KAZALI©TE MARINA DRÆIΔADUBROVNIK

sezona 2008./2009.

Robert Harling

»ELI»NE MAGNOLIJE(Steel Magnolias)

Prijevod: Ivan MatkoviÊ

Premijera: 6. oæujka 2009.

Robert Harling

»eliËne magnolijePrijevod: Ivan MatkoviÊ

Redatelj: Joško JuvanËiÊScenograf: Marin Gozze

Kostimografkinja: Matija VuicaOdabir glazbe: Paola DražiÊ ZekiÊ

Asistentica scenografa: Ana Marija ObradoviÊ

Podjela uloga:

Izmira BrautoviÊ:TRUVY JONES - Ëetrdesetak. Vlasnica frizerskog salona.

Mirej StaniÊ:ANNELLE DUPUY-DESOTO - 19, frizerska pomoÊnica.

Milka Podrug KokotoviÊ:CLAIREE BELCHER - oko 66 god. Udovica bivšeg gradonaËelnika. Velika dama.

Glorija ŠoletiÊ:SHELBY EATENTON-LATCHERIE - 25, najzgodnija djevojka u gradu.

Jasna JukiÊ:M’LYNN EATENTON - pedesetak. Shelbyna majka. Društveno aktivna poslovna žena.

Žuža Egrenyi:OUISER BOUDREAUX - oko 66 god. Bogata Ëangrizavica. Trpka, ali simpatiËna.

Glas voditelja radio postaje - Petar Mišo MihoËeviÊ

Završni zbor „Aleluja“ iz oratorija „Mesija“ Georga Friedricha Händela zadan je od strane Roberta Harlinga (autora teksta).

Inspicijentica: KaÊa Katica CareviÊŠaptaËica: Ivana Ljepotica

Redateljska zabilješka

OdliËan Harlingov tekst, koji visoko kotira u recentnoj ameriËkoj dramaturgiji i po kojem je snimljena i istoimena filmska uspješnica, kroz šest ženskih likova govori o položaju žena i majki u suvremenom društvu na svim stranama svijeta. Njegove junakinje vode dijalog u vremenu u kojem žene postaju ne samo iznimno važne, nego i iznimno svjesne da su svojim sposobnostima spremne ponijeti veliki dio ne samo obiteljskog, nego i društvenog života. Pred nama su ustvari životi šest obitelji u mnogim situacijama i odnosima, do bolnih spoznaja i Ëesto tužnih obiteljskih situacija. U frizerskom salonu kao 'prirodnom ambijentu' žene- prijateljice mogu se hvaliti i jadati, zabavljati se i šaliti, ali i pronaÊi vitalnost i podnijeti žrtvu u teškim životnim situacijama kakve muški svijet ne poznaje. √eliËne magnolije priËa je o šest hrabrih žena. Ponovni rad s dubrovaËkim glumicama bio mi je još jedno veliko zadovoljstvo.

Joško JuvanËiÊ

Ovu predstavu posveÊujemo onim prediv-nim ženama i majkama koje se žrtvuju za svoju obitelj i djecu a koji to, na žalost, ponekad i ne znaju cijeniti.

Redatelj i ansambl predstave.

Posebna zahvala na pomoÊi inventarom i rekvizitom:

Frizerski salon 'Marijana', MokošicaFrizerski salon 'Petrunjela'

BrijaËka radnja »ikatoFrizerski salon 'Milo'

