klasiČna svinjska kuga nacionalni krizni …...točka 23., usmrćivanje je postupak koji se obavlja...

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava veterinarstva

1

*P/5401726 KLASA: 322-02/12-01/39 URBROJ: 525-10/0244-12-1 Zagreb, 25. travnja 2012. godine

KLASIČNA SVINJSKA KUGA

NACIONALNI KRIZNI PLAN

Ovaj dokument sadržava plan mjera koje se provode u slučaju pojave klasične svinjske kuge (KSK) u Republici Hrvatskoj.


2

Sadržaj:

1. Zakonska osnova………….3

2. Financijske odredbe……….7

3. Ustroj i subordinacija nadležnog tijela u slučaju izbijanja KSK…9

3.1. Nacionalni stožer za suzbijanje KSK (NS)…………..10

3.2. Lokalni stožer za suzbijanje KSK (LS)……................12

3.3. Stručno tijelo za KSK………………………………...14

4. Osoblje i oprema………….16

5. Dijagnostički laboratorij….21

6. Cijepljenje u hitnim slučajevima……22

7. Programi osposobljavanja i kontinuirana edukacija o KSK…..…26

8. Informiranje i komunikacija s javnosti …………26

PRILOZI

I Nacionalni stožer za suzbijanje bolesti – adresa………………………………27 II/1 Veterinarski uredi, po županijama – adrese i telefonski brojevi……………....28 II/2 Hrvatski veterinarski institut (HVI) i regionalni zavodi HVI – adrese…….....34 II/3 AGROPROTEINKA d.d.- adresa i telefonski broj…………………………...35 II/4 Referentni laboratorij EU za KSK – adresa…………………………………...36 III Upute za veterinare…………………………………………………………….37 IV Obrasci i izvješća o KSK……………………………………………………...91 V Priručnik za cijepljenje u hitnim slučajevima………………………………….92 VI Uzorkovanje- određivanje broja uzoraka……………………………………..105 VII Dobavljač opreme - adresa i kontakti………………………………………....107 VII/1 Uprava veterinarstva- adresa i kontakti……………………………………….107 VII/2 Narudžbenica opreme u kriznim situacijama…………………………………..108


3

1. Zakonska osnova

1.1 Zakonska osnova za suzbijanje, iskorjenjivanje i nadzor KSK je:

1.1.1 Zakon o veterinarstvu (Narodne novine, br. 41/07, 55/11) – u daljnjem tekstu: Zakon

o veterinarstvu.

1.1.2 Pravilnik o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge (Narodne novine, br. 187/04, 123/08) – u daljnjem tekstu: Pravilnik 187/04.

1.1.3 Pravilnik o dijagnostičkom priručniku za klasičnu svinjsku kugu (Narodne novine, br. 16/05, 62/08) – u daljnjem tekstu: Pravilnik 16/05.

1.1.4 Pravilnik o načinu prijave bolesti životinja (Narodne novine, br. 62/11, 114/11) - u daljnjem tekstu: Pravilnik 62/11.

1.1.5 Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu.

1.1.6 Naredbe o zabrani uvoza domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda podrijetlom iz zemalja u kojima je utvrđena klasična svinjska kuga ili mjere kontrole nisu u skladu s mjerama kontrole koje se provode na području Republike Hrvatske.

1.1.7 Zakon o zaštiti životinja (Narodne novine, br.135/06) – u daljnjem tekstu Zakon 135/06.

1.1.8 Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (Narodne novine, br. 39/08) – u daljnjem tekstu Pravilnik 39/08.

1.2 Usmrćivanje ili klanje zaraženih životinja i onih koje su bile s njima u kontaktu

1.2.1 Zakon o veterinarstvu, članak 18. stavak 1. točka 9., na temelju kojega

nadležni veterinarski inspektor može narediti usmrćivanje ili u određenim slučajevima klanje oboljele i na zarazu sumnjive životinje te članak 26. stavak 2.na temelju kojega mjere usmrćivanja i prisilnog klanja zaraženih i na zaraznu bolest sumnjivih životinja može narediti ravnatelj ili veterinarski inspektor kojega on za to ovlasti.

1.2.2 U skladu s Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, br.135/06) članak 3. točka 23., usmrćivanje je postupak koji se obavlja sredstvima i metodama odobrenim u tu svrhu i na propisani način tako da se životinjama prouzroči najmanja moguća bol, patnja i strah.

1.2.3 U skladu s Pravilnikom 39/08, Dodatak E propisani su postupci usmrćivanja životinja u svrhu suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, prema kojima usmrćivanje treba biti obavljeno:


4

1. primjenom pištolja ili puške;

2. električnom strujom;

3. izlaganjem ugljičnom dioksidu.

Iznimno, nadležno tijelo može odobriti postupak dekapitacije, dislokacije vrata i upotrebu komore s vakuumom, kao postupke usmrćivanja za pojedine vrste životinja, pod uvjetom da se obavljaju u skladu s člankom 3. Pravilnika 39/08 i da su ispunjeni posebni uvjeti iz Poglavlja III. Dodatka ovoga Pravilnika.

1.2.4 Zakonski temelj za onoga tko obavlja usmrćivanje

Zakon o veterinarstvu, članak 144. stavak 2., prema kojem ovlašteni veterinar obavlja i provodi kontrolu nad provođenjem naređenih mjera za suzbijanje zaraznih bolesti.

− Zakon 135/06, članak 9. stavak 3. podstavak 3. i 4., u skladu s kojim se usmrćivanje životinja može provesti kad životinja boluje od neizlječive bolesti i u svrhu provođenja mjera za kontrolu bolesti u skladu s propisima iz područja veterinarstva, posebno onih bolesti koje mogu ugroziti ljude ili nanijeti velike gospodarstvene štete.

Zakon 135/06 Poglavlje IV. članak 9. stavak 5., prema kojem životinju može usmrtiti samo veterinar ili stručno osposobljen veterinarski tehničar pod nadzorom veterinara.

1.3. Naknada štete

Zakon o veterinarstvu, članak 27. i 28. na temelju kojeg za životinju koja je usmrćena, zaklana ili uginula zbog provedene naređene mjere, kao i za oštećene ili uništene predmete zbog provedbe naređenih mjera iz članka 26. Zakona o veterinarstvu, posjednik životinje odnosno vlasnik predmeta, ima pravo na naknadu u visini tržišne cijene, na dan izvršenja mjere.

1.4. Izvješćivanje o sumnji na KSK

Pravilnik 62/11, članak 5. na temelju kojeg pri pojavi znakova bolesti ili uginuća, posjednik životinje mora o navedenom odmah i bez odgađanja izvijestiti veterinara u veterinarskoj organizaciji.

Pravilnik 62/11, članak 6. na temelju kojeg je veterinar dužan na svaku prijavu posjednika izaći na teren te obaviti veterinarski pregled životinje i u slučaju sumnje mora o tome bez odgađanja, a najkasnije u roku 24 sata, telefonom i telefaksom ili elektroničkim putem izvijestiti Upravu za veterinarstvo i državnog veterinarskog inspektora u nadležnoj ispostavi veterinarskog ureda.

1.5. Provedba mjera u slučaju sumnje na KSK


5

1.5.1. Pravilnik 187/04, članak 4. na temelju kojega nadležni veterinarski inspektor u slučaju da se na gospodarstvu nalazi jedna ili više svinja sumnjivih ili zaraženih virusom KSK, mora, bez odgađanja narediti provedbu službenog pretraživanja kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost iste bolesti.

1.5.2. Pravilnik 16/05, poglavlje IV.-A, u kojem su navedene smjernice za klinički pregled i uzimanje uzoraka svinja sa sumnjivih gospodarstava.

1.6. Izvješćivanje o potvrđenoj pojavi bolesti KSK

1.6.1. Zakon o veterinarstvu članak 16. stavak 1. na temelju kojeg je Veterinarski ured dužan utvrđenu zaraznu bolest prijaviti na propisan način Upravi veterinarstva (u daljnjem tekstu Uprava).

Na temelju stavka 2. članka 16. istog Zakona, o pojavi zarazne bolesti Veterinarski ured dužan je, na svom području izvijestiti pravne i fizičke osobe koje obavljaju veterinarsku djelatnost i nadležnu veterinarsku službu Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske

Na temelju članka 19. stavka 2. Zakona o veterinarstvu Uprava mora na propisani način prijaviti pojavu međunarodno obvezno prijavljive bolesti Europskoj komisiji i OIE.

1.6.2. Pravilnik 62/11 članak 3. na temelju kojega Uprava izravno Europskoj komisiji i drugim državama članicama Europske unije unutar 24 sata prijavljuje:

– primarno izbijanje klasične svinjske kuge,

– ukidanje mjera ograničenja nakon iskorjenjivanja posljednjeg izbijanja bolesti

1.7. Provedba mjera u slučaju potvrđenoga slučaja KSK

1.7.1. Pravilnik 187/04, članak 5. na temelju kojeg nadležni veterinarski inspektor mora u slučaju službeno potvrđene KSK na zaraženom gospodarstvu, uz mjere koje se provode na sumnjivim gospodarstvima narediti i provedbu mjera iz članka 5.

1.7.2. Pravilnik 16/05, poglavlje IV / B, u kojem su opisani postupci uzimanja uzoraka na gospodarstvu prilikom usmrćivanja svinja nakon što je bolest potvrđena.

1.8. Provedba mjera u slučaju potvrđenoga slučaja KSK na gospodarstvu koje ima

različite proizvodne jedinice

Pravilnik 187/04, članak 6. u kojem su propisane mjere koje se provode u slučaju potvrđene pojave KSK na gospodarstvu koje ima različite proizvodne jedinice.


6

1.9. Provedba mjera na kontaktnim gospodarstvima

Pravilnik 187/04, članak 7. u kojem su propisane mjere koje se provode na kontaktnim gospodarstvima.

1.10. Provedba epidemiološkog istraživanja

Pravilnik 187/04, članak 8.

1.11. Provedba mjera na zaraženom području


1.12. Provedba mjera na ugroženom području


1. 13. Provedba čišćenja i dezinfekcije Pravilnik 187/04, članak 12.

Zakon o veterinarstvu, članak 34. i članak 18. stavak 1. točka 19.

. 1.14. Ponovno uvođenje svinja na gospodarstvo


Pravilnik 16/05, poglavlje IV.- E.

1.15. Provedba mjera u slučaju potvrde KSK na klaonici, prijevoznom sredstvu ili stočnom sajmu


Pravilnik 16/05, poglavlje IV.- A, podtočke 2-7.

1.16. Provedba mjera koje se provode u slučaju sumnje ili potvrde KSK u divljih svinja


Pravilnik 16/05, poglavlje IV.-H.

1.17. Uništavanje lešina


7

1.17.1. Zakon o veterinarstvu, članak 48. stavak 1. životinjske lešine i nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi moraju se uništiti na propisani način, kako se ne bi ugrozilo zdravlje ljudi i životinja te okoliš.

U Republici Hrvatskoj poslove utilizacije obavlja Agroproteinka d.d. (adresa i broj telefona nalazi se u Prilogu II/3). Dnevni kapacitet Agroproteinke iznosi 300 tona. (Komercijalni dokument za prijevoz NŽP nalazi se u Prilogu IV).

1.17.2. Zakon o veterinarstvu, članak 18. stavak 3. na temelju kojega nadležno tijelo može u slučaju obveze uništavanja velike količine svinja, odrediti i druge lokacije za zbrinjavanje lešina.

1.18. Kontrola kretanja

Zakon o veterinarstvu, članak 18.,21.,22.i 24. na temelju kojih se mogu po potrebi angažirati, a u svrhu kontrole kretanja, civilna zaštita, oružane snage RH i policija.

1.19. Odjava zarazne bolesti

1.19.1 Zakon o veterinarstvu, članak 17. stavak 3. uvjeti za prestanak važenja mjera te način izvještavanja propisuje ministar.

1.19.2 Zakon o veterinarstvu, članak 17. stavak 2. na temelju kojeg se smatra da je zarazna bolest prestala kad nakon liječenja i ozdravljenja, eutanazije, klanja ili uginuća posljednje oboljele životinje i kad nakon provedbe završne dezinfekcije, odnosno dezinsekcije i deratizacije, protekne najduže vrijeme inkubacije za tu zaraznu bolest.

1.19.3 Završno izvješće ovlašteni veterinar dostavlja najkasnije 48 sati nakon odjave mjesta izbijanja. Izvješće dostavlja Upravi za veterinarstvo i nadležnoj ispostavi veterinarskog ureda na obrascu 4. iz Dodatka III. Pravilnika 62/11.

2. Financijske odredbe

Zakon o veterinarstvu, članak 117.

Na posebnoj poziciji državnog proračuna osiguravaju se sredstva za financiranje mjera zdravstvene zaštite životinja namijenjena za:

1. podmirenje troškova za suzbijanje određenih zaraznih ili nametničkih bolesti iz ovoga Zakona i to:

isplatu naknada za usmrćene ili zaklane životinje te za uništene, odnosno oštećene predmete tijekom provođenja naređenih mjera,

preventivna cijepljenja i dijagnostička ispitivanja,

zaprečivanje zaraženog ili ugroženog područja,


8

dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju,

troškove skupina veterinara i drugih veterinarskih djelatnika,

uništavanje lešina životinja,

za nabavu i uskladištenje te nadopunjavanje minimalno potrebne opreme za krizne stožere, osnovane za provedbu kriznih planova,

2. osiguravanje zaliha cjepiva, odnosno njegova interventnog uvoza te pristup međunarodnom bankama cjepiva,

3. podmirenje troškova utvrđivanja pojave zarazne ili nametničke bolesti i laboratorijske dijagnostičke pretrage zaraznih ili nametničkih bolesti životinja,

4. podmirenje troškova tiskanja i distribucije propisanih obrazaca, evidencija i druge dokumentacije,

5. razvitak i primjenu novih dijagnostičkih i analitičkih postupaka,

6. provođenje državnog monitoringa propisanog veterinarskim propisima,

7. druge svrhe u svezi s kontrolom bolesti i dobrobiti životinja.

2.1. Planirana sredstva za krizne situacije

Pokrivanje troškova veterinarskih usluga i suzbijanja KSK, a koji prelaze uobičajene tekuće troškove, financira se iz Državnog proračuna.

2.2. Dodatna sredstva za krizne situacije

U slučaju da su za financiranje suzbijanja i iskorjenjivanja dugotrajne ili proširene epidemije potrebna dodatna sredstva, uz ona koja se dodjeljuju iz Državnog proračuna za nepredviđene pojave bolesti životinja, ista će biti povučena iz sredstava proračuna namijenjenih za krizne situacije (npr. elementarne i druge nepogode).

2.3. Plaćanje odštete

Zakon o veterinarstvu, članak 27.

Procjenu vrijednosti životinje koja je usmrćena, zaklana ili uginula zbog provedbe naređene mjere, kao i za oštećene ili uništene predmete zbog provedbe naređenih mjera, posjednik životinje odnosno vlasnik predmeta ima pravo na naknadu u visini tržišne cijene, na dan izvršenja mjere.

Procjenu vrijednosti životinje i predmeta utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ravnatelj, u čijem sastavu mora obavezo biti nadležni veterinarski inspektor.

Rješenje o pravu na naknadu štete i visini štete donosi ravnatelj na prijedlog povjerenstva, u roku 60 dana, a isplata mora uslijediti najkasnije u roku od 90 dana od dana provedene mjere (Rješenje o osnivanju povjerenstva, Prilog IV).


9

3. Ustroj i subordinacija nadležnog tijela u slučaju izbijanja KSK Za upravljanje mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje osobito opasnih zaraznih bolesti nadležan je ministar poljoprivrede,koji odgovornost za provedbu mjera iz Kriznog plana prenosi na ravnateljicu Uprave veterinarstva (UV). Odgovornost ravnateljice UV je osigurati da veterinarska služba u svakom trenutku bude spremna, u smislu organizacije, sredstava i obučenosti osoblja, suočiti se brzo i djelotvorno s pojavom bolesti. Ravnateljici UV u vrijeme epidemije pomaže Stručno tijelo i Nacionalni stožer za suzbijanje bolesti čiji je ona predsjednik. Lokalni stožeri (LS) za suzbijanje bolesti na razini županije opremljeni su i organizirani većinom u Veterinarskim uredima i/ili njihovim ispostavama, čime je osigurana brza i učinkovita provedba kriznih mjera na lokalnoj razini. Predsjednici LS su državni veterinarski inspektori koji su izravno odgovorni predsjednici NS. LS raspoređeni su u 21 područnih jedinica na teritoriju Republike Hrvatske (mjesto, adresa i brojevi telefona nalaze se u Prilogu II /1 Nacionalnog kriznog plana). Ukoliko se pokaže potreba, a u cilju smanjenja rizika od širenja bolesti, predsjednik lokalnog stožera osniva, uz suglasnost predsjednice NS, podstožere LS, koji funkcioniraju kao veterinarsko-zdravstvene jedinice smještene blizu mjesta pojave bolesti. Voditelja podstožera, koji mora biti veterinarski inspektor, službeni veterinar ili ovlašteni određuje predsjednik LS. Voditelj podstožera LS izravno je odgovoran predsjedniku LS.


10

KOMUNIKACIJA I SUBORDINACIJA U KRIZNOJ SITUACIJI

CENTRALNA JEDINICA ZA ODLUČIVANJE

Ministar poljoprivrede

Ravnateljica Uprave veterinarstva

Stručno tijelo

Nacionalni krizni stožer (NS)

Hrvatski veterinarski institut

Lokalni stožer (21)

Lokalni podstožer Veterinarske organizacije

3.1. Nacionalni stožer za suzbijanje KSK (NS)

3.1.1. Osnivanje Nacionalnog stožera i zadaci Pravilnik 187/04, članak 22.

Zakon o veterinarstvu, članak 18. stavak 3.

Aktiviranje Nacionalnog kriznog stožera:

Nacionalni stožer se aktivira čim se potvrdi klasična svinjska kuga bilo gdje u Republici Hrvatskoj.


11

Kad se pojava bolesti klasične svinjske kuge službeno potvrdi, sukladno Pravilniku o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge („Narodne novine“ br. 187/04, 123/08) i Pravilniku o dijagnostičkom priručniku za klasičnu svinjsku kugu („Narodne novine“ br. 16/05, 62/08) na način da su službeno potvrđeni klinički znakovi bolesti ili karakteristične post-mortalne promjene; ili u kojih je prisutnost bolesti službeno potvrđena na osnovi laboratorijskih pretraga provedenih u skladu s Dijagnostičkim priručnikom osniva se NKS. Nacionalni stožer za suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge osniva se Rješenjem ministra, temeljem članka 18. stavak 3. Zakona o veterinarstvu.

Uprava je dužna prijedlog Rješenja o osnivanju NKS imati uvijek u pripravnosti.

Nacionalni stožer upravlja i prati postupke koje provode tijela koja su određena od strane Uprave da na lokalnoj razini koordiniraju suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge, a odgovoran je za:

a) utvrđivanje svih mjera potrebnih za kontrolu, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge, b) osiguravanje brze i učinkovite provedbe mjera potrebnih za kontrolu, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge od strane lokalnih stožera,

c) preraspoređivanje osoblja i drugih sredstava u lokalne stožere, d) dostavljanje podataka Vladi Republike Hrvatske, Europskoj komisiji, susjednim državama, veterinarskoj službi, poljoprivrednim i trgovinskim udrugama; e) organizaciju hitnog cijepljenja kada je to opravdano i određivanje područja cijepljenja, f) uspostavu mogućnosti stalne komunikacije s dijagnostičkim laboratorijem, g) suradnju s sredstvima javnoga priopćavanja, h) suradnju s policijom i vojskom kako bi se osigurala provedba svih propisanih mjera.

3.1.2. Osoblje NS Kako bi se osiguralo djelotvorno rukovođenje u osoblje NS su uključeni:

− pomoćnica ministra i ravnateljica Uprave ( predsjednica NS) − načelnik Sektora za zaštitu zdravlja životinja, − načelnik Sektora veterinarske inspekcije, − voditelj Službe za veterinarsku epidemiologiju, − voditelj Službe veterinarske inspekcije − voditelj Odjela za analizu podataka, izvješćivanje, krizno planiranje i procjenu rizika − ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta − voditelj Laboratorija za dijagnostiku KSK, − predstavnik Veterinarskog fakulteta za predmetno područje − predstavnik MO − predstavnik Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije − predstavnik Ministarstva financija − predstavnik Ministarstva pravosuđa − predstavnik MUP-a − predstavnik Ravnateljstva policije − predstavnik Državnog inspektorata


12

− ravnatelj Državne službe za uzbunjivanje i spašavanje (112) − predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode − ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije − predstavnik Uprave za sanitarnu inspekciju − predsjednik Hrvatske veterinarske komore − predstavnik Samostalne službe za odnose s javnošću i informiranje MP − voditelj Službe za upravne poslove, troškove u veterinarstvu i edukaciju − voditelj Službe za financijske poslove MP − predstavnik GIU „Croatiastočar“ − predstavnik velikih proizvođača

Imenovana predsjednica NS odgovorna je za pripravnost na pojavu bolesti, planiranje za slučaj izvanrednih situacija i organiziranje za slučaj izvanrednog stanja, a odgovorna je ministru poljoprivrede. O svim događanjima vezanim uz pojavu bolesti vode se kronološke zabilješke u obliku dnevnika. 3.2. Lokalni stožer za suzbijanje KSK (LS)

3.2.1. Osnivanje lokalnog stožera i zadaci

Pravilnik 187/04, članak 22. stavak 2. Zakon veterinarstvu, članak 18. stavak 3.

Kada se bolest službeno potvrdi, UV o tome obavještava telefonskim putem predsjednika LKS ili u slučaju odsutnosti njegovog zamjenika na čijem je terenu bolest potvrđena. Uprava veterinarstva osniva lokalne stožere Rješenjem ministra prema unaprijed pripremljenom prijedlogu od strane predsjednika LS.

Predsjednik LKS (ili u slučaju odsutnosti zamjenik) dužan je u što kraćem roku, a najkasnije u roku 24 sata okupiti članove LKS prema popisu iz lokalnog kriznoga plana, te ih izvijestiti o trenutnom stanju i aktivnostima vezano za suzbijanje određene bolesti, te je dužan angažirati i druge osobe, ukoliko to situacija zahtjeva, te o tome obavijestiti NKS.

Predsjednik LKS dužan je najmanje jednom dnevno organizirati sastanke s članovima LKS na kojima će se utvrditi razina provedenosti zadanih aktivnosti s ciljem suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, odnosno na kojima će se odrediti aktivnosti koje predstoje. Prema utvrđenom stanju formirati će ekipe za provedbu popisivanja životinja, kliničkih pregleda životinja, uzimanja uzoraka, postavljanja znakova zabrane kretanja i obavijesti za javnost, postavljanje i kontrolu dezbarijera, usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje životinja, te za pranje, čišćenje i dezinfekciju objekata, vozila i opreme.

LS na lokalnoj razini koordinira suzbijanje i iskorjenjivanje KSK.

O svim provedenim aktivnostima predsjednik LSK dužan je svaki dan voditi dnevnik, te je dužan biti u stalnom kontaktu s NKS.


13

Sjedišta LS navedena su u Prilogu II/1. Ukoliko to situacija zahtijeva, formiraju se i lokalni podstožeri. Zadaće predsjednika LS: Predsjednik lokalnog stožera osim Dužnosti i obveze LS su:

1. pripremiti i provesti istraživanje sumnjivih slučajeva klasične svinjske kuge na područjima njihove odgovornosti, u skladu s Pravilnikom 187/04;

2. organizirati hitan prijevoz uzoraka do dijagnostičkog laboratorija (kurirom, službom za dostavu uzoraka,… ovisno o tome kako je organizirano na lokalnoj razini);

3. označiti neko gospodarstvo „zaraženim“ na osnovi rezultata laboratorijskih testova i drugih dokaza, nakon savjetovanja s NS u skladu s Pravilnikom 187/04 ( plakati se nalaze u Prilogu IV);

4. angažirati potrebno osoblje i opremu na zaraženom gospodarstvu; 5. odrediti „ čiste i nečiste puteve“ 6. izdati Rješenja o usmrćivanju i neškodljivom uklanjanju svinja na zaraženim

gospodarstvima i svinja koje su bile u kontaktu s zaraženim svinjama u skladu s Zakonom o veterinarstvu i Pravilnikom 187/04

7. pripremiti i nadzirati čišćenje i dezinfekciju gospodarstava s kojih potječu životinje, uključujući kontaminiranu opremu, materijal i vozila u skladu s Zakonom o veterinarstvu i Pravilnikom 187/04, Dodatak II ( dezinfekciju obavlja DDD služba u ovlaštenim veterinarskim organizacijama, a po potrebi se mogu aktivirati Oružane snage RH koje posjeduju svu potrebnu opremu i osoblje obučeno za rad s istom );

8. surađivati s NS pri određivanju zaraženih i ugroženih područja te savjetovati NS po pitanju posebnih mjera suzbijanja bolesti koje bi mogle biti potrebne u tim područjima u skladu s Zakonom o veterinarstvu i Pravilnikom 187/04;

9. uspostaviti ograničenje kretanja unutar zaraženih i ugroženih područja u skladu s Pravilnikom 187/04;

10. surađivati s policijom i ostalim odgovornim tijelima vlasti pri proglašavanju gospodarstava zaraženima, te na provedbi ograničenja kretanja i mjera suzbijanja bolesti u skladu s Zakonom o veterinarstvu i Pravilnikom 187/04;

11. pripremiti i provesti kontrolne posjete svim gospodarstvima sa svinjama na zaraženom području i onima na ugroženom području za koje se smatra da su u opasnosti, uključujući i one na koje upozori Stručno tijelo u skladu s Pravilnikom 187/04 i Pravilnikom 16/05;

12. provesti epidemiološka istraživanja na zahtjev Stručnog tijela, te utvrditi kretanje svinja koje su mogle prenijeti bolest u skladu s Pravilnikom 187/04;

13. ako je hitno cijepljenje dopušteno, angažirati ekipe za cijepljenje za provedbu akcije te nadzirati njezin napredak u skladu s Pravilnikom 187/04 i Pravilnikom 16/05;

14. uvoditi ograničenja na gospodarstvima na kojima se nalaze životinje prema potrebi, te ukinuti takva ograničenja kada više ne bude opasnosti u skladu s Pravilnikom 187/04 (Rješenje kojim se uvode mjere nalazi se u Prilogu IV) ;


14

15. nadzirati repopulaciju svinja na ispražnjena gospodarstva nakon ukinuća ograničenja u skladu s Pravilnikom 187/04 i Pravilnikom 16/05;

16. održavati stalnu vezu s NS i izvještavati barem jednom dnevno o rezultatima suzbijanja i iskorjenjivanja KSK u tom području;

17. održavati vezu s tijelima lokalne samouprave.

3.2.2. Osoblje LS

Osoblje angažirano u LS uključuje: − veterinare osposobljene za dijagnosticiranje KSK, ograničenje kretanja,

pretraživanja putova prijenosa bolesti (unatrag i unaprijed), postupanje na zaraženim i ugroženim gospodarstvima (uključujući usmrćivanje, neškodljivo uklanjanje lešina, čišćenje i dezinfekciju);

− pomoćno tehničko osoblje osposobljeno za obavljanje zadataka LS, uključujući postupanje na zaraženim i ugroženim gospodarstvima i funkcioniranje ograničenja kretanja;

− administrativno osoblje osposobljeno za suočavanje s iznenadnom pojavom bolesti na lokalnoj razini i upoznato s pisanim i/ili kompjuteriziranim sustavima za uporabu podataka o KSK, uključujući naročito sustav za istraživanje putova prijenosa bolesti.

Na raspolaganju će biti dovoljan broj veterinara, tehničkog i administrativnog osoblja, tako da LS može promptno provoditi odluke koje donosi NS i Stručno tijelo, te da situacija na terenu uvijek bude pod kontrolom.

3.3. Stručno tijelo za KSK 3.3.1. Osnivanje stručnog tijela i zadaci

Pravilnik 187/04, članak 22. stavak 4.i 5. Stručno tijelo osniva se na temelju Pravilnika 187/04, rješenjem ministra. Uključuje veterinare, lovce, biologe i epidemiologe s odgovarajućim stručnim znanjima i iskustvima za pomoć Upravi u osiguranju pripravnosti u slučaju pojave klasične svinjske kuge. Stručno tijelo stalno prati nove znanstvene spoznaje o klasičnoj svinjskoj kugi kako bi u slučaju izbijanja ove bolesti pomoglo Upravi:

- u epidemiološkom istraživanju; - u uzorkovanju, laboratorijskoj dijagnostici i tumačenju rezultata

laboratorijskih pretraživanja; - u provedbi mjera suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti.

Stručno tijelo ima stalne članove, čiji se broj može povećati ako to zahtijeva situacija


15

u vrijeme krize. Članovi se biraju zbog svojih sposobnosti, stručnog poznavanja kliničkih znakova i epidemiologije KSK, te poznavanja metoda suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti. Oni imaju teoretsko i praktično znanje o bolesti i prolaze kroz izobrazbu čiji je cilj osigurati da uvijek raspolažu s najnovijim znanstvenim podacima i praktičnim iskustvima.

3.3.2. Dužnosti i obveze Stručnog tijela

U vrijeme kada u zemlji nema pojave bolesti, dužnosti i obveze Stručnog tijela su: − Pružati stručnu pomoć i pomagati veterinarskoj službi u planiranju postupanja u slučaju iznenadne pojave KSK. − Savjetovati pomoćnicu i ravnateljicu Uprave i NS u vezi sa suzbijanjem i

iskorjenjivanjem KSK te davati potporu tim aktivnostima. − Davati savjete i pružati pomoć u izradi i redovitoj reviziji Kriznog plana,

scenarija izbijanja bolesti radi planiranja i izobrazbe, te Priručnika s uputama za osoblje.

− Razvijati modele za prikupljanje i analizu epidemioloških podataka. − Razvijati metode i modele za potporu procesa odlučivanja koristeći se pravilima

na znanstvenoj osnovi i stručnim znanjem. − Razvijati i primjenjivati sustave za upravljanje podacima za: epidemiološke

podatke, zemljopisne i meteorološke podatke te analizu rizika. − Organizirati izobrazbu osoblja o prepoznavanju kliničkih znakova bolesti,

epidemiologije i sprječavanja KSK. − Organizirati izobrazbu veterinarskog osoblja o provedbi epidemioloških

istraživanja. − Organizirati vježbe za slučaj izvanrednog stanja za veterinarsko, tehničko i

pomoćno administrativno osoblje. − Organizirati akcije upoznavanja javnosti o opasnosti od bolesti, za službene

organizacije, poljoprivrednike i veterinare.

