www.nasciturus.com

I. DIO: PROCESNE RADNJE

I. POGLAVLJE: OPĆENITO O PROCESNIM RADNJAMA

1.1 POJAM PROCESNE RADNJE

Procesne radnje su ponašanja sudionika u kaznenom postupku koja su pravno regulirana KPP-om i uvjetuju pravne posljedice. Pojam procesne radnje je teorijski pojam, nećemo ga naći u ZKP-u. Pojam procesne radnje obuhvaća 3 elementa → ponašanje sudionika u postupku + pravna reguliranost propisima KPP-a (forma) + pravni učinak. Npr: propuštanje roka za izjavljivanje žalbe. Važna pitanja:

tko vrši procesne radnje : Procesne radnje mogu vršiti svi sudionici u kaznenom postupku- temeljni kaznenoprocesni subjekti ili subjekti kaznenoprocesnih radnji. To su ovlašteni tužitelj, okrivljenik i sud. Svi subjekti kaznenog postupka su ujedno i subjekti kaznenoprocesnih radnji (npr. državni odvjetnik koji ulaže žalbu) no svi subjekti kaznenoprocesnih radnji nisu ujedno i subjekti kaznenog postupka (npr. svjedok koji iskazuje);

zašto je izlaganje o procesnim radnjama povezano s utvrđivanjem činjenica, pa stoga spada u posebni dio→ procesne radnje su način (forma) za utvrđenje činjenica. Poduzimanjem procesnih radnji na formalan način utvrđuju se činjenice važne u kaznenom postupanju. Tek na utvrđene činjenice može se primjeniti pravni propis. Podvođenje utvrđenih činjenica pod apstraktni zakonski opis naziva se sumpsumcija .

1.2 FORMA PROCESNE RADNJE

Stajališta o opravdanosti postojanja formi u kaznenom postupku:

forme nisu potrebne jer otežavaju kazneno postupanje - radnje bi se mnogo laše i brže obavljale ako forma ne bi bila točno određena. Ovo stajalište nije opravdano jer bez postojanja formi ne bi uopće imali kazneni postupak ni kazneno procesno pravo;

forme postupanja moraju se predvidjeti jer :

- osiguravaju primjenu onih načina postupanja koji su se u praksi pokazali najboljima i onda su za postizanje cilja regulirana KPP-om. Npr: u invizitornom kaznenom postupku radnje su se registrirale zapisnikom što je dovelo do novog instituta= žalbe ( RAZLOG PRAKSE );

- se određivanjem formi postupanja onemogućava eventualna samovolja državnih tijela koja u postupku sudjeluju (politički aspekt) i istovremeno se štite prava okrivljenika u postupku ( RAZLOG ZAŠTITE TEMELJIH PRAVA ) .

1

www.nasciturus.com

Posljedice povreda formi - svaka forma može biti kršena od strane tijela kaznenog postupka. Povreda formi ima različite pravne učinke:

u odnosu na osobu koja je povrijedila formu → građansko-pravna (naknada štete), stegovna ili/i kaznenopravna odgovornost (npr. zbog iznuđivanja iskaza);

u odnosu na procesnu radnju izvršenu bez poštivanja forme → posljedice ovise o težini povrede forme pa ako se radi o lakšoj povredi omogućit će se konvalidacija, a ako se radi o težoj povredi omogućit će se žalbeni razlog. Rezultat nepravilno izvršene procesne radnje neće se moći koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.

1.3 VRIJEME VRŠENJA PROCESNE RADNJE

Procesne radnje se u pravilu vr š e tijekom postupka , a iznimno se mogu vr š iti prije po č etka postupka ( hitne istra ž ne radnje ), a ponekad i po zavr š etku postupka ( izvanredni pravni lijekovi ) . Svrha određenja vremena vršenja procesne radnje je što brže okončanje postupka i zaštita prava okrivljenika koji ima pravo da u najkraćem roku bude oslobođen od optužbe ili osuđen. Pojmovi povezani uz vrijeme vršenja procesnih radnji:

Rok je vremensko razdoblje u kojemu se neka procesna radnja mora izvršiti. Vrste rokova: 1) Zakonski rokovi su određeni zakonom i ne mogu se produljiti ( npr. rok za žalbu na prvostupanju presudu je 15 dana u redovitom postupku, a 8 dana u sumarnom postupku). 2) Sudski rokovi su određeni zakonom ali se mogu odlukom suda produljiti ( npr. rok od 3 dana za ispravak optužnice). 3) Subjektivni rokovi su oni čiji početak zavisi od saznanja osobe koja radnju treba poduzeti za okolnost koja je bitna za njihovo računanje, ili od stjecanja mogućnosti da ta osoba poduzme procesnu radnju. 4) Objektivni rokovi računaju se od nastupanja bitne okolnosti nezavisno od toga je li i kada osoba koja radnju treba poduzeti za nju saznala. 5) Prekluzivni su strogi zakonski rokovi protekom kojih prestaje pravo na poduzimanje određene radnje. 6) Instruktivni su oni rokovi protekom kojih ne prestaje pravo na poduzimanje radnje na koju se odnose.

Rokovi se računaju na sate, dane, mjesece i godine. Utvrđenje isteka roka ovisi o trenutku njegova početka. Za početak roka se uzima prvi sljedeći sat, odnosno dan od obavljene dostave ili priopćenja. IZNIMKA: rokovi za računanje uhićenja, zadržavanja, pritvora te istražnog zatvora, počinju teći od trenutka lišenja slobode. Ako posljednji dan roka pada na državni blagdan ili u subotu ili u nedjelju, ili u koji drugi dan kad državno tijelo nije radilo, rok istječe protekom prvog sljedećeg radnog dana. Ako se radi o procesnoj radnji koja se može izvršiti pismenim putem tada se smatra da je ta radnja izvršena onog dana kada je državno tijelo primilo pismeno s izuzetkom preporučene pošiljke kod koje se smatra da je procesna radnja izvršena u trenutku predaje pismena pošti.

Ročište je točno određeno vrijeme ili termin u kojemu se procesna radnja vrši pred sudom, i to u nazočnosti sudionika u postupku. Primjeri za ročišta: pripremno ročište, ročište za glavnu raspravu, ročište za sjednicu vjeća.

2

www.nasciturus.com

Povrat u prija š nje stanje je pravno sredstvo koje omogućava vršenje procesne radnje unatoč proteku roka ako je rok za podnošenje žalbe protiv presude ili rješenja propušten iz opravdanog razloga.

Tko može koristiti povrat?1. u pravilu → samo okrivljenik i to isključivo ako je propustio rok za žalbu protiv presude ili protiv točno određenih rješenja; radi se o dvostrukom ograničenju u primjeni ovog instituta - u odnosu na osobu, te u odnosu na vrstu procesne radnje;

2. iznimno → povrat, osim okrivljenika, može koristiti i privatni tužitelj koji iz opravdanog razloga nije mogao doći na raspravu pa se pretpostavilo da je odustao od tužbe ili oštećenik koji iz opravdanog razloga nije postao supsidijarni tužitelj;

Kumulativno određeni uvjeti za korištenje povrata:a) materijalni uvjet → postoji opravdani razlog za propuštanje roka (nema krivnje osobe koja je propustila rok - npr. propustio je rok zbog teške bolesti);b) formalni uvjet → ako je molba za povrat podnesena u roku od 8 dana od prestanka razloga propuštanja (subjektivni rok), ali najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana propuštanja (objektivni rok). Nakon proteka tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.

O povratu u prijašnje stanje odlučuje sud koji je donio presudu ili rješenje koje se pobija žalbom. Protiv rješenja kojim se dopušta povrat u prijašnje stanje žalba nije dopuštena. Molba za povrat u prijašnje stanje u pravilu ne zadržava izvršenje presude, odnosno rješenja, ali sud nadležan za rješavanje molbe može donijeti odluku da se s izvršenjem zastane do donošenja odluke o molbi.

1.4 MJESTO VRŠENJA PROCESNE RADNJE

Procesne radnje se mogu vršiti na različitim mjestima, ali se u pravilu vrše u službenim prostorijama u sjedištu nadležnog tijela koje vodi kazneni postupak (npr. sud, kabinet suca istrage, kabinet državnih tijela). IZNIMKA: Katkad će procesnu radnju biti nužno izvršiti i izvan područja nadležnog tijela ako se radnja zbog svoje prirode ne može vršiti u sjedištu nadležnog tijela (npr. očevid, pretraga stana). Državni odvjetnik, sudac istrage može vršiti procesne radnje na cijelom teritoriju RH, ali zbog ekonomičnosti se koristi institut unutarnje pravne pomoći- to je vršenje procesnih radnji od strane stvarno nadležnog, a mjesno nenadležnog tijela kaznenog postupka temeljem zamolnice. Unutarnja pravna pomoć se razlikuje od međunarodne po tome što se vrši u granicama 1 zemlje. Predmet pravne pomoći mogu biti samo procesne radnje, što znači da zamoljeno tijelo ne može donijeti odluku ili provesti postupak ali je ovlašteno izvršiti procesnu radnju za koju je zamoljeno. Zakon određuje i jezik procesnih radnji pa je u kaznenom postupku u uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

1.5 VRSTE PROCESNIH RADNJI:

radnje procesne prisile; procesne radnje utvrđivanja činjenica;

3

www.nasciturus.com

procesne radnje odlučivanja.

II. POGLAVLJE: RADNJE PROCESNE PRISILE

2.1 OGRANIČENJA TEMELJNIH PRAVA I SLOBODA U KAZNENOM POSTUPKUOGRANIČENJA TEMELJNIH PRAVA I SLOBODA U KAZNENOM POSTUPKU

ustavne odredbe – pravilo:i. Pravo na osobnu slobodu Ustav ograničava : uhićenjem, prisilnim

dovođenjem, pritvorom, istražnim zatvorom, osobnim pretragama i pregledima, fotografiranjem, odzimanjem vozačke dozvole.

ii. Pravo na nepovredivost doma Ustav ograničava : pretragom stana.

iii. Pravo na nepovredivost osobnog i obiteljskog života Ustav ograničava : pretragom stana i tajnim slikovnim i zvučnim snimanjem prostorija.

iv. Pravo na vlasništvo Ustav ograničava : zapljenom i privremenim oduzimanjem predmeta, novca i vrijednosnica.

v. Slobodu i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja Ustav ograničava: tajnim nadzorom telefonskih i drugih poštanskih oblika komuniciranja te pregledima i oduzimanjem poštanskih pošiljaka.

vi. Pravo na sigurnost i tajnost osobnih podataka Ustav ograničava : računalnim sravnivanjem datoteke podataka s policijskim evidencijama, tajnim opservacijama građana i korištenjem prikrivenih istražitelja.

zakonske odredbe – iznimke:Pretpostavke za ograničenje temeljnih prava i sloboda za potrebe kaznenog postupka su postojanje vjerojatnosti (osnovana sumnja da je osoba počinila određeno kazneno djelo) i postojanje opasnosti da će osujetiti pokretanje ili cilj kaznenog postupka.a. Temeljna prava i slobode mogu se ograničiti i oduzeti ako je to propisano zakonom,

nužno za zaštitu drugih vrijednosti i ako je tako odlučio sud.b. Iznimno pojedine prisilne radnje ili mjere mogu poduzeti redarstvene vlasti,građani i

državni odvjetnik.

2.2 MJERE I RADNJE PROCESNE PRISILE2.2 MJERE I RADNJE PROCESNE PRISILE

Mjere procesne prisile su sve radnje i mjere tijela kaznenog postupka koje predstavljaju ograničenja temeljnih prava i sloboda građana predviđenih Ustavom i međunarodnim pravom i koje se poduzimaju u cilju uspješnog pokretanja, vođenja i okončanja kaznenog postupka. Ovim mjerama se onemogućava osujećenje cilja kaznenog postupka. Mogu biti različito klasificirane:

s obzirom na cilj vršenja (mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika i drugih osoba u kaznenom postupku / radnje i mjere procesne prisile kojima se pribavljaju dokazi);

s obzirom na subjekte na koje se te mjere odnose (najčešće okrivljenik,ali i svjedoci i vještaci ).

Pravno je utemeljena primjena isključivo one mjere procesne prisile koja je prikladna, nužna i uravnotežena. Tako je prikladna samo ona procesna prisila kojom se može ostvariti željeni

4

www.nasciturus.com

cilj, nužna je ona procesna prisila koja je među prikladnim mjerama prisile najblaža, dok se uravnoteženom smatra procesna prisila koja odgovara konkretnom slučaju. Prilikom primjene mjera procesne prisile mora se voditi računa o tome da se nepotrebno ne povrijede prava trećih osoba, te da primjena bude obustavljena čim se ostvari njen cilj. Načelo razmjernosti zahtijeva postojanje sukladnosti između zakonom propisanih mjera ograničavanja temeljnih prava i sloboda građana s težinom kaznenog djela zbog kojeg se postupak vodi ( apstraktni razmjer ) , kao i sukladnost primjenjenih mjera konkretnom kaznenom djelu ( konkretni razmjer ).

Vrste mjera procesne prisile:

1. mjere procesne prisile kojima se osigurava nazočnost okrivljenika i drugih osoba u kaznenom postupku (mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika i druge mjere opreza) :

poziv dovođenje mjere opreza jamstvo uhićenje pritvor istražni zatvor u domu istražni zatvor.

2. radnje i mjere procesne prisile kojima se pribavljaju dokazi :

pretraga stana pretraga osoba privremeno oduzimanje predmeta zadržavanje i otvaranje poštanskih pošiljaka mjere privremenog ograničavanja ustavnih prava i sloboda (posebni

izvidi kaznenih djela); sravnjivanje osobnih podataka (rasterska potraga); tjelesni pregledi i psihijatrijska vještačenja u ustanovama.

2.32.3 MJERE OSIGURANJA NAZOČNOSTI OKRIVLJENIKA I DRUGE MJERE MJERE OSIGURANJA NAZOČNOSTI OKRIVLJENIKA I DRUGE MJERE OPREZAOPREZA

2.3.1 OPĆENITO O MJERAMA OSIGURANJA

Mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika se mogu, pod zakonskim uvjetima, upotrijebiti u različitim stadijima kaznenog postupka, iako se najćešće primjenjuju u pretkaznenom postupku. Danas u njih spadaju: poziv, dovođenje, mjere opreza, jamstvo, uhićenje, pritvor, istražni zatvor u domu i istražni zatvor (mjere su poredane po težini).

Izlaganje o mjerama osiguranja prije izlaganja o tijeku kaznenog postupka je moguće zato što ove mjere nisu povezane ni uz 1 fazu kaznenog postupka i mogu se poduzeti bilo kada.

5

www.nasciturus.com

Sud će prilikom odlučivanja o primjeni mjera «paziti da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom» - načelo razmjernosti, a po službenoj dužnosti će ukinuti mjere ili ih zamijeniti blažim mjerama ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu, ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha može postići blažom mjerom- oficijelno ukidanje.

2.3.2 POZIV

Poziv je pismeni nalog okrivljeniku da se u određeno vrijeme pojavi pred tijelom kaznenog postupka. Poziv je najlaša mjera osiguranja. Poziv se uručuje osobno ali okrivljenik može angažirati i branitelja za primanje poziva.

Sadržaj poziva: naziv tijela koje poziva, ime i prezime okrivljenika, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljenik treba doći, dan i sat kad treba doći, naznaku da se poziva u svojstvu okrivljenika, upozorenje da će u slučaju nedolaska biti prisilno doveden, službeni pečat tijela, potpis osobe koja upućuje poziv te upozorenje o posljedicama ako odmah ne izvijestiti tijelo koje vodi postupak o promjeni adrese.

Kad se okrivljenik prvi put poziva, dostavit će mu se i pouka o pravima-mora sadržavati obavijest o tome:

1)zašto se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega, 2)da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, 3)da ima pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja spisa i predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz, 4)da ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili da će mu se, postaviti branitelj po službenoj dužnosti.

Poziv okrivljeniku radi ispitivanja prije podizanja optužnice, upućuje državni odvjetnik . Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, državni odvjetnik će predložiti sucu istrage izdavanje dovedbenog naloga.

Poziv okrivljeniku za dokazno ročište, ročište sjednice optužnog vijeća, pripremno ročište i raspravu, izdaje tajnik suda i šalje okrivljeniku, na temelju naloga suda. Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, tajnik suda će obavjestiti sud radi nalaganja mjera osiguranja okrivljenikove prisutnosti.

2.3.3 DOVOĐENJE

Dovođenje je mjera prisile prema okrivljeniku kojom se on silom dovodi pred sud. To je viši stupanj prisile od poziva. Sud može izdati dovedbeni nalog ( 4 alternativno određena uvjeta ):

I. ako je doneseno rješenje o istražnom zatvoru;II. ako uredno pozvani okrivljenik ne dođe, a svoj izostanak ne opravda;

III. ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti očito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv;

IV. okrivljenik će na ročište za odlučivanje o istražnom zatvoru biti doveden.

6

www.nasciturus.com

Dovedbeni nalog izdaje sudac istrage do podizanja optužnice (odlučuje u roku od dvanaest sati od primitka zahtjeva), a nakon toga odgovarajuće tijelo ovisno o stadiju kaznenog postupka. Dovedbeni nalog iznimno u izvidima, mogu izdati državni odvjetnik (ako državni odvjetnik sam vrši izvide kaznenih djela, nakon neuspjelog pozivanja izdaje dovedbeni nalog koji izvršava policija) ili policija (ako im je prepušteno vršenje izvida i to za građane koji se ne odazovu pozivu).

Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadrži: ime i prezime okrivljenika kojeg treba dovesti, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, razlog zbog kojeg se nalaže dovođenje, službeni pečat tijela i potpis osobe koja izdaje nalog.

Dovedbeni nalog izvršava policija . Osoba kojoj je povjereno izvršenje naloga, predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da pođe s njim. Ako okrivljenik to odbije, dovest će se prisilno.

Policija može bez dovedbenog naloga u svoje službene prostorije dovesti okrivljenika:

radi uručenja poziva ako je adresa nepoznata . O predaji poziva sastavit će se službena zabilješka s naznakom vremena dovođenja osobe, predaje poziva ili razloga odbijanja primitka te vremena napuštanja službenih prostorija;

radi provjere prebivališta, boravišta i to okrivljenika protiv kojeg je određeno jamstvo. Dovedeni okrivljenik može se zadržati do šest sati. O zadržavanju će se sastaviti službena zabilješka s naznakom vremena dovođenja osobe, poduzetim radnjama ili mjerama te vremena napuštanja službenih prostorija. Službena zabilješka se odmah dostavlja državnom odvjetniku, a nakon podizanja optužnice sudu.

2.3.4 MJERE OPREZA

Mjere opreza su mjere određene zakonom koje se primjenjuju u slučajevima u kojima bi se mogao odrediti istražni zatvor ili je taj zatvor već određen, čime se izbjegava određivanje istražnog zatvora kao najteže mjere osiguranja. Sud i državni odvjetnik će, ako se ista svrha može ostvariti mjerom opreza, obrazloženim rješenjem odrediti primjenu jedne ili više takvih mjera, što znači da se radi o mjerama supstitucije za određivanje istražnog zatvora. Pritom će se okrivljenik upozoriti da će se u slučaju nepridržavanja izrečene mjere, ona zamijeniti istražnim zatvorom.

Mjere opreza su:

zabrana napuštanja boravišta - nadležno tijelo će odrediti mjesto u kojem okrivljenik mora boraviti i granice izvan kojih se ne smije udaljavati;

zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja - nadležno tijelo će odrediti mjesto ili područje te udaljenost ispod koje im se okrivljenik ne smije približiti (npr. kod navijača);

obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu - nadležno tijelo će odrediti službenu osobu kojoj se okrivljenik mora javljati (npr. zavod za zdravstvenu zaštitu), rok u kojemu se mora javljati i način vođenja evidencije o javljanju okrivljenika;

7

www.nasciturus.com

zabrana približavanja određenoj osobi –nadležno tijelo će odrediti razdaljinu ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenoj osobi (npr. kod nasilja);

zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom –nadležno tijelo će zabraniti uspostavljanje ili održavanje izravne ili neizravne veze s određenom osobom (npr. kod obiteljskog nasilja). Tu se vidi utjecaj anglosaksonskog prava;

zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti - nadležno tijelo će potanje odrediti vrstu i predmet poslovne aktivnosti koja se ne smije vršiti;

privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice - u rješenju nadležno tijelo navest će osobne podatke, tijelo koje je izdalo ispravu, broj i datum izdavanja;

privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom - nadležno tijelo navest će podatke o toj dozvoli (osobni podaci, tijelo koje je izdalo dozvolu, broj, datum, vrsta vozila i drugo).

