ke1 www 2013 vijcani spojevi - 2
DESCRIPTION
Vijcani spojeviTRANSCRIPT
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
1/26
- 1 -
VIJANI SPOJEVI2. dio
Pomoni nastavni materijali uz kolegij"Konstrukcijski elementi I"
Ak. godina 2012./13.
Nositelj kolegija:
Prof. dr. sc. Boidar Krian
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
2/26
- 2 -
SLUAJEVI OPTEREENJA VIJANOG SPOJA
Definicije:
Sila prednaprezanja (sila prednapona)FVje statika vlana sila koja se u vijku
javlja nakon pritezanja vijanog spoja. Nakon pritezanja je i podloga optereena
tlanom silom iste veliineFV.
Radna sila FAje vlana sila koja djeluje na vijak nakon pritezanja, a moe biti
statika ili dinamika.
1. Vijani spoj bez prednaprezanja (prednapona)
FV= 0
Vijak, tj navoj na zavretku kuke je spojen s maticom. Spoj nije pritegnut, a teina
kuke se zanemaruje.
1 - teretna kuka s navojem, 2 - matica, 3 - osiguraprotiv odvrtanja matice,
4 - aksijalni kuglini leaj
TeretFA(statika radna sila) izaziva u vijku vlano naprezanje
dopS
AV
A
F
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
3/26
- 3 -
Povrina presjeka preko koje se prenosi sila (povrina mjerodavnog napregnutog
presjeka) je
442
2S
232
S
ddd
A
R edop odnosno
R
2,0pdop
Faktor sigurnosti = 1,25...1,5, maksimalno do 6, npr. kod dizala.
2. Vijani spoj s prednaprezanjem (s prednaponom)
Prilikom pritezanja vijanog spoja u vijku se javlja aksijalna sila prednaprezanja
(prednapona)FVkoja direktno zavisi od momenta pritezanjaMA=MG+MK:
4
'tan2
whK
2
AV dd
d
MF
a)FV> 0; FA= 0
Ako dodatne aksijalne radne sile FA nema ili je zanemariva, vijani spoj e biti
statiki optereen:
- vlano naprezanjeS
Vv
A
F
- fiktivni promjer povrine mjerodavnog napregnutog presjeka2
32S
ddd
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
4/26
- 4 -
- torzijsko naprezanje
16
)'tan(2
3S
2V
p
Gt
d
d
F
W
M
Ekvivalentno naprezanje
dop2t
2ve 3
R edop odnosno
R
2,0pdop
Faktor sigurnosti = 1,25...1,5..., ovisno o primjeni, opasnosti i sl.
Za ovakve vijke se najee koristi runo pritezanje kljuem gdje sama duljina
kljua onemoguava prevelika naprezanja. Na kljuse ne smiju stavljati nastavci,npr. cijevi, jer je onda moment pritezanja prevelik.
b)FV> 0; FA> 0
Dodatna radna sila FAdjeluje na vijak pritegnut silom prednaprezanja FV. Radna
sila moe biti statika ili dinamika.
a) Vijci poklopca posude pod tlakom; b) Vijci koji nose visei leaj
Ovako optereeni vijci imaju statiki dio naprezanja usljed sile prednaprezanja tedodatni statiki ili dinamiki dio naprezanja uslijed radne sile. Radna sila dodatno
izduuje veizdueni vijak i smanjuje silu u podlozi (spojenim dijelovima) pa se i
podloga izduuje.
Sluaj optereenja prednapregnutog vijanog spoja s dinamikom radnom silom
FAje najznaajniji i najtei i bit e obraen detaljno.
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
5/26
- 5 -
PODATLJIVOST I KRUTOST VIJKA I PODLOGE
Hookeov zakon
= E
Za vlano optereenje F iLf
duljinaPrvobitnaeProduljenj
pa slijedi
EL
fF
Koeficijent krutosti je omjer sileFi pripadajue deformacije (produljenja)f:
f
F
C (N/mm)
Koeficijent podatljivosti je omjer deformacije fi pripadajue sile F, tj. reciprona
vrijednost koeficijenta krutosti:
E
L
F
f (mm/N)
Vijci se esto prema zahtjevima konstrukcije sastoje od vie duljina razliitog
poprenog presjeka, a time i razliite podatljivosti. Za vijke stanjenog struka koristi
se naziv "elastini vijak" i oni imaju veu podatljivost.
