kemija za pdf.ppt - medp.unist.hr · pdf file3 izvori h+ u otopini tla 1. disocijacija...
TRANSCRIPT
1
MEĐUSVEUČILIŠNI STUDIJ
MEDITERANSKA POLJOPRIVREDA
P E D O L O G I J A
Doc.dr.sc. Aleksandra BENSA i Dr.sc. Boško MILOŠ
Aut rizir n pr z nt cij
Tema: Kemijska svojstva tla
Split, 2011/12.
Autorizirana prezentacija
M&M
Kemijska svojstva tla
• Reakcija (pH)
• Sorpcija
• Salinitet
• Sodicitet
M&M
2
Reakcija (pH)
pH – “p” – potential; “H” - hydrogen (Sörensen, 1909)
Reakcija (pH) opisuje kiselost ili alkalnost (bazičnost)
pH vrijednost predstavlja negativan logaritam koncentracije vodikovih
iona u otopini
H2O H+ + OH-
U čistoj vodi kationi = anioni
Čista voda volumena 1 l pri temperaturi 22 oC ima 10-7 g H+
M&M
Čista voda volumena 1 l pri temperaturi 22 C ima 10 g H
i 10-7 g ekvivalenata OH- iona.
0,000 0001 g H+ iona = pH 7
Reakcija tla
NEUTRALNA pH = 7 ALKALIČNA pH > 7KISELA pH < 7
0
7
14 0
7
140
714
OH-H+
NEUTRALNA pH 7 ALKALIČNA pH 7KISELA pH 7
M&M
U tlima neutralnost nije pH 7, neutralnost je raspon između 6,7 i 7,3
3
Izvori H+ u otopini tla
1. Disocijacija anorganskih i organskih kiselina
2. Otapanje CO2 u vodi CO2 + H2O → H2CO3→ H+ + HCO3
-
3. Hidroliza Al soli: AlCl3- + 3H2O → Al(OH)3 + 3H+ + 3Cl-
4. Adsorpcijski kompleks tla
M&M
Procesi koji doprinose kiselosti tla:
• Oborine
• Gnojidba
• Aktivnosti biljnog korijenja
• Trošenje minerala
• Kisele kiše
M&M
4
Izvori OH- u otopini tla
1. Karbonati i bikarbonati Na, Ca, Mg
CaCO + 2HOH → Ca(OH) + Ca(HCO )CaCO3 + 2HOH → Ca(OH)2 + Ca(HCO3)2
2. Reakcija Na+ i Ca2+ s adsorpcijskog kompleksa tla i vode
+ 4 HOHNa+
H+
Ca2+
H+
H++ NaOH + Ca(OH)2
3. Disocijacija u vodi otopljenog NH3:NH3 + H2O → NH4
+ + OH-
H+
M&M
Uloga pH u tlu
pH utječe na:
P d k f l k• Pedogenetske procese transformacija i translokacijamineralne i organske tvari
• Pristupačnost i mobilnost hraniva
• Toksičnost elemenata (Al, Mn...)
• Biološku aktivnost
M&M
• Strukturu tla – vodozračne odnose
5
Određivanje pH tla
Kolorimetrijski
Elektrometrijski
U suspenziji tla s:
• destiliranom vodom
1 M t i k lij kl id (KCl)
M&M
• 1 M otopinom kalijevog klorida (KCl)
• 0,01 M otopinom kalcijevog klorida (CaCl2)
pH-metar
Aktivna kiselost - slobodni vodikovi ioni u otopini tla
- određuje se u suspenziji tla i destilirane vode
- sezonski varira i do 0,6 jedinica (vlaga, agrotehničke mjere)
P t ij l ki l t l bij i H+ d ij ki k l k i b i
Aktivna i potencijalna kiselost
Potencijalna kiselost - slabije vezani H+ na adsorpcijski kompleks i sposobni zazamjenu s kationima neutralnih soli
Određuje se u - suspenziji 0,01 M kalcijeva klorida (CaCl2) i/ili
- suspenziji 1 M kalijevog klorida (KCl)
K+ ili Ca2+ istiskuju H+ s adsorpcijskog kompleksa
M&M
Niže vrijednosti u odnosu na pH u vodi
adsorpcijskog kompleksa
6
Klasifikacija pH vrijednosti tla
pH Opis reakcije tla<4,5 ekstremno kisela4,6-5,5 jako kisela5,6-6,0 srednje kisela6,1-6,5 slabo kisela6,6-7,3 neutralna7,4-8,4 alkalična>8,5 jako alkalična
M&M
Hidrolitski aciditet tla
Hidrolitski aciditet je ukupni potencijalni aciditet tla, koji osim labavovezanih vodikovih iona, uključuje i čvršće vezane H+ koji se ne mogu“istisnuti” s AK otopinom neutralnih soli (KCl)
Od đ j ć t ij t t (CH COON ) l k jOdređuje se pomoću natrijevog acetata (CH3COONa) – sol kojaotopljena u vodi u potpunosti disocira
H+
H+
H+
3 CH3COOH+ 3 Na+
3 OH-
Na+
Na+
Na+
+ 3 CH3COOH + 3 H2OAK AK
M&M
Na
OH- vrše snažnu desorpciju H+ s AK, stvorena octena kiselina slabodisocira – maksimalna ekstrakcija vodika
7
Alkaličnost tlaJavlja se u uvjetima dominacije OH- nad H+
Uzrok alkaličnosti može biti i adsorpcijski kompleks zasićen bazama
(Ca2+ i/ili Na+) – hidrolizom se stvaraju Ca(OH)2 koja slabije disocira,
odnosno NaoH koja jače disocira
Alkaličnost uvjetovana CaCO3
2CaCO3 + 2HOH → Ca(OH)2 + Ca(HCO3)2
Stvara se alkalična reakcija jer Ca(OH)2 disocira na Ca2+ i OH-
odnosno NaoH koja jače disocira.
