gra · · 2017-04-26statički i dinamički planovi treba: • sagledati sadržaj onog šta treba...
TRANSCRIPT
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za upravljanje projektima u građevinarstvu
ORGANIZACIJA PROJEKATA
ORGANIZACIJA GRAĐENJA
Organizacijom građenja je
određivanje procesa građenja objekta
u prostoru, vremenu i vrednostima,
uz međusobno, interaktivno povezivanje tih procesa.
Organizacijom građenja se određuju:
• prostor na kome se procesi odvijaju
(organizacija/plan gradilišta)
• vreme i redosled odvijanja procesa
(vremenski plan)
• elementi troškova i ukupni troškovi
(plan troškova)
3
SISTEMSKI PRISTUP
Da bi se svobuhvatno sagledale sve potrebe građevinskog projekta i izradili statički i dinamički planovi treba:
• sagledati sadržaj onog šta treba uraditi,
• odrediti mesto gde de to biti urađeno,
• izabrati način kako de to biti urađeno,
• usvojiti vreme kada de to biti urađeno,
• izračunati koliko de to koštati, i
• dodeliti zadatak onom ko de to uraditi.
Inženjer mora koristiti sistemski pristup da bi nalaženje odgovora na brojna pitanja imalo konvergentan tok.
4
4
SISTEM I TEHNOLOGIJA
U cilju savladavanja entropije inženjer se mora usmeriti na:
• identifikovanje strukture problema,
• utvrđivanje broja elemenata koji se mogu izdvojiti,
• proučavanje svojstava tih elemenata i
• definisanje prirode njihovih odnosa unutar problema.
Aktivnosti, kao elemente plana rada, u potpunosti određuju:
• obim i kvalitet rada,
• broj i struktura angažovanih radnika,
• količina i vrsta materijala, poluproizvoda i proizvoda,
• odlike upotrebljenog alata, opreme i mehanizacije, i
• zahtevi primenjenih metoda rada.
5
5
PROCES I AKTIVNOST
Odnose aktivnosti definiše logika proizvodnog procesa.
Logiku procesa kreira projektant objekta izradom tehničke dokumentacije u kojoj segrafički i tekstualno, na nivou svih detalja, određuje redosled i način izvođenja radova.
Proces je niz povezanih radnji, promena ili funkcija koje daju rezultat. Proces može biti shvaden i kao skup radnji (aktivnosti) preduzetih u stvaranju ili tretiranju proizvoda.
Aktivnost je tehnološka sekvenca čije izvršenje daje neki zaokruženi proizvod. To je deo procesa za koji je potrebno vreme, za koji se može definisati početak i kraj i koji je karakterističan po kontinuitetu toka i primene upotrebljenih sredstava.
6
6
DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA
Da bi smisao složenijih pojmova mogao biti jednoznačno shvaden potrebno je definisati značenje osnovnih pojmova.
•Građevinski objekt je sve što je izgrađeno ili nastane kao rezultat operacije građenja: zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, putevi, železničke pruge, bunari i ostale građevine koje predstavljaju zaokruženu funkcionalnu celinu;
•Konstrukcija je organizovan sistem povezanih elemenata projektovanih da se obezbedi određena mera krutosti ili građevinski objekt koji ima takvo svojstvo;
•Gradilište je zemljište na kome se izvode radovi i zemljište koje izvođač koristi radi podrške izvođenju radova;
7
7
8
Terminal 3 na aerodromu u Štutgartu 8
DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA
Tehnička dokumentacija je skup projekata, grafičkih prikaza, elaborata i drugih materijala i akata kojima se utvrđuju i razrađuju uslovi za izgradnju objekta, uslovi i način građenja objekta i ispunjenost svih ostalih uslova propisanih zakonom i drugim propisima;
Standard je dokument ustanovljen konsenzusom ljudi i odobren od priznate organizacije kojim se za opštu i višekratnu upotrebu utvrđuju pravila, preporuke ili karakteristike za aktivnosti ili njihove rezultate u cilju optimalnog uređenja u datom kontekstu;
Metod građenja je način na koji de građenje biti izvršeno;
Građenje objekta je izvođenje građevinskih i građevinsko zanatskih radova, ugrađivanje/montaža raznih instalacija, uređaja, postrojenja i opreme, izvođenje različitih radova na proširenju kapaciteta, radova na građenju objekata komunalnog opremanja i uređenju terena oko objekta, kao i drugih radova kojima se obezbeđuje podobnost objekata za upotrebu.
Građenjem objekta, u širem smislu, smatra se i dogradnja postojedeg objekta radi dobijanja novog proizvodnog, stanbenog ili poslovnog prostora.
9
9
10
Novi poslovni centar u Moskvi 10
DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA
Rekonstrukcija objekta je izvođenje različitih radova na postojedem objektu kojima se vrši sanacija, adaptacija, zamena instalacija, uređaja, postrojenja i opreme, izmena tehnološkog procesa proizvodnje ili izvođenje radova na objektu, ako se tim radovima:
•menjaju neki konstruktivni elementi,
•menja spoljni izgled objekta,
•menja namena objekta ili uslovi pod kojima je odobrena izgradnja objekta,
•utiče na stabilnost objekta,
•utiče na bezbednost susednih objekata, saobradaja i okoline,
•utiče na bezbednost od požara,
•ako se štetno utiče na životnu i radnu sredinu, zdravlje i život ljudi,
•menja režim voda ili
•ako se menjaju uslovi pod kojima je odobrena izgradnja objekta koji se nalazi u okolini nepokretnog kulturnog dobra;
11
11
OBJEKTI I SISTEMI GRAĐENJA
Građevinski objekti se vrsti mogu klasifikovati u tri srodna, ali i dovoljno različita skupa:
• objekti visokogradnje (stambeni objekti, industrijski objekti, administrativni objekti, objekti društvenog standarda, objekti posebne namene),
• objekti hidrogradnje (brane, luke, pristaništa, kanali, objekti regulacije površinskih tokova i sl.), i
• objekti niskogradnje (putevi, ulice, pruge, aerodromi, platoi, tuneli, infrastrukturni).