U slučaju pojave sumnje na KSK, Uprava obavještava Stručno tijelo koje se uključuje u rad. Stručno tijelo ima pristup preliminarnim izvještajima s istraživanja na terenu čim oni stignu, te na osnovi tih podataka izrađuje prvu procjenu kliničke slike i epidemiološke situacije, daje savjete u vezi s uzimanjem uzoraka i pretragama koje su potrebne za postavljanje dijagnoze ili isključivanja mogućnosti bolesti, te usmjerava dodatne akcije i mjere koje budu potrebne.

Napomena: Kod svake pojave sumnje na KSK, Stručno tijelo izlazi na teren.

U slučaju potvrđene pojave KSK dužnosti Stručnog tijela su: 1. Procijeniti kliničku situaciju na gospodarstvu te analizirati podatke dobivene

epidemiološkim istraživanjem, radi utvrđivanja podrijetla zaraze, datuma pojave


16

i mogućeg širenja bolesti. 2. Procijeniti koja su gospodarstva pod najvećim rizikom izravnog ili neizravnog

kontakta i savjetovati o istraživanju mogućih putova prijenosa bolesti, te o drugim mjerama koje treba poduzeti radi ograničavanja širenja bolesti.

3. Podnositi izvješća pomoćnici i ravnateljici Uprave i NS te davati savjete u vezi s nadzorom, uzimanjem broja uzoraka, načinom uzorkovanja i strategije suzbijanja bolesti.

4. Pratiti i voditi epidemiološko istraživanje. 5. Dopuniti epidemiološke podatke zemljopisnim i ostalim potrebnim

informacijama. 6. Provoditi procjene rizika u redovitim vremenskim intervalima. 7. Savjetovati u vezi s problemima vezanim za uništavanje lešina i

dekontaminacijom zaraženih prostora.

Epidemiološki izvještaj koji sastavlja Stručno tijelo nakon epidemiološkog istraživanja prve pojave bolesti mora sadržavati sljedeće informacije: − opću situaciju na zaraženom gospodarstvu; − broj i kategorije svinja i ostalih životinja; − način uzgoja; − broj zaraženih životinja s kliničkim znakovima bolesti; − procijenjeni datum kada su prvi klinički znakovi bolesti bili uočeni; − veličinu i lokaciju gospodarstva te njegove veze s ostalim gospodarstvima na

kojima ima svinja, javnim prometnicama itd.; − nedavna kretanja svinja, ostalih životinja, osoba i potencijalno

kontaminiranog materijala na gospodarstvo i s gospodarstva.

Izvješće o epidemiološkom istraživanju nalazi se u Prilogu IV( izvješće kod sumnje i potvrde bolesti za domaće svinje i izvješće o epidemiološkom istraživanju o potvrđenom slučaju u divljih svinja).

4. Osoblje i oprema 4.1. Osoblje

Postoji nacionalni popis veterinara, posebice ovlaštenih veterinara koji imaju sposobnosti i iskustvo potrebno pri iznenadnim pojavama bolesti te tehničkog i administrativnog osoblja u veterinarskoj službi koje je na raspolaganju za suočavanje s neočekivanim pojavama bolesti. Predmetni popis, koji je dostupan NS sadrži: imena i lokacije članova osoblja, njihovu stručnu spremu, izobrazbu i praktično iskustvo u suočavanju s pojavom KSK. Na temelju Zakona o veterinarstvu, članak 23., kada na zaraženom ili ugroženom području nema dovoljan broj veterinara za uspješno suzbijanje zarazne bolesti,


17

ravnateljica može s drugih područja odrediti potrebit broj veterinara i drugih djelatnika te ih uputiti na zaraženo ili ugroženo područje. Veterinari i drugi djelatnici dužni su odazvati se pozivu i sudjelovati u radu. Ukoliko su te osobe u radnom odnosu imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme odsutnosti s rada. Osobe koje nisu u radnom odnosu imaju pravo na nagradu čiju visinu određuje ravnatelj. Sredstva za isplatu naknada i nagrada osigurana su u Državnom proračunu. S pojedincima drugih poduzeća ili privatnog sektora i njihovim poslodavcima, koji bi mogli biti uključeni u aktivnosti suzbijanja bolesti dogovara se njihova privremena nenazočnost na radnom mjestu, ukoliko zatrebaju njihove usluge.

Ekipe za provedbu mjera*: 1. popis životinja ( veterinarski inspektor i veterinar) 2. vađenje krvi ( veterinar i 2 veterinarska tehničara) 3. usmrćivanje ( veterinarski inspektor, veterinar, 2 veterinarska tehničara) 4. dezinfekcija ( veterinar, veterinarski tehničar)

*najmanji broj ekipa i osoba

4.2. Oprema 4.2.1. Oprema za NS

Oprema za NS mora uključivati sljedeće: − sredstva za komunikaciju, uključujući telefone (statične i mobilne) te fax; − računala povezana s mrežom veterinarske službe, osobito s LS, HVI i drugim

važnim stožerima, što uključuje mogućnost komunikacije putem elektroničke pošte;

− kompjuterizirani sustav, ako je to moguće, a ako ne, papirnati za identifikaciju stada i lociranje životinja;

− pisače za računala; − fotokopirni stroj; − zemljovide u omjeru 1: 50.000 i 1: 10.000; − baze podataka koje sadrže i druge informacije, uz one kojima se može pristupiti

preko računalne mreže, a koje će biti korisne pri usmjeravanju mjera suzbijanja bolesti;

− popis nacionalnih i međunarodnih organizacija, odnosno onih koje bi bile pogođene pojavom bolesti, i druge organizacije kao što su klaonice, stočni sajmovi, udruženja uzgajivača, poljoprivredne udruge, centri za umjetno osjemenjivanje, a koje bi trebalo obavijestiti u slučaju potvrđene pojave KSK;

− redovito nadopunjen popis osoblja, onog u javnim službama i izvan njih, posebice, ovlaštenih veterinara, koje se može pozvati u pomoć u slučaju pojave bolesti s pojedinostima o njihovoj izobrazbi i iskustvu u suzbijanju bolesti.

4.2.2. Oprema za LS


18

Oprema za LS mora uključivati sljedeće:

− sredstva za komunikaciju, uključujući telefone (statične i mobilne) te fax; − računala povezana s mrežom veterinarske službe, koja omogućuje komunikaciju

putem elektroničke pošte; − kompjuterizirani sustav, ako je to moguće, a ako ne, papirnati za identifikaciju

stada i lociranje životinja, uključujući pojedinosti o gospodarstvima na kojima se nalazi veliki broj životinja ili koja se iz drugih razloga smatraju osobito rizičnima;

− pisače za računala; − fotokopirni stroj; − zemljovide omjera 1: 50.000 za ugrožena područja i 1: 10.000 za zaražena

područja − baze podataka s ostalim informacijama, uz one kojima se može pristupiti preko računalne mreže, a koje će biti korisne pri usmjeravanju mjera suzbijanja bolesti; − baze podataka s ostalim informacijama, − redovito nadopunjen popis organizacija i osoba na određenom području koje

pokriva LS, a koje bi mogle biti ugrožene pojavom bolesti, te koje je potrebno obavijestiti u slučaju potvrđene pojave KSK.

Popis organizacija i osoba koje je potrebno kontaktirati uključuju sljedeće:

tijela lokalne i područne uprave uključena u mjere suzbijanja bolesti

životinja; policiju; carinsku službu; organizacije za umjetno osjemenjivanje; ostale službene organizacije koje bi mogle posjetiti farme; stočne sajmove, dogone, izložbe i procjenjivače stoke; centre za prikupljanje stoke; veterinare koji imaju privatnu praksu; lokalno veterinarsko udruženje; prijevoznike životinja i proizvoda životinjskog podrijetla; poljoprivredne kooperante; kafileriju; dobavljače stočne hrane; poduzeća koja se bave DDD; klaonice i objekte za preradu mesa; sindikate, te udruženja poljoprivrednika.


19

Zbog važnosti najstrožih mogućih biosigurnosnih mjera, LS mora imati tuševe i svlačionice za osoblje koje je boravilo u prostoru za koji se vjeruje da nije zaražen, odvojeno od istih takvih objekata za osoblje koje je boravilo u prostoru za koji se sumnja ili zna da je zaražen. Oprema koja se koristi u „čistom“ dijelu prostorija, dekontaminirat će se u prostorijama odvojenim od onih koje se koriste za dekontaminaciju opreme iz prostora za koji se sumnja ili zna da je zaražen. Takve će prostorije, ako je potrebno, biti na raspolaganju i u pokretnim sanitarnim jedinicama ( koje posjeduju oružane snage RH ) za osoblje sa zaraženih gospodarstava, kako bi se osiguralo da se provedba postupka dekontaminacije u vezi pakiranja i predaje dijagnostičkog materijala, klanja koje slijedi, post-mortem pregleda ili čišćenja i dezinfekcije zaraženih prostora obavlja uz minimalni rizik širenja virusa KSK. Svakom LS mora biti osigurana oprema i potrošni materijal u svrhu suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, a to je: − oprema za sputavanje svinja, kao što su omče za hvatanje, injekcije sa sredstvima za

omamljivanje, šprice i igle; − oprema za uzimanje dijagnostičkih uzoraka kao što je oprema za uzimanje post-

mortem uzoraka koja sadrži noževe, skalpele, škare, hvataljke, vakumske epruvete, kontejnere za dijagnostičke uzorke i materijal za pakiranje kako bi se omogućio siguran prijevoz uzoraka;

− oprema za usmrćivanje, kao što su pištolji, alati za usmrćivanje životinja presijecanjem leđne moždine, prijenosni električni uređaji za usmrćivanje životinja, injekcije sa sredstvima za omamljivanje, šprice i igle;

− oprema za čišćenje i dezinfekciju, kao što su velike i male četke, lopate, strugala, vedra, kolica, raspršivači, tlačni uređaj za čišćenje i dezinfekcijska sredstva;

− odgovarajuće količine svih potrebnih službenih obrazaca i obavijesti za postavljanje na ulaz u gospodarstva, na ceste i sl. ( obrasci i obavijesti nalaze se u Prilogu IV);

− zaštitna odjeća i obuća za terensko osoblje.

Napomena: Oprema za LS nalazi se u okviru opreme za krizno planiranje (Prilog VII, VII/1, VII/2). Svaki LS ima pristup potrebnoj opremi za krizne situacije koja je osigurana od strane UV odnosno Ministarstva poljoprivrede, te se po zahtjevu isporučuje u roku od 24 sata. Oprema se naručuje po pisanoj proceduri ( str. 20.) Svi LS moraju imati izrađene lokalne krizne planove u kojima su navedeni kontakti, adrese… s kojima u skladu s prethodnim ugovorima ili sporazumima s tijelima lokalne i područne uprave imaju pristup i drugoj opremi te mehanizaciji, kao što su materijal za podizanje privremenih svinjaca, kamioni, strojevi za utovar i kopanje, cisterne za vodu, generatori, crpke i dodatni tlačni uređaji za čišćenje. Na raspolaganju će biti i sredstva za uništavanje otpadnog materijala spaljivanjem na udaljenim mjestima, što se također dogovara ugovorima s izvođačima. Način i postupak angažiranja mehanizacije kao i imena i prezimena ljudi uključenih u


20

suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti moraju biti opisani i navedeni u dijelovima Kriznog plana za Lokalne stožere.

4.2.3. Oprema Stručnog tijela A. Osobna oprema: • 2 zaštitna kombinezona • 1 zaštitni kombinezon za jednokratnu upotrebu • 1 zaštitna nepropusna odjeća otporna na kemikalije B. Oprema tijela: • maske za jednokratnu uporabu • naočale • čvrste rukavice • četka za čišćenje • PVC vrećice (50 l) za držanje odjeće i čizama • sredstva za omamljivanje • sredstva za usmrćivanje • 1 pištolj za omamljivanje • 500 epruveta za krv • 500 šprica i igala za uzimanje krvi svinja • 3 rashladne torbe • 2 baterije s ulošcima • 2 omče za fiksaciju • termometri • blokovi i pisaljke i čvrsta podloga za pisanje • dezinfekcijsko sredstvo koje je ispitano da djeluje protiv uzročnika KSK, i odobreno za upotrebu od Ministarstva poljoprivrede, za pripremu 100 l otopine • papirnati ručnici • mobilni telefoni Napomena: Oprema za Stručno tijelo nalazi se u okviru opreme za krizno planiranje (Prilog VII, VII/1, VII/2). 4.3. Opće upute o izdavanju opreme potrebne u svrhu suzbijanja i iskorjenjivanja

zaraznih bolesti životinja, te o vođenju evidencije

1. Prilikom izbijanja bolesti za koje je predviđeno suzbijanje u okviru kriznoga plana Uprava veterinarstva (u daljnjem tekstu: Uprava) o tome će obavijestiti odgovornu osobu Dobavljača s kojim je Ministarstvo poljoprivrede sklopilo Ugovor o skladištenju, obnavljanju i isporuci opreme potrebne u svrhu suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti životinja ( u daljnjem tekstu: odgovorna osoba) telefonskim putem (broj telefona i faxa u Prilogu VII/1);


21

1. Dobavljač je dužan je odmah organizirati pripremu robe za otpremu, a istu je prema Narudžbenici (Prilog VII/2) dužan dostaviti najkasnije u roku 24 sata na cijelom području Republike Hrvatske;

2. Narudžbenicu ispunjava odgovorna osoba iz ovlaštene veterinarske organizacije, te

istu šalje Dobavljaču i Upravi putem faxa (Prilog VII)

3. Dobavljač je dužan voditi evidenciju o izdanoj opremi u kojoj će biti točno naznačena vrsta i količina izdane opreme, te će ispunjeni obrazac što je prije moguće, a najkasnije u roku 24 sata putem faxa i elektronskim putem dostaviti Upravi;

4. Ukoliko se jave bilo kakve poteškoće ili problemi vezani uz opremu Odgovorna

osoba dužna je o istom odmah obavijestiti Upravu. 5. Dijagnostički laboratorij 5.1. Nacionalni laboratorij

Nacionalni laboratorij za klasičnu svinjsku kugu je Hrvatski veterinarski institut (HVI), u Zagrebu. Postoje i 2 regionalna laboratorija u kojima se provodi brza dijagnostika KSK i to: Veterinarski zavodi u Vinkovcima i Križevcima. Lokacije i telefonski brojevi HVI i svih Veterinarskih zavoda navedeni su u Prilogu II/2.

Zadaća nacionalnoga laboratorija je osigurati da se laboratorijsko pretraživanje koje se obavlja u svrhu utvrđivanja, protutijela za virus i virusa klasične svinjske kuge te utvrđivanje genotipova izoliranih virusa provodi u skladu s Dijagnostičkim priručnikom ( Narodna novine, br.16/05 i 62/08). Nacionalni laboratorij za klasičnu svinjsku kugu odgovoran je za usklađivanje standarda dijagnostičkih postupaka u drugim laboratorijima u zemlji ( ukoliko isti postoje) u kojima se provodi dijagnostika klasične svinjske kuge a kako bi to postigao mora:

nabavljati i dostavljati dijagnostičke reagense;

kontrolirati kvalitetu dijagnostičkih reagensa koji se koriste u državi;

povremeno provoditi usporedna pretraživanja;

čuvati izolate virusa klasične svinjske kuge iz potvrđenih slučajeva i izbijanja klasične svinjske kuge.

Nacionalni laboratorij povezan je s EU referentnim laboratorijem (adresa je navedena u Prilogu II/4), i od 2004. godine surađuje u interlaboratorijskoj kontroli KSK koju svake godine izvodi EU.

5.2. Dijagnostički postupci


22

U Virološkom Odjelu HVI u Zagrebu rade se za dijagnostiku KSK:

imunoenzimni testovi za dokazivanje virusnih glikoproteina ( ERNS i E2)

izdvajanje i identifikacija virusa na linijskoj kulturi stanica svinjskih bubrega (PK-15 ili SK-6)

lančana reakcija polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-PCR)

Od seroloških metoda za dijagnosticiranje KSK rade se:

● virus-neutralizacijski test (VNT) ● imunoenzimni test (ELISA) Nacionalni referentni laboratorij šalje uzorke na potvrđivanje u referentni laboratorij EU.

5.3. Laboratorijski kapaciteti Metoda Trajanje postupka Optimalni broj

testiranja na tjedan Broj zaposlenika potrebnih za obavljanje pojedine metode

Izolacija virusa i titracija 4-10 dana 10 2

RT-PCR (za otkrivanje 5'NTR i E2

24 sati 25 2

Real time quantitative RT-PCR

6 sati 50 1

Antigen ELISA 5 sati 800 1

Antibody ELISA 5 sati 2000 1

Neutralizacijski test 4110 dana 5 2

Ukupno - 2890 9

6. Cijepljenje u hitnim slučajevima

Napomena: Republika Hrvatska je od 01.01.2005. god. prestala cijepiti populaciju domaćih svinja protiv klasične svinjske kuge.

6.1. Upotreba, proizvodnja i prodaja cjepiva protiv KSK


23

Pravilnik 187/04 članak 18. stavak 1. prema kojem je upotreba cjepiva protiv klasične svinjske kuge zabranjena, a stavkom 2. rukovanje, proizvodnja, uskladištenje, distribucija i prodaja cjepiva na području RH mora biti pod nadzorom Uprave.

6.2. Hitno cijepljenje na gospodarstvu

U slučaju kad je na gospodarstvu potvrđena klasična svinjska kuga, a epidemiološki podaci ukazuju na opasnost od širenja ove bolesti, na temelju članka 19. Pravilnika 187/04, može se provesti hitno cijepljenje svinja na gospodarstvu:

Ukoliko se namjerava provesti cijepljenje, Uprava mora izraditi i dostaviti Europskoj komisiji Plan hitnog cijepljenja koji mora sadržavati sljedeće podatke:

1. o relevantnim činjenicama u vezi bolesti zbog kojih je došlo do zahtjeva za hitnim cijepljenjem,

2. o veličini zemljopisnog područja na kojem bi se hitno cijepljenje trebalo provesti, te o broju svinjogojskih gospodarstava na tom području,

3. o kategorijama svinja i približnom broju svinja koje će biti cijepljene,

4. o cjepivu koje će biti upotrijebljeno,

5. o trajanju akcije cijepljenja,

6. o označavanju i registraciji cijepljenih svinja,

7. o mjerama koje se odnose na stavljanje svinja i njihovih proizvoda u promet,

8. o kriterijima koji će biti uzeti u obzir kod donošenja odluke, o tome hoće li cijepljenje ili mjere koje se provode u slučaju potvrđene pojave KSK na gospodarstvu biti primijenjeni na kontaktnim gospodarstvima,

9. o drugim pitanjima ( radnjama ) koje proizlaze iz hitnog cijepljenja, uključujući kliničke i laboratorijske pretrage uzoraka uzetih na gospodarstvima gdje je provedeno cijepljenje te drugim gospodarstvima na području gdje se cijepljenje provodi, a naročito ako je upotrijebljeno markirano cjepivo.

6.3. Glavni kriteriji i čimbenici rizika koje treba uzeti u obzir kod donošenja odluke o provedbi hitnog cijepljenja svinja na gospodarstvu

U skladu s Pravilnikom 187/04 – Dodatak IV

Odluka Kriteriji Za Protiv

cijepljenje cijepljenja Broj/krivulja incidencije izbijanja KSK u Visoka/brzo Niska/ravna prethodnih 10 – 20 dana raste ili sporo raste Gospodarstvo na kojemu bi se moglo Da Ne provesti cijepljenje nalazi se na području velike gustoće svinja


24

Vjerojatnost novih izbijanja KSK na Vrlo Nije određenom području, tijekom sljedeća 2 ili

vjerojatno vjerojatno

više mjeseci Nedostatak kapaciteta za neškodljivo Da Ne uklanjanje svinja

6.4. Hitno cijepljenje divljih svinja U skladu s člankom 20. Pravilnika 187/04.

1. Bez obzira na odredbe članka 18. stavka 1. Pravilnika 187/04, hitno cijepljenje divljih svinja može biti provedeno u skladu s odredbama stavka 2. i 3. ovoga članka ako je klasična svinjska kuga u njih potvrđena i ako epidemiološki podaci ukazuju na opasnost od širenja bolesti.

2. U slučaju odluke o provedbi hitnoga cijepljenja Uprava mora dostaviti Europskoj komisiji Plan hitnog cijepljenja koji mora sadržavati podatke o:

a) relevantnim činjenicama u vezi bolesti koje su dovele do zahtjeva za hitnim cijepljenjem;

b) veličini zemljopisnoga područja na kojem će hitno cijepljenje biti provedeno; a koje je u svakom slučaju dio zaraženoga područja koje je definirano u skladu s člankom 16. stavkom 3. točkom b) ovoga Pravilnika;

c) vrsti cjepiva, koje će biti korišteno; d) posebnim nastojanjima i postupcima potrebnim za cijepljenje mladih životinja; e) očekivanom trajanju akcije cijepljenja; f) približnom broju divljih svinja koje će biti cijepljene; g) mjerama za sprječavanje brzog povećanja broja (populacijski obrat) divljih svinja; h) mjerama za sprječavanje širenja cijepnog virusa na svinje koje se drže na

gospodarstvima, ako je to potrebno; i) očekivanim rezultatima akcije cijepljenja i parametrima na temelju kojih će biti

procijenjena njena učinkovitost; j) tijelu nadležnom za nadzor i usklađivanje rada službi odgovornih za provedbu Plana

hitnoga cijepljenja; k) sustavu koji omogućuje da Stručno tijelo iz članka 15. stavka 2. točke a) ovog

Pravilnika može redovito provjeravati rezultate akcije cijepljenja; l) drugim pitanjima koja se odnose na provedbu drugih hitnih mjera. 3. Uprava mora dostavljati Europskoj komisiji i državama članicama izvješće o

rezultatima akcije cijepljenja i izvješće iz članka 16. stavka 4. ovoga Pravilnika. 4. Ako je područje cijepljenja blizu teritorija druge države u kojoj se također provode

mjere iskorjenjivanja klasične svinjske kuge u divljih svinja, treba osigurati usklađenost s planom cijepljenja i drugim mjerama koje se provode u susjednoj državi. 6.5. Razlikovni testovi u slučaju provedbe hitnog cijepljenja


25

U skladu s Poglavljem VIII Pravilnika 16/05.

A. OSNOVNA NAČELA 1. Razlikovni serološki imunoenzimni test, ELISA (razlikovni test) je danas dostupan, a

njegova primjena omogućuje uspješno razlikovanje svinja cijepljenih markiranim cjepivom koje potiče tvorbu protutijela za glikoprotein (gp) E2 virusa KSK od svinja zaraženih terenskim sojevima virusa. Razlikovnim testom se utvrđuju protutijela za gp Erns virusa KSK. Postupak se temelji na načelu da u nezaraženih svinja nakon cijepljenja markiranim cjepivom dolazi do tvorbe protutijela samo za gp E2 virusa KSK, dok u svinja koje su inficirane terenskim sojevima virusa dolazi do tvorbe protutijela za sve virusne antigene. Navedeni razlikovni test je osjetljiv i specifičan.11 Međutim, njegovom primjenom je moguća pojava lažno pozitivnih reakcija ukoliko su svinje inficirane nekim od ostalih pestivirusa (virus VP/BSG ili virus BB). Nadalje, osjetljivost testa može biti umanjena ukoliko su životinje cijepljene markiranim cjepivom naknadno inficirane terenskim sojem virusa KSK, kada pozitivna reakcija može izostati. Prema trenutno dostupnim podacima razlikovni test se ne može s pouzdanošću upotrijebiti za pretraživanje uzoraka seruma divljih svinja.

2. Razlikovni test je blokirajuća ELISA s tekućinskom fazom. Uzorci se inkubiraju zajedno s točno definiranom količinom gp Erns-a u mikrotitarskoj plitici čije su jažice obložene monoklonskim protu-Erns protutijelima. Protutijela iz uzoraka koja su specifična za gp Erns će se vezati za gp Erns i stvoriti kompleks protutijelo/antigen te onemogućiti vezivanje gp Erns-a za protu-Erns protutijela u jažicama mikrotitarske plitice. Samo će se slobodni Erns antigen zadržati u jažicama vezan za monoklonska protu–Erns protutijela. Nakon ispiranja plitice dodaje se protu-Erns konjugat obilježen peroksidazom, koji reagira sa ostatkom Erns antigena koji je vezan za monoklonska protu-Erns protutijela kojima su jažice obložene. Nevezani konjugat se uklanja pranjem, te dodaje supstrat koji sadrži kromogen. Intenzitet prebojenja reakcije je recipročno razmjeran količini protutijela u uzorcima. Rezultat se dobiva usporedbom optičke gustoće (OD) u jažicama u kojima se nalaze uzorci s OD u jažicama u kojima se nalaze negativni i pozitivni kontrolni serumi.

B. SMJERNICE ZA KORIŠTENJA RAZLIKOVNOGA TESTA U ODNOSU NA

HITNO CIJEPLJENJE MARKIRANIM CJEPIVOM NA SVINJOGOJSKIM GOSPODARSTVIMA

Razlikovni test je namijenjen za potvrđivanje ili isključivanje cirkulacije virusa KSK na gospodarstvu na kojem je provedeno cijepljenje svinja markiranim cjepivom. Dosadašnji rezultati istraživanja potvrđuju vjerodostojnost njegove primjene ukoliko se koristi na razini krda, iako nije u cijelosti pouzdan pri isključivanju infekcije prilikom pojedinačnih pretraživanja. Specifičnost razlikovnoga testa bi mogla biti nedovoljno pouzdana u prepoznavanju svinja cijepljenih markiranim cjepivom od inficiranih, ako se radi o odraslim svinjama. U slučaju dvojbenih rezultata dotične svinje moraju se zaklati ili usmrtiti na human način, a njihove organe treba testirati na nazočnost virusa KSK. Za to su


26

najprikladniji testovi izolacije virusa i PCR. Navedeno treba uzeti u obzir prilikom osmišljavanja strategije provedbe hitnoga cijepljenja markiranim cjepivom te prilikom tumačenja rezultata istraživanja na nazočnost virusa KSK u gospodarstvu gdje su svinje cijepljene markiranim cjepivom. Uzorkovanje materijala i pretraživanje cijepljene populacije prije ukidanja ograničenja koja se primjenjuju u cijepljenome području u skladu s člankom 19. Pravilnika trebali bi ovisiti o starosti cijepljenih svinja, kategoriji svinja (tovljenici, svinje za klanje, rasplodne svinje) i razini željene sigurnosti da virus ne cirkulira u populaciji. Pojedinosti postupaka uzimanja uzoraka i pretraživanja će biti utvrđene planom provedbe hitnoga cijepljenja koji će biti dostavljen Europskoj komisiji u skladu s člankom 19. stavkom 3. Pravilnika 187/04.

7. Programi osposobljavanja i kontinuirana edukacija

U svrhu edukacije i informiranja veterinara i posjednika svinja Uprava kontinuirano organizira tečajeve za veterinare kako bi što prije prepoznali i brzo reagirali u slučaju sumnje i pojave KSK. Uprava izrađuje informativne letke za posjednike svinja te brošure za veterinare. U skladu s člankom 114. stavak 1. točka 8. Zakona o veterinarstvu Hrvatska veterinarska komora skrbi o stručnom osposobljavanju i usavršavanju veterinarskih djelatnika, te ima izrađen Program stručnog usavršavanja doktora veterinarske medicine, čime se omogućuje njihovo bodovanje u cilju održavanja Licence za rad veterinara.

8. Informiranje i komunikacija s javnosti

U javnost se podaci šalju u skladu s Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine br. 172/03, 144/10, 37/11, 77/11). Obavješćivanje putem sredstava javnog informiranja ( TV, radio-valovi i tisak ) je vrlo važno i treba ih koristiti uvijek kada za to postoji mogućnost. Za davanje izjave za javnost ovlaštena je pomoćnica i ravnateljica Uprave veterinarstva. U slučaju potrebe davanja izjave za javnost na lokalnoj razini, pomoćnica i ravnateljica Uprave može ovlastiti i druge osobe.

PRILOG I


27

NACIONALNI STOŽER ZA SUZBIJANJE BOLESTI (NS)

Ime: MP; UPRAVA VETERINARSTVA Adresa: Planinska 2a , 10 000 Zagreb Telefon: 01/ 64 43 540 Telefaks: 01/ 64 43 899 Elektronska pošta: [email protected]

Predsjednik stožera je pomoćnica ministra i ravnateljica Uprave veterinarstva.