Promjer struka je najee dT= (0,85...0,95)d3
Vijci za visoka optereenja su uvijek elini, dok je podloga u strojarskim
konstrukcijama najee od , L ili SL.
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
6/26
- 6 -
Primjer prorauna koeficijenta podatljivosti vijka:
LK= debljina podloge
ES= modul elastinosti materijala vijka
U deformaciji sudjeluju:
- dio glave vijka s duljinom 0,4di s povrinom poprenog presjekaAN= d
2/4;
SNK
4,0
EA
d
- duljineL1iL3s povrinom poprenog presjekaAN= d2/4;SN
11
EA
L ,
SN
33
EA
L
- duljineL2iL4s povrinom poprenog presjekaAT= dT2 /4;ST
22
EA
L ,
ST
44
EA
L
- duljinaLns povrinom poprenog presjekaA3= d32 /4;S3
n
EA
Ln
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
7/26
- 7 -
- dio navoja vijka koji se nalazi unutar matice (ili provrta s navojem) sduljinom 0,5di s povrinom poprenog presjekaA3= d3
2/4;
S3G
5,0
EA
d
- dio matice s duljinom 0,4di s povrinom poprenog presjekaAN= d2/4;SN
4,0
EA
dM
Koeficijent podatljivosti vijka jednak je zbroju pojedinih koeficijenata:
S= K+ 1+ 2+ 3+ 4+ n+ G+ M
3
n
T
42
N
31
S
S5,08,01
A
dL
A
LL
A
LLd
E
Duljine 0,4dkod glave vijka i matice i duljina 0,5dkod dijela vijka koji se nalazi unutar matice
su vrijednosti koje u proraunu daju najrealnije rezultate.
Sile se kroz podlogu prenose kroz prostor u obliku bave.
DA = promjer podruja utjecaja jednog vijanog spoja u podlozi. DA moe biti
ogranien oblikom podloge (udaljenost do ruba) ili udaljenou do susjednog vijka.
Ispitivanjima se dolo do saznanja da se moe raunati kao da se sile prenose kroz
ekvivalentni prostor u obliku cilindra vanjskog promjera De, koji ima istu
podatljivost kao i stvarna podloga.
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
8/26
- 8 -
Povrina poprenog presjeka ovog zamiljenog upljeg cilindra izraunava se po
sljedeim formulama:
- ako je dwDAdw+LK,
1184 2wAw2h2wP xdDdddA
gdje je 32A
wK
D
dLx
Promjer provrta za vijak u podlozi je za prolazne rupe dh1,14d, a za kalibrirane
(dosjedne) vijke je dh= d.
- ako jeDA> dw+LK, usvaja seDA= dw+LKi rauna po istoj formuli;
- ako jeDA< dw, npr. kod vijaka klipnjae motora ili ako vijak prolazi kroz ahuru,
2h2AP4
dDA
Kod ahure jeDAjednak vanjskom promjeru ahure.
Za matice je priblino dw0,9s.
Koeficijent podatljivosti podloge je
PP
KP
EAL
EP= modul elastinosti podloge.
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
9/26
- 9 -
DEFORMACIJSKI DIJAGRAM VIJANOG SPOJAPredavanja
Vijak i njime stegnuti dijelovi (podloga) mogu se zamisliti kao opruni elementi
kod kojih je ovisnost deformacije o sili linearna. Na slici je prikazan vijak kojim su
meusobno privrene dvije ploe, tj. poklopac na blok cilindra.
Slika a): u cilindru ne djeluje tlakp; matica nije pritegnuta.
Slika b): u cilindru ne djeluje tlakp; matica je pritegnuta.