12
12
13
13
OBJEKTI I SISTEMI GRAĐENJA
Razlike su u oblastima:
• broja različitih vrsta radova objekti visokogradnje zahtevaju realizaciju preko 20 vrsta radova,
• ukupnog broja aktivnosti objekti visokogradnje imaju prednost jer uobičajeni planovi podrazumevaju nekoliko stotina aktivnosti ali se time u oblasti,
• obima radova pojedinih aktivnosti objekti hidrogradnje i niskogradnje imaju relativno mali broj aktivnosti velikog obima radova (npr. obim radova na izradi pojedinih blokova betonskih brana je reda veličine 500 - 600 m3),
• ukupne vrednosti projekata prosečni objekat visokogradnje košta manje od objekata niskogradnje ili hidrogradnje slične kategorije.
14
14
PROJEKT JE …
“Projekat je unikatan proces koji se sastoji od skupa koordinisanih i kontrolisanih aktivnosti,
ima početak i kraj, a preduzet je da postigne cilj u skladu sa specifičnim zahtevima, koji uključuju ograničenja u vremenu, troškovima i resursima.”
ISO 10006 - “Quality in Project Management”
...skup zadataka ili aktivnosti od kojih svaka mora biti završena pre nego što se može završiti projekt.
...kompleksan, društveni, otvoreni i dinamički sistem koji ima odnos sa svojim okruženjem.
...skup međuzavisnih i u logičnom redosledu povezanih aktivnosti usmerenih ka ostvarenju postavljenih ciljeva.
15
PROJEKT I PROCES
Projekt se razlikuje od standardnih procesa koji se ponavljaju. Projekt ima strukturu, njime se postižu zadati ciljevi, povezan je sa okruženje i ima ograničenja... To je pojedinačni, nerutinski, unikatni i neponovljivi poduhvat. PROCES PROJEKT Struktura: statička dinamička Trajanje: kontinualno privremeno Tok informacija: stalan promenljiv Odluke: ponavljaju se neponavljaju se
Upravljanje projektnim procesima je mnogo složenije nego upravljanje neprojektnim procesima.
16
VRSTE PROJEKATA
Prema predmetu projekta:
• fizički
• apstraktni
• tehnički,
• privredni,
• kulturni,
• istraživački,
• razvojni,...
Prema stepenu određenosti:
• determinisani (aktivnosti su poznate pre izvođenja)
• stohastički (aktivnosti nisu poznate, rezultati se ne mogu predvideti)
17
INVESTICIJSKI PROJEKTI
Projekti čiji je predmet realizacija ulaganja finansijskih sredstava (investicije).
Pojam je širok po opsegu, jer obuhvata i npr. gradnju aviona.
Uži i precizniji pojam:
PROJEKTI IZGRADNJE OBJEKATA
To su fizički, tehnički, determinisani, razvojni, jednokratni projekti.
Program projekata je skup projekata, međusobno povezanih tako da imaju zajednički opšti cilj.
Portfelj (portfolio) projekata je skup projekata koji nemaju isti cilj ali njima rukovodi jedan isti rukovodioc.
18
FAZE PROJEKTA
KONCIPIRANJE
DEFINISANJE
IZVOÐENJE
KORIŠĆENJE MILESTONE - prekretnica projekta
19
FAZE IZGRADNJE OBJEKTA
Koncipiranje PREDINVESTICIONE STUDIJE
Definisanje IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
Izvođenje GRAĐENJE
Verovatnoda uspešnog završetka projekta je najniža na početku projekta, a rizik i stepen nesigurnosti su tada najviši.
Verovatnoda uspešnog završetka progresivno raste kako projekt napreduje.
Mogudnost investitora da bitno utiče na konačne karakteristike i konačnu cenu projekta je najveda u početku projekta, a progresivno se smanjuje kako projekt ide kraju.
20
ŽIVOTNI VEK PROJEKTA
Troškovi su na početku mali, a kako idemo ka kraju sve su viši, dok na samom kraju drastično padaju
21 21
DINAMIKA ŽIVOTNOG VEKA PROJEKTA
22
ŽIVOTNI CIKLUS PROJEKTA
Faza 1 Faza 2 Faza 3
Izgradnja
ProizvodnjaIsporuka
Graðevinski radoviMontaza
Ispitivanje
Planiranje iprojektovanje
ProjektovanjeTroškovi
Vrem. planNacrt ugovoraDet. planiranje
Fizibiliti
Formulacija projektaFizibiliti stidije
Odabir strategijeOdobrenje projekta
Faza 4
Primopredaja
Puštanjeu pogon
iOdrzavanje
Odluka o pocetku
realizacije projekta
Potpisivanjeugovora oizgradnji
Završetakradova
Starteksploatacije
Pro
cena
t rea
lizac
ije p
roje
kta
100 %
KARAKTERISTIKE FAZA PROJEKTA
• Projekt se obično deli na nekoliko faza da bi se poboljšala kontrola upravljanja.
• Život projekta se obično sastoji od 4 ili 5 faza, a može ih imati i više.
• Svaka faza projekta je označena završetkom jednog ili više zadataka (delova projekata ili podprojekata).
• Faza projekta završava ocenom učesnika da li projekt završava ili prelazi u slededu fazu.
• Milestone - ključni događaj (“kamen krajputaš”)
• Ocenu završetka faze nekad zovemo “izlazom” iz faze (phase exits, stage gates, kill points).
• Svaka faza uključuje komplet dokumentacije potrebne da se uspostavi željeni nivo kontrole upravljanja.