Café bar Fontana

Joško JuvanËiÊ - Jupa (redatelj) roen je u Dubrovniku 1936. godine. Osnovnu i srednju školu završava u rodnome gradu, a književnost na Filozofskom fakultetu, te režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Odmah po završenoj Akademiji postaje

prvo Gavellin, a zatim i SpaiÊev asistent, što Êe umnogome odrediti njegovu buduÊnost kazališnog pedagoga. Kao profesor glume od 1960. do danas JuvanËiÊ je presudno utjecao na umjetniËki razvoj mnogih danas poznatih i cijenjenih hrvatskih glumaca. Prve važnije režije Joško JuvanËiÊ ostvaruje u dubrovaËkom kazalištu ("DubrovaËki skerac" Fee ŠehoviÊa 1961., Moliereova "Škola za žene" 1962.), kojemu Êe se i kasnije redovito vraÊati postavljajuÊi, pored ostalih, djela DržiÊa, Schisgala, Bettija, Obaldije, Euripida, Ostrovskog, De Filippa, VojnoviÊa, Goldonija i Ivaneca. Široj hrvatskoj javnosti JuvanËiÊ se nametnuo sredinom šezdesetih kada u zagrebaËkim kazalištima režira nekoliko višestruko važnih i poticajnih predstava - od Schisgalovih "Daktilografa" i "Tigra", u Teatru &TD, preko Tollerova "Hinkemanna" i Ghelderodeovih "Škole za lude" i "Escuriala" u Gavelli, do Goldonijeva "Velikog smiješnog rata" u HNK. Od tada Êe režirati iznimno veliki broj predstava u gotovo svim hrvatskim kazalištima,

Robert Harling roen je 1951. godine u Dothamu (Alabama). Do njegove dvanaeste godine obitelj se je više puta selila da bi se konaËno skrasila u gradiÊu Natchitoches u državi Louisiana. Nakon zavrešenog pravnog fakulteta u Tulaneu, umjesto da položi državni

pravosudni ispit, Harling je odluËio okušati glumaËku sreÊu u New Yorku. Nakon više godina rada u kazalištu, na animaciji i sinhronizaciji reklama, insipiriran preranom smrÊu svoje sestre piše svjetsku uspješnicu √eliËne magnolije (1980) koje do današnjeg dana nastavljaju uspješan život na kazališnim pozornicama širom svijeta. Ubrzo nakon uspjeha u kazalištu, Harling je scenarij preradio za film; sniman na autentiËnim lokacijama njegovog grada iz djetinjstva, film sa Sally Field, Juliom Roberts, Shirley McLaine, Olympiom Dukakis, Dolly Parton i Daryl Hannah postigao je posve izvanredan uspjeh. Harling je i nadalje traženi kazališni i filmski autor i scenarist ( Pravila privlaËnosti (2004.) Ja, špijun, The Evening Star (nastavak kultnih Opasnih veza redatelj) The First Wives Club (1996) redatelj, scenarist Soapdish(scenarist) te koautor mnogih uspješnih scenarija. Od posljednjih, treba izdvojiti njegov skript za filmsku rekreaciju Dallas-a, televizijskog fenomena iz osamdesetih godina.

podjednako uspješno se noseÊi s klasicima domaÊe i svjetske dramske književnosti (u tom kontekstu osobito su važne njegove postave DržiÊeva "Plakira iliti Grižule" i "Dunda Maroja", Shakespeareova "Sna Ivanjske noÊi", VojnoviÊeve "DubrovaËke trilogije", VetranoviÊeva "Kako bratja prodaše Jozefa", te crkvenog prikazanja "Ecce homo" na DubrovaËkom ljetnom festivalu) i suvremenim piscima (BakariÊ, Brešan, Ionesco, Simone, Cooney), pri Ëemu su neka od tih uprizorenja - primjerice "Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi” Toma Stopparda u &TD-u (1971.) - postala amblematskom kazališnom oznakom svog vremena. Raznolikost JuvanËiÊevih kazališnih iskustava upotpunjuju i brojne režije predstava za djecu, kao i lutkarskih predstava za djecu i odrasle ("Skup", "Osman", "San Ivanjske noÊi"), a posebno poglavlje njegove profesionalne biografije vezano je uz DubrovaËke ljetne igre/festival, u Ëijem je umjetniËkom rukovodstvu naprekidno nazoËan veÊ dvadesetak godina, obnašajuÊi od 1986. i ulogu umjetniËkog direktora, odnosno umjetniËkoga ravnatelja dramskog programa. Za svoj umjetniËki rad Joško JuvanËiÊ je dobio Ëitav niz uglednih nagrada i priznanja, meu kojima izdvajamo Nazorovu nagradu, Nagradu Dubravko Dujšin, te nekoliko nagrada Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