Slika c): u cilindru djeluje tlakp.; matica je pritegnuta.
a) b) c)
FA
p
p
p
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
10/26
- 10 -
n0,25
n0,5
n0,85
UTJECAJ HVATITA RADNE SILE
U dosadanjim razmatranjima se pretpostavljalo da radna sila djeluje na
povrinama nalijeganja glave vijka i matice na podlogu. U stvarnosti to nije tako i
poloaj hvatita radne sile ovisi o obliku konstrukcije. Ova se injenica u
proraunu uzima u obzir faktorom rastereenja podloge n. Faktor rastereenja
podloge je manji od jedinice i ovisi o konstrukciji. Najee je n= 0,5...0,75.
Kad bi hvatite sile bilo na povrinama nalijeganja glave vijka odnosno matice napodlogu, onda bi bilo n= 1.
Podloga nee po itavoj svojoj duljiniLKbiti rastereena. Dio podloge duljine nLK
bit e rastereen za silu FPA. Preostali dio podloge duljine (LK nLK) bit e
dodatno tlano optereen silomFSA.
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
11/26
- 11 -
Duljina podloge se fiktivno smanjila s duljine LKna duljinu nLK, pa podloga dok
djeluje radna sila privremeno postaje krua, tj. manje se deformira. Koeficijent
podatljivosti podloge se smanjuje od Pna radni koeficijent podatljivosti Pr:
Pr= n P
Linija u dijagramu e biti strmija.
Kako radna sila ne optereuje dodatno samo vijak vlano nego i dio podloge
tlano, uinak je isti kao da je fiktivno poveana duljina vijka. Rezultat je taj da
vijak privremeno postaje podatljiviji. Koeficijent podatljivosti vijka se poveava
od Sna radni koeficijent podatljivosti Sr:
Sr= S+ (1 n)P
vijak dio podloge koji je stlaen
Linija u dijagramu e biti poloenija.
Iz dijagrama je vidljivo da e sila u vijku FS biti to manja to je linija za vijak
poloenija, tj. to je vijak podatljiviji. U vijanim spojevima je stoga poeljno da se
konstrukcijom postigne maleni faktor rastereenja nto e dati veliki Sr.
fSA=FSA Sr=FPA Pr
Kao to je ve reeno, ako je hvatite radne sile na povrinama nalijeganja glave
vijka odnosno matice na podlogu, onda je
PS
PASA
FF
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
12/26
- 12 -
Ako je hvatite radne sile izmeu povrina nalijeganja, onda je n < 1 i mora se
raunati s radnim koeficijentima podatljivosti:
PrSr
PrASA
FF
Sila u vijku
FS=FV+FSA
Dio radne sile koja rastereuje podlogu
FPA=FAFSA
Sila u podlozi
FK=FVFPA
Ukupno izduenje vijka kad djeluje radna silaFA:
fS=fSV+fSA=FV S+FSA Sr
SLIJEGANJE POVRINAPredavanja
STVARNI DEFORMACIJSKI DIJAGRAMPredavanja
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
13/26
- 13 -
DEFORMACIJSKI DIJAGRAM
ZA RAZNE SLUAJEVE OPTEREENJA
Radi jednostavnosti, bit e prikazan samo donji dio dijagrama.
a) Statiko optereenje silom prednaprezanjaFV. Radna silaF
A= 0. Sile u vijku i
podlozi su jednake.
b) Statiko optereenje silom prednaprezanjaFVi statikom radnom silomFA. Sile
u vijku i podlozi su razliite i nepromjenljive. Primjer: vijani spoj na prirubnici
posude pod konstantnim tlakom.
c) Nakon pritezanja silom FV, vijani spoj je optereen dinamiki radnom silomkoja varira izmeu nule i vrijednostiFA. Sila u vijku e varirati izmeuFViFS, a u
podlozi izmeuFViFK. Dinamika sila u vijku iznosi FSA/2. Primjer: vijani spoj
na poklopcu cilindra klipnog kompresora.
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
14/26
- 14 -
d) Nakon pritezanja silom FV, vijani spoj je optereen dinamiki radnom silom
koja varira izmeuFA' iFA''. Sila u vijku e varirati izmeuFS' iFS'', a u podlozi
izmeuFK' iFK''. Dinamika sila u vijku iznosi (FS''FS')/2.