PRILOG II/1

LOKALNI STOŽERI

Bjelovarsko – bilogorska županija


28

1. Ispostava Bjelovar

Ivana Gundulića 1, 43000 Bjelovar

Predsjednik stožera: Nada Peić

e-mail: [email protected]

tel: 043 211 460

mob: 098 289 774

Zamjenik predsjednika: Istvamn Karacsonyi

Koprivničko- križevačka županija

2. Ispostava Križevci

Obrtnička 15, 48260 Križevci

Predsjednik stožera: Grozdana Beti


tel: 048 711 213

mob: 091 1711 611

Zamjenik predsjednika: Brankica Capak

Virovitičko- podravska županija

3. Ispostava Slatina

Trg Sv. Josipa 10, 33520 Slatina

Predsjednik stožera: Tomislav Perić


tel: 033 552 270

mob: 098 342 428

Zamjenik predsjednika: Josip Marojević

Osječko- baranjska županija

4. Ispostava Osijek

Trg Lava Mirskog 3, 31000 Osijek

Predsjednik stožera: Valerija Pašalić


tel: 031 200 353

mob: 091 5460 700

Zamjenik predsjednika: Maja Blažević


29

Brodsko- posavska župaija

5. Ispostava Slavonski Brod

Petra Krešimira IV 1, 35000 Slavonski Brod

Predsjednik stožera: Damir Agićić


tel: 035 216 332

mob:091 5887 116

Zamjenik predsjednika: Ilija Eržić

Požeško-slavonska županija

6. Ispostava Požega

Industrijska 21, 34000 Požega

Predsjednik stožera: Damir Romić


tel: 034 272 265

mob: 098 9395 568

Zamjenik predsjednika: Mario Šegota

Vukovarsko- srijemska županija

7. Ispostava Županja

J.J.Strosmayera 10, 32270 Županja

Pradsjednik stožera: Nada Ćaleta


tel: 032 826 357

mob: 098 9037 068

Zamjenik predsjednika: Željka Bosnić

Primorsko-goranska županija

8. Ispostava Rijeka

Riva 10, 51000 Rijeka

Predsjednik stožera: Melanija Kramarić


30


tel: 051 354 299

mob: 091 8982 999

Zamjenik predsjednika: Renato Vičević

Istarska županija

9. Gospodarska komora Pula

Carrarina 5, 52100 Pula

Pradsjednik stožera: Lovorka Tomičić


tel: 052 218 309

mob: 091 5041 033

Zamjenik predsjednika: Aneta Verzon

Ličko- senjska županija

10. Ispostava Gospić

Kaniška 15, 53000 Gospić

Predsjednik sožera: Anton Serdar

e-mail:

tel: 053 573 141

mob: 091 5124 475

Zamjenik predsjednika: Ljiljana Šarić

Splitsko- dalmatinska županija

11. Ispostava Split

Zrinsko-Frankopanska 64, 21000Split

Predsjednik stožera: Svjetlana Milin Radić


tel: 021 308 227

mob: 091 5084 695

Zamjenik predsjednika: Marijo Vučković

Dubrovačko- neretvanska županija


31

12. Ispostava Metković

Industrijska 1, 20350 Metković

Predsjednik stožera: Milivoj Dominiković


tel: 020 681 977

mob: 091 7892 768

Zamjenik predsjednika: Maruška Dobud

Šibensko- kninska županija

13. Ispostava Šibenik

Vladimira Nazora 53, 22000 Šibenik

Predsjednik stožera: Branka Gulin


tel: 022 216 416

mob: 098/ 768-732

Zamjenik predsjednika: Ivana Baljkas

Zadarska županija

14. Ispostava Zadar

Put Pudarice 11G, 23000 Zadar

Predsjednik stožera: Alemka Šimičević-


tel: 023 327 810

mob: 099 815 6488

Zamjenik predsjednika: Rajka Lesić

Varaždinska županija

15. Ispostava Varaždin

Kratka 1, 42000 Varaždin

Predsjednik stožera: Marija Stančić


tel: 042 201 125

mob: 091 8823 024


32

Zamjenik predsjednika: Damir Tuđan

Krapinsko- zagorska županija

16. Ispostava Zlatar

Park hrvatske mladeži 2, 49250 Zlatar

Predsjednik stožera: Laura Mateša Platužić


tel: 049 467 784

mob: 091 5233 129

Zamjenik predsjednika: Mirjana Krušelj

Međimurska županija

17. Ispostava Čakovec

Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec

Predsjednik stožera: Marijan Glavina


tel: 040 370 801

mob: 098 867 003

Zamjenik predsjednika: Ljubomir Kolarek

Grad Zagreb

18. Ispostava Zagreb

Utinjska 40, 10000 Zagreb

Predsjednik stožera: Nada Laktić


tel: 01 6408 113

mob: 099 815 6505

Zamjenik predsjednika: Mislav Kučenjak

Zagrebačka županija

19. Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji

Trg Vladimira Nazora 1

Predsjednik stožera: Elvira Suša


33


tel: 01 2821 599

mob: 091 5042 630

Zamjenik predsjednika: Željko Majić

Sisačko-moslavačka županija

20. Glina

Zgrada poglavarstva Grada Gline_(soba broj 6, prizemlje)

Trg bana Josipa Jelačića 2, 44400 Glina

Predsjednik stožera: Vesna Rukavina


tel: 044/ 882 101

mob: 098/ 538 536

Zamjenik predsjednika: Luka Grbeša

Karlovačka županija

21. Veterinarska stanica Duga Resa

Šetalište Tušmer 17, 47250 Duga Resa

Predsjednik stožera: Željko Matijašić


tel: 047/801 939

mob: 099/ 815 6526

fax: 047/801 940

Zamjenik predsjednika: Branka Horvatić

PRILOG II/2


34

HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT

Savska c. 143, 10 000 Zagreb

Telefon: 01/612 36 66

Telefax: 01/619 08 41

VETERINARSKI ZAVOD RIJEKA

Podmurvice 29, 31 000 Rijeka

Telefon: 051/67 22 23

Telefax: 051/67 26 27

VETERINARSKI ZAVOD SPLIT

Poljička cesta 33, 21 000 Split

Telefon: 021/37 07 52

Telefax: 021/37 07 55

VETERINARSKI ZAVOD KRIŽEVCI

Zakmardijeva 10, 48 260 Križevci

Telefon: 048/68 14 16

Telefax: 048/68 19 44

VETERINARSKI ZAVOD VINKOVCI

J. Kozarca 24, 32 100 Vinkovci

Telefon: 032/33 12 88

Telefax: 032/33 26 15


35

PRILOG II/3

AGROPROTEINKA d.d

10 361 Sesvetski Kraljevac

Industrijska cesta bb

Telefon: 01/20 46 776

Telefaks: 01/20 46 774


36

PRILOG II/4

REFERENTNI LABORATORIJ EU ZA KSK

Institute of Virology, Hannover Veterinary School

Bünteweg 17

30 559 Hannover

GERMANY

Tel: (49.511) 953.88.40

Fax: (49.511) 953.88 98


37

PRILOG III - UPUTE ZA VETERINARE

SADRŽAJ:

I. PRIRODA BOLESTI………41

1. ETIOLOGIJA……….41 2. OTPORNOST VIRUSA…….41 3. PRIJEMLJIVE ŽIVOTINJSKE VRSTE…….41 4. EPIZOOTIOLOGIJA…….41 5. PATOGENEZA…………..42 6. KLINIČKA SLIKA………42

6.1. AKUTNI TIJEK…...42

6.2. KRONIČNI TIJEK…..43

6.3. PRENATALNI OBLIK I ZAKAŠNJELA POJAVA KSK…43

7. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA……44

II. DIJAGNOSTIKA…….44

1. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA……44

1.1. PROVEDBA VIROLOŠKOG PRETRAŽIVANJA I PROCJENA REZULTATA…..44

A. OTKRIVANJE VIRUSNOG ANTIGENA….44

B. IZOLACIJA VIRUSA…..45

C. OTKRIVANJE VIRUSNOG GENOMA……46

D. OCJENA REZULTATA VIROLOŠKIH PRETRAŽIVANJA……..46

E. GENETSKA TIPIZACIJA IZOLATA VIRUSA KSK……..47

1.2. PROVEDBA SEROLOŠKOG PRETRAŽIVANJA I PROCJENA REZULTATA…47

A. TEMELJNA NAČELA I DIJAGNOSTIČKA VRIJEDNOST……47

B. PREPORUČENI SEROLOŠKI TESTOVI…..48

1.3. UZIMANJE I PRIJEVOZ UZORAKA…….49 A. OPĆI POSTUPCI I MJERILA……..49

B. SAKUPLJANJE UZORAKA ZA VIROLOŠKE TESTOVE……51


38

C. PRIJEVOZ UZORAKA……51

III GLAVNI KRITERIJI PREMA KOJIMA SE NEKO GOSPODARSTVO

MOŽE SMATRATI SUMNJIVIM NA ZARAZU VIRUSOM KSK….52 IV SUMNJA NA POJAVU KSK NA GOSPODARSTVU……53

1. SUSTAV OBAVJEŠĆIVANJA I PRIJAVE SUMNJE NA KSK…53

2. EPIDEMIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE…..54

3. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU SUMNJE NA POJAVU KSK….54

4. POSTUPCI UZIMANJA UZORAKA OD SVINJA USMRĆENIH U OKVIRU PREVENTIVNIH MJERA NA SUMNJIVOM GOSPODARSTVU…….59

5. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU SUMNJE NA KSK U KLAONICI, PRIJEVOZNOM SREDSTVU, SAJMU ILI DRUGOM MJESTU…….59

6. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POJAVE SUMNJE KSK U DIVLJIH SVINJA……62

6.1. POSTUPCI SEROLOŠKOGA PRETRAŽIVANJA I UZORKOVANJA U PODRUČJIMA NA KOJIMA SE SUMNJA NA POJAVU KSK U DIVLJIH SVINJA……62

V POTVRĐENA POJAVA KSK…….63

1. SUSTAV OBAVJEŠĆIVANJA I PRIJAVLJIVANJA U SLUČAJU POTVRĐENE POJAVE KSK……64

2. PRIJAVA BOLESTI I DRUGE EPIDEMIOLOŠKE INFORMACIJE KOJE SE DOSTAVLJAJU EUROPSKOJ KOMISIJI U SLUČAJU KADA JE POTVRĐENA POJAVA KSK……65

3. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POTVRĐENE POJAVE KSK NA GOSPODARSTVU…….66

4. POSTUPCI UZIMANJA UZORAKA NA GOSPODARSTVU PRILIKOM USMRĆIVANJA SVINJA NAKON ŠTO JE BOLEST POTVRĐENA……..68


39

5. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POTVRĐENE POJAVE KSK NA GOSPODARSTVU KOJE IMA RAZLIČITE PROIZVODNE JEDINICE…….68

6. MJERE KOJE SE PROVODE NA KONTAKTNIM GOSPODARSTVIMA……..69

6.1.GLAVNI KRITERIJI I ČIMBENICI RIZIKA KOJE TREBA UZETI U OBZIR KOD DONOŠENJA ODLUKE O USMRĆIVANJU SVINJA NA KONTAKTNIM GOSPODARSTVIMA…….69

7. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POTVRĐENE POJAVE

KSK U KLAONICI, PRIJEVOZNOM SREDSTVU, SAJMU ILI DRUGOM MJESTU…….70

8. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POTVRĐENE POJAVE KSK U DIVLJIH SVINJA……..71

9. POSTUPCI SEROLOŠKOGA PRETRAŽIVANJA I UZORKOVANJA U PODRUČJIMA NA KOJIMA JE POTVRĐENA POJAVA KSK U DIVLJIH SVINJA……..72

VI ODREĐIVANJE ZARAŽENOG I UGROŽENOG PODRUČJA……73 VII ZARAŽENO PODRUČJE…….74 A MJERE KOJE SE PROVODE NA ZARAŽENOM PODRUČJU….74 B POSTUPCI UZIMANJA UZORAKA NA GOSPODARSTVIMA U

ZARAŽENOM PODRUČJU PRIJE UKIDANJA OGRANIČENJA..76 C PONOVNO UVOĐENJE SVINJA NA GOSPODARSTVO NAKON IZBIJANJA BOLESTI…….76 VIII UGROŽENO PODRUČJE……..77 A MJERE KOJE SE PROVODE NA UGROŽENOM PODRUČJU….77 B POSTUPCI UZIMANJA UZORAKA NA GOSPODARSTVIMA U UGROŽENOM PODRUČJU PRIJE UKIDANJA OGRANIČENJA..79 C POSTUPCI PROVJERE UZIMANJA UZORAKA PRIJE DAVANJA

ODOBRENJA ZA PRESELJENJE SVINJA IZ GOSPODARSTAVA SMJEŠTENIH U ZARAŽEMOM I UGROŽENOM PODRUČJU I U SLUČAJU DA SU TE SVINJE ZAKLANE ILI USMRĆENE…..79


40

D POSTUPCI PROVJERE I UZIMANJA UZORAKA NA GOSPODARSTVU PRILIKOM OBNOVE POPULACIJE……..80

IX ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA…….81

NAČELA I POSTUPCI ČIŠĆENJA I DEZINFEKCIJE…..81

1. OPĆA NAČELA I POSTUPCI……81

2. POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJU NA ZARAŽENIM GOSPODARSTVIMA…82

a) PRETHODNO ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA…….82

b) ZAVRŠNO ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA………82

3. DEZINFEKCIJA KONTAMINIRANE STELJE, GNOJA I GNOJEVKE……83

X NAPUTAK O NAČINU USMRĆIVANJA SVINJA….84


41

I PRIRODA BOLESTI

1. ETIOLOGIJA Uzročnik klasične svinjske kuge je RNK virus koji je svrstan u porodicu Flaviviridae, rod Pestivirus. Virus KSK je antigeno srodan s ostalim pestivirusima, a to su virus virusnog proljeva / bolesti sluznice goveda (VP/BSG) i virus borderske bolesti (BB). Ova srodnost može dovesti do pojave lažno pozitivnih rezultata laboratorijskih pretraživanja zbog mogućih unakrižnih reakcija. Virus KSK se može uzgojiti na staničnoj kulturi , brzo se umnaža ali ne uzrokuje citopatogeni efekt.

2. OTPORNOST VIRUSA

Virus KSK je relativno stabilan u sekretima i ekskretima zaraženih svinja, lešinama, svježem mesu i proizvodima od mesa. Isto tako relativno je stabilan i na vanjske utjecaje. Na njegovo preživljavanje u slobodnoj prirodi utječu temperatura, vlažnost, stupanj kiselosti (pH) te prisutnost drugih organskih tvari. Virus preživljava temperaturu od 50°C kroz tri dana, 37°C kroz 15 dana, u krvi na 68°C ostaje aktivan 30 minuta. Izložen djelovanju UV zraka može preživjeti do 7 dana, u stajskom gnoju 15 dana, dok u urinu svinje propada za 24 sata. U vodi ovisno o vanjskoj temperaturi može opstati od 4-26 dana. Preživljavanje mu se produžuje ako je medij bogatiji bjelančevinama. U mesu na +4°C može ostati infektivan 85 dana, a u smrznutom mesu i do 4 godine. Kod procesa salamurenja, dimljenja i sušenja mesa preživljava 17-188 dana. U napoju ga se može inaktivirati zagrijavanjem napoja na temperaturu od 90°C kroz 60 minuta ili na temperaturi od 121°C kroz 10 minuta uz pritisak od 3 bara. U proizvodima mesne industrije kao što su šunke, kobasice i sl., treba te proizvode tretirati temperaturom od 70°C mjereno u sredini proizvoda te vrijednostima pH ne višim od 6. Liofiliziran, virus može ostati godinama aktivan. Osjetljiv je na kloroform, eter, beta- propiolakton 0,4% . Inaktivira ga pH < 3.0 ili pH>11.0 i dezinficijensi: krezol, natrijev hidroksid (2%), formalin (1%), natrijev karbonat (4% bezvodni ili 10% kristalni sa 0,1 % detergenta), ionski i neionski detergenti.

3. PRIJEMLJIVE ŽIVOTINJSKE VRSTE

Za virus KSK u prirodi su prijemljive samo domaće i divlje svinje. Virus uzrokuje tvorbu protutijela i kod drugih životinjskih vrsta, npr. ovaca i kunića, ali bez kliničkih znakova bolesti.

4. EPIZOOTIOLOGIJA

U epizootiologiji KSK važna je spoznaja da su životinje u inkubaciji, tj. kad još ne pokazuju kliničke znakove bolesti i one trajno zaražene virusom, koje su isto tako bez vidljivih kliničkih znakova bolesti, najčešći izvor infekcije. One svojim sekretima i ekskretima kao: mokraćom, fecesom, iscjetkom iz nosa i očiju, spermom, mogu izlučivati virus u svoju okolicu. Bolest se najčešće širi izravnim kontaktom zdravih s bolesnim životinjama ili s njihovim svježim izlučevinama. Zbog toga, važnu ulogu u njezinom širenju ima stavljanje u promet takvih životinja te kontaminirana prijevozna sredstva kojima se taj promet obavio ( kamioni, zrakoplovi, brodovi, vagoni i sl.). Vrlo često i osobe koje u tome sudjeluju ( timaritelji, pratitelji životinja, veterinari, uzgajivači, trgovci,..) mogu neizravno na svojoj


42

odjeći, obući, kosi prenositi uzročnika i na taj način širiti bolest. Opisan je i transplacentarni prijenos slabo virulentnih sojeva virusa te vakcinalnih sojeva, sa zaražene krmače na potomstvo.

5. PATOGENEZA Ulazna vrata virusa u primljivu životinju su sluznice i to najčešće probavnog i dišnog trakta te konjuktive. Na ulaznom mjestu virus se brzo umnaža, tako da se u krvi zaražene životinje može naći već 24 sata nakon infekcije. U tijeku nastale septikemije proširi se i namnaža u predilekcionim organima, a to su tonzile ili limfni čvorovi, slezena, jetra, koštana srž i endotelne stanice krvnih žila, te limforetikularne i epitelne stanice.

6. KLINIČKA SLIKA Inkubacija traje od 2 do 14 dana, makar u pojedinim slučajevima klinički znakovi bolesti mogu postati vidljivi 2 do 4 tjedna nakon infekcije virusom KSK pa i duže ako se radi o odraslim rasplodnim svinjama ili o infekciji slabo virulentnim sojevima virusa. KSK se očituje različitim znakovima bolesti koje je moguće zamijeniti s kliničkim znakovima drugih bolesti. Intenzitet simptoma ovisi o dobi životinje i virulenciji virusa. Mlađe dobne kategorije svinja su osjetljivije. U rasplodnih svinja tijek zaraze je često blag ili čak subklinički.

Razlikujemo perakutni, akutni, subakutni i kronični tijek bolesti, od kojih su akutni i kronični najznačajniji. Poseban oblik javlja se nakon intrauterine infekcije fetusa ( prenatalni oblik).

6.1. AKUTNI TIJEK

1. Akutni tijek KSK najčešće se javlja u odbijene prasadi i tovljenika. Prvi znakovi su: prestanak uzimanja hrane, tromost, povišena tjelesna temperatura, sljepljeni kapci, otečeni limfni čvorovi, teškoće kod disanja (apnea, dispnea), opstipacija nakon koje slijedi dijareja. Tipična krvarenja na koži obično se uočavaju na uškama, repu, trbuhu i s unutrašnje strane nogu tijekom drugog i trećeg tjedna bolesti, a traju do uginuća. Ponekad se javljaju i neurološki znakovi poput oduzetosti stražnjih nogu, teturanja i grčeva. Stalno je prisutna vrućica. Tjelesna temperatura uglavnom je viša od 40 °C, no kod odraslih svinja ne mora prijeći 39,5 °C.

2. Klasična svinjska kuga izaziva tešku leukopeniju i imunosupresiju što često dovodi do sekundarnih crijevnih i dišnih infekcija. Znakovi tih sekundarnih infekcija mogu prikriti ili preklopiti najučestalije znakove KSK te tako dovesti do postavljanja pogrešne dijagnoze. Uginuće obično nastupa unutar mjesec dana. Oporavak i nastanak protutijela je moguć i to najčešće u odraslih rasplodnih svinja koje nisu pokazivale teške kliničke znakove KSK. Protutijela za virus KSK mogu se utvrditi 2 do 3 tjedna nakon infekcije.

3. Patološke promjene koje se uočavaju prilikom post-mortalnog pregleda najčešće su na limfnim čvorovima i bubrezima. Limfni čvorovi su edematozni i hemoragični. Bubrezi mogu biti posuti petehijalnim i ekhimotičnim hemoragijama. Slična krvarenja uočavaju se na sluznicama mokraćnog mjehura, grkljana, epiglotisa te na serozama prsne, trbušne šupljine i srcu. Čest je nalaz negnojnog encefalitisa. Promjene koje nastaju kao posljedica


43

sekundarnih infekcija mogu prikriti kliničke znakove KSK. Patognomonične promjene su infarkti na slezeni, ali se rijetko javljaju.

4. Općenito gledano, klinička i patološka slika akutnog tijeka afričke svinjske kuge vrlo je slična onoj KSK. Krvarenja na koži i uškama lako se uočavaju i upućuju na postavljanje sumnje na akutnu afričku svinjsku kugu ili KSK. Neke druge bolesti dovode do sličnih promijena. Na akutni tijek KSK treba posumnjati i kod sumnje na: vrbanac, reprodukcijski i respiratorni sindrom svinja (RRSS), otrovanje kumarinom, purpurno krvarenje, sindrom kržljavosti odbite prasadi, sindrom dermatitisa i nefropatije svinja, infekcije salmonelama ili pasterelama te pri ostalim promjenama na organima probavnog i dišnog sustava koje prati povišena tjelesna temperatura i kod kojih svinje ne reagiraju na liječenje antibioticima.

5. Virus KSK izlučuje se i širi slinom, urinom i izmetom, počevši od pojave kliničkih znakova do uginuća. Virus KSK može se širiti i sjemenom.

6.2. KRONIČNI TIJEK

1. Kronični tijek bolesti javlja se u svinja koje ne mogu razviti odgovarajući imunosni odgovor na virus KSK. Početni znakovi kroničnog tijeka KSK su slični akutnom tijeku bolesti. Kasnije prevladavaju nespecifični znakovi KSK poput intermitentne vrućice, kroničnog enteritisa i kržljavosti. Tipične hemoragije na koži izostaju. Kliničke znakove bolesti svinje mogu pokazivati dva do tri mjeseca prije uginuća. Svinje izlučuju virus KSK od infekcije do uginuća.

2. Patološke promjene su manje karakteristične, naročito zbog izostanka krvarenja na organima i serozama. U svinja s kroničnom dijarejom uobičajene su promjene na ileumu, ileocekalnom području i rektumu.

3. Budući da su klinički znakovi kronične KSK razmjerno nespecifični, za postavljanje diferencijalne dijagnoze potrebno je uzeti u obzir mnoge druge bolesti. Vrućica se ne pojavljuje nužno u svih bolesnih svinja, ali je uvijek prisutna u nekoliko svinja na zaraženom gospodarstvu. 6.3. PRENATALNI OBLIK I ZAKAŠNJELA POJAVA KSK

1. Virus KSK može proći kroz posteljicu (placentu) suprasnih krmača i inficirati

plodove, a da pri tome krmače ne pokazuju znakove bolesti. Ishod transplacentalne infekcije ovisi o stadiju suprasnosti i virulenciji virusa. Infekcija krmača u ranim stadijima suprasnosti može rezultirati pobačajem, prasenjem mrtvorođene prasadi, mumifikacijom ili malformacijom plodova. Navedene promjene dovode do smanjenja indeksa prasenja na gospodarstvu. Infekcija krmača do 90-og dana suprasnosti može dovesti do prasenja perzistentno inficirane prasadi koja prilikom prasenja ne pokazuje kliničke znakove bolesti, a ugiba nakon nekoliko mjeseci. Po prasenju, takva prasad zaostaje u rastu i razvoju te povremeno pokazuje znakove kongenitalnog tremora. Ovakav se tijek naziva »zakašnjelom pojavom KSK«. Ova prasad može imati ključnu ulogu u širenju bolesti i održavanju virusa KSK u populaciji svinja budući da do ugibanja stalno izlučuje virus KSK.

2. Prepoznavanje KSK može biti posebno teško na gospodarstvima rasplodnih svinja zato što tijek bolesti može biti vrlo blag i može ga se zamijeniti s drugim bolestima. Smanjenu plodnost i pobačaje može prouzročiti virus KSK jednako kao i zaraza virusima


44

parvoviroze svinja, RRSS-a, bolesti Aujeszkoga te infekcija leptospirama. Nakon pobačaja uzrokovanog virusom KSK pobačeni sadržaj patološki nije moguće razlikovati od pobačenog sadržaja pobačaja uzrokovanih drugim uzročnicima. Ukoliko postoji sumnja na neku zaraznu bolest reprodukcijskog sustava kad god se dotično gospodarstvo smatra ugroženim (npr. zbog smještaja gospodarstva u području u kojem se KSK pojavljuje u divljih svinja) i u svakom slučaju kada su učestalije zarazne bolesti reprodukcijskoga sustava isključene, potrebno je odmah provesti pretrage na KSK.

7. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA U cilju diferencijalne dijagnoze treba razlučiti sljedeće bolesti: afričku svinjsku kugu, bolest Aujeszkoga, vrbanac, salmonelozu, pasterelozu, listeriozu, koli enterotoksemije, Glässerovu bolest, dizenteriju, bedrenicu, ostale gastroenteritise te zaraznu uzetost svinja.

II. DIJAGNOSTIKA

U skladu s Pravilnikom 16/05, članak 2.

Potvrda nazočnosti KSK mora se temeljiti na:

kliničkim znakovima i post mortalnom nalazu; otkrivanju virusa, virusnih antigena ili genoma u uzorcima tkiva, organa, krvi

ili tjelesnih izlučevina svinja; postojanju specifične reakcije protutijela u krvnome uzorku, u skladu s

dijagnostičkim postupcima, metodama uzimanja uzoraka i čimbenicima za ocjenjivanje rezultata testova koji se preporučuju u dijagnosticiranju KSK.

1. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA

U skladu s člankom 3. Pravilnika 16/05, laboratorij ovlašten za dijagnosticiranje KSK može primijeniti modifikacije laboratorijskih testova koji su opisani u Dijagnostičkom priručniku ili druge testove pod uvjetom da imaju jednaku osjetljivost i specifičnost kao u njemu opisani testovi.

Osjetljivost i specifičnost modificiranih ili drugih testova procjenjuje se u okviru provođenja periodičnih usporednih testiranja, koje za KSK organizira Referentni laboratorij EU za dijagnosticiranje KSK.

1.1. PROVEDBA VIROLOŠKOG PRETRAŽIVANJA I PROCJENA REZULTATA

U skladu s poglavljem VI. Pravilnika 16/05.

A. OTKRIVANJE VIRUSNOGA ANTIGENA 1. Imunofluorescentni test (imunofluorescencija)

Načelo ovog testa je otkrivanje virusnoga antigena u kriostatskim rezovima tkiva svinja za


45

koje se sumnja da su inficirane virusom KSK. Virusni antigen otkriva se protutijelom konjugiranim fluoresceinizotiocianatom (FITC-om). Prikladni organi za pretraživanje su tonzile, bubrezi, slezena, razni limfni čvorovi i vito tanko crijevo. Obrisak stanica koštane srži bi se također mogao iskoristiti u divljih svinja, ako prije navedeni organi nisu dostupni ili se raspadaju. Test se može napraviti u jednome danu. Budući da se uzorci organa mogu dobiti samo s mrtvih životinja njegova je primjena ograničena. Pouzdanost rezultata testova može osujetiti nevješto bojenje, osobito ako nema dovoljnog iskustva potrebnog za provedbu testova ili se organi koji se testiraju raspadaju.

2. ELISA za otkrivanje antigena Virusni antigen otkriva se korištenjem raznih ELISA tehnika. Osjetljivost ELISA-e za otkrivanje antigena trebala bi biti dovoljno visoka da u životinja koje pokazuju kliničke znakove KSK daje pozitivan rezultat. Korištenje ELISA-e za otkrivanje antigena preporuča se na uzorcima životinja koje pokazuju kliničke ili patološke znakove bolesti. Nije prikladna za pretraživanje pojedinačnih životinja. Primjereni uzorci su leukociti, serum, nezgrušana krv kao i suspenzije organa navedenih u podtočki 1. ove točke uzetih od svinja za koje se sumnja da su zaražene virusom KSK10 . ELISA se može provesti u jednome danu, a za njenu primjenu je dostupna i automatizirana oprema. Njezina je glavna prednost u tome što se velik broj uzoraka može obraditi u kratkom vremenu. Preporuča se korištenje ELISA-e za otkrivanje antigena koji daje zadovoljavajuće rezultate na referalnim materijalima. Trenutno su, međutim, svi komercijalni ELISA kompleti slabije osjetljivi nego izolacija virusa na staničnoj kulturi, a osjetljivost im je znatno bolja na uzorcima krvi prasadi nego odraslih svinja.

B. IZOLACIJA VIRUSA

1. Izolacija virusa temelji se na uzgoju virusa iz suspenzije organa podrijetlom od sumnjivih svinja na prikladnoj staničnoj kulturi. Ukoliko se u uzorku nalazi virus KSK on će se na stanicama umnožiti u tolikoj mjeri da će ga se moći otkriti imuno–bojenjem zaraženih stanica konjugiranim protutijelima. Za diferencijalnu dijagnozu s obzirom na druge pestiviruse potrebna su specifična protutijela za virus KSK.

2. Najbolji uzorak za izolaciju virusa KSK su leukociti, plazma ili cjelovita krv dobivena iz nezgrušanog krvnog uzorka ili od organa navedenih u točki A. podtočki 1. ovoga Poglavlja.

3. Izolacija virusa prikladnija je za ispitivanje uzoraka malog broja životinja nego za masovan nadzor. Postupak izolacije virusa zahtijeva intenzivan rad i potrebna su barem tri dana da se poluče rezultati. Postoji mogućnost da će trebati i dvije dodatne pasaže virusa za otkrivanje virusa koji se u uzorku nalazi u vrlo niskom titru. Ispitivanje tako može potrajati i desetak dana prije nego li se dobije konačni rezultat. Uzorci koji se raspadaju mogu za staničnu kulturu biti citotoksični te tako ograničiti njezino korištenje.

4. Metoda izolacije virusa preporuča se također ako je KSK prethodno potvrđena drugim metodama. Treba je koristiti kao referentni test za potvrdu prethodnih pozitivnih rezultata ELISA-e za otkrivanje antigena, PCR-a i imunofluorescencije. Izolati virusa KSK uzgojeni na ovaj način korisni su za daljnje dijagnostičke postupke, uključujući i genetsku tipizaciju izolata i molekularnu epidemiologiju.


46

5. Svi izolati virusa KSK iz svih primarnih epidemija, primarni slučajevi među divljim svinjama ili slučajevi u klaonicama ili prijevoznim sredstvima moraju se genetski tipizirati u nacionalnom referentnom laboratoriju ili Referentnom laboratoriju EU u skladu s točkom E ovoga Poglavlja. Izolati virusa mogu biti poslani u Referentni laboratorij EU za sakupljanje virusa.

C. OTKRIVANJE VIRUSNOG GENOMA

1. Za otkrivanje virusnog genoma u uzorcima krvi, tkiva i organa primjenjuje se lančana

reakcija polimerazom (PCR). Odsječci virusne RNK prevode se u DNK oblik koji se uz pomoć PCR-a umnožavaju do količine koju je moguće otkriti. S obzirom na to da ovaj test otkriva nazočnost genomskih odsječaka, PCR može biti pozitivan iako cjeloviti virus nije prisutan u uzorku (npr. u raspadnutim tkivima ili na uzorcima svinja koje se oporavljaju).

