keksi za dobro raspolozenje sv hildegarde

7/22/2019 Keksi Za Dobro Raspolozenje SV HILDEGARDE

1/11

PORECEPTUSV. HILDEGARDEIZBINGENASv. Hildegarda iz Bingena (16. rujna1098. - 17. rujna1179.) - njema ka asna

sestra, katolika misti arka, knjievnia i skladateljia.!a"aBenedikt#$%."roglasio je Hildergardu rkvenom nau iteljiom 7. listo"ada&'1&.

Keksi za ivce, smirenje, radosno raspoloenje,protiv umora i napora

45g mukatnog oraha, 45g cimeta u prahu, 10g klinia u prahu, 1,5 kg finoga brana od dinkela (pirovo brano), 35g ma!laca, 300g eera od eerne tr!ke (!me"i eer),

300g slatkih bajama (po elji) 4 #a#a, pola $liice !oli, voda ili mli#eko toliko da !e dobi#e ti#e!to ko#e !e

ra%val#a i oblikom re$u kek!i i peku&'ei na #ako ugri#ano# penici 115 min, dok neporumene& *obro ra%val#ati ti#e!to, kek!i ne !mi#u bitidebeli& +a dan #e!ti 45 kek!a, d#eca man#e&

Indikacije -labo!t $ivaca, potiteno!t,poman#kan#e energi#e, kol!ki umor,

gubitak o!#eta n#uha, gubitak o!#etaoku!a, tegobe !a $ivcimaSastav:.ukatni orai, cimet,klinii, (#a#e), voda, brano, eerUputa o nainu uporabe: /ie putadnevno, eventualno i !vaki !at po#e!tipo kek!a& ni ima#u oku! gotovo kaomeden#aci& /eoma #e prikladnou%imali ih u kombinaci#i ! vinom %a !rce&Napomena:'ri#e !u !e na%ivalikek!ima %a energi#u i %a $ivce& 2ko ih

i%ra"u#e !am, neka to uvi#ek ini ! finim branom +e upotrebl#avati brano odprekrupe& +e ted#eti !a eerom kek!i !mi#u biti !latki kako bi ih i d#eca rado #ela&*oputen #e dodatak badema& 2i#e!to dobro ra%val#ati& *ebeli kek!ini!u tako uku!ni&

U svojim medicinskim djelima sv. Hildearda opisuje iznimnom tono!"u brojne bolesti inji#ove simptome te i# razlikuje ovisno o uzrocima. U svojim promatranjima ovjekovazdravlja ona a vidi kao dio ve"e cjeline, $oanske prirode. Stoa sile koje vladaju prirodomi du#ovnim svijetom vladaju i ovjekovim zdravljem. Uz recepte kako pripraviti lijek onadaje i obja!njenje kako se ostvaruje ljekoviti uinak. Uz tijelo jo! je vanije lijeiti i du!u,pomiriti se s $oom. Istie i ljekoviti i smiruju"i uinak lazbe, te je i sama skladala mnoaremek djela. Uz svoje recepte ponekad je stavljala oznakuNisi deus nolit !!to je znailoda je ozdravljenje u $ojim rukama, pa lijek ovisno o tome pomae ili nepomae bolesniku.Hildearda je vjerovala da ponekad ovjek ne treba ozdraviti, jer a $o zove k sebi a na tomou ukazati i neki znakovi kod pojedini# bolesti. Koristila je i dar lijeenja molitvom,blaoslovom i polaanjem ruku. Hildearda istie da ovjekov trud blaoslivlja njeovadijela.

to ovjek s mukom posije i to polako proklija i polako raste,gubi zbog truda to gaovjekuroi pri oranju i sijanju, estinu i kiselost, tako da se vlanost soka tih biljaka

ribliava vrsti l udsko soka i one na ta nain osta u dobrima i korisnim za elo i ie
http://hr.wikipedia.org/wiki/16._rujnahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1098http://hr.wikipedia.org/wiki/17._rujnahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1179http://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Misticizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Papahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Benedikt_XVI.http://hr.wikipedia.org/wiki/Benedikt_XVI.http://hr.wikipedia.org/wiki/Benedikt_XVI.http://hr.wikipedia.org/wiki/Crkveni_nau%C4%8Diteljhttp://hr.wikipedia.org/wiki/7._listopadahttp://hr.wikipedia.org/wiki/2012http://hr.wikipedia.org/wiki/16._rujnahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1098http://hr.wikipedia.org/wiki/17._rujnahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1179http://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Misticizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Papahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Benedikt_XVI.http://hr.wikipedia.org/wiki/Benedikt_XVI.http://hr.wikipedia.org/wiki/Crkveni_nau%C4%8Diteljhttp://hr.wikipedia.org/wiki/7._listopadahttp://hr.wikipedia.org/wiki/2012