24
OBLASTI UPRAVLJANJA INVESTICIJAMA
1. Upravljanje integracijom
Upravljanje
troškovima
2. Upravljanje
ciljem
5. Upravljanje
kvalitetom
7. Upravljanje
komunikacijom
8. Upravljanje
rizikom
6. Upravljanje
ljudstvom
9. Upravljanje
nabavkama
3. Upravljanje
vremenom
8.1 Identifikacija rizika
8.2 Kvalifikacija rizika
8.3 Preduzimanje akcija
8.4 Kontrola tih akcija
9.1 Planiranje nabavki 9.2 Planiranje licitacija 9.3 Licitacija 9.4 Izbor isporucioca 9.5 Administracija ugovora 9.6 Ugovaranje
7.1 Planiranje komunikacije 7.2 Distribucija informacija 7.3 Izveštavanje o informisanju 7.4 Administrativno zatvaranje projekta
4.1 Planiranje resursa 4.2 Procena troškova 4.3 Budžetiranje troškova 4.4 Kontrola troškova
5.1 Planiranje kvaliteta 5.2 Obezbeđenje kvaliteta
5.3 Kontrola kvaliteta
6.1 Planiranje organizacije rada
6.2 Zapošljavanje ljudi
6.3 Razvoj timova
1.1 Razvoj projektnog plana
1.2 Izvršenje projektnog plana
1.3 Opšta kontrola svih izmena
2.1 Iniciranje projekta 2.2 Ciljno planiranje 2.3 Definisanje cilja 2.4 Verifikacija cilja 2.5 Kontrola promene cilja
3.1 Definisanje aktivnosti
3.2 Logičko povezivanje aktivnosti
3.3 Procene trajanja aktivnosti
3.4 Kontrola rasporeda aktivnosti
4.
PROCESI PLANIRANJA INVESTICIJE
Osnovni procesi
Prateći procesi
Planiranje kvaliteta
Planiranje komunikacije
Identifikovanje rizika
Kvantifikacija rizika
Strategija za slucajeve
rizika
Organizac. planiranje
Obezbedj. osoblja
Planiranje nabavke
Planiranje izvora
nabavke
Planiranje obima
Definisanje obima
Planiranje resursa
Definisanje aktivnosti
Redosled aktivnosti
Procena trajanja
aktivnosti
Proracun troškova
Izrada plana
aktivnosti
Izrada plana projekta Procena
troškova
26
FAZE IZGRADNJE OBJEKTA
1. Ideja
2. Studije
3. Investicijska odluka
4. Dokumentacija
5. Građevinska dozvola
6. Ugovor
7. Građenje
8. Primopredaja
27
IDEJA ?
Projekat počinje idejom.
Ideja nastaje nakon saznanja (spoznaje)
o nekoj realnoj potrebi koja zahteva zadovoljenje
ili realnom problemu koji treba rešiti.
Da li vi imate ideje o projektima
koji mogu dati odgovor na neku društvenu potrebu
ili rešiti poznati problem?
28 28
ŠTA JE KONCIPIRANJE ?
Koncipiranje ima značenje „definisanja problema ili potrebe“.
Koncepcija (lat.: concipere - opaziti, dokučiti, shvatiti, zamisliti) označava opsežnu kompilaciju ciljeva, strategija i mjera za provođenje vedega i stoga strateški planiranoga projekta.
Koncepcija sadrži potrebne informacije i opravdanja, često i analizu odnosa rizika i prilike, vremenski (dinamički) plan, kao i planiranje resursa (vreme, novac, materijal, osoblje).
Određivanje koncepcije projekta uključuje:
• cilj
• strukturu
• potrebne resurse
• ograničenja (pravna, politička, tržišna, tehnička...)
Sva ograničenja kojima je projekt izložen najviše utiču na:
TROŠKOVE, VREME i (MATERIJALNE) RESURSE
29
KONCIPIRANJE REŠENJA...
30
...I MODELIRANJE VARIJANTI...
31
...PRETHODI KONAČNOM REŠENJU
32
Koncipiranje: 1. KORAK
Poslovna ideja traži da bude proverena pre prelaska na realizaciju; traži potvrdu opravdanosti prelaska na viši nivo.
Ovaj zadatak namede:
1. Istraživanje okruženja u kojem je nastala potreba.
2. Pribavljanje relevantnih informacija u cilju koncipiranja rešenja.
Istraživanja se vremenski preklapaju sa izradom studija, jer sa razradom studija raste potreba za informacijama.
Istraživanja se realizuju:
• na terenu (terenska istraživanja),
• prikupljanjem i obradom podataka (analize, laboratorije)
33 33
KOJE INFORMACIJE SU POTREBNE ?
1. Fizičko okruženje projekta (karakteristike tla, vode, klime, topografije, saobradajne veze)
2. Društveno-ekonomsko okruženje projekta
• potreba zaštite čovekove okoline
• tržište (proizvoda, radne snage...)
• sirovine (ako je proizvodni projekt)
3. Pravno okruženje projekta (pravni sistem)
4. Uslovi obezbeđenja finansijskih sredstava
5. Zahtevi investitora (kapacitet, broj faza realizacije...)
34 34
KONCIPIRANJE: 2. KORAK
Koncipiranje rešenja se realizuje i prezentira investitoru u vidu studije - predinvesticione studije.
Predinvesticione studije prethode donošenju svake vede odluke o investiranju vedih finansijskih sredstava, i rade se pre detaljne razrade tehničke dokumentacije. Predinvesticionim studijama se određuju:
• ciljevi projekta,
• efekti ulaganja,
• izvodljivost projekta,
• potrebno vreme izvođenja,
• faze projekta,
• ograničenja, rizici...
Ukoliko se u toku izrade studije pokaže da je projekt neizvodljiv (ne realizuje zadate ciljeve), prestaje se sa preostalim aktivnostima na njegovoj pripremi.
Projekat se može modifikovati ukoliko ograničenja nisu složena, pa se nova predinvesticiona studija radi za korigovani set ciljeva.
35 35
IZVODLJIVOST PROJEKTA
Izvodljivost projekta može biti posmatrana sa ovih aspekata:
1. Tehnologija
2. Pravo
3. Ekonomija (Cost-Benefit analiza)
4. Funkcija
5. Planiranje
6. Tržište
7. Finansije
8. Resursi
9. Kultura
36 36
PREDHODNA STUDIJA OPRAVDANOSTI
Vrste predinvesticionih studija:
1. Predhodna studija opravdanosti
2. Studija opravdanosti
Zadatak predhodne studije opravdanosti je da istraži uticaj okruženja projekta i definiše na koja pitanja mora odgovoriti studija opravdanosti.