2. Lančana reakcija polimerazom (PCR) se može upotrijebiti na manjem broju pomno odabranih uzoraka uzetih od sumnjivih životinja ili iz materijala pobačenih plodova. Na lešinama divljih svinja to može biti jedna od odabranih metoda ako se materijal raspada, a zbog citotoksičnosti više nije moguća izolacija virusa.

3. Materijal prikladan za dijagnozu PCR-om su leukociti, plazma ili nezgrušani krvni uzorak, te organi navedeni u točki A. podtočki 1. ovoga Poglavlja.

4. PCR se može provesti u roku od 48 sati. Zahtijeva odgovarajuću laboratorijsku opremu, zasebne prostorije i vješto osoblje. Metoda je vrlo osjetljiva, ali pri njenom provođenju može doći i do kontaminacije uzoraka, što rezultira lažno pozitivnim reakcijama. Zbog toga je neophodan strogi nadzor i visoka kvaliteta provedbe. Ovisno o primjeni različitih početnica, mogu se otkriti i drugi pripadnici roda Pestivirus što zahtijeva primjenu dodatnih diferencijalnih testova.

D. OCJENA REZULTATA VIROLOŠKIH PRETRAŽIVANJA

1. Virološka pretraživanja su neophodna za potvrdu prisutnosti virusa KSK. Izolaciju virusa treba smatrati referentnim virološkim testom i treba je, prema potrebi,

rabiti kao potvrdni test. Osobito se preporuča ako pozitivni rezultati testova FAT, ELISA ili PCR nisu popraćeni uočavanjem kliničkih znakova ili patoanatomskih promjena uzrokovanih KSK i u slučaju bilo kojih drugih sumnji.

Međutim, primarno izbijanje KSK može se potvrditi ako su u svinja utvrđeni klinički znakovi i patoanatomske promjene, a da su najmanje dva testa za otkrivanje antigena i genoma dala pozitivne rezultate.

Sekundarno izbijanje KSK može se potvrditi ako su osim epidemiološke poveznice s potvrđenom epidemijom ili potvrđenim slučajem, u svinja otkriveni klinički znakovi ili pato-anatomske promjene, a testovi za otkrivanje antigena ili genoma su dali pozitivan rezultat.

Primarni slučaj KSK u divljih svinja može se potvrditi nakon što je provedena izolacija i identifikacija virusa ili su najmanje dva testa za otkrivanje antigena ili genoma dala pozitivne rezultate. Dodatni slučajevi KSK u divljih svinja za koje postoji epidemiološka poveznica s ranije potvrđenim slučajevima mogu se potvrditi ako je test za otkrivanje antigena ili genoma dao pozitivan rezultat.

2. Za utvrđivanje pozitivnog rezultata testa na temelju dokaza antigena ili analize


47

odsječaka genoma virusa KSK, potrebno je rabiti protutijela i početnice (eng. primers) koje su specifične za virus KSK. Ako upotrijebljeni test nije bio specifičan za virus KSK već za pestiviruse, treba ga ponoviti uz korištenje reagensa specifičnog za virus KSK.

E. GENETSKA TIPIZACIJA IZOLATA VIRUSA KSK

1. Genetska tipizacija izolata virusa KSK postiže se određivanjem nukleotidnih sljedova

pojedinih odsječaka genoma virusa KSK, tj. točno određenih dijelova unutar 5. nekodirajuće regije i/ili gena koji kodira za glikoprotein E2. Sličnost ovih sljedova sa sljedovima ranije dobivenih virusnih izolata može ukazivati na podrijetlo epidemije tj. je li ona uzrokovana novim ili već poznatim sojem virusa. To može poduprijeti ili opovrgnuti postavke o putovima prijenosa na koje je ukazalo epidemiološko istraživanje. Genetska tipizacija izolata virusa KSK od iznimnog je značenja za utvrđivanje izvora bolesti. Međutim, visoka genetska srodnost između virusa prikupljenih u različitim epidemijama nije apsolutan dokaz izravne epidemiološke povezanosti.

2. Ako genetsku tipizaciju nije moguće u kratkom roku obaviti u nekom od nacionalnih laboratorija ili u bilo kojem laboratoriju ovlaštenom za dijagnosticiranje KSK, izvorni uzorak virusnoga izolata treba na tipizaciju što prije poslati u Referentni laboratorij EU.

Podatke koje o tipizaciji i sljedovima izolata virusa KSK imaju na raspolaganju laboratoriji ovlašteni za dijagnosticiranje KSK treba proslijediti Referentnom laboratoriju EU kako bi ih tamo unijeli u svoje postojeće baze podataka.

1.2. PROVEDBA SEROLOŠKOG PRETRAŽIVANJA I PROCJENA

REZULTATA U skladu s poglavljem VII. Pravilnika 16/05.

A. TEMELJNA NAČELA I DIJAGNOSTIČKA VRIJEDNOST

1. Kod svinja zaraženih virusom KSK, protutijela se mogu utvrditi u uzorcima seruma dva do tri tjedna nakon infekcija. Kod svinja koje su bolest preboljele, specifična protutijela mogu se utvrditi tijekom nekoliko sljedećih godina ili čak do uginuća. Protutijela se povremeno mogu utvrditi u završnom stadiju bolesti. Kod nekih svinja s kroničnim oblikom KSK, protutijela se mogu utvrditi krajem prvog mjeseca od infekcije. Svinje inficirane in utero mogu biti imuno-snošljive prema virusu KSK te stoga ne proizvoditi specifična protutijela. Ipak, tijekom nekoliko prvih dana života kod njih se mogu utvrditi protutijela podrijetlom od majke. Poluživot majčinih protutijela u zdrave, neviremične prasadi je oko dva tjedna. Pronađu li se u prasadi starijih od tri mjeseca, vrlo je malo vjerojatno da su protutijela KSK podrijetlom od majke.

2. Utvrđivanje protutijela za virus KSK u serumu ili plazmi provodi se kao pomoć dijagnosticiranju KSK na sumnjivim gospodarstvima, za određivanje vremena trajanja zaraze u slučaju potvrđene epidemije i za potrebe praćenja i nadzora. Vrijednost seroloških testova je ograničena kod otkrivanja prisutnosti virusa KSK ako se zaraza na gospodarstvu pojavila tek nedavno.


48

Malen broj seropozitivnih svinja s niskim neutralizacijskim titrom može upućivati na to da je virus na gospodarstvo unešen prije dva do četiri tjedna. Velik broj svinja s visokim neutralizacijskim titrom može upućivati da je virus na gospodarstvo ušao prije više od mjesec dana. Mjesto na gospodarstvu na kojem se nalaze seropozitivne svinje može ponuditi vrijedne informacije o tome kako je virus KSK ušao na gospodarstvo. U okviru ispitivanja koje se provodi u slučaju sumnje na KSK ili potvrde KSK, u skladu s člankom 8. Pravilnika, u procjeni rezultata serološkog pretraživanja treba uzeti u obzir i kliničke, virološke te epidemiološke nalaze.

B. PREPORUČENI SEROLOŠKI TESTOVI 1. Preporučeni testovi za postavljanje serološke dijagnoze KSK su virus-neutralizacijski

test (VNT) i ELISA. Kakvoća i učinkovitost serološkog pretraživanja treba se provjeravati učešćem

nacionalnih laboratorija u među-laboratorijskim usporednim testiranjima koje povremeno organizira Referentni laboratorij EU.

2. VNT temelji se na utvrđivanju neutralizacijske aktivnosti protutijela iz uzorka seruma prema virusu, izražene u mjerilu 50% neutralizacije (ND50).

Virus KSK utvrđenog titra inkubira se na temperaturi od 37 °C s razrijeđenim serumom. Za potrebe brzih metoda utvrđivanja serološkoga stanja serumi se početno razrjeđuju 1/10. Kad je potrebna potpuna titracija serum se može pripremno razrijediti dvostruko, počevši od ½ ili 1/5. Svaki od tih razrijeđenih seruma miješa se s jednakim volumenom virusne suspenzije koja sadržava 100 infektivnih doza (TCID 50).

Nakon inkubacije mješavina se nasađuje na prikladne stanične kulture i inkubira tri do pet dana. Nakon inkubacije stanice se fiksiraju, a reakcija se očitava nakon dodavanja konjugiranih protutijela. U tu svrhu rabe se protutijela obilježena peroksidazom ili fluoresceinom.

Rezultati VNT-a se izražavaju u razrjeđenjima seruma i to kao zadnja razrjeđenja seruma pri kojima je došlo do umnožavanja virusa u 50% inokuliranih stanica.

3. VNT je najosjetljiviji i najpouzdaniji test za otkrivanje protutijela za virus KSK. Zbog toga se preporučuje za individualna i mnoštvena (krdo) serološka pretraživanja. Međutim, ovim je testom moguće dokazati i protutijela specifična i za ostale pestiviruse.

Kad se VNT koristi za otkrivanje protutijela na virus VP/BSG primjenjuju se već navedena načela, a provode se za dobivanje diferencijalne dijagnoze KSK.

4. Sojevi pestivirusa koji se koriste za neutralizacijske testove moraju biti usklađeni s preporukama Referentnog laboratorija EU.

5. Koriste se različiti ELISA kompleti koji se funkcionalno temelje na kompetitivnoj (blokirajućoj) ili nekompetitivnoj ELISA-i.

Kompetitivne ili blokirajuće ELISA-e najčešće primjenjuju monoklonska protutijela. Sadrži li uzorak seruma protutijela, onemogućit će vezivanje odabranih monoklonskih protutijela konjugiranih peroksidazom za virusni antigen, a rezultat će biti smanjeni signal prebojenja.

Kod nekompetitivnih ELISA vezivanje protutijela iz seruma na antigen mjeri se izravno upotrebom protutijela za svinjska protutijela konjugirana peroksidazom.

6. Nacionalni laboratoriji obvezno obavljaju nadzor kakvoće osjetljivosti i specifičnosti


49

svake serije ELISA kompleta, koristeći pri tom referentne serume koji su pripremljeni u Referentnom laboratoriju EU. To su:

• serumi svinja u ranom stupnju zaraze virusom KSK (prije nego protekne 21 dan od početka zaraze);

• serumi svinja u rekonvalescenciji (po isteku 21 dana od početka zaraze); • serumi svinja zaraženih pestivirusima preživača. ELISA komplet koji treba upotrijebiti za postavljanje serološke dijagnoze KSK mora

prepoznavati sve referentne serume dobivene od svinja koje se oporavljaju. Svi rezultati referentnih seruma moraju biti ponovljivi. Ujedno trebaju prepoznati pozitivne serume uzete od svinja u ranom stupnju zaraze i imati visoku specifičnost s obzirom na moguće unakrižne reakcije kod svinja zaraženih pestivirusima preživača.

Rezultati dobiveni referentnim serumima uzetim od svinja u ranom stupnju zaraze pokazatelj su osjetljivosti ELISA-e.

7. Smatra se da je osjetljivost ELISA-e manja nego osjetljivost VNT te se ona preporuča kao brzi test za provjeru prisutnosti zaraze na razini krda. ELISA ne zahtijeva tako specijalizirane pogone, a zahvaljujući automatiziranim sustavima, provodi se znatno brže nego VNT.

ELISA mora osigurati prepoznavanje svih zaraza KSK u stadiju oporavka, a treba biti maksimalno oslobođena smetnji nastalih unakrižnom reakcijom s pestivirusima preživača.

1.3. UZIMANJE I PRIJEVOZ UZORAKA

U skladu s poglavljem V. Pravilnika 16/05. Napomena: Uzimanje i slanje uzoraka na laboratorijsko pretraživanje obavlja

ovlašteni veterinar.

A. OPĆI POSTUPCI I MJERILA

1. Prije nego na sumnjivom gospodarstvu počne uzimanje uzoraka, treba pripremiti nacrt gospodarstva i odrediti njegove epidemiološke podjedinice.

2. Svaki put kad se ocijeni da bi moglo zatrebati ponavljanje uzimanja uzoraka, sve svinje kojima su uzeti uzorci moraju se označiti na jedinstven način kako bi se olakšalo ponovno uzimanje njihovih uzoraka.

3. Ne dovodeći u pitanje Poglavlje IV. točku A. podtočku 6. b. ovog Dijagnostičkog priručnika, uzorci za serološko pretraživanje ne smiju se uzimati od prasadi mlađih od osam tjedana. 4. Svi uzorci obavezno se šalju u laboratorij u pratnji odgovarajućih obrazaca, u skladu s uvjetima koje odredi Uprava. Ti obrasci moraju sadržavati pojedinosti o držanju i kretanju svinja od kojih su uzorci uzeti, o kliničkim znakovima ili uočenim bolesnim promjenama post mortem (obrazac za dostavu uzoraka nalazi se u Prilogu IV).

Ako se radi o svinjama koje se drže na gospodarstvu, treba dati i jasne podatke o dobi,

kategoriji i gospodarstvu podrijetla svinja kojima su uzorci uzeti. Potrebno je za svaku svinju od koje se uzima uzorak zabilježiti njezino mjesto na gospodarstvu i njezinu jedinstvenu identifikacijsku oznaku.


50

A.A. METODE KOJE SE PRIMJENJUJU ZA LABORATORIJSKO DIJAGNOSTICIRANJE KSK, MATERIJAL KOJI SE TREBA POSLATI, ŠTO MATERIJAL TREBA SADRŽAVATI TE TRAJANJE LABORATORIJSKE PRETRAGE

METODE

Dokazivanje virusnih antigena

Serološke pretrage

Uzgoj virusa u staničnim kulturama

IF ELISA

Dokazivanje

virusnog genoma

(RT-PCR)

Geneička tipizacija

VNT(NPLA i

NIF)

ELISA

Materijal za slanje i

pretraživanje:

Tonzile, Slezena* i bubrezi + 2 limfna čvora i dio

ileuma. Ako je truplo

autolitično: cjevastu dugu kost

ili sternum.

Tonzile, slezena i

bubrezi, te dio

ileuma. Ako je truplo

autolitično koštanu

srž.

Svi već navedeni organi te krv**; serum i leukociti.

Virus umnožen

na staničnoj kulturi, ili

svi već navedeni organi,uz

krv*, serum,

leukocite, različite dijelove trupla,

ekskrete i sekrete..

Pročišćeni proizvodi RT-PCR-a

Serum

Materijal mora

sadržavati:

Živi sačuvani

virus, koji je

sposoban za

umnožavanje

Živi ili umrtvljeni virus.

Živi ili umrtvljeni

virus ili dio

virusne RNK

Sačuvane ili

obilježene nukleotide

Specifična neutralizacijska

protutijela

Trajanje pretrage:

3 do 14 dana,

najčešće 10

1 do 3 dana 2 dana 7 do 10 dana

7 do 10

dana

1 do 2 dana

SLEZENA* = ako nije moguće poslati cijeli organ, potrebno je poslati njegov dio,


51

površine 5 – 8 cm2, tako da se obuhvati nepromjenjeno i promjenjeno tkivo. KRV** = krv se unosi u epruvetu s koagulansom.

B. SAKUPLJANJE UZORAKA ZA VIROLOŠKE TESTOVE

1. Za otkrivanje virusa, antigena i genoma KSK u uginulih ili eutanaziranih svinja najprikladniji su uzorci tkiva tonzila, slezene i bubrega. Preporuča se, osim toga, prikupljanje po dva uzorka drugih limfnih tkiva kao što su retrofaringealni (lat. retropharyngiales), parotidni (lat. parotidei), mandibularni (lat. mandibulares) i mezenterijalni (lat. mesenterici) limfni čvorovi te uzorak vitog tankog crijeva. U slučaju lešina u raspadu, cijela duga ili prsna kost može poslužiti kao uzorak izbora.

2. Uzorci nezgrušane ili zgrušane krvi moraju se sakupiti od svinja koje pokazuju znakove vrućice ili druge znakove bolesti u skladu s naputcima nadležnoga državnoga tijela.

3. Za bolesne životinje obvezna je provedba viroloških testova. Njihova je vrijednost obično ograničena ako se koriste za promatranje životinja koje ne pokazuju kliničke znakove. Ukoliko se sumnja da su svinje u inkubaciji, za dokazivanje virusa su najprikladniji uzorci tonzile.

C. PRIJEVOZ UZORAKA

1. Uzorci se: − prevoze i pohranjuju u nepropusnim spremnicima; − ne zamrzavaju, nego pohranjuju na temperaturi hladnjaka; − isporučuju laboratoriju u najkraćem roku; − drže u paketu u kojemu se za hlađenje koriste ledeni ulošci umjesto vlažnoga

leda; − tkiva i organa stavljaju u zasebne, zapečaćene, propisno označene plastične

vrećice. Potom se smještaju u veće i čvršće vanjske spremnike i pakiraju s dovoljnom količinom upijajućeg materijala koji štiti od oštećenja i sprječava curenje;

− kad god je to moguće, izravno prevoze u laboratorij kako bi se osigurao brz i pouzdan prijevoz, te da to čini kompetentno osoblje.

2. Vanjska strana paketa mora sadržavati adresu odredišnog laboratorija, a treba

istaknuti i sljedeću naznaku: životinjski patološki materijal; pokvarljivo; lomljivo; ne otvarati izvan laboratorija za klasičnu svinjsku kugu.

3. Prijemni laboratorij mora unaprijed biti obaviješten o vremenu i načinu stizanja

uzoraka.


52

4. U zračnom prijevozu uzoraka koji se prevoze u Referentni laboratorij EU9 , paket

mora biti označen u skladu s propisima Međunarodne udruge za prijevoz uzoraka zrakoplovom (IATA-e).

III: GLAVNI KRITERIJI PREMA KOJIMA SE NEKO GOSPODARSTVO

MOŽE SMATRATI SUMNJIVIM NA ZARAZU VIRUSOM KSK U skladu s Poglavljem III. Pravilnika 16/05.

Odluka o tome da se neko gospodarstvo smatra sumnjivim na KSK donosi se na temelju sljedećih nalaza, mjerila i razloga:

a) kliničkih i patoloških nalaza na svinjama. Glavni klinički i patološki nalazi koje treba razmotriti su:

− vrućica s pojačanim pobolom i smrtnošću; − vrućica sa sindromom krvarenja; − vrućica s neurološkim simptomima; − vrućica nepoznatog podrijetla kod koje liječenje antibioticima nije uspjelo

poboljšati zdravstveno stanje; − pobačaji i povećani problemi plodnosti tijekom zadnja tri mjeseca; − urođeno drhtanje praščića (kongenitalni tremor); − kronično bolesne životinje; − mlade životinje zaostale u razvoju (kržljave); − petehijalna i ekhimotična krvarenja, posebno na limfnim čvorovima, bubrezima,

slezeni, mokraćnom mjehuru i grkljanu; − infarkti ili hematomi, osobito na slezeni; − butoni na debelom crijevu u kroničnim slučajevima, osobito pored ileo-cekalnog

spoja; b) epidemioloških istraživanja. Glavni epidemiološki podaci koje treba razmotriti su: − jesu li svinje bile u izravnom ili neizravnom kontaktu sa svinjogojskim

gospodarstvom za koje je dokazano da je zaraženo KSK; − je li gospodarstvo isporučilo svinje za koje se naknadno pokazalo da su zaražene

KSK; − jesu li krmače umjetno oplođene sjemenom koje potječe od nerasta sumnjivih na

KSK; − je li bilo izravnih ili neizravnih dodira svinja iz populacije u kojoj se pojavila KSK

s divljim svinjama; − drže li se svinje na otvorenom u području u kojem su divlje svinje zaražene KSK; − jesu li svinje hranjene napojem i postoji li sumnja da se s tim napojem nije

postupalo na način da se inaktivira virus KSK;


53

− je li postojala mogućnost izlaganja virusu KSK (npr. preko osoba i prijevoznih sredstava koji su ulazili na gospodarstvo);

c) nalaza serološkoga pretraživanja. Glavni laboratorijski nalazi koje treba uzeti u obzir su: − nalaz specifičnih protutijela nastalih nakon neopažene infekcije virusom KSK ili

cijepljenja; − unakrižna reakcija između protutijela na virus KSK i na druge pestiviruse; − otkrivanje tzv. singleton reaktora.

IV. SUMNJA NA POJAVU KSK NA GOSPODARSTVU

Pravilnik 187/04, članak 4. na temelju kojeg nadležni veterinarski inspektor u slučaju da se na gospodarstvu nalazi jedna ili više svinja sumnjivih ili zaraženih virusom KSK, mora, bez odgađanja narediti provedbu službenog pretraživanja kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost iste bolesti.

1. SUSTAV OBAVJEŠĆIVANJA I PRIJAVE SUMNJE NA KSK

U skladu s Pravilnikom 62/11, 5,6,7 te Zakona o veterinarstvu, članci 13.,14.,16.

Posjednik životinje, koji sumnja da je životinja oboljela od KSK, mora o svojoj sumnji odmah obavijestiti veterinara veterinarske organizacije, privatne prakse ili Veterinarski ured. Posjednik životinje mora odmah ograničiti kretanje životinji za koju posumnja da je oboljela od KSK ili spriječiti doticaj ljudi i životinja s oboljelom životinjom ili lešinom do veterinarskog pregleda te nakon pregleda provesti naređene ili propisane mjere. Veterinar mora odmah posjetiti gospodarstvo, životinju pregledati i poduzeti mjere da se bolest dijagnosticira, odnosno da se bolest potvrdi ili isključi. O sumnji na KSK mora bez odgađanja, telefonom, e-mail-om, telefaksom na propisanom obrascu izvijestiti nadležni Veterinarski ured i Upravu veterinarstva.

Po zaprimanju informacije o sumnji na KSK, nadležni veterinarski inspektor u suradnji s predstavnicima Stručnog tijela, Uprave i veterinara koji je postavio sumnju izlazi na teren, provodi epidemiološko istraživanje (upitnik o epidemiološkom istraživanju kod sumnje na bolest) i po potrebi uzima uzorke. U skladu s naredbom veterinarskog inspektora, ovlašteni veterinar obavlja uzimanje i slanje uzoraka na laboratorijsko pretraživanje u ovlašteni laboratorij. O rezultatu dijagnostičke pretrage, ovlašteni laboratorij mora odmah, bez odgađanja, telefonom i telefaksom ili elektronskom poštom, izvijestiti pošiljatelja, Upravu i nadležni Veterinarski ured.

Odmah po dolasku na sumnjivo gospodarstvo, veterinarski inspektor mora vlasniku svinja ili njegovom predstavniku uručiti Rješenje, kojim se uvodi provođenje propisanih mjera na sumnjivom gospodarstvu (Rješenje o mjerama nalazi se u Prilogu IV).


54

U skladu s rezultatima dijagnostičkih pretraga, ako sumnja na KSK nije potvrđena, nadležni veterinarski inspektor izdaje Rješenje kojim ukida provođenje propisanih mjera u slučaju sumnje na KSK. Ako je sumnja na KSK potvrđena, veterinarski inspektor izdaje Rješenje kojim naređuje provođenje mjera u slučaju potvrđene pojave KSK.

2. EPIDEMIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE U skladu s člankom 8. Pravilnika 187/04.

1. Epidemiološko istraživanje koje se odnosi na sumnju na pojavu ili izbijanje klasične svinjske kuge mora biti provedeno na osnovi upitnika koji je sastavni dio Plana mjera koje se provode u slučaju izbijanja klasične svinjske kuge (izvješće o epidemiološkom istraživanju nalazi se u Prilogu IV).

2. Istraživanje iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvatiti najmanje sljedeće podatke: a) vrijeme, tijekom kojega je virus klasične svinjske kuge mogao biti prisutan na

gospodarstvu prije nego je ova bolest prijavljena ili prije nego je postavljena sumnja na bolest;

b) mogući izvor klasične svinjske kuge na gospodarstvu i identifikaciju svih ostalih gospodarstava, gdje su se svinje mogle zaraziti iz istog izvora;

c) kretanje ljudi, vozila, svinja, lešina, sjemena, mesa ili bilo kojeg drugog materijala, kojim se virus može prenijeti sa ili na gospodarstvo.

3. Ako epidemiološko istraživanje pokaže da se klasična svinjska kuga mogla proširiti sa ili na gospodarstva koja se nalaze na području drugih država, Uprava mora odmah o tome obavijestiti Europsku komisiju i dotičnu državu. Napomena: epidemiološko istraživanje mora uvijek pratiti temperiranje 3. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU SUMNJE NA POJAVU KSK NA

GOSPODARSTVU

Napomena:

1. veterinar koji se zatekne na gospodarstvu na kojem postoji opravdana sumnja na pojavu KSK , ne smije narednih najmanje 48 sati (ili dok se ne isključi sumnja) ići na druga gospodarstva na kojima se nalaze prijemljive životinje.

2. O provedbi mjera na lokalnoj razini posjednika i sve zainteresirane strane obavještava isključivo veterinarski inspektor

U skladu s člankom 4. Pravilnika 187/04 i Poglavljem IV.- A Pravilnika 16/05.

Ako se sumnja na pojavu KSK na gospodarstvu ne može isključiti, nadležni veterinarski inspektor mora isto gospodarstvo staviti pod službeni nadzor te narediti:

a) popis svih svinja na gospodarstvu prema kategorijama te broj bolesnih, uginulih ili vjerojatno zaraženih u svakoj kategoriji. Popis svinja mora


55

biti redovito nadopunjavan, kako bi se uzele u obzir novorođene i uginule svinje u razdoblju dok traje sumnja na KSK na gospodarstvu. Podaci s popisa moraju biti na zahtjev dostupni i provjereni tijekom svake službene kontrole i nadzora;

Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a popis svinja na gospodarstvu provodi ovlašteni veterinar ili osoba koju on odredi .

b) ograničavanje kretanja svinja na gospodarstvu tako da svinje moraju biti zadržane u svojim odjeljcima ili na izoliranom mjestu u objektu;

Napomena:Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar.

c) zabranu prometa svinja sa i na gospodarstvo, a ako je potrebno i zabranu stavljanja u promet drugih životinja sa gospodarstva te narediti provedbu mjera dezinsekcije i deratizacije;

Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar.

d) zabranu iznošenja lešina bez odobrenja Uprave;


e) zabranu stavljanja u promet mesa, proizvoda od svinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka svinja, stočne hrane, otpadaka i opreme, kojom se može širiti virus KSK, osim ako to dozvoli nadležni veterinarski inspektor. Meso, proizvodi od svinja, sjeme, jajne stanice i zametke svinja ne smiju biti stavljeni u promet za trgovinu unutar EU;


f) zabranu kretanja osoba sa i na gospodarstvo;

g) zabranu kretanja vozila sa i na gospodarstvo;

Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar. U skladu s člankom 24. Zakona o veterinarstvu, službene osobe nadležne

policijske uprave, na zahtjev nadležnog Veterinarskog ureda, pružaju pomoć u vidu kontrole zabrane kretanja osoba i vozila.

h) postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu i izlazu iz objekata u kojima

se drže svinje te na ulazu i izlazu s gospodarstva. Svaka osoba koja ulazi ili izlazi s gospodarstva mora provesti odgovarajuće biosigurnosne mjere koje su potrebe za smanjivanje opasnosti od širenja virusa KSK. Sva prijevozna sredstva moraju biti dezinficirana prije izlaska s gospodarstva;

Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar. Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, naređenu od strane veterinarskog

inspektora, obavljaju ovlaštene veterinarske organizacije, pod službenim nadzorom.

i) provedbu epidemiološkog istraživanja


56

Napomena: provodi veterinarski inspektor Ako epidemiološka situacija to zahtijeva, a osobito na području s visokom gustoćom svinja, Uprava može: a) narediti da se na sumnjivom gospodarstvu provedu i mjere koje se

provode u slučaju potvrđene pojave KSK na gospodarstvu, a isto tako ako uvjeti to dozvoljavaju:

− može ograničiti primjenu mjera koje se odnose na sumnjivo gospodarstvo, samo na svinje koje su sumnjive da su zaražene virusom KSK ili samo na dio gospodarstva gdje se one drže, pod uvjetom da su te svinje smještene, držane i hranjene potpuno odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu;

− nakon usmrćivanja svinja, mora se uzeti dovoljan broj uzoraka da se potvrdi ili isključi prisutnost virusa KSK, u skladu s Dijagnostičkim priručnikom 16/05;

b) privremeno uspostaviti područje kontrole oko sumnjivog gospodarstva, a odgovarajuće mjere koje se provode na sumnjivom gospodarstvu moraju biti provedene i na svim gospodarstvima na kojima se drže svinje , unutar toga područja.

Uvedene mjere na sumnjivom gospodarstvu moraju se provoditi sve dok sumnja na KSK nije službeno isključena. Pravilnik 16/05, u poglavlju IV.- A, navodi smjernice i postupke za klinički pregled i uzimanje uzoraka svinja sa sumnjivih gospodarstava.

1. Kako bi se potvrdila ili isključila KSK na sumnjivim gospodarstvima, nadležni veterinarski inspektor mora narediti obavljanje odgovarajućih pregleda, uzimanje uzoraka i laboratorijsko pretraživanje uzoraka uzetih na sumnjivim gospodarstvima. Smjernice i postupci moraju se primijeniti bez obzira da li se na sumnjivom gospodarstvu provode propisane mjere ili se diferencijalno dijagnostički sumnja na KSK. O tome sastavlja izvještaj koji šalje u Upravu (kopiju) (izvješće o epidemiološkom istraživanju nalazi se u Prilog IV).

Napomena: Uzimanje i slanje uzoraka na laboratorijsko pretraživanje naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a provodi ovlašteni veterinar.

2. Kada nadležni veterinarski inspektor posjećuje sumnjivo gospodarstvo kako bi potvrdio ili isključio KSK, mora:

a) provjeriti podatke o proizvodnji i zdravstvenom stanju svinja na gospodarstvu;

b) pregledati sve proizvodne podjedinice na gospodarstvu kako bi odredio koje će svinje biti klinički pregledane;

Klinički pregled mora uključivati mjerenje tjelesne temperature i prvenstveno mora biti proveden na sljedećim svinjama ili skupinama svinja:


57

− bolesne i one koje slabije uzimaju hranu (anoreksične svinje) − svinje u rekonvalescenciji od nekih drugih bolesti; − svinje koje su nedavno dovedene iz područja u kojima je naknadno

potvrđena pojava KSK ili s drugih sumnjivih mjesta; − svinje koje su bile držane u podjedinicama koje su nedavno posjetile osobe

koje su bile u kontaktu sa svinjama zaraženim ili sumnjivim na KSK ili osobe za koje je utvrđeno da su imale rizične kontakte s potencijalnim izvorom KSK;

− svinje koje su već serološki pretražene na KSK, a na temelju rezultata sero-pretraživanja nije moguće isključiti KSK i svinje koje su bile u kontaktu sa zaraženim svinjama.