Izvršava ih policija, iznimke su: 1) mjeru obveznog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu izvršava policija ili drugo državno tijelo označeno u rješenju kojemu se okrivljenik mora javljati (centar za socijalnu skrb, medicinski centar), 2) mjeru zabrane poduzimanja poslovnih aktivnosti izvršava tijelo nadležno za nadzor nad poslovnom aktivnosti (poslovna tvrtka).

Njima se ne može ograničiti pravo okrivljenika na vlastiti stan te pravo na komunikaciju sa bliskim osobama i braniteljem. U pravilu odnosi na okrivljenika ali se može odnositi i na osobu koja bi mogla osujetiti izvršenje mjere.

Mjere opreza mogu biti naložene prije i tijekom kaznenog postupka. Prije podizanja optužnice mjere opreza određuje, produljuje i ukida rješenjem državni odvjetnik. Nakon podizanja optužnice pa do pravomoćnosti presude, te mjere određuje, produljuje i ukida sud pred kojim se vodi postupak.

Ministar nadležan za pravosuđe, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove i ministra nadležnog za obranu, donosi propise kojima se uređuje način izvršenja mjera opreza.

TRAJANJE: Mjere opreza mogu trajati dok za to postoje uvjeti za primjenu, a najdulje do pravomoćnosti presude. Trajanje mjera opreza nije ograničeno rokovima trajanja istražnog zatvora. Kontrolu provođenja ovih mjera ima državni odvjetnik do podizanja optužnice, a nakon toga sud. Oni će svaka 2 mjeseca ispitati po službenoj dužnosti postoji li još potreba za mjerom opreza te je rješenjem produljiti ili ukinuti ako više nije potrebna. Mjera će se ukinuti i prije proteka roka od dva mjeseca ako je za nju prestala potreba ili ako više nema zakonskih uvjeta za njezinu primjenu.

ŽALBA: Protiv rješenja kojim se određuje, produljuje ili ukida mjera opreza stranke mogu izjaviti žalbu, koja ne zadržava izvršenje mjere- nije suspenzivna. O žalbi do podizanja optužnice odlučuje sudac istrage.

NADZOR: Tijelo koje je naložilo mjeru opreza može naložiti provjeru njezinog izvršavanja i zatražiti izvješće od policije ili drugog tijela koje ju izvršava. O postupanju okrivljenika

8

www.nasciturus.com

protivno zabrani ili neispunjavanju obveze naložene mjerom opreza, tijelo koje izvršava mjeru opreza odmah obavještava nadležno tijelo.

2.3.5 JAMSTVO

Jamstvo je mjera supstitucija istražnog zatvora. Istražni zatvor može se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obeća:

da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište; da neće uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni

postupak ili da neće ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače;

da neće ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, kojim prijeti.

U rješenju o određivanju istražnog zatvora sud može: 1)odrediti visinu jamstva koja može zamijeniti istražni zatvor, 2) odrediti jednu ili više mjera opreza kao uvjet jamstva, 3) može isključiti zamjenu istražnog zatvora jamstvom ali mora navesti razlog za to.

Jamstvo traje do:

ukidanja- rješenjem o određivanju istražnog zatvora, obustave postupka ili oslobađanja presudom,

te do odlaska na izdržavanje kazne- osuđujuća presuda.

Jamstvo je kod nas određeno fakultativno i kumulativno: materijalno (u novcu) +osobno (sam okrivljenik ili netko drugi umjesto njega,ali on mora dati obećanje da se neće kriti). Jamčevina uvijek glasi na svotu novca koja se određuje s obzirom na težinu kaznenog djela, osobne i obiteljske prilike okrivljenika, te imovno stanje okrivljenika i osobe koja daje jamstvo. Jamčevina se sastoji u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnina veće vrijednosti ili u stavljanju hipoteke na nekretnine. Ako okrivljenik pobjegne, rješenjem će se odrediti kome će pripasti vrijednost dana kao jamčevina.

Protiv odluke o visini jamstva stranke imaju pravo žalbe u roku od tri dana . Nakon pravomoćnosti rješenja o određivanju visine jamstva te kada okrivljenik dade obećanje, a jamčevina bude položena, sud će donijeti rješenje o ukidanju istražnog zatvora u kojem će navesti osnovu zbog koje je protiv okrivljenika bio određen istražni zatvor i uvjete kojih se okrivljenik mora pridržavati.

Policija nadzire postupak okrivljenika te obavještava sud o kršenju uvjeta. Ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rješenja o određivanju jamstva, rješenjem će se odrediti naplata jamčevine u korist proračuna, a protiv okrivljenika će se odrediti istražni zatvor . Tako sud može odlučiti, na prijedlog državnog odvjetnika, i ako postoji ozbiljna vjerojatnost da će okrivljenik postupiti protivno uvjetima rješenja o jamstvu.

Visina jamčevine može se izmijeniti rješenjem ako to opravdavaju naknadno utvrđene okolnosti - ako se utvrdi da je okrivljenik prikrio prave okolnosti odlučne za odmjeravanje

9

www.nasciturus.com

jamčevine ili ako se utvrdi postojanje razloga za istražni zatvor različitih od onih zbog kojih je bio određen istražni zatvor koji je zamijenjen jamstvom, a visina danog jamstva nije primjerena novim okolnostima.

Nedostatak ovog instituta je što omogućuje privilegirani položaj bogatijim okrivljenicima. Prigovor je opravdan pa se u našem pravu predviđa i mogućnost da se jamstvo sastoji od osobne obveze jedne ili više osoba da će tek u slučaju bijega okrivljanika platiti utvrđeni iznos jamstva, čime se proširuju mogućnosti primjene jamstva.

2.3.6 UHIĆENJE

Uhićenje je svaka mjera prisilnog zadržavanja zbog sumnje počinjenja kaznenog djela.

Tko je i kada ovlašten uhititi?

SVATKO-Svatko smije spriječiti bijeg osobe zatečene u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti. Odredba je formulirana tako da ne bude suprotna Ustavu pa se govori o sprečavanju bijega, a ne o uhićenju. Zatečena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela, odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zatečena pod okolnostima koje upućuju na to da je počinila kazneno djelo. Osoba spriječena u bijegu predaje se policiji i može se zadržati do dolaska policije;

POLICIJA (REDARSTVENE VLASTI)- ovlaštenje za to imaju prema:o osobi radi izvr š avanja dovedbenog naloga - policija vrši uhićenje temeljem

sudskog naloga!!!;o osobi radi izvršavanja rješenja o pritvoru i istražnom zatvoru - policija vrši

uhićenje temeljem sudskog naloga!!!;o osobi zate č enoj u kaznenom djelu za koje se progoni po slu ž benoj du ž nosti

(teško kazneno djelo)- policija vrši uhićenje bez sudskog naloga!!!;o osobi za koju postoje osnove sumnje da je po č inila kazneno djelo za koje se

progoni po slu ž benoj du ž nosti , za koje je propisana kazna zatvora tri ili vi š e godina , kad postoji neki od razloga za odre đ ivanje istra ž nog zatvora - policija vrši uhićenje bez sudskog naloga!!!. Osnove sumnje razlikuju se od osnovane sumnje po tome jer se osnove ne temelje na dokazima što znači da je moguće, ali još uvijek nije vjerojatno da je okrivljenik počinio kazneno djelo.

Postupak policije ili građana prilikom uhićenja:

kada spriječavanje bijega vrše građani – tada imaju dužnost dovođenja osobe policiji odnosno izvjestiti ih ukoliko je dovođenje nemoguće;

ako je uhićenje izvršila policija - tada upozorava uhićenika o razlozima uhićenja, osim ako to s obzirom na okolnosti uhićenja nije nikako moguće, te mora biti poučen da nije dužan iskazivati, da ima pravo na stručnu pomoć branitelja kojeg može sam izabrati i da će nadležno tijelo na njegov zahtjev, o uhićenju izvijestiti njegovu obitelj ili drugu osobu koju on odredi. O uhićenju će se obavijestiti i nadležno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih članova obitelji uhićenika o kojima se on brine, te branitelj ako uhićenik to zahtjeva.

10

www.nasciturus.com

Ako se uhićenje provodi na temelju dovedbenog naloga, nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanja slobode, osim ako to s obzirom na okolnosti uhićenja nije nikako moguće. Prilikom uhićenja smije se upotrijebiti samo ona sila na koju policiju ovlašćuje Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, u skladu s načelom razmjernosti.

Policijski službenik mora uhićenika u roku dovesti u pritvorsku policijsku jedinicu određenu posebnim zakonom i predati pritvorskom nadzorniku ili ga pustiti na slobodu. Zakašnjenje se mora posebno obrazložiti. Rok dovođenja teče od trenutka uhićenja, a iznosi:

12h, ako je osoba uhićena na području policijske uprave kojoj se dovodi, 24h, ako je osoba uhićena izvan područja policijske uprave kojoj se dovodi.

Postupak pritvorskog nadzornika

Pritvorski nadzornik će sastaviti zapisnik u koji će unijeti osobne podatke uhićenika. Podaci o uhićeniku, trenutku i razlozima uhićenja se unose u evidenciju uhićenih osoba u Informacijskom sustavu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, odmah po dovođenju uhićenika. Pritvorski nadzornik obavještava državnog odvjetnika odmah po prijemu uhićenika. Obavijest se unosi u pritvorski zapisnik uhićenika.

Pritvorski nadzornik će sastaviti posebni zapisnik o oduzimanju predmeta od uhićenika. Ako se radi o predmetima koji mogu poslužiti kao dokaz, zapisnik i oduzete predmete predat će državnom odvjetniku posebno pazeći da se predmeti ne unište ili ne ugrozi njihova uporaba u dokaznom postupku. Primjerak zapisnika pritvorski nadzornik predaje i policijskom službeniku koji je doveo uhićenika.

Pritvorski nadzornik nalaže pretragu uhićenika prilikom njegova dovođenja u pritvorsku policijsku jedinicu. Prema potrebi naložit će liječnički pregled uhićenika. Predmeti i tragovi koji bi mogli poslužiti kao dokaz ili koji mogu poslužiti za ugrožavanje sigurnosti ili ugrožavanje tijeka postupka, privremeno će se oduzeti uz potvrdu.

Državni odvjetnik je dužan ispitati uhićenika, najkasnije 10 sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku.

Pritvorski nadzornik će uhićenika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu ( i o tome unijeti bilješku u zapisnik i evidenciju):

ako to naloži državni odvjetnik;

ako protiv uhićenika nije određen pritvor ili istražni zatvor, u roku od 20 sati od uhićenja ako je osoba uhićena na području policijske uprave kojoj se dovodi, odnosno 32 sata od ako je osoba uhićena izvan područja policijske uprave kojoj se dovodi ;

ako uhićenik nije ispitan u roku od 10 sati od predaje policijskom nadzorniku (o tome će policijski nadzornik odmah obavjestiti višeg državnog odvjetnika);

ako je pritvor ukinut.

Pritvorski nadzornik će uhićeniku koji je strani državljanin priopćiti da ima pravo na komunikaciju s konzularnim predstavnikom svoje države.

11

www.nasciturus.com

Propisi o obvezi dovođenja uhićenika istražnom sucu :

i. Ustav RH (čl.24): a) uhićenje samo po pisanom i na zakonu utemeljenom sudbenom nalogu b) uhićenje samo od redarstvenih vlasti bez sudbenog naloga pod uvjetima; 1) postojanje osnovanesumnje o počinjenju teškog kaznenog djela određenog zakonom, 2) obveza da se uhićena osoba odmah preda sudu, 3) obveza da se uhićenika odmah na razumljiv način obavijesti o razlozima uhićenja,te o pravima utvrđenim zakonom;

ii. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima prihvaćen od Hrvatske s retroaktivnim važenjem od 6.10.1991.)- čl.9 „...svaka osoba uhićena zbog kaznenog djela... bit će u najkraćem roku predana sucu...i mora biti u razumnom roku suđena ili oslobođena...“:

iii. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljih sloboda (temeljem posebnog zakona stupila na snagu u Hrvatskoj 1.11.1998.) : čl.5 – „...svatko uhićen...mora se u najkraćem roku izvesti pred suca... i u razumnom roku biti suđen ili pušten na slobodu do suđenja...“.

2.3.7 PRITVOR

Pritvor je kratkotrajna mjera ograničenja slobode kretanja prisilnim boravkom u određenom prostoru. Ministar nadležan za unutarnje poslove donosi propise o evidenciji pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici.

Tko određuje pritvor i pod kojim uvjetima?

Državni odvjetnik pisanim i obrazloženim rješenjem određuje pritvor protiv uhićenika ako utvrdi da postoje:

1. pritvorske osnove ( različite od osnova za istražni zatvor ), 2. osnove sumnje da je uhićenik počinio kazneno djelo za koje se kazneni progon

poduzima po službenoj dužnosti, a za koje je propisana kazna zatvora od tri godine ili teža kazna,

3. neki od razloga za istražni zatvor,

4. ako je pritvor je potreban radi utvrđivanja istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja podataka o dokazima.

Protiv rješenja o pritvoru pritvorenik se može žaliti u roku od 6 sati. O žalbi odlučuje sudac istrage, u roku od 8 sati. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja (nije suspenzivna).

TRAJANJE: Pritvor određen rješenjem državnog odvjetnika može trajati najdulje 48 sati od trenutka uhićenja. Sudac istrage može na prijedlog državnog odvjetnika obrazloženim rješenjem produljiti pritvor za daljnjih 48 sati ako je to neophodno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora iznad 12 godina. Protiv rješenja suca istrage o produljenju pritvora pritvorenik se može žaliti u roku od 6 sati. O žalbi odlučuje

12

www.nasciturus.com

vijeće u roku od12 sati. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja (nije suspenzivna). Pritvorenik može žalbu izjaviti na zapisnik.

Pritvor će se odmah ukinuti ako su prestali razlozi zbog kojih je pritvor bio određen .

Po nalogu državnog odvjetnika policija će pritvorenika kod kojeg postoje razlozi za određivanje istražnog zatvora prije isteka roka za pritvor, dovesti sucu istrage radi održavanja ročišta za određivanje istražnog zatvora ili puštanja na slobodu. Na temelju naloga suca istrage pritvorenik će se zadržati u pritvoru do održavanja ročišta za odlučivanje o istražnom zatvoru, a najdulje 12 sati, od trenutka dovođenja sucu istrage.

PRAVA PRITVORENIKA: Pritvorenik ima pravo slobodno, neometano i bez nadzora razgovarati s braniteljem, osim ako je razgovor je usmjeren na počinjenje kaznenih djela prikrivanja ili pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela, na ometanje kaznenog postupka utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače ili ako pritvorenik narušava sigurnost i red.

Tijekom trajanja pritvora pritvoreniku se mora osigurati neprekidan odmor u trajanju od najmanje 8 sati u svakih 24sata. Pritvorski nadzornik skrbi za potrebnu medicinsku pomoć i njegu pritvorenika. Konzularni i diplomatski predstavnici mogu, u skladu s međunarodnim pravom, posjećivati svoje državljane koji su pritvoreni, razgovarati s njima te im pomoći u uzimanju branitelja.

2.3.8 ISTRAŽNI ZATVOR U DOMU

Kad postoji neki od razloga za istražni zatvor, sud može odrediti istražni zatvor u domu ako je za ostvarenje svrhe istražnog zatvora dovoljna zabrana okrivljeniku da se udaljuje iz doma.

Prije određivanja istražnog zatvora u domu sud će zatražiti od okrivljenika pisanu suglasnost punoljetnih osoba koje borave u domu okrivljenika o primjeni tehničkih sredstava nadzora kojima se osigurava provođenje istražnog zatvora u domu.

Rješenje o istražnom zatvoru u domu sadrži :

zabranu okrivljeniku da se udaljuje iz doma; primjenu tehničkih sredstava nadzora;

sud može naložiti mjeru opreza, prema potrebi;

upozorenje da će se protiv te osobe odrediti istražni zatvor ako se udalji iz doma protivno zabrani suda ili ako ometa provođenje istražnog zatvoru u domu.

Osobi u istražnom zatvoru u domu, sud može iznimno odobriti da se za određeno vrijeme udalji iz doma ako je to neophodno:

13

www.nasciturus.com

- zbog liječenja osobe, ili- zbog posebnih okolnosti uslijed kojih bi mogle nastupiti teške posljedice po život,

zdravlje ili imovinu.

Istražni zatvor u domu nadzire policija i ministarstvo nadležno za pravosuđe na čijem području se izvršava. Ministar nadležan za pravosuđe donosi propise o evidenciji i izvršavanju istražnog zatvora u domu.

2.3.9 ISTRAŽNI ZATVOR

Istražni zatvor je najteža mjera osiguranja nazočnosti okrivljenika. Zbog toga i iz razloga što se primjenjuje prema osobama za koje vrijedi presumpcija nevinosti, potrebno je ograničiti primjenu ove mjere tj. mora se zakonom točno odrediti kad će se, na koga i za koliko dugo moći primijeniti ova mjera.

POJAM: Istražni zatvor može biti određen samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom (iznimna primjena ove mjere što znači da se predviđa veliki broj drugih mjera kojima bi se mogao zamijeniti istražni zatvor).

Pri odlučivanju o istražnom zatvoru, posebno o njegovu trajanju, po načelu razmjernosti, vodit će se posebno računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se može očekivati u postupku, i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora. Protiv trudne žene, osobe s tjelesnim nedostacima te osobe koja je navršila 70 godina života, istražni zatvor se, može iznimno odrediti.

U predmetu u kojemu je određen istražni zatvor postupa se osobito žurno, a čim prestanu razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen, on se mora ukinuti i zatvorenika se mora pustiti na slobodu.

Okviri istražnog zatvora:

A. struktura kaznenog postupka- Danas je kazneni postupak stranački, istragu vodi državni odvjetnik pa sud ne odlučuje o pokretanju prethodnog kaznenog postupka;

B. odluke Europskog suda za ljudska prava koje se bave problemima istražnog zatvora;

C. naš Ustavni sud donio je neka načela na kojima se treba temeljiti istražni zatvor:

istražni zatvor mora biti određen od zakonito utemeljenog suda;

istražni zatvor se mora provoditi u okviru zakonito provedenog postupka;

istražni zatvor se mora određivati na temelju zakonito propisanih osnova.

Osnove za određivanje istražnog zatvora

Zakonodavac razlikuje obligatorni i fakultativni istražni zatvor. Postoji 1 opći uvjet koji mora postojati kod određivanja i obveznog i fakultativnog istražnog zatvora, a to je da postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo.

Istražni zatvor se mora odrediti ( obvezni ili obligatorni istražni zatvor ) protiv okrivljenika kojem je izrečena kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna. Istražni zatvor se može (

14

www.nasciturus.com

fakultativni istražni zatvor ) odrediti ako uz opći uvjet alternativno postoji bilo koji od ovih uvjeta tzv. osnove za određivanje istražnog zatvora:

I. ako je osoba u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se, nema stalnu adresu…);

II. osobite okolnosti upućuju na opasnost da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak (materijalni dokazi) ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače (personalni dokazi)- KOLUZIJSKA OPASNOST;

III. osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu- ITERACIJSKA OPASNOST;

IV. ako je istražni zatvor nužan radi neometanog odvijanja postupka zbog posebno teških okolnosti počinjenja kaznenog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora;

V. ako okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu.

Istražni zatvor se neće odrediti na temelju ovih uvjeta ako je okrivljenik priznao kazneno djelo i krivnju . Istražni zatvor se, usprkos postojanju uvjeta, neće odrediti ili produljiti ako je već isteklo najdulje vrijeme trajanja istražnog zatvora.

Rješenje o određivanju i produljenju istražnog zatvora

Istražni zatvor se određuje i produljuje pisanim rješenjem suda. Izreka rješenja o istražnom zatvoru sadrži osobne podatke okrivljenika i:

ako se provodi istraga, naznaku naloga o provođenju istrage povodom kojega je doneseno rješenje o istražnom zatvoru,

zakonsku osnovu za istražni zatvor,

rok trajanja istražnog zatvora,

ograničenje slobode ( trajanje uhićenja i pritvora),

razlog i visinu jamstva koje može zamijeniti istražni zatvor.