Marin Gozze (scenograf) roen u Dubrovniku, 30. listopada 1944. Nakon dva se mestra na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, upisuje Akademiju za primjenjene umjetnosti u Beogradu, gdje diplomira 1969. na odsjeku scenografije u klasi prof. Milenka Šerbana. U Rimu na

RAI-u 1970. specijalizira televizijsku scenografiju. 1977. -79. uposlen kao tehniËki direktor Hrvatskog Narodnog Kazališta u Varaždinu. 1985. postaje scenograf u stalnom radnom odnosu Kazališta Marina DržiÊa. Ravnatelj je u dva mandata, 1991. -1994. i 1998. -2002., Kazališta Marina DržiÊa u Dubrovniku. Ëlan je ULUPUH-a, a jedno je vrijeme, kao Ëlan Zajednice umjetnika Hrvatske, imao status slobodne profesije. Do danas je autor više od stotinuipedeset kazališnih scenografija i tridesetak kostimografija u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Sarajevu, Mostaru, Novoj Gorici, Ljubljani, Mariboru, Klagenfurtu i za prvo uprizorenje DržiÊa u Americi 2004. u Washingtonu. Kreator je kazališnog izraza studentskog teatra “Lero” iz Dubrovnika. Bavi se grafiËkim oblikovanjem, likovnim postavama izložbi i projektiranjem interijera. Docent je na UmjetniËkoj akademiji u Splitu gdje drži kolegij scenografije. Dobitnik je niza nagrada na hrvatskim kazališnim smotrama.

Matija Vuica (ko sti-mo gra fkinja) modna k r e a t o r i c a , kostimografkinja i pje va Ëica. Na hrvatskoj modnoj sceni je od poËetka osamdesetih: Mediji i modni kri tiËari proglasili su je vodeÊom avan ga-rdnom kreatoricom. Deve de setih godina, radeÊi kosti mogra-fije za velike projekte

HTV-a, unikatne haljine za javne osobe - vratila je sjaj veËernjoj haljini i visokoj modi. KoketirajuÊi s hrvatskim etno-motivima (haljine - ≈PLODOVI ZEMLJE√ i ≈POZDRAV IZ HRVATSKE√) osvaja dvije svjetske nagrade za najoriginalnije haljine. Kazališne kostime kreirala je za predstave V. Habuneka ≈Kapetan Oliver√, D. Z. Freya ≈Slavuj i ruža√, ≈Filio ni doma√, S. Sliva ≈Igre√, V. ŠtefanËiÊ rock musical ≈Kosa√. U Kazaliπtu Marina DræiÊa radila je na predstavama "Dan od Amora", "Ivana - rock bajka" i "Pidæama za πestoro".

Paola DraæiÊ ZekiÊ (glazbena suradnica) roena je u Dubrovniku. Na Glazbenoj aka de miji diplomirala je violu. Scen skom glazbom bavi se od srednjoπkolskih dana, od sudjelovanja u Studen tskom teatru "Lero". Prije dolaska u angaæman u Kazaliπte Marina DræiÊa u svojstvu glazbe ne sura dni ce 1988./1989., svi rala je deset godina u Simfonijskom orkestru Du brov nik. Niz godina bavi se skladanjem (komorna glazba) te

vodi djeËje grupe odnosno zbor. Autorica je i musicala za djecu "Ivica i Marica" i eduka-tivnoga projekta za najmanju djecu »ovuljice, koji se proπle i ove sezone realizira u KMD-u. Kao autorica scenske glazbe radi i u kazaliπtima u Varaædinu i Splitu te u Mostaru.

Dobitnicom je Na grade hr vatskoga glumiπta za scensku glazbu ostvarenu u "Dum Marinovim snima" na DubrovaËkim ljetnim igrama.