Napomena: Klinički pregled svinja naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a provodi ovlašteni veterinar.

Ukoliko pregledom sumnjivog gospodarstva nisu nađene gore navedene svinje ili skupine svinja, nadležni veterinarski inspektor uzimajući u obzir epidemiološku situaciju, mora:

c) obaviti dodatne kliničke preglede na dotičnom gospodarstvu i to na slučajno odabranim svinjama iz pojedinih podjedinica za koje je utvrđeno ili se sumnja da postoji opasnost da je u njih unesen virus KSK;

Minimalni broj svinja koje treba pregledati mora omogućiti otkrivanje, s 95%-tnom sigurnošću barem jedne svinje s povišenom tjelesnom temperaturom ako je povišena tjelesna temperatura prisutna u 10% jedinki u tim podjedinicama.

Ako se radi o rasplodnim krmačama, minimalni broj pregledanih krmača mora omogućiti otkrivanje barem jedne krmače s povišenom tjelesnom temperaturom, s 95%-tnom sigurnošću, ako se povišene tjelesna temperatura pojavljuje u 5% jedinki.

U centrima za prikupljanje sjemena, treba pregledati sve rasplodne nerastove.

d) narediti uzimanje uzoraka krvi svinja sa sumnjivog gospodarstva za laboratorijsku pretragu;

Ako se na sumnjivom gospodarstvu otkriju daljnji klinički znakovi bolesti ili bolesne promjene koji bi mogli ukazivati na KSK, ali nadležno državno tijelo ocijeni da ti nalazi nisu dostatni da se potvrdi epidemija KSK te da treba provesti laboratorijske testove, tada od sumnjivih svinja i od drugih svinja u svakoj od podjedinica u kojima se drže sumnjive svinje, treba uzeti uzorke krvi za serološku pretragu.

Minimalni broj uzoraka koji se uzimaju za serološko pretraživanje mora s 95%-tnom sigurnošću omogućiti otkrivanje 10% seroprevalencije (protutijela/prokuženosti) u dotičnoj podjedinici.

Ako se radi o rasplodnim krmačama, minimalni broj krmača kojima se uzimaju uzorci mora s 95%-tnom sigurnošću omogućiti otkrivanje prevalencije od 5%.

U središtima za prikupljanje sjemena, uzorke krvi treba uzeti od svih rasplodnih nerasta.


58

Broj uzoraka koji se uzima za virološke testove mora biti u skladu s naputcima Uprave, koja mora voditi računa o raspoloživosti dijagnostičkih testova, osjetljivosti testova koji će se koristiti i o postojećem epidemiološkom stanju.

e) narediti provedbu mjera propisanih za sumnjivo gospodarstvo iz Pravilnika 187/04 članak 4.; ili

f) isključiti sumnju na KSK .

Ako se na sumnjivom gospodarstvu otkriju uginule svinje ili svinje na umoru potrebno je izvršiti preglede post mortem, po mogućnosti na barem pet takvih svinja, a osobito na svinjama koje:

• su prije ugibanja pokazivale ili pokazuju tipične znakove KSK; • imaju vrućicu: • su uginule nedavno.

Ako takvi pregledi ne pokažu bolesne promjene koje ukazuju na prisutnost KSK, ali se smatra da je zbog epidemiološke situacije potrebno provesti daljnje pretrage:

• u podjedinici u kojoj su se držale uginule svinje ili svinje na umoru obvezno treba obaviti klinički pregled i uzeti uzorke krvi u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, a • mogu se obaviti i pregledi post mortem na 3 do 4 svinje koje su bile u doticaju sa zaraženim svinjama. Bez obzira na prisutnost ili izostanak bolesnih promjena koje ukazuju na KSK, obavezno

treba, radi obavljanja viroloških testova u skladu s Poglavljem V. točkom B. podtočkom 1. Dijagnostičkog priručnika, od svinja podvrgnutih pregledu post mortem, uzeti uzorke organa ili tkiva. Preporuča se da to budu uzorci od nedavno uginulih svinja.

Prilikom obavljanja pregleda post mortem nadležni veterinarski inspektor treba narediti: • poduzimanje potrebnih mjera predostrožnosti i higijenskih mjera radi sprječavanja širenja bolesti i • da svinje, ako se radi o svinjama na umoru, budu usmrćene na human način.

4. POSTUPCI UZIMANJA UZORAKA OD SVINJA USMRĆENIH U OKVIRU

PREVENTIVNIH MJERA NA SUMNJIVOM GOSPODARSTVU

U skladu s Pravilnikom 16/05, Poglavlje IV.- C. 1. Radi potvrde ili isključivanja KSK i radi prikupljanja novih epidemioloških

podataka, kad se svinje na sumnjivom gospodarstvu usmrćuju u okviru preventivne mjere u skladu s odredbama članka 4. stavka 3. točke a) i članka 7. stavka 2. Pravilnika, moraju se, u skladu s postupkom utvrđenim podtočkom 2. ove točke, radi seroloških pretraživanja uzeti uzorci krvi, te radi viroloških pretraživanja uzorci krvi i tonzila.


59

2. Uzorci se prvenstveno uzimaju od: − svinja koje pokazuju bolesne promjene post mortem koje upućuju na nazočnost

KSK te od svinja koje su bile u doticaju s tim svinjama; − drugih svinja koje su mogle biti u rizičnom kontaktu sa zaraženim svinjama ili

onima za koje se sumnja da su zaražene virusom KSK. Uzorci tih svinja uzimaju se u skladu s naputcima Uprave, koja mora voditi računa o postojećem epidemiološkom stanju. Osim toga, svinje, podrijetlom iz svake podjedinice na gospodarstvu, od kojih se uzimanju uzorci treba odabrati metodom slučajnoga odabira. U tom slučaju, minimalan broj uzoraka koji se uzimaju za serološko pretraživanje mora s 95%-tnom sigurnošću omogućiti otkrivanje 10%-tne seroprevalencije u dotičnoj podjedinici.

Međutim, ako se radi o: • rasplodnim krmačama, minimalni broj krmača od kojih se uzimaju uzorci mora s 95%-tnom sigurnošću omogućiti otkrivanje 5%-tne seroprevalencije , • centru za sakupljanje sjemena, uzorke krvi treba uzeti od svih nerasta. Vrsta uzoraka koji se uzimaju za virološke testove i vrsta testa koji se koristi trebaju biti

u skladu s naputcima Uprave koja mora voditi računa o raspoloživosti dijagnostičkih testova, osjetljivosti laboratorijskih testova te o postojećoj epidemiološkoj situaciji.

5. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU SUMNJE NA KSK U KLAONICI,

PRIJEVOZNOM SREDSTVU, SAJMU ILI DRUGOM MJESTU 5.1. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU SUMNJE NA KSK U KLAONICI Na klasičnu svinjsku kugu može se u klaonici posumnjati za vrijeme ante-mortem ili za vrijeme post-mortem inspekcijskog pregleda. Odmah nakon postavljanja sumnje ona KSK službeni veterinar ili ovlašteni veterinar obavještava nadležnog veterinarskog inspektora. U bilo kojem od ovih slučajeva nadležni veterinarski inspektor će narediti provođenje istih mjera kao i u slučaju sumnje na pojavu KSK na gospodarstvu na kojem se drže svinje u skladu s člankom 4. Pravilnika 187/04: a) obustavit će se klanje životinja; b) svinje u depoima ostati će tamo zatvorene i ne smiju napustiti klaonicu; c) zabrana prometa svinja sa ili u klaonicu, a ako je potrebno i zabrana stavljanja u

promet drugih životinja iz klaonice te narediti provedbu mjera dezinsekcije i deratizacije;

d) zabrana iznošenja trupla svinja iz klaonice; e) zabrana iznošenja mesa svinja, stočne hrane, otpadaka i opreme, kojom se može

širiti virus KSK, osim ako to dozvoli nadležni veterinarski inspektor; f) zabranu kretanja osoba sa ili u klaonicu, osim ako im to dozvoli nadležni

veterinarski inspektor, uz provođenje odgovarajućih biosigurnosnih mjera koje su potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa KSK;

g) zabrana kretanja vozila sa ili u klaonicu, osim ako im to dozvoli nadležni veterinarski inspektor, s tim da sva prijevozna sredstva moraju biti dezinficirana prije izlaska iz klaonice;


60

h) postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu i izlazu iz objekata unutar klaonice, te na ulazu i izlazu iz klaonice;

i) provedbu epidemiološkog istraživanja. Epidemiološko istraživanje mora obuhvatiti najmanje sljedeće podatke: a) vrijeme, tijekom kojega je virus KSK mogao biti prisutan na klaonici prije nego je

postavljena sumnja na bolest; b) mogući izvor KSK u klaonici i identifikaciju svih ostalih gospodarstava sa kojih su

svinje dopremljene, a mogle su se zaraziti iz istog izvora; c) kretanje ljudi, vozila, svinja, lešina, sjemena, mesa ili bilo kojeg drugog materijala,

kojim se virus može prenijeti sa ili u klaonicu. Ako epidemiološko stanje to zahtijeva, Uprava može narediti provedbu mjera iz članka 5. stavka 1. Pravilnika 187/04, u kojem su propisane mjere koje se provode u slučaju potvrđene pojave KSK na gospodarstvu, a to su: a) usmrćivanje svih svinja na klaonici, bez odgađanja, pod službenim nadzorom i na

način da se tijekom usmrćivanja spriječi širenje virusa KSK ; b) uzimanje dovoljnog broja uzoraka od usmrćenih svinja u skladu s Dijagnostičkim

priručnikom, kako bi se utvrdio način unošenja virusa KSK u klaonicu, i utvrdilo koliko je dugo virus bio prisutan u klaonici prije nego je bolest prijavljena;

c) neškodljivo uklanjanje lešina uginulih i usmrćenih svinja, pod službenim nadzorom;

d) pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom mesa svinja koje su zaklane u razdoblju između vjerojatnog unosa virusa KSK u klaonicu i provedbe naređenih mjera;

e) obradu svih tvari i otpadaka koji su mogli biti kontaminirani, na način da se uništi virus KSK te uništenje cjelokupnog materijala za jednokratnu uporabu koji je mogao biti kontaminiran, a naročito onog koji se upotrebljavao u postupku klanja, u skladu s uputstvima nadležnog inspektora;

f) čišćenje i dezinfekciju objekata u kojima su svinje držane, vozila kojima su prevožene, opreme, stelje, gnoja i gnojnice u skladu s člankom 12. Pravilnika 187/04, a nakon što su svinje neškodljivo uklonjene;

g) genetsku tipizaciju izoliranog virusa KSK u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, u slučaju primarnog izbijanja KSK.

Isto tako Uprava može ako to zahtijeva epidemiološko stanje, privremeno uspostaviti područje kontrole oko klaonice u kojoj se sumnja na pojavu KSK, a odgovarajuće mjere koje se provode u slučaju sumnje na pojavu KSK na gospodarstvu ( klaonici ), moraju biti provedene i na gospodarstvima na kojima se drže svinje, unutar tog područja. Mjere koje su propisane u slučaju pojave sumnje na KSK, moraju se provoditi dok sumnja na KSK nije službeno isključena. 5.2. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU SUMNJE NA POJAVU KSK U

PRIJEVOZNOM SREDSTVU


61

Kad se posumnja na KSK kod svinja u prijevoznom sredstvu, cijela pošiljka će biti upućena na gospodarstvo na kojem nema svinja ili na gospodarstvo s kojeg potječu svinje koje su pod sumnjom, gdje će biti stavljene pod službeni nadzor i zadržane dok se prisutnost bolesti ne potvrdi ili ne isključi. Nadležni veterinarski inspektor naređuje provođenje istih mjera kao i u slučaju sumnje na pojavu KSK na gospodarstvu, u skladu s člankom 4. Pravilnika 187/04. Epidemiološko istraživanje biti će usmjereno na gospodarstvo s kojega potječu svinje koje su pod sumnjom na KSK. Ako epidemiološko stanje to zahtijeva, Uprava može narediti provedbu mjera iz članka 5. Pravilnika 187/04, kojim su propisane mjere koje se provode u slučaju potvrđene pojave KSK na gospodarstvu. 5.3. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU SUMNJE NA POJAVU KSK NA

SAJMU Kada se posumnja na KSK na stočnom sajmu, odgovorna osoba će o sumnji odmah obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora. Nadležni veterinarski inspektor mora staviti područje sajma pod službeni nadzor i narediti provođenje istih mjera kao i u slučaju sumnje na pojavu KSK na gospodarstvu u skladu s člankom 4. Pravilnika 187/04: a) obustava prodaje životinja; b) popis svih svinja na sajmu prema kategorijama te broj bolesnih, uginulih ili

vjerojatno zaraženih u svakoj kategoriji; c) ograničavanje kretanja svinja na sajmu tako da svinje moraju biti zadržane u

oborima i ne smiju ih napustiti; d) zabrana prometa svinja sa ili na sajam, zabrana prometa drugih životinja sa sajma

ili na sajam; e) zabrana iznošenja lešina sa sajma bez odobrenja nadležnog veterinarskog

inspektora; f) zabrana stavljanja u promet mesa, proizvoda od svinja, sjemena, jajnih stanica,

stočne hrane, otpadaka i opreme kojom se može širiti virus KSK, osim ako to dozvoli nadležni veterinarski inspektor;

g) zabrana kretanja osoba sa ili na sajam, osim ako to dozvoli nadležni veterinarski inspektor, s tim da svaka osoba koja ulazi ili izlazi mora provesti odgovarajuće biosigurnosne mjere koje su potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa KSK;

h) zabrana kretanja vozila sa ili na sajam, osim ako to dozvoli nadležni veterinarski inspektor, s tim da sva prijevozna sredstva moraju biti dezinficirana prije izlaska;

i) postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu i izlazu sa sajma; j) provedba epidemiološkog istraživanja u skladu s člankom 8. Pravilnika 187/04. Ako epidemiološko stanje to zahtijeva, nadležni veterinarski inspektor uz suglasnost Uprave može narediti provedbu mjera iz članka 5. Pravilnika 187/04, kojim su propisane mjere koje se provode u slučaju potvrđene pojave KSK na gospodarstvu. 5.4. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU SUMNJE U KLAONICI,


62

PRIJEVOZNOM SREDSTVU, SAJMU ILI DRUGOM MJESTU Kod sumnje na pojavu klasične svinjske kuge u klaonici, prijevoznom sredstvu, sajmu ili drugom mjestu nadležni veterinarski inspektor uz suglasnost Uprave određuje provedbu mjera u skladu s postupcima propisanim u Dijagnostičkom priručniku 16/05- Poglavlje IV.-A, podtočke 2. do 7. (primjenjuju se smjernice i postupci za klinički pregled i uzimanje uzoraka svinja sa sumnjivih gospodarstava).

6. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POJAVE SUMNJE KSK U DIVLJIH

SVINJA U skladu s Priručnikom 187/04, članak 15. stavak 1. Odmah nakon dobivanja informacije o sumnji na pojavu klasične svinjske kuge u divljih svinja nadležni veterinarski inspektor u suradnji s Upravom mora narediti provedbu propisanih mjera za potvrdu ili isključivanje sumnje na klasičnu svinjsku kugu, uključujući informiranje vlasnika svinja i lovaca, te istraživanje i laboratorijsko pretraživanje uzoraka uzetih od svih odstrijeljenih ili uginulih divljih svinja. Obavezno je provođenje epidemiološkog ispitivanja i uzimanje uzoraka - Prilog IV

6.1. POSTUPCI SEROLOŠKOGA PRETRAŽIVANJA I UZORKOVANJA U

PODRUČJIMA NA KOJIMA SE SUMNJA NA POJAVU KSK U DIVLJIH SVINJA

U skladu s Pravilnikom16/05, Poglavlje IV-H 1. Potrebno je odrediti broj uzoraka uzimajući u obzir veličinu i zemljopisno područje

ciljane populacije, prema procijenjenom broju živih životinja vodeći pri tom računa o stalnoj nazočnosti divljih svinja i postojanju prirodnih i umjetnih prepreka koje su u stanju spriječiti velika i stalna kretanja životinja. Ako nema pravih podataka ili se radi o velikim područjima, preporuča se da se za uzimanje uzoraka odrede područja ne veća od 200 km2, na kojima obično živi između 400 i 1000 divljih svinja.

2. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 15. stavka 2. točke c) Pravilnika, minimalni broj svinja od kojih je potrebno uzeti uzorak unutar utvrđenog područja, mora, s 95%-tnom sigurnošću, omogućiti otkrivanje 5%-tne seroprevalencije. U tu je svrhu potrebno uzeti uzorke barem 59 životinja sa svakog utvrđenog područja.

Preporuča se također da: • u područjima u kojima je lov učestaliji i lovi se redovito ili se u njima kao mjera

nadzora nad bolestima obavlja selektivni izlov, otprilike 50% životinja čiji se uzorci uzimaju bude iz dobne skupine od tri mjeseca do godine dana, 35% od jedne do dvije godine, a 15% starije od 2 godine,

• u područjima u kojima se rijetko lovi ili se uopće ne lovi, uzorci budu uzeti od barem 32 životinje iz svake od tri dobne skupine,

• uzimanje uzoraka obavi se u kratkom vremenu, po mogućnosti ne dužem od mjesec dana,


63

• dob životinja od kojih su uzeti uzorci odredi se prema izraslim zubima. 3. Za otkrivanje virusa, antigena i genoma KSK u uginulih ili eutanaziranih svinja

najprikladniji su uzorci tkiva tonzila, slezene i bubrega. Preporuča se, osim toga, prikupljanje po dva uzorka drugih limfnih tkiva kao što su retrofaringealni (lat. retropharyngiales) parotidni (lat. parotidei), mandibularni (lat. mandibulares) i mezenterijalni (lat. mesenterici) limfni čvorovi te uzorak vitog tankog crijeva. U slučaju lešina u raspadu, cijela duga ili prsna kost može poslužiti kao uzorak izbora.

4. Svaki uzorak treba pratiti odgovarajući obrazac uz napomenu da sve informacije koje se traže u obrascu moraju biti popunjene.

V POTVRĐENA POJAVA KSK Odmah nakon što je službeno potvrđena pojava KSK, aktivira se Lokalni stožer sa svim potrebnim veterinarskim, tehničkim i administrativnim osobljem te svim resursima kako bi se postigla kontrola, suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti na što je moguće brži i učinkovitiji način. Obavijest o osnivanju Lokalnog stožera postavlja se na javna mjesta (obavijest se nalazi u Prilogu IV). Na ulazu u gospodarstvo na kojem je potvrđena pojava KSK stavljaju se uočljivi plakati da je gospodarstvo zaraženo KSK (primjeri plakata nalaze se u Prilogu IV. Na vidno istaknuta, javna mjesta (pošta, Dom zdravlja, banka, kino,…) stavljaju se obavijesti za pučanstvo na čijem se području pojavila KSK, kako bi se informirali o bolesti (primjer obavijesti nalazi se u Prilogu IV). U LS se postavlja karta nadzora na vidljivom mjestu, na kojoj su prikazana mjesta svih gospodarstava na kojima se drže svinje na zaraženom i ugroženom području, s naznakom broja svinja na svakom gospodarstvu. Karta će se svakodnevno mijenjati u skladu s napretkom u obavljanju nadzora i kontroli suzbijanja i iskorjenjivanja. Isto tako na karti moraju biti označene klaonice, mješaonice stočne hrane, objekti i mjesta za neškodljivo uklanjanje lešina, poljoprivredne organizacije,… Predsjednik LS obavještava svakodnevno osoblje stožera o napretku koji se postiže, te o problemima na koje se nailazi, a pismeni primjerak izvješća šalje se svakodnevno u Nacionalni stožer.

Kada se bolest službeno potvrdi, UV o tome obavještava telefonskim putem predsjednika LKS ili u slučaju odsutnosti njegovog zamjenika na čijem je terenu bolest potvrđena. Potpisanim rješenjem od strane ministra aktiviraju LKS i NKS.

Predsjednik LKS (ili u slučaju odsutnosti zamjenik) dužan je u što kraćem roku, a najkasnije u roku 24 sata okupiti članove LSK prema popisu iz lokalnog kriznoga plana, te ih izvijestiti o trenutnom stanju i aktivnostima vezano za suzbijanje određene bolesti, te je dužan angažirati i druge osobe, ukoliko to situacija zahtjeva, te o tome obavijestiti NKS.

Predsjednik LKS dužan je najmanje jednom dnevno organizirati sastanke s članovima LKS na kojima će se utvrditi razina provedenosti zadanih aktivnosti s ciljem suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, odnosno na kojima će se odrediti aktivnosti koje predstoje. Prema utvrđenom stanju formirati će ekipe za provedbu popisivanja životinja, kliničkih pregleda životinja, uzimanja uzoraka, postavljanja znakova zabrane kretanja i obavijesti za javnost,


64

postavljanje i kontrolu dezbarijera, usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje životinja, te za pranje, čišćenje i dezinfekciju objekata, vozila i opreme.

O svim provedenim aktivnostima predsjednik LSK dužan je svaki dan voditi dnevnik, te je dužan biti u stalnom kontaktu s NKS.

1. SUSTAV OBAVJEŠĆIVANJA I PRIJAVLJIVANJA U SLUČAJU POTVRĐENE

POJAVE KSK U skladu s Pravilnikom 62/11 ako se radi o potvrđenoj pojavi KSK u zemlji, ovlašteni laboratorij mora o tome odmah, bez odgađanja, telefonom i telefaksom ili elektronskom poštom, izvijestiti pošiljatelja, Upravu i nadležnu ispostavu Veterinarskog ureda. Veterinar mora dostaviti nadležnom Veterinarskom uredu informaciju o potvrđenom slučaju KSK.

Veterinarski inspektor mora bez odgađanja, a najkasnije u roku od 24 sata po prijavi, telefonom i telefaksom ili elektroničkim putem izvijestiti Upravu za veterinarstvo i Upravu za veterinarske inspekcije o točnom broju životinja na gospodarstvu, rezultatima preliminarnog epidemiološkog istraživanja, drugim utvrđenim činjenicama, naređenim mjerama kontrole i iskorjenjivanja i ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji uključenoj u provedbu naređenih mjera i odgovornoj za dostavljanje izvješća o mjestu izbijanja.

Obavezno je međunarodno prijavljivanje KSK, i to: • primarno izbijanje KSK; • ukidanje mjera, koje su bile naređene u vezi s izbijanjem KSK.

Uprava veterinarstva izravno Europskoj komisiji, drugim državama članicama Europske unije, Svjetskoj organizaciji za zarazne bolesti (OIE), nadležnim veterinarskim tijelima susjednih država unutar 24 sata prijavljuje potvrđenu pojavu KSK na području zemlje. Prijava bolesti mora biti dostavljena telefaksom ili elektronskom poštom.

Uprava veterinarstva mora najmanje prvog radnog dana u tjednu prijaviti izravno Europskoj komisiji, OIE-u i nadležnim veterinarskim tijelima susjednih država, pojavu sekundarnih izbijanja KSK u zemlji.

2. PRIJAVA BOLESTI I DRUGE EPIDEMIOLOŠKE INFORMACIJE KOJE SE DOSTAVLJAJU EUROPSKOJ KOMISIJI U SLUČAJU KADA JE POTVRĐENA POJAVA KSK

U skladu s Pravilnikom 187/04, Dodatak I.

1. U roku 24 sata od potvrde svakoga primarnog izbijanja klasične svinjske kuge na gospodarstvu, primarne pojave ove bolesti u divljih svinja ili utvrđivanja slučaja ove bolesti na klaonici ili tijekom prijevoza, Uprava mora preko sustava prijavljivanja bolesti životinja


65

dostaviti sljedeće podatke: a) datum prijave; b) vrijeme prijave; c) naziv mjesta, općine; d) naziv bolesti; e) broj izbijanja ili slučajeva bolesti; f) datum postavljanja sumnje na bolest; g) datum potvrđivanja bolesti; h) metode korištene za potvrđivanje bolesti; i) je li prisutnost bolesti potvrđena u divljih svinja, svinja na gospodarstvu, na klaonici ili prijevoznom sredstvu, stočnom sajmu ili drugom mjestu; j) zemljopisni položaj mjesta gdje je potvrđeno izbijanje ili pojava klasične svinjske kuge ( x,y koordinate );

k) mjere suzbijanja i iskorjenjivanja koje su primijenjene. 2. U slučaju primarnih izbijanja bolesti ili pojave bolesti u klaonici, na prijevoznom

sredstvu, sajmovima i drugim mjestima, osim podataka iz točke 1. Uprava mora dostaviti i sljedeće podatke:

a) broj prijemljivih svinja svih kategorija na gospodarstvu, klaonici, na prijevoznom sredstvu, sajmovima i drugim mjestima;

b) broj uginulih svinja svih kategorija na gospodarstvu, u klaonici, na prijevoznom sredstvu, sajmovima i drugim mjestima;

c) za svaku kategoriju broj oboljelih svinja i broj svinja u kojih je potvrđena klasična svinjska kuga;

d) broj usmrćenih svinja na zaraženom gospodarstvu, u klaonici, na prijevoznom sredstvu, sajmovima i drugim mjestima;

e) broj neškodljivo uklonjenih svinja; f) udaljenost zaraženog gospodarstva od prvoga susjednog gospodarstva gdje se drže

svinje; g) ako je klasična svinjska kuga potvrđena u klaonici ili na prijevoznom sredstvu,

lokaciju gospodarstava s kojih zaražene svinje ili lešine potječu. 3. U slučaju sekundarnih izbijanja klasične svinjske kuge Uprava mora dostaviti

Europskoj komisiji podatke iz točaka 1. i 2. ovoga Dodatka, najmanje 1. radnoga dana svakoga tjedna.

4. Osim podataka iz točaka 1., 2. i 3. ovoga Dodatka Uprava mora, čim je prije moguće, dostaviti Europskoj komisiji i državama članicama EU, pisano izvješće koje mora sadržavati:

a) datum kada su svinje na gospodarstvu, u klaonici ili na prijevoznom sredstvu usmrćene i neškodljivo uklonjene;

b) rezultate pretraživanja uzoraka uzetih od usmrćenih svinja; c) podatke o broju usmrćenih i neškodljivo uklonjenih svinja te broju svinja koje će biti

kasnije zaklane i datum do kojega će biti zaklane, ako je korišteno odstupanje iz članka 6. stavka 1. ovog Pravilnika;

d) sve podatke o mogućem izvoru ili izvoru bolesti ako je utvrđen;


66

e) podatke o genotipu virusa koji je uzrokovao izbijanje ili pojavu klasične svinjske kuge u slučaju primarnog izbijanja klasične svinjske kuge ili pojave klasične svinjske kuge u klaonici ili na prijevoznom sredstvu,;

f) u slučajevima kada su, na kontaktnim gospodarstvima ili na gospodarstvima na kojima su se nalazile životinje sumnjive da su zaražene virusom klasične svinjske kuge, svinje neškodljivo uklonjene, podatke o:

• datumu usmrćivanja svinja i broju svinja, po kategorijama, koje su bile usmrćene na svakom gospodarstvu, • epidemiološkoj povezanosti između izbijanja ili pojave klasične svinjske kuge i svakoga kontaktnog gospodarstva ili razlozima koji su doveli do sumnje na klasičnu svinjsku kugu na svakom sumnjivom gospodarstvu, • rezultatima laboratorijskoga pretraživanja uzoraka uzetih od usmrćenih svinja na gospodarstvu. 5. Ako svinje na kontaktnim gospodarstvima nisu usmrćene, Uprava mora predočiti Europskoj komisiji razloge za donošenje takve odluke.

3. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POTVRĐENE POJAVE KSK

NA GOSPODARSTVU

U skladu s Pravilnikom 187/04, članak 5. 1. Ako je klasična svinjska kuga službeno potvrđena na gospodarstvu, nadležni

veterinarski inspektor uz mjere iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika, mora na zaraženom gospodarstvu narediti provedbu sljedećih mjera:

a) usmrćivanje svih svinja na zaraženom gospodarstvu, bez odgađanja, pod službenim nadzorom i na način da se tijekom usmrćivanja i prijevoza spriječi širenje virusa klasične svinjske kuge; Vlasniku svinja ili predstavniku vlasnika predat će se službena obavijest u pismenom obliku o namjeri da se usmrte sve svinje na gospodarstvu (Rješenje o usmrćivanju svinja nalazi se u Prilogu IV). Procjena vrijednosti svinja na gospodarstvu provodi se prije nego što se svinje usmrte. Procjenu obavlja Povjerenstvo koje imenuje pomoćnica ministra ravnateljica UV, a u čijem sastavu mora obavezno biti nadležni veterinarski inspektor, u skladu s člankom 27. Zakona o veterinarstvu (Rješenje o osnivanju povjerenstva nalazi se u Prilogu IV). Prije početka usmrćivanja nadležni veterinarski inspektor i LS moraju obaviti sve pripreme, vodeći računa o dobrobiti životinja u skladu s odredbama Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine br. 135/06) i Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (Narodne novine br. 39/08) Dodatak - E. Napomena: Naređuje i obavlja nadzor veterinarski inspektor, a usmrćivanje svinja provodi


b) uzimanje dovoljnog broja uzoraka od usmrćenih svinja u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, kako bi se utvrdio način unošenja virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvo i odredilo koliko je dugo virus bio prisutan na gospodarstvu prije nego je bolest prijavljena;


67

Napomena: Naređuje i obavlja nadzor veterinarski inspektor. Uzimanje uzoraka od usmrćenih svinja i slanje na laboratorijsko pretraživanje provodi ovlašteni veterinar, a upute o potrebnim uzorcima daje Stručno tijelo.

c) neškodljivo uklanjanje lešina uginulih i usmrćenih svinja, pod službenim nadzorom;

Napomena: Neškodljivo uklanjanje lešina obavlja se u objektima za utilizaciju (AGROPROTEINKA, adresa i broj telefona u Prilogu II/3). Pod određenim okolnostima LS može kao alternativu neškodljivog uklanjanja lešina provesti spaljivanje i zakopavanje, na temelju stavka 3. članka 18. Zakona o veterinarstvu, a lokacija treba biti sastavni dio lokalnih kriznih planova.

d) pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom mesa svinja koje su

zaklane u razdoblju između vjerojatnog unosa virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvo i početka provedbe naređenih mjera; Napomena: Naređuje i obavlja nadzor veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni

veterinar.

e) pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom sjemena, jajnih stanica i embrija svinja, koji su bili uzeti u razdoblju između vjerojatnog unosa virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvo i početka provedbe naređenih mjera, na način da se spriječi širenje virusa klasične svinjske kuge; Napomena: Naređuje i obavlja nadzor veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni

veterinar.

f) obradu svih tvari i otpadaka koji su mogli biti kontaminirani (npr. krmiva), na način da se uništi virus klasične svinjske kuge te uništenje cjelokupnog materijala za jednokratnu uporabu koji je mogao biti kontaminiran, a naročito onog koji se upotrebljavao u postupku klanja, u skladu s uputstvima službenog veterinara; Napomena: Naređuje i obavlja nadzor veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni

veterinar.

g) čišćenje i dezinfekciju objekata u kojima su svinje držane, vozila kojima su prevožene, opreme, stelje, gnoja i gnojnice u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika, a nakon što su svinje neškodljivo uklonjene; Napomena: Naređuje i obavlja nadzor veterinarski inspektor, a provodi i kontrolira


h) genetsku tipizaciju izoliranog virusa klasične svinjske kuge u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, u slučaju primarnog izbijanja klasične svinjske kuge; Napomena: Naređuje i obavlja nadzor veterinarski inspektor.

i) provedbu epidemiološkog istraživanja Napomena: provodi veterinarski inspektor

2. U slučaju kad je izbijanje klasične svinjske kuge potvrđeno u laboratoriju, zoološkom


68

vrtu, parku gdje se drže divlje svinje ili ograđenom području gdje se svinje drže u znanstvene svrhe ili u svrhu očuvanja rijetkih pasmina, Uprava može dozvoliti odstupanja od mjera iz stavka 1. točke a) i e) ovoga članka uz uvjet da nisu ugroženi gospodarski interesi, o čemu mora odmah obavijestiti Europsku komisiju. 4. POSTUPCI UZIMANJA UZORAKA NA GOSPODARSTVU PRILIKOM

USMRĆIVANJA SVINJA NAKON ŠTO JE BOLEST POTVRĐENA U skladu s Pravilnikom 16/05, poglavlje IV-B.

1. U svrhu utvrđivanja načina na koji je virus KSK unesen na zaraženo gospodarstvo i utvrđivanja vremena koje je proteklo od njegovog unošenja, prilikom ubijanja svinja na imanju, nakon što je izbijanje bolesti potvrđeno, svinjama se radi obavljanja serološkog pretraživanja moraju nasumično uzeti uzorci krvi.

2. Minimalni broj svinja čiji se uzorci uzimaju mora biti dovoljan da se u svinja u svim podjedinicama na gospodarstvu, s 95%-tnom sigurnošću, otkrije 10%-tna seroprevalencija . Uzorci za virološke testove mogu se uzimati i u skladu s naputcima Uprave koja mora voditi računa o raspoloživosti dijagnostičkih testova, osjetljivosti testova koji će se koristiti kao i postojećoj epidemiološkoj situaciji.

3. Međutim, u slučaju sekundarnih epidemija, Uprava može odrediti ad hoc postupke uzimanja uzoraka, pri čemu treba voditi računa o već raspoloživim epidemiološkim podacima na mjestu izbijanja KSK, o načinima na koji je virus unesen u gospodarstvo i o mogućnostima da se bolest s njega raširi.

5. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POTVRĐENE POJAVE KSK NA

GOSPODARSTVU KOJE IMA RAZLIČITE PROIZVODNE JEDINICE

U skladu s Pravilnikom 187/04, članak 6. (1) Ako je klasična svinjska kuga potvrđena na gospodarstvu koje ima dvije ili više

odvojenih proizvodnih jedinica, Uprava može, u svrhu omogućavanja završetka turnusa tova, dozvoliti odstupanje od mjera propisanih u članku 5. stavku 1. točki a) Pravilnika na proizvodnoj jedinici na kojoj se nalaze zdrave svinje, pod uvjetom da je nadležni veterinarski inspektor potvrdio da su struktura, veličina i udaljenost između proizvodnih jedinica kao i postupci proizvodnje takvi da je u proizvodnoj jedinici osigurano potpuno odvojeno držanje i hranidba te da je onemogućeno širenje virusa iz jedne u drugu proizvodnu jedinicu.

(2) U slučaju odstupanja navedenih u stavku 1. ovoga članka Uprava mora izraditi detaljna pravila za provedbu tih odstupanja, uzimajući u obzir sve mjere za sprječavanje širenja bolesti i zaštitu zdravlja životinja i o tome bez odgađanja obavijestiti Europsku komisiju. 6. MJERE KOJE SE PROVODE NA KONTAKTNIM GOSPODARSTVIMA U skladu s Pravilnikom 187/04, članak 7.

(1) Gospodarstva moraju biti proglašena kontaktnim gospodarstvima ako nadležni veterinarski inspektor opravdano sumnja ili utvrdi na temelju epidemiološkog istraživanja da


69

je klasična svinjska kuga mogla biti unesena s drugih gospodarstava na zaraženo gospodarstvo ili s zaraženog gospodarstva na druga gospodarstva.

(2) Ako epidemiološko stanje zahtijeva, nadležni veterinarski inspektor mora narediti provedbu mjera koje su određene za zaraženo gospodarstvo i za kontaktna gospodarstva te uzimanje dovoljnog broja uzoraka od usmrćenih svinja, u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, kako bi se prisutnost virusa klasične svinjske kuge na kontaktnom gospodarstvu potvrdila ili isključila.

(3) Najvažniji kriteriji i čimbenici rizika koji se uzimaju u obzir pri provedbi mjera iz članka 5. stavka 1. točke a) Pravilnika na kontaktnim gospodarstvima propisani su u Dodatku IV. navedenog Pravilnika.

(4) Mjere koje se provode u slučaju sumnje na kontaktnim gospodarstvima moraju se provoditi sve dok se sumnja na klasičnu svinjsku kugu službeno ne isključi 6.1. GLAVNI KRITERIJI I ČIMBENICI RIZIKA KOJE TREBA UZETI U OBZIR

KOD DONOŠENJA ODLUKE O USMRĆIVANJU SVINJA NA KONTAKTNIM GOSPODARSTVIMA

U skladu s Pravilnikom 187/04, Dodatak IV. Odluka

Kriteriji Za usmrćivanje Protiv usmrćivanja Klinički znakovi koji ukazuju na pojavu Da Ne KSK na kontaktnom gospodarstvu Svinje su premještane iz zaraženog na Da Ne kontaktna gospodarstva u vremenu nakon vjerojatnoga unošenja virusa na zaraženo gospodarstvo Kontaktna gospodarstva se nalaze na Da Ne području s visokom gustoćom svinja Mogućnost širenja virusa iz mjesta izbijanja Velika/ Ograničena KSK prije uvođenja mjera za iskorjenjivanje nepoznata KSK Kontaktna gospodarstva su smještena u Da Ne krugu od 500 m od mjesta izbijanja KSK (a ako se radi o području s vrlo visokom gustoćom svinja, u obzir se mora uzeti veća udaljenost) Kontaktna gospodarstva se nalaze u blizini Da Ne više gospodarstava na kojima je izbila KSK Broj svinja na gospodarstvu na kojemu je Velik Mali izbila KSK i/ili na kontaktnim gospodarstvima


70

7. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POTVRĐENE POJAVE KSK U

KLAONICI, PRIJEVOZNOM SREDSTVU, SAJMU ILI DRUGOM MJESTU

U skladu s Pravilnikom 187/04, članak 14. stavak 2. Ako se utvrdi pojava klasične svinjske kuge u klaonici, prijevoznom sredstvu, sajmu ili drugom mjestu nadležni veterinarski inspektor mora narediti: a) usmrćivanje svih prijemljivih životinja u klaonici, prijevoznom sredstvu, sajmu ili drugom mjestu bez odgađanja; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a provodi ovlašteni veterinar. b) neškodljivo uklanjanje trupova, iznutrica i životinjskog otpada podrijetlom od moguće zaraženih životinja, pod službenim nadzorom; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar. c) čišćenje i dezinfekciju objekata, opreme i vozila pod službenim nadzorom, a u skladu sa člankom 12. Pravilnika; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a provodi ovlašteni veterinar. d) epidemiološko istraživanje; Napomena: Provodi veterinarski inspektor e) genetsku tipizaciju izoliranog virusa klasične svinjske kuge u skladu s Dijagnostičkim priručnikom; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor. f) na gospodarstvu s kojega dolaze zaražene svinje ili trupovi provode se mjere koje se provode na kontaktnim gospodarstvima. Na gospodarstvu s kojega dolaze zaražene svinje ili trupovi moraju se provesti mjere iz članka 5. stavka 1. Pravilnika osim ako rezultati epidemiološkog istraživanja ne ukazuju na potrebu provođenja i drugih mjera. g) niti jedna životinja ne smije biti dopremljena na klanje ili stavljena u promet do isteka 24 sata nakon čišćenja i dezinfekcije.

8. MJERE KOJE SE PROVODE U SLUČAJU POTVRĐENE POJAVE KSK U

DIVLJIH SVINJA U skladu s Pravilnikom 187/04, članak 15. Nakon potvrđivanja primarnog slučaja klasične svinjske kuge u divljih svinja, Uprava mora:

a) sazvati Stručno tijelo koje pomaže Upravi u: • proučavanju epidemiološke situacije i određivanju zaraženog područja ( epidemiološki

upitnik koji se popunjava kod potvrđene pojave KSK u divljih svinja nalazi se u Prilogu IV)


71

• utvrđivanju odgovarajućih mjera, osim onih na koje se odnose mjere iz točke b) i c) ovoga stavka koje treba provesti u zaraženom području. Ove mjere mogu uključiti obustavljanje lova i zabranu hranidbe/prihranjivanja divljih svinja,

• izradi plana za iskorjenjivanje klasične svinjske kuge, kojeg Uprava mora dostaviti Europskoj komisiji,

• provođenju nadzora na terenu kako bi se potvrdila učinkovitost mjera za iskorjenjivanje klasične svinjske kuge u zaraženom području;

b) staviti sva gospodarstva sa svinjama na zaraženom području pod službeni nadzor

nadležnoga veterinarskog inspektora, koji mora narediti: • službeno popisivanje svih kategorija svinja na svim gospodarstvima. Vlasnik životinja

mora o promjenama broja svinja na gospodarstvu obavijestiti nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju. Podaci iz popisa moraju biti dostupni na zahtjev i provjereni od strane veterinarskog inspektora tijekom svakog službenog nadzora. Na gospodarstvima gdje se svinje drže na otvorenom (slobodno držanje) prvi se popis može provesti na osnovi procjene;

• držanje svinja na gospodarstvu na način koji osigurava nemogućnost kontakta s divljim svinjama. Divlje svinje ne smiju imati pristup bilo čemu što bi kasnije moglo doći u kontakt sa svinjama na gospodarstvu;

• zabranu ulaska na i izlaska svinja s gospodarstva, osim uz odobrenje Uprave i u skladu s epidemiološkom situacijom;

• postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu i izlazu iz objekata na kojima se drže svinje i na ulazu i izlazu s gospodarstva;

• provedbu odgovarajućih biosigurnosnih mjera od strane osoba koje su bile u kontaktu s divljim svinjama kako bi se smanjila opasnost od širenja virusa klasične svinjske kuge, a te mjere mogu uključiti i privremenu zabranu ulaza na gospodarstvo osobama koje su bile u kontaktu s divljim svinjama;

• pretraživanje na gospodarstvu svih uginulih i svinja koje pokazuju znakove klasične svinjske kuge;

• zabranu unošenja na gospodarstvo gdje se drže svinje bilo kojeg organa ili tkiva odstrijeljene ili uginule divlje svinje kao i bilo kojeg pribora ili opreme koji je mogao biti kontaminiran virusom klasične svinjske kuge;

• zabranu stavljanja u promet svinja, njihove sperme, zametaka ili jajnih stanica iz zaraženog područja;

c) narediti da sve divlje svinje odstrijeljene ili uginule na zaraženom području moraju

biti pregledane od strane nadležnog veterinarskog inspektora i pretražene na klasičnu svinjsku kugu u skladu s Dijagnostičkim priručnikom. Trupovi svih divljih svinja kod kojih je utvrđena klasična svinjska kuga moraju se neškodljivo ukloniti pod službenim nadzorom. Bez obzira na negativne rezultate pretraživanja na klasičnu svinjsku kugu Uprava mora narediti zabranu stavljanja u promet mesa divljih svinja koje potječu iz zaraženog područja te neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom. Dijelovi divljih svinja koji nisu namijenjeni ljudskoj prehrani moraju se neškodljivo ukloniti pod službenim nadzorom;

d) narediti genetsku tipizaciju izoliranog virusa klasične svinjske kuge u skladu s

Dijagnostičkim priručnikom;


72

Ako se klasična svinjska kuga pojavi u divljih svinja na pograničnom području Republike Hrvatske, pri određivanju mjera kontrole klasične svinjske kuge Uprava surađuje s nadležnom službom susjedne države.

9. POSTUPCI SEROLOŠKOG PRETRAŽIVANJA I UZORKOVANJA U

PODRUČJIMA NA KOJIMA JE POTVRĐENA POJAVA KSK U DIVLJIH SVINJA U skladu s Pravilnikom 16/05, Poglavlje IV.-H Napomena: isto kao kod sumnje (IV, 6.1)

1. Potrebno je odrediti broj uzoraka uzimajući u obzir veličinu i zemljopisno područje ciljane populacije, prema procijenjenom broju živih životinja vodeći pri tom računa o stalnoj nazočnosti divljih svinja i postojanju prirodnih i umjetnih prepreka koje su u stanju spriječiti velika i stalna kretanja životinja. Ako nema pravih podataka ili se radi o velikim područjima, preporuča se da se za uzimanje uzoraka odrede područja ne veća od 200 km2, na kojima obično živi između 400 i 1000 divljih svinja.

2. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 15. stavka 2. točke c) Pravilnika, minimalni broj svinja od kojih je potrebno uzeti uzorak unutar utvrđenog područja, mora, s 95%-tnom sigurnošću, omogućiti otkrivanje 5%-tne seroprevalencije. U tu je svrhu potrebno uzeti uzorke barem 59 životinja sa svakog utvrđenog područja.

Preporuča se također da: • u područjima u kojima je lov učestaliji i lovi se redovito ili se u njima kao mjera

nadzora nad bolestima obavlja selektivni izlov, otprilike 50% životinja čiji se uzorci uzimaju bude iz dobne skupine od tri mjeseca do godine dana, 35% od jedne do dvije godine, a 15% starije od 2 godine,

• u područjima u kojima se rijetko lovi ili se uopće ne lovi, uzorci budu uzeti od barem 32 životinje iz svake od tri dobne skupine,

• uzimanje uzoraka obavi se u kratkom vremenu, po mogućnosti ne dužem od mjesec dana,

• dob životinja od kojih su uzeti uzorci odredi se prema izraslim zubima. 3. Za otkrivanje virusa, antigena i genoma KSK u uginulih ili eutanaziranih svinja

najprikladniji su uzorci tkiva tonzila, slezene i bubrega. Preporuča se, osim toga, prikupljanje po dva uzorka drugih limfnih tkiva kao što su retrofaringealni (lat. retropharyngiales) parotidni (lat. parotidei), mandibularni (lat. mandibulares) i mezenterijalni (lat. mesenterici) limfni čvorovi te uzorak vitog tankog crijeva. U slučaju lešina u raspadu, cijela duga ili prsna kost može poslužiti kao uzorak izbora. 4. Svaki uzorak treba pratiti odgovarajući obrazac uz napomenu da sve informacije koje se traže u obrascu moraju biti popunjene. VI. ODREĐIVANJE ZARAŽENOG I UGROŽENOG PODRUČJA


73

U skladu s Zakonom o veterinarstvu, članak 9. Zaraženo i ugroženo područje određuje se u skladu s propisima o zaštiti od bolesti životinja. Ako nije drugačije propisano, veličinu zareženog i ugroženog područja određuje pomoćnica ministra i ravnateljica Uprave. U skladu s Pravilnikom 187/04, članak 9.

1. Odmah nakon službenog potvrđivanja klasične svinjske kuge u svinja na gospodarstvu, Uprava mora odrediti granice zaraženog područja u krugu od najmanje 3 km oko mjesta izbijanja bolesti, koje mora biti u sklopu ugroženog područja u krugu od najmanje 10 km.

2. Kod određivanja područja uzima se u obzir: a) rezultate epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8. Pravilnika; b) zemljopisni položaj, naročito prirodne ili umjetne granice; c) položaj i međusobnu udaljenost gospodarstava; d) podatke o prometu i trgovini svinjama i podatke o raspoloživosti klaonica; e) sredstva i osoblje koje je na raspolaganju za kontrolu prometa svinja unutar područja, naročito ako svinje koje treba usmrtiti moraju u tu svrhu biti uklonjene s gospodarstva podrijetla. 3. Ako zaražena ili ugrožena područja uključuju dio teritorija drugih država, Uprava mora surađivati s nadležnim tijelima dotičnih država u utvrđivanju područja. 4. Uprava mora provesti sve potrebne mjere, uključujući postavljanje vidljivih znakova i upozoravajućih natpisa te korištenje sredstava javnoga priopćavanja, kako bi osigurala da se sve osobe unutar zaraženog i ugroženog područja u cijelosti upoznaju s naređenim mjerama iz članka 10. i 11. Pravilnika te osigurati provedbu naređenih mjera.

VII. ZARAŽENO PODRUČJE

Granice zaraženog područja određuje Uprava odmah nakon službenog potvrđivanja klasične svinjske kuge na gospodarstvu, a određuje se u krugu od najmanje 3 km oko mjesta izbijanja bolesti.

A. MJERE KOJE SE PROVODE NA ZARAŽENOM PODRUČJU U skladu s Pravilnikom 187/04, članak 10.

1. Na zaraženom području nadležni veterinarski inspektor mora narediti provedbu

sljedećih mjera: a) popisivanje svih gospodarstava gdje se drže svinje u što kraćem roku nakon čega, u

roku od 7 dana, nadležni veterinarski inspektor mora posjetiti sva gospodarstva u zaraženom području kako bi klinički pregledao svinje te provjerio registar svinja na farmi i ušne markice svinja na farmi; Napomena: Popis svih gospodarstava na kojima se drže svinje naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a provodi ovlašteni veterinar. Veterinarski inspektor mora posjetiti i klinički pregledati svinje na svim gospodarstvima.

b) zabranu premještanja i prometa svinja, osim u iznimnim slučajevima kod premještanja


74

u skladu sa odredbama točke f) ovoga stavka. Od ove zabrane može se izuzeti provoz svinja cestom ili željeznicom kroz zaraženo područje, uz uvjet da se provoz obavlja bez istovarivanja i zaustavljanja. Navedeno izuzeće može se dati za svinje za klanje koje dolaze izvan zaraženog područja i koje odlaze na klanje bez odgađanja u klaonicu koja se nalazi u zaraženom području; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar. U skladu s člankom 24. Zakona o veterinarstvu, službene osobe nadležne

policijske uprave na zahtjev Veterinarskog ureda pružaju pomoć u ograničavanju prometa životinja, zabrani kretanja životinja i osoba.

c) kamioni i druga prijevozna sredstva i oprema, korišteni za prijevoz svinja ili druge

stoke ili materijala koji je mogao biti zaražen (lešine, stočna hrana, gnoj, gnojnica i sl.) moraju biti očišćeni i dezinficirani što je prije moguće nakon kontaminacije, u skladu s odredbama članka 12. ovog Pravilnika. Niti jedno prijevozno sredstvo koje je bilo korišteno za prijevoz svinja ne smije napustiti zaraženo područje, a da nije prethodno očišćeno i dezinficirano te pregledano i odobreno od strane ovlaštenog veterinara; Napomena: Čišćenje i dezinfekciju naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a provodi i

kontrolira ovlašteni veterinar. d) zabranu ulaza i izlaza drugih domaćih životinja na i s gospodarstva bez odobrenja

nadležnoga veterinarskog inspektora; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar.

e) prijavu bez odgađanja svake uginule ili bolesne svinje na gospodarstvu Upravi, koja će odrediti provedbu odgovarajućih pretraživanja u skladu s Dijagnostičkim priručnikom; Napomena: Prijavu bolesnih i uginulih svinja naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira i provodi ovlašteni veterinar.

f) zabranu premještanja svinja s gospodarstva na kojemu se drže dok ne protekne najmanje 30 dana od provedenog čišćenja i dezinfekcije zaraženih gospodarstava. Nakon 30 dana Uprava može odobriti premještanje svinja s gospodarstva pod uvjetima iz stavka 3. ovog članka i to samo za direktan prijevoz:

• na hitno klanje u klaonicu koju je odredila Uprava, po mogućnosti unutar zaraženog ili ugroženog područja, • u objekt za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mjesto gdje se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom, ili • u iznimnim slučajevima u druge objekte unutar zaraženog područja o čemu Uprava mora odmah izvijestiti Stalni veterinarski odbor Europske komisije;

Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar. g) zabranu prometa sperme, jajnih stanica i embrija svinja s gospodarstava unutar zaraženog područja;

Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar. h) obveznu provedbu odgovarajućih biosigurnosnih mjera koje su potrebne za

smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične svinjske kuge od strane svake osobe koja ulazi ili izlazi s gospodarstva. Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar.

2. Ako mjere zabrane ostaju na snazi duže od 30 dana zbog novih izbijanja bolesti, a kao posljedica toga je ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u uzgoju


75

svinja, Uprava može na zahtjev posjednika životinja, odobriti otpremanje svinja s gospodarstva unutar zaraženog područja, direktno:

a) na hitno klanje u klaonicu koju je odredila Uprava i koja se po mogućnosti nalazi unutar zaraženog ili ugroženog područja,

b) u objekt za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mjesto gdje se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom,

c) u iznimnim slučajevima u druge objekte unutar zaraženog područja, o čemu Uprava mora odmah izvijestiti Stalni veterinarski odbor Europske komisije;

3. Ako mjere zabrane ostaju na snazi duže od 30 dana zbog novih izbijanja bolesti, a kao

rezultat toga je ugrožena dobrobit životinja, ili se pojave drugi problemi u uzgoju životinja, Uprava može dozvoliti otpremanje svinja s gospodarstva pod sljedećim uvjetima:

a) da je nadležni veterinarski inspektor klinički pregledao svinje na gospodarstvu, a naročito one namijenjene za stavljanje u promet, uključujući mjerenje tjelesne temperature i da je obavio kontrolu registra i brojeva ušnih markica svinja na gospodarstvu,

b) da tijekom pregleda i kontrola iz točke a) ovoga stavka nisu utvrđeni nikakvi znakovi klasične svinjske kuge,

c) da se svinje otpremaju u prijevoznim sredstvima koja je zapečatio nadležni veterinarski inspektor,

d) da su prijevozna sredstva i oprema odmah nakon prijevoza svinja očišćena i dezinficirana,

e) da je od svinja koje trebaju biti zaklane ili usmrćene uzet dovoljan broj uzoraka u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, a u svrhu potvrđivanja ili isključivanja prisutnosti virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvu,

f) ako se svinje prevoze u klaonicu, da: • nadležni veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar na klaonici mora biti obaviješten o slanju svinja u klaonicu i da o dolasku svinja u klaonicu odmah mora obavijestiti nadležnog veterinarskoga inspektora koji je svinje poslao u promet za klanje; • se po dolasku u klaonicu moraju držati i klati odvojeno od drugih svinja; • nadležni veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar na klaonici tijekom pregleda prije i nakon klanja mora posebnu pažnju obratiti na moguće znakove koji bi ukazivali na klasičnu svinjsku kugu, • ako je meso zaklanih svinja koje su stavljene u promet, neškodljivo uklonjeno ili označeno žigom koji je propisan za higijenski neispravno meso i poslano na daljnju obradu u objektu koji za to odredi Uprava. Pošiljka mesa koja se šalje u taj objekt mora biti zapečaćena prije stavljanja u promet i ostati zapečaćena tijekom prijevoza. 4. Mjere na zaraženom području moraju ostati na snazi: a) dok na zaraženim gospodarstvima nije provedeno čišćenje i dezinfekcija, b) dok svinje na svim gospodarstvima nisu klinički pregledane i laboratorijski pretražene

u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, a u svrhu otkrivanja moguće prisutnosti virusa klasične svinjske kuge.

Pretrage se ne smiju izvoditi prije isteka 30 dana nakon provedenog čišćenja i dezinfekcije na zaraženim gospodarstvima.


76

B. POSTUPCI UZIMANJA UZORAKA NA GOSPODARSTVIMA U ZARAŽENOM PODRUČJU PRIJE UKIDANJA OGRANIČENJA

U skladu s Pravilnikom 16/05, Poglavlje IV.- F 1. Kako bi se u zaraženom području omogućilo ukidanje ograničenja iz članka 10.

Pravilnika 187/04, na svim gospodarstvima u tom području: • treba provesti ispitivanje u skladu s postupcima utvrđenim točkom A. podtočkama 2. i

3. Poglavlja IV; • uzimaju se uzorci krvi za serološke testove 2. Minimalni broj uzoraka koje treba uzeti mora omogućiti da se s 95%-tnom sigurnošću

omogući otkrivanje 10%-tne seroprevalencije u svinja u svim podjedinicama na gospodarstvu.

Međutim, ako se radi o: • rasplodnim krmačama, minimalni broj uzoraka koje treba uzeti mora, s 95%-tnom

sigurnošću, omogućiti otkrivanje 5%-tne seroprevalencije, • centru za sakupljanje sjemena, uzorke krvi treba uzeti od svih nerasta. C. PONOVNO UVOĐENJE SVINJA NA GOSPODARSTVO NAKON

IZBIJANJA BOLESTI U skladu s Pravilnikom 187/04, članak 13. (1) Ponovno uvođenje svinja na gospodarstvo dopušteno je nakon isteka 30 dana od

čišćenja i dezinfekcije provedenog u skladu sa člankom 12. Pravilnika. (2) Kod ponovnog uvođenja svinja mora se uvažavati način držanja svinja na

gospodarstvu i mora biti udovoljeno sljedećim zahtjevima: a) u slučaju držanja svinja na otvorenom, prvo se moraju uvesti sentinel svinje koje su

pretražene i polučile negativan rezultat na nazočnost protutijela za virus klasične svinjske kuge i koje dolaze s gospodarstava na kojima nije bilo izbijanja klasične svinjske kuge i na kojima nisu provođene nikakve naređene mjere suzbijanja ove bolesti. Sentinel svinje se, u skladu s uputstvima Uprave, moraju jednakomjerno rasporediti po čitavom gospodarstvu i 40 dana nakon smještaja na gospodarstvu pretražiti na prisutnost protutijela za virus klasične svinjske kuge u skladu s Dijagnostičkim priručnikom. Ako niti jedna svinja nije razvila protutijela za virus klasične svinjske kuge, na gospodarstvo se mogu uvesti ostale novonabavljenje svinje. Nijedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo do dobivanja nalaza serološkog pretraživanja s negativnim rezultatom.

b) u slučaju svih drugih načina držanja svinja, ponovno uvođenje svinja obavlja se u skladu sa stavkom 2. točkom a) ovoga članka ili se na gospodarstvo uvode sve svinje uz uvjet da: • se sve svinje uvedu u roku od 20 dana i da dolaze s gospodarstava na kojima nije bilo izbijanja klasične svinjske kuge i na kojima nisu provođene nikakve naređene mjere suzbijanja ove bolesti ili na kojem se bolest nije pojavila tijekom posljednje dvije godine ili ako je provedeno cijepljenje svinja na gospodarstvu, da je prošla godina dana od neškodljivog uklanjanja posljednje bolesne ili na bolest sumnjive svinje ili ako cijepljenje nije provedeno, da je proteklo najmanje šest mjeseci od neškodljivog uklanjanja posljednje


77

bolesne ili na bolest sumnjive svinje. • svinje u novooformljenim stadima moraju biti pretražene u skladu s Dijagnostičkim priručnikom. Uzorkovanje u tu svrhu ne smije se provoditi prije isteka 40 dana od uvođenja zadnjih svinja na gospodarstvo, • nijedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo do dobivanja nalaza serološkog pretraživanja s negativnim rezultatom.

(3) Ako je od čišćenja i dezinfekcije na zaraženom gospodarstvu proteklo više od 6 mjeseci, Uprava može dozvoliti odstupanje od odredbi, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju.

VIII. UGROŽENO PODRUČJE Granice ugroženog područja određuje Uprava nakon službenog potvrđivanja klasične svinjske kuge na gospodarstvu, a mora biti najmanje 10 km oko mjesta izbijanja bolesti.

A. MJERE KOJE SE PROVODE NA UGROŽENOM PODRUČJU

U skladu s Pravilnikom 187/04, članak 11.

1. Na ugroženom području nadležni veterinarski inspektor mora narediti: a) popisivanje svih gospodarstava na kojima se drže i uzgajaju svinje,

Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a provodi ovlašteni veterinar. b) zabranu kretanja i prijevoza svinja, osim svinja koje se provoze cestom ili željeznicom

kroz ugroženo područje, uz uvjet da se provoz obavlja bez istovarivanja i zaustavljanja, te promet svinja za klanje podrijetlom izvan ugroženog područja koje dolaze u klaonicu na ugroženom području; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar.

c) da kamioni i druga prijevozna sredstva i oprema korišteni za prijevoz svinja ili druge stoke ili materijala koji je mogao biti zaražen (npr. lešine, krmiva, gnoj, gnojevka) moraju biti očišćeni i dezinficirani što je moguće prije nakon kontaminacije. Niti jedno prijevozno sredstvo, koje je bilo korišteno za prijevoz svinja ne smije napustiti ugroženo područje, a da nije prethodno očišćeno i dezinficirano; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a provodi i kontrolira ovlašteni

veterinar. d) zabranu ulaza i izlaza na i s gospodarstva svim domaćim životinjama tijekom prvih

sedam dana od određivanja ugroženog područja, bez odobrenja nadležnoga veterinarskog inspektora; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar.

e) prijavu, bez odgađanja, svake uginule ili oboljele svinje Upravi koja će odrediti provedbu odgovarajućih mjera u skladu s Dijagnostičkim priručnikom; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a provodi i kontrolira ovlašteni

veterinar. f) zabranu stavljanja svinja u promet s gospodarstva na kojemu se drže najmanje 21 dan


78

od provedenog čišćenja i dezinfekcije zaraženih gospodarstava. Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar.