U obrazloženju rješenja o istražnom zatvoru će se navesti činjenice i okolnosti koje ukazuju na postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kazneno djelo, osnovu po kojoj je određen istražni zatvor, razlog zbog kojih sud smatra da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti drugom blažom mjerom, kao i razloga visine jamstva. Rješenje o određivanju istražnog zatvora predaje se zatvoreniku koji ga potpisuje.

Rješenje o ukidanju istražnog zatvora

Sud će ukinuti istražni zatvor i okrivljenik će biti pušten na slobodu ( sud mora po službenoj dužnosti u svakom trenutku kaznenog postupka pratiti razloge za istražni zatvor ) :

15

www.nasciturus.com

prestale su osnove iz kojih je istražni zatvor određen ili produljen; nema razmjernosti između roka istražnog zatvora i s težine kaznenog djela;

ista svrha se može ostvariti drugom blažom mjerom;

kad to prije podizanja optužnice predlaže državni odvjetnik;

državni odvjetnik neopravdano u zakonskim rokovima ne poduzima radnje u postupku, sud o tome obavještava višeg državnog odvjetnika i određuje rok u kojemu se radnja ima provesti. Ako nakon isteka roka radnja nije poduzeta sud će donijeti rješenje o ukidanju istražnog zatvora (to je specifična situacija u kojoj se kažnjava neaktivni državni odvjetnik),

kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ili se optužba odbija ili je okrivljeniku izrečena novčana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena, ili kazna zatvora u trajanju kraćem ili jednakom dotadašnjem trajanju istražnog zatvora;

kad isteknu rokovi trajanja istražnog zatvora;

ako je okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju, a najkasnije do završetka rasprave.

Prije ukidanja istražnog zatvora, obavijestit će se putem policije žrtva kaznenog djela.

Rješenje o opozivu istražnog zatvora

Sud će rješenjem opozvati odluku o istražnom zatvoru:

- ako nakon njezinog donošenja, a prije zatvaranja okrivljenika, utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je istražni zatvor bio određen ili opći uvjet - osnovana sumnja o počinjenju kaznenog djela;

- ako je za okrivljenikom bila raspisana tjeralica, sud će nakon pravomoćnosti rješenja o opozivu naložiti njezino povlačenje.

Nadležnost za određivanje, produljenje i ukidanje istražnog zatvora

Nadležnost za određivanje, produljenje i ukidanje istražnog zatvora ima sudbena vlast ovisno o kojem stadiju kaznenog postupka.

1. STADIJ: do podnošenja optužnice istražni zatvor određuje sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika, a ukida ga na prijedlog okrivljenika, državnog odvjetnika ili po službenoj dužnosti. O prijedlogu državnog odvjetnika sudac istrage odlučuje odmah, a najkasnije u roku od 12 sati od podnošenja prijedloga. Kad se sudac istrage ne složi s prijedlogom državnog odvjetnika za određivanje istražnog zatvora, donosi rješenje kojim se prijedlog odbija, te ako je okrivljenik u pritvoru naložit će da se odmah pusti na slobodu. Protiv tog rješenja državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku od 24 sata. O žalbi odlučuje izvanraspravno vijeće (3suca profesionalca) u roku od 48sati. Prije podnošenja optužnice o produljenju istražnog zatvora odlučuje sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika.

16

www.nasciturus.com

2. STADIJ: od podnošenja optužnice do potvrđivanja optužnice istražni zatvor određuje, produljuje i ukida optužno vijeće.

3. STADIJ: nakon potvrđivanja optužnice do pravomoćnosti presude istražni zatvor određuje, produljuje i ukida sudsko vijeće- za vrijeme zasjedanja raspravno vijeće, a izvan zasjedanja izvanraspravno vijeće. Nakon predaje optužnice, a do pravomoćnosti presude, okrivljenik i njegov branitelj mogu sudu predložiti ukidanje istražnog zatvora. O prijedlogu odlučuje rješenjem sud koji vodi postupak. Protiv rješenja suda kojim se odbija prijedlog za ukidanje istražnog zatvora žalba nije dopuštena.

4. STADIJ: ako je na prvostupanjsku presudu uložena žalba- istražni zatvor određuje, produljuje i ukida žalbeno vijeće.

5. STADIJ: nakon što je ukinuta 1° presuda istražni zatvor određuje, produljuje i ukida sudsko vijeće koje odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima ( Vrhovni sud ili prvostupanjski sud ako se radio obnovi postupka ). Istražni zatvor će odrediti ako postoje osnove za određivanje istražnog zatvora osim ako su istekli maximalni rokovi za istražni zatvor.

Ročište za odlučivanje o istražnom zatvoru

Ročište za odlučivanje o istražnom zatvoru je usmeno i nejavno. Na ročište se pozivaju državni odvjetnik i branitelj okrivljenika. Okrivljenik će na ročište biti doveden ukoliko mu je ograničena sloboda, osim ako je nedostupan ili je raspravno nesposoban. Sjednica vijeća održat će se i ako uredno pozvani državni odvjetnik i branitelj ne dođu na sjednicu, ili ako branitelj nije uredno primio poziv zbog toga jer je promijenio boravište ne obavijestivši o tome sud, ili zbog toga što mu dostava nije bila moguća zbog njegove nedostupnosti.

Stranke imaju mogućnost kontradiktornog postupanja- mogu se očitovati o razlozima za istražni zatvor i o visini jamstva, predlagati dokaze. Prvo govori državni odvjetnik, zatim okrivljenik i njegov branitelj. Obje stranke imaju pravo na odgovor. Sud određuje koji će se dokazi izvesti i njihov redoslijed. Sud može na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti izvesti dokaze koje smatra potrebnima za donošenje odluke o istražnom zatvoru i jamstvu. Stranke mogu svjedocima postavljati pitanja i stavljati primjedbe na provedene dokaze. Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo zadnji govoriti. Sudac nakon provedenog ročišta donosi odluku o istražnom zatvoru (pisano rješenje koje usmeno objavljuje). U tom rješenju upozorava okrivljenika o pravu na žalbu i o pravu da predloži ukidanje istražnog zatvora.

Trajanje istražnog zatvora (ROKOVI)

Do podnošenja optužnice istražni zatvor može trajati najdulje mjesec dana od dana lišenja slobode. Iz opravdanih razloga sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika može produljiti istražni zatvor za još najviše dva mjeseca, a za kaznena djela za koja se vodi redoviti kazneni postupak za još najviše tri mjeseca (ukupno trajanje istražnog zatvora do podizanja optužnice, računajući i vrijeme uhićenja i pritvora, ne može prijeći šest mjeseci !!!). Ako se ne podigne optužnica zatvorenik se ima pustiti na slobodu.

Nakon podnošenja optužnice istražni zatvor može trajati do pravomoćnosti presude. Nakon podnošenja optužnice ne određuje se rok trajanja istražnog zatvora, ali će sud svaka dva mjeseca računajući od dana pravomoćnosti prethodnog rješenja o istražnom zatvoru, ispitivati

17

www.nasciturus.com

postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istražnog zatvora, te ga rješenjem produljiti ili ukinuti. Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.

Nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora .

Istražni zatvor određen za okrivljenika koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu može trajati najdulje mjesec dana. Taj zatvor može se ponovno odrediti iz iste osnove u istom trajanju, ako okrivljenik i nakon ukidanja istražnog zatvora dalje izbjegava dolazak na raspravu.

Do donošenje presude suda 1° istražni zatvor može trajati najdulje :

3 mjeseca ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do tri godine, 6 mjeseci ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do pet godina,

12 mjeseci ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do osam godina,

2 godine ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora preko osam godina,

3 godine ako se za kazneno djelo može izreći kazna dugotrajnog zatvora.

Nakon donošenja 1° presude rokovi se mogu produljiti za 1/6 ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do tri, pet i osam godina, a za 1/4 u slučajevima ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora preko osam godina i kazna dugotrajnog zatvora.

Povodom žalbe na 1° presudu rokovi se mogu produljiti za još 6 mjeseci ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do tri, pet i osam godina, a za još 1 godinu ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora preko osam godina i kazna dugotrajnog zatvora.

Ako je protiv 2° presude dopuštena žalba, ukupno trajanje istražnog zatvora produljuje se za još šest mjeseci za sva kaznena djela.

Okrivljenik koji se nalazi u istražnom zatvoru, a presuda kojom mu je izrečena kazna zatvora je postala pravomoćna, ostat će u tom zatvoru do upućivanja na izdržavanje kazne, a najdulje do isteka trajanja izrečene kazne.

Žalba protiv rješenja o određivanju, ukidanju ili produljenju istražnog zatvora

Žalbu protiv rješenja kojim se određuje, produljuje ili ukida istražni zatvor mogu podnijeti okrivljenik, njegov branitelj i državni odvjetnik u roku od 3 dana. Žalba ne zadržava izvršenje istražnog zatvora.

Protiv rješenja vijeća 2° suda kojim se određuje, produljuje ili ukida istražni zatvor, žalba nije dopuštena. IZNIMKA: kad vijeće 2° suda odredi istražni zatvor okrivljeniku protiv kojega istražni zatvor nije bio do tada određen. O žalbi odlučuje Vrhovni sud u roku od tri dana.

Izvršenje istražnog zatvora i postupanje sa zatvorenicima

18

www.nasciturus.com

Okrivljenik protiv kojeg je određen istražni zatvor zbog postojanja vjerojatnosti da bi mogao zbog težih duševnih smetnji počiniti teže kazneno djelo, bit će odlukom upravitelja zatvora upućen u bolnicu za osobe lišene slobode ili psihijatrijsku ustanovu koja je dužna primiti okrivljenika i pružiti mu potrebnu zdravstvenu skrb.

Na poslovima izvršavanja istražnog zatvora mogu raditi samo oni djelatnici ministarstva nadležnog za pravosuđe koji imaju potrebna znanja i vještine i stručnu spremu predviđenu propisima. Ministar nadležan za pravosuđe donosi propise o zatvorima u kojima se izvršava istražni zatvor, te o uvjetima koje moraju ispunjavati djelatnici koji izvršavaju istražni zatvor.

Istražni zatvor se mora izvršavati tako da se ne vrijeđa osobu i dostojanstvo zatvorenika. Ovlašteni djelatnici pravosudne policije i straže pri izvršavanju istražnog zatvora smiju upotrijebiti prisilna sredstva samo pod zakonom određenim uvjetima i na propisan način.

Uprava zatvora prikuplja, obrađuje i pohranjuje podatke o zatvorenicima. Zbirka tih podataka sadržava:

podatke o istovjetnosti zatvorenika i njegovu psihofizičkom stanju, o primitku u istražni zatvor, trajanju, produljenju i ukinuću istražnog zatvora,

o radu koji zatvorenik obavlja,

o ponašanju zatvorenika i primijenjenim stegovnim mjerama,

druge podatke koje određuje ministar nadležan za pravosuđe.

Zatvorenici se smještaju u prostorije odgovarajuće veličine koje udovoljavaju potrebnim zdravstvenim uvjetima. U istu prostoriju ne smiju biti smještene osobe različita spola. U pravilu, zatvorenici se neće smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdržavaju kaznu zatvora. Zatvorenik se neće smjestiti zajedno s osobama koje bi na njega mogle štetno djelovati ili s osobama s kojima bi druženje moglo štetno utjecati na vođenje postupka.

Zatvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 24sata. Osim toga, njima će se osigurati kretanje na slobodnom zraku najmanje 2 sata dnevno. Zatvorenik smije kod sebe imati predmete osobne uporabe, higijenske potrepštine, o svom trošku nabavljati knjige, novine i druge tiskovine, sredstva za praćenje javnih medija te imati druge predmete u količini i veličini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti kućni red. Prilikom primitka u zatvor od zatvorenika će se nakon osobne pretrage oduzeti predmeti u svezi s kaznenim djelom, a ostali predmeti koje okrivljenik ne smije imati u zatvoru prema njegovoj će se uputi pohraniti i čuvati ili predati osobi koju odredi zatvorenik.

Po odobrenju suca istrage odnosno predsjednika vijeća i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odredi, zatvorenika imaju pravo posjećivati, u okviru kućnog reda, njegovi srodnici i konzularni službenik, a na njegov zahtjev, liječnik i druge osobe. Pojedini se posjeti mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati šteta za vođenje postupka.

Zatvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom suca istrage, a nakon podignute optužnice, sa znanjem i pod nadzorom predsjednika vijeća. Zatvoreniku se može zabraniti odašiljanje i primanje pisama i drugih pošiljaka, ali ne i odašiljanje molbe, pritužbe ili žalbe.

19

www.nasciturus.com

Zatvorenik ima pravo razgovarati s braniteljem, slobodno, neometano i bez nadzora osim u posebnim slučajevima.

Za stegovne prijestupe zatvorenika sudac istrage, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća može, na prijedlog upravitelja zatvora, izreći stegovnu kaznu ograničenja posjeta i dopisivanja. To se ograničenje ne odnosi na veze zatvorenika s braniteljem ili susrete s konzularnim službenikom. Stegovni prijestupi su sve teže povrede koje se odnose na:

fizičke napade i vrijeđanje drugih zatvorenika, djelatnika ili službenih osoba, izrađivanje, primanje, unošenje, krijumčarenje predmeta za napad ili bijeg,

unošenje u zatvor ili pripremanje u zatvoru opojnih sredstava ili alkohola,

unošenje u zatvor sredstava koja su protivna pravilima o izvršavanju kazne zatvora,

povrede propisa o sigurnosti na radu, protupožarnoj zaštiti te sprječavanju posljedica prirodnih nepogoda,

namjerno prouzrokovanje veće materijalne štete,

nedolično ponašanje pred drugim zatvorenicima ili službenim osobama.

Protiv rješenja o stegovnoj mjeri dopuštena je žalba u roku od 24sata. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Nadzor nad izvršenjem istražnog zatvora obavlja predsjednik nadležnog suda.

Predsjednik suda dužan je najmanje jedanput tjedno obići zatvorenik, ispitati kako se zatvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa te je dužan poduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uočene pri obilasku zatvora.

Očevidnik istražnog zatvora

Ministarstvo nadležno za pravosuđe vodi evidenciju o osobama protiv kojih je određen istražni zatvor i koje su lišene slobode na temelju rješenja o istražnom zatvora ( to je očevidnik istražnog zatvora ). Ministarstvo nadležno za pravosuđe osigurava stalnu dostupnost podataka iz očevidnika istražnog zatvora sudu i državnom odvjetništvu. Ministar nadležan za pravosuđe donosi propis o očevidniku istražnog zatvora.

2.4 RADNJE I MJERE PROCESNE PRISILE KOJIMA SE PRIBAVLJAJU DOKAZI

2.4.1 PRETRAGA

Pretraga je istraživanje predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala. Pretraga se poduzima radi pronalaženja počinitelja kaznenog djela, predmeta ili

20

www.nasciturus.com

tragova važnih za kazneni postupak, kad je vjerojatno da se oni nalaze u određenom prostoru, kod određene osobe ili na njezinom tijelu.

Pretraga osobe mora se provoditi na način kojim se čuva dostojanstvo osobe koja se pretražuje. Pretraga doma i drugih prostora se mora provoditi tako da se što manje remeti kućni red i uznemiruju građani. Ako se svrha pretrage ne može postići na drugi način, tijelo koje provodi pretragu može rastaviti predmet pretrage prema potrebi i uz pomoć stručne osobe. Pri rastavljanju predmeta pretrage izbjegavat će se nepotrebna oštećenja.

Pretragu određuje sudac istrage na zahtjev državnog odvjetnika, pisanim obrazloženim nalogom. Nalog o pretrazi mora sadržavati:

1. oznaku predmeta pretrage (osobe, doma, drugih prostora ili pokretnih stvari),2. svrhu pretrage,

3. tijelo koje će provesti pretragu.

O zahtjevu za pretragu sudac istrage odlučuje odmah, a najkasnije u roku od 4 sata, od primitka zahtjeva. Ako ne prihvati zahtjev, sudac istrage donosi rješenje. Protiv rješenja suca istrage državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku od 8 sati. Vijeće donosi odluku o žalbi u roku od 12 sati.

Nalog suca istrage o pretrazi, izvršava se u roku od 3 dana od dana izdavanja. Nakon proteka tog roka, pretraga se više ne može izvršiti na temelju tog naloga. Nalog se bez odgode vraća sucu istrage koji ga poništava bilješkom na nalogu.

Pretragu provode državni odvjetnik, istražitelj ili policija.

Nalog o pretrazi predaje se prije početka pretrage osobi kod koje će se pretraga obaviti ili koju će se pretražiti, odnosno koja raspolaže predmetom pretrage. Prije početka pretrage pozvat će se osoba da dobrovoljno izruči osobu, odnosno predmete koji se traže.

Pretrazi se može iznimno pristupiti i bez prethodne predaje naloga ako:

se pretpostavlja oružani otpor; je nužno da se kod sumnje na kaznena djela koja je počinila grupa ili zločinačka

organizacija ili čiji su počinitelji povezani s inozemstvom, pretraga obavi iznenada;

se pretraga ima obaviti u javnim prostorijama;

postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja omogućilo sakrivanje, uništenje ili oštećenje predmeta ili tragova koji se trebaju oduzeti;

postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja ugrozilo sigurnost osobe koja poduzima pretragu;

je vlasnik ili posjednik doma ili pokretne stvari nedostupan.

Iznimno, ako se radi o sumnji da su počinjena kaznena djela: ubojstva, teškog ubojstva, otmice, ubojstva najviših državnih dužnosnika, otmice najviših državnih dužnosnika,

21

www.nasciturus.com

odavanja državne tajne, špijunaže, udruživanja radi činjenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom za koje je propisana kazna zatvora više od pet godina, krivotvorenja novca i pranja novca, izbjegavanja carinskog nadzora, udruživanja za počinjenje kaznenih djela, primanja mita te davanja mita, kao i kaznena djela koja je počinila grupa ili zločinačka organizacija u stjecaju, a pretragu treba poduzeti odmah jer bi odgađanje ugrozilo postizanje ciljeva pretrage, državni odvjetnik može sam naložiti pretragu osobe i sredstva prijevoza pisanim obrazloženim nalogom . Nalog o takvoj pretrazi, zajedno sa zapisnicima o izvršenoj pretrazi državni odvjetnik mora odmah, a najkasnije u roku od 8 sati od okončanja pretrage, dostaviti sucu istrage. Sudac istrage odlučuje rješenjem, o zakonitosti naloga državnog odvjetnika o pretrazi i provedene pretrage, u roku od 8 sati od primitka zapisnika. Protiv rješenja suca istrage kojim odbija ovjeriti nalog o pretrazi ili zapisnik o provedenoj pretrazi, državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku od 24 sata. O žalbi odlučuje vijeće u roku od 48 sati.

Pretragu može obaviti bez naloga , državni odvjetnik, istražitelj ili policija kad provodi očevid mjesta počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, odmah, a najkasnije osam sati nakon što je kazneno djelo otkriveno.

Policija može obaviti pretragu doma ili drugih prostora bez naloga :

kad je ovlaštena ući u tuđi dom ili drugi prostor radi pronalaženja počinitelja kaznenog djela, predmeta ili tragova važnih za kazneni postupak, kad je vjerojatno da se oni nalaze u određenom prostoru, kod određene osobe ili na njezinom tijelu;

ako je to prijeko potrebno radi izvršenja naloga o uhićenju ili radi uhićenja počinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine. Ako se pretraga poduzima u domu ili drugim prostorima počinitelja kaznenog djela, pretraga se može poduzeti i radi pronalaženja ili osiguranja dokaza. Ta se pretraga može poduzeti samo u prisutnosti najmanje dva svjedoka;

Policija može bez naloga o pretrazi obaviti pretragu osobe pri izvršenju naloga o dovođenju ili pri uhićenju ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oružje ili oruđe za napad ili ako postoji vjerojatnost da će odbaciti, sakriti ili uništiti predmete ili tragove koje treba od nje oduzeti kao dokaz postupku.

Kad policija obavi pretragu bez naloga, dužna je zapisnik o pretrazi i izvješće odmah predati nadležnom državnom odvjetniku.