Ana Marija O b r a d o v i Ê , ( a s i s t e n t i c a scenografa) roena je u Dubrovniku 28. 02. 1983. godine gdje je završila osnovnu i srednju umjetniËku školu. 2004. godine upisuje slikarstvo pri Akademiji likovnih umjetnosti u Splitu. Apsolvent je u klasi prof. Gorkog Žuvele.

Do danas je imala dvije samostalne izložbe te je sudjelovala na par skupnih izložbi.

Izmira BrautoviÊ roena u Dubrovniku gdje je bila Ëlanica dramskog studija Mali Marin DržiÊ pri KMD kao i Studen-tskog teatra Lero. Upisala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti iz Zagreba koju napu-šta, zbog privatnih razloga, na prvoj godini studija. Nakon povratka u

Dubrovnik povremeno je angažirana na DubrovaËkim ljetnim igrama i u Kazalištu Marina DržiÊa gdje postaje stalnom Ëlanicom glumaËkog ansambla od 1. 9. 1992. Radi kao dramski pedagog pri Kazalištu Marina DržiÊa, kao voditeljica dramske grupe za djecu i mladežUloge u KMD od 2000. godine:Ghigo de Chiara: LA MAISON Redatelj: N.

Mangano (18. 02. 2000.)Matko Sršen: LIBERTINA - TITANIC Redatelj: M.

Sršen (25. 10. 2000. )Matko Sršen: LIBERTINA - ŠPORKA KANASTA

Redatelj: M. Sršen 29. 11. 2001.)Vanja Matujec: ALISA IZA KOMPJUTORA

Redatelj: M. Raguž (30. 01. 2001.)Mavro VetranoviÊ: SUZANA »ISTA Redateljica:

I. Boban (20. 04. 2001.)Vaclav Havel: PROSJA»KA OPERA Redateljica:

H. Burešova ( 07. 10. 2001.)M. I. Fornes: BLATO Redatelj: N. Paunovski (23.

12. 2001.)

Matko Sršen: LIBERTINA - FINA FOSPOÐA Redatelj: M. Sršen (21. 03. 2001.)

Mavro VetranoviÊ: ORFEO Redateljica: I. Boban (30. 04. 2001.)

Miro Gavran: VRIJEME JE ZA KOMEDIJU Redateljica: N. Kleflin (12. 10. 2002.)

Ivo VojnoviÊ-Davor Mojaš: SIRENE Redatelj: D. Mojaš (28. 02. 2003.)

Nikola NalješkoviÊ-Rene Medvešek: U LUGU ONOMUJ Redatelj: R. Medvešek (12. 03. 2003.)

Matko Sršen: POMET MARINA DRŽIΔA Redatelj: I. KunËeviÊ ( 27. 04. 2003.)

Luko Paljetak: VIOLA Redatelj: D. Mojaš (29. 02. 2004.)

Eve Ensler: VAGININI MONOLOZI Redateljica: S. BanoviÊ (15. 10. 2004.)

VanËa KljakoviÊ: TEŠTAMENAT Redatelj: I. L. Lemo (10. 12. 2004.)

Ivo VojnoviÊ: EKVINOCIJO Redatelj: J. JuvanËiÊ (2004.)

Nepoznati autor XVI st. : LJUBOVNICI Redatelj: V. KljakoviÊ (11. 02. 2005.)

Luko Paljetak-Ðelo JusiÊ: DAN OD AMORA Redatelj: V. ŠtefanËiÊ (14. 05. 2005.)

Škrabe-CvitanoviÊ-ŠtefanËiÊ: IVANA ROCK BAJKA Redatelj: V. ŠtefanËiÊ (18. 03. 2006.)

Luko Paljetak: SV VLAHO BLASIUS BLAŽ - lutke Redatelj: Z. Bourek (24. 06. 2006.)