Prvo mora da se uradi idejno tehničko rešenje zamišljenog objekta.
Idejno rešenje određuje položaj, gabarite, tehničke i kvalitativne karakteristike objekta. Time se ideja o objektu počinje konkretizovati.
Ova studija se radi na osnovi tehničkog, idejnog rešenja objekta i to u nekoliko varijantnih rešenja, između kojih se traži rešenje koje je za investitora optimalno.
Optimalno rešenje postoji samo ako zadovoljava grupu prethodno postavljenih kriterija. Postavljanje kriterija je zadatak investitora.
37 37
STUDIJA OPRAVDANOSTI
Da bi se preciznije istražili uslovi i očekivane posledice realizacije projekta potrebno je napraviti idejni projekat objekta.
Idejni projekat je neophodan da bi se dobile što tačnije veličine (cifre) i odrednice kvaliteta koje određuju eksploatacione performanse i cenu bududeg objekta.
Na bazi idejnog projekta se analizira interakcija objekta i okruženja (privrednog, političkog, ekonomskog, tehnološkog). kako bi se sa što vedom pouzdanošdu mogla doneti odluka o investiranju. Cilj je dobiti što bolje rešenje, koje se studijom izvodljivosti predstavlja investitoru.
Na osnovi studije se donosi definitivna odluka o pristupanju realizaciji projekta i ulaganju potrebnih sredstava (obezbeđenih iz raznih izvora).
Ocenu opravdanosti, na osnovi studije opravdanosti, daje (ređe) sam investitor a mnogo češde banka ili finansijska institucija koja finansira projekat u celini ili u finansiranju projekta učestvuje u nekom stepenu.
38 38
KONCIPIRANJE: 3. KORAK
Slededi korak je donošenje investicijske odluke.
Ako je odluka negativna, odustaje se od projekta ili se neke njegove bitne karakteristike menjaju (ako je to mogude).
Investicijsku odluku donosi INVESTITOR.
Odluka o investicionom projektu se donosi na osnovi:
ocene efikasnosti ulaganja
ocene izvodljivosti projekta
procene rizika realizacije
To je PRVA KLJUČNA ODLUKA u procesu projekta.
39 39
FAZE I DOKUMENTACIJA PROCESA IZGRADNJE
• Odluka o investiciji i utvrđivanje lokacije
• Urbanistički uslovi
• Prethodni radovi (za izradu tehničke dokumentacije)
o Podloge:
geodetske (radi ih ovlašdeni geodetski biro),
geotehničke,
hidrološke i hidrometeorološke,
ostale podloge (zavise od vrste objekta i specifičnih potreba)
o Urbanistički uslovi
o Studije
o Projektni zadatak
• Izrada tehničke dokumentacije
• Kontrola tehničke dokumentacije
• Izbor izvođača i ugovaranje izgradnje objekta
• Pripremni radovi za građenje objekta
• Građenje objekta uz (stručni i inspekcijski) nadzor u toku građenja
• Tehnički prijem objekta i izdavanje upotrebne dozvole
• Eksploatacija i održavanje, adaptacija, rekonstrukcija, rušenje... objekta 40
ULOGA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
U fazi definisanja projekta se radi model projekta kojim se projekt dovoljno detaljno definiše, da bi se mogao jednoznačno izvoditi.
Model projekta radi se grafički, tekstom, brojčano ili u digitalnom obliku.
Tehnička dokumentacija – najvažniji su glavni i izvođački projekt
Tehničkom dokumentacijom se određuju:
pozicija objekta u prostoru,
geometrijske karakteristike objekta,
kvalitet materijala, delova i celog objekta,
stabilnost i sigurnost objekta,
fizička svojstva delova i celog objekta,
odnos objekta i okruženja (uticaj na okolinu)...
41 41
SADRŽAJ TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
Tehnička dokumentacija je skup projekata koji se izrađuju za potrebe:
izgradnje novih objekata,
rekonstrukcije i sanacije,
dogradnje postojedih objekata...
Tehnička dokumentacija sadrži sledede projekte:
1. Generalni projekat
2. Idejni projekat
3. Glavni projekat
4. Izvođački projekat i
5. Projekat izvedenog objekta („arhivski projekat“)
Sadržaj tehničke dokumentacije nije isti za sve vrste objekata i zavisi i od veličine, značaja i kategorije objekta za koji se dokumentacija izrađuje.
42 42
IDEJNI ARHITEKTONSKI PROJEKAT
O. NASLOVNA STRANA
Sadrži naziv objekta i projekta kao i naziv i adresu investitora i preduzeda koje je uradilo projekat
1. OPŠTA DOKUMENTACIJA
•Podaci o investitoru i njegova saglasnost na idejni projekat
•Dokumenti o preduzedu i projektantima koji su uradili idejni projekat
•Potvrda o regulisanju imovinsko-pravnih odnosa za zemljište na kome de se graditi (list nepokretnosti i kopija plana parcele iz katastra, rešenje o zakupu/dodeli zemljišta na korišdenje i slično)
•Izveštaj o formiranju građevinske parcele i protokol regulacije (uređuje položaj regulacionih/građevinskih linija na kopiji plana parcele i terenu)
2. PROJEKTNI ZADATAK
Potpisan i overen pečatom investitora (ako je investitor pravno lice)
43 43
IDEJNI ARHITEKTONSKI PROJEKAT
3. TEHNIČKI OPIS
Tehnički opis, u pisanom obliku i putem numeričkih tabela, pruža osnovne podatke o usklađenosti objekta sa urbanističkim parametrima, funkciji, izgledu i obradi bududeg objekta ...
4. INVESTICIONA VREDNOST OBJEKTA
Orijentacioni predmer i predračun
U idejni projekat ili u posebnim sveskama se prilažu:
•Izvod iz urbanističkog plana ili
•Akt o urbanističkim uslovima, rezultati prethodnih radova (Geomehanički eleborat),
a po potrebi (za složenije objekte vedih raspona, visine i sl.)
