1. kemija okolia je grana kemije koja znanstveno objanjava kemnijske i biokemijske pojave koje se javljaju u prirodi.2. - dio analitike kemije koji se temelji na kemijskim reakcijama naziva se kemijska analiza, za razliku od fizikalnih metoda analize kod kojih analitiki signal ne nastaje kao posljedica kemijske reakcije.3. - koncentracijska (stehiometrijska) konstanta ravnotee (K) ovisi o temperaturi i ionskoj jakosti otopine, termodinamika konstanta ravnotee (Ko) ovisi o temperaturi, a uvjetna (efektivna) konstanta ravnotee (K') o temperaturi, ionskoj jakosti otopine, te o prirodi i koncentraciji u otopini prisutnih tvari.4. - puferi su otopine koje se opiru promjeni pH nakon dodatka male koliine (jake) kiseline ili (jake) baze ili prilikom razrjeenja. Koriste se za odrati konstantan pH na eljenoj vrijednosti. Nastaju mijeanjem slabe kiseline i njene soli (s jakom bazom) , slabe baze i njene soli (s jakom kiselinom) i kada se slaba kiselina djelomino neutralizira jakom bazom ili se slaba baza djelomino neut. Jakom kiselinom.5. - pH podruje pufera je podruje unutar kojeg pufer ima efektivnu sposobnost opiranju promjeni pH.6. - koordinacijski spoj je spoj koji nastaje reakcijom izmeu metalnoh iona sa molekulama ili ionima koji na nekom od svojih atoma sadre slobodan elektronski par.7. - ligand je ion ili molekula koji s kationom stvara kovalentnu vezu tako da daje par elektrona (koji je podijeljen izmeu liganda i kationa).8. - obzirom na broj slobodnih elektrona ligandi mogu biti: mono-, bi-, tri-, tetra-, penta- i heksadentatni.9. - kompleksi koji nastaju s multidentatnim ligandima su mnogo stabilniji od kompleksa koji nastaju u reakciji s monodentatnim ligandima i nazivaju se kelati. Kelatni spojevi: prirodni izvori dekompozicijom (raspadom) vegetacije i razgradnjom velikih molekula; prirodne organske tvari i spojevi: huminske i fulvinske kiseline te amino kiseline. Umjetni (sintetski) kelatni spojevi EDTA: koristi se za ienje i dekontaminaciju metalima zagaene opreme, NTA: koristi se u dertedentima kao zamjena za polifosfate, polifosfati: koriste se za mekanje vode (pipe i grijalice vode) i kao sastavni dio dertedenata.10. - via vrijednost konstante k (konstanta nastajanja kompleksa) stabilniji kompleks; kelati su stabilniji od kompleksa; vii koordinacijski broj manje stabilniji kompleks.11. - soli su openito topljivije u vruoj vodi, a plinovi su topljiviji u hladnoj vodi.Soli su spojevi nastali ionskom vezom izmeu kationa metala i aniona nemetala. Dodatak OH- iona (poveanje pH), dodatak H+ iona (smanjenje pH).12. - kemijske reakcije kod kojih se elektroni prenose s jednog reaktanta na drugi nazivaju se oksidacijsko-redukcijskim reakcijama ili redoks-reakcije.13. - elektrodni potencijal je definiran kao napon lanka sastavljenog od odreene elektrode kao katode i standardne vodikove elektrode (SVE) kao anode.14. NERNSTONOVA JEDNADZBASLAJD: 97 (Prva prezentacija) 15. - ciklus sumpora: u atmosferi se dogaa oksidacija vrsta koje sadre sumpor (u niem oksidacijskom stanju) u sulfate. U vodi i tlu, sumpor je prisutan u anorganskim i organskim vrastama ije oksidacijsko stanje moe biti od -2 do +6. ciklus sumpora povezuje razliite kemijske vrste u iju ravnoteu su ukljueni mikroorganizmi. Oksidacija sulfida (bakterijama). Sulfid moe nastati raspadom