2/11

(Recipe reconstructed and adapted from Hildegard's circa 1157 treatise Physica: Liber Simplicisedicina! " #hese biscuits $ere first made o%er & years ago by the hristian saint) Hildegard of *ingen+She said that these spice biscuits should be ta,en t regular inter%als to increase joy and positivity- . li,eto substitute half of the plain flour $ith spelt flour) and use all organic ingredients+

Minutes to Prepare:

Minutes to Cook: 5Number of Servings: 3

.ngredients

/0 cup butter or margarine (1 102 stic,s"1 cup bro$n sugar1 egg1 tsp ba,ing po$der10 tsp salt1 102 cups flour

1 tsp ground cinnamon1 tsp ground nutmeg102 tsp ground clo%es

3irections

Let butter soften and then cream it $ith the bro$n sugar+ *eat in the egg+ Sift the dry ingredients+4dd half the dry ingredients and mi+ 4dd the other half and mi thoroughly+ 3ough may be chilled toma,e it $or,able+ Heat o%en to /5 6+ orm $alnut si8ed balls of dough) place on greased andfloured coo,ie sheet and press flat+ *a,e 12915 minutes (till edges of are golden bro$n+"

ool for 5 minutes) remo%e from coo,ie sheet and finish cooling on rac,s+

umber of Ser%ings: /+


3/11

Knjie na #rvatskom jeziku o sv. Hildeardi i njezinimdjelima:

%ala Hildeardina ku"naljekarna

&ako lijei $o

'arljena ivim svjetlom

(zdravljenje tijela i du!e

)elika knjia o zdravlju

n#ige !u uglavnom u i%dan#u U*&+a akovo(aritativnoi%davaki fond kn#i$nica 6 'ravi 2renutak, 7akovo)&


4/11

Ljekovitost cimeta

Svoja ljekovita svojstva cimet moe zahvaliti trima i osnovnim komponentama eterinog ulja koje se nalazi unjegovoj kori: cimetnom aldehidu, acetatu i alkoholu. Osim eterinog ulja, kojeg u unutarnjoj kori imanajmanje 1-2, kora sadri i tanine i !e"er. Od minerala, cimet o#iluje manganom, eljezom, kalcijem,#akrom i cinkom, a izvrstan je izvor vitamina $2, $%, & i '. (nergetska vrijednost 1)) g cimeta iznosi ak

2%1 kcal, s udjelom od oko * #jelanevina, +) ugljikohidrata i samo masti. anjska kora drveta nemaljekovita svojstva, ve" samo njezin unutarnji sloj. #og o#ilja ljekovitih svojstava, cimet se ne preporuasamo kao zainski dodatak slasticama ve" i namirnicama koje se svakodnevno konzumiraju. Osim !topotie apetit i pospjeuje probavu, cimet isti krv, jaa srce, pospjeuje bolji rad bubrega i umirujeivce. &imet povoljno djeluje na kosti i zglobove, zaustavlja unutarnja krvarenja te neutralizira tetnodjelovanje slobodnih radikala.&imet ima i fungicidno djelovanje, !to znai da uni!tava gljivice isprjeava njihov rast. / tradicionalnoj kineskoj medicini cimet slovi kao lijek protiv prehlade i gripe, a !to jezasluga djelovanja hlapljivih komponenata i toplinskog uinka na organizam. 0aime, u cimetu su sadranisalicilati koji sniavaju povienu tjelesnu temperaturu te imaju analgetiko i protuupalno djelovanje.

Nova znanstvena otkria o cimetu

revna primjena cimeta kao lijeka po#udila je zanimanje i suvremene medicine za ovaj zain. / novijevrijeme pokrenuta su mnogo#rojna znanstvena istraivanja kojima se do!lo do zapanjuju"ih otkri"a. ako se,primjerice, otkrilo da je cimet vrlo djelotvoran protiv !e"erne #olesti jer se svakodnevnim uzimanjem samopola liice cimeta za oko 23 smanjuje razina !e"era u krvi. 4ktivni sastojak cimeta, poznat pod nazivom56&7, opona!a inzulin, aktivira njegove receptore i djeluje zajedniki s njime u stanici, smanjuju"i takorazinu !e"era u krvi. 5noge pretile oso#e pate od povi!ene razine !e"era u krvi, !to ima za posljedicusnane napadaje gladi. &imet i ovdje pomae: sniava razinu !e"era i lo!eg 88 kolesterola u krvi pa takopomae i u mr!avljenju.nanstveno je tako9er utvr9eno da cimet sprjeava preveliko gru!anje krvi, koje moe imati !tetnodjelovanje. Osim toga, cimet smanjuje razinu masno"a tj. lo!eg kolesterola i triglicerida u krvi, a time i rizikod #olesti srca i krvnih ila. &imet posjeduje svojstvo zaustavljanja rasta #akterija i gljivica, ukljuuju"i i zamnoge pro#lematinu &andidu.o neo#inog otkri"a znanstvenici su tako9er do!li prouavaju"i djelovanje cimeta na psihu. straivanja su

pokazala da povremeno udisanje mirisa cimeta i metvice pove"ava #udnost za volanom te smanjujetjesko#u ili osje"aj ;rustriranosti kod vozaa koji svakodnevno automo#ilom prelaze iste dionice. Osim toga,pikantan miris cimeta potie rad mozga, po#olj!ava koncentraciju, vizualno pam"enje i #rzinu reagiranja.