•Preliminarni proračun stabilnosti objekta kao i
•Studija opravdanosti (za objekte za koje Ministarstvo izdaje Odobrenje za izgradnju).
44
IDEJNI ARHITEKTONSKI PROJEKAT
5. GRAFIČKI PRILOZI
• Situacija objekta
• Osnove podzemnih i nadzemnih etaža
• Osnova sa elementima uređenja okolnog terena
• Karakteristični preseci
• Izgledi (fasade)
U idejni projekat ili posebno se prilažu:
• Izvod iz urbanističkog plana ili Akt o urbanističkim uslovima,
• rezultati prethodnih radova (Geomehanički eleborat), a po potrebi (za složenije objekte vedih raspona, visine i sl.)
• Preliminarni proračun stabilnosti objekta kao i
• Studija opravdanosti (za objekte za koje Ministarstvo izdaje Odobrenje za izgradnju).
45
GLAVNI ARHITEKTONSKO-GRAĐEVINSKI (AG) PROJEKAT
1 PROJEKTNI ZADATAK
2 TEHNIČKI OPIS (TEHNIČKI IZVEŠTAJ)
3 STATIČKI PRORAČUN
4 ELABORAT GRAĐEVINSKE FIZIKE
Proračun toplotne zaštite
Proračun zvučne zaštite
5 PRILOG O BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU
6 PROJEKAT ORGANIZACIJE I TEHNOLOGIJE GRAĐENJA
7 PREDMER I PREDRAČUN RADOVA
46
GLAVNI AG PROJEKAT
7 GRAFIČKI PRILOZI AG PROJEKTA
• situacija,
• osnova temelja,
• osnova podruma,
• osnova prizemlja,
• osnova jednog ili više spratova,
• osnova potkrovlja,
• osnova krovne konstrukcije,
• osnova krova,
• preseci (kompletni ili parcijalni preseci),
• izgledi,
• specifikacije stolarskih i bravarskih elemenata: prozori,
vrata, pregrade, ograda, nameštaj i oprema...).
47
GLAVNI PROJEKAT INSTALACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE
GLAVNI PROJEKAT ELEKTRIČNIH INSTALACIJA
• Elektro-instalacije „jake“ struje
• Elektro-instalacije „slabe“ struje
GLAVNI PROJEKAT TERMOTEHNIČKIH INSTALACIJA
GLAVNI PROJEKTI SPECIFIČNIH INSTALACIJA
• Gasne instalacije,
• Alarmni i drugi sistemi za obezbeđenje objekta,...
GLAVNI PROJEKTI LIFTOVA, ESKALATORA... (OPREME OBJEKTA)
PROJEKAT PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE
GLAVNI PROJEKAT UREĐENJA TERENA
SINHRON PLAN INSTALACIJA
DRUGI “GLAVNI” PROJEKTI
48
Kontrolom projektnih rešenja se vrši (još jednom):
provera usklađenosti glavnog projekta sa odobrenjem za izgradnju, koje je dato na osnovu idejnog projekta;
provera usklađenosti projekta sa rezultatima prethodnih istraživanja;
provera i ocenu ogovarajudih podloga za temeljenje objekta;
provera ispravnosti i tačnosti tehničko-tehnoloških rešenja objekata i rešenja izgradnje objekata;
provera stabilnosti i bezbednosti;
provera racionalnosti projektovanih materijala;
provera uticaja na životnu sredinu i susedne objekte;
provera usklađenosti sa zakonom i drugim propisima, tehničkim normativima, standardima i normama kvaliteta;
provera međusobne usklađenosti svih delova tehničke dokumentacije.
TEHNIČKA KONTROLA GLAVNOG PROJEKTA
49
IZBOR IZVOĐAČA RADOVA
Dokumentacija za nadmetanje je skup dokumenata kojima su određeni uslovi (pravni, ekonomski, tehnički i drugi) pod kojima se gradi objekt.
Tom dokumentacijom se određuju (definišu):
• objekat koji treba graditi ili radovi koje treba izvoditi,
• ugovorni odnosi između učesnika u izvođenju projekta.
Uslovi i postupak izbora izvođača moraju biti unapred poznati ponuđaču i sastavni su deo dokumentacije za nadmetanje.
Izvođač daje ponudu na osnovi informacija iz dokumentacije za nadmetanje. On ponudom prihvata uslove iz dokumentacije i nudi cenu i rok za koje je spreman da izgradi objekat.
Investitor prema svojim kriterijima bira izvođača kojeg smatra najpovoljnijim.
Izbor izvođača radova je DRUGA KLJUČNA ODLUKA naručioca u procesu realizacije projekta.
50
UGOVOR I METODA GRAĐENJA
Građenje je fizička realizacija, preslikavanje apstraktnog modela u objekat.
Izvođenje projekta počinje zaključenjem ugovora o izgradnji a završava (tehničkom) primopredajom objekta.
Ugovor je stvarno sklopljen ponudom i činom prihvatanja ponude, a formalno se sklapa potpisom dokumenta - ugovora o građenju.
Ugovor čine dokumentacija za nadmetanje (tender) i ponuda izvođača (sa svim eventualnim izmenama i dopunama).
METOD građenja je način kako se objekat gradi.
Građenje se sastoji od procesa. Procesi mogu biti:
• izvođenje raznih vrsta radova i
• pružanje usluga (upravljanje projektom, nadzor, kontrola kvaliteta).
Proces se može izvoditi na razne načine.
Način i redosled izvođenja procesa nazivamo
TEHNOLOGIJA GRAĐENJA 51
Izvođački projekat sadrži razradu detalja i specifičnih tehnologija građenja koji su nepohodni za građenje objekta, a na osnovu glavnog projekta.
U tom smislu izvođački projekat najčešde ne predstavlja novi projekat, ved samo dopunu glavnog projekta.