Vrijeme obavljanja pretrage: danju od 7 do 22 sata. Pretraga se može obaviti noću ako:

je danju započeta, a nije dovršena; se radi o pretrazi u slučaju počinjenja teškog kaznenog djela i kad se provodi očevid

mjesta počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti;

osoba kod koje se pretraga obavlja ili koja se pretražuje, to sama zatraži što se odmah upisuje u zapisnik o pretrazi uz potpis te osobe.

Sudac istrage može na pisani obrazloženi zahtjev državnog odvjetnika odobriti pretragu izvan ovog vremena i kad postoji vjerojatnost da će:

se traženi predmeti ili tragovi uništiti ili sakriti,

22

www.nasciturus.com

se tražena osoba sakriti ili pobjeći,

tražena osoba počiniti kazneno djelo,

biti ugrožena sigurnost osoba ako se pretraga ne izvrši izvan vremena za pretragu.

Zapisnik o pretrazi potpisuje osoba kod koje se obavlja pretraga ili osoba koju se pretražuje te osobe čija je prisutnost obvezna. Primjerak zapisnika izdaje se osobi kod koje je obavljena pretraga odnosno osobi koja je pretražena. U zapisnik će se točno opisati predmeti i isprave koji se oduzimaju, a to će se upisati u potvrdu čiji se primjerak odmah izdaje osobi od koje su predmeti, odnosno isprave oduzete.

U pretrazi oduzet će se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretrage. Ako se pri pretrazi nađu predmeti koji nisu povezani s kaznenim djelom zbog kojeg je donesen nalog o pretrazi, ali koji upućuju na drugo kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, ti će se predmeti opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o njihovu oduzimanju izdat će se odmah potvrda. O tome će se odmah izvijestiti državni odvjetnik. Predmeti će se odmah vratiti ako državni odvjetnik ustanovi da nema osnove za pokretanje kaznenog postupka, a ne postoji kakva druga zakonska osnova po kojoj bi se ti predmeti imali oduzeti, o čemu se sastavlja zapisnik.

Zapisnik o pretrazi i dokaz pribavljen pretragom ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku ako (ako se upotrijebe bit će nezakonit dokaz i na njima se neće moći temeljiti sudska odluka):

je pretraga, suprotno ovom Zakonu, obavljena bez pisanog naloga; je pretraga bez naloga poduzeta bez uvjeta za to (policija nije imala ovlaštenje);

državni odvjetnik nije u roku od 8 dana predao sucu istrage nalog i zapisnik o poduzetoj pretrazi;

sudac istrage nije ocijenio zakonitim nalog i zapisnik državnog odvjetnika tj. nije naknadno konvalidirao pretragu;

u zapisnik nisu unesene okolnosti zbog kojih je pretragu osobe obavila osoba drugog spola;

je tijekom pretrage izvršen tjelesni pregled a nisu postojali uvjeti za to;

je pretraga provedena bez osobe koja mora prisustvovati pretrazi – kod pretrage doma ili drugih prostora dva punoljetna građanina kao svjedoci;

je pretraga provedena suprotno uvjetima za zakonitost pretrage propisanim u posebnom zakonu.

Pretraga osobe obuhvaća pretraživanje odjeće, obuće, površine tijela, pokretnih stvari koje osoba nosi ili su u njezinom posjedu, prostor u kojem je osoba zatečena u vrijeme poduzimanja pretrage i sredstvo prijevoza kojim se koristi u vrijeme pretrage. Pretragu osobe obavlja osoba istoga spola, osim ako to s obzirom na okolnosti provođenja pretrage nikako

23

www.nasciturus.com

nije moguće. Okolnosti zbog kojih je pretragu obavila osoba drugog spola unose se u zapisnik o pretrazi.

Pretraga doma i drugih prostora obuhvaća pretraživanje prostorija koje osoba koristi kao svoj dom, te prostor koje su s domom povezani prostorno i istom svrhom korištenja. Pretraga drugih prostora odnosi se na prostore različite od doma koji su označeni u nalogu za pretragu.

Prije pretrage doma, osoba na koju se odnosi nalog o pretrazi poučit će se da ima pravo izvijestiti branitelja koji može biti prisutan pretrazi. Tijelo koje provodi pretragu omogućit će toj osobi da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s pretragom do dolaska branitelja, a najkasnije do 3 sata od kad je osoba izjavila da želi uzeti branitelja. Ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne može doći, tijelo koje provodi pretragu će omogućiti osobi da uzme branitelja s liste dežurnih odvjetnika koju za područje županije sastavlja Hrvatska odvjetnička komora i dostavlja državnom odvjetniku i nadležnim policijskim upravama uz izvješće sucu istrage. Vrijeme zastajanja s pretragom doma ne računa se u zakonski rok dovođenja. Tijelo koje provodi pretragu će u zapisniku o pretrazi naznačiti vrijeme zastajanja. Ako osoba ne uzme branitelja ili pozvani branitelj u tom roku ne dođe, tijelo može provesti pretragu doma.

Pretrazi doma ili drugih prostora može biti prisutna osoba koja je u posjedu prostora ili boravi u njemu ili osoba koju te osobe ovlaste da prisustvuje pretrazi. Pretrazi doma ili drugih prostora moraju biti prisutna najmanje dva punoljetna građanina kao svjedoci. Svjedoci će se upozoriti da paze kako se pretraga obavlja te da imaju pravo prije potpisivanja zapisnika o pretrazi staviti svoje primjedbe ako smatraju da sadržaj zapisnika nije točan.

Kad se pretraga obavlja u prostoru pravne osobe, pozvat će se njihov predstavnik koji može biti prisutan pretrazi. Ako se pretraga mora poduzeti u prostoru vojnog objekta, nalog o pretrazi se predaje vojnoj vlasti koje će odrediti vojnu osobu radi prisustva pretrazi. Pretragu u vojnom objektu u pravilu provodi vojna policija ili u njoj sudjeluje.

Osim ZKP-a pretragu predviđaju carinski i prekršajni zakoni, međutim pretraga kod njih ostaje na nivou neformalnih policijskih radnji,ne može se upotrijebiti kao dokaz u postupku.

.4.2 PRIVREMENO ODUZIMANJEPREDMETA

Privremeno oduzimanje predmeta je heterogena radnja koja služi da bi se osigurali mogući dokazi za kazneni postupak. Predmeti koji se imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u postupku, privremeno će se oduzeti i osigurati njihovo čuvanje.

Osoba koja drži takve predmete, dužna ih je predati na zahtjev državnog odvjetnika, istražitelja ili policije,a ukoliko odbije to učiniti sudac istrage će na obrazloženi prijedlog

24

www.nasciturus.com

državnog odvjetnika tu osobu kazniti novčanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne postupi po zahtjevu može se kazniti zatvorom do izvršenja zahtjeva, a najdulje mjesec dana.

Privremeno oduzimanje predmeta se odnosi na 2 grupe predmeta :

o predmeti koji se MORAJU oduzeti- npr. predmet kojim je počinjeno kazneno djelo ili predmet koji je nastao kaznenim djelom. Kasnije kada bude donesena presuda ovi predmeti se trajno oduzimaju;

o predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz.

Način privremenog oduzimanje predmeta: pokretnine se oduzimaju izuzimanjem iz posjeda, a nekretnine onemogućavanjem u raspolaganju i fizičkom nemogućnosti prilaska tom predmetu.

Privremenom oduzimanju ne podliježu ( ograničenja oduzimanja predmeta ) :

spisi, isprave državnih tijela čije bi objavljivanje povrijedilo obvezu tajnosti dok nadležno tijelo ne odluči drukčije;

pisana priopćenja okrivljenika branitelju, osim ako okrivljenik ne zahtijeva drukčije;

snimke, isprave i privatni dnevnici koji sadržavaju činjenice o kojima ne moraju svjedočiti osobe oslobođene dužnosti svjedočenja;

zapisi, izvodi iz registara koje se nalaze kod poreznih savjetnika, javnih bilježnika o činjenicama koje su saznali u obavljanju svoje djelatnosti,

zapisi o činjenicama koje su saznali novinari i urednici u obavljanju svoga zanimanja.

Predmet oduzet suprotno ovim odredbama ne može se upotrijebiti kao dokaz u postupku!!!!

Zabrana privremenog oduzimanja predmeta ne primjenjuje se :

u pogledu branitelja ili osobe oslobođene obveze svjedočenja ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u počinjenju kaznenog djela, pružili mu pomoć nakon počinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji;

u pogledu novinara i urednika u sredstvima javnog priopćavanja ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u počinjenju kaznenog djela, pružili mu pomoć nakon počinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji kaznenog djela;

ako se radi o predmetima koji se imaju oduzeti prema zakonu;

u predmetima kaznenih djela počinjenih na štetu djece i maloljetnika.

Na prijedlog državnog odvjetnika odluku o tome donosi sudac istrage do podnošenja optužnice, a ako je podignuta optužnica raspravno vijeće. Ako se sudac istrage ne slaže sa prijedlogom državnog odvjetnika donijet će rješenje na koje državni odvjetnik ima pravo žalbeo kojem odlučuje tročlano vijeće.

Za privremeno oduzeti predmet izdat će se potvrda.

25

www.nasciturus.com

Predmeti koji imaju poslužiti kao dokaz, do podizanja optužnice, čuvaju se u posebnoj prostoriji državnog odvjetništvu, a nakon podizanja optužnice u posebnoj prostoriji suda, a ako to nije moguće predmeti se čuvaju izvan prostorija državnog odvjetništva ili suda. Tijelo koje vodi postupak skrbi o nadzoru nad tim predmetima.

Privremeno oduzeti predmeti moraju biti vraćeni, a državni odvjetnik i sud paze po službenoj dužnosti na postojanje razloga za držanje privremeno oduzetih predmeta.

III. POGLAVLJE: PROCESNE RADNJE UTVRĐIVANJA ČINJENICA

3.1 OPĆENITO O ČINJENICAMA

3.1.1 POJAM ČINJENICE

Činjenice su pojave u stvarnosti koje u postupku treba utvrditi da bi se moglo primjeniti pravo.

Činjenice čije postojanje uvjetuje određene pravom predviđene posljedice nazivamo pravno relevantnim činjenicama. Ove činjenice uzrokuju određene pravne učinke temeljem odredaba materijalnog ili procesnog kaznenog prava stoga ih dijelimo na materijalnopravno relevantne činjenice ( npr. oduzimanje tuđe pokretne stvari radi prisvajanja) i procesnopravno relevantne činjenice ( npr. podnošenje zatjeva za obnovu postupka).

Sud utvrđuje veći broj pravno relevantnih činjenica povezanih uz neku stvar pa kažemo da sud utvrđuje pravno relevantno činjenično stanje.

Svrha utvrđivanja činjenica: na utvrđene činjenice primjenjuje se pravni propis (supsumpcija).

3.1.2 VRSTE ČINJENICA :

pravno relevantne činjenice; činjenice indiciji; pomoćne činjenice.

Neposredno utvrđivanje je utvrđivanje koje je vlastitim opažanjem izvršilo tijelo kaznenog postupka ili ono koje se temelji na neposrednom opažanju druge osobe (npr. svjedok očevidac).

Posredno utvrđivanje pravno relevantne činjenice postoji kad se utvrdi neka pravno irelevantna (nevažna) činjenica, ali se zbog njenog postojanja, temeljem iskustva, može zaključiti i o postojanju pravno relevantne činjenice. Takvu pravno irelevantnu činjenicu nazivamo indicijom. Dvostruki karakter indicije: ona je sama po sebi činjenica (događaj u

26

www.nasciturus.com

stvarnosti) ali je istodobno i dokaz o postojanju neke druge pravno relevantne činjenice (to što je netko opažen u blizini mjesta ubojstva neposredno nakon što je to kazneno djlelo počinjeno, jest pravno irelevantna činjenica no temeljem te činjenice – dakle radi se o dokazu- možemo zaključiti da je opažena osoba možda počinila kazneno djelo). Indicij omogućuje slutnju o postojanju druge činjenice. Jedna indicija ukazuje na mogućnost, nekoliko sukladnih indicija (indicije koje upućuju na isti zaključak) ukazuju na vjerojatnost,ali ni jedna indicija ili više njih zajedno u pravilu ne jamči sigurnost postojanja pravno relevantne činjenice. IZNIMKA: temeljem 1 indicije može se zaključiti o postojanju pravno relevantne činjenice ; 1) ako se utvrdi alibi okrivljenika i 2) pronalaženje otisaka prstiju okrivljenika na mjestu događaja.

Pomoćnim činjenicama se provjerava vjerodostojnost prikupljenih dokaza ( npr. činjenica da je svjedok kratkovidan je pomoća činjenica putem koje ćemo provjeriti njegov iskaz po kojemu jes daljine od 50 metara zamjetio boju očiju okrivljenika). Ove činjenice su pravno irelevantne.One omogućuju provjeravanje drugih činjenica, a ne utvrđivanje.

3.1.3 ČINJENICE KOJE SE U POSTUPKU NE UTVRĐUJU

Činjenice koje sud ne smije utvrđivati su:

činjenice čijim bi se utvrđenjem povrijedila zabrana reformatio in peius – npr.sud neće moći utvrđivati činjenicu provaljivanja ako se na presudu na koju je osuđen zbog krađe žalio samo okrivljenik;

činjenice čijim bi se utvrđenjem povrijedio identitet presude i optužbe – npr. sud neće moći utvrđivati činjenicu provaljivanja ako je optužbom obuhvaćeno činjenično stanje koje odgovara kaznenom djelu krađe, a ne teške krađe;

činjenice koje se ne smiju utvrđivati temeljem odredbi materijalnog kaznenog prava kojima se zaštićuje privatni život građana- tako se ne smije utvrđivati istinitost negativnih tvrdnji o osobnom ili obiteljskom životu neke osobe kod kaznenog djela iznošenja osobnih ili obiteljskih prilika.

Činjenice koje sud u pravilu neće utvrđivati su:

notorne činjenice (opće poznate činjenice) – no u slučaju dvojbe će se i one utvrđivati; činjenice presumpcije – to su činjenice čije se postojanje pretpostavlja. Dijele se na

prirodne i pravne. Prirodne presumpcije su stvorene spoznajom da neke činjenice u životu redovito postoje (npr. okrivljenik je ubrojiv, ali se ta činjenica može obarati). Pravne presumpcije određene su pravnim propisima kojima se pretpostavlja postojanje neke činjenice. Dijele se na procesno pravne (određene procesnim kaznenim pravom), materijalnopravne presumpcije (određene materijalnim kaznenim pravom). Ove presumpcije mogu biti neoborive (npr. apsolutno bitna povreda kaznenog postuka utječe na presudu) te oborive (presumpcija okrivljenikove nevinosti).Presumpcija čestitosti je najvažnija materijalnopravna presumpcija, vrijedi kod kaznenog djela klevete. Kod ovog djela pretpostavlja da je oštećenik (privatni tužitelj jer se radi o kaznenom djelu za koje se progon vrši po privatnoj tužbi) čestit čovjek, dakle da tvrdnje koje su za njega navedene, a štete njegovoj časti i ugledu nisu točne. Tu je teret dokaza na okrivljeniku.

27

www.nasciturus.com

Kakav je odnos presumpcije okrivljenikove nevinosti i presumpcije čestitosti ? One se međusobno isključuju – presumpcija čestitosti isključuju presumpciju nevinosti u kaznenom postupku koji se vodi zbog kaznenog djela klevete. Kod presumpcije okrivljenikove nevinosti teret dokaza je na ovlaštenom tužitelju, dok je kod presumpcije čestitosti teret dokaza na okrivljeniku stoga se u istoj kaznenoj stvari nikad ne mogu primjeniti obje presumpcije. One su u odnosu specijaliteta – odredba o presumpciji okrivljenikove nevinosti je općenita, dok je odredba o presumpciji čestitosti oštećenika specijalna.

3.2 NAČINI UTVRĐIVANJA ČINJENICA

Postoje 4 načina utvrđivanja činjenica:

1. utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem tijela kaznenog postupka;2. utvrđivanje činjenica putem iskaza svjedoka i vještaka;3. utvrđivanje činjenica putem isprava;4. utvrđivanje činjenica pomoću tehničkih registracija činjenica.

3.2.1 UTVRĐIVANJE ČINJENICA VLASTITIM OPAŽANJEM (OČEVID)

Utvrđivanje činjenica vlastitim zapažanjem je najpouzdaniji način utvrđivanja činjenica posebno kada činjenice utvrđuje ono tijelo koje će temeljem takvih činjenica donijeti odluku. Očevidom se činjenice u postupku utvrđuju ili razjašnjavaju opažanjem vlastitim osjetilima ili pomagalima.

Radi provjere izvedenih dokaza ili utvrđivanja činjenica koje su važne za razjašnjenje stvari sud, na prijedlog stranke može odrediti rekonstrukciju događaja ili pokus (sudski eksperiment). Rekonstrukcija se obavlja tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje se prema izvedenim dokazima događaj odvijao. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili okrivljenika radnje ili situacije različito prikazane, događaj će se, u pravilu, rekonstruirati posebno sa svakim od njih. Pokus se poduzima da bi se ispitao utjecaj određene okolnosti na određenu stvar, stanje ili odnos. Rekonstrukcija i pokus se ne smiju obavljati na način kojim se vrijeđa javni red ili moral ili se dovodi u opasnost život ili zdravlje ljudi. Pri rekonstrukciji i pokusu mogu se, prema potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi.

Tijelo koje obavlja očevid, rekonstrukciju ili pokus može zatražiti pomoć stručne osobe kriminalističko-tehničke, prometne ili druge struke, koja će, prema potrebi, poduzeti i pronalaženje, osiguravanje ili opisivanje tragova, obaviti potrebna mjerenja i snimanja, izraditi skice ili prikupiti druge podatke. Na očevid, rekonstrukciju i pokus može se pozvati i vještak ako bi njegova prisutnost bila korisna za davanje nalaza i mišljenja.

28

www.nasciturus.com

Tko može biti nazočan očevidu?

Očevidu koji se vrši prije početka postupka ili tijekom istrage mogu biti nazočni tužitelj, oštećenik, okrivljenik i branitelj. Očevidu koji se vrši tijekom rasprave mogu biti nazočne sve osobe koje na raspravi mogu biti jer je tada očevid dio raspravnog postupanja. Ako se očevid vrši izvan glavne rasprave, bit će izvještene stranke i oštećenik.

POJAM DOKAZA ILI DOKAZIVANJA

Upotreba dokaza u kaznenom postupku se naziva dokazivanjem. Dokaz je izvor saznanja temeljem koga se zaključuje o postojanju ili nepostojanju neke važne činjenice, koja se u kaznenom postupku ne može utvrditi vlastitim opažanjem.

Stvarni dokazi su fizički predmeti putem kojih utvrđujemo važne činjenice, dok su personalni dokazi oni koji se sastoje u iskazivanju osoba.

Dokazi u užem smislu su svi iskazi, isprave i tehničke registracije kojima se pravno relevantne činjenice neposredno utvrđuju, dok su dokazi u širem smislu kako dokazi u užem smislu tako i indicije.

Upotreba dokaza obuhvaća izvođenje i ocjenu dokaza. Izvođenje dokaza jest utvrđivanje sadržaja dokaza, dok ocjena dokaza znači odlučivanje o tome da li važna činjenica postoji ili ne postoji.

Sud slobodno ocjenjuje dokaze. U našem postupku se sve činjenice mogu utvrđivati bilo kojom vrstom dokaza. Formalna dokazna teorija je, kao iznimka, prihvaćena:

- kad se neka činjenica može dokazivati samo pravomoćnom presudom, a ne i drugim dokazima.1

- kada se neke činjenice mogu dokazivati isključivo medicinskim vještačenjem, a ne i drugim dokazima.2

- dokazivanje ranije osuđivanosti okrivljenika radi primjene materijalno-pravnih odredbi moguće je samo temeljem podataka iz kaznene evidencije.

TERET DOKAZA

Teret dokaza je pravna obveza dokazivanja određene činjenice koja tereti jedan procesni subjekt, ali vrijedi i za drugi subjekt koji je također dužan dokazivati istu činjenicu.

1 Razlog za obnovu postupka postoji ako se dokaže da je presuda utemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka, vještaka ili tumača, ili da je do presude došlo zbog KD DO, suca, suca porotnika ili osobe koja je obavljala istražne radnje. U tim slučajevima mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe proglašene krivim za dotična kaznena djela (formalna dokazna teorija). Ako se postupak protiv tih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon, te se činjenice mogu utvrditi i drugim dokazima.2 Isključivo se vještačenjem utvrđuje:

- uzrok smrti neke osobe

- trovanje neke osobe

- težina tjelesne povrede

- neubrojivost ili smanjena ubrojivost okrivljenika.