8jekovita sredstva i primjena cimeta

< Glava:&imet pomae protiv glavo#olje i migrene.< Usna upljina:&imet dezin;icira sluznicu usta i desni, otklanja zadah iz usta, a stavljen na #olesni zu#,pomae protiv zu#o#olje.< ini organi:&imet smiruje ka!alj, olak!ava iska!ljavanje te pomae protiv grlo#olje, promuklosti,prehlade, gripe, #ronhitisa i upale plu"a.< !rce:&imet jaa srce, pospje!uje #olji rad srca i !titi od in;arkta srca.

< "rvne ile:&imet jaa stijenke krvnih ila i pospje!uje cirkulaciju krvi.< "rv:&imet isti krv, sprjeava gru!anje krvi, smanjuje razinu !e"era, kolesterola i triglicerida u krvi tepomae protiv previsokog krvnog tlaka.< #robava:&imet potie apetit, pospje!uje pro#avu i pomae protiv pro#avnih tego#a, pose#no munine ipovra"anja.< $eludac:&imet jaa eludac, smiruje upalu sluznice eluca te pomae protiv povi!ene eluane kiseline,gastritisa i ira na elucu.< %rijeva:&imet pospje!uje #olji rad crijeva, smiruje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljeve.< &ubrezi i mokra'ni mjehur:&imet pospje!uje #olji rad #u#rega i izluivanje mokra"e, dezin;icira mokra"nisustav i !titi od in;ekcija.< $enske bolesti:&imet pomae protiv prejakih menstruacija.< "osti i zglobovi:&imet smiruje upale i u#laava #olove u kostima i zglo#ovima te pomae protiv reume,artritisa i gihta.

< (ii'i:&imet u#laava #olove i greve u mi!i"ima.< uevne tegobe:&imet umiruje i jaa ivce te po#olj!ava koncentraciju.< "oa:&imet dezin;icira kou, stee tkivo i zaustavlja krvarenja, te pomae protiv gljivica


5/11

-jekovitost klini"a

+#egove i%u%etno l#ekovite tvariko#e !adr$i ( eugenol, cariofilen,tanin i dr&) ima#u #aka antimikrobna !vo#!tva te ubi#a#u!iune para%ite, n#ihova #a#aca iliinke& 8ude!na !vo#!tva kliniaodavna !u po%nata li#enicimadil#em !vi#eta pa !e od davninakori!ti kao li#ek kod problema !aprobavom te %a unitavan#epara%ita i protiv gl#ivinih infekci#a&

*oznata su mnoa ljekovita svojstva klini"a unitava unutran#e para%ite lokalni #e anti!eptik i blagi ane!tetik u!p#eno !e bori !a gl#ivinim infekci#ama ukl#uu#ui 9andidu ul#e klinia uinkovito #e protiv !treptokoka, !tafilokoka i pneumokoka ul#em od klinia ma!ira#u !e de!ni da !e olaka %ubobol#a klini !adr$i eugonal, na#!na$ni#u antimikrobnu tvar antiok!idat ko#i !pr#eava oteen#e !tanica klini ubi#a !ve vr!te mikro!kop!ke proto%oa (pra$ivotin#e, nevidl#ive

golim okom, na#!itni#i oblici u ci#elom $ivotin#!kom !vi#etu ko#e $ive u!vim vodama, vla$nom %eml#itu i na $ivotin#ama i ov#eku& +a ti#elu $iveepi%oine, a u ti#elu endo%oine

#edno od vrlo va$nih !vo#!tava klinia #e da unitava #a#aca para%ita,to #e vrlo va$no u !pr#eavan#u ra%mno$avan#a para%ita

ori!titi ga treba u propi!anim do%ama #er #e u protivnom tok!ian i mogao bii%a%vati probavne !metn#e& +a#kvalitetni#a !vo#!tva klinia nala%e !e uuterinom ul#u a !ami ih mo$emo na#bol#e i!kori!titi ml#even#em iliu!itn#avan#em nepo!redno pri#e !pravl#an#a preparata #er u protivnom n#egovel#ekotive tvari hlape& :#ekovita !vo#!tva klinia mo$emo i!kori!titi na ra%liitenaine i u nao# kuhin#i kori!tei ga kao %ain oplemen#u#ui nau hranu&