Ova dopuna obično podrazumeva:
• arhitektonske i građevinske detalje,
• detalje i specifikacije armature,
• planove oplate,
• planove montaže,
• radioničke crteže elemenata konstrukcije i eneterijera,
• specifikacije materijala, opreme, prozora, vrata...,
• faze realizacije i sl.
Grafički prilozi izvođačkog projekta rade se u razmeri: 1:100 (eventualno dispozicije elemenata), 1:50 do 1:10 ili 1:5 (detalji), a po potrebi i razmeri 1:1.
IZVOĐAČKI PROJEKAT
52
PLANIRATI ... ILI NE?
Primenom savremenih tehnika na projektu postiže se:
• eliminisanje ili smanjenje rizika usled neizvesnosti i promena,
• povedanje efikasnosti,
• usmeravanje pažnje na kritične i važne probleme,
• stvaranje osnove za upravljanje i kontrolisanje projekta...
Može se redi da nema malih i velikih projekata jer se svima njima upravlja na sličan način (koristedi iste metode i tehnike) i po sličnim procedurama.
Planiranje je sredstvo orijentacije ljudi da gledaju unapred i metod da se u njima razvije osedaj za vreme.
Plan je informacija prezentirana u nekom mediju.
Da bi informacija bila svrsishodna, treba je razumeti i na bazi nje donositi odluke.
Poslovni ljudi su puni planova koji se nikad ne realizuju ili se, ako i započnu, značajno prekoračuju, no i pored toga planiranje nema alternative.
53
PLANIRANJE KAO SREDSTVO
Planiranje je sredstvo koje služi za:
• organizaciju rada na projektu,
• određivanje potrebnih resursa i alokaciju resursa,
• alokaciju i određivanje odgovornosti,
• komunikaciju učesnika u projektu,
• koordinaciju aktivnosti i ljudi,
• kontrolu izvršenja,
• procenu vremena završetka,
• rešavanje neočekivanih događaja i promena,
• kontrolu troškova,
• podloga za analizu i učenje na osnovi iskustva...
Planiranje - Identifikacija redosleda događaja potrebnih za ispunjenje projekta
Predviđanje - Određivanje vremena i skupa projektnih aktivnosti koje čine ukupno vreme dovršenja
54
PLANIRANJE: CIKLIČNI REDOSLED KORAKA
PLAN RASPORED PRAĆENJE, KONTROLA
PRIPREMA
(TIM, SREDSTVA,...)
PRIHVATANJE PLANA
TRENDOVI, PROGNOZE
KRAJ
PROJEKTA
RESURSI, CILJEVI,
OGRANIČENJA, ...
DOKUMENTOVANJE
PRODUKCIJA PODATAKA,
IZVEŠTAVANJE
KORIŠĆENJE
OCENA
USPEŠNOSTI
55
STRUKTURA RADOVA – WBS
Faza izvođenja (građenje) i faza definisanja (projektovanje) se u investicionim projektima najčešde preklapaju:
• deo organizacije građenja se radi pre sklapanja ugovora, a
• deo izrade tehničke dokumentacije (izvođački projekt) se radi nakon zaključenja ugovora, tj. u fazi izvođenja.
Organizacija građenja se radi na osnovi strukture izvođenja projekta.
Struktura izvođenja projekta je specifična za svaki projekt i za svaki projekt se mora posebno odrediti.
Struktura izvođenja se pravi raščlanjavanjem radova i usluga na manje delove.
56
WBS – WORK BREAKDOWN STRUCTURE
Hijerarhijska podela posla na upravljive delove projekta.
Svi delovi, uzeti zajedno, čine sadržaj projekta.
Rezultati delova projekta su isporuke proizvoda ili usluga koji definišu i čine ukupni proizvod.
Nivo 3
Nivo 2
Nivo 1 Projekt
WBS 1
WBS 1.1 WBS 1.2
WBS 2
WBS 2.1
57
PODELA NA AKTIVNOSTI
Aktivnost, koju usvajamo kao deo plana, treba da bude:
tehnološka celina,
organizaciona celina,
merljiva,
dovoljno jednostavna:
• vezana za nivo izrade projektne dokumentacije
• vezana za potrebe korisnika
• vezana za nivo znanja korisnika
Podela na aktivnosti je veština koja zahteva dobro poznavanje tehnologije.
Aktivnosti su vremenski uslovljene:
Neke aktivnosti mogu da počnu tek kada se neke druge završe
Neke aktivnosti mogu da počnu tek kada neke druge odmaknu sa radom
Neke aktivnosti smeju da se završe tek kada prođe izvesno vreme od završetka nekih drugih
59
OBJEKTNO ORIJENTISAN WBS
WBS je struktura podele projekta na “pakete” realizacije projektovanih radova.
WBS je hijerarhijski uređen skup fizički prepoznatljivih celina.
Projekt se deli na podprojekte, a zatim na manje delove (delovi zgrade, spratovi, deonice puta, donji i gornji stroj mosta, ili zemljani radovi, betonski radovi, završni radovi...)
Dubina (slojevitost) podele zavisi od namene WBS:
• podela ugovora
• troškovnici
• planiranje
• rukovođenje
• organizacija građenja, itd.
60 60
“WBS” TEHNIKA
Нова фабрика
Кптларница Кпмпреспрска
станица Прпизвпдна
хала
Грађевински деп
земљани радпви
АБ радпви мпнтажа челика
занатски радпви
зидарски радпви
зидаоа малтери кпшуљице
мплерскп фарбарски
фасадер. радпви
браварски радпви
керамич. радпви
крпвпппк. радпви
завршни и пстали радпви
Технплпшки деп
Инсталације
Трафп станица
Магацин Ппгпнска
зграда
61
FUNKCIJSKI ORIJENTISAN „WBS“
U planiranju i vođenju projekta se koristi ovakav WBS jer je struktura podele
definisana prema funkcijama unutar životnog veka projekta. Projekt se deli na
faze i aktivnosti (izrada studija, tehnička dokumentacija, dozvole, građenje...).