29

www.nasciturus.com

Tijekom prethodnog postupka teret dokaza je na ovlaštenom tužitelju- državnom odvjetniku, koji mora dokazati postojanje zakonskih uvjeta za pokretanje kaznenog postupka. Iznimka: kad državni odvjetnik odustane od kaznenog progona onda je teret dokaza na supsidijarnom tužitelju.

Nakon potvrđivanja optužnice teret dokaza je na strankama (ovlašteni tužitelj i obrana) ali i na sudu koji sada ima suženu mogućnost predlaganja i izvođenja dokaza – sužene minkvizicijska maksima.

Presumpcija okrivljenikove nevinosti isključuje pravnu obvezu okrivljenika da dokazuje vlastitu nevinost. Stvarna potreba okrivljenika da dokazuje svoju nevinost koja nije predviđena pravom, naziva se materijalnim teretom dokaza.

Ipak postoji jedan slučaj kad je teret dokaza na okrivljeniku. To je povezano uz KD klevete zbog prihvaćanja presumpcije čestitosti.

ZABRANJENI NAČINI DOKAZIVANJA

Neki načini dokazivanja su ipak neprihvatljivi, pa ih se zakonom izričito zabranjuje. Takve načine nazivamo zabranjenim načinima pribavljanja dokaza. Zabranjeni načini pribavljanja dokaza zakonom su izričito određeni. Tako se zabranjuje pribavljanje iskaza okrivljenika i svjedoka:

silom, prijetnjom, obmanom ili sličnim sredstvima;

sugestivnim ili kapcioznim pitanjima;3

primjenom medicinskih intervencija kojima se utječe na volju.

U nekim slučajevima nije jasno smije li se određeni način koristiti ili ne smije. Tada govorimo o dvojbenim načinima pribavljanja dokaza. Među te načine spada upotreba poligrafa i drugih psihologijskih metoda.

U nas je prihvaćeno stajalište o upotrebi poligrafa kao pomoćnog istražnog sredstva, budući da njegova primjena može posredno dovesti do dokaza, ali poligram (zapisnik o poligrafskom testiranju) nije dokaz sam po sebi. Prema ZKP-u, redarstvane vlasti mogu primijeniti poligrafsko testiranje kao izvidnu radnju. Pritom Zakon o policiji (čl. 46. i 47.) propisuje da je policijski službenik ovlašten nad osobom od koje traži obavijesti primijeniti poligrafsko ispitivanje nakon što osobu upozna s radom uređaja i nakon što osoba izrazi pisanu suglasnost. Poligrafskom testiranju ne smije se podvrgnuti osoba koja je pod utjecajem alkohola ili droga, koja ima ozbiljna srčana oboljenja, osoba u stresnom stanju, osoba koja uzima lijekove za smirenje, koja pokazuje vidljive znakove duševne bolesti ili poremećenosti, trudnica, itd.

U postupku se ne mogu upotrijebiti samo oni dokazi pribavljeni na zabranjeni način kod kojih je to izričito navedeno.

NEZAKONITI DOKAZI

Nezakoniti dokazi su dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnog prava kojima se jamči pravo obrane, prava na dostojanstvo, ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života kao i oni dokazi koji su pribavljeni povredom

3 Sugestivna pitanja su ona u kojima je već sadržano kako se na njih treba odgovoriti. Kapciozna pitanja polaze od pretpostavke da je okrivljenik priznao nešto što nije priznao.

30

www.nasciturus.com

odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo».

Nezakoniti dokazi u kaznenom postupku ne mogu poslužiti kao temelj sudske odluke.

Dokazi na kojima se ne može temeljiti sudska odluka nazivamo pravno nevaljalim dokazima.

Klasifikacija:

1) Pravno nevaljali dokazi pribavljeni na zabranjen način – to su dokazi na kojima se, upravo zbog zabranjenog načina pribavljanja, ne može temeljiti sudska presuda. To su sljedeći dokazi:

a. izjava ili priznanje okrivljenika:

dobiveno silom, prijetnjom ili drugim sličnim sredstvima;

dobiveno obmanom, te pomoći sugestivnih ili kapcioznih pitanja;

dobiveno primjenom medicinskih intervencija;

b. iskaz svjedoka ako je:

iznuđen silom, prijetnjom ili drugim sličnim sredstvima;

dobiveno obmanom, te pomoći sugestivnih ili kapcioznih pitanja;

dobiveno primjenom medicinskih intervencija;

2) Ostali pravno nevaljani dokazi su:

a. dokazi pribavljeni povredama određenih temeljnih prava i sloboda (kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života).

b. dokazi pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka koji su ZKP-om izričito predviđeni, među koje možemo ubrojiti:

- iskaz okrivljenika ako je:

pribavljen bez prethodnih upozorenja;

pribavljen bez nazočnosti branitelja, a ne radi se o slučaju kad je to dopušteno;

prilikom iskazivanja propušteno unošenje u zapisnik izjava okrivljenika o korištenju prava da uzme branitelja;

- iskaz svjedoka ako je:

ispitana osoba koja se ne može ispitati kao svjedok;

ispitana osoba koja ne mora svjedočiti, a nije na to upozorena ili se izričito odrekla toga prava ili je upozorena i odrekla se, ali to nije uvedeno u zapisnik;

ispitan maloljetnik koji ne može shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti;

- iskaz vještaka ako je:

vještačenje izvršila osoba koja ne može ili ne mora biti svjedok;

vještačenje izvršio oštećenik;

vještačenje uzroka smrti izvršio liječnik koji je liječio umrloga;

31

www.nasciturus.com

- dokaze pribavljene mjerama privremenog ograničenja ustavnih prava i sloboda ako su te mjere poduzete bez naloga istražnog suca ili suprotno zakonskim uvjetima i određenom trajanju;

- dokaze pribavljene pretragom ako je pretraga suprotno zakonu obavljena bez propisanog sudskog naloga ili osoba koje joj moraju biti nazočne;

c. dokazi za koje se saznalo putem nezakonitih dokaza;

d. dokazi pribavljeni policijskom operativno-kriminalističkom (neformalnom) djelatnošću.

Pravna posljedica postojanja pravno nevaljanog dokaza je: ako takav dokaz nije bio dostupan tijelu koje odlučuje, on će se izdvojiti iz spisa,4 a ako jest, on će biti razlog za pobijanje presude.

ISKAZ OKRIVLJENIKAPravni položaj okrivljenika u kaznenom postupku je dvojak:

1. Okrivljenik je stranka u postupku I moraju mu se priznati značajna prava radi učinkovite obrane I ravnopravnog položaja prema ovlaštenom tužitelju.

2. Okrivljenik je izvor saznanja o važnim činjenicama/ dokazno sredstvo pa mu se nameće dužnost (obvezna nazočnost na raspravi).

Kako okrivljenik može poslužiti kao izvor saznanja u kaznenom postupku, kroz povijest su se definirala 4 različita odgovora:

- Okrivljenik nije dužan iskazivati , ali ako želi može= akuzatorsko stajalište, okrivljenik ima samo dužnost odazvati se pozivu suda, ali se može pojaviti u ulozi svjedoka u vlastitoj stvari pa će biti dužan istinito odgovarati na pitanja. Kod nas okrivljenik kao takav svjedok nije poznat!

- Okrivljenik je dužan istinito iskazivati pa se na to može I prisiliti= inkvizirotno stajalište koje je rezultiralo primjenom torture. Okrivljenik se primjenom torture prisiljavao sve dok ne bi kazao ono što je ispitivač smatrao istinitim.

- Okrivljenik je dužan istinito iskazivati ali se na to ne može prisliti= prelazak u mješoviti tip kaznenog postupanja, inkvizitorni način ali primjena torture više nije moguća.

- Okrivljenik nije dužan iskazivati ali mu se pitanja mogu postaviti I on na njih može odgovarati= mješoviti tip kaznenog postupka, pravom se ne može tražiti iskazivanje na vlastitu štetu.

Iskaz okrivljenika kao izvora saznanja u našem pravu se temelji na dvije suprotne postavke:

4 Dokaz se izdvaja iz spisa:

- rješenjem istražnog suca najkasnije do završetka istrage (78/1);

- rješenjem sudskog vijeća u postupku nadzora optužnice (274/4);

- rješenjem predsjednika vijeća tijekom priprema za glavnu raspravu (284/3);

- rješenjem sudskog vijeća po završetku dokaznog postupka (331/2).

32

www.nasciturus.com

a) Okrivljenik nije dužan iskazivati, pa mora biti upozoren da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. Ako bi bio ispitan bez ovog upozorenja njegov iskaz bi bio pravno nevaljan dokaz= pravo na šutnju.

b) Unatoč priznavanju okrivljenikova prava na šutnju zakonodavac normira pravo različitih sudionika u kaznenom postupku dag a ispituju usmeno.

Okrivljenik može lažno iskazivati (nije pravno dužan istinito iskazivati) I zato neće biti odgovoran uz dvije iznimke:

1. Ako je dao lažan iskaz na kojem se temelji konačna odluka= ovo stajalište nije prihvatljivo jer ograničava okrivljenikovo pravo na obranu.

2. Ako je iskazujući lažno prijavio drugu osobu kao počinitelja kaznenog djela= stajalište je prihvatljivo jer se ne dopušta nekažnjeno okrivljavanje nevine osobe.

Laž se okrivljeniku tolerira ali svjedok, vještak, tumač ako daju lažan iskaz odgovaraju za kazneno djelo davanja lažnog iskaza.

ISPITIVANJE OKRIVLJENIKA1. Pretkazneni stadij (izvidi kaznenih djela I istraga) osumnjičenika može ispitivati

policija: - Neformalan način- rezultat takvog ispitivanja se ne može smatrati pravno valjanim

dokazom, - Formalna procesna radnja- rezultat takvog ispitivanja ima snagu pravnog valjanog

dokaza, po prethodnom prijedlogu državnog odvjetnika I uz odobrenje suca istrage. Ispitivanju mora biti pristutan sudac istrage I branitelj čime se osigurava zaštita prava okrivljenika.

2. Istraga= sve do okončanja istrage vrši državni odvjetnik ili istražitelj. 3. Na raspravi= ovisi o tome kako se okrivljenik očitovao u optužnici, ako se očitovao da

se smatra krivim ispitat će se na početku kaznenog postupka, a ako se očitovao nevinim ispitivat će se na kraju dokaznog postupka.

Pravno nevaljan dokaz iskaza okrivljenika u slučajevima: a) Ako je rezultat primjene zabranjenih načina pribavljanja dokaza, b) Ako je iskaz pribavljen bez prethodnih upozorenja, c) Ako je pribavljen bez nazočnosti branitelja, a to nije dopušteno, d) Ako je propušteno unošenje u zapisnik upozorenja o pravu okrivljenika na branitelja.

PRVO ISPITIVANJE OKRIVLJENIKA- Obavlja se prije podizanja optužnice I detaljno je reguliran zakonom: 1. Uzimaju se osobni podaci koji imaju značaj za odmjeravanje kazne. 2. Upozorava se okrivljenika na dužnost odazivanja na poziv te da obavijesti sud o

promjeni adrese, ili će biti prisilno doveden. 3. Tijelo provođenja ispitivanja upitat će ga je li primio pisanu pouku o pravima, ako jest

je li pouku razumio. Ako nije primio pouku, tada će to učiniti prije započinjanja prvog ispitivanja I okrivljenik će potpisati pisanu izjavu o primanju.

33

www.nasciturus.com

4. Realizacija prava na branitelja= okrivljenik ima pravo na branitelja po vlastitom izboru koji će biti prisutan ispitivanju, izjava okrivljenika o branitelju se unosi u zapisnik. Ako je obrana obvezna( ako se vodi redoviti kazneni postupak) tijelo koje provodi ispitivanje omogućit će okrivljeniku da uzme vlastitog branitelja I u tu svrhu zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije do 3 sata. Ako je vidljivo da neće doći u tom roku, tijelo će omogućiti okrivljeniku da uzme branitelja s liste dežurnih branitelja koje sastavlja Županijsko državno odvjetništvo I dostavlja sudu, državnom odvjetniku I nadležnim policijskim upravama. Vrijeme zastajanja se upisuje u zapisnik I ne računa se u zakonski rok za dovođenje sucu istrage. Ako nije uzeo branitelja s liste postavit će mu se branitelj po službenoj dužnosti. Ako se okrivljenik pri prvom ispitivanju odrekao prava na branitelja, a na kasnijem ispitivanju izjavi da hoće uzeti branitelja ispitivanje se prekida, u zapisnik se unosi razlog prekida, okrivljeniku se omogućava pozivanje branitelja ali najdulje na 2 sata. Ako ne dođe u tom roku, ispitivanje se nastavlja bez branitelja I to će se zabilježiti u zapisnik.

5. Mogućnost angažiranja tumača= ako je okrivljenik stranac, tijelo kaznenog postupka omogućit će mu tumača. Ako je okrivljenik gluh, pisano će mu se postavljati pitanja, ako je nijem pisano će odgovarati. Ako se ispitivanje ne može obavljati na taj način, pozvat će se osoba kao tumač koja se s njim može sporazumjeti.

6. Okrivljenika treba upoznati sa kaznenim djelom I dokazima koji mu se stavljaju na teret.

7. Obveza audio-video snimke= tijelo koje provodi ispitivanje, osim upozorenja I pouke o pravima, u zapisnik unosi I upozorenje da se vrši snimanje I da se može koristiti kao dokaz u postupku.

Tijelo koje provodi ispitivanje navest će podatke koje mora sadržavati zapisnik o ispitivanju, podatke o snimanju, a zatim će označiti početak, prekid, nastavak I završetak ispitivanja. U zapisnik ispitivanja koje se snima ne unosi se iskaz okrivljenika, izrađuju se 3 snimke, jedna se pečati I predaje sucu istrage na čuvanje. Zapečaćeni omot potpisuje osoba koja je provela ispitivanje, okrivljenik, branitelj ako je prisutan I stručna osoba koja je provela snimanje. Po jedna snimka se predaje državnom odvjetniku I okrivljeniku. Snimanje ima zaštitnu funkciju ( bez prisile prema okrivljeniku) I dokaznu funkciju ( verbalno iskazivanje okrivljenika). Obveza snimanja drugih ispitivanja ne postoji. Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti poštuje osoba okrivljenika. Okrivljenik se ispituje usmeno, osim kada sudjeluje I tumač. Prema okrivljeniku se ne smije upotrijebiti sila, prijetnja, obmana ili druga slična sredstva da bi se došlo do njegove izjave ili priznanja. Okrivljeniku se pitanja postavljaju jasno, razumljivo I određeno uz 2 značajne zabrane:

1. Bez postavljanja KAPCIOZNIH PITANJA= pretpostavka da je okrivljenik priznao nešto što ustvari nije istina.

2. Bez SUGESTIVNIH PITANJA= pitanja u kojem je već sadržana uputa za odgovor.

Mogućnost suočenja= okrivljenik može biti suočen sa svjedokom ili drugim okrivljenikom ako se njihovi iskazi ne slažu o važnim činjenicama, dodatna procesna radnja kojom se provjerava vjerodostojnost iskaza. Suočeni se posebno ispituju o okolnosti o kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu, a odogovor se unosi u zapisnik. Suočavaju se max 2 osobe istovremeno, snima se audio-video uređajem te se snimka priključuje zapisniku. Ne mogu biti upotrijebljeni kao dokaz u postupku ako je postupano protivno odredbama.

34

www.nasciturus.com

ISKAZ SVJEDOKASvjedok =osoba protiv koje se ne vodi kazneni postupak, ali zna nešto o činjenicama koje se u postupku utvrđuju, pa je pozvana da pred tijelima kaznenog postupka takvo saznanje o činjenicama iznese. Elementi svjedoka:

- Vjerojatnost da nešto zna o činjenicama važnim za kazneni postupak,

- Tijelo kaznenog postupka ga poziva dad a svoj iskaz,

- Osoba različita od okrivljenika. Okrivljenik ne može biti svjedok u vlastitoj stvari u našem pravu. Oštećenik (supsidijarni I privatni tužitelj) je iznimka.

Uloga svjedoka ima prednost pred drugim ulogama u postupku jer je nezamjenjiv, dok funkcija državnog odvjetnika ili suca to nije jer ima I drugih osoba sa pravnim znanjem. OPĆA OBVEZA SVJEDOČENJA:

a) Pravna obveza odazivanja na poziv= svjedok se poziva dostavom pisanog poziva, u kojem će navesti ime, prezime, zanimanje, vrijeme I mjesto dolaska, kazneni predmet u svezi kojega je poziv, naznaku svojstva svjedoka I upozorenje o posljedicama neodazivanja. Pravna je obveza jer postoji sankcija zbog neodazivanja (prisilno dovođenje).

b) Pravna obveza iskazivanja= ako svjedok dođe ali nakon upozorenja o posljedicama, bez zakonskog razloga, ne želi svjedočiti, sudac istrage ga može kazniti novčanom kaznom do 50.000 kn ili ga zatvoriti dok ne pristane svjedočiti ili dok njegov iskaz ne postane nepotreban, ili dok se postupak ne završi, ali najdulje mjesec dana.

c) Istinito iskazivanje= dužan je reći sve što o predmetu zna, zabranjeno je davanje neistinitog iskaza. Dodatnim ispitivanjima se dolazi do istinitog iskaza.

d) Obveza davanja obećanja o istinitom iskazivanju ako se to zatraži= moralna obveza, bez pravnog značaja.

IZNIMKE OD OPĆE OBVEZENE MOGU SE ISPITATI:

a) Osoba koja bi iskazom povrijedila obvezu čuvanja tajnosti podataka, b) Branitelj okrivljenika, c) Suooptuženici u spojednom kaznenom postupku, d) Vjerski ispovjednik o ispovjedi.

OSLOBOĐENI OBVEZE SVJEDOČENJA: a) Osoba s kojom je u braku ili izvanbračnoj zajednici, b) Rođaci u uspravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do 3.stupnja, te srodnici po tazbini do

2.stupnja, c) Posvojenik I posvojitelj, d) Javni bilježnici, porezni savjetnici, e) Odvjetnici, liječnici, zubari, psoholozi, socijalni radnici, f) Novinari I urednici.

35

www.nasciturus.com

Sud mora upozoriti navedene skupine osoba, čim sazna za njihova svojstva, da nisu dužne ili ne moraju svjedočiti. Sve navedene osobe ne mogu uskratiti iskaz kada se radi o KD kaznenopravne zaštite djece I maloljetnika. Osobe koje nisu obvezne odgovarati na pojedina pitanja su svi svjedoci, ako je vjerojatno da bi time izložili sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. O tome sud mora poučiti svjedoka. PRAVNO NEVALJAN DOKAZ ISKAZA SVJEDOKA:

- Rezultat primjene zabranjenig načina pribavljanja dokaza,

- Osoba koja se ne može ispitati kao svjedok,

- Osoba koja ne mora svjedočiti,

- Ispitan maloljetnik.

ZAŠTIĆENI SVJEDOK1. Ugroženi svjedok= kada postoji vjerojatnost da bi svjedok davanjem iskaza ili

odgovorom na pojedino pitanje sebe ili njemu blisku osobu izložio ozbiljnoj opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega.

2. Može uskratiti iznošenje podataka, davanje odgovora na pojedina pitanja ili davanje iskaza u cjelini, dok se ne osigura zaštita svjedoka.

3. Donošenje rješenja suca istrage ili vijeća u slučaju neslaganja po prijedlogu državnog odvjetnika o sudjelovanju I ispitivanju svjedoka na poseban način, tj.o dodjeljivanju statusa zaštićenog svjedoka. Ugroženi svjedoci imaju ključnu ulogu u rješavanju kaznenih djela organiziranog kriminala. Ne moraju postati zaštićeni svjedoci ukoliko im sud ne da zaštitu ili akonjihovi iskazi nisu bitni za daljnji tijek postupka.

2 oblika zaštite : 1. U okviru postupka (poseban način ispitivanja I sudjelovanja) uređuje se ZKP-om te

Zakonom o Uskoku. 2. Izvan postupka, zaštita svjedoka I njemu bliskih osoba uređuje se Zakono o zaštiti

svjedoka. Regulirano je posebno povjerenstvo koje određuje zaštotu koja zaštićenom svjedoku mora omogućiti normalan život I nakon kaznenog postupka, Svjedok sklapa ugovor te se mora držati određenih uvjeta ili mu prestaje zaštita.