organske tvari ili je prisutan kao sulfid mineral u tlu i sedimentu. - organske tvari koje sadre sumpor takoer se razgrauju bakterijskim djelovanjem pri emu nastaje H2S i neki lako isparljivi organski spojevi kao metiltiol CH3SH i dimetilsulfid CH3S-SCH3.16. - zagaivanje je ljudskom djelatnou uzrokovano unoenje zagaivala (tvari i energije) u okoli koje uzrokuje tetne posljedice za iva bia i za ljudsko zdravlje, onemoguuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla te openito smanjuje opu ili estetsku vrijednost prirodnih ekosustava ili izvora dobara. Izvori (uzronici) zagaivanja nazivaju se zagaivaima. Oneienjem se naziva pojava neke tvari u okoliu u nekom odreenom mjestu, vremenu i koncentraciji, koja nije posljedica nekog trajnog stanja i koje ne uzrokuje tetu kao zagaivanje. Takva se tvar zove oneiivalom, a izvor (uzronik) je oneiiva.17. tlo je polifazni sustav izgraen od: krute, tekue, plinovite i ive faze. Neprestano se mijenja u prirodnim ciklusima odravajui povoljnu strukturu i oslobaajui hranjive elemente za zivot na i u tlu. Kruta faza-volumni udio 50% _ A) anorganska tvar; maseni udio 95%_ 80% primarni minerali_ 20% sekundarni minerali _ B) organski dio (koloidi) maseni udio 5%_ Tekua faza-volumni udio 25% _ Vodena otopina soli i plinova _ Plinovita faza- volumni udio 25%_ O2- 20%, N2-8,6%, Ar-0,9%, CO2-0,5% _ iva faza bakterije, gljive, makro i mikro fauna18. - dominantan kation je Si 4+ koji moe biti zamijenjen s AI 3+, tada je mineral negativno nabijen i moe vezati ostale katione kao to su: H+, Na+, K+, Mg2+, Ca2+, Fe2+.19. - koloidi su estice suspendirane u vodi, a postoje hidrofilni, hidrofobni, i micelarni koloidi.- otopine koloida se sastoje od dva bitna dijela: estica i disperzijskog sredstva u kojem se estica koloida prenosi. U mutnoj vodi sitna praina, pijesak, i glina su estice koloida, a voda je disperzijsko sredstvo.20. - negativno nabijene estice gline nastaju kada se u kristalnoj strukturi atom Si4+ ili A+ zamjene jednovalentnim kationima Na+, K+, NH4+.21. - estica gline: estice gline na povrini imaju vanjski sloj kationa koji su elektrostatskim silama vezani za unutarnji sloj. Najei kationi u tlu su: H+, Na+, K+, Mg2+, Ca2+.22. - zeoliti su prirodna sita, ionski izmjenjivai, sastavljeni od silicijevih i aluminijevih tetraedara meusobno povezanih u trodimenzionalnu mreu. 23. - CEC (cation-exchange capacity) je kapacitet izmjene kationa odnosno koliina kationa koji se raverzibilno mogu adsorbirati po jedinici mase suhe tvari.24. fulvinske kiseline topljivi oblici pri svim pH vrijednostima; kompleksne molekule manje molekulse mase huminskih kiselina; sadre vie COOH skupina te vie doprinose kiselosti tla, ute do uto-smee boje.25. - huminske kiseline nisu topljive u vodi pri pH < 2, u lunatom pH podruju je topljiva u vodi. Osnovni su sastojak ekstrakta tla. Daju tlu tamno smeu do crnu boju26. CO2 + H2O + hv (CH2O) + O2 Procesom fotosinteze biljke vraaju kisik u atmosferuGornji sloj atmosfere (stratosfera) sadri kisik u obliku O3 (OZON). Ozon titi od tetnog UV zraenja.Sav kisik u atmosferi porijeklom je od organizama kojima je fotosinteza osnova metabolizma. Ovo je osnovni dokaz znaaja fotosinteze za ravnoteu kisika u atmosferi.27. - najei prirodni katalizator je molekula duikovog oksida NO.28. koncentracija ozona mjeri se Dobsonovim jedinicama (Dobson Units = kratica DU). Pojenostavljeno iznos od 1 DU oznaava debljinu sloja ozona od 0,01 mm pri temperaturi zraka 0 C i tlaku od 1 atm. Prosjena vrijednost ozonskog omotaa u atmosferi je oko 300 DU (350 DU) to znai da mu je debljina oko 3 mm (3,5 mm). 