Zdravlja, koja

će svake večeri početi u 61/ , sn ti uvečer. Iza

propovijedi bit će blagol!llov sa Presvetim.

Na dan Gospe od Zdravlja, lJ. novembra,

iza lekcija, koje će početi u 41/ 1 sata ujutro, bit

će prva pfevnoa sv. Misa u 6 sati, iza koje

će se redati tihe sv. Mise. U ll sati presvij.

biskup držat će svečanu pontifikalnu službu

f'ofju. Uvečer Iza ruzarija u 7 sati bit će

zadnja propovijed, a zatim će se pred iz­

loženim Svetotajstvom pjevnti Litnoije Go ·

spi ne i presvijelli biskup će dr!atl blagoslov

sa Presvetim.

Blagdan sv. Martina. U srijedu ll. t.

mj. slavi sv. Crkva blagdan sv. Martina.

OVaj blagdan na osoblti način proslavlće se u sjemeniSuoj crkvi sv. Martina. Već u

5 sotl ujutro biće lekcije, a u 6 pjevana

sv. Miso. Zatim će slijediti jedna tiha u S

sati, dok će svečana biti u 10 sati. Poslije

podne u 4 1 /v sata je blagoslov sa Presvetim.

- S\benčani, osobito Varošani, sjetite se

toga dana svoje dužnosti, te u Ime svojih.

dfedova i pradjedova zohvalite se moguće­

m u 11vecu na milosti i dobru, što im je u­

dijelio, t. j. Izbavio ih od ospica (boginja).

Akademija sjemenl§taraca 1. t. mj.

bila je svečana nkademlja, koju u sjeme­

nišnoj dvoran u prirediše mladi i poletni

sjemenlštarcl na spomen posvete svojih.

srdaca Kristu, Kralju srdaca, sa slijedećim

programom: 1. Kralj srdaca (Proslov i

predavanje) - zbori A. Si m a e, VIIl. r.; :Z.

Dođi Kraljevstvo Tvoje (V. Nikolić VII. r .)

- deklamira B. B o j m ić V. r ; 3 •• zrtve" od

D. Žanka · tri slike o meksičkim mučeni­

cima; 4. Pobijedio je Krist t • deklamira

I. Ćuković IV. r.; 5. aZamame mladosti ...

· alegorllska igra u l činu. Sve točke aka­

demije pol!ltfgle svoj uspjeh, dok je posljed­

nja upravo sve nadmašila. Krasni sujet i: sklarlna Izvedba prenijele su gledaoca ča­

skom lz ovoga su:r:nog dola tamo gore daleko u nebeske sfere, do prijestolja Kri­sta Kralja. Na svemu ovomu neka je osobita čast i hvala sjem. duhovnik u vlč. o. P e­r l e l, koJI je l a nk tor ovoga zadnjeg tako lijepoga komada t

Odlikovi1ni1 voSti1rnili1 riruo tolar ·šibenik voltarUl m&j•tor l 41plom1r&Jll p6elar

hraclJ~em: sve usti svijeća, du p lira, uskrsnih stoj nica (ceres) sa

svim uresnim znakovima, Iz prvorazrednoga voska, brzo l solidno.

Prerac1Jujem: prema !elji sve vrsti svijeća iz voštanih ulomaka l

oko pina. - Uz D&JpoYol.JDlJe oljeDe:

~odaJem: finog vrcanog meda, 80-850J. sa kadul)inog cvijeća, Iz

mog uzornog pćellnjaka, na malo i veliko. Med je vanredne ljeko­

vitosti za plućne bolesti, grla, prsa, prehlade ltd.

KupQ,jem: sve vrati voštanih okaplna, ulomaka l !utog voska.

Po6aaa 41ploma l slatu. mecl&1.1&: DubrovDlk 1928.

.,&&TOLIK• 1slasl av&ld tJed&D. - Jtretplata p~• DiD 80.- - aa laoHJIUitvo 4Yostnako. - Os~ po Dai'061toJ

tuUL - Vlaalk l e4snom.l ve4Dlka 1n6. 1080 I"BLiiiliOVIO, ll1beldk, 1lllo& "· Jlal1laa.- A4r••• veb.llbai

apn-ye: albulk, l'olt. pret!Dao 17. - ltampa: Pdka Ttlibn, Br&6• :.ata616Jpk. l'etra, prellat&YDJ.k Vjek. ••&&616