POSTUPAK: Državni odvjetnik utvrđuje osobu ugroženog svjedoka I predlaže sucu istrage da mu dodijeli status zaštićenog svjedoka. Prijedlog, uz obavijest svjedoku, državni odvjetnik podnosi sucu istrage u zapečaćenom omotu s naznakom “ugroženi svjedok-tajna”, a predaje ga osobno ili putem istražitelja. U prijedlogu d.o. će označiti posebni način sudjelovanja u postupu I posebni način ispitivanja svjedoka koji predlaže te navesti razloge. Prijedlog podnosi sucu istrage u istrazi I prije podizanja optužnice. Sudac istrage o prijedlogu državnog odvjetnika odlučuje rješenjem u roku od 12 sati od primitka prijedloga. Protiv rješenja državni odvjetnik može podnijeti žalbu u roku od 12 sati, o čemu odlučuje izvanraspravno vijeće u roku 24 sata. Ako prihvati prijedlog državnog odvjetnika, rješenjem određuje:

- Pseudonim zaštićenog svjedoka,

- Posebni način sudjelovanja u postupku,

- Posebni način ispitivanja.

36

www.nasciturus.com

Podatke o takvom svjedoku sudac istrage će zapečatiti u posebni omot I predati na čuvanje državnom odvjetniku. Osobe koje u bilo kojem svojstvu saznaju podatke o zaštićenom svjedoku dužne sui h čuvati ako tajnu. Tijelo koje vodi radnju je odgovorno za zaštitu tajnosti podataka. Zapečaćeni omot s podacima zaštićenog svjedoka može iznimno od državnog odvjetnika zatražiti I otvoriti samo sudac istrage, predsjednik vijeća radi provjere istovjetnosti te drugostupanjski sud kad odlučuje o žalbu protiv presude. Na omotu će se zabilježiti da je otvoren I navesti imena osoba koje su upoznate sa sadržajem. Nakon toga se omot ponovno pečati I vraća d.o.

ISPITIVANJE ZAŠTIĆENOG SVJEDOKA NA DOKAZNOM ROČIŠTUProvodi se tijekom istrage sa svrhom osiguranja dokaza na način koji je predviđen za raspravu, tako provedena radnje moći će se upotrijebiti kao pravno valjan dokaz. Može biti obligatoran ( kada se vrši ispitivanje zaštićenih I ranjivih svjedoka koji neće moći biti prisutni na raspravi) te fakultativan ( kada za donošenje odluke zakon predviđa da bi trebalo provesti dokazno ročište). Sudac istrage mora u roku od 48 sati odlučiti o prijedlogu za određivanje dokaznog ročišta. Ako se složi s njim nalogom određuje vrijeme, mjesto I osobe koje se pozivaju na dokazno ročište, a ako se ne složi donosi rješenje kojim odbija prijedlog, pravo žalbe o kojoj odlučuje izvanraspravno vijeće u roku od 48 sati. Kod pozivanja , pristupa svjedoka na ročište, sudac istrage I državni odvjetnik mogu naložiti policiji poduzimanje mjera zaštite svjedoka=poseban način sudjelovanja u postupku. Tu postoje 2 opcije:

1. ANONIMIZACIJA SVJEDOKA= ako se odnosi samo na prikrivanje podataka, ispitivanje će se provesti pod pseudonimom bez navođenja ostalih podataka. Upozorava ga se da mora dati istinit iskaz, da je oslobođen od svjedočenja ili je djelomično oslobođen. Nakon završenog ispitivanja zaštićeni svjedok će potpisati zapisnik pseudonimom.

2. PRIKRIVANJE IZGLEDA= ako se odnosi I na prikrivanje izgleda, ispitivanje će se obaviti posredstvom audio-video uređaja kojim rukuje stručna osoba. Lik svjedoka I glas će se izmijeniti, svjedok će se nalaziti u prostoriji koja je odvojena od suca istrage I stranaka prisutnih ispitivanju. Stranke mogu predlagati pitanja I direktno ispitivati svjedoka. U slučaju snimanja sudac istrage ne vodi zapisnik. Snimka se prepisuje u roku od 3 dana. O ispitivanju se izrađuju dvije snimke, od kojih će se jedna odmah zapečatiti I predati sucu istrage na čuvanje. Tu snimku potpisuju sudac istrage, ugroženi svjedok pseudonimom I stručna osoba koja vrši snimanje. Druga se predaje državnom odvjetniku. Državni odvjetnik će izraditi prijepis snimke u roku 15 dana I uložiti u spis.

Dokaz pribavljen od zaštićenog svjedoka ne može biti isključivi dokaz I na njemu se ne može isključivo temeljiti sudska presuda.

37

www.nasciturus.com

VJEŠTAČENJEVještak= osoba koja svojim stručnim znanjem pomaže sudu prilikom utvrđivanja važnih činjenica u kaznenom postupku. Vještačenje je djelatnost vještaka tijekom koje vještak vrši pregled predmeta vještačenja, a svoj nalaz I mišljenje iskazuje sudu. Razlike vještačenja I svjedočenja:

1. Svjedok opaža činjenice izvan kaznenog postupka ne misleći da će o njima iskazivati pred sudom, vještak ih opaža tijekom postupka znajući da će o njima iskazivati.

2. Opažanja svjedoka može izvršiti bilo koji čovjek, dok je za opažanja vještaka potrebno stručno znanje.

3. Svjedok iskazuje o činjenicama iz prošlosti, dok vještak vrši opažanje temeljem činjenica koje postoje u sadašnjosti, dakle u vrijeme vođenja kaznenog postupka.

Sud nalaže vještačenje u svakom onom slučaju u kojem se temeljem općeg znanja ne može utvrditi neka važna činjenica, kao I u svakoj fazi postupanja. Postoje I slučajevi obveznog vještačenja. Stupanj stručnosti vještaka može se pobijati, kao I njegovo obrazloženo mišljenje. NE MOŽE biti vještak:

- Osoba koja ne može biti svjedokom ili je oslobođena svjedočenja,

- Osoba prema kojoj je KD počinjeno,

- Liječnik umrloga,

- Osoba svjedoka,

- Osoba koja je zaposlena u istom državnom tijelu ili kod istog poslodavca kao okrivljenik/oštećenik.

Sud ne mora prihvatiti mišljenje vještaka, no u tom slučaju: a) Ne smije vještakovo mišljenje zamijeniti svojim već spornu činjenicu mora uzeti

utvrđenom ili neutvrđenom,b) Svoje neslaganje mora potanko I uvjerljivo obrazložiti.

UTVRĐIVANJE ČINJENICA PUTEM ISPRAVA3 različita stajališta o pojmu isprave:

1. Isprava je predmet koji može poslužiti kao dokaz= neprihvatljivo jer ne čini razliku između isprave I materijalnog dokaza.

2. Isprava je svaki zapis koji sadrži podatke o činjenicama iz prošlosti= neprihvatljivo jer nema razlike između isprave I tehničke registracije činjenica.

38

www.nasciturus.com

3. Ispravom se smatraju samo pisani zapisi koji sadrže činjenice koje se utvrđuju u kaznenom postupku= ovo stajalište je prihvaćeno.

U kaznenom postupku se isprave koriste kao posebna vrsta dokaza, u nastanku isprave sudjeluju autor isprave, sastavljač I pisar; ne moraju sve ove osobe sudjelovati. Autentična isprava je ona koju je sastavila osoba kojoj je sastavljanje povjereno, to je jedan od elemenata za procjenu pouzdanosti isprave. PODJELA ISPRAVA

a) Javne isprave= u propisanoj formi izdaju državna tijela ili javne ustanove u okviru svoje nadležnosti ( indeks).

b) Privatna isprava= bilo koja fizička ili pravna osoba neovisno o razlogu nastanka I formi (priznanje okrivljenika na salveti).

Načini pribavljanja isprava: - Sam ih sastavlja, nakon toga koristi kao dokaz,

- Ako ih dobije od stranaka,

- Ako za njihovo postojanje sazna, pa zatraži predaju takve isprave.

Dokazivanje ispravama vrši se čitanjem I prilaganjem sudskom spisu, ocjenjuju se po načelu slobodne ocjene dokaza.

UTVRĐIVANJE ČINJENICA POMOĆU TEHNIĆKIH REGISTRACIJA ČINJENICA=su tehničke snimke činjenica koje se utvrđuju u kaznenom postupku izvršene putem optičkih(kamera) I akustičkih ( magnetofon) uređaja. Tehničke snimke su posebna vrsta dokaza jer se ne temelje na čovjekovu opažanju. PODJELA:

1. Tehničke snimke nastale tijekom kaznenog postupka= izvršene temeljem zakonskog ovlaštenja I za svrhe kaznenog postupka, I mogu se koristiti kao pravno valjan dokaz.

2. Tehničke snimke nastale izvan kaznenog postupka= ne mogu se uvijek upotrijebiti što ovisi o vrsti tehničke snimke: a) Optičke snimke- fotografija I filmska snimka; dokaz u kaznenom postupku. b) Akustičke snimke- ako su javne dokaz su u kaznenom postupku ( snimke govora

upućene javnosti), a ako su tajne u ograničenim slučajevima, I pod uvjetima određenim zakonom, mogu koristiti kao dokaz u kaznenom postupku (snimka koja nije upućena javnosti I osoba ne zna da se snimanje vrši).

39

www.nasciturus.com

Tajna akustička snimka kao pravno valjani dokaz: - Propisane za posebne izvide kaznenih djela ( primjena mjere nadzora I tehničkog

snimanja telefonskih razgovora), - Mjere tajnog prikupljanja podataka ( mjera nadzora sredstava za tehničko

komuniciranje na daljinu).

ISTRAGA= faza prije početka kaznenog postupka tijekom kojeg se na formalan način, osiguravaju dokazi I utvrđuju činjenice bitne za odlučivanje o kaznenom postupku. U istrazi se prikupljaju dokazi I podaci potrebni da bi se moglo odlučiti o podizanju optužnice ili obustaviti postupak, te dokazi za koje postoji mogućnost da se neće moći ponoviti na raspravi ili bi njihovo izvođenje bilo otežano.

FORMALAN NAČIN= vršenje pojedinih dokaznih ranji koje su zakonom točno određene. Državni odvjetnik donosi nalog o provođenju istrage ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se ima provesti istraga.

1. Istraga se mora provesti za kaznena djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

2. Istraga se može provesti za druga kaznena djela za koje se vodi redoviti kazneni postupak.

U nalogu državni odvjetnik određuje: - Da se istraže određene okolnosti,

- Da se poduzme pojedine radnje,

- Da se o određenim pitanjima ispituju određene osobe.

Istragu provodi državni odvjetnik koji može nalogom povjeriti provođenje dokaznih radnji istražitelju. Jedan od njih obavlja dokazne radnje na području svoje nadležnosti, a ako interes istrage to zahtijeva, mogu pojedine radnje poduzeti I izvan područja nadležnosti uz dužnost obavještenja državnog odvjetnika na čijem se području obavlja dokazna radnja.

- U složenim istražnim predmetima, osim istražitelja sudjeluju I državnoodvjetnički savjetnici I stručni suradnici.

- Državni odvjetnik može zatražiti od stručne osobe da mu da objašnjenje o tehničkim I drugim pitanjima vezanim uz dokaze.

- Istraga sudskom odlukom može biti prekinuta ili obustavljena.

PREKID ISTRAGE

40

www.nasciturus.com

a) Obvezan= d.o. prekida istragu nalogom ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji nesposoban sudjelovati u postupovnim radnjama. Ako se sam stavio u takvo stanje ili takav položaj istraga se neće prekinuti.

b) Fakultativan= ako je okrivljenik nepoznat, u bijegu ili nije dostižan državnim tijelima.

Prije prekida istrage, prikupit će se svi dokazi o kaznenom djelu I krivnji okrivljenika do kojihs e može doći. Kad prestanu smetnje, državni odvjetnik donosi nalog o nastavku istrage.

OBUSTAVA ISTRAGEa) Ako djelo koje se stavlja okrivljeniku na teret nije KD koje se progoni po službenoj

dužnosti. b) Ako postoje okolnosti koje isklučuju krivnju okrivljenika. c) Nastupila zastara kaznenog progona ili amnestija ili pomilovanje ili ostale okolnosti

koje isključuju kazneni progond) Ako nema dokaza da je okrivljenik počinio KD.

ZAVRŠETAK ISTRAGE= državni odvjetnik ili sudac istrage završavaju istragu kada su provedene radnje propisane u zakonu, a stanje stvari je u istrazi dovoljno razjašnjeno da se može podignuti optužnica ili obustaviti postupak, nakon završene istrage d.o je dužan u roku od 15 dana podugnuti optužnicu ili obustaviti istragu. Taj rok se može produljiti najviše za još 15 dana, a u posebno složenim predmetima za još 2 mjeseca. DOKAZNE RADNJE PRIJE POČETKA POSTUPKAOBVEZNA ISTRAGA= d.o ili na temelju njegovog naloga istražitelj, može prije pokretanja istrage provesti dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode, a policija može privremeno oduzeti predmete kad provodi izvide KD. ISTRAGA NIJE OBVEZNA= d.o ili istražitelj može poduzeti dokazne radnje za koje postoji opanost od odgode ili koje su srhovite za odlučivanje o podizanju optužnice. Dokazno ročište provodi sudac istrage na prijedlog d.o , oštećenika kao tužitelja ili okrivljenika. INKVIZITORNI ELEMENTI ISTRAGE

a) D.o sam određuje radnje koje se provodeb) Ne mora prihvatiti dokazne prijedloge stranakac) Pravo I obveza d.o ispitati okrivljenika, uz istovremeno pravo okrivljenika na šutnjud) Tajnost istrage.

AKUZATORNI ELEMENTI ISTRAGEa) Nužno postojanje naloga d.ob) Stav optužbe je preciziran: određenost naloga, relativna vezanost d.o vlastitim

nalogom.

OPTUŽNICA

Nakon istrage DO može:

41

www.nasciturus.com

- donijeti rješenje o obustavi kaznenog postupka, ako nema dokaza na kojima bi se temeljila optužnica, - podignuti optužnicu, ako zaključi da postoje zakonski uvjeti. OPTUŽNICA= optužni akt koji u redovitom postupku podiže državni odvjetnik ili supsidijatni tužitelj. Sadržaj optužnice:

a) Ime I prezime okrivljenika, ostali osobni podaci, podaci nalazi li se I otkad u istražnom zatvoru ili se nalazi na slobodi, a ako je prije pušten na slobodu, koliko je proveo u pritvoru I istražnom zatvoru.

b) Opis djela: zakonska obilježja KD-a, vrijeme I mjesto počinjenja kaznenod djela, c) Znaziv KD-a, navođenje odredaba Kaznenog zakona, d) Dokaze optužnice, e) Obrazloženje u kojem se opisuje stanje stvari.

VRSTE OPTUŽNIH AKATA:OPTUŽNI PRIJEDLOG= podiže se u sumarnom postupku ako se postupa u povodu KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti. PRIVATNA TUŽBA= ako se postupa u povodu KD za koje se progoni temeljem tužbe. Optužnica se dostavlja sucu istrage nadležnog suda. Na optužnicu se dostavlja I spis istrage- ako je provedena, te zapisnik o provedenim dokaznim radnjama, ako nije provedena ili su dokazne radnje provedene bez pokretanja istrage. Sudac istrage ispituje bez odgode, a ako je okrivljenik lišen slobode, u roku 48 sati:

1. Je li optužnicu podignuo ovlašteni tužitelj, 2. Podignuta optužnica nakon što su ispunjeni zakonski uvjeti, 3. Propisno sastavljena optužnica, 4. Nalaze li se u spisu dokazi koji se trebaju izdvojiti iz spisa, 5. Optužnica podignuta u roku.

Propisno sastavljenu optužnicu sudac istrage dostavlja okrivljeniku, koji ima pravo podnijeti pisani odgovor na optužnicu u roku od 8 dana od primitka optužnice. Okrivljenik se može odreći prava na podnošenje odgvoora na optužnicu. Optužnicu sa spisom istrage I odgovorom na optužnicu, ako je podnesen, sudac istrage dostavlja optužnom vijeću.

- Po primitku optužnice predsjednik zakazuje sjednicu optužnog vijeća. Okrivljenik se može odreći prava na sjednicu optužnog vijeća I pisanom izjavom zahtijevati suđenje.

- Ako vijeće ustanovi da je optužnica osnovana, donijet će rješenje kojim potvrđuje optužnicu. Odmah nakon toga uz sudjelovanje stranaka sastavlja RASPRAVNI SPIS.

RJEŠENJE O OBUSTAVI POSTUPKA: 1. Djelo koje je predmet optužbe uopće nije KD, 2. Postoje okolnosti koje isključuju okrivljenikovu krivnju, 3. Nema zahtjeva ovlaštenog tužitelja ili prijedloga, ili postoje okolnosti koje isključuju

kazneni progon, 4. Nema dovoljno dokaza protiv okrivljenika.

NEPOSREDNA OPTUŽNICA= optužnica koju podiže DO bez provođenja istrage, ako prikupljeni podaci koji se odnose na KD I počinitelja, za koje zakon ne propisuje obvezno provođenje istrage, daju dovoljno osnove za podizanje optužnice.

42

www.nasciturus.com

II. RASPRAVA I PRESUĐIVANJE

1.PRIPREMNO ROČIŠTE

Predsjednik vijeća, nakon primitka optužnice i raspravnog spisa, započinje PRIPREME ZA RASPRAVU koje obuhvaćaju:

- održavanje pripremnog ročišta- određivanje rasprave- donošenje druge odluke koje se odnose na upravljanje postupkom

pripremno ročište provodi se pred PREDSJEDNIKOM VIJEĆA. Na pripremno ročište pozvat će se: optuženik, njegov branitelj, tužitelj, oštećenik, njegovi zakonski zastupnici i opunomoćenik, a po potrebi i tumači.

U pozivu za pripremno ročište stranke će biti upozorene da na pripremnom ročištu mogu predložiti nove dokaze koji mogu poslužiti za utvrđivanje činjenica, ako su za te dokaze saznale nakon potvrđivanja optužnice. Kad je predsjednik vijeća utvrdio da su na pripremno ročište došle sve pozvane osobe, provjerit će podatke o istovjetnosti optuženika u optužnici, osim podataka o prijašnjoj osuđivanosti.

- DO upućuje oštećenika da može podnijeti imovinskopravni zahtjev.

Predsjednik vijeća otvara pripremno ročište.Državni odvjetnik izlaže dio optužnice iz kojeg proistječu zakonska obilježja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela i navodi dokaze koji potvrđuju optužnicu, a može predložiti izricanje određene vrste i mjere kaznenopravne sankcije. Ako je riječ o optužbi oštećenika kao tužitelja predsjednik vijeća može ukratko izložiti njezin sadržaj. Predsjednik vijeća pozvat će stranke i oštećenika da obrazlože dokazne prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi. Pri tome će predsjednik vijeća upozoriti stranke i oštećenika da se na raspravi neće izvesti oni dokazi za koje su znale ali ih, bez opravdanog razloga, nisu na pripremnom ročištu predložile. Svaka stranka očitovat će se o prijedlozima suprotne stranke i oštećenika.Na pripremnom ročištu predsjednik vijeća može, uz suglasnost stranaka, ukinuti istražni zatvor ili ga zamijeniti blažom mjerom. Protiv tog rješenja žalba nije dopuštena.

2. RASPRAVA

43

www.nasciturus.com

Predsjednik vijeća prije završetka pripremnog ročišta, nalogom određuje o mjestu i vremenu održavanja rasprave te koji će svjedoci i vještaci biti pozvani na raspravu. Ako pripremno ročište nije održano predsjednik vijeća odredit će raspravu najkasnije u roku od dva mjeseca od zaprimanja potvrđene optužnice.PREDSJEDNIK VIJEĆA rukovodi raspravom, koja je javna. Tijekom rasprave vodi se zapisnik u kojem se upisuju podaci i opisuju pojedine izvedene procesne radnje.Na raspravu se poziva :

-tužitelj i oštećenik - njihovi zakonski zastupnici i opunomoćnici - optuženik i njegov branitelj - tumač po potrebi

- svjedoke i vještake koje su predložili pozivaju strankePoziv optuženiku mora se dostaviti tako da se između dostave poziva i dana rasprave ostane dovoljno vremena za PRIPREMU OBRANE, a najmanje 8 dana.Dužnost je predsjednika vijeća da se skrbi za svestrano raspravljanje o predmetu i otklanjanje svega što odugovlači postupak, a ne služi razjašnjenju spornih činjenica. Također je i dužnost predsjednika vijeća da brine o održavanju reda u sudnici i dostojanstvu suda.