6/11

-jekovitost mu!katno ora!i"a

.ukatni orai !e e!to kori!ti prikuhan#u %bog n#egovog doprino!a oku!u i

nutrici#!ko# obogaeno!ti #ela& 6l#e imukatni orai u prahu tradicionalno !ekori!te kao aromatini %ain i prirodni li#ek,iako #e mali bro# naunih i!tra$ivan#a ko#adoka%u#u l#ekovita !vo#!tva&

Nutricijski sadraj.ukatni orai #e dobar i%vor ra%liitihminerala, po!ebno bakra, mangana, magne%i#a, $el#e%a i fo!fora& ;akar imangan !u potrebni vaem ti#elu kao kofaktori %a !uperok!id di!muta%u,

!na$ni antiok!idan! ko#i uklan#a !lobodne radikale, dok #e $el#e%o va$no %aproi%vodn#u crvenih krvnih %rnaca& .ukatni orai #e tako"er dobar i%vormnogih ;vitamina, prehrambenih vlakana, te ra%nih flavonoida i e!enci#alnihul#a&

Ublaava probavne probleme


7/11

"Kranska medicina" sv. Hildegarde$ranimir Stani"

Glas Koncila

r. )ighard !trehlo*, voditelj +ildegardina centra, sredita kr'anske medicine-

0a #lagdan 5ajke $oje 8urdske slavi se an #olesnika, kad &rkva pred #olesnike pose#nostavlja mo"ni zagovor susa Spasitelja. 6rvatski jezik, tumae neki teolozi, ima odre9eni hendikep#a! kad je rije o pojmovima zdravlja, #olesti i spasenja. 0aime, u mnogim se jezicima grka rijesoteria prevodi kao zdravlje, a u hrvatskom jeziku kao spasenje. jerojatno #i i vjernicimahrvatskoga govornog podruja #ilo jasnije shvatiti susa Spasitelja kada #i =susova spasiteljskauloga> #ila zapravo uloga susa koji ozdravlja, onoga koga lijei.

a $og lijei ne samo du!u i tijelo, posljednjih nekoliko desetlje"a svijet je, ponajprije u (uropinjemakoga govornog podruja, poeo doslovnije shva"ati s ponovnim otkrivanjem ene koja jejedna od najvanijih pojava u srednjem vijeku:+ildegarda iz &ingena. O njezinoj ulozi, ;enomenukoji "e zasigurno utjecati na daljnji razvoj ne samo teologije nego i medicine, razgovarali smo s

voditeljem 6ildegardina centra smje!tenoga na $odenskome jezeru u malenomemjestu llensbachuu 0jemakoj, dr. )ighardom !trehlo*om.

aj je zalju#ljenik u 6ildegardino djelo ro9en 1??, studirao kemiju na ehnikom sveuili!tu uapadnom $erlinu i najprije #io strunjak za prirodne spojeve, kemiju povezanu s ivotnimnamirnicama, odnosno #iokemiju. @ednu je godinu studirao i na Sveuili!tu Aale u 0eB 6aevenu uS4-u te radio 1 godina kao kemiar u ;armaceutskoj industriji sintetiziraju"i prirodne spojeve,rade"i na anti#ioticima i lijekovima za psihika o#oljenja.

nteres za prirodnim lijeenjem pojavio se nakon !to je uvidio ogranienost kemoterapije kaometode. / to vrijeme mu je na ivotni put do!ao glasoviti lijenik dr. Gottfried +ertzka /01023

01145koji je #io prvi lijenik koji je prakticirao medicinu 6ildegarde iz $ingena.i!e od 23 godina dr. StrehloB istrauje, radi s pacijentima i promovira diljem svijeta ono !to je usrednjem vijeku zapoela 6ildegarda, koja se u narodu slavi kao svetica, a pape van 7avao . i$enedikt C. stavili su je u red velikih ena.

$ivot prepun izazova

&rkva i svjetska javnost tek su posljednja dva-tri desetlje"a poeli snanije otkrivati lik 6ildegardeiz $ingena. 5oete li je predstaviti na!im itateljima iz pozicije oso#e koja sve ove godine =ivi> s6ildegardomD 'ako suvremenom ovjeku predstaviti 6ildegardu iz $ingenaD

6ildegarda je ena, redovnica, koja je, naj#lae reeno, zraila vrlo snanom oso#no!"u, iako jeivjela u sredi!njoj 0jemakoj u srednjem vijeku, u dvanaestom stolje"u. $ila je mistiarka,proroica, promatrala je prirodu iz#liza i pisala knjige o kozmologiji, teologiji, medicini, glaz#i ipolitici. Eitavo njezino djelo, &orpus 6ildegardicum, jedinstveno je djelo za se#e i postavlja se kaoorijentacija za ivot i predstavlja ono !to je #ila susova volja, oni !to #i sus elio u ovome svijetu.