M&M
Uz prisutnost CO2 nastali Ca(OH)2 prelazi u Ca(HCO3)2 i reakcija je
slabo alkalična, pH < 8,5
Alkaličnost uvjetovana Na2CO3
Stvorena jaka NaOH jako disocira i uvjetuje pH > 8,5
Na2CO3 + HOH → NaOH + NaHCO3
M&M
8
Adsorpcija
Vezanje kationa iz otopine tla na površinu koloida tlaj p p
Ovisi o:
• svojstvima koloida tla
• svojstvima kationa
• koncentraciji otopine tla
M&M
Adsorpcijski kompleks tla
Adsorpcijski kompleks tla čine mineralni i organski koloidi:
- glineni minerali
- humus
Koloidne čestica tla su negativnog naboja (acidoidi) i stoga
imaju sposobnost da na svoju površinu vežu katione iz otopine
tla.
M&M
9
Izvori negativnog naboja minerala gline
Kaolinit Smektit
Atomi kisika na rubovima kaolinita Izomorfna zamjena - Zamjena jednog iona
drugim slične veličine, a moguće različitevalencije npr. Al3+- Si4+
Izomorfna izmjena u oktaedarskom sloju
M&M
- Izvori negativnog naboja ilita
1. Izomorfna zamjena je utetraedarskim slojevima.
K+K+
2. K+ ulazi u međuslojniprostor kako bi izjednačionapon strukture.
M&M
3. Neravnoteža napona jepretežno na rubovima minerala
10
Izvori negativnog naboja humusa
Centralna jedinicaHumusnog koloida (uglavnom C i H)
Negativan naboj Adsorbirani ioni
M&M
Građa koloidne micele
DIFUZNIADSORP
DVOSTRUKI
ELEKTRI-
ČNISLOJ
MICE Određuje
JEZGRA
NI SLOJ
ORPCIJSKI SLOJ
UNUTRAŠNJI SLOJ
SELA
ČESTICAGRANULA-+
+
++
+-- -
-
-+
+
+
Zamjenjivi
Teško pokretni kationi
Određuje naboj
M&M
++ +-
+
+
+ +
+Zamjenjivi
kationi
11
Energija adsorpcije
Snaga vezanja kationa ovisi o:
• njihovoj valenciji,
• koncentraciji iona u otopini tla i
• afinitetu koloida za pojedine ione
M&M
Utjecaj svojstava kationa na adsorpciju
Kationi veće valencije imaju veću energiju vezanja, izuzetak H+
Kod kationa iste valencije, veću adsorpciju ima kation većeatomske težine
Redoslijed vezanja kationa prema energiji adsorpcije
Na+< NH4+< K+<Mg2+<Ca2+<H+<Al3+<Fe3+
M&M
12
Utjecaj koncentracije iona u otopini tla na adsorpciju
Povećanje koncentracije određenog iona u otopini tla
povećava njegovu adsorpciju na AK
Npr. kalcifikacija – povećanje koncentracije Ca2+ u otopini
tla, istiskuju H+ s adsorpcijskog kompleksa tla
Utjecaj afiniteta koloida na adsorpciju pojedinih iona
M&M
Iliti imaju veći afinitet prema K+, a montmoriloniti prema Ca2+
Utjecaj klime na sastav kationa na adsorpcijskom kompleksu
Tla humidnih regija Tla aridnih regija
H+
H+
H+
Al3+
K+
K+
Ca2+Mg2+
NH4+
Mg2+
H+
Niska pH (kisela tla) Visoke pH (alkalična tla)
M&M
13
Primjeri izmjene kationa
Karakteristike izmjene kationa
• reverzibilnost• kemijska ekvivalentnost
+ 2K+
Ca2+
+ Ca2+
K+
K+
K+
Al3+
+ 3K+
K+
K++ Al3+
M&M
Kapacitet izmjenjivih kationa (KIK)
Suma svih izmjenjivih kationa koji se mogu adsorbirati
Izražava se kao broj mola pozitivnog naboja adsorbiran po j p g j pjedinici mase (Cmol (+) kg-1 ili Meq per 100 g tla)
Ovisi o
Sadržaju gline i organske materije
Vrsti glinenih minerala
M&M
14
KoloidProsječan
KIKCmol/kg
Prosječni kapaciteti adsorpcije različitih koloida
Cmol/kgorganski 200
smektit 100
kaolinit 8
Getit (Fe) 4
M&M
Stupanj zasićenosti bazama adsorpcijskog kompleksa tla
Definicija.