PROJEKT
Planiranje
Priprema nacrta i
dokumentacije
Predlog
procedura
Priprema specifikacija
opreme
Realizacija
Izgradnja
Ugovaranje
Izvođenje radova
Nabavka
Naručivanje opreme
Isporuka opreme
Uspostavljanje procedura
Prihvatanje procedura
Izrada i podela
procedura
Stavljanje u pogon
Testiranje jedinice
Prihvatanje jedinice
Project Management
62
VEZA „WBS“ I ORGANIZACIJE
63
OBS
WBS
AKTIVNOSTI
Projektni
tim
Sadržaj
projekta
64
OBS (ORGANIZATION BREAKDOWN STRUCTURE)
OBS (ORGANIZATION BREAKDOWN STRUCTURE)
OBS (Organizaciona Struktura Projekta) je organizaciono ustrojstvo projekta, odnosno globalna hijerarhija, koja predstavlja odgovorne menadžere projekata i delova projekata u preduzedu.
Cilj formiranja OBS-a je determinisanje odgovornosti, ovlašdenja i obaveza svih učesnika u projektu i njihovih odnosa tokom realizacije projekta.
OBS daje potpuno jasan odgovor na pitanje ko šta radi u projektu ili delovima projekta, odnosno pojedinim fazama projekta. Njegova svrha je da se utvrdi:
• Ko je ovlašdeno lice koje de obaviti posao
• Koje odgovornosti i ovlašdenja ima to lice
• Kakav je odnos njegovih odgovornosti i ovlašdenja prema drugima u organizaciji i prema rukovodstvu.
Pre početka definisanja OBS-a potrebno je imati WBS i spisak pojedinaca ili organizacionih jedinica koje mogu izvršiti zadatke prikazane WBS-om.
Nakon formiranja OBS poznate su sve faze projekta, tehnološka struktura, učesnici u projektu, konkretne odgovornosti i ovlašdenja.
65
66
OBS (ORGANIZATION BREAKDOWN STRUCTURE)
ASPEKTI TROŠKOVA
Procena je osnova za kontrolu troškova
Kontrola troškova je sastavni deo procesa upravljanja (deo „povratne sprege“)
Primena postupaka kontrole koja prati finansije
Da bi izvršili procenu troškova moramo:
1. Definisati troškove projekta
2. Povezati obuhvat, raspored i sredstva
3. Definisati temelj za procenu
4. Identifikovati mogude rizike
5. Identifikovati nepredviđene okolnosti
6. Identifikovati stavke koje nisu uključene
67
PLANIRANJE BUDŽETA PROJEKTA
Vrednost ugovora
Planirani troškovi
Obim posla utvrđen planom
Rezerva
Neraspoređeni troškovi
Raspoređeni troškovi
Nedefinisan posao unutar obuhvata
Proboji obuhvata
Planirani profit
68
DIJAGRAM ANGAŽOVANJA FINANSIJSKIH SREDSTAVA
0 €
500.000 €
1.000.000 €
1.500.000 €
2.000.000 €
2.500.000 €
3.000.000 €
3.500.000 €
4.000.000 €
septe
mb
ar
okto
bar
no
ve
mba
r
de
ce
mba
r
janu
ar
febru
ar
ma
rt
ap
ril
ma
j
jun jul
avgu
st
septe
mb
ar
okto
bar
no
ve
mba
r
de
ce
mba
r
janu
ar
febru
ar
ma
rt
ap
ril
ma
j
jun jul
avgu
st
septe
mb
ar
okto
bar
no
ve
mba
r
de
ce
mba
r
janu
ar
febru
ar
ma
rt
2009 2010 2011 2012
Mesečni troškovi
69
UPRAVLJANJE RIZIKOM
• Kao deo prirodnog stanja stvari preti i strategiji i taktici na projektu
• Svaki projekat sadrži elemente rizika i neizvesnosti
• Rizik i neizvesnost nisu iste stvari
• Izvori rizika su tehnička i ugovorna dokumentacija i spoljno okruženje
• Rizik je raspodeljen na svim upravljačkim nivoima i funkcijama
• Ne postoji kao nezavisna funkcija odvojena od ostalih
• WBS je alat za upravljanje rizikom a ne za „gašenje požara“
UPRAVLJANJE RIZIKOM
71
PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM
Identifikovati rizik
Analizirati rizik
Odgovoriti na rizik
Dokumentovati rizik
Istraživanje mesta nastanka rizika
Ugovorna dokumentacija
Timski “brainstorming”
Skup dostupnih iskustava
SUZBIJANJE RIZIKA
Svi projekti prolaze kroz poteškode.
Ciklus nadgledanja i kontrole projekta omogudava prepoznavanje i rešavanje problema u ranoj fazi tako da se projekt može nastaviti.
Da bi u borbi sa rizicima na projektu bili efikasni treba:
Dokumentovati strategiju upravljanja rizicima i preneti učesnicima
U ugovorima jasno i precizno definisati odgovornost osiguranja radova
Angažovati kvalifikovane izvođače radova i isporučioce potrebne robe
Definisati uloge i odgovornosti učesnika
Koristiti najbolje članove tima za monitoring najopasnijih rizika
Pripremiti rezervne planove za kritične aktivnosti
Modelirati incidentna stanja i uvežbavati vođenje kritične aktivnosti
Organizovati redovne radne sastanke pre početka rada
Koristiti efikasne sisteme kontrole projekta
TIM ZA PLANIRANJE I KONTROLU REALIZACIJE PROJEKTA
Direktor
projekta
Tehnički
direktor
Ekonomsko
pravni poslovi
Glavni ing
gradjevineSlužba
pripreme
Nabavna
služba
Carinska
službaMagacin
Sef gradilista
Poslovođa
Inženjerska
kontrola
projekata
Upravljanje
dokumentacij
om
Glavni ing
završnih i
zanatskih
Glavni ing.
instalacija
Tehničar na
objektu
Sef gradilista
Poslovođa
Tehničar na
objektu
Sef gradilista
Poslovođa
Tehničar na
objektu
Sef gradilista
Poslovođa
Tehničar na
objektu
Pravni i opšti
poslovi
74
RBS (RESOURCE BREAKDOWN STRUCTURE)
RBS (resursna struktura projekta) je spisak resursa (radnih) grupisanih po funkcijama i uređenih po hijerarhijskoj strukturi.