Fo9ena je kao plemkinja 1)?+. godine, a odgojena je kao #enediktinka u #enediktinskomesamostanu u isi#oden#ergu, gdje je ivjela do svojih pedesetih godina ivota. avr!ila je ondjeknjigu Scivias G/poznaj putove svjetlaH koja ju je u srednjem vijeku uinila vrlo slavnom. 0akon !toje tada!nji papa proitao tu knjigu, #lagoslovio ju je i potaknuo da nastavi s pisanjem. o jeohra#rilo 6ildegardu da napusti #enediktinski samostan u isi#oden#ergu i da podigne novi

samostan u Fuperts#ergu. 5nogi izvori svjedoe nam da je #ila vrlo vaan im#enik u tada!njojteologiji i politici, a pro#lema je imala samo sa svojim samostanom koji ju z#og slave i popularnostinije elio pustiti.
http://hu-benedikt.hr/index.php/drustvo/drustvo/lifestyle-fun/806-qkranska-medicinaq-sv-hildegarde-opatica-17-rujnahttp://hu-benedikt.hr/index.php/drustvo/drustvo/lifestyle-fun/806-qkranska-medicinaq-sv-hildegarde-opatica-17-rujna


8/11

ahvaljuju"i svojoj upornosti, uspjela je podi"i samostan u Fupets#ergu u kojem je mogla nastavitisvoje djelo. mala je vi!e nego sadrajan ivot, prepun izazova, i doivjela je du#oku starost za onovrijeme, kad je umrla 11I?. godine imala je +) godina.6tovali su je kao sveticu

0apisala je deset knjiga. 0a samu kraju ivota imala je pro#lema s crkvenom hijerarhijom koja sevjerojatno nije lako nosila s o#lju#ljeno!"u 6ildegarde u puku i u velikoj za!titi koju je uivala s vi!estrana. 7ro#lem je nastao kad je jedan siromah pokajnik kojega je &rkva ekskomunicirala do!ao knjoj na vrata samostana, nakon !to se ispovjedio, ele"i umrijeti u miru s $ogom. 6ildegarda ga je#lagoslovila i kazala da "e mu omogu"iti kr!"anski pogre# na samostanskom gro#lju. /#rzo sudo!li predstavnici crkvene hijerarhije iz 5ainza koji su je opomenuli !to je pokopalaekskomuniciranoga ovjeka koji nije zasluio #iti pokopan na katolikom gro#lju. 6ildegarda je tojsituaciji doskoila tako !to je maknula krieve s nekoliko gro#nih humaka i usred no"i poravnalazemlju tako da se ne zna koji je gro# iji i gdje je jadnik pokopan. 'omisija koja je tre#ala ispitatidoga9aj #ila je #ijesna i zatvorila samostan za#raniv!i u njemu pjesmu, molitve i liturgiju,zakljuav!i vrata crkve. 6ildegarda je to doivjela u osamdesetoj godini i stra!no je z#og toga

patila. 7isala je papi ogorena z#og postupka mjesnih crkvenih vlasti. 0o odgovora dugo nije #ilo.0apokon se oglasila i Sveta Stolica koja je samostanu omogu"ila slo#odan nastavak #ogosluja./#rzo, nakon etiri tjedna, 6ildegarda je umrla. mala je vi9enje tonoga dana svoje smrti, !to se iostvarilo 1I. rujna 11I?. godine. 0arod ju je odmah poslije smrti poeo !tovati kao sveticu trae"iod nje zagovor.

'ako se dogodilo da je nakon toliko stolje"a !utnje danas sve vi!e onih koji rade po uputama sv.6ildegardeD 0akraju, i vodite 6ildegardin centar koji okuplja stotine suradnika iz cijeloga svijeta.

a sve u ivotu potre#no je pravo vrijeme. ono je da se o 6ildegardi !utjelo osamsto godina i dao njoj nitko gotovo da nije znao ni!ta. Sve do rugoga svjetskog rata kad je lijenik dr. Jott;ried

6ertzka, #jee"i od nacista, do!ao u 'onstanz. $io je to valjda jedini ovjek koji je proitao6ildegardine knjige.

re#alo mu je 2) godine da ih prevede s latinskoga jezika na njemaki, da protumai i razvijenjezine te i da prona9e ljude koji "e pristati na lijeenje po 6ildegardinim metodama. 0apisao jeknjigu =ako lijei $og>, koja je prevedena i na hrvatski jezik. 0akon te knjige 6ildegardinamedicina se udesno pro!irila podrujem oko 'onstanza gdje su ljudi poeli eljeti prirodno selijeiti kod dr. 6ertzke. Oko g. 1?+, kada je dr. 6ertzka u!ao u sedamdesete godine, elio je po"iu mirovinu trae"i da ga netko naslijedi u njegovu djelu. 5e9utim, tada nitko od lijenika nije elioraditi po 6ildegardinim principima - osim mene, iz ;armaceutskog podruja. O#e"ao sam dr.6ertzki nastaviti tamo gdje je on stao. oista sam se divio ivotnom djelu toga ovjeka i volio sam

to !to je zapoeo. ada smo krenuli zajedno intenzivno raditi i pisati knjige iz podrujanutricionizma, ;armacije, 6ildegardine ljekarne, knjige s uputama za lijeenje...