Iznimno, nakon 21 dan Uprava može odobriti stavljanje svinja u promet s navedenog gospodarstva i to direktno:

• na hitno klanje u klaonicu koju je odredila Uprava, po mogućnosti unutar zaraženog ili ugroženog područja, • u objekt za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mjesto, gdje se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom, ili

• u iznimnim slučajevima na druge objekte unutar zaraženog ili ugroženog područja, o čemu Uprava mora odmah izvijestiti Europsku komisiju; g) zabranu prometa sperme, jajnih stanica i zametaka svinja s gospodarstava unutar

ugroženog područja; Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar.

h) obveznu provedbu odgovarajućih biosigurnosnih mjera koje su potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične svinjske kuge od strane osoba koje ulaze na ili izlaze s gospodarstva, Napomena: Naređuje i nadzire veterinarski inspektor, a kontrolira ovlašteni veterinar.

(2) Ako se zabrane iz stavka 1. ovog članka provode dulje od 30 dana, zbog novih izbijanja bolesti, a kao posljedica toga je ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u uzgoju svinja, Uprava može na osnovi zahtjeva posjednika životinja odobriti otpremanje svinja s gospodarstva unutar ugroženog područja, i to izravno:

• na hitno klanje u klaonicu koju je odredila Uprava i koja se nalazi po mogućnosti unutar zaraženog ili ugroženog područja, • u objekt za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mjesto, gdje se svinje odmah

usmrćuju, a njihove trupla neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom, • u iznimnim slučajevima u druge objekte unutar zaraženog ili ugroženog područja, o čemu Uprava mora odmah izvijestiti Europsku komisiju; (3) Mjere na ugroženom području moraju ostati na snazi sve dok: a) na zaraženom gospodarstvu nije provedeno čišćenje i dezinfekcija i b) dok svinje na svim gospodarstvima nisu klinički pregledane i gdje je to potrebno, dok

nisu laboratorijski pretražene u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, u svrhu otkrivanja moguće prisutnosti virusa klasične svinjske kuge. Pretrage na koje se odnosi ova točka ne smiju se izvoditi prije isteka 20 dana nakon provedenog čišćenja i dezinfekcije na zaraženim gospodarstvima.

B. POSTUPCI UZIMANJA UZORAKA NA GOSPODARSTVIMA U

UGROŽENOM PODRUČJU PRIJE UKIDANJA OGRANIČENJA

U skladu s Pravilnikom 16/05, Poglavlje IV.- G.

1. Da bi se u ugroženom području mogla ukinuti ograničenja, na gospodarstvima u tom području treba obaviti klinički pregled u skladu s postupcima utvrđenima pod točkom A. podtočkom 2. Poglavlja IV.

Osim toga, uzorke krvi za serološko pretraživanje treba uzeti:


79

• na svim gospodarstvima na kojima se ne drže svinje u dobi od dva do osam mjeseci, • kad Uprava ocijeni da se KSK mogla neopaženo proširiti među rasplodnim krmačama, • na svim ostalim gospodarstvima za koje Uprava ocijeni da je s njih potrebno uzeti uzorke, • u svim centrima za sakupljanje sjemena. 2. Kad se na gospodarstvima smještenim u ugroženom području provode serološka

pretraživanja, broj uzoraka uzet na tim gospodarstvima mora biti u skladu s točkom F. podtočkom 2. Poglavlja IV. Međutim, ako Uprava prosudi da se KSK neopaženo mogla proširiti među rasplodnim krmačama, uzorke treba uzeti samo u podjedinicama u kojima se drže te životinje.

C. POSTUPCI PROVJERE I UZIMANJA UZORAKA PRIJE DAVANJA

ODOBRENJA ZA PRESELJENJE SVINJA IZ GOSPODARSTAVASMJEŠTENIH U ZARAŽENOM I UGROŽENOM PODRUČJU I U SLUČAJU DA SU TE SVINJE ZAKLANE ILI USMRĆENE

1. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 11. stavka 1. točke f) podstavka drugog

Pravilnika 187/04, da bi se u skladu s člankom 10. stavkom 3. Navedenog Pravilnika, odobrilo preseljenje svinja s gospodarstava smještenih u zaraženom i ugroženom području, klinički pregled koji obavlja nadležni veterinarski inspektor mora:

• biti obavljen u vremenu od najviše 24 sata prije preseljenja svinja, • biti u skladu s odredbama točke A. podtočke 2. Poglavlja IV. 2. Ako se radi o svinjama koje treba preseliti na drugo gospodarstvo, osim navedenih

ispitivanja, u svim podjedinicama u kojima se drže svinje koje se sele potrebno je provesti klinički pregled svinja. Ako se radi o svinjama starijim od tri do četiri mjeseca taj pregled mora uključiti i mjerenje tjelesne temperature određenom broju svinja. Minimalni broj svinja koje treba provjeriti mora, s 95%-tnom sigurnošću, omogućiti otkrivanje vrućice u tim podjedinicama, ako je ona prisutna u 10% svinja u populaciji.

Međutim, ukoliko se radi o: • rasplodnim krmačama, minimalni broj svinja koje treba pregledati mora s 95%-tnom sigurnošću omogućiti otkrivanje 5%-tne prevalencije u podjedinici u kojoj se drže svinje koje će se seliti, • nerastima, treba pregledati sve neraste koji se sele. 3. Ukoliko se radi o svinjama koje treba preseliti u klaonicu, u pogon za preradu ili na

druga mjesta na kojima će biti usmrćene ili zaklane, osim pretraga koja se obavljaju u skladu s podtočkom 1. ove točke, u svim podjedinicama u kojima se drže svinje koje se sele potrebno je provesti klinički pregled svinja. Ako se radi o svinjama starijim od tri do četiri mjeseca taj pregled mora uključiti i mjerenje tjelesne temperature određenom broju svinja.

Minimalni broj svinja koje treba provjeriti mora, s 95%-tnom sigurnošću, omogućiti otkrivanje vrućice ukoliko se ona u dotičnim podjedinicama pojavljuje u prevalenciji od 20%. Međutim, ako se radi rasplodnim krmačama i nerastima, minimalni broj svinja koje treba


80

pregledati mora, s 95%-tnom sigurnošću, omogućiti otkrivanje vrućice ukoliko se ona u podjedinici u kojoj se drže svinje koje treba seliti, pojavljuje u prevalenciji od 5%.

4. Kod usmrćivanja ili klanja svinja o kojima govori podtočka 3. ove točke, potrebno je za provedbu seroloških pretraživanja uzeti uzorke krvi ili uzorke krvi i tonzila za provedbu viroloških testova, iz svake podjedinice iz koje se svinje sele.

Minimalni broj uzoraka koji treba uzeti mora, s 95%-tnom sigurnošću, omogućiti otkrivanje 10%-tne seroprevalencije ili prevalencije virusa u svakoj podjedinici. Međutim, ukoliko se radi o rasplodnim krmačama ili nerastima, minimalni broj svinja čije uzorke treba uzeti mora, s 95%-tnom sigurnošću, omogućiti otkrivanje 5%-tne seroprevalencije ili prevalencije virusa u podjedinici u kojoj se te svinje drže. Vrste uzoraka koji se uzimaju kao i test koji će se upotrijebiti, moraju biti u skladu s naputcima Uprave koja mora voditi računa o raspoloživosti dijagnostičkih testova, osjetljivosti testova, te o postojećoj epidemiološkoj situaciji.

5. Ukoliko su klinički znakovi i post-mortalne promjene koje ukazuju na nazočnost KSK otkriveni nakon što su svinje zaklane ili usmrćene, odstupajući od podtočke 4. ove točke, primijenit će se odredbe točke C Poglavlja IV.

D. POSTUPCI PROVJERE I UZIMANJA UZORAKA NA GOSPODARSTVU

PRILIKOM OBNOVE POPULACIJE

1. Kad se svinje na gospodarstvo dovode u skladu s člankom 13. stavkom 2. točkom a) ili stavkom 2. točkom b), ili člankom 19. stavkom 8. točkom c) Pravilnika 187/04, primjenjuje se sljedeći postupak uzimanja uzoraka:

• ako se na gospodarstvo dovode sentinel svinje, uzorci krvi moraju se nasumično uzeti od dovoljnog broja svinja da se, s 95%-tnom sigurnošću, omogući otkrivanje 10 %-tne seroprevalencije u svakoj pojedinoj podjedinici na gospodarstvu;

• ukoliko se obavlja obnova cjelokupne populacije, uzorci krvi za serološke testove moraju se nasumično uzeti od dovoljnog broja svinja da se, s 95%-tnom sigurnošću, omogući otkrivanje 20% seroprevalencije u svakoj pojedinoj podjedinici na gospodarstvu.

U slučaju rasplodnih krmača i nerasta broj uzoraka koje treba uzeti mora biti toliki da s 95%-tnom sigurnošću, omogući otkrivanje 10%-tne seroprevalencije.

Nadležni veterinarski inspektor će po dovođenju svinja osigurati, u slučaju pojave bolesti ili uginuća svinja na gospodarstvu iz nepoznatih razloga pretraživanje u svrhu isključenja KSK.


81

IX. ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA

U skladu s Dodatkom II Pravilnika 187/04.

NAČELA I POSTUCI ČIŠĆENJA I DEZINFEKCIJE

1. OPĆA NAČELA I POSTUPCI:

a) čišćenje i dezinfekcija, a kad je potrebno i mjere za uništavanje glodavaca i insekata, moraju se provoditi pod službenim nadzorom i u skladu s uputama službenoga veterinara;

b) dezinficijensi koji će biti korišteni i njihove koncentracije moraju biti odobreni za stavljanje u promet od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva;

c) dezinfekcija se mora provoditi gotovim ili svježe pripravljenim dezinficijensom, prema uputi proizvođača i pod službenim nadzorom;

d) izbor dezinficijensa i način dezinfekcije ovise o vrsti objekata, vozila i predmeta koje treba dezinficirati;

e) uvjeti pod kojima se sredstva za odmašćivanje i dezinfekciju koriste, ne smiju utjecati na smanjenje njihove učinkovitosti, a naročito se mora uvažavati tehničke preporuke proizvođača, kao što su tlak, minimalna temperatura i traženo vrijeme djelovanja sredstva;

f) bez obzira koji je dezinficijens korišten, treba: • temeljito natopiti stelju i gnoj dezinficijensom, • temeljito oprati i četkom oribati podove, rampe i zidove nakon uklanjanja i demontiranja opreme i instalacija gdje je to moguće, da se izbjeglo da učinak čišćenja i dezinfekcije bude slabiji od potrebnoga, • ponoviti dezinfekciju i ostaviti da dezinficijens djeluje minimalno onoliko dugo koliko je navedeno u preporukama proizvođača,

• voda koja je bila korištena za čišćenje mora biti odstranjena na način da se spriječi širenje virusa i klasične svinjske kuge i u skladu s uputama službenog veterinara; g) na površinama koje su čišćene tekućinama pod tlakom, potrebno je spriječiti

naknadnu kontaminaciju već očišćenih površina; h) potrebno je oprati, dezinficirati ili uništiti opremu, dijelove opreme, instalacije i

pribor, koji su mogli biti kontaminirani; i) nakon provedene dezinfekcije, potrebno je spriječiti naknadnu kontaminaciju; j) o čišćenju i dezinfekciji na koje se odnosi ovaj Pravilnik, mora se voditi posebna

evidencija i o istome mora postojati dokaz na gospodarstvu ili u vozilu, a službene potvrde o obavljenoj dezinfekciji izdaje nadležni veterinarski inspektor. 2. POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJU NA

ZARAŽENIM GOSPODARSTVIMA

a) ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA: • tijekom usmrćivanja životinja potrebno je provesti sve mjere kako bi se širenje virusa

klasične svinjske kuge spriječilo ili svelo na minimum, i to: isključivanje ventilacijskoga sustava, postavljanje dodatnih mjesta i opreme za dezinfekciju,


82

rezervne zaštitne odjeće, tuševa, dekontaminacija korištene opreme, instrumenata i pribora;

• lešine usmrćenih životinja treba obilno poprskati dezinficijensom, • za prijevoz lešina iz zaraženog gospodarstva treba koristiti nepropusne i zatvorene

kontejnere, • odmah nakon odvoza lešina svinja, objekte gdje su te svinje bile smještene, te druge

objekte na gospodarstvu, dvorište i sve drugo, što je bilo kontaminirano tijekom usmrćivanja, klanja ili postmortalnih pregleda svinja, treba obilno poprskati dezinficijensom odobrenim za korištenje u skladu s člankom 12. Pravilnika 187/04,

• sva tkiva i krv koja bi se mogla cijediti tijekom klanja ili postmortalnih pregleda ili kontaminirani predmeti, oprema, površinski slojevi zemlje, moraju biti pažljivo skupljeni i neškodljivo uklonjeni zajedno s lešinama,

• upotrijebljeni dezinficijens mora djelovati na površinama na kojima je korišten, najmanje 24 sata,

b) ZAVRŠNO ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA: • gnoj i korištenu stelju treba odstraniti i tretirati u skladu s točkom 3(a) ovoga

dodatka, • masnoću i prljavštinu treba odstraniti sa svih površina upotrebom sredstava za

odmašćivanje i površine oprati vodom, • nakon pranja vodom površine ponovo treba obilno poprskati dezinficijensom, • nakon 7 dana objekte i površine ponovno treba očistiti sredstvom za odmašćivanje,

isprati vodom, obilno poprskati dezinficijensom i ponovno isprati vodom.

3. DEZINFEKCIJA KONTAMINIRANE STELJE, GNOJA I GNOJEVKE: a) gnoj i korištenu stelju treba kompostirati, poprskati dezinficijensom i ostaviti da stoje

najmanje 42 dana ili iste treba uništiti spaljivanjem ili zakopavanjem, b) gnojevka ne smije biti korištena najmanje 42 dana od zadnjeg dodavanja infektivnog

materijala, osim ako veterinarski inspektor dozvoli kraće razdoblje pohrane gnojevke koja je bila tretirana u skladu s uputama službenog veterinara na način da je osigurano uništavanje virusa klasične svinjske kuge.

4. U slučaju gospodarstava gdje se svinje drže na otvorenom, Uprava može odrediti

posebne postupke čišćenja i dezinfekcije uzimajući u obzir tip gospodarstva i klimatske uvjete.

Napomena: Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u slučaju kada je obvezna na temelju

Zakona o veterinarstvu ili naređena od strane veterinarskog inspektora, obavljaju ovlaštene veterinarske organizacije, pod uvjetima i na način koje propisuje ministar.


83

NAPUTAK

o načinu usmrćivanja svinja pri provođenju mjera za suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge

1. Opće odredbe

1. Voditelj lokalnog centra za suzbijanje bolesti (LC) mora osigurati dovoljan broj veterinara i osoblja koje će provesti usmrćivanje životinja na način da se životinjama ne uzrokuje nepotrebna patnje, bol i strah, a također mora osigurati i nadzor nad čitavim postupkom.

2. Osoblje ne smije započeti sa usmrćivanjem životinja bez prisutnosti veterinara ili veterinarskog inspektora.

3. Usmrćivanje životinja se izvodi u skladu s Pravilnikom o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (Narodne novine, br. 39/08.) i ovim Naputkom.

4. Nakon što započne postupak usmrćivanja, životinje moraju biti usmrćene čim je prije moguće, a do trenutka usmrćenja sa životinjama se mora postupati na način da se osigura njihova dobrobit (životinjama moraju biti osigurani primjereni uvjeti držanja te moraju biti, u skladu s potrebama, hranjene i napajane).

5. Svi postupci sa životinjama kao i kretanje životinja treba se svesti na što je moguće manju mjeru te trebaju biti izvođeni u skladu s danim uputama.

6. Usmrćivanje životinja može obavljati samo za to osposobljeno osoblje.

7. Usmrćivanje životinja treba obavljati pri dnevnoj svjetlosti, a ako se mora nastaviti i noću potrebno je osigurati odgovarajuću rasvjetu.

8. Odgovorni veterinar ili veterinarski inspektor odlučuje hoće li se životinje usmrtiti u zatvorenom prostoru (nastambi) ili na otvorenom pri čemu postupak, ukoliko je to moguće, treba biti obavljen na nepropusnoj podlozi.

9. Usmrćivanje životinja mora se obaviti učinkovito i na propisani način tako da se osigura dobrobit životinja i da se poštuju mjere zaštite osoblja koje obavlja usmrćivanje, a u slučaju odlaganja usmrćenja isto mora biti obavljeno što je moguće prije.

10. Oprema koja se koristi za usmrćivanje životinja mora biti u ispravnom stanju i redovno održavana.

11. Kad se životinje usmrćuju u svrhu kontrole bolesti, metode usmrćivanja koje se koriste moraju izazvati trenutnu smrt životinje ili trenutni gubitak svijesti što mora trajati do smrti životinje, a u slučaju kada gubitak svijesti nije trenutan, vraćanje k svijesti ne smije uzrokovati patnju, bol i strah.


84

12. Mlade životinje moraju biti usmrćene prije starijih životinja, zaražene životinje trebaju biti usmrćene prve zbog biosigurnosnih razloga, nakon toga životinje koje su bile s njima u kontaktu i tek nakon toga preostale životinje.

13. Postupak usmrćivanja životinja mora biti pod nadzorom, a u svrhu zaštite dobrobiti životinja, zaštite osoblja i zbog biosigurnosnih razloga.

14. Po završenom usmrćivanju životinja veterinar mora provjeriti da su sve životinje mrtve i tek nakon toga dopustiti provođenje drugih postupaka na životinjama.

15. Po završetku usmrćivanja životinja treba sastaviti pisano izvješće koje uključuje metodu kojom su životinje usmrćene, djelotvornost usmrćivanja i osiguranje biosigurnosnih mjera.

16. Usmrćivanje životinja treba biti obavljeno na mjestu koje neće biti izloženo javnosti.

Veterinarski inspektor treba osigurati upute za osoblje i logističku potporu za provođenje postupaka usmrćivanja životinja na svim zaraženim gospodarstvima u svrhu osiguranja dobrobiti i zdravlja životinja.

Na svako zaraženo gospodarstvo treba biti raspoređena stručna skupina koja je odgovorna nadležnom veterinarskom inspektoru. Skupina se mora sastojati od osoblja osposobljenog za provođenje svih zahtijevanih postupaka, jer u nekim situacijama od osoblja može biti zatraženo da obavlja više poslova. U svakoj se skupini mora nalaziti veterinar. Također mora biti osiguran dovoljan broj osoblja i skupina da se spriječe zastoji.

Elementi koje treba uzeti u obzir pri planiranju usmrćivanja životinja Na zaraženom gospodarstvu usmrćivanje životinja mora se obaviti na način da se životinje ne izlažu nepotrebnoj patnji, strahu, boli i ozljedama. Plan usmrćivanja životinja na gospodarstvu uključuje i sljedeće:

1. svođenje na najmanju moguću mjeru baratanja životinjama i kretanje životinja,

2. usmrćivanje životinja na zaraženom gospodarstvu,

3. prikupljanje podataka o vrsti, broju, starosti i težini usmrćenih životinja

4. odobrenje za usmrćenje životinja,

5. metode usmrćivanja životinja i naknadu troškova za usmrćene životinje,

6. smještaj i lokaciju životinja,

7. raspoloživost i učinkovitost opreme potrebne za usmrćivanje životinja,

8. popis opreme na gospodarstvu koja će pomoći u postupku baratanja životinjama i usmrćivanja,

9. provođenje biosigurnosnih mjera i mjera zaštite okoliša,


85

10. mjere zaštite zdravlja osoblja i njihove sigurnosti tijekom provođenja usmrćivanja,

11. blizinu drugih obližnjih gospodarstava na kojima se drže životinje.

2. Posebne odredbe

Zakonska osnova Zakon o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06.), Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (Narodne novine, broj 39/08, u daljnjem tekstu: Pravilnik) kojim se propisuju uvjeti za zaštitu životinja pri usmrćivanju u svrhu suzbijanja ili iskorjenjivanja bolesti.

Člankom 10. Pravilnika određeno je da u slučaju kada se svinje usmrćuje izvan klaonica radi provođenja mjera suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, postupak mora biti proveden u skladu s odredbama Dodatka E. Pravilnika.

Usmrćivanje svinja U slučaju potrebe koriste se sredstva za smirenje i imobilizaciju životinja.

Kao sredstvo za smirenje svinja može se koristiti sredstvo registrirano u tu svrhu u Republici Hrvatskoj.

Usmrćivanje krmača i nerasta te tovljenika Najprimjerenija je upotreba električne opreme za omamljivanje (električna kliješta za

omamljivanje) koja se može iskoristiti i za usmrćivanje životinje na način da se struja provede i kroz srce.

Jedna elektroda treba biti postavljena na leđa iznad ili iza srca, a druga na glavi iznad očiju te primijenjena struja frekvencije 30 do 60 Hz, 1,3 A, najmanje 250 V kroz najmanje 3 sekunde.

Moguće je također koristiti i pištolj za omamljivanje s penetrirajućim klinom nakon čega treba uništiti mozak ili se može aplicirati sredstvo T-61 uz prethodnu aplikaciju sredstva za sedaciju.

Najpovoljnije mjesto za primjenu pištolja za omamljivanje je odmah iznad sredine crte koja povezuje unutarnje kutove očiju, u smjeru produžene moždine. Pravilan postupak i mjesto primjene pri usmrćivanju svinja je od osobite važnosti jer je mozak svinja relativno malen i dobro zaštićen sinusima.


86

Usmrćivanje prasadi Moguća je jedna od gore navedenih metoda ili primjena T-61 uz prethodnu aplikaciju sredstva za sedaciju.

Utvrđivanje nastupa smrti Nakon usmrćivanja životinja, a prije provođenja daljnjih postupaka mora biti potvrđena

smrt životinja i to provjerom:

1. rada srca,

2. akta disanja i

3. kornealnog refleksa.

1. Prestanak rada srca treba biti utvrđen pomoću stetoskopa, a ne opipavanjem bila, jer nakon provođenja navedenih postupaka usmrćivanja puls nije moguće utvrditi pa taj postupak nije mjerodavan za utvrđivanje smrti životinje.

2. Provjera akta disanja promatranjem prsnoga koša nije siguran način za utvrđivanje nastupa smrti, jer u životinja bez svijesti udisaji mogu biti vrlo spori i plitki tako da pri upotrebi ovog načina utvrđivanja smrti životinja treba biti jako oprezan..

3. Za dokaz postojanja kornealnog refleksa potrebno je dotaknuti površinu očne jabučice. Životinja pri svijesti će pri ovome podražaju trepnuti.

Nedostatak kornealnog refleksa, akta disanja i otkucaja srca u razdoblju duljem od 5 minuta nakon usmrćivanja životinje dokaz je nastupa smrti u životinje.

Odgovornosti i osposobljenost stručne skupine 1. Veterinarski inspektor

a. Odgovornosti:

− izrađuje plan djelovanja na zaraženom gospodarstvu,

− određuje i nadzire provođenje postupaka za osiguranje dobrobiti životinja tijekom usmrćivanja, sigurnosti osoblja i nadzire provođenje biosigurnosnih mjera,


87

− organizira, daje upute i rukovodi skupinom ljudi koji će na zaraženom gospodarstvu obavljati usmrćivanje životinja u skladu s Pravilnikom o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju i ovim Naputkom,

− određuje potrebe u logistici (prijevozna sredstva, rovokopači, bageri, viličari),

− izvješćuje Upravu za veterinarstvo o napretku i problemima,

− podnosi pisano izvješće o provedenom usmrćivanju, u kojem opisuje korišteni način usmrćivanja životinja i djelovanje s obzirom na dobrobit životinja,

b. Osposobljenost:

− za procjenjivanje dobrobiti životinja i njihova ponašanja te anatomskih i fizioloških procesa povezanih sa usmrćivanjem životinja,

− nadzor nad provođenjem svih aktivnosti na gospodarstvu i dostavljanje rezultata na vrijeme,

− svijest o fiziološkim efektima procesa na vlasnika gospodarstva, na članove tima i na javnost,

− učinkovita sposobnost komunikacije.

2. Veterinar

a. Odgovornosti:

− određuje i kontrolira provođenje najprikladnijeg načina usmrćivanja životinja koji neće izazvati nepotrebnu bol, patnju i strah životinja,

− određuje i kontrolira provođenje ili provodi dodatne mjere za zaštitu dobrobiti životinja, uključujući i njihovo usmrćivanje,

− kontrolira provođenje biosigurnosnih mjera u cilju smanjenja rizika od širenja bolesti unutar i izvan gospodarstva,

− na licu mjesta provjerava opremu za usmrćivanje životinja te kontrolira njezino korištenje s obzirom na osiguranje dobrobiti životinja, sigurnosti ljudi i zaštitu okoliša,

− sudjeluje s veterinarskim inspektorom u pripremanju izvješća o provedenom usmrćivanju, u kojem se opisuje način upotrijebljen za usmrćivanje životinja i djelovanje s obzirom na dobrobit životinja

b. Osposobljenost:


88

− procjena zaštite dobrobiti životinja, a osobito učinkovitosti načina usmrćivanja životinja u svrhu ispravljanja pogrešaka tijekom postupka usmrćivanja,

− procjena biosigurnosnog rizika.

3. Osoblje koje je zaduženo za postupanje sa životinjama

a. Odgovornosti:

− izrađuje privremenu opremu koja služi za lakše baratanje životinjama, ako je potrebno,

− premješta životinje i sputava ih,

b. Osposobljenost:

− iskustvo u baratanju životinjama u izvanrednim situacijama.

4. Osoblje koje je zaduženo za usmrćivanje životinja

a. Odgovornosti:

− postupanje sa životinjama na način koji im neće uzrokovati nepotrebne boli, patnje i strah,

− usmrćivanje životinja na način koji uključujući učinkovito omamljivanje i usmrćivanje,

b. Osposobljenost:

− u rukovanju opremom za usmrćivanje životinja,

− za korištenje odgovarajućeg načina usmrćivanja u odnosu na pojedinu životinjsku vrstu,

− za procjenu učinkovitosti načina usmrćivanja,

5. Osoblje zaduženo za zbrinjavanje lešina životinja

a. Odgovornosti:

− učinkovito uklanjanje lešina životinja u svrhu omogućavanja usmrćivanja životinja bez zastoja te u svrhu sprječavanja širenja bolesti,


89

b. Osposobljenost:

− za korištenje opreme i primjene odgovarajuće tehnike uklanjanja lešina životinja s obzirom na vrstu,

6. Vlasnik gospodarstva

a. Odgovornosti:

− pružanje pomoći skupini za suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti, u slučaju potrebe,

b. Osposobljenost:

− treba posjedovati odgovarajuće znanje ili jednako vrijedno iskustvo za brigu o životinjama i uvjetima držanja životinja.


90

PRILOG IV

OBRASCI I IZVJEŠĆA O KSK: A) DOMAĆE SVINJE: 1. Izvješće o epidemiološkom istraživanju- sumnja na KSK (1-

20str.) 2. Izviješće o epidemiološkom istraživanju- potvrđena KSK (1-

21str.) 3. Komercijalni dokument za prijevoz NŽP (1str.) 4. Kontrolna lista za pripremu provedbe usmrćivanja (1-2str.) 5. KSK- Obrazac za uzorkovanje (1str.) 6. KSK- Obavijest za javnost (1str.) 7. Obavijest o osnivanju lokalnog kriznog stožera (1str.) 8. Obrasci za prijavu sumnje, potvrđenog slučaja i odjave bolesti

nalaze se na web stranici mps.hr - Pravilnik o načinu prijave bolesti životinja („Narodne novine“ broj 62/11).

9. Plakat- KSK, zaraženo gospodarstvo 10. Plakat- Zabranjeno kretanje i promet životinja 11. Plakat- Pozor zaraženo područje 12. Rješenje o osnivanju stručnog povjerenstva za naknadu štete

(1-2str.) 13. Rješenje o usmrćivanju kod sumnje (1-2str.) 14. Rješenje kod potvrđenog slučaja KSK (1-4str.) 15. Rješenje kod sumnje na KSK (1-2str.) 16. Službeni izvještaj- klinički pregled svinja prije premještanja ili neodgodivog klanja (1-

3str.) 17. Službeni izvještaj- klinički pregled svinja na KSK prije ukidanja mjera na područjima

pod restrikcijom (1-3str.) 18. Zapisnik popis KSK (1-2str.) 19. Zapisnik usmrćivanje (1-7 str.) 20. Zasjedanje lokalnog kriznog stožera (1str.) B) DIVLJE SVINJE: 1. Epidemiološko istraživanje- potvrđena KSK u divljih svinja (1-10str.) 2. Epidemiološki upitnik- potvrđena KSK u divljih svinja (1-8str.) 3. Evidencija o uginulim divljim svinjama u lovištu (1-2str.) 4. Evidencija o odstrijeljenim divljim svinjama u lovištu (1-2str.) 5. KSK u divljih svinja- obavijest za javnost (1-2str.) C) HITNO CIJEPLJENJE: 1. Obavijest o cijepljenju (1str.) 2. Dnevna evidencija izdavanja i utroška cjepiva (1str.)


91

3. Dnevna evidencija ukupnog broja cijepljenja (1str.) 4. Cijepljenje na gospodarstvu (1str.) 5. Dnevni sažetak osobe koja cijepi (1-3str.)