N. V. Gogolj: ŽENIDBA Redatelj: N. Mangano (5. 04. 2007.)

Marc Camoletti: PIDŽAMA ZA ŠESTORO Redatelj: P. Farago (11. 05. 2007. )

Ivo VojnoviÊ: SUTON Redatelj: J. JuvanËiÊ (9. 10. 2007.)

Mirej StaniÊ roena u Dubrovniku. Sa 15 godine se poËela baviti glumom u Studentskom teatru Lero. Upisuje jezike na Filozofskom fakultetu i paralelno glumu na Akademiji dramskih umjetnosti iz Zagreba koju i diplomira. Stalna Ëlanica ansambla Kazališta Marina DržiÊa od 1.10.1995.

Radi kao dramski pedagog pri Kazalištu Marina DržiÊa, kao voditeljica dramske grupe za djecu i mladež, te dramske grupe Studentskog teatra Lero i Ženskog aËkog doma.Uloge u KMD od 2000. godine:Ghigo de Chiara: LA MAISON; Redatelj: Nino

Mangano; Uloga: Skulptura; Premijera: 18.02.2000.

Fea ŠehoviÊ: KAD SUNCE ZAÐE; Redateljica: Tea Gjergjizi; Uloga: Tere; Premijera: 23.11.2001.

Vaclav Havel: PROSJA»KA OPERA; Redateljica: Hana Burešova; Uloga: Lucy i Betty; Premijera: 7.10.2001.

Vanja Matujec: ALISA IZA KOMPJUTORA; Redatelj: M. Raguž; Uloga: Vapapalubaluba; Premijera: 31.1.2001.

Mavro VetranoviÊ: ORFEO; Redateljica: Ivica Boban; Premijera: 30.04.2001.

Ivo VojnoviÊ-Davor Mojaš: SIRENE; Redatelj: Davor Mojaš; Uloga: Sirena; Premijera:

28.02.2003.Samuel Beckett: SVRŠETAK IGRE; Redatelj:

Želimir MesariÊ; Uloga: Nell; Obnova predstave: 17.10.2002.

Nikola NalješkoviÊ-Rene Medvešek: U LUGU ONOMUJ; Redatelj: ReneMedvešek; Premijera: 12.03.2003.

Matko Sršen: POMET MARINA DRŽIΔA; Redatelj: Ivica KunËeviÊ; Uloga: Pera; Premijera: 27.04.2003.

Calderon de la Barca: ŽIVOT JE SAN; Redatelj; Georgij Paro; Uloga: Stella; Premijera: 6.11.2003.

Luko Paljetak: VIOLA; Redatelj: Davor Mojaš; Premijera: 29.02.2004.

Luko Paljetak-Ðelo JusiÊ: DAN OD AMORA ; Redatelj: Vlado ŠtefanËiÊ; Uloga: Omakala; Premijera: 14.05.2005.

Škrabe-CvitanoviÊ-ŠtefanËiÊ: IVANA ROCK BAJKA; Redatelj: Vlado ŠtefanËiÊ; Uloga: Kosjenka ; Premijera: 18.03.2006.

Antoine de Saint Exupery: MALI PRINC; Redatelj: Ivan Leo Lemo; Uloga: Zmija; Premijera: 11.10.2006.

Luko Paljetak: SV VLAHO BLASIUS BLAŽ - lutke; Redatelj: Zlatko Bourek; Uloga: Sv. Vlaho; Premijera: 24.06.2006.

Marc Camoletti: PIDŽAMA ZA ŠESTORO; Redatelj: Peter Farago; Uloga: Jacqueline; Premijera: 11.05.2007.

Ivo VojnoviÊ: SUTON; Redatelj: Joško JuvanËiÊ; Uloga: Ore; Premijera: 9.10.2007.

Marin DržiÊ: SKUP; Redatelj: Zlatko Bourek; Uloga: Zlatikum; Premijera: 26.1.2008.

M.DržiÊ/I.Boban: PLANET DRŽIΔ; Redateljica: Ivica Boban; Premijera: 9.5.2008.