PREDNOST KORITENJA ELASTINIH VIJAKA
U dinamiki optereenim konstrukcijama bezuvjetno treba teiti to nioj
vrijednosti dinamike sile FSA/2 ili (FS''FS')/2, kako bi to tee dolo do
zamora materijala i zamornog loma. Dinamika e sila biti to manja to je vea
podatljivost vijka. Podatljiviji se vijak moe dobiti:
- stanjenjem struka na promjerdT= ((0,7...)0,85...0,95)d3("elastini vijak"):
- buenjem rupe uzdu vijka:
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
15/26
- 15 -
- poveanjem duljine vijka, to znai da se moraju koristiti dodatne ahure:
Na gornjim izvedbama je postignut i mali faktor rastereenja podloge nto takoer
rezultira podatljivijim vijkom.
Vijak sa stanjenim strukom moe se opteretiti manjom silom prednaprezanja, ali e
se jo znatnije smanjiti dinamika komponenta pa time i opasnost od zamornog
loma.
Podatljivi vijakSila Obini vijak
dT= 0,9d3 dT= 0,7d3
FV 100 % 80 % 50 %
FSA 100 % 60 % 38 %
Iz usporedbe deformacijskih dijagrama za "kruti" i "elastini" vijak za jednake sile
FViFAmoe se dobro uoiti smanjenje dinamike sileFSA.
"Kruti" vijak "Elastini" podatljivi vijak
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
16/26
- 16 -
NAPREZANJA U VIJKU
a) Statiki dio naprezanja
Prilikom pritezanja vijanog spoja, u vijku je mogue postii vlanu silu FM max.Javlja se normalno naprezanje.
- Kod "elastinih" vijaka sa stanjenim strukom je
T
Mmaxv
A
F
4
2T
T
d
A
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka
S
maxMv
AF
442
2S
2
32S
dddA
Radi svladavanja trenja na navoju vijka i svladavanja uspona navoja, potreban je
moment pritezanja na navoju MG, kojim je vijak optereen torzijski. Pri tome kut
trenja moe varirati izmeu 'min i 'max, a sila u vijku izmeu FM min iFM max. U
daljnji proraun se uzima vea od sljedee dvije vrijednosti:
max2
minMG 'tan
2
d
FM
min2
maxMG 'tan2
d
FM
2
arctand
h
'arctan'
Tangencijalno naprezanje uzrokovano torzijom
p
Gt
W
M
Polarni moment otpora poprenog presjeka:
- Kod "elastinih" vijaka sa stanjenim strukom je
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
17/26
- 17 -
16
3T
p
d
W
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka
16
3S
p dW
Kod hidraulikog pritezanja nema torzije niti naprezanja t.
Ekvivalentno naprezanje
2t
2ve 3
Potrebni faktor sigurnosti u odnosu na granicu teenja
e
2,0pe
RS
treba biti u sljedeim granicama:
- Kod "elastinih" vijaka sa stanjenim strukom: Se= 1,05...1,4
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka: Se= 1,4...1,8 (...3)
b) Dinamiki dio naprezanjaBudui da je najvea koncentracija naprezanja na navojnom dijelu vijka, za
dinamika naprezanja je mjerodavan promjer d3, tj. povrina presjekaA3.
Za dinamiku silu FSA/2 e dinamiko naprezanje biti
3
SASA
2A
F A3= d3
2/4
Amplituda dinamike vrstoe navoja vijka Ra (u skriptama pie "dinamika
vrstoa A") vezana je za postupak izrade navoja:
- Ako je toplinska obrada poboljavanjem vrena nakon izrade navoja valjanjem ili
narezivanjem
52180
75,0ad
R Ra(N/mm2), d(mm)
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
18/26
- 18 -
- Ako je vijak poboljan i zatim navoj izraen valjanjem, na povrini su
proizvedena vlastita tlana naprezanja i vrstoa je vea:
2,0
maxVa 252
18075,0
F
F
dR FV max=FM maxFZ
Smithov dijagram
Faktor sigurnosti u odnosu na dinamiku vrstou treba biti
5,1SA
aD
RS
Treba biti ispunjen i uvjet da dinamika komponenta FSA smije iznositi najvie
10 % najvee sile koju moe prenositi vijak:
FSA0,1Rp0,2AS
Nosivost vijanog spoja se moe poveati na sljedee naine:
a) Koritenjem materijala vieg razreda vrstoe. Dinamika vrstoa meutim
nee rasti u jednakoj mjeri kao i statika, jer su vri materijali osjetljiviji na
koncentraciju naprezanja pa imaju vei faktor osjetljivosti materijala na
koncentraciju naprezanja k.