Postotna zastupljenost Ca, Mg, K i Na u ukupnom kapacitetu adsorpcije
V = x 100S T
V – stupanj zasićenosti bazama (%)
S – suma baza sposobnih za zamjenu, cmol/kg
T- maksimalni kapacitet adsorpcije, cmol/kg (uključuje H+)p p j g j j
M&M
15
Adsorpcija aniona
Prisutno pri niskim pH vrijednostima, kada se pojavljuje pozitivan naboj
na hidroksidima željeza Fe(OH)3 i aluminija Al(OH)3
Al(OH)3 + H+ → Al(OH)2+ + H2O
Na grupama R-NH4+ organskih koloida
Adsorpcija aniona ovisi o:
• značajkama aniona (energija adsorpcije)
M&M
• značajkama aniona (energija adsorpcije)
• pH otopine tlaEnergija adsorpcije aniona
OH- > PO43- > SO4
2- > NO3- = Cl-
Salinitet
Rezultat je akumulacije soli: klorida i sulfata Ca, Mg, Na i K u tlu.
Glavni izvori soli u tlu
• aridnost klime (oborine < evapotranspiracije)
• podizanje soli podzemnom vodom
• natapanje zaslanjenom vodom
M&M
• zaslanjivanje morskom prašinom prenošenom vjetrom
• trošenje primarnih minerala
16
Salinitet se određuje konduktometrijski mjerenjem:• ukupne koncentracije soli (TDS) – mg/l• električne vodljivosti (EC) – dS/m
d n t pin tl
Određivanje saliniteta
vodene otopine tla.
ON / OFFON / OFF
CAL / MEAS
ENTER
▲ MI / ▼MR
CAL / MEAS
ENTER
▲ MI / ▼MR
M&M
Salinitetom se povećava
- osmotski pritisak i
- toksičnost elemenata (Na, B, Cl…)
Utjecaj saliniteta na rast biljaka
Klase saliniteta
Vodljivost saturacijskog ekstrakta (dS/m) Utjecaj na rast biljaka
Neslano 0 - 2 Utjecaj saliniteta zanemarivSlabo zaslanjeno
2 - 4 Moguće smanjenje prinosa osjetljivih kultura
Umjereno zaslanjeno
4 - 8 Smanjenje prinosa većine kulturazas anj no u tura
Jako zaslanjeno
8 - 16 Samo prinosi otpornih kultura zadovoljavaju
Vrlo jako zaslanjeno
> 16 Vrlo malo jako otpornih vrsti uspjevaju
M&M
17
Sodicitet
Karakterizira ga:• postotak zamjenjivog natrija (ESP*) > 15 • kvocijent alkalizacije (SAR **) > 15
Uvjetovan prisustvom Na2CO3 u tlu
kvocijent alkalizacije (SAR ) > 15
ESP = Zamjenjivi Na (cmol/kg)Kapacitet zamjene kationa CEC (cmol/kg)
x 100
(Na+)SAR =
*exchangeable sodium percentage; ** sodium adsorption ratio
(0.5 (Ca2+) + 0.5 (Mg2+))1/2
M&M
• disperziju čestica gline i pojavu pokorice
Sodicitet utječe na:
p j g p j p
• smanjenu infiltraciju
• smanjenu vodopropusnost
• smanjenu pristupačnost Ca
• toksicitet Na, CO3, Mo
M&M