Milka Podrug-KokotoviÊ roena je u Dicmu. Djetinjstvo i mladost provela je u Splitu. U tome gradu stekla je temeljno obra-zovanje, završivši osnovnu školu i klasiËnu gimnaziju. Pohaala je gluma-Ëku školu u Zagrebu, prvu godinu, a u Sarajevu ostale tri, gdje je i diplomirala.

Nakon usputne životne i glumaËke postaje u šibenskom kazalištu (sezona 1953/54. ) došla je u Dubrovnik i angažirana u njegovu kazalištu potkraj 1954. godine. Ostala mu je vjerna sve do danas. Nastupa na DubrovaËkim ljetnim igrama od 1964. do danas. Milka je talentom, radom i upornošÊu ostvarila više od 150 kazališnih uloga, u širokome repertoarskom luku od antiËke drame, hrvatske baštine, svjetskih klasika, graanske drame do suvremenih dramatiËara, inozemnih i domaÊih. Tek dva puta glumaËki je izbivala iz domicilnog mjesta (Teatar ITD, Zagreb, HNK Split). Snimila je niz filmova i televizijskih serija i drama. »esto je nastupala na Radio postajama Zagreb i Dubrovnik. Dobitnica je niza priznanja i nagrada: Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske

(prvomajska) - dva puta; 1969. Grada Dubrovnika, godišnja;1972. Vladimir Nazor, godišnja - za ulogu kraljice

Anne u Životu Eduarda II. i Jele u Ekvinociju;

1973. Sterijina - za ulogu Jele u Ekvinociju;1974. Festival monodrame (Mala scena), Zemun

- za ulogu Heloise Abelard; 1987. Orlando - DubrovaËke ljetne igre; 1988. MES (Male eksperimentalne scene),

Sarajevo - za ulogu Jokaste u FeniËankama;

1992. Slobodna Dalmacija - za životno djelo;1994. Vladimir Nazor - za životno djelo; Marul -

MaruliÊevi dani, Split - za ulogu Marije Terezije u Najduži dan Marije Terezije;

1995. Hrvatsko glumište, Zagreb - za ulogu Osoba A u Tri visoke žene;

1997. Male scene, Rijeka - za ulogu Osoba A u Tri visoke žene; Veljko MariËiÊ, Rijeka, Novi list, Rijeka; Mediteran, Novi list;

2000. Grada Dubrovnika - za životno djelo; 2000. Vjesnikova nagrada za kazalište Dubravko

Dujšin za uloge u Dundu Maroju i Otrov kazališta;

2002. Nagrada hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetniËko djelovanje;

O njezinu glumaËko-umjetniËkom umijeÊu pisali su ugledni kritiËari, teatrolozi i kazalištarci: L. Paljetak, A. Kudrjavcev, D. ForetiÊ, M. MartinoviÊ, B. VioliÊ, G. Paro, T. MaroeviÊ, P. Selem, P. KvrgiÊ, J. Fiamengo i mnogi drugi.

Glorija ŠoletiÊ roena u Du bro vni-ku. Završila je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti u Pragu (Akademie múzíckých umění v Praze) u klasi prof. J a r o s l a v e T v r z n i k o v e , Ladislava Freya i Petra Kracika. Stalni Ëlan ansambla Kazališta Marina DržiÊa od 1. 9. 1998.

Uloge u KMD od 2000. godine:Ghigo de Chiara: LA MAISON; Redatelj: N. Mangano

(18. 02. 2000. ), uloga: DorisMatko Sršen: LIBERTINA - TITANIC; Redatelj: M.

Sršen ( 25. 10. 2000. ), uloga: LoritaMatko Sršen: LIBERTINA - ŠPORKA KANASTA;

Redatelj: M. Sršen 29. 11. 2001.)Vanja Matujec: ALISA IZA KOMPJUTORA; Redatelj:

M. Raguž (30.01.2001.), uloga: bijela kraljicaMavro VetranoviÊ: SUZANA »ISTA; Redateljica: I.

Boban (20. 04. 2001. ), uloga: službenicaVaclav Havel: PROSJA»KA OPERA; Redateljica: H.