29. - razaranje ozona najvee je iznad Antarktike. Tome su tri glavna uzroka: 1. vrlo niske temp. Zraka, 2. polarni vrtlog hladnog zraka koji nastaje zbog velikih razlika u tlaku zraka izmeu polarnih krajeva i umjerenih geografskih irina i 3. pojava polarnih stratosferskih oblaka. 30. - inaktivni spojevi klora u atmosferi: HCI; CIONO2. aktivacija: na povrini hladnih estica u atmosferi reakcijom hidroksil radikala (OH) i duikovih (i sumpornih oksida) NO2, (SO3) nastaje duina ( i sumporna) kiselina. 31. - nastajanje ozona u troposferi: djelovanjem suneve svjetlosti, No2 oslobaa atome kisika koji reagiraju s molekularnim kisikom O2 dajui ozon. NO ponovo reagira s ozonom dajui NO2 i ciklus se ponavlja. 32. - pet oneiujuih tvari u atmosferi: CO, Nox, Sox, VOC, lebdee estice.33. - osnovni koraci kemijske analze: definiranje problema, odabrati tehniku i metodu za prikupljanje potpune informacije, uzimanje uzoraka za analizu, odvajanje analita ako matrica ometa razvijanje signala, analiza uzoraka, obrada informacija.34. - parametri bitni u kontroli kakvoe vode: temperatura, vlanost, UV indeks, lebdee estice, SO2, NO2, NO...35. - CaCO3 to se dogodi u vodi (zaokrui) otapa se kalcijev karbonat.36. - to se dogodi smanjenjem pH vrijednosti u rijekama postaju kiseline37. NE ZNAM38. - zbog ega silikat postaje negativno nabijen? kada se u kristalnoj strukturi atom Si4 ili AI3+ zamjene jednovalentnim kationima Na+, K+, NH4+39. - HA pKa=5, HW pKa=3. koja je kiselina jaa? Jaa je pKa=340. - multi ligandi imaju bolju ili loiju konekciju? (zaokrui) bolju41. - kontrola otpadnih i povrinskih voda: zeoliti (kao prirodna sita) i filtri na principu ionske izmjene za proiavanje otpadnih voda koji sadre velike koliine kationa metala: Cr, Zn, Hg, Fe, Cu...42. NE ZNAM43. UGLJINI DIOKSID U ATMOSFERI_ Volumni udio: 0,035 % _ Disanje biljaka i ivotinja; _ raspad organske tvari;_ Sagorijevanje uma i travnatih povrina; _ Vulkanska aktivnost_ Antropogeno djelovanje _ Najnovija istraivanja predviaju da e se do polovine ovog stoljea sadraj CO2 poveati dvostruko, a temperatura e biti vea za 1,5C do 4,5C.44. Termodinamika konsta, K0 umijesto molarnim koncentracija barata s aktivitetima vrsta u ravnotei-S aspekta procjene analitike iskoristivosti neke kemijske u realnim uvjetima, kada kemijska vrsta osim u osnovnoj reakciji moe sudjelovati i u paralelnim reakcijama, od znaaja je uvjetna ili efektivna konstanta ravnotee ( K)koja se definira analitikim ili ukupnim koncentracijamavrsta u reakciji.45. Silikate dijelimo u est skupina:_ Ortosilikati s anionom _ Silikati sa ionima _ Silikati s prstenastim (SiO3:2-)ionima_ Silikati s jednostrukom ili dvostrukom lanastom strukturom. Sadre (SiO3:2- )n i (Si4O11:6-)n ione_ Silikati lisnate strukture. Sadre (Si2O5:2- )n ione _ Silikati s prostorno mreastom strukturom,(SiO2)nALUMINOSILIKATI _ Silikati lanaste strukture u kojima je jedan ili vie atoma silicija zamijenjen atomom Al(III) _ Slojevi silikata lisnate strukture vezani su atomima Mg(II) ili Al(III)46. KOLIDI_ Koloidi su estice suspendirane u vodi , a njihova veliina je od 0,001 m do 1.0 m._Hidrofilni kolidi su makromolekule s funkcionalnim skupinama koje vodikovim vezama mogu vezati molekule vode. Proteini i sintetiki polimeri su hidrofilni koloidi._ Hidrofobni koloidi su nabijene molekule s elektrinim dvoslojem. estice kolida su negativno nabijene a okruene su pozitivno nabijenim ionima iz vode koji zajedno ine dvosloj. Ovi ioni su elektrostratskim privlanim silama vezani na povrinu koloida._ Micelarni koloidi (Micele) su asocijacije koloida. Hidrofilni dio ini vanjski dio micele, unutarnji dio je izgraen od hidrofobnog dijela koji adsorbira nepolarne molekule. npr ulja-deterdenti Otopine koloida se sastoje od dva bitna dijela: estica i disperzijskog sredstva u kojem se estica koloida prenosi. U mutnoj vodi sitna praina, pijesak i glina su estice koloida, a voda je disperzijsko sredstvo._ U prirodi se mogu pronai anorganski i organski koloidi_ Koloidi su bitni u prouavanju kemijskih ravnotea u okoliu jer se organske i anorganske tvari u prirodi prenose kao koloidi._ Ukupne suspendirane tvari u vodi predstavljaju kvantitativnu analitiku mjeru koloida._47. 48. - molekularna apsorpcija elektromagnetnog zraenja apsorpcija UV podruja EMZ u atmosferi. Vei dio spektra u podruju od 120 220 nm apsorbira molekularni kisik u sloju iznad stratosfere. Ostatak zraenja u ovom podruju valnih duljina apsorbira O2 u stratosferi EMZ valnih duljina od 220 320nm apsorbira ozon O3 koji se nalazi u sredinjim i niim dijelovima stratosfere. 49. dno stratosfere je podruje gdje temperatura prestaje opadati s visinom, vrh stratosfere je visina gdje se temperatura prestaje poveavati s visinom.50. 51. Inaktivni spojevi klora u atmosferi: HCl, ClONO2Aktivacija: na povrini hladnih estica u atmosferi reakcijom hidroksil radikala (OH) i duikovih (i sumpornih oksida) NO2, (SO3) nastaje duina ( i sumporna) kiselina.52. 53. Kada se u uzorcima kie izmjeri pH < 5,65 to upuuje na porast kiselosti. Raunanje porasta kiselosti iz promjene pH dovodi do pogrenih zakljuaka. U uvjetima poveane kiselosti oborina poveana je [H+] zbog doprinosa HNO3 i H2SO4 54. KRUENJE KISIKA__Kisik u atmosferi znaajno doprinosi procesima na povrini zemlje. Npr. djelovanjem kisika iz atmosfere sagorijeva prirodni plin {fosilna goriva} (metan)_ Aerobni organizmi uzimaju kisik iz zraka i koriste za razgradnju organske tvari_ Kisik se troi i zbog oksidacije minerala u tlu, -Procesom fotosinteze biljke vraaju kisik u atmosferu _ Gornji sloj atmosfere (stratosfe) sadri kisik u obliku O3(OZON). Ozon titi od tetnog UV zraenja._ Sav kisik u atmosferi porijeklom je od organizama kojima je fotosinteza osnova metabolizma. Ovo je osnovni dokaz znaaja fotosinteze za ravnoteu kisika u atmosferiKRUENJE DUIKA--Sloen proces koji se temelji na ravnotenim procesima izmjene duika iz atmosfere sa ivim organizmima na Zemlji, vezanog duika u tlu i vodi, te natrag u atmosferu.Fiksacija duika_ Duik iz atmosfere kemijski se vee u obliku amonijaka uz pomo bakterija i algi_ Bioloka fiksacija duika uz pomo jednostavnih organizama na korijenu biljaka._ Katalitiki proces prevoenja atmosferskog duika u oblik koji mogu iskoristiti biljke.Nitrifikacija: _ N(III)> N(V) _ Nitrosomonas _ Nitrobakterije_ Amonijevi ioni prisutni u vodi i tlu su oksidirani u aerobnom okoliu. Optimalan pH za nitrifikaciju je izmeu 6,5-8, te se napredovanje kemijske reakcija znaajno smanjuje kad je Ph manji od 6._ Znaajan proces jer biljke uzimaju duik u obliku nitrata. Redukcija nitrata:_ Djelovanjem mikroorganiza reducira se duik (nitrati) u odsustvu otopljenog kisikaDenitrifikacija_ Jedan nain denitrifikacije je proizvodnja plinovit duika. __ To je ustvari proces redukcije nitrata, potpomognut heterotrofnim bakterijama.