(edicina kojoj je u temelju vjera u "rista

7a emu se temelji prirodna medicina +ildegarde iz &ingena8

0jezina se medicina temelji na vjeri u 'rista, kristalno jasnom kr!"anstvu koje nema apsolutnonikakve veze s ezoterijom i slinim postupcima.

7azite, njezina je knjiga =/zroci i lijeenje #olesti> latinskoga naziva &ause et curae, prva i jedina

kr!"anska medicina u povijestiK o je medicina koja gleda u sve od $oga stvoreno, u #iljni iivotinjski svijet, u drago kamenje, a 6ildegardi su u svemu tome otkrivena ljekovita svojstva, oemu je pisala i u knjizi 7hLsica.


9/11

/ tim se knjigama nalazi vi!e od dvije tisu"e recepata koji ukljuuju: #ilje, cvije"e, zaine, drve"e,ivotinje, ri#u, drago kamenje, ptice, plemenite metale... emelj ivota je u energiji od $ogadarovanoj. Svaki ovjek ima dar od Stvoritelja i mogu"nost odgovornoga kori!tenja te energije./pravo se ona moe usmjeriti u jaanje na!ega imunolo!kog sustava i aktiviranja prirodnogprocesa lijeenja. 'oliko je poznato, ni prije ni poslije 6ildegarde iz $ingena nitko nije tako vidio

ivotne temelje kao !to je ona u svojim vi9enjima to doivjela pi!u"i knjige o teologiji, kozmologiji,medicini... ato je #ila savjetnica carevima, kraljevima, papama i o#inom narodu.

6to im je +ildegarda savjetovala, odnosno to bi nama savjetovala, u osnovnim crtama8

z 6ildegardina se djela moe i!itati #arem !est zlatnih ivotnih naela koje #i ovjek tre#aoslijediti. 7rvo je naelo da su ivotne namirnice ujedno i lijekovi za ivot, drugo je da zazadravanje i ponovno uspostavljanje zdravlja valja koristiti proizvode iz prirode. re"e !to #i6ildegarda preporuila jest da se pazi na prirodni ritam spavanja te da se tre#a gi#ati. 5oliti i raditite uspostavljanje ravnotee izme9u ta dva naela etvrti je njezin savjet. 7eto, kroz kupke, saune idruge naine potre#no je esto istiti tijelo od otrova koje se nakupljaju. !esto, valja preo#raziti

psihosocijalne nedostatke u duhovnu radost, vitalnost i kvalitetne me9uljudske odnose. Eovjekdana!njice tre#a se vidjeti kao cjelovita oso#a i kao takav, koriste"i prirodne metode, zadrati svojezdravlje...

(ora se priznati da ovo to ste rekli zvui prilino jednostavno...

Eovjekovo zdravlje danas najve"im dijelom ovisi o njegovu ivotnom stilu i prehrani, !to je !iromsvijeta znanstveno prihva"eno - ali se jo! ne prakticira. nanstvena istraivanja s pet kontinenatapotvrdila su da ovjek uz ispravnu prehranu i disciplinirani ivotni stil moe svoje zdravlje zadratiili ga ponovno uspostaviti u vi!e od +) sluajeva, a tek 1) ine nasljedne #olesti, odnosnoutjecaji okoli!a. 'ada #i ta injenica #arem #ila glavna sastavnica zdravstvenih re;ormaK

Fekao #ih da nema te tehnologije, znanstvenih istraivanja i razvoja koji toliko mogu utjecati na#udu"nost kao !to to, poput lokomotive, moe #iti ovjekova elja za zdravljem, prevencijom iprirodnim lijeenjemM elja koja se iz dana u dan sve vi!e osje"a. a se elja za zdravljem,vitalno!"u i sre"om ra9a me9u o#inim pukom zapadnoga svijeta te postaje inovacijska snaga#udu"nosti. Eovjek osje"a du#oku enju za svrhovitim ivotom, za lju#avlju i vjenim ivotom.