Formiranjem strukture se oblikuje sistem koji identifikuje “ko radi” posao.
Tim koji upravlja projektom koristi RBS da odredi koje su uloge potrebne u izvršenju projektom određenih WBS elemenata.
Nakon formiranja WBS-a i OBS-a, potrebno je pristupiti utvrđivanju ključnih događaja na projektu (milestone aktivnosti) i izradi plana ključnih događaja.
Ključni događaji predstavljaju najvažnije aktivnosti na projektu ili na pojedinim fazama projekta i njihova trajanja su često fiktivna.
Plan ključnih događaja, po pravilu, koristi top-menadžment kompanije i njime se, na strateškom nivou, upravlja projektom.
Pravilo je da, ukoliko se u toku realizacije projekta ključni događaji odigravaju u planiranim okvirima, možemo očekivati da de se ceo projekat realizovati u okvirima planiranog i ugovorenog roka.
75
76
NAJVAŽNIJE FAZE NASTANKA OBJEKTA
1. Pripremni radovi
2. Radovi na obezbeđenju temeljne jame
3. Izgradnja konstrukcije objekta
4. Zanatski radovi
5. Radovi na instalacijama
6. Radovi na priključcima na infrastrukturu
• Projektantski nadzor nad izgradnjom objekta
• Stručni nadzor nad izgradnjom objekta
(Inspekcijski nadzor nad izgradnjom : Građevinska inspekcija, Bezbednost i zaštita zdravlja na radu, Saobradajna inspekcija, Komunalna inspekcija...)
7. Tehnički prijem objekta
8. Upotrebna dozvola
9. Prijavni list (katastarsko stanje izvedenog objekta)
10. Uknjižba objekta (stanova, lokala, garaža i drugih fizičkih delova objekta)
11. Eksploatacija objekta (garantni rokovi)
77
CIKLUS NADGLEDANJA I KONTROLE
Ciklus nadzora i kontrole sastoji se od:
1. Pregled i merenja napretka
2. Poređenja napretka sa planovima
3. Prepoznavanja bilo kakvih odstupanja
4. Ispravljanja odstupanja
5. Predviđanja događaja koji ugrožavaju plan
6. (po potrebi) ponovnog planiranja
Rezultati nadzora i kontrole se podvrgavaju privremenom pregledu za vreme trajanja projekta i detaljnom i sveobuhvatnom pregledu bitnih karakteristika pre konačne isporuke proizvoda.
AKCIJA
NADZOR +
KONTROLA
PLAN
KONTROLA REALIZACIJE PROJEKTA
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
April Maj Jun Jul Avgust Septembar Novembar Oktobar Novembar Decembar Januar
Vre
dn
ost
realizacije
Meseci realizacije projekta
Варијанте финансијске реализације
Варијанта 1
Варијанта 2
Варијанта 3
79
KONTROLA REALIZACIJE PROJEKTA
Samo realni plan ima smisla kontrolisati
Plan mora biti napravljen po meri kontrole
Mora se precizno znati kako se određuje mera završenosti aktivnosti
Tim koji vrši planiranje treba da vrši i kontrolu
Izvođač mora da prihvati plan a zatim da ga poštuje
Od izvođača treba tražiti izveštaje u precizno definisanoj formi
Kontrola mora biti redovna (nedeljna, dvonedeljna..)
Optimalno je dnevno ažuriranje podataka
Kontrola realizacije projekta se vrši istim softverom kojim se planiralo
Dobro napravljen plan prilagođava se dešavanjima na projektu
Pratiti kako događaji na projektu utiču na preostali deo projekta
Korektivne mere treba vrlo pažljivo planirati
80
ARHIVSKI PROJEKAT
Izrađuje se nakon završene izgradnje objekta
Sadrži podatke o izvedenom stanju objekta (građevinskih elemenata i instalacija) i služi za potrebe eksploatacije i održavanja objekta
Podloga za izradu projekta izvedenog stanja je glavni ili izvođački projekat u koji se unose sve dopune izmene koje su se dogodile tokom izgradnje objekta
Pored crteža projekat izvedenog objekta sadrži o probnom puštanju objekta u rad sa odgovarajudim ispitivanjima, zapisnicima, garancijama izvođača i isporučilaca opreme, eleborat o načinu pradenja sleganja i eventualnih deformacija za vreme i nakon izgradnje i sl.
PROJEKAT IZVEDENOG OBJEKTA
81
PRIMOPREDAJA OBJEKTA
Kad je objekt sagrađen obavlja se tehnički pregled, kojim se utvrđuje da li fizička karakteristike objekta odgovaraju onima koje su definisane građevinskom dozvolom.
Pregled tehničke ispravnosti objekta radi institucija koja je izdala dozvolu da se taj i takav objekat izgradi.
Za ocenu ispravnosti su propisana prethodna ispitivanja i provera instalacija, uređaja, postrojenja, stabilnosti ili bezbednosti objekta, uređaja i postrojenja za zaštitu životne sredine ili druga ispitivanja.
Primopredaja objekta između izvođača i naručioca je pravni posao.
Primopredaja tehnički ispravnog objekta je TREDA KLJUČNA ODLUKA u procesu realizacije investicionog projekta.
82
FAZA UPOTREBE (EKSPLOATACIJE) OBJEKTA
Objekt mora služiti svojoj nameni:
• proizvodnja ili proces
• boravak: stanovi, hoteli
• javna funkcija: škola, bolnica, javna uprava...
• infrastrukturne usluge: promet, energija, voda,...
Objekti moraju upotrebom:
• vratiti uloženi kapital (resurse), ili
• ostvariti društvenu korist.
Upotrebom objekta, osim prihoda, nastaju i troškovi:
• proizvodnje/procesa ili korišdenja,
• održavanje i opravke,
• upravljanje objektom,
• zaštita okoline,
• rekonstrukcija ili rušenje... 83