+Rd-1
Rd0
RdG
Ra
Ra
Rm
Re(Rp0,2)
m
Rd-1
=1
= 0
RdD
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
19/26
- 19 -
b) Stvaranjem vlastitih tlanih naprezanja u povrinskom sloju. Najbolja se
dinamika vrstoa postie hladnim valjanjem navoja.
c) Kod krutih vijaka se dubina navoja na nekoliko zadnjih navoja treba postupno
smanjivati da se dobije pravilniji tok silnica. Ra se moe tako poveati do 30 %.
Kod elastinih vijaka prijelaz s navojnog dijela na struk treba izvesti s kosinom i
velikim polumjerom.
d) Smanjenjem sila koje djeluju na vijani spoj. To se postie veom podatljivou
vijka, veom krutou podloge i manjim faktorom rastereenja podloge n.
e) Pravilnijim rasporedom optereenja po navojima. Kod obinih matica prva dva
navoja nose 55 % ukupne sile. Vlane matice se oblikuju tako da kod prvih navoja
budu podatljivije. Koriste se kod vrlo visokih optereenja, npr. glava motora.
Normalna tlana matica Matica s rasteretnim utorom Vlana matica
POPRENO OPTEREENI VIJANI SPOJEVI
Ako sila djeluje okomito na os vijka, vijani spoj je popreno optereen. Takvi susluajevi kod sklopova gdje se prenosi okretni moment, npr. kod vijaka kojima se
spajaju polovice krutih kolutnih spojki ili kod spojeva glavina s vijencem punog
kola.
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
20/26
- 20 -
Naini prenoenja poprene sileFQsu sljedei:
a) Izvedba pomou dosjednog (kalibriranog) vijka je dobra za promjenjive sile.Dosjed je H7/k6, izrada je skupa. Vijak je u poprenom presjeku optereen
posmino (tangencijalno) i kod preoptereenja je mogua njegova trajna
deformacija.
b) Obian vijak prolazi kroz uzduno razrezanu elastinu ahuru izraenu odelika za opruge. Provrt ne zahtijeva toleranciju (obino buenje). Posmino
je optereena ahura koja zbog svoje elastinosti moe ublaiti udare.
c) Poprenu silu preuzima ahura s dosjedom u provrtu koja je posminooptereena.
Posmino naprezanje za navedene sluajeve je
sdopQ
s
F
A= povrina poprenog presjeka vijka ili ahure optereena smicanjem
Doputeno posmino naprezanje:
s dop0,6Reza statiko optereenje
s dop0,5Reza ishodino dinamiko optereenje
s dop0,4Reza izmjenino dinamiko optereenje
Povrinski pritisak izmeu vijka ili ahure i povrine provrta je
dopQ
psd
Fp
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
21/26
- 21 -
Doputeni povrinski pritisak:
pdop1,2Reza statiko optereenje i ilavi materijal
pdop0,9Reza dinamiko optereenje i ilavi materijal
pdop0,75Rmza statiko optereenje i krhki materijal
pdop0,6Rmza dinamiko optereenje i krhki materijal
d) Vijak je pritegnut takvom silom prednaprezanja FV koja na nalijenojpovrini proizvodi silu trenjaFT=FV0koja je vea od poprene sileFQ.