- otvara zasjedanje, objavljuje sastav vijeća i predmet rasprave, utvrđuje jesu li došle pozvane osobe, ako nisu - povjerava jesi li pozivi dostavljeni i jesu li izostanka opravdali.

*izostanak pojedinih sudionika u postupku ima različite pravne učinke, ovisno o tome tko je izostao:

- Ako na raspravu, koja je određena na temelju optužnice državnog odvjetnika, ne dođe državni odvjetnik ili osoba koja ga zamjenjuje, rasprava će se odgoditi. - Ako na raspravu ne dođe oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj, iako su uredno pozvani, a ni njihov opunomoćenik, vijeće će rješenjem obustaviti postupak.- Ako je optuženik uredno pozvan, a ne dođe na raspravu niti svoj izostanak opravda, predsjednik vijeća će naložiti da se prisilno dovede. Ako se dovođenje ne bi moglo odmah obaviti, predsjednik vijeća će odlučiti da se rasprava odgodi i naložiti da se optuženik na iduću raspravu prisilno dovede.- Ako na raspravu ne dođe branitelj koji je uredno pozvan, a ne izvijesti sud o razlogu spriječenosti, ili ako branitelj bez odobrenja napusti raspravu, sud ga može kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kn i odrediti da troškovi odgode padaju na teret branitelja, te o izricanju novčane kazne obavijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru.

- Ako se optuženik sam stavio u položaj ili stanje uslijed kojeg nije mogao sudjelovati na raspravi, održat će se rasprava u njegovoj odsutnosti.

Optuženiku se može suditi u odsutnosti samo ako postoje osobito važni razlozi da mu se sudi: a) nije moguće suđenje u drugoj državi,

b) nije moguće izručenje c) optuženik je u bijegu

nakon ispitivanja tko je raspravi pristupio, predsjednik vijeća utvrđuje ISTOVJETNOST OPTUŽNICE, nakon čega će uputiti svjedoke i vještake da pričekaju dok ne budu pozvani.

Rasprava započinje čitanjem optužnice.

44

www.nasciturus.com

Ako je oštećenik prisutan, a još nije stavio imovinskopravni zahtjev, upozorit će ga predsjednik vijeća da može staviti prijedlog za ostvarivanje tog zahtjeva u kaznenom postupku.- Nakon toga, predsjednik vijeća upitat će optuženika je li razumio optužbu i poučit ga o

pravima koje ima. Tek tada će se optuženik ispitati, ali isključivo o mišljenju koje ima u povodu svake točke optužbe.

2 moguće situacije :A) Optuženika koji se očitovao da se u odnosu na sve točke optužbe smatra krivim,

predsjednik vijeća uputit će da može odmah iskazivati o svim okolnostima koje ga terete i iznijeti sve činjenice koje mu idu u korist te se prelazi na ispitivanje optuženika.

Ova izjava optuženika ne oslobađa sud dužnosti da izvodi i druge dokaze. Ako je optuženikovo priznanje na raspravi potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima, sud će u dokaznom postupku izvesti samo one dokaze koji se odnose na odluku o kazni i drugoj sankciji.

B) Optuženik izjavjuje da se u odnosu na sve ili pojedine točke optužbe ne smatra krivim, ispitat će se na završetku dokaznog postupka, osim ako on drugačije ne zahtijeva. Dokazni postupak obuhvaća sve pravno relevantne činjenice.

3. DOKAZNI POSTUPAK

Dokazivanje obuhvaća sve činjenice za koje sud i stranke smatraju da su važne za pravilno presuđenje. Stranke imaju pravo pozivati svjedoke i vještake te izvoditi dokaze.

Vijeće može odlučiti da se izvedu dokazi koji nisu predloženi ili od kojih je predlagatelj odustao samo ako smatra da ti dokazi upućuju na postojanje razloga isključenja protupravnosti ili krivnje ili na činjenicu o kojoj ovisi odluka o kaznenopravnim sankcijama.

Dokazi se na raspravi izvode sljedećim redom:

1) dokazi optužbe,2) dokazi obrane,3) dokazi optužbe kojima se pobijaju navodi obrane,4) dokazi obrane kao odgovor na pobijanje,5) dokazi suda,6) dokazi o činjenicama odlučnim za izricanje kaznenopravne sankcije

Svjedoka i vještaka najprije ispituje stranka koja ga je predložila (glavno ispitivanje), zatim protivna stranka (unakrsno ispitivanje) nakon čega svjedoka i vještaka može ponovno ispitati stranka koja ga je pozvala (dodatno ispitivanje).

Predsjednik vijeća će odbiti izvođenje dokaza:

45

www.nasciturus.com

1) za koje su stranke znale do potvrđivanja optužnice ili okončanja pripremnog ročišta, ali ih bez opravdanog razloga nisu predložile 2) ako je nezakonit ili se odnosi na činjenicu koja se po zakonu ne može dokazivati ( nedopušteni prijedlog ),3) ako činjenica koju bi izvođenjem dokaza trebalo utvrditi nije važna za odlučivanje, ( nevažni prijedlog ),4) ako postoje razlozi za sumnju da se dokazom neka važna činjenica uopće ne bi mogla utvrditi ili bi se to moglo učiniti sa velikim poteškoćama, ( neprikladni prijedlog ),5) ako je predloženo izvođenje dokaza očigledno usmjereno na znatno odugovlačenje postupka ( prijedlog koji odugovlači postupak ).

Nakon provedenog dokazivanja predsjednik vijeća će upitati stranke imaju li kakve prijedloge za dopunu dokaznog postupka ( a zatim će ispitati optuženika koji je izjavio da se ne osjeća krivim ).Optuženik se može u tijeku rasprave dogovarati sa svojim braniteljem, ali o tome kako će odgovarati na postavljeno pitanje ne može se savjetovati ni sa svojim braniteljem ni s kim drugim. Po završenom ispitivanju predsjednik vijeće će objaviti da je dokazni postupak završen.

Izmjena i proširenje optužbe

Ako se u dokaznom postupku utvrdi činjenično stanje koje zahtjeva izmjenu ili proširenje optužbe, tužitelj može do završetka dokaznog postupka usmeno izmijeniti optužnicu.Radi izmjene optužnice ili pripreme obrane starnke mogu zatražiti PREKID RASPRAVE.

nakon dokaznog postupka slijedi ZAVRŠNI GOVOR STRANAKAnjaprije govori tužitelj, pa oštećenik, branitelj i optuženikU govorima će stranke iznijeti svoju ocjenu izvedenih dokaza i zaključke koji iz toga proizlaze, o pravnoj kvalifikaciji djela i eventualnoj kaznenopravnoj sankciji koju bi prema njihovom mišljenju , trebalo izvesti po završetku govora stranaka predsjednik vijeća će objaviti da je rasprava završena.

REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI

ŽALBA PROTIV PRESUDE PRVOSTUPANJSKOG SUDA

Pravo na podnošenje presude

Protiv prvostupanjske presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

46

www.nasciturus.com

U složenim predmetima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest godina ili dugotrajni zatvor, stranke i branitelj mogu odmah nakon objave presude zatražiti produljenje roka za žalbu, o čemu će predsjednik vijeća odlučiti rješenjem.

Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude.

TKO PODNOSI ŽALBU:

Žalbu mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik.

U korist optuženika žalbu mogu podnijeti i njegov bračni i izvanbračni drug, rođak u uspravnoj liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj. Žalbeni rok i u tom slučaju teče od dana kad je optuženiku, odnosno njegovu branitelju dostavljen prijepis presude.

Državni odvjetnik može podnijeti žalbu i na štetu i u korist optuženika.

Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je državni odvjetnik preuzeo progon od oštećenika kao tužitelja, oštećenik može podnijeti žalbu zbog svih osnova zbog kojih se presuda može pobijati.Žalbu može podnijeti i osoba čiji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena kaznenim djelom.

Žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može podnijeti optuženik koji se u odnosu na sve točke optužbe izjasnio da se smatra krivim, osim ako je optuženik za dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donošenja presude ili se radi o činjenicama odlučnim za izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije.

Žalbu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na određenu činjenicu ne može podnijeti niti stranka koja nije osporavala tu činjenicu.

Optuženik se može odreći prava na žalbu samo nakon što mu je presuda dostavljena. Optuženik se i prije toga može odreći prava na žalbu ako su se tužitelj i oštećenik, kad imaju pravo podnijeti žalbu zbog svih osnova odrekli prava na žalbu, osim ako bi optuženik po presudi imao izdržavati kaznu oduzimanja slobode. Do donošenja drugostupanjske odluke optuženik može odustati od već podnesene žalbe. Tužitelj i oštećenik mogu se odreći prava na žalbu od objave presude pa do proteka roka za podnošenje žalbe, a mogu do donošenja odluke drugostupanjskog suda odustati od već podnesene žalbe.Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati.

SADRŽAJ ŽALBE: 1) oznaku presude protiv koje se podnosi, 2) osnove za pobijanje presude, 3) obrazloženje žalbe, 4) prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomično ukine ili preinači, 5) potpis osobe koja podnosi žalbu.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi, osim ako je žalitelj za njih saznao nakon zaključenja rasprave. Pozivajući se na nove činjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te činjenice imale dokazati, a pozivajući se na nove dokaze, dužan je navesti činjenice koje tim dokazima želi dokazati.

ŽALBENE OSNOVE:

47

www.nasciturus.com

1) bitne povrede odredaba kaznenog postupka,

2) povrede kaznenog zakona,

3) pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,

4) odluke o kaznenim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troškovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima te zbog odluke o objavi presude u sredstvima javnog priopćavanja.

Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako:

1) je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji nije sudjelovao na raspravi ili koji je pravomoćnom odlukom izuzet od suđenja,

2) je na raspravi sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se morao izuzeti,

3) je rasprava održana bez osobe čija je prisutnost na raspravi po zakonu obvezna ili ako je optuženiku, branitelju, oštećeniku kao tužitelju ili privatnom tužitelju, protivno njegovu zahtjevu, uskraćeno da se na raspravi služi svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave,

4) je protivno zakonu donesena odluka o isključenju javnosti s rasprave,

5) je sud povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optužba ovlaštenog tužitelja ili prijedlog oštećenika, odnosno odobrenje nadležnog tijela,

6) je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadležnosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti,

7) sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe,

8) je na raspravi optuženik koji se na ispitivanju o osnovanosti optužbe očitovao da se u odnosu na sve ili pojedine točke optužbe ne smatra krivim,

9) je optužba prekoračena,

10) se presuda ne može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu. Postoji i ako sud pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona ili je na raspravi povrijedio pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.

48

www.nasciturus.com

Povreda kaznenog zakona postoji ako je kazneni zakon :

1) je li djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo,

2) ima li okolnosti koje isključuju krivnju,

3) ima li okolnosti koje isključuju kazneni progon, a osobito je li nastupila zastara kaznenog progona ili je progon isključen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravomoćno presuđena,

4) je li glede kaznenog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može primijeniti,

5) je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno odlukom o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoračena ovlast koju sud ima po zakonu,

6) jesu li povrijeđene odredbe o uračunavanju pritvora, istražnog zatvora i izdržane kazne.

.

Pogrešno utvrđeno činjenično stanje postoji ako je sud kakvu odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad sadržaj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili tehničkih snimki ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrđenja odlučne činjenice.

Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji ako sud kakvu odlučnu činjenicu nije utvrdio.

Presuda se može pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni kad tom odlukom nije prekoračena zakonska ovlast ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utječu na to da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne, o oslobođenju od kazne, o uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni iako su za to postojali zakonski uvjeti. Odluka o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao sigurnosnu mjeru, odnosno oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uvjeti. Zbog istih razloga može se pobijati odluka o troškovima kaznenog postupka. Odluka o imovinskopravnom zahtjevu te odluka o objavi presude u sredstvima javnog priopćavanja može se pobijati kad je sud o tim pitanjima donio odluku suprotno zakonskim propisima.

POSTUPAK PO ŽALBI:

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora. Nepravodobnu i nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem predsjednik vijeća prvostupanjskog suda.

49

www.nasciturus.com

Primjerak žalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja može podnijeti odgovor na žalbu. Žalbu će sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu koji će razmotriti odgovor na žalbu zaprimljen do sjednice vijeća.

Kad spisi povodom žalbe stignu drugostupanjskom sudu, tajnik suda dostavit će spise nadležnomu državnom odvjetniku, ako se radi o kaznenom djelu za koje se progoni na zahtjev državnog odvjetnika. Državni odvjetnik je dužan razgledati i bez odgode vratiti spis sudu pri čemu se može očitovati o osnovanosti žalbe. Spis će se dostaviti sucu izvjestitelju. Predsjednik vijeća ne može biti izvjestitelj.

Kad državni odvjetnik vrati spis, predsjednik vijeća će odrediti sjednicu vijeća o čemu se obavještava državni odvjetnik. Sudac izvjestitelj može prema potrebi od prvostupanjskog suda pribaviti izvješće o povredama odredaba kaznenog postupka, a može preko tog suda ili suca istrage suda na čijem se području radnja ima obaviti ili na drugi način provjeriti navode žalbe u svezi s novim dokazima i novim činjenicama ili od drugih tijela ili pravnih osoba pribaviti potrebna izvješća ili spise.

Drugostupanjski sud donosi odluku u sjednici vijeća.

O sjednici vijeća izvijestit će se optuženik i njegov branitelj, oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj koji je u roku predviđenom za žalbu ili u odgovoru na žalbu zahtijevao da bude izviješten o sjednici. Predsjednik vijeća ili vijeće može odlučiti da se o sjednici vijeća izvijeste stranke i kad nisu to zahtijevale ili da se o sjednici izvijesti i stranka koja to nije zahtijevala, ako bi njihova prisutnost bila korisna za razjašnjenje stvari.

Ako je optuženik u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne i ima branitelja, osigurat će se prisutnost optuženika samo ako predsjednik vijeća ili vijeće smatraju da je to svrhovito.

Sjednica vijeća počinje izvješćem suca izvjestitelja o stanju stvari. Stranka koja je prisutna sjednici izložit će u vremenu koje za to odredi predsjednik vijeća najvažnije dijelove žalbe odnosno odgovora na žalbu. Vijeće može od stranaka koje su prisutne na sjednici zatražiti potrebna objašnjenja u svezi sa žalbenim navodima, a stranke mogu predložiti da se radi dopune izvješća pročitaju pojedini spisi.

Sjednica se može održati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izviještene, ako optuženik nije izvijestio sud o promjeni boravišta ili stana, može se održati sjednica vijeća iako on o sjednici nije bio izviješten.

Zapisnik o sjednici vijeća priključuje se spisima prvostupanjskog i drugostupanjskog suda.

e) Granice ispitivanja prvostupanjske presude

Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija . Po službenoj dužnosti drugostupanjski sud mora uvijek ispitati:

postoji li povreda odredaba kaznenog postupka i je li rasprava protivno odredbama ovog Zakona održana u odsutnosti optuženika i njegova branitelja,

je li na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon.

50

www.nasciturus.com

U povodu žalbe tužitelja može se prvostupanjska presuda ukinuti ili preinačiti i u korist optuženika. Žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede kaznenog zakona podnesena u korist optuženika sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kaznenoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.

Ako drugostupanjski sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuženika od koristi i za kojeg od suoptuženika koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom smislu, postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji.

f) Odluke drugostupanjskog suda o žalbi

Drugostupanjski sud može odbaciti žalbu kao nepravovremenu ili nedopuštenu, ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, ili preinačiti prvostupanjsku presudu.

Žalba se odbacuje rješenjem kao nepravovremena ako se utvrdi da je podnesena nakon roka za podnošenje žalbe.

Žalba se odbacuje rješenjem kao nedopuštena ako se utvrdi da je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena na podnošenje žalbe ili osoba koja se odrekla žalbe ili odustala od žalbe ili ako žalba po zakonu nije dopuštena.

.

Drugostupanjski sud će, prihvaćajući žalbu ili po službenoj dužnosti, rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba kaznenog postupka.

Drugostupanjski sud može naložiti da se nova rasprava pred prvostupanjskim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem.

Drugostupanjski sud može i samo djelomično ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno suđenje.

Ako se optuženik nalazi u istražnom zatvoru, drugostupanjski sud ispitat će postoje li još razlozi za istražni zatvor i donijeti rješenje o produljenju ili ukidanju istražnog zatvora te ga odmah dostaviti prvostupanjskom sudu. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba.

Ako drugostupanjski sud pri razmatranju žalbe ustanovi da je za suđenje u prvom stupnju stvarno nadležan, ukinut će prvostupanjsku presudu, predmet uputiti nadležnom vijeću i o tome izvijestiti prvostupanjski sud.

Drugostupanjski sud će, prihvaćajući žalbu ili po službenoj dužnosti, presudom preinačiti prvostupanjsku presudu ako utvrdi da su odlučne činjenice u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti drukčija presuda. Ako su se zbog preinačenja prvostupanjske presude stekli uvjeti da se odredi, odnosno ukine istražni zatvor, drugostupanjski sud će o tome donijeti posebno rješenje, protiv kojeg nije dopuštena žalba, osim ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.

51

www.nasciturus.com

U obrazloženju presude, odnosno rješenja, drugostupanjski sud treba ocijeniti žalbene razloge i iznijeti povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, u obrazloženju treba navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se povrede sastoje.

Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja, dužan je navesti u čemu su nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja, posebno u odlučivanju o prijedlozima stranaka da se pribave i izvedu pojedini dokazi, odnosno zašto su novi dokazi i činjenice važni za donošenje pravilne odluke.

Drugostupanjski sud vratit će sve spise prvostupanjskom sudu s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama. Ako je optuženik u istražnom zatvoru, drugostupanjski sud dužan je svoju odluku sa spisima dostaviti prvostupanjskom sudu najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kad je primio spise od tog suda.

Prvostupanjski sud kojem je predmet upućen na suđenje uzet će za osnovu prijašnju optužnicu. Ako je prvostupanjska presuda djelomično ukinuta, taj će sud za osnovu uzeti samo onaj dio optužbe koji se odnosi na ukinuti dio presude.

Na novoj raspravi stranke mogu isticati nove činjenice i iznositi nove dokaze.

Prvostupanjski sud dužan je izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci.

Pri izricanju nove presude prvostupanjski sud vezan je zabranom iz članka 13. ovog Zakona.

2. Žalba protiv presuda drugostupanjskog suda

Protiv drugostupanjske presude dopuštena je žalba trećestupanjskom sudu samo ako je:

1) drugostupanjski sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je izrečena takva kazna;

2) drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku presudu kojom je optuženik oslobođen optužbe i izrekao presudu kojom se optuženik proglašava krivim.

O žalbi protiv drugostupanjske presude rješava trećestupanjski sud u sjednici vijeća prema odredbama koje su propisane za drugostupanjski postupak.

ŽALBA PROTIV RJEŠENJA

Protiv rješenja državnog odvjetnika, suca istrage i drugih rješenja prvostupanjskog suda, stranke i osobe čija su prava povrijeđena mogu podnijeti žalbu uvijek kad u ovom Zakonu nije propisano da žalba nije dopuštena. Protiv rješenja vijeća donesenog prije i u tijeku istrage, te u postupku ispitivanja optužnice, nije dopuštena žalba, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Rješenja koja se donose radi pripremanja rasprave i presude mogu se pobijati samo u žalbi na presudu.

52

www.nasciturus.com

Protiv rješenja Vrhovnog suda žalba nije dopuštena. Žalba se podnosi tijelu koje je donijelo rješenje. Žalba protiv rješenja podnosi se u roku od tri dana od dana dostave rješenja. Podnošenjem žalbe protiv rješenja odgađa se izvršenje rješenja protiv kojeg je podnesena žalba.