9z slabosti u jakosti, do ozdravljenja

0aalost, mnogi ljudi =normalnim> ivotom smatraju gu#ljenje smisla i preivljavanje iz dana udan. 5nogi pate z#og toga !to u ivotu nisu ni!ta uinili, a neki jo! uvijek nisu odluili ele li uop"e

ivjeti ili umrijeti. aj osje"aj nezadovoljstva, nevoljenosti, osje"aj da je ovjek #ezvrijedan iniovjeka sla#im i #olesnim. 0eki tu prazninu ne mogu nositi pa spas pronalaze pretjeranom radu,alkoholu, drogama, seksualnoj neurednosti i drugim nainima koji #i ih odvukli od takvogashva"anja ivota. 0o svaki ovjek osjeti u ivotu da je lju#av sposo#na do temelja promijeniti ivot.

6ildegarda iz $ingena to je opisala u epohalno u ='njizi o ivotnim zaslugama>, koju danasshva"amo kao njezinu psihoterapiju. 7opisala je trideset i pet jakih du!evnih vrlina koje lijee te sdruge strane trideset i pet mana koje #lokiraju ivot i razaraju ovjekovo zdravlje. 'rozpreo#raavanje na!ih sla#osti u jakosti nestaju #lokade i oslo#a9a se snaga za ozdravljenje kojezahva"a itavo ovjekovo tjelesno i duhovno #i"e.

7o kako je +ildegarda dolazila do tih recepata8

Sve !to je 6ildegarda napisala #ila su vi9enja, od njezine prve knjige Scivias, potom druge o


10/11

medicini i prirodnom lijeenju, knjige o glaz#i... sve je to napisano nakon vi9enja. Sada pouzdanoznamo da je u 12. stolje"u udesno o#jasnila ono !to se danas pokazalo znanstveno dokazanim.

#rije ;< godina=>azlika je u nuspojavama

?jera je preduvjet za cjelovito lijeenje ovjeka

"ad usporedite medicinu po napucima sv. +ildegarde i takozvanu slubenu medicinu-, dokojih se razlika dolazi8

o su dva potpuno razliita svijetaK 7rije nego !to sam poeo s 6ildegardinim lijeenjem radio samu ;armaceutskoj industriji i radio sam sve =kemijske stvari>. 'ao !to znate, svi kemijski lijekoviimaju nuspojave i opasnosti koje prijete ovjekovu zdravlju i okoli!u. e"ina pacijenata nije nisvjesna !to su sve kemijski lijekovi u stanju izazvati, unato tomu !to su neke nuspojave navedenena uputama za upora#u lijeka.

7rema nekim istraivanjima, pogre!no uzimanje kemijskih lijekova na etvrtom je mjestu uzrokasmrtnosti, nakon sranoga udara, tumora i modanoga udara. ko moe o#jasniti to !to su mnogilijekovi povueni iz upotre#e, a njihova je utemeljenost #ila znanstveno dokazana.

7itate me o razlikama. ovoljno je re"i da 6ildegardini, prirodni lijekovi nemaju nuspojava. akle,niti jedan jedini njezin lijek ne izaziva nuspojaveK o je velika razlika u odnosu na slu#enumedicinu. !to je vrlo vano, svatko tre#a #iti svjestan da se pravo i potpuno izljeenje ne moedogoditi sve dok u uzrocima #olesti nisu otklonjeni i razlozi koji se nalaze u ovjekovoj du!i.

"oliko je onda u bolesti vana vjera u &oga8

sus je rekao: jera te tvoja spasilaK 4ko vjeruje! da "e! ozdraviti, otvara! vrata da se dogodi udo.rukije reeno, dopu!ta! svojem imunolo!kom sustavu koji "e ti pomo"i da ozdravi!. Eim netkokae =nema mi pomo"i>, =ja sam izgu#ljen sluaj> i sve gleda negativno, #lokira u se#i snagu zaozdravljenjem. jerovanje je mo"no sredstvo i rekao #ih preduvjet za #ilo kakvo cjelovito lijeenjeovjeka.

Eovjek mora #iti svjestanM ma koliko se inilo da je svijet optere"en materijalizmom, ovo je ipak$oji svijet, a $og djeluje i u lo!im okolnostima. Svaka je oso#a na ovome svijetu eljena od $oga,$ogu je vana, vrlo dragocjen dio svijeta. kao takvi, ljudi #i se tre#ali drati zajedno.7revencija, prevencija, prevencijaK

?ama 'e to kao bivem istraivau u farmaceutskoj industriji vjerojatno biti poznato 3 da jeprema nekim podacima ona na drugom mjestu u svijetu po profitu, odmah nakon ratne. @e li?am bilo teko tolike godine raditi s druge strane farmaceutske industrije, preporuivatiljekovita sredstva kojih u ljekarnama jednostavno 3 nema8

/ mojemu radu nije mi cilj raditi protiv ;armaceutske industrije ili protiv slu#ene medicine.0aprotiv, elim im sve naj#olje. 0astojim iskljuivo raditi za pacijente. 5ogu re"i da mi jednostavnoimamo #olje metode, !to nakraju potvr9uje i slu#ena medicina. ona kae da ako se ispravnohranite i ako imate ispravan ivotno stil moete iz#je"i #olesti i do +) posto. 5i koji radimo uskladu sa sv. 6ildegardom radimo na prevenciji. akle, prevencija, prevencija, prevencijaK 0itko neeli #iti #olestan, a svi ele ostati zdravi. 5i im govorimo kako se to moe. 7revencija je,

ponavljam, klju 6idegardine medicine.