Burešova (07. 10. 2001. ), uloga: Polly i VickyFea ŠehoviÊ: KAD SUNCE ZAÐE; Redateljica: Tea

Gjergjizi (23. 11. 2001.), uloga: LoraMatko Sršen: LIBERTINA - FINA FOSPOÐA;

Redatelj: M. Sršen (21. 03. 2001.)Mavro VetranoviÊ: ORFEO Redateljica: I. Boban (30.

04. 2001.), uloga: EuridiËeMARLENE DIETRICH - cabaretna predstava;

Redatelj: Ante VlahiniÊ (15. 6. 2002. )Yasmina Reza: PO»ETAK ZIMSKOG PERIODA;

Redatelj: Petar Selem, uloga: ArianeIvo VojnoviÊ-Davor Mojaš: SIRENE; Redatelj: D.

Mojaš (28. 02. 2003. ), uloga: SirenaNikola NalješkoviÊ-Rene Medvešek: U LUGU

ONOMUJ; Redatelj: R. Medvešek (12. 03. 2003.), uloga: Muža

Matko Sršen: POMET MARINA DRŽIΔA; Redatelj: I. KunËeviÊ (27.04.2003.), uloga: Signor Ondardo

Calderon de la Barca: ŽIVOT JE SAN; Redatelj: Georgij Paro (6. 11. 2003. ), uloga: Rosaura

Fea ŠehoviÊ: BETULA; Redatelj: Fea ŠehoviÊ (25. 11. 2003.), uloga: Luce

Luko Paljetak: VIOLA; Redatelj: D. Mojaš (29. 02. 2004.), uloga: Valerija

Eve Ensler: VAGININI MONOLOZI; Redateljica: S. BanoviÊ (15. 10. 2004.)

Luko Paljetak-Ðelo JusiÊ: DAN OD AMORA; Redatelj: V. ŠtefanËiÊ (14.05.2005.), uloga: vila

Škrabe-CvitanoviÊ-ŠtefanËiÊ: IVANA ROCK BAJKA; Redatelj: V. ŠtefanËiÊ (18. 03. 2006.), uloga: Ivana

N. V. Gogolj: ŽENIDBA; Redatelj: N. Mangano (5. 04. 2007.), uloga:

Marc Camoletti: PIDŽAMA ZA ŠESTORO; Redatelj: P. Farago (11. 05. 2007. ), uloga: Suzanne

Ivo VojnoviÊ: SUTON; Redatelj: J. JuvanËiÊ (9. 10. 2007.), uloga: Pavle

Nilo Cruz: ANA U TROPIMA; Redatelj: Georgij Paro (3. 12. 2005. ), uloga: Marela

Marin DržiÊ: SKUP; Redatelj: Zlatko Bourek (26. 1. 2008. ), uloga: Smrt

Marin DržiÊ/Ivica Boban: PLANET DRŽIΔ; Redateljica Ivica Boban (9. 5. 2008.) Produkcija Art radionice Lazareti

Marijan MatkoviÊ: KLITEMNESTRA; Redatelj: Lawrence Kiiru

Jasna JukiÊ roena u Splitu. Diplomirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti iz Zagreba. U svom glumaËkom radu ostvarila je više od 40 kazališnih uloga u HNK Split, Kazalištu mladih Split, Splitskom ljetu, te Dubro va-Ëkim ljetnim igrama. Od 1993. godine je

u stalnom glumaËkom angažmanu u Kazalištu Marina DržiÊa. Najviše je pamtimo u predstavama: Romanca o tri ljubavi, Tri visoke žene, KroÊenje goropadnice, DubrovaËki skerac, Suzana Ëista, Ana u tropima, Planet DržiÊ. Od 1996. godine voditeljica je dramskih grupa pri Kazalištu Marina DržiÊa. Od 2000. godine voditeljiva je projekta „Kazalištem protiv nasilja“ pri udruzi Arijel. U veljaËi 2006. godine osniva Amatersku glumaËku družinu „Arijel“ gdje je režirala slijedeÊe predstave: Jasen Boko Kazališni sat, Elvis Bošnjak Hajdemo skakati po tim oblacima, Jasen Boko Zdenac mudraca, Miro Gavran Sve o ženama.