O žalbi protiv rješenja odlučuje sud u sjednici vijeća. O žalbi protiv rješenja suca istrage ili suca pojedinca odlučuje vijeće istog suda, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Rješavajući o žalbi, sud može rješenjem:

1) odbaciti žalbu kao nepravovremenu ili kao nedopuštenu,

2) odbiti žalbu kao neosnovanu ili

3) prihvatiti žalbu ili povodom žalbe rješenjem preinačiti ili ukinuti i prema potrebi predmet uputiti na ponovno odlučivanje.

(4) Ispitujući žalbu, sud će po službenoj dužnosti paziti je li rješenje donijelo ovlašteno tijelo i je li povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika.

IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Izvanrednim pravnim lijekovima se pobija već pravomoćna sudska odluka, za razliku od žalbe na presudu ili rješenje koja se ulažu protiv nepravomoćnih odluka. Svrha pravomoćnosti je postizanje pravne sigurnosti, a mogućnost pobijanja pravomoćne presude tu sigurnost smanjunje ( iz tog je razloga, mogućnost korištenja izvanrednih pravnih lijekova zakonom znatno ograničena i uglavnom je povezana uz situacije kod kojih je sudska odluka dosta neprihvatljiva - bilo zbog pogrešno utvrđenog stanja ili zbog nekih pogrešaka u primjeni prava. Naše kazneno procesno pravo predvuđa ove izvanredne pravne lijekove: Zahtjev za obnovu postupka, zahtjev za zaštitu zakonitosti, te zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

ZAHTJEV ZA OBNOVU KAZNENOG POSTUPKA

Obnova kaznenog postupka jest vraćanje već pravomoćno okončanog postupka u neku raniju fazu, te ponovno vođenje postupka od te faze nadalje. Treba razlikovati 2 vrste obnove postupka: nepravu i pravu obnovu.

Neprava obnova kaznenog postupka postoji u slučaju kada se obnova vrši i bez donošenja posebne sudske odluke kojom se obnavljanje dopušta, presuda se može prinačiti i bez obnove kaznenog postupka.

Do neprave će obnove kaznenog postupka doći :

53

www.nasciturus.com

1) ako je došlo do pogreške prilikom određivanja jedinstvene kazne

- ako je u dvjema presudama ili u više presuda protiv istog osuđenika izrečeno više kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za KD u stjecaju,- ako je pri izricanju jedinstvene kazne primjenom odredaba o stjecaju uzeta kao utvrđena i kazna koja je već obuhvaćena u kazni izrečenoj prema odredbama o stjecaju u kakvoj prijašnjoj presudi,- ako se pravomoćna presuda kojom je za više KD izrečena jedinstvena kazna ne bi mogla u jednom dijelu izvršiti zbog amnestije, pomilovanja ili iz drugih razloga.

2) ako postupak nije bio pokrenut ili je bio okončan u ovim slučajevima:

-ako je optužba odbačena ili postupak pravomoćno obustavljen jer nije bilo zahtjeva ovlaštenog tužitelja , ili potrebnog odobrenja ili prijedloga za progon, sud će na zahtjev ovlaštenog tužitelja dopustiti obnovu čim prestanu razlozi zbog kojih su donesene te odluke- kazneni postupak pravomoćno obustavljen DO POČETKA RASPRAVE može se obnoviti kad je DO odustao od progona, a oštećenik progon nije preuzeo, ako se dokaže da je do odustanka došlo zbog KD zlouporabe službenog položaja DO ili zbog kaznenog dijela prisile prema pravosudnom dužnosniku.a) novu presudu donosi prvostupanjski sud na sjednici vijeća na prijedlog DO ili po zahtjevu osuđenikab) sud će postupak započet i nastavitPrava obnova kaznenog postupka podrazumijeva da je u povodu zahtjeva ovlaštenih osoba sud donio posebno rješenje kojim je dopustio obnovu kaznenog postupka, te odlučio da se predmet varti u fazu istrage ili rasprave. ( IZNIMKA: kod kaznenog postupka u kojem je osuđenik osuđen u odsutnosti, a nastupio je mogućnost da se ponovno sudi u njegovoj prisutnosti, ako osuđenik ili branitelj podnesu zahtjev za obnovu postupka u roku od 1 godine od kad je osuđenik saznao za presudu kojom je szđeno u odsutnosti, postupak se MORA obnoviti kako bi se sudio u njegovoj nazočnosti, što znači da sud neće donositi rješenje kojim obnovu dopušta.

UVJETI I PRETPOSTAVKE:Kazneni postupak završen pravomoćnom presudom može se obnoviti u korist osuđenika:

ako se dokaže da je presuda utemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka, vještaka ili tumača,

ako se dokaže da je do presude došlo zbog KD DO, suca, suca porotnika ili osobe koja je obavljala dokazne radnje5

ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji su prikladni da prouzroče OSLOBOĐENJE OSOBE ili BLAŽU KAZNU

ako je osoba za isto KD više puta osuđena ili ako je više osoba osuđeno zbog istog KD koje je mogla počiniti samo jedna osoba ili neke od njih,

ako se u slučaju osude za produljeno KD izvedu nove činjenice i novi dokazi koji pokazuju da osuđenik nije učinio radnju koja je obuhvaćena KD iz osude, a postojanje tih činjenica moglo bi bitno utjecati na odmjeravanje kazne.

5 ? Kod slučajeva pod 1. i 2. mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe proglašene krivim za dotična kaznena djela (formalna dokazna teorija). Ako se postupak protiv tih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon, te se činjenice mogu utvrditi i drugim dokazima.

54

www.nasciturus.com

Na štetu osuđenika se postupak može obnoviti samo iznimno, i to samo u slučaju ako je dovršen pravomoćnom odbijajućom presudom. Tako se npr. navodi da se postupak može obnoviti:

ako je do presude kojom se optužba odbija došlo zbog stvarne nenadležnosti suda, a ovlašteni tužitelj pokrene postupak pred nadležnim sudom i istodobno zatraži obnovu postupka,

ako je postupak vođen bez ovlaštenog tužitelja i zbog toga donesena presuda kojom se optužba odbija, a ovlašteni tužitelj zatraži obnovu postupka,

ako je presuda donesena jer je tužitelj od početka do završetka glavne rasprave odustao od optužbe, a dokaže da je do odustanka došlo zbog kaznenog djela zlouporabe službenog položaja državnog odvjetnika ili zbog KD prisile prema pravosudnom dužnosniku

ako nije bilo potrebnog prijedloga ili odobrenja za vođenje postupka pa je zbog toga došlo do odbijajuće presude, a prijedlog ili odobrenje naknadno budu dani,

U ovom slučaju obnova postupka nije dopuštena ako je proteklo više od mjesec dana od kada je tužitelj saznao za okolnosti na kojima može utemeljiti svoj zahtjev za obnovu postupka.

Mogućnost zahtijevanja obnove u korist osuđenika nije uopće vremenski ograničena.

NADLEŽNOST:

O zahtjevu za obnovu kaznenog postupka odlučuje vijeće suda koji je u prijašnjem postupku sudio u 1°.°. Pri rješavanju o zahtjevu u vijeću neće sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donošenju presude u prijašnjem postupku.U zahtijevu se mora navesti:

po kojoj se zakonskoj osnovi traži obnova kojom se DOKAZIMA pokrepljuju činjenice na kojima se zahtjev temelji - ako zahtjev ne sadrži te podatke sud će pozvati podnositelja da u određenom roku

zahtjev dopuni- ako sud zahtjev ne odbaci, dostavit će prijepis zahtjeva protivnoj stranci, koja ima

pravo u roku od 8 dana odg na zahtjev- nakon toga će predsjedik vijeća sam ili preko suca istrage izvidjeti činjenice i pribaviti

dokaze na koje se poziva u zahtjevu i odg na zahtjev(temeljem toga će odlučiti o zahtjevu)

1) Prihvatiti zahtjev i dopustiti obnovu kaznenog postupka-potom će odlučiti da se odmah odredi nova rasprava ili da se postupak vrati u postupak optuživanja

2) Odbiti zahtjev ako novi dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove kaznenog postupka

3) Ako se novi postupak obusavi do početka rasprave, sud će rješenje o obustavi postupka ukinuti i prijašnju presudu.

55

www.nasciturus.com

za novi postupak koji se vodi na temelju rješenja kojim je dopuštena obnova kaznenog postupka vrijede iste odredbe kao i za prvi postupak osim odredaba o zastari

1.1. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI

Zahtjev za zaštitu zakonitosti jest izvanredni pravni lijek kojemu je cilj otkloniti povrede zakona počinjene pravomoćnom odlukom ili tijekom postupka koji joj je prethodio.

- ovdje se pobija način primjene pravnih propisa - zaokonom je određeno da se zahtjev može podignuti protiv sudske odluke donesene u

postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih prava i sloboda zajamčenih ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom.

- Ovlaštena osoba za podizanje zahtjeva je isključivo DO RH,Vrhovni sud RH može riješiti da se izvršenje pravomoćne presude prekine ili odgodi do odluke o zahtjevu. Prije nego što predmet bude iznesen na odlučivanje, sudac izvjestitelj može prema potrebi pribaviti obavijesti o istaknutim povredama zakona. Pri odlučivanju o zahtjevu sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda zakona na koje se poziva DO RH.

Vrhovni sud može donijeti:1) presudom odbiti zahtjev kao neosnovan, ako utvrdi da ne postoji povreda zakona koje ističe GDO;2) preinačiti pravomoćnu odluku 1° 3) presudom utvrdit da postoji povreda zakona, i pritom, ako je zahtjev podignut na štetu osuđenika, uopće ne dirajući u pravomoćnu odluku;4) rješenje kojim ODBACUJE ZAHTJEV ako GDO odustane od zahtjeva do odluke Vrhovnog suda5)presuda kojom utvrđuje da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan, te će presudu a) djelomično ili u cjelosti ukinuti pravomoćnom odlukomb) predmet vratiti na ponovno suđenje ili odlučivati 1 •(stupanjski) ili višem sudu

Presuda vrhovnog suda može biti: - Konstitutivna – mjenja pravnu situaciju stvorenu pravomoćno pobijanom dolukom

(ova se odluka ukida ili preinačuje)- Deklarativna – njome se deklaratorne ( proglašene) postojanje povrede (ova

deklarativnost znači da se povodom zahtjeva za zaštitu zakonitosti nemože pogoršati pravna situacija osuđenika pa čak ni onda kad je zahtjev podignut na njegovu štetu

- Ako se u povodu odluke vrhovnog suda ponovno sudi, sud je dužan izvesti sve one postupovne radnje i raspraviti sva pitanja na koja ga je upozorio vrhovni sud

- Prilikom ponovnog vođenja postupka, stranke mogu isticati nove činjenice i podnositi nove dokaze ( beneficium novorum)

- Sud je vezan zabranom reformatio in peius

ZAHTJEV ZA IZVANREDNO PREISPITIVANJE PRESUDE Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude izvanredni je pravni lijek predviđen u korist osuđenika kojemu je izrečena zatvorska kazna, kazna maloljetničkog zatvora ili mu je određen prisilni smještaj, radi pobijanja pravne presude. Zahtjev za zaštitu zakonistosti

56

www.nasciturus.com

omogućuje DO da pobija pravnu osnovu odluke pa je takvu mogućnost, dakle pobijanja presude zbog povrede zakona trebalo predvidjeti i u korist osuđenika. Zato je predviđen ovaj sustav.Uvjeti za ulaganje zahtjeva za preispitivanje kumulativno su određeni. To su:

1) pridržavanje roka od mjesec dana od primitka pravomoćne presude;2) prethodno korištenje redovnog pravnog lijeka3) da pravomoćnu presudu nije izrekao Vrhovni sud RH.Uvjeti moraju postojati da bi smo se pravnim lijekom uopće mogli koristiti no uspjeti sa pravnim lijekom možemo samo ako uz uvjete postoje i osnove.

*OSNOVE ZA ULAGANJE ZAHTJEVA ZA PREISPITIVANJE SU:1) povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika2) povreda odredaba kaznenog postupka na štetu osuđenika : - nepropisan sustav suda ili sudjelovanje suca koji se morao izuzeti - nepostojanje optužbe ovlaštenog tužitelja, prijedloga oštećenika ili odobrenje nadležnog tijela- ako je optužba prekoračena- ako je povrijeđena zabrana „reforamtio in peius“3) povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi ili zbog povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku ako je ta povreda mogla utjecati na presudu- zahtjev može podnjeti isključivo okrivljenik ili branitelj, prvostupanjskom suduOn će taj zahtjev rješenjem odbaciti ako je nedopušten ili nepravodoban

- ako ga ne odbaci, odlučuje Vrhovni sud RH - ovaj izvanredni pravni lijek predstavlja ograničenu mogućnost ulaganja žalbe protiv

drugostupanjske presude u korist okrivljenika. Upotreba ovog pravnog lijeka određena je rokom, a osnove za korištenje predstavljaju sužene žalbene razloge.

POSTUPAK PRED OPĆINSKIM SUDOM I POSEBNI POSTUPCI

opće napomeneOdredbe o postupanju pred općinskim sudom obuhvaćaju:sumarni postupak,postupak za izdavanje kaznenog naloga;postupak za izricanje sudske opomene.Posebni su postupci:postupak prema osobama s duševnim smetnjama;postupak za oduzimanje imovinske koristi postupak za opoziv uvjetne osude;postupak za donošenje odluke o rehabilitaciji (brisanju osude);postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba;postupak za izdavanje tjeralice i objave.

57

www.nasciturus.com

1.2. SUMARNI POSTUPAK

Skraćeni postupak je kazneni postupak koji se vodi pred općinskim sudom za KD za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili zatvor do 10 godina. Postupak se pokreće temeljem privatne tužbe ili optužnice DO odnosno oštećenika kao tužitelja. Ako ne postoje razlozi za odbacivanje privatne tužbe ili optužnice, sudac je dostavlja okrivljeniku, zajedno sa poukom o pravu na odgovor.

- okrivljenik ima pravo podnijeti pisani odgovor na optužnicu u roku od 8 dana od primitka optužnice, optužnica sa spisom istrage i odgovorom ako je podnesen, sudac bez odgode dostavlja optužnom vijeću. Ako se optužnica odnosi na KD za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 8 god, optužno vijeće ispituje optužnicu, ako ocijeni da je ona osnoivana, donosi riješenje kojim potvrđuje rješenje i sastavlja raspravni spis

- Prije zakazivanja rasprave za KD za koja se progon vrsi temeljem privatne tužbe, sudac pojedinac može pozvati stranke radi prethodnog razjašnjavanja stvari, ako smatra da bi to moglo ubrzati rješaanje

- Ako ne dođe do izmirenja stranaka i povlačenja tužbe, sudac pojedinac može odmah otvoriri raspravu

ROČIŠTE RADI MIRENJA!!!Radi mirenja sud može koristiti mirovna vijeća ako obje stranke imaju prebivalište na području tih vijeća.Rasprava se u sumarnom postupku , pod zakonskim uvjetima, može održati i bez nazočnosti stranaka. Ako se sam stavi u stanje uslijed kojeg nemože pristupiti raspravi Ako je uredno pozvan, ali nije pristupio iz opravdanih razloga ili je očito da izbjegava poziv. Rasprava počinje objavom sadržaja optužnice ili privatne tužbe.U sumarnom se postupku supstidiarno primjenjuju odredbe o redovitom kaznenom postupkuŽalba u roku od 8 dana od dostave prijepisa presude.

POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA Kazneni nalog je posebna sudska odluka kojom sud može, na prijedlog DO, optuženiku izreći određenu kaznu ili mjeru bez provođenja glavne rasprave.

UVJETI:

-Za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a za koja nije nadležno vijeće

- kaznena prijava vjerodostojna sadržaja

Ako su uvjeti ispunjeni DO može zatražiti sljedeće mjere: novčanu kaznu, uvjetnu osudu ili sudsku opomenu, oduzimanje imovinske koristi i objavljivanje kaznenog naloga, zabrabu upravljanja motornim vozilima do 2 godine te oduzimanje predmeta.

- ako se sa zahtjevom slažu, sudac pojedinac će presudom izdati kazneni nalog

- sudac pojedinac će taj prijedlog odbaciti ako:

1) postoje razlozi za obustavu postupka

58

www.nasciturus.com

2) se radi o KD za koje se takav zahtjevne može postaviti

3) ako je DO zatražio izricanje kazne na mjere koje po zakonu nije dopušteno

Protiv kaznenog naloga okrivljenik i njegov branitelj mogu u roku od 8 dana podnijeti prigovor protiv kaznenog naloga. Prigovor ne mora biti obrazložen – samo njegovo podnošenje uvjetuje zakazivanje glavne rasprave i postupanje sukladno odredbama o skraćenom postupku.

SUDSKA OPOMENA

- kad nema odredaba kz dolazi u obzir izricanje sudska opomene, sud će je izreći presudom- radi se o osuđujućoj presudi, budući da se u njoj navodi da je optuženik kriv za KD koje je predmet optužbe

POSEBNI POSTUPCI:

Postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnjama

Postupak prema osobama koje su u vrijeme počinjenja protupravnog djela bile neubrojive pokreće se i vodi samo na zahtjev državnog odvjetnika.Ako je okrivljenik u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv, državni odvjetnik će u optužnici postaviti zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti i da mu se odredi prisilan smještaj prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

- 1. ako je zahtjev osnovan , sud će donijeti presudu kojom se utvrđuje da je optuženik počinio KD i to u stanju neubrojivosti, te odrediti prisilan smještaj u psihij.ustanovu u trajanju od 6 mj.

- 2. ako kod okrivljenika TIJEKOM TRAJANJA POSTUPKA nastupi takva duševna bolest da nije sposoban sudjelovati u postupku sud će rješenjem PREKINUTI POSTUPAK i okrivlejnika uputiti sudu nadležnom prema zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama

1.3. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI

Oduzimanje imovinske koristi obvezno je uvijek kad se donese osuđujuća presuda, a kaznenim je djelom imovinska korist ostvarena. Imovinska korist postignuta izvršenjem KD utvrđuje se u kaznenom postupku po službenoj dužnosti. Oduzimanje se izriče u odluci kojom je utvrđeno počinjenje kazenenog djela po službenoj dužnosti.

Oduzimanje imovinske koristi sud može izreći u odluci kojom se utvrđuje da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje je predmet optužbe. U izreci odluke sud će navesti koji se predmet, odnosno novčani iznos oduzima.

Sud će čak i kad okrivljenik nije proglašen krivim , ipak oduzeti one predmete koji se po zakonu mogu oduzeti, ako to zahtjevaju probici javne sigurnosti ili zaštita časti i života građana.

POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE

59

www.nasciturus.com

Kad je u uvjetnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti ako :- osuđenik ne vrati imovinsku korist, - ne naknadi štetu ili - ne udovolji drugim obvezama,

a osuđenik u određenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest će postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlaštenog tužitelja ili oštećenika.

- nakon prijedloga, provode se izvidi

- nakon toga će predsjednik vijeća zakazati sjednicu vijeća o kojoj će izvijestiti tužitelja, osuđenika i oštećenika. Nedolazak stranaka i oštećenika, ako su uredno obaviješteni, ne sprečava održavanje sjednice vijeća.

- Ako sud utvrdi da osuđenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila određena presudom, donijet će presudu kojom će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuđenika osloboditi obveze.

POSTUPAK ZA IZDAVANJE TJERALICE I OBJAVE

Sud pred kojim se vodi kazneni postupak može naložiti izdavanje tjeralice za okrivljenikom.- nalog se dostavlja policiji na izvršenje, a izdaje se pod ovim uvjetima:1. protiv okrivljenika se vodo kaz.post. zbog KD za koje se progon vrsi po službenoj

dužnosti2. okrivljenik se nakazi u bijegu3. postoji rješenje o određivanju pritvora ili istražnog zatvora

izdavanje tjeralice nalaže i upravitelj ustanove ako je osuđenik pobjegao s izdržavanja zatvorske kazne, odnosno pritvora ili istaržnog zatvora.OBJAVA- traže se potrebni podaci o pojednim predmetima, koji su u svezi s KD ili te predmete treba pronaći, a osobito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronađenog nepoznatog tijela.

Tjeralicu i objavu raspisuje policija nadležna prema mjestu onog državnog tijela pred kojim se vodi kazneni postupak, odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba.

Ministarstvo unutarnjih poslova može raspisati i međunarodnu tjeralicu ako je vjerojatno da se osoba nalazi u stranoj državi.

60

www.nasciturus.com

61