__ Ovim procesom se plinoviti duik vraa u atmosferu.55. U svim kemijskim i biolokim procesima u prirodi , industrijiU postupku kontrole razliitih kemijsko-tehnolokih procesa proizvodnje Kiselo-bazne ravnotee u organizmu bitne su metabolizam, procese razmjene kisika, pravilnu probavuKiselo-bazne ravnotee u tlu kontroliraju razmjenu hranjivih tvari, aktivnost mikroorganizama 56. SPECIJACIJA I TOKSINOST METALA_ Teki metali, posebno Hg, Cd, Pb, Cr, As su veoma toksini._ esta upotreba i velike koliine ovih tekih metala u okoliu._ Metali kemijski vezani za razliite organske spojeve postaju netoksini i netopljivi, osim ako se nekim kemijskim ravnoteama u okoliu ne prevedu u topljive oblike.-Najee smatramo vodenim oneiivaima, ali teki metali se najee deponiraju u tlu i sedimentu._ Okoliem se mogu prenositi adsorbirani ili apsorbirani na esticama suspendiranih tvari._ Analizom sedimenta na dnu jezera moemo dobiti puno inform o oneienju okolia kroz povijest.Specijacija- toksinost tekih metala ovisi o kemijskom obliku (vrsti) u kojem se metal nalazi_ Teki metali u elementarnom stanju nisu znaajno toksini. Meutim, pare ive su veoma toksine._ Kationi tekih metala su toksini. Toksini su spojevi nastali vezanjem kationa tekih metala na kratko-lanane organske spojeve._ Kationi tekih metala se najee veu na tiolnu (-SH) skupinu koja je dio enzima znaajnih za metabolizam organizma_ Toksinost tekih metala ne ovisi samo o koncentraciji nego o pH vrijednosti i/ili koliini organske tvari jer su veoma bitni za kompleksaciju i adsorpciju57. Prosjean kemijski sastav atmosfere je: oko 78% duika, oko 21% kisika, oko 0,9 vol.% argona, oko 0,003% ugljikovog dioksida, dok ostatak ine: neon, helij, kripton, metan i vodik, Amonijak, ugljini dioksid, vodikov sulfid i ozon su u primjesama i vrlo promjenjivog sadraja.58. Apsorpcija UV podruja EMZ u atmosferi_ Vei dio spektra u podruju od 120 do 220 nm apsorbira molekularni kisik u sloju iznad stratosfere59. PORIJEKLO SMOGA _ Fotokemijski smog- _ -urbani ozon- ozon na pogrenom mjestu man-made ozon _ -simultane kemijske promjene na zagaivaima atmosfere pod utjecajem svijetlosti- stotine kemijskih reakcija koje ukljuuju desetine kemijskih vrsta_ Najei poetak kemijskih reakcija u atmosferi je oksidacija plinova atmosfere s hidroksilradikalom (OH*) _ Neki plinovi apsorbiraju UV-A i Vis dio elektromagnetnog Zraenja---Najodgovorniji za nastajanje fotokemijskog smoga i ozona u tropsferi su duikovi oksidi, NO, NO260.

61.

Zbog topline koja se oslobaa u reakcijama nastajanja ozona temperatura stratosfere je vea od podruja ispod i iznad. Za stratosferu je znaajna temperaturna inverzija-donji slojevi su hladniji od gornjih. Hladniji zrak je gui te se ne moe pomjerati spontano zbog sila gravitacije-vertikalno strujanje u stratosferi je veoma sporo u usporedbi sa troposferom.

RASPAD OZONA:

62.