7azite, znanstvena istraivanja danas potvr9uju ono !to je prije +3) godina i 6ildegarda opisala,


11/11

da se uz odgovaraju"u prehranu na temelju pira Giskonska p!enicaH, vo"a i povr"a u *)-33sluajeva mogu sprijeiti tumori. Slini #i se rezultati mogli do#iti za tisu"e drugih #olesti. Svakiovjek moe kroz zdravu prehranu i ivotni stil !tititi svoje zdravlje. re#a #iti svjestan da strunjacicjelokupan dravni zdravstveni sustav drava ne mogu jamiti zdravlje. ko eli #iti zdrav mora zato donijeti odluku te svoj ivot uzeti u =vlastite ruke>. o#ra je, dakle, vijest da je mogu"e o#oljenjaod raka upola smanjiti samo kroz zdravu prehranu. 7rema nekim podacima, samo je u 0jemakoj

godi!nje mogu"e 2)).))) ljudi sauvati od #olesti raka.

#og svega toga ovjek ne #i iz#or namirnica tre#ao prepustiti sluaju.

obro je promijeniti nain ivota. Aato to ljudi ne ine8

8judi se te!ko mijenjaju jer jako je te!ko mijenjati sustav. Sve dok ljudi ive koliko toliko sretnonemaju potre#e za promjenom sustava. 0o im se raz#ole tre#aju mijenjati ne!to. Eovjekov nainivota utjee na njegov imunolo!ki sustav koji kad je razoren, javlja se i razvija mno!tvoautoagresivnih #olesti. #og svega toga tre#a mijenjati nain prehrane i ivotni stil.

6ildegarda je napisala knjigu o ivotnom stilu gdje je vidjela dva svijeta. $it "u slo#odanprotumaiti prvi svijet kao svijet materijalizma, svijet novca i drugi svijet kraljevstva $ojega. a dvasvijeta karakteriziraju poroci i kreposti, ona ih je opisala trideset pet. 0aprimjer, zapoinje slju#avlju i nainom na koji ivimo u dru!tvu u slo#odi i harmoniji, a s druge je strane nain na kojipunimo vlastiti dep i ego.

Fekao #ih da +) posto populacije ivi u materijalistikom svijetu i ne eli se mijenjati. omenasuprot stoji 6ildegardin pogled na svijet. Ona kae da moe! imati novca i vlasni!tva koliko godeli!, ali sre"a nije nuno u tome.

"oliko je organizacija, koliko ljudi ukljueno u +ildegardinu mreu8

6ildegardin centar na $odenskom jezeru sredi!te je 6ildegardine medicine. 'roz na!e je edukacijedosad pro!lo oko tisu"u lijenika i oso#a koje se #ave prirodnim lijeenjem ili savjetovanjem. Ntose svijeta tie, u 4merici se gotovi nitko ne #avi 6ildegardinom medicinom, u 4ustraliji ih je teknekoliko, u Singapuru jedna oso#a, nekoliko u (ngleskoj, snana grupa u Nvedskoj, rancuskoj,$elgiji, 0izozemskoj, u 4ustriji i Nvicarskoj, a znam da netko radi po principima sv. 6ildegarde i u6rvatskoj i 7oljskoj. Fedovito organiziramo kongrese u nekoliko zemalja gdje izmjenjujemoiskustva.

(nogi bi lijenici i preporuili prirodno lijeenje no ale se da nemaju klinike podatke olijekovima. "akva je u tom smislu situacija s lijekovima sv. +ildegarde8

nanstvenik sam i mogao #ih pone!to re"i i o tome. nanost je vrlo vana i #ez novca je #itnoograniena. 0o kad se spoje znanost i novac, dolazi se esto do pogre!nih podataka.

Jotovo sva ;armaceutska industrija sponzorira klinika istraivanja. akve klinike podatke mi netre#amo. / 6ildegardinu centru nemamo novca za velike studije, no zato individualno pristupamosvakom pacijentu, skupljamo iskustva i imamo oz#iljnu dokumentaciju.

"akva je budu'nost +ildegardine medicine8

idim veliku #udu"nost jer se materijalistiki svijet polako uni!tava, umire sam od se#e.

dravstveni je sustav sve vi!e #olestan i sve je manje onih koji ele #iti lijeeni na taj nain, estotrovani lijekovima, i nitko nije sretan !to se tro!i toliko novca koji si malo tko moe priu!titi...

keksi za dobro raspolozenje sv hildegarde

Documents