Žuža Egrenyi roena je u Dubrovniku. Diplomirala na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu 1966. godine u klasama dr. Branka Gavelle, prof. Vlada Habuneka, prof. Koste SpajiÊa i Bojana Stupice. Kasnije je s njima suraivala u mnogim predstavama kroz angažmane u kazalištima

Varaždina, Zagreba i Dubrovnika. Na DubrovaËkim ljetnim igrama sudjelovala od poËetka ( 10 godina Gruba u DržiÊevu „Skupu“, Jel jenka u G u n d u l i Ê e v o j „Dubravci“, Ore i Vice u VojnoviÊevoj „Trilogiji“ i cijeli niz veÊih i manjih uloga). Realizirala mnoge kreacije

znaËajnih autora kao što su: Ionesco („Stolice“ i „Kralj umire“), Jarry (uloga mame Ubu), Marieavu, Anoulh, Brecht, Pirandello, De Filippo itd. Od antologijske Grube u Ëuvenoj SpajiÊ-HajdarhodžiÊevoj interpretaciji DržiÊevog Skupa, kada je kao studentica akademije najavila svoj talent, pa preko brojnih uloga u svim žanrovima gdje je ljubav kritike ali i publike osvajala kako glavnim tako i brojnim sjajno uraenim epizodnim ulogama, Zsuzsa Egrenyi je neizmjerno zadužila kazalište u Dubrovniku. Nagrade : 1984. Prvomajska nagrada za epizodnu ulogu; 1986. Meunarodni festival pantomime i monodrame Zemun „Zlatna kolajna“; 1987. „Zlatni smijeh“ na zagrebaËkom Festivalu humora i satire, Prvomajska nagrada - priznanje za dugogodišnje uspješno umjetniËko djelovanje na polju dramske umjetnosti; 1988. RepubliËka nagrada za najbolju glavnu žensku ulogu (Beckett „Divni dani“).

TEHNI»KO OSOBLJE

Tomislav Glegj (majstor pozornice i tehniËki upravitelj)

Baldo DuæeviÊ (voditelj stolarske radionice)

Maja Nagy i Jelka GrljeviÊ (krojaËka radionica)

Silvio Giron (majstor rasvjete)

Mario Capursi (majstor tona)

Dragan PantoviÊ (tehniËar tona i rasvjete)

Miπo BariËeviÊ (slikar izvoaË)

Stijepo PrËan (fi nalizator dekora)

©emsa MrËela (frizerica)

Manuela Kavain (maskerica / πminkerica)

Stela -uroviÊ (rekviziter)

Asim ArslanagiÊ (pomoÊnik majstora pozornice)

Marko Borovina (opsluæivaË pozornice)

Borivoje LjubojeviÊ (opsluæivaË pozornice)

Kreπimir FerizoviÊ (opsluæivaË pozornice)

nakladnikKAZALI©TE MARINA DRÆIΔA

Dubrovnik

za nakladnika ravnatelj

Petar M. MihoËeviÊ

urednik knjiæiceDraæan JurkoviÊ

fotografi jeÆeljko TutnjeviÊ

naslovnica i plakatAna Marija ObradoviÊ

tisak: ALFA-2 d.o.o.

naklada: 400 primjeraka

e-mail adresa: kmd@du.htnet.hr; web stranice: www. kazaliste-dubrovnik.hr

Telefoni: ured: 020 321 006; 020 321 419; porta: 020 321 420; blagajna: 020 321 088;

faks: 020 321 071

KAZALI©TE MARINA DRÆIΔADUBROVNIK