PRIMJER ISPITA

1. Prouava uinak ljudske aktivnosti na kemijske ravnotee u okoliu odnosno: transport i utjecaj kemijskih vrsta u zraku, tlu, vodenom okoliu. (kemija okolia)2. Reverzibilan proces: A + B C + D Ireverzibilan proces: A + B C + D 3. 4. 5. To je ravnotea nastajanja kompleksa. Koordinacijski spoj koji nastaje reakcijom izmeu metalnog iona sa molekulima ili ionima koji na nekom od svojih atoma sadre slobodan elektronski par.6. Predstavlja stabilnost kompleksa.7. Soli su openito topljivije u vruoj vodi (Plinovi su topljiviji u hladnoj vodi) 8. MA(s) M+ + A- 9. Dodatak H* iona (smanjenje pH), utjee na pomak ravnotee u desno, pri emu se poveava topljivost Mg(OH)2.10. Redukcija Ce4+Oksidacija Fe2+11. Prema oksidirajuoj sposobnosti redosljed je:

12. Atmosfera je zatitni plinoviti pokriva oko Zemlje. titi Zemlju od tetnih utjecaja: apsorbira infra-crveno (IR) zraenje koje emitira sunce ili reemitira Zemlja, te kontrolira temperaturu.Atmosfera je prirodna zatita protiv tetnog UV zraenje (ispod 300 nm) izvor za CO2 za fotosintezu i O2 za disanje izvor duika za metabolizam bakterija i biljaka. atmosferom se voda transportira od oceana do zemlje.Prosjean kemijski sastav atmosfere je: oko 78% duika, oko 21% kisika, oko 0,9 vol.% argona, oko 0,003% ugljikovog dioksida, dok ostatak ine: neon, helij, kripton, metan i vodik, Amonijak, ugljini dioksid, vodikov sulfid i ozon su u primjesama i vrlo promjenjivog sadraja.13. CIKLUS FOSFORA _ Za razvoj kostiju i zubi neophodan je fosfor.__ Organofosfati su esencijalni za podjelu stanica i formiranje stanine DNA i RNA._ _Biljke uzimaju topljive soli fosfata iz tla i prevode ih u organske fosfate.__ ivotinje uzimaju fosfate hranei se biljkama.__ Raspadom biljnog i ivotinjskog svijeta fosfati se vraaju u tlo. _ Mikroorganizmi iz tla ove fosfate u procesu mineralizacije ili biodegradacije prevode u topljive anorganske fosfate.CIKLUS SUMPORA:__U atmosferi se dogaa oksidacija vrsta koje sadre sumpor ( u niem oksidacijskom stanju) u sulfate. __ _ U vodi i tlu, sumpor je prisutan u anorganski i organskim vrstama ije oksidacijsko stanje moe biti od -2 do +6. ___ Ciklus sumpora povezuje razliite kemijske vrste u iju ravnoteu su ukljueni mikroorganizmi.__ Redukcija sulfata do sulfida bakterijama___ U vodenom okoliu bogatom organskim tvarima, sulfat sereducira:__ Nastali H2S je otrovan, neugodnog mirisa i moe uzrokovati velike probleme u kvaliteti voda.Oksidacija sulfida ( bakterijama, )___ Sulfid moe nastati raspadom organske tvari ili je prisutan kao sulfidni mineral u tlu i sedimentu. _ U aerobnim uvjetima sulfidi su nestabilni i lako se oksidiraju14. Otopljeni kisik u vodi troi se na oksidaciju organske tvari biolokog porijekla (aerobni proces):(FORMULA prva prezentacija, slajd 137 !!)Meutim procesi redukcije organske tvari u vodi mogu se odvijati i bez prisustva kisika (anaerobni procesi)15. NE ZNAM16. VEC IMA ..17. IMA ..18. IMA ..19. Osnovni koraci kemijske analize: 1. Definiranje problema 2. Odabrati tehniku i metodu za prikupljanje potpune informacije 3. Uzimanje uzorka za analizu (plan uzorkovanja, prikupljanja,pohranjivanja, predobrade 4.Uzorak nosi ukupnu informaciju 5. Odvajanje analita ako matrice ometa razvijanje signala, 6.Analiza uzorka-dobivanje mjernog signala 7.Obrada informacija za dobivanje to veeg broja podataka20. IMA

SLAJD 28 (Prezentacija 1.) konjugirani kiselo-bazni parovi NAUCITI!!!

Slika: nastajanje ozona u troposferi objasnjenjeNastajanje ozona u troposferi: djelovanjem suneve svjetlosti, NO2 oslobaa atome kisika koji reagiraju s molekularnim kisikom O2 dajui ozon. NO ponovo reagira s ozonom dajui NO2 i ciklus se ponavlja.

Slika: Ravnoteza ionske izmjene na povrsini cestice gline objasnjenjeestice gline na povrini imaju vanjski sloj kationa koji su elektrostatskim silama vezani za unutarnji sloj. Najei kationi u tlu su: H+ , Na+ , K+ , Mg2+ , Ca2+