POJAM I DEFINICIJA KINEZIOLOGIJE

KINEZIOLOGIJA 2. godina UF

I. POJAM I DEFINICIJA KINEZIOLOGIJE

KINEZIOLOGIJA dolazi od gr. rijei kinezis (kretanje,gibanje) i logos (rije,dokaz)

- to je znanost o zakonitostima koje reguliraju maksimalnu efikasnost ljudskih pokreta i znanost o transformacijskim procesima pod utjecajem motorike aktivnosti- kineziologiju zanima svaki usmjereni proces vjebanja kojemu je cilj:

- unapreenje zdravlja (KINEZITERAPIJA)

- optimalan razvoj i zadravanje na to vioj razini ljudskih osobina,sposobnosti i motorikih znanja (EDUKACIJA)

- spreavanje preranog pada pojedinih antropolokih karakteristika i motorikih znanja (REKREACIJA)

- maksimalan razvoj osobina, sposobnosti u natjecateljski usmjerenim kineziolokim aktivnostima (SPORT)-sport, rekreacija, edukacija i kineziterapija ptimijenjena podruja kineziologije

- ne bavi se nekineziolokim aktivnostima (pr. Potar i sporta)- znaajan predmet interesa kineziologije je prouavanje posljedica procesa vjebanja na ljudski organizam, odnosno na promjene razliitih ljudskih osobina, sposobnosti i motorikih znanjaII. RAZVOJ KINEZIOLOGIJE

- postoji nekoliko faza razvoja u povijesti : - Aristotel analizira principe hodanja

- Arhimed postavlja hidrostatike principe i zakonitosti poluge

- lijenika Galena karakterizira bioloki pristup kretanju

- Leonardo da Vinci potie razvoj biomehanike, - Galileo Galilej uvodi eksperiment kao osnovnu metodu znanstvenog rada, a matematike simbole koristi u opisu prirodnih pojava- istraivanja Borellija su pretea moderne biomehanike lokomotornog sustava- Newton postavlja zakone klasine mehanike (zakon inercije, zakon proporcionalnosti sile i ubrzanja, zakon jednakosti akcije i reakcije)- fiziologija miine aktivnosti razvija se posebice krajem 18. stoljea

- u Hrvatskoj je intenzivnije izuavanje motorikih sposobnosti zapoelo 70 ih god. prolog st. i pokazalo je kako je za svaku motoriku sposobnost mogue komponirati vie testova

- to je vano jer je veliki broj instrumenata omoguio utvrivanje faktorskih sklopova unutar svake pojedine motorike sposobnosti, te zbog razliitih kineziolokih aktivnosti zbog kojih je bilo mogue izvriti bolji izbor instrumenata primjerenih specifinostima pojedinog porta1967. kin na KIF-uKINEZIOLOKA BIOMEHANIKA je danas disciplina koja zahvaljujui razvoju instrumentarija omoguava vrlo uinkovitu analizu stavova i pokreta te doprinosi efikasnosti motorikog gibanja- interes kineziologije je spoznaja o utjecaju ljudskih osobina i sposobnosti, promatranih kao integralni sustav, na motoriku uinkovitost pri odvijanju kineziolokih aktivnosti i kojim se podraajima i kako moe utjecati na procese prilagodbe u funkciji zdravlja i odgoja- prihvaanjem kibernetskog naina miljenja neutralizirane su mogunosti jednostranosti pri rjeavanju kineziolokih problemaIII. STRUKTURA KINEZIOLOGIJE- kineziologija pripada skupini antropolokih znanosti a zajedno s njima povezana je sa skupinom metodolokih znanstvenih disciplina i kineziolokom metodikom sl.1. interdisciplinarnost kineziologije prema Mrakoviu:

- matino podruje kineziologije je antropologijasl. 2. modificirana struktura kineziologije po Mrakoviu:

- tri najvee grane kineziologije su: osnovne kineziologijske discipline, primijenjena kineziologijska disciplina i pomone kineziologijske discipline1. OSNOVNE KINEZIOLOGIJSKE DISCIPLINE OBUHVAAJU:1.1.OPE KINEZIOLOGIJSKE DISCIPLINE: - prouavaju ope zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i posljedice tih procesa, zakonitosti efikasnih gibanja i zakonitosti antropolokih karakteristika i motorikih znanja pod utjecajem tjelesnih aktivnostiDijele se na: 1. sustavnu kineziologiju - prouava ope zakonitosti upravljanog procesa vjebanja i posljedice tih procesa2. kinezioloku biomehaniku - znanost koja mehanike zakone primjenjuje na iva bia 3. kineziologiju nekonvencionalnih gibanja - izuava planiranje,programiranje, provoenje, kontrolu i analizu kineziolokih transformacijskih postupaka iji je cilj transformacija sposobnosti i osobina, te stjecanje i usavravanje osnovnih motorikih informacija koje se mogu primijeniti u svakodnevnim ivotnim situacijama1.2. SPECIJALNE KINEZIOLOGIJE KONVENCIONALNIH AKTIVNOSTI:- predstavljaju sintezu onog dijela zakonitosti procesa vjebanja koje su tipine za odreenu aktivnost ili grupu homogenih kineziolokih aktivnostiDijele se na etiri skupine:

1. monostrukturalne aktivnosti: fizikalni cilj im je svladavanje prostora vlastitim tijelom ili projektilom i koji se moe objektivno mjeriti, dominira ciklika struktura kretanja i rezultat u pravilu ne ovisi o kooperaciji izmeu lanova grupe, npr. atletika, plivanje, kuglanje..2. polistrukturalne aktivnosti: acikliki tip aktivnosti iji je cilj simbolika destrukcija partnera - kretanje se izvodi i ograniava u kontaktu s partnerom, npr. boks, maevanje, stolni tenis..3. kompleksne aktivnosti: aktivnosti kojima s tei pogaanju nekog cilja u prostoru voenim ili baenim projektilom, sadre kompleksnu strukturu kretanja ciklikog i aciklikog tipa - rezultat ovisi o suradnji lanova tima, npr. rukomet, nogomet, ragbi4. estetske aktivnosti: cilj im je dostii neki estetski kriterij izvoenjem doputenih kretnji - dominira acikliki tip kretanja, npr. gimnastika, klizanje, skokovi u vodu2. PRIMIJENJENA KINEZIOLOGIJSKA DISCIPLINA ILI KINEZIOLOKA METODIKA - primijenjena je znanost koja prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja u edukaciji, sportu, rekreaciji i kineziterapiji3. POMONE KINEZIOLOGIJSKE DISCIPLINE

1.KINEZIOLOKA ANTROPOLOGIJA: - povezuje kineziologiju i antropologijske znanosti usmjerene rjeavanju kineziolokih problema i razvoju kineziologijetu spadaju:

- bioloka antropologija: prouava bioloke zakonitosti na kojima se temelje postupci orijentacije i selekcije,izbora, programiranja i praenja transformacijskih procesa.Obuhvaa antropometriju,osnove humane genetike te zakonitosti rasta i razvoja.

- funkcionalna anatomija: znanstvena disciplina koja prouava grau ljudskog tijela i anatomske osnove funkcije organskih sustava- kinezioloka fiziologija: prouava zakonitosti funkcioniranja organskih sustava od kojih ovisi motorika uinkovitost u kinezioloki usmjerenim aktivnostima i koje reguliraju utjecaj kineziolokog tretmana na razvoj fiziolokih funkcija

- kinezioloka psihologija: prouava zakonitosti prilagodbenih reakcija od kojih ovisi uinak u kinezioloki usmjerenim aktivnostima i principe koji reguliraju utjecaj kineziolokog tretmana na razvoj adaptivnih sposobnosti- kinezioloka sociologija: prouava strukturu i razvoj sociolokih obiljeja vanih za planiranje i programiranje odgojno-obrazovnih procesa openito,te edukacije, sporta, kinezioloke rekreacije i kineziterapije posebno

- kinezioloka medicina: analizira patoloke pojave i procese koji mogu nastati tijekom kinezioloke aktivnosti te njihovu prevenciju i terapiju2.KINEZIOLOKA METODOLOGIJA

- skup znanstvenih disciplina koje prouavaju principe, sustave i postupke mjerenja, prikupljanja i obrade podataka i uporabe raunala u rjeavanju kineziolokih problema

tu spadaju: - kineziometrija - bavi se problemima mjerenja, konstrukcijom i nainima koritenja mjernih instrumenata u kineziologiji)- kinezioloka statistika - bavi se prikupljanjem, sreivanjem i prikazivanjem podataka dobivenih mjerenjem

- kinezioloka informatika - prouava principe primjene raunala u analizi dobivenih podataka i u informatikim sustavima pojedinih podruja primijenjene kineziologijeIV. METODOLOKE OSNOVE KINEZIOLOGIJE- znanstvena spoznaja u kineziologiji ostvaruje se znanstveno-istraivakim radom-metodologija dolazi od gr. Methodos (put/nain istraivanja/prikazivanja) i logos (rije,dokaz, pouak)

KINEZIOLOKA METODOLOGIJA je skup znanstvenih disciplina koje prouavaju principe, sustave i postupke mjerenja, prikupljanja i obrade podataka i uporabe raunala u rjeavanju kineziologijskih problema- znanstveni status neke znanosti zavisi gotovo iskljuivo od razine metodolokih postupaka za prikupljanje i verifikaciju podataka, njihovu obradu, ispitivanje ispravnosti hipoteza i formuliranje znanstvene zakonitosti- osnovni problemi to pred kinezioloku znanost postavlja praksa mogu se svrstati u:

- kinezioloka analiza motorikih struktura

- dijagnostika stanja subjekta

- antropoloka prognostika

- analiza transformacijskih operatora- rjeenje problema uvjetovano je temeljenjem kinezioloke metodologije na: kineziometriji, kineziolokoj statistici, te kineziolokoj informaticiPREDMET ISTRAIVANJA KINEZIOLOGIJE je utvrivanje ciljeva nekog procesa vjebanja, utvrivanje stanja subjekta u relaciji s ciljevima i utvrivanje zakonitosti i postupaka planiranja, programiranja i kontrole procesa vjebanja METODE ISTRAIVANJA imaju svrhu omoguiti rjeavanje etiri osnovne grupe problema:

-deskripcija ili opis: bez poznavanja inilaca pojave ili procesa nemogua je operacionalizacija procedure upravljanog procesa vjebanja

-eksplanacija: postupak utvrivanja uzroka, mehanizma ili osobina koje reguliraju neki proces-predikcija ili predvianje: utvrivanje vjerojatnosti ponaanja reagiranja ili uspjeha, ciljevi su najee natjecateljski

-utvrivanje zakonitosti: je konana svrha metoda istraivanja, zakon je jednoznana spoznaja i obino je rezultat primjene serije metoda na vei broj istraivanjaetiri osnovna principa pristupa kineziologijskim problemima:1. Hipotetiko-deduktivni pristup: nuno, prethodno eksplicitno formuliranje hipoteza na osnovi postojeih spoznaja koje se provjeravaju statistiko matematikim postupcima

- svaku hipotezu treba podvri verifikaciji,a ukoliko ne izdri provjeru, treba je odbaciti2. Mjerljivost: mogunost objektivnog mjerenja antropolokih obiljeja ili obiljeja neke aktivnosti, kao i svih faktora koji na ta obiljeja utjeu kako bi se definirao cilj, stanje subjekta i operacije programiranja, provoenja, kontrole i analize procesa vjebanja

3. Nema univarijantnih problema: svaki kinezioloki problem je multivarijantan, jedna ljudska karakteristika ne znai nita sama za sebe ako se ne promatra u suglasju s ostalima

4. Kibernetski princip: ukoliko neki od problema nije mogue tretirati kibernetski, on nije ni znanstveni ni kineziologijski

OSNOVNE METODE ISTRAIVANJA SU:1. Postavljanje hipoteza: pri definiranju znanstvenog problema ukazuje se na nii, tono definiran problem na koji se usmjeri istraivanje

- u vezi s tim postavlja se hipoteza o moguem rjeenju tog problema koju uvijek treba podvrgnuti verifikaciji, a ukoliko ne izdri provjeru odbacuje se

- stav ili iskaz hipoteze mora biti smiljen, jezino korektan, precizan i jasan2. Prikupljanje podataka: dominantne metode su: - eksperimentalna metoda - pomou prirodnog ili laboratorijskog eksperimenta-metoda sustavne opservacije - prouavanje utjecaja veeg broja ulaznih ili nezavisnih varijabli na vei broj izlaznih ili zavisnih varijabli, to se ini ukoliko simuliranje realnih uvjeta primjenom eksperimentalne metode nije mogue

- za manji dio kineziolokih problema koriste se:

- genetika metoda - prouavanje promjena fenomena u vremenu, cilj je utvrditi zakonitosti razvoja ili oekivane vrijednosti- klinika metoda - primjena kod ogranienog broja sluajeva, najee kod vrhunskih sportaa iji je cilj je prikupiti podatke o svakom fenomenu koji se istrauje i staviti ih u relacije s reakcijama

- komparativna metoda - ispituje se vrijedi li zakon dobiven obradom podataka na razliite skupine ljudi3. Kvantitativno izraavanje rezultata pomou tri skale:- nominalna skala - rezultati nemaju kvantitativna obiljeja niti kontinuitet, koristi se kada se rezultati ulaznih i izlaznih varijabli mogu izraziti samo kvalitativno, istu stvar oznaujemo istim brojem- ordinalna ili rang-skala - rezultati su prikazani po rangu vrijednosti, tj. prema redoslijedu - rezultati izraeni pomou intervalne skale omoguuju tvrdnju o redoslijedima veliina neke pojave i za koliko je neki sluaj razliit od drugoga- omjerna ili ratio skala - koristi se samo kad su rezultat objektivno mjerljive veliine, gdje postoji i apsolutna nula4. Analiza podataka: - podaci dobiveni prikupljanjem dobivaju smisao kad se mogu pretvoriti u informacije pogodne za interpretaciju upotrebom neke od metoda analize

- metoda ovisi o cilju istraivanja, tipu hipoteze, raspoloivim podacima

- deskriptivna statistika je opis varijabli, to je ujedno i prvi korak u svim analizama podataka- eksplorativne metode koriste se kad inioci nisu poznati

- konfirmativne metode kad je potrebno utvrditi veliinu utjecaja- faktorskom analizom utvruje se vjerojatnost neke latentne dimenzije

- regresijskom analizom utvruje se utjecaj niza varijabli na jednu izlaznu

- multivarijantnom analizom ispitujemo razlike izmeu vektora varijabli

- kanonika analiza utvruje relacije izmeu dva homogena viedimenzijalna skupa- diskriminativna analiza daje najveu koliinu informacija o razlikama u nekim obiljejima o subjektima za koje se pretpostavlja pripadnost grupama

- taksonomskom analizom vri se podjela subjekata u homogenizirane grupeTipine faze istraivanja u kineziologiji su:1. definiranje problema istraivanja: jedna od najteih faza jer podrazumijeva definiranje nekog modela istraivanja tako da je mogua njegova provjera

2. studij literature o problemu istraivanja: ima za cilj omoguiti ocjenu poloaja nekog rada u odnosu na ukupnu prethodnu spoznaju3. definiranje cilja istraivanja: treba ih definirati kratko, precizno i nedvosmisleno

4. formuliranje hipoteza: hipoteze se definiraju tako da ih je mogue provjeriti po hipotetsko-deduktivnom principu

5. izrada eksperimentalnog nacrta: obuhvaa definiranje uzorka ispitanika, uzorka mjernih instrumenata, postupaka provoenja eksperimenta i izbor metoda za analizu podataka

6. provoenje eksperimenta7. obrada podataka dobivenih mjerenjem8. analiza-interpretacija dobivenih rezultata: kreativan dio istraivanja, analiza mora biti potpuna i originalna, te biti orijentirana na provjeru, dok dio problema koji ostaje nerijeen daje se u vidu hipoteza koje treba provjeriti daljnjim istraivanjem9. zakljuak: mora biti sveobuhvatan, iz njega se treba vidjeti to se istraivalo, kako je to provedeno, koji su rezultati, te prijedlog sljedeih istraivanja- radovi se smatraju znanstvenim ako sadre dosad neobjavljene rezultate istraivanja i izvoran, saet i kritiki prikaz nekog podruja ili njegova dijela u kojima autor i sam aktivno sudjeluje- radovi su struni ako sadre korisne priloge iz struke ili za struku

- izvjea treba pisati razumljivim jezikom, a rjenik treba biti prilagoen osobi koja dolazi u kontakt s njim- sadraj izvjea najee sadri:- naslov : treba biti dovoljno odreen kako bi se naznaio problem istraivanja

- sadraj, popis ilustracija i tabela: radi lakeg snalaenja u tekstu

- uvod: Izaziva zanimanje itaoca

-cilj istraivanja i hipoteze: oznaavaju razlog provoenja istraivanja i s kojom pretpostavkom se krenulo u istraivanje- primijenjene metode i opis postupaka pri istraivanju- davanje mogunosti ponavljanja postupaka u svrhu kontrole- rezultati: mogu se iznijeti tekstualno, grafiki, pomou tabela. Iznose se i rezultati koji pobijaju postavljenu hipotezu

- rasprava: poglavlje u kojem se od injenica prelazi na razmiljanje

- zakljuak: skraeni pregled itavog sadraja

- saeti prikaz istraivanja, bibliografija, literatura, kazalo, priloziV. PRIMJENA KINEZIOLOGIJSKIH ZAKONITOSTI U EDUKACIJI- svrha svake znanosti je donoenje zakona koji ima veu ili manju primjenu u praksi- neke od opih zakonitosti koje vrijede u primijenjenoj kineziologiji su :

1. osobine i sposobnosti o kojima ovisi uspjeh u nekoj aktivnosti mogu biti izmijenjene utjecajem uenja i vjebanja2. utjecaj uenja na razvoj osobina i sposobnosti nejednak je, neke osobine i sposobnosti mogu se znatno izmijeniti, a neke vrlo malo3. uenje i vjebanje mijenjaju ne samo razinu osobina i sposobnosti, nego i njihove meusobne odnose

4. pri jednakom opsegu i intenzitetu uenja i vjebanja, oni koji se na poetku imali viu razinu osobnosti i sposobnosti, i na kraju e imati viu razinu od onih kojima je poetna razina bila nia

5. najvei relativni napredak, pri jednakom intenzitetu uenja i vjebanja, imaju subjekti kojima je poetna razina osobina i sposobnosti nije bila ekstremno visoka ni ekstremno niska6. kako bi se osigurala eljena razina osobina i sposobnosti znaajnih za neku djelatnost, uenje i vjebanje moraju biti usmjereni upravo na te osobine i sposobnosti7. vjerojatnost da e se uenjem i vjebanjem postii eljeni rezultat vea je ukoliko je proces zapoeo sukladno kronolokoj dobi subjekta

8. to neka djelatnost zahtjeva viu razinu veeg broja osobina i sposobnosti, manja je vjerojatnost da netko posjeduje te osobine i sposobnosti u onoj mjeri koju ta djelatnost zahtjeva9. vjerojatnost da netko posjeduje eljenu razinu odreenog broja osobina i sposobnosti manja je ukoliko je vea nezavisnost tih osobina i sposobnosti

VI. TEMELJI KIBERNETSKOG PRISTUPA U KINEZIOLOGIJI

KIBERNETIKA je znanost o upravljanju procesima i sustavima svake vrste, odnosno ona je znanost o upravljanju i regulaciji meusobno povezanih procesa koji se zbivaju u sustavima kao to su organizmi, zajednice i tehniki ureajiGrane kibernetike:

1.teorija sustava

2.teorija upravljanja i regulacije

3.teorija informacija i komunikacija

4.teorija igara

5.teorija algoritma

VII. POJAM UPRAVLJANOG PROCESAKINEZIOLOKI PROCES je upravljani proces rada za koji je karakteristian stalni protok informacija izmeu sustava koji upravlja i kojim se upravlja

sl. 3. upravljani kinezioloki sustav:

1. kineziolog moe upravljati procesom vjebanja odnosno odreivati optimalne sadraje, volumene i modalitete rada, te obavljati stalnu kontrolu, ako je u svakoj fazi na objektivan nain informiran o stanju subjekta- osnovna karakteristika linearnog sustava je linearni slijed pojava u njemu, uz odsustvo krunog toka

- djelovanje na taj sustav ograniava se na upravljanje, ali bez regulacije

sl. 4. linearni upravljai sustav:

sl. 5. upravljani kinezioloki sustav:

O

Energija S kin.podraaj reakcija KA kin.akt.

Y1 stanje

subjekta

Y3 kinezioloki operateri, vjebe

Cilj

Y2 poeljno ciljano stanje- da bi se definirao cilj (C) upravljanog procesa vjebanja, potrebno je:

1. utvrditi stanje subjekta (Y1) za kojeg se radi program i to mjerenjem reakcija (r) za odreena antropoloka obiljeja, motorika znanja i znanstveni status tako da je mogue dobivene podatke pretvoriti u sustav korisnih informacija uporabom raunala

2. prethodno utvrditi poeljno ciljano stanje (Y2), ukljuujui egzogena ogranienja, posebno raspoloivo vrijeme i materijalne uvjete

- kineziolog (K) definira kinezioloke operatore (Y3) koji su skup razliitih struktura kretanja i maksimalno odgovaraju cilju transformacijskih procesa, to su vjebe kojima se najefikasnije djeluje na osobinu ili sposobnost, motoriku informiranost i zdravlje, to zajedno s energijom (E) predstavlja podraaje(s) za utjecaj na stanje subjekta (S) kako bi se izazvale promjene k poeljnom ciljanom stanju, upravljani proces vjebanja podrazumijeva stalnu kontrolu, kako bi se uoile nepravilnosti i napravile korekcijeVIII. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE UPRAVLJANOG PROCESA VJEBANJA- imbenici upravljanog kibernetskog procesa rada u kineziologiji su:- definiranje cilja procesa vjebanja

- utvrivanje stanja subjekta PLANIRANJE- utvrivanje faktora ogranienja

programiranje procesa vjebanja

- izbor i distribucija sadraja vjebanja- izbor i distribucija komponenti volumena vjebanja

- izbor najadekvatnijih modaliteta vjebanja, organizacija i provoenje

kineziolokog tretmana

- kontrola periodinih stanja

- analiza uinaka procesa vjebanja

1. DEFINIRANJE CILJA: bez jasnog cilja ne mogu se utvrditi odgovarajui kinezioloki operatori, odnosno vjebe kojima e se utjecati na transformacijske procese, a cilj je poeljno stanje subjekta - operacionalizacija cilja u kineziologiji odnosi se na procjenu idealnog i oekivanog ciljanog stanja ovjeka, prethodnog stanja ovjeka za kojeg se ini program vjebanja i faktora ogranienja- definiranje cilja svodi se na operacije prognoze, utvrivanje vjerojatnosti pripadnosti nekog subjekta poznatom ciljanom stanju

- rije je o operacijama usmjeravanja i izbora, to su postupci poznati kao orijentacija i selekcijasl. 6.operacionalizacija cilja u kineziologiji (Mrakovi): Regulator (R)-kineziolog i ureaj kojim se koristi za analizu i prikupljanje podataka- mora raspolagati informacijama o idealnom ciljanom stanju subjekta (Sif), podacima o prethodnom stanju osobe za koju se pravi program (Si). Tim informacijama treba pridruiti podatke o faktorima ogranienja (FO) koji su filtar optimalizacije parametara programiranja vjebanja.U kineziolokoj rekreaciji za najvei broj ljudi je cilj vjebanja:

1) zadravanje osobina, sposobnosti i motorikih znanja to due na to vioj razini

2) spreavanje procesa preranog pada osobina, sposobnosti i motorikih znanja koji su posljedica nekretanja

3) kompenzacija poremeaja izazvanih jednolinim procesom rada

4) spreavanje procesa otuenja ne samo u odnosu na vlastitu bit, ve i ovjeka od ovjeka

U kineziterapiji cilj moe biti: 1) spreavanje deformacija

2) zadravanje zateenog stanja2. DEFINIRANJE STANJA SUBJEKTA: - stanje subjekta je skup podataka koje opisuju kvantitativna i kvalitativna obiljeja ljudskih osobina i sposobnosti, motorikih znanja i stanje zdravlja. Tri su vrste stanja subjekta:

1) ciljano stanje

a) idealno ciljano stanje ( optimalno ciljano stanje daleko iznad prosjeka

b) poeljno ciljano stanje ( proraun koji se sastoji u projekciji prethodnog stanja ovjeka u idealno ciljano stanje kako bi se utvrdila vjerojatnost uspjeha

c) realno ciljano stanje ( stanje koje se ostvarilo na kraju jednog programa vjebanja

2) prethodno stanje ( odnosi se na aktualno stanje ovjeka neposredno prije poetka kineziolokog tretmana

3) periodino stanje ( ili kontrolno stanje, vano je za proraun uinka i korekciju daljnjeg procesa vjebanja, na osnovi njih ine se potrebne izmjene u programu i spreavaju improvizacije u radu- kineziolog utvruje morfoloka, motorika i funkcionalna obiljejasl. 7 subjekt kao komponenta kineziolokog sustava:

l

US

Ek

Et

V A

Em

I

KA- subjekt je organizirani sustav veeg broja meuzavisnih dijelova; moe se promatrati kao cjelina vegetativnog (V) i animalnog (A) podsutava; vegetativni sustav definiran je vegetativnim ili autonomnim ivanim sustavom (VS) koji funkcionira izvan okvira svijesti, te transportnim sustavom (TS)

- kod ovjeka i ivotinja nuan je animalni podsustav koji je kod ovjeka dostigao takav stupanj razvoja da ga diferencira od ivotinje kao stvaralako bie, njega karakteriziraju senzorno-motoriki sustav (SMS) i lokomotorni sustav (LS)- moemo ga promatrati kao cjelinu upravljanih sustava (Us) i izvrnih organa (Io), tako je vegetativni ivani sustav upravljaki a izvrni je transportni sustav- upravljaki dio animalnog podsustava je analitiko-senzorno-motoriki podsustav a izvrni dio je lokomotorni sustav- upravne veze postoje izmeu:- TS i LS ulaz energije preko TS k LS- SMS i LS prijenos impulsa formiranih u centralnom ivanom sustavu na lokomotorni i kinestetiki osjet

- SMS i VS emocije rezultiraju aktivacijom VS

- VS i TS VS regulira procese anabolizma i katabolizma putem simpatikusnih i parasimpatikusnih ivanih vlakana i upravlja intenzitetom transporta- postoje dva uzlaza i dva izlaza iz sustava i to energije (Ek) i informacija (I), E ulazi preko transportnog podsustava a informacije preko senzorno-motorikog podsustava, izlaz iz sustava je lokomotorni podsustav koji u okolinu emitira energiju (toplotnu Et i mehaniku Em) i informacija (I), Em i I predstavljaju kinezioloku aktivnost (KA)

- uinci promjena stanja subjekta mogu se promatrati kao:

- akutni ili trenutani - mogu biti elektrine promjene u obliku EKG-a, EEG-a ili elektromiograma - mehanike manifestacije lokomotornog sustava kao sila,brzina- kronini - procjenjuju se registracijom razliitih komponenti vektorskih izlaza- postoje razlike izmeu tehnikih sustava koji su u klasi deterministikih, gdje za jedan ulaz postoji i jedan ulaz, i biotikih koji su u klasi stohastikih, pa za jedan ulaz postoji vie izlazasl 8. deterministiki sustav: ulaz izlaz- za jedan ulaz postoji jedan izlaz

ulaz izlaz

sl 9. stohastiki sustav:- za jedan ulaz postoji vie izlaza

3) UTVRIVANJE FAKTORA ORGANIENJA- mogu organiiti proces vjebanja

1) ENDOGENI FO unutarnji, polaze od subjekta

a) odnos uroenog i steenog dijela varijance ljudskih osobina i sposobnosti

b) promjene ljudskih osobina i sposobnosti tijekom ivota

1) relativno spor razvoj

2) ubrzani razvoj

3) faza smirivanja

4) dostizanje platoa ili zadravanje stupnja razvoja

5) opadanje sposobnosti

c) stanje zdravlja aktualno stanje zdravlja pod utjecajem egzogenih imbenika

2) EGZOGENI FO vanjski, na koji subjekt nema neposredni utjecaj

a) raspoloivo vrijeme za proces vjebanja

b) materijalni uvjeti rada i kadrovi

c) drutveni interes

4) IZBOR I DISTRIBUCIJA SADRAJA

- je prva u nizu operacija programiranja tjelesnog vjebanja, postoje dvije meuzavisne operacije pri utvrivanju programa rada:

1. odrediti to vjebati

2. odrediti to vjebati u pojedinom periodu

Tjelesna vjeba sloen proces, sastoji se od triju skupina strukturnih elemenata

1. mehaniki

2. energetski

3. elementi ritmaKinezioloki sadraji: 1. konvecionalni razvoj motorikih znanja

2. nekonvecionalni razvoj osobina i sposobnosti

5. KOMPONENTE i DISTRIBUCIJA VOLUMENA RADA

- volumen ili koliina rada definiran je:

INTENZITET RADA predstavlja veliinu obavljenog rada u jedinici vremena, obrnuto je proporcionalan trajanju rada

a) maksimalni dominiraju alaktatni energetski izvori

b) submaksimalni glikolitiki

c) veliki oksidativna razgradnja glukoze

d) umjereni oksidativna razgradnja masti

INTERVALI RADA I ODMORA bitan imbenik adaptacijskih proces

TRAJANJE RADA u vezi s intenzitetom i ciljem adaptacijskog procesa

Volumen rada:

6. IZBOR MODALITETA RADA

- izbor modaliteta rada podrazumijeva izbor:

- modaliteta provoenja procesa vjebanja

- nain emisije informacija

- sustav organizacije procesa vjebanja

IZBOR MODALITETA PROCESA VJEBANJA:

1. ITERATIVNA METODA (ponavljajua) temeljna metoda procesa vjebanja, dva su karakteristina oblika njezine primjene:

- KONTINUIRANI REIM RADA bitan za sve strukture u kojima je vano trajanje; znaajna za promjene odreenih osobina i sposobnosti, a ne samo za formiranje programa u centralnom ivanom sustavu, odgovornih za izvoenje nekog kretanja

- DISKONTINUIRANI REIM RADA za strukture kretanja ije je izvoenje dominantno pod utjecajem sile i brzine. Proces vjebanja u diskontinuiranom reimu je intervalna metoda rada u kojoj kineziolog pod kontrolom dri volumen rada i faze odmora.2. SITUACIJSKA METODA ako se iterativni proces vjebanja provodi zbog koritenja znanja, osobina i sposobnosti u realnim ivotnim situacijama, najefikasnija za kompleksne strukture kretanja i primjenjuje se kada je sadraj organizacijskog oblika rada identian s ciljem natjecanja3. SINTETIKA METODA unutar ukupne strukture kretanja pojedine cjeline provode se sintetiki, prednost je to omoguuje da do izraaja doe individualnost djeteta, smatra se najprirodnijom, jer se pokret ui u cjelini, odnosno onako kako se vidi i kako e se primjenjivati4. ANALITIKA METODA sastoji se u uenju pokreta po dijelovima, pokret se ralanjuje, svaki dio se ui posebno, na kraju se povezuju u cjelinu5. KOMBINIRANA METODA kombinirana primjena sintetike i analitike metode; pri uenju pokreta primjenjuje se sintetika metoda, a u tijeku rada ako je potrebna analitika, pa nakon svladanih tekoa opet se vraa na sintetiku6. PRIJENOS INFORMACIJA ima tri naina : vizualni, akustiki i kinestetiki

Organizacija procesa vjebanja: - ovisi o materijalnim uvjetima rada, raspoloivom prostoru, ureajima, sparavama, napravama i rekvizitima te za koga se organizira ( pojedinca, grupu ljudi, homogenizirane grupe ljudi)

7. UTVRIVANJA PERIODINIH STANJA:Periodina stanja su kontrolne toke na kojima se provjeravaju efekti nekog segmenta procesa vjebanja i obavljaju eventualne korekcije programa za sljedei period. - broj periodinih stanja ovisi od podruja primijenjene kineziologije (od uestalosti podraaja i broju sati vjebanja), o kvaliteti ljudskog organizma i prethodnom stanju pojedinca- uz pomo periodinog provjeravanja dobit emo povratne informacije o realizaciji programskih zadaa8. ANALIZA UINAKA PROCESA VJEBANJA: - vrednovanje uinaka procesa vjebanja je procjena ostvarenja cilja, ostvarenja ciljanog stanja, zacrtanih normi za svaku osobinu, sposobnosti i motorika znanja i njihove meusobne odnose i to one koje su bile predmet kineziolokog tretmana- ono to kineziolog najee mjeri su antropometrijske karakteristike, te motorika i funkcionalna obiljeja

IX. UTJECAJ KINEZIOLOKIH PODRAAJA NA ANTROPOLOKA OBILJEJAKinezioloki podraaj je kombinacija kineziolokih operatora i energije koja je potrebna za transformacijske procese- vrste kineziolokih podraaja:

a) subliminalni podraaji nisu korisni u adaptacijskom smisli ; najvei broj ljudi je izloen ovom tipu podraaja

b) liminalni podraaji moe biti koristan u periodu ivota kad znaajnije promjene vie nisu mogue;cilj je sprijeiti pad sposobnosti i zadrati dostignutu razinu; koristan je kada se ne eli poremetiti dostignuta razina treniranosti u natjecateljskoj fazi

c) supraliminalni nuan je ne samo u procesu usavravanja pojedinca u nekoj kineziolokoj aktivnosti nego i za svakog ovjekaKinezioloki operator je skup razliitih struktura kretanja koje maksimalno odgovaraju cilju transformacijskih procesa, to su vjebe kojima se najefikasnije djeluje na neku osobinu ili sposobnost, motoriku informiranost i zdravlje

Antropoloka obiljeja su organizirani sustavi svih osobina, sposobnosti i motorikih informacija te njihove meusobne relacije. U antropoloka obiljeja spadaju morfoloke znaajke, motorike, kognitivne (spoznajne) i funkcionalne sposobnosti, konativne osobine ili osobine linosti i socijalni status.- morfoloke znaajke rezultat su naslijea i adaptacije na utjecaje razliitih faktora, posebno vjebanja i prehrane-motorike sposobnosti - definiramo kao latentne motorike strukture odgovorne za beskonaan broj manifestnih motorikih reakcija a mogu se procijeniti i opisatia) BRZINA: sposobnost brzog reagiranja i izvoenja jednog ili vie pokreta, te kretanje tijela u prostoru. Ogleda u svladavanju to dueg puta u to kraem vremenu odnosno za najkrae vrijeme u danim uvjetima- osnovni oblici brzine su:

- brzina reakcije ili reakcijska brzina

- brzina pojedinanog pokreta,

- brzina repetitivnih pokreta

- brzina lokomocije- osnovne metodike usavravanja brzine:

1. tehnika kretanja treba dozvoliti maksimalne brzine, 2. vladanje kretanjem treba se usmjeriti na brzinu a ne na nain rada

3. trajanje aktivnosti treba biti kratko da umor na kraju rada ne utjee na brzinu

- osnovne metode za razvoj brzine:

metoda ponavljanja

intenzivni intervalni rad

tranje s ubrzanjem

tranje iz leteeg starta

tranje niz kosinu

brzo reagiranje na podraaj

tafetni brzinski treninzi

hendikep tranje

metode borbe protiv stabilizacije brzine:

- kasnija specijalizacij

- smanjenje volumena rada osnovnog karaktera kod majstora

- razbijanje platoa radom u olakanim uvjetima

- gaenje platoa, ne vriti osnovnu aktivnost dok se stereotip ne ugasi

- test : taping rukomb) JAKOST I SNAGA: SILA je temeljni uinak miine kontrakcije i moe biti statika (rezultat je pokuali pokret) i dinamika (rezultat je izvedeni pokret).

JAKOST je maksimalna voljna aktualna sila pokreta, najvea sila koja se u odreenom trenutku voljno moe oitovati. Ovisi o morfolokim strukturama, a to su sustavi odgovorni za njezin razvoj, prijenos i kontrolu.

STATIKA JAKOST maksimalna sila koja se moe oitovati kao rezultat jedne maksimalne voljne izometrike kontrakcije

SNAGA je rad obavljen u jedinici vremena, odnosno koliina energije potroena u jedinici vremena

EKSPLOZIVNOST je dinamogena sposobnost koja omoguava davanje maksimalnog ubrzanja svom ili nekom drugom tijelu (bacanje, skokovi, udarci i sprint)JAKOSNA IZDRLJIVOST je sposobnost maksimalne izometrike kontrakcije miia to omoguava zadravanje odreenog stava u produenim uvjetima rada (izdraj u zgibu)APSOLUTNA JAKOST je najvea sila koja se moe proizvestiRELATIVNA JAKOST je odnos apsolutne jakosti i mase tijela

ELASTINA (pliometrijska) JAKOST je sila nastala sinkronizacijom ekscentrine i koncentrine motorike aktivnosti (skok u dubinu)REPETITIVNA DINAMOGENA SPOSOBNOST je izvoenje dugotrajnog ponavljajueg rada u kome je vanjsko optereenje manje od 75% maksimalnih mogunosti i vee se i s izdrljivou- metode razvoja dinamogenih sposobnosti su:- metoda maksimalnih dinamikih podraaja (broj ponavljanja do 4)

- piramidalna metoda (broj ponavljanja se smanjuje a intenzitet poveava)

- metoda eksplozivnih podraaja (50-60% optereenja izvode max. brzi pokreti)

- metoda izometrikih podraaja (naprezanje miia, bez skraenja)

- metoda naprezanja s poputanjem

- mjere za procjenu snage su: za eksplozivnost skok u dalj s mjesta, za jakosnu izdrljivost izdraj u visu zgibom, a za repetitivnu dinamogenu sposobnost podizanje trupa

c) IZDRLJIVOST: sposobnost obavljanja aktivnosti due vremena bez snienja razine njene efikasnostiUMOR je stanje organizma koje nastaje zbog dugotrajnog i napornog rada, a karakterizira ga smanjenje radne sposobnosti

imbenici izdrljivosti:

fizioloki (aerobni i anaerobni kapacitet)

psihiki (motivacija, crte linosti)

biokemijski (razgradnja ugljinih hidrata, masti, laktati, hormoni)

biomehaniki (tehnika i taktika)

motoriki (kratko-, srednje-, dugo- trajna izdrljivost te repetitivna snaga)

metode u transformaciji izdriljvosti:

metoda trajnog rada ili kontinuirana metoda

metoda intervalnog rada (rad se odvija s prekidima)

situacijska metoda

d) GIBLJIVOST (fleksibilnost): sposobnost izvoenja pokreta to vee amplitude. Mjerilo gibljivosti je maksimalna amplituda pokreta u pojedinom zglobnom sustavu

aktivna gibljivost je mogunost dostizanja maksimalne amplitude pokreta uz djelovanje vlastite sile miia

pasivna gibljivost je mogunost dostizanja maksimalne amplitude pokreta uz djelovanje vanjske sile

statika gibljivost je mogunost zadravanja postignute amplitude pokreta

dinamika gibljivost je mogunost dostizanja maksimalne amplitude pokreta viekratnolokalna gibljivost je mogunost dostizanja maksimalne amplitude pokreta u pojedinim regijama

globalna gibljivost je istodobna gibljivost vie zglobnih sustava

metode za razvoj:

metoda statikih naprezanja (varijante pasivnog istezanja)

metoda dimanikih naprezanja (varijante aktivnog istezanja)

metoda streching vjebi

- gibljivost se procjenjuje mjerom pretklon raznono

e) KOORDINACIJA (motorika inteligencija): sposobnost upravljanja pokretima tijela koja se oituje se brzom i preciznom izvedbom sloenih motorikih zadatakaakcijski faktori koordinacije su:brzinska koordinacija - izvoenje motorikih zadataka u to kraem vremenu ritmika koordinacija - zahtjev na ritmu pri izvoenju motorikih zadatakabrzina uenja novih motorikih zadataka

pravodobnost ili timing - izvoenje pravog pokreta u pravo vrijemeprostorno vremenska orijentacija

agilnost - brzina promjene smjera kretanja

ravnotea -odravanje tijela u ravnotenom poloaju- dva pravca u razvoju koordinacije:

uenje novih raznolikih struktura kretanja

izvoenje poznatih gibanja u izmjenjenim uvjetima

- test: poligon natrke

f) PRECIZNOST: sposobnost u aktivnosti gaanja i ciljanja koja omoguava gaanje statinih predmeta ili pokretnih ciljeva koji su na odreenoj udaljenosti

- percepcija prostora i lokalizacija cilja osnovni su uvjet za visoku preciznost

TESTZA:

poligon natrakekoordinacija

taping rukombrzina

trbunjacirepetitvna snaga

izdraj u visu zgibomjakosna izdrljivost

skok u dalj s mjestaeksplozivna snaga

skok u dubinuelastina ili pliometrijska jakost

tranje 3 min, 6 minfunkcionalne sposobnosti

pretklongibljivost

X. UTJECAJ KINEZIOLOKIH PODRAAJA NA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI su sposobnosti regulacije i koordinacije funkcija organskih sustava, odnosno sposobnost oslobaanja energije u stanicama koja omoguava odranje homeostaze i odvijanje specifinih funkcija pojedinih dijelova organizma

ANAEROBNE MOGUNOSTI imaju alaktatnu ili fosfagenu i laktatnu komponentu

- alaktatna komponenta podrazumijeva visok skoro granini intenzitet rada, ali kratkog trajanja

- laktatna komponenta se razvija intenzitetom rada blizu graninog s tim da se smanjuje tijekom rada, ali zadrava relativne vrijednosti za dano stanje organizma AEROBNE MOGUNOSTI postiu se kontinuiranim radom podobnim za razvoj dugotrajne izdrljivosti- intervalni rad zasniva se na kraem radu u submaksimalnom intenzitetu

- varijabla za procjenu aerobnih sposobnosti je tranje 3 min za u. od 1-4 razreda

XI. UTJECAJ KINEZIOLOKIH PODRAAJA NA KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI I KONATIVNE OSOBINE I SOCIJALNI STATUS Kognitivne ili spoznajne sposobnosti omoguuju primanje, prijenos i preradu informacija, to se ostvaruje u kontaktu s okolinom. One predstavljaju osnovu misaone svjesne aktivnosti i bez njih bilo bi nemogue rukovoditi odgojno-obrazovnim procesom.Konativni faktori ili osobine linosti vani su za razumijevanje i predvianje ponaanja ovjeka u razliitim situacijama, odgovorni su za modalitete ljudskog ponaanja. Postoje normalni i patoloki konativni faktori.Socijalni status je takoer antropoloko obiljeje.XII. UTJECAJ KINEZIOLOKIH PODRAAJA NA MOTORIKE INFORMACIJE

- motorika informacija ili motoriko znanje podrazumijeva formirane algoritme naredbi smjetenih u odgovarajuim motorikim zonama centralnog ivanog sustava koji omoguava ostvarivanje svrhovitih motorikih struktura gibanja

- vizualni nain prijema informacija- najvie se koristi i primaran je u svakoj poetnoj fazi uenja novih struktura kretanja

- kinestetiki kanal ukljuuje se tijekom procesa uenja, kada subjekt sam sebi alje informacije na temelju predodbi o nainu izvoenja struktura kretanja

- akustiki nain koristan je pratilac ukupnog procesa vjebanja

XIII. ZDRAVLJE I TJELESNA AKTIVNOST

ZDRAVLJE je optimalno ili barem prihvatljivo stanje cijelog organizma i funkcije svih sustava ljudskog organizma. Definicija zdravlja prema (WHO) je: stanje potpunog tjelesnog, psihikog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili oronulosti

- primjereno tjelesno vjebanje je uinkovito i nezamjenjivo sredstvo unaprjeenja i zatite zdravlja posebice u suvremenim drutvenim uvjetima i uvjetima okoline

- tjelovjeba ima pozitivan utjecaj na pojedine imbenike rizika za razvoj koronarne bolesti srca, te pozitivno utjee na smanjenje prekomjerne teine.

- najvanija je u djetinjstvu, kada se aktivnou moe utjecati na tjelesni razvoj i stvaranje navika zdravog naina ivljenja

- osim tjelovjebe, zdrav nain ivota podrazumijeva i pravilnu, raznovrsnu, prirodnu prehranu sa svim potrebnim sastojcima i u dovoljnim koliinama

XIV. UTJECAJ PRIRODNIH FAKTORA NA ZDRAVLJEVODA: boravak u vodi pozitivno utjee na zdravlje- hidrostatski tlak pozitivno utjee na cirkulaciju krvi i limfotok

- voda je dobar provodnik topline i ima velik utjecaj na termoregulaciju

- aktivnosti u vodi su dobre, jer zbog besteinskog stanja nema pritiska na kraljenicu i ostale zglobne strukture

ZRAK: boravak na istom zraku sam po sebi ima odreene prednosti

- visinske pripreme u portu koje bi trebale trajati vie tjedana

- hladan zrak utjee na termoregulaciju posebice primjenom zranih kupki, ali i boravkom i odreenim aktivnostima (skijanje, sanjkanje, klizanje i sl.)SUNCE: suneva svjetlost, odnosno dijelovi te svijetlosti pozitivno djeluju na aktivnost koe i sintezu vitamina A i DSNIJEG: izlaganje snijegu i kretanje u oteanim uvjetima angaira gotovo sve dijelove tijela i organske funkcije- igre i kinezioloke aktivnosti na snijegu pozitivno utjeu na razvoj cijelog organizma, organskih funkcija, motorikih sposobnosti i poveanje otpornosti organizma na oteane klimatske uvjete

XV. TJELESNO VJEBANJE I EKOLOGIJA- vjebai su izloeni i pozitivnom i negativnom djelovanju okoline- kinezioloka aktivnost se u pravilu provodi na istom zraku, vodi, esto u prirodnim uvjetima - ona moe doprinijeti odvajanju ovjeka od tetnih utjecaja okolineXVI. HIGIJENA I TJELESNO VJEBANJEHIGIJENA (gr. boica Higija) je znanost o ouvanju zdravlja koja je skup pravila i postupaka koji spreavaju pojavu bolesti i putem poboljanja uvjeta ivota i rada unapreuju zdravlje ljudi i tjelesnog vjebanjaOdravanje i kontrola osobne higijene:

- ovjek se stalno znoji, a pri tjelesnom vjebanju znojenje je pojaano

- osnovno je pravilo redovito pranje itavog tijela nakon vjebanja, najbolje blagim sapunom i mlakom vodom 25-28 0C

- eim se kupanjem uz uporabu sapuna tijekom dana s povrine koe odstranjuje masni sloj koji titi kou od isuivanja i vee na sebe prljavtinu, ako se vjeba vie puta na dan, preporuljivo je kratkotrajno tuiranje u vodi

- posebnu panju treba posvetiti i njezi noktiju jer neodrezani nokti mogu izazvati ozljede koe i oka

Higijena opreme

- odjea namijenjena kineziolokoj aktivnosti mora odravati toplinsku ravnoteu u organizmu, tj.usporavati gubitak topline

- odjea ima i zatitnu funkciju (hokej, alpinizam, skijanje, nogomet, maevanje itd.)

- odjea i obua mora omoguiti slobodno kretanje, mora biti propusna i tititi od mehanikih i termikih utjecaja iz okoline

- najprikladnija je pamuna odjea, jer pamuk upija vlagu, dobro se pere i primjerene je elastinosti i vrstoe

- arape i obua, prilagoeni vremenskim prilikama, moraju tititi vjebaa od ozljeda i kroninih oteenja nogu, svaku sportsku odjeu i obuu treba redovito odravatiHigijena objekata

- objekti namijenjeni vjebanju moraju biti opremljeni sanitarnim ureajima (svlaionicama, zahodima, pisoarima, tuevima posebno za m/)

- portska igralita moraju imati sanitarne ureaje za publiku te prostoriju za prvu pomo

- u sportskim dvoranama pozornost treba posvetiti mikroklimatskim uvjetima, koji podrazumijevaju zabranu puenja, te na prirodnu i umjetnu rasvjetu, povrina prozora treba smjestiti to blie stropu

- staklene objekte i rasvjetna tijela treba zatiti ianim mreama

- podove treba izraivati od materijala koji nije sklizak i kad je vlaan

- radijatori moraju biti u udubinama zidova i ograeni titnicima kako bi se ozljeivanje svelo an minimum

- uklanjanje otpadaka, redovito ienje dvorana, svlaionica i drugih sanitarnih prostorija mora biti redovito

KINEZIOLOGIJA

KINEZIOLOKA METODIKA

ANTROPOLOKE

ZNANOSTI

METODOLOKE ZNANSTVENE DISCIPLINE

KINEZIOLOGIJA

Osnovne kineziologijske discipline

Primijenjena kineziologijska disciplina

Pomone kineziologijske discipline

1. kinezioloka metodika

Kin. antropologija kin. metodologija

ope

specijalne kineziologije konvencionalnih aktivnosti

1. kineziometrija

2. kinezioloka statistika

3. kinezioloka informatika

1. bioloka antropologija

2. funkcionalna anatomija

3. kinezioloka fiziologija

4. kin. psihologija

5. kin. sociologija

6. kin. pedagogija

7. kin. medicina

1. sustavna kin.

2. kinezioloka biomehanika

3. kineziologija nekonvencijalnih gibanja

1. kineziologija monostrukturalnih aktivnosti (biciklizam, atletika)

2.kineziologija polistrukturalnih aktivnosti (tenis, boks)

3. kineziologija kompleksnih aktivnosti (nogomet..)

4. kineziologija estetskih aktivnosti (klizanje, gimnastika..)

subjekt

kineziolog

subjekt

kineziolog

Subjekt

Kineziolog

FO

Sif

R

Si

VS

SMS

LMS

TS

S

S

INTERVALI RADA:

intervali rada

intervali odmora

INTENZITET RADA:

maksimalni

submaksimalni

veliki

umjereni

TRAJANJE RADA

VOLUMEN RADA

radnja = sila prevaljeni put

pogleeeee

PAGE 22