Proraun e biti prikazan za sluaj da se sila trenja postie pomou dva vijka
i da se trenje javlja na dvije povrine:
Svaki vijani spoj proizvodi silu na podloziFK. Ukupna sila trenja mora zafaktor sigurnosti biti vea od poprene sile:
FK0iz= FQ
MaterijalFaktor trenja
mirovanja0
Glatke neodmaene povrine 0,1...0,15
elik/elik, elik/elini lijev - suho 0,15...0,2
elik/sivi lijev, elik/bronca - suho 0,18...0,25
Sivi lijev/ sivi lijev, sivi lijev/ bronca - suho 0,22...0,26Konstrukcije od 0361...0561 uvisokogradnji i mostogradnji
0,5
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
22/26
- 22 -
i= broj povrina na kojima se ostvaruje trenje (na slici i=2)
z= broj vijaka ( na sliciz=2)
= 1,2...1,3 za ope strojarstvo i visokogradnju za statiko optereenje, 1,5 za
dinamiko optereenje
= 1,6 za mostogradnju i dizalice
Sila na podlozi
zi
FF
0
QK
Budui da nema radne sile, sila u podlozi je jednaka minimalnoj montanoj sili
prednaprezanjaFV minpa e biti
FM min=FK+FZ
Naprezanje u vijku treba kontrolirati na najveu montanu silu prednaprezanja
FM max= AFM min
POKRETNI VIJANI SPOJEVI (VIJANI POGONI)
Slue za pretvorbu rotacijskog gibanja vijka u uzduno gibanje matice ili vijka pa
se nazivaju i vijanim pogonima. Vijak se naziva vreteno i moe biti velike duljine.Pokretni vijani spojevi, tj. vretena, primjenjuju se kod obradnih strojeva, ventila,
zasuna, klavirskih stolica itd.
Vretena na tokarskim i drugim obradnim strojevima
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
23/26
- 23 -
Vretena u ventilima
Kod prea se okretni moment pretvara u veliku aksijalnu silu.
Za brzo uzduno gibanje se koriste vienavojna vretena.
Kao navoji se najee koriste trapezni jer imaju manje trenje od metrikih. Ako je
optereenje samo u jednom smjeru, mogu se koristiti i pilasti navoji gdje je nagib
na optereenoj strani navoja samo 3 pa je trenje jo manje:
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
24/26
- 24 -
GG'
G3cos
Za torzijski moment na vretenu Te aksijalna sila biti
)'tan(
2
2 d
TF
Ona e izazvati pritisak na navojima vretena i matice. Zbog stalnog klizanja navoja
matice po navoju vretena, dodirni pritisak na navojima ne smije biti velik, kako ne
bi dolo do habanja.
Srednji dodirni pritisak mora biti manji od doputenog:
dop2
1
2
75,04
p
zDd
Fp
_________ Samo oko 75% navoja u matici nosi optereenje
Broj navoja u matici
Povrina jednog navoja (na 360o);D1= unutarnji promjer matice
pdop(N/mm2)
Materijalvretena/matice Trajni pogon
Povremeni
(isprekidani) pogon
Rijetki pogon s malim brzinama
i dobrim podmazivanjem
elik/elik 8
elik/sivi lijev 5elik/bronca 10Kaljeni elik/bronca 15elik/polimer 2...5
+50% +100%
Visina matice m=z P
Usvajanje dimenzija vretena:
a) Kod vlano optereenih vretena i kratkih tlano optereenih vretena kod kojih
ne postoji opasnost od izvijanja potrebna se povrina presjeka rauna prema
doputenom normalnom naprezanju.
dop
23
34
FdA
Za statika optereenja dop=Re/1,5 , za dinamika optereenja dop=Rd/2.
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
25/26
- 25 -
Treba obavezno kontrolirati i pritisak na navojima jer se po prethodnoj formuli
mogu dobiti premaleni promjeri vretena!
b) Kod tlano optereenih dugakih vretena (kao na primjeru vretena za preu)
postoji opasnost od izvijanja. Promjer vretena se mora kontrolirati po formuli
42
3 2,1E
lFd k
d3(mm),F(N), lk(mm),E(N/mm
2)
Faktor sigurnosti 8...10
Raunska duljina izvijanja lk0,7l
l= tlano optereena duljina vretena
U novije se vrijeme kod alatnih strojeva radi vee tonosti koriste kuglina navojna
vretena i matice, gdje je trenje klizanja zamijenjeno manjim trenjem kotrljanja.
Kuglice se kotrljaju unutar navoja koji je u obliku polukrunog utora. Kod
pomicanja matice uzdu vretena, kuglice recirkuliraju unutar nje.
-
5/26/2018 KE1 Www 2013 Vijcani Spojevi - 2
26/26
- 26 -