PRILOG V

PRIRUČNIK ZA CIJEPLJENJE U HITNIM SLUČAJEVIMA

SADRŽAJ:

A. UVOD-NAČELA CIJEPLJENJA

B. SPREMNOST

C. ZADAĆE NS I LS

D. ODJEL ZA CIJEPLJENJE U LS

1. Veterinarsko osoblje

2. Lokacija

3. Odgovornost voditelja Odjela za cijepljenje

4. Postupci cijepljenja

5. Organiziranje cijepljenja

6. Raspoređivanje poslova osobama koje cijepe

7. Izviješća

8. Označavanje cijepljenih životinja

9. Sumnja na bolest

10. Otpornost i prikrivena zaraza

11. Sekundarno izbijanje bolesti

12. Naknadni klinički pregledi

13. Osjemenjivanje

E. OGRANIČAVANJE KRETANJA


92

F. ZAVRŠETAK CIJEPLJENJA

OBRASCI: 1. Obavijest o cijepljenju 2. Dnevna evidencija izdavanja i utroška cjepiva 3. Dnevna evidencija ukupnog cijepljenje na gospodarstvu 4. Dnevni sažetak osobe koja cijepi


93

A. UVOD

1. U skladu s člankom 18. Pravilnika 187/04.

Upotreba cjepiva protiv klasične svinjske kuge je zabranjena.

Rukovanje, proizvodnja, uskladištenje, opskrbljivanje, distribucija i prodaja cjepiva protiv klasične svinjske kuge na području Republike Hrvatske mora biti pod nadzorom Uprave veterinarstva.

2. U skladu s člankom 19. Pravilnika 187/04, stavak 1.

U slučaju kad je na gospodarstvu potvrđena klasična svinjska kuga, a epidemiološki podaci ukazuju na opasnost od širenja ove bolesti, može se provesti hitno cijepljenje svinja na gospodarstvu.

GLAVNI KRITERIJI I ČIMBENICI RIZIKA KOJE TREBA UZETI U OBZIR KOD DONOŠENJA ODLUKE O PROVEDBI HITNOGA CIJEPLJENJA SVINJA NA

GOSPODARSTVU ( U skladu s Dodatkom V Pravilnika 187/04)

Odluka Odluka

Kriteriji Za Protiv cijepljenje cijepljenja

Broj/krivulja incidencije izbijanja KSK u Visoka/brzo Niska/ravna prethodnih 10 – 20 dana raste ili sporo raste Gospodarstvo na kojemu bi se moglo Da Ne provesti cijepljenje nalazi se na području velike gustoće svinja Vjerojatnost novih izbijanja KSK na Vrlo Nije određenom području, tijekom sljedeća 2 ili

vjerojatno vjerojatno

više mjeseci Nedostatak kapaciteta za neškodljivo Da Ne uklanjanje svinja

4. U skladu s stavkom 3. članka 19. Pravilnika 187/04.


94

Ako namjerava provesti cijepljenje Uprava mora izraditi i dostaviti Europskoj komisiji Plan hitnog cijepljenja koji mora sadržavati sljedeće podatke:

a) o relevantnim činjenicama u vezi bolesti zbog kojih je došlo do zahtjeva za hitnim cijepljenjem,

b) o veličini zemljopisnog područja na kojem bi se hitno cijepljenje trebalo provesti, te o broju svinjogojskih gospodarstava na tom području,

c) o kategorijama svinja i približnom broju svinja, koje će biti cijepljene, d) o cjepivu, koje će biti upotrijebljeno, e) o trajanju akcije cijepljenja, f) o označavanju i registraciji cijepljenih svinja, g) o mjerama koje se odnose na stavljanje svinja i njihovih proizvoda u promet, h) o kriterijima koji će biti uzeti u obzir kod donošenja odluke, o tome hoće li cijepljenje

ili mjere na koje se odnosi članak 7. stavak 2. Pravilnika 187/04, biti primijenjeni na kontaktnim gospodarstvima.

i) o drugim pitanjima (radnjama) koja proizlaze iz hitnog cijepljenja, uključujući kliničke i laboratorijske pretrage uzoraka uzetih na gospodarstvima gdje je provedeno cijepljenje te drugim gospodarstvima na području gdje se cijepljenje provodi, a naročito ako je upotrijebljeno markirano cjepivo.

5. U skladu s točkom b., stavka 7. članka 19. Pravilnika 187/04. U slučaju izuzeća iz stavka 3. istog članka, Uprava donosi odluku o provođenju hitnog cijepljenja, ako Plan hitnog cijepljenja osim podataka iz stavka 3. članka 19. Pravilnika 187/04 propisuje da će sve svinje na gospodarstvima gdje je cijepljenje provedeno biti zaklane čim je prije moguće u skladu sa stavkom 4. točkom a. ovoga članka, prema kojem je zabranjen promet živih svinja s područja gdje se cijepljenje provodi, osim ako se prevoze direktno u klaonicu unutar područja na kojem se cijepljenje provodi i koju je odredila Uprava ili promet svinja za hitno klanje u klaonicu koja je blizu tog područja ili u kafileriju ili odgovarajuće mjesto gdje se svinje mogu hitno usmrtiti a njihovi trupovi neškodljivo ukloniti pod službenim nadzorom.

NAČELA CIJEPLJENJA 1. U slučaju izbijanja KSK, Stručno tijelo procjenjuje opasnost od širenja zaraze.

Odmah nakon te procjene o nalazima Stručnog tijela obavještava se NS i predsjednik LS, koji nadzire poslove na terenu. Ako se odluči da u okolini izbijanja zaraze treba provesti cijepljenje, obavještavaju se svi veterinarski djelatnici i druge osobe koje će biti uključene u akciju cijepljenja.

2. O vrsti i korištenju vakcine odlučuje NS.

3. Ovisno o okolnostima, NS se može odlučiti za 3 načina cijepljenja:

► CIJEPLJENJE U KRUGU 1 - 3 km OKO ZARAŽENOG GOSPODARSTVA

U roku od 48 sati moraju biti cijepljenje sve za bolest prijemljive životinje. Životinje se označavaju i kasnije usmrćuju te neškodljivo uništavaju.


95

► CIJEPLJENJE U KRUGU OD 10 km OKO ZARAŽENOG GOSPODARSTVA U tom slučaju cijepi se u području od 10 km. U roku od 7 dana moraju biti

cijepljene sve za bolest prijemljive životinje ( promet cijepljenih životinja dozvoljen je samo unutar područja cijepljenja, osim u slučaju kad životinje idu neposredno na klanje).

► CIJEPLJENJE VEĆIH PODRUČJA ILI ČITAVE DRŽAVE

4. Cijepljenje se u pravilu provodi samo na zaraženom i ugroženom području. Veličina i oblik područja cijepljenja ovisi o okolnostima, a odgovara veličini kruga s radijusom od 10 km. Područje cijepljenja uz obod ne prelazi obod ugroženog područja.

5. Početno područje u kojem se cijepe za bolest prijemljive životinje određuje ravnatelj UV u dogovoru s NS i predsjednikom LS, na osnovi izvješća Stručnog tijela. Predviđeno je da se početno područje ne određuje formalno, jer će se vjerojatno mijenjati, moguće često i brzo, što ovisi o daljnjim izbijanjima bolesti i kasnijim nalazima Stručnog tijela. Konačno područje biti će određeno tek kada će biti prikupljeni kompletni epidemiološki podaci o izbijanju zaraze. Vanjske granice područja moraju biti određene, npr. rijekom, željezničkom prugom, cestom ili nekom drugom fizičkom posebnošću. Gospodarstva kroz koja prolazi granica cijepljenja uzimaju se kao da su u cijelosti unutar cijepnog područja. Ako dođe do daljnjeg izbijanja bolesti potrebno je širiti radijus cijepljenja, a u isto vrijeme, po potrebi se proširuje i zaraženo područje, kako bi se osiguralo da je cijepljenjem obuhvaćeno čitavo područje.

6. Cilj cijepljenja u krugu je ograničavanje širenja zaraze. Zato je potrebno u što kraćem roku cijepiti što veći broj životinja oko prvotnog izbijanja bolesti. Cijepljenje nadzire Odjel za cijepljenje koji se nalazi u LS. Pregled i cijepljenje životinja obavljaju veterinari, koji se aktiviraju u dovoljnom broju, kako bi se cijepljenje obavilo na vrijeme. Ako je potrebno veterinarima se dodjeljuje i pomoć tehničkog osoblja, koje im pomaže u radu i sterilizaciji opreme. O tome vodi brigu predsjednik LS.

6.1. U skladu s stavkom 4. članka 19. Pravilnika 187/04.

Bez obzira na provođenje propisanih mjera na zaraženom i ugroženom području,

Uprava mora tijekom provedbe cijepljenja narediti: a) zabranu prometa živih svinja s područja gdje se cijepljenje provodi, osim ako se

prevoze direktno na klaonicu unutar područja na kojem se cijepljenje provodi i koju je odredila Uprava ili promet svinja za hitno klanje u klaonicu koja je blizu tog područja ili u kafileriju ili odgovarajuće mjesto gdje se svinje mogu hitno usmrtiti a njihovi trupovi neškodljivo ukloniti pod službenim nadzorom;

b) meso cijepljenih svinja mora biti neškodljivo uklonjeno ili označeno žigom koji je propisan za higijenski neispravno meso i poslano na daljnju obradu u objekt koji za to odredi


96

Uprava. Pošiljka mesa koja se šalje u taj objekt mora biti zapečaćena prije stavljanja u promet i ostati zapečaćena tijekom prijevoza.

c) pronalaženje i uništavanje sperme, jajnih stanica i embrija svinja koji su uzeti u razdoblju 30 dana prije cijepljenja, pod službenim nadzorom.

6.2. U skladu s stavkom 5. članka 19. Pravilnika 187/04, prethodno navedene mjere iz

stavka 4. ostaju na snazi najmanje 6 mjeseci nakon provedenog cijepljenja. 6.3. U skladu s stavkom 6. članka 19. Pravilnika 187/04, šest mjeseci prije isteka mjera

prethodno navedenih iz stavka 5. istog članka, veterinarski inspektor mora zabraniti:

a) stavljanje u promet seropozitivnih svinja s gospodarstva na kojem se drže, osim u promet za hitno klanje,

b) uzimanje sperme, jajnih stanica ili embrija od seropozitivnih svinja, c) stavljanje u promet s gospodarstva prasadi seropozitivnih krmača osim ako se prevoze: • u klaonicu na hitno klanje, • na gospodarstvo koje je odredila Uprava s kojega se ta prasad šalje direktno na

klaonicu; • na gospodarstvo nakon što je serološko pretraživanje dalo negativan rezultat na

protutijela za virus klasične svinjske kuge. 7. Nakon provedenog cijepljenja u skladu s stavkom 8. članka 19. Pravilnika 187/04, a bez

obzira na odredbe 5. i 6., mjere koje su propisane stavkom 4. mogu se ukinuti nakon:

a) što su sve svinje s gospodarstva na kojem je provedeno cijepljenje zaklane ili usmrćene

u skladu sa stavkom 4. točkom a) ovoga članka, a svježe meso podrijetlom od tih svinja neškodljivo uklonjeno ili označeno žigom koji je propisan za higijenski neispravno meso i poslano na daljnju obradu u objektu koji za to odredi Uprava. Pošiljka mesa koja se šalje u taj objekt mora biti zapečaćena prije stavljanja u promet i ostati zapečaćena tijekom prijevoza;

b) što su sva gospodarstva gdje je provedeno cijepljenje očišćena i dezinficirana u skladu s člankom 12. Pravilnika 187/04;

c) provedbe mjera iz stavka 4. ovoga članka, kada veterinarski inspektor mora narediti: • zabranu uvođenja svinja na gospodarstvo, nakon što su sve svinje na gospodarstvu na

kojem je provedeno cijepljenje zaklane ili usmrćene, prije isteka 10 dana od provedenog čišćenja i dezinfekcije;

• klinički pregled i laboratorijsko pretraživanje u sladu s Dijagnostičkim priručnikom svih svinja nakon uvođenja na gospodarstva na području gdje je cijepljenje provedeno kako bi se otkrila moguća prisutnost virusa klasične svinjske kuge. Navedena pretraživanja mogu se provoditi tek nakon isteka 40 dana od uvođenja svinja, a tijekom tog razdoblja svinje ne smiju napustiti gospodarstvo.


97

B. SPREMNOST

Nabava i čuvanje cjepiva Rezervu cjepiva odgovarajućeg tipa osigurava NS, a distribuciju u LS obavlja HVI Zagreb. S cjepivom treba postupati i skladištiti ga na način kako je opisano u ovom Planu cijepljenja.

C. ZADAĆE NS I LS

Zadaće NS : − obavještava sve veterinarske inspektore, HVI, Veterinarske zavode, sve

veterinarske organizacije, ambulante o odluci cijepljenja te o granicama početnog područja cijepljenja;

− brine se za objavljivanje na području države; − brine se za distribuciju cjepiva i opreme iz centralnog skladišta u Odjel za

cijepljenje u LS; − brine za nabavu dodatnih količina cjepiva i opreme po potrebi.

Zadaće predsjednika LS: − Predsjednik LS mora voditi evidenciju osoblja koje će sudjelovati u hitnim

akcijama cijepljenja.

− Predsjednik LS ima na raspolaganju zemljopisne karte područja zajedno s podacima o svinjogojskim gospodarstvima, klaonicama, tvornicama stočne hrane.

− Zajedno s voditeljem Odjela za cijepljenje:

procjenjuje koliko će osoblja trebati i brine za njihovo aktiviranje;

brine za preuzimanje cjepiva iz HVI;

osigurava da su na raspolaganju sredstva za završetak cijepljenja u roku od 48 sati ili 7 dana ovisno o načinu cijepljenja (procjenjuje se da svaki veterinar može dnevno cijepiti 100 životinja);

brine za kancelarijske prostorije i osoblje;

brine za prijevoz i distribuciju cjepiva po gospodarstvima.

D. ODJEL ZA CIJEPLJENJE U LOKALNOM STOŽERU

1. Veterinarsko osoblje

Odjelom za cijepljenje u LS rukovodi veterinar, koji djeluje pod nadzorom predsjednika LS. Odjel čini odgovarajući broj veterinara, koji započinju program cijepljenja pregledom životinja pazeći na simptome ranih znakova KSK.

2. Lokacija


98

Odjel za cijepljenje mora biti smješten u LS ili što bliže, jer određene evidencije i zemljopisne karte moraju biti na raspolaganju LS i Odjelu.

3. Odgovornost voditelja Odjela za cijepljenje

Voditelj Odjela mora se brinuti za prijem, skladištenje, izdavanje cjepiva i opreme. S tim u vezi mora poštivati sljedeće:

− Cjepivo mora HVI poslati direktno iz centralnog skladišta u Odjel za cijepljenje. − Cjepivo treba držati u hladnjaku (operativno skladište) i svakodnevno provjeravati da li se

temperatura održava između +2 i +4°C. Ako je temperatura u komori skladištenja viša od 8°C ili niža od 0°C, odmah se mora obratiti NS.

− Treba se pobrinuti da Odjel za cijepljenje dobiva cjepivo najmanje jednom dnevno. Kad su temperature okoliša visoke, potrebno je organizirati dostavu cjepiva i dva puta dnevno.

− Na svakoj staklenki cjepiva prije izdavanja mora biti otisnut datum. Dnevno izdavanje cjepiva mora se temeljiti na procjeni broja životinja koje će se tog dana cijepiti, uz dodatak 25%. Neotvorene staklenke cjepiva koje se tog dana ne utroše, vraćaju se u hladnjak, i izdaju se za upotrebu slijedeći dan. Te staklenke se kod ponovnog izdavanja ne trebaju ponovno označavati datumom. Utrošak cjepiva se evidentira na obrascu u Prilogu IV koji se popunjava svaki dan na osnovi dnevnih sažetaka osoba koje cijepe, na obrascu iz Priloga IV.

− Treba održavati kontakte s HVI i Stručnim tijelom, kako bi po potrebi na raspolaganju bila dodatna rezerva cjepiva.

− Oprema za cijepljenje daje se Odjelu za cijepljenje iz centralnog skladišta ( LS), i mora sadržavati dovoljnu količinu opreme po ekipama koje će obavljati cijepljenje.

− Mora se pobrinuti da pregled i cijepljenje svih za bolest prijemljivih svinja odgovarajuće starosti, bude obavljen što prije.

− Kad je određena granica područja cijepljenja, ona određuje sva gospodarstva koja se nalaze i samo djelomično na području cijepljenja (npr. kad je granica područja cesta, a gospodarstvo leži s obje strane ceste) te osigurava da su cijepljene sve životinje na gospodarstvu.

− Surađuje s veterinarima LS u nadziranju:

- novih izbijanja bolesti;

- napredovanja programa cijepljenja;

- epizootioloških karakteristika izbijanja bolesti.

− Osigurava da se cijepljenje završi u roku. − Pregledava izvještaje o cijepljenju na gospodarstvima i po potrebi naređuje daljnje mjere

za završetak cijepljenja. Ti se obrasci nakon toga koriste u Odjelu za cijepljenje, za popunjavanje obrasca ( dnevna evidencija ukupnog broja cijepljenja ) i označavanje popisa gospodarstava na kojima su životinje bile cijepljene.

− Osigurava da se ispunjeni obrasci svakodnevno dostave u LS, koji vodi dokumentaciju i brine se za kasnije kliničke preglede životinja.


99

− Osigurava da se ispunjavaju dnevna izvješća o cijepljenju na obrascu i o tome obavješćuje predsjednika LS i NS. Informacije se u NS šalju telefaksom ili elektronskom poštom, a ako to nije moguće telefonom, nakon čega slijedi pismeno potvrđivanje informacija.

− Zajedno s predsjednikom LS održava kontakte s tijelima lokalne samouprave i policijom, u vezi s mjerama koje treba provesti.

− Mora osigurati da se provode odgovarajući postupci dezinfekcije i sterilizacija opreme. − Mora osigurati da su veterinari na području cijepljenja obaviješteni o opsegu cijepljenja.

4. Postupci cijepljenja

a) Prijevoz Tijekom prijevoza cjepivo mora biti na hladnom i što manje se tresti. Cjepivo ne smije biti izloženo sunčevoj svijetlosti.

b) Mjesto aplikacije i doziranje cjepiva

Vrstu cjepiva koja će se upotrijebiti određuje NS, a doza i način aplikacije određena je prema uputstvima proizvođača cjepiva. Dodatna uputstva daju HVI i Stručno tijelo za KSK.

c) Uništavanje viška cjepiva Prije odlaska na gospodarstvo, veterinar koji će cijepiti životinje mora procijeniti količinu potrebnog cjepiva. Mora nastojati da je taj višak cjepiva što manji. Djelomično utrošeno cjepivo iz staklenki ne smije se upotrijebiti na drugom gospodarstvu, već otvorene i prazne staklenke treba dezinficirati i u polietilenskoj vrećici odnijeti natrag u Odjel za cijepljenje iz kojeg će se transportirati na neškodljivo uništavanje. Ako se staklenka cjepiva na gospodarstvu nije otvarala, mora se izvana dezinficirati, prije nego se odnese s gospodarstva i vrati u Odjel za cijepljenje na čuvanje u hladnjaku.

d) Dezinfekcija i uništavanje opreme Opremu za jednokratnu upotrebu treba oprati u otopini dezinficijensa i spaliti na gospodarstvu. Kada to nije izvedivo, treba ju dezinficirati u polietilenskoj vrećici i odnijeti natrag u Odjel za cijepljenje. Nastavci automatskog dozatora i staklenke upotrebljavaju se kao oprema za jednokratnu upotrebu, a šprice, cjevčice i igle treba temeljito oprati i dezinficirati prije odlaska s gospodarstva, a prije ponovnog korištenja sterilizirati prokuhavanjem.

e) Osobna dezinfekcija Osobna dezinfekcija mora biti temeljita, mora se provesti prije ulaska na gospodarstvo i izlaska s gospodarstva. Čitavo vrijeme treba imati na umu, da virus KSK može biti prisutan i u naizgled zdravim životinjama koje cijepimo.

5. Organiziranje cijepljenja


100

a) Brzina cijepljenja ovisi o veličini područja cijepljenja, brzini aktiviranja i brojnosti ekipe koja provodi cijepljenje, te o broju životinja koje se dnevno moraju cijepiti (1 veterinar oko 100 životinja). Cilj programa je da se u najkraćem vremenu cijepi što više životinja. Radnu snagu treba što bolje iskoristiti, a u pričuvi uvijek mora biti jedna do dvije osobe, koje se mogu aktivirati ukoliko cijepljenje nije završeno.

b) Cijepljenje na gospodarstvima organizira se na osnovi popisa gospodarstava s životinjama, koja se istovremeno označavaju, tako da se sigurno obavi cijepljenje na svim gospodarstvima.

c) Prije početka cijepljenja sve životinje na gospodarstvu treba klinički pregledati, bez obzira što niti jedna životinja s tog gospodarstva ne dolazi u obzir za cijepljenje. Na velikim gospodarstvima je praktično pregledavati i cijepiti životinje u odgovarajućim manjim skupinama.

d) Dolaskom na gospodarstvo veterinar koji cijepi mora ispuniti obrazac KSK-V-5.

e) Potrebno je spriječiti premještanje životinja i uvažavati ograničenja kretanja zbog KSK.

6. Raspoređivanje poslova osobama koje cijepe

Voditelj Odjela za cijepljenje mora osigurati da je program cijepljenja koji mora obaviti veterinar, napravljen 24 sata ranije ( jedan veterinar cijepi do 100 životinja dnevno ). Organiziranjem dnevnog rada za ekipu, treba ispuniti obrazac KSK-V-1, te prethodno dogovoriti telefonom ili osobno s posjednikom životinja točan termin cijepljenja.

7. Izviješća

Osoblje koje je angažirano za provođenje cijepljenja mora svakodnevno ispunjavati slijedeće obrasce:

a) veterinari koji obavljaju cijepljenje

● obrazac KSK-– evidencija svih posjećenih gospodarstava i evidencija utrošenog cjepiva

● obrazac KSK- dnevni sažetak osobe koja cijepi

b) voditelj Odjela za cijepljenje

● obrazac KSK- u dnevna evidencija ukupnog broja cijepljenja.

Veterinar koji obavlja cijepljenje, na kraju dnevnog programa rada po povratku u Odjel za cijepljenje, mora ispuniti obrazac KSK- po redoslijedu posjeta gospodarstvima i zajedno s obrascem KSK- predati voditelju Odjela za cijepljenje, koji će ih pregledati i narediti


101

eventualne dodatne mjere. Obrazac KSK- u Prilogu IV voditelj Odijela za cijepljenje šalje predsjedniku LS.

8. Označavanje cijepljenih životinja

Cijepljene životinje moraju biti označene. Za označavanje se najčešće se koristi kreda ili sprej u boji, koji su dio opreme veterinara koji obavljaju cijepljenje. Kreda koja se na gospodarstvu upotrijebi mora se uništiti, a sprej dezinficirati.

9. Sumnja na bolest

Ukoliko veterinar koji obavlja cijepljenje uoči simptome koji ukazuju na KSK, mora odmah prekinuti cijepljenje i obavijestiti voditelja Odjela za cijepljenje, koji o istom obavješćuje predsjednika LS. LS će poduzeti sve potrebne mjere u slučaju sumnje na KSK.

10. Otpornost i prikrivena zaraza

Zaštita životinja nastupa 5-10 dana nakon cijepljenja. Klinički znakovi bolesti koji su posljedica zaraze životinja u vremenu kad se još razvija otpornost na virus KSK mogu biti nejasni, te zbog toga može epizootija bolesti biti različita. Nakon cijepljenja, 14 dana nije dozvoljeno premještanje životinja, osim direktno u klaonicu. Kod cijepljenih životinja, kliničke je znakove teško prepoznati, a mogu čak ostati i neopaženi. Može se dogoditi da prikrivenu zarazu posjednici životinja i veterinari ne prepoznaju i tako o njoj ne izvješćuju. Necijepljene mlade životinje kod toga su za bolest prijemljivije, te je kod kliničkih pregleda tih životinja potrebna posebna pozornost.

12. Sekundarno izbijanje bolesti

Sekundarna izbijanja bolesti su moguća. Neke se životinje mogu zaraziti i prije nego se razvije otpornost, a neke ne reagiraju na cijepljenje.

13. Naknadni klinički pregledi

Nakon cijepljenja potrebno je u određenim vremenskim razmacima klinički pregledati životinje. Preglede obavljaju veterinari, a učestalost pregleda ovisi o lokaciji životinje te se koristi slijedeći uzorak:

A. susjedna gospodarstva – svaki dan do razvoja imuniteta, a poslije pregledi u razmacima od 3-4 dana;

B. zaraženo područje 3 km – pregled svaka 3-4 dana do razvoja imuniteta, a poslije pregledi u razmacima 5-7 dana;

C. ugroženo područje – pregled svakih 5-7 dana ( pregled se obavlja istim redoslijedom kako su životinje bile cijepljene );

D. sva gospodarstva na području cijepljenja – treba posjetiti 7 dana prije ukidanja ograničenja.


102

14. Osjemenjivanje

Posjeti osjemenjitelja gospodarstvima na području cijepljenja prekidaju se do izdavanja Rješenja nadležnog veterinarskog inspektora po uputstvu NS.

E. OGRANIČAVANJE KRETANJA

1. Ograničavanje na području cijepljenja

a) Dozvole za premještanje životinja – opći uvjeti

● Dozvole za premještanja na područje cijepljenja, unutar njega i s njega može izdati predsjednik LS.

● Dozvole se obično izdaju samo za premještanje u klaonicu. ● Promet svinja unutar zaraženog područja dozvoljen je u skladu s propisima. ● Životinje koje se premještaju u klaonicu, moraju se zaklati u roku od 24 sata

nakon dolaska u klaonicu. Taj uvjet mora biti uključen u dozvolu za premještanje.

● Veterinarski pregled svih životinja na gospodarstvu mora biti obavljen u roku od najviše 24 sata prije premještanja, kada se radi o premještanju unutar područja cijepljenja odnosno sa njega.

b) Dozvole za premještanje životinja - posebni uvjeti ● Premještanje na područje cijepljenja:

Prije izdavanja dozvole za premještanje životinja treba procijeniti primjerenost kapaciteta klaonice vodeći pri tom računa o vjerojatnom broju životinja za klanje na području cijepljenja.

Premještanja za druge namjene nisu dozvoljena, osim u izvanrednim slučajevima kada takve životinje treba cijepiti odmah nakon dolaska. Daljnji promet sa gospodarstva nije dozvoljen još slijedećih 14 dana.

● Premještanje unutar područja cijepljenja:

Premještanje nije moguće do isteka 14 dana nakon cijepljenja. Iza tog razdoblja premještanje je moguće samo direktno u klaonicu.

● Premještanje iz područja cijepljenja:

Dozvola se može izdati samo za prijevoz direktno u klaonicu na području cijepljenja ili u bližoj okolici, u kafileriju ili drugo odgovarajuće mjesto, gdje se neškodljivo uništavaju.

c) Sajmovi


103

Veterinarski inspektor zabranjuje organiziranje sajmova i skupljanje životinja na području cijepljenja. O zabrani treba obavijestiti tijela lokalne samouprave i policiju.

2. Ograničenja na zaraženom i ugroženom području

Predsjednik lokalnog stožera mora organizirati kontrolu imuniteta u skladu s naputcima

Stručnog tijela. Cijepljene životinje ne smiju više nikada napustiti područje cijepljenja, osim ako se šalju direktno na klanje.

F. ZAVRŠETAK CIJEPLJENJA

1. Zatvaranje Odjela za cijepljenje

Voditelj Odjela za cijepljenje u LS mora osigurati da je korištena oprema očišćena i sterilizirana, prije nego se ponovno zapakira, te da je ambalaža u koju se pakira dezinficirana. Potrebno je napraviti popis opreme koja je potrošena u akciji cijepljenja kako bi se ista mogla nadopuniti.


104

PRILOG VI

UZORKOVANJE - određivanje broja uzoraka

Broj svinja na farmi koje treba pretražiti da bi se utvrdilo prisustvo KSK, ovisi o razini prevalencije KSK koja se traži i intervalu povjerenja, a može biti određen na temelju formule:

n ≈ (1-(1-α)1/d) (N-d/2)+1 (Cannon i Roe, 1982.), gdje je:

N = ukupan broj svinja na farmi;

d = očekivana prevalencija KSK na farmi

α = željena razina povjerenja (vjerojatnost da će, ako ima pozitivnih, barem jedan biti

utvrđen npr. 0,95).

Broj uzoraka uzetih od svinja odabranih metodom slučajnoga odabira, potreban za utvrđivanje KSK u određenoj prevalenciji (postotak oboljelih) i razini povjerenja od 95% prikazan je u Tablici 7. No, pri određivanju broja uzoraka također treba uzeti u obzir i osjetljivost laboratorijskih testova, te ako je osjetljivost testa niska, broj uzoraka mora biti veći nego što se traži u Dijagnostičkom priručniku.

Tablica 7. Broj uzoraka koji treba pretražiti za utvrđivanje KSK na gospodarstvu

Postotak oboljelih svinja na gospodarstvu Veličina

populacije 2 % 5% 10% 20% 25% 30%

< 10 sve sve sve sve sve sve

10 10 10 10 8 7 6

20 20 19 16 10 8 7

30 30 26 19 11 9 8

40 40 31 21 12 10 8

50 48 35 22 12 10 8

60 55 38 23 12 10 8

70 62 40 24 13 10 8

80 68 42 24 13 10 8

90 73 43 25 13 10 8

100 78 45 25 13 10 9

120 86 47 26 13 10 9

140 92 48 26 13 11 9


105

160 97 49 27 13 11 9

180 101 50 27 13 11 9

200 105 51 27 13 11 9

250 112 53 27 14 11 9

300 117 54 28 14 11 9

350 121 54 28 14 11 9

400 124 55 28 14 11 9

450 127 55 28 14 11 9

500 129 56 28 14 11 9

600 132 56 28 14 11 9

700 134 57 28 14 11 9

800 136 57 28 14 11 9

900 137 57 28 14 11 9

1000 138 57 29 14 11 9

1200 140 57 29 14 11 9

1400 141 58 29 14 11 9

1600 142 58 29 14 11 9

1800 143 58 29 14 11 9

2000 143 58 29 14 11 9

3000 145 58 29 14 11 9

4000 146 58 29 14 11 9

5000 147 59 29 14 11 9

6000 147 59 29 14 11 9

7000 147 59 29 14 11 9

8000 147 59 29 14 11 9

9000 148 59 29 14 11 9

10000 148 59 29 14 11 9

> 10000 149 59 29 14 11 9

CI = 0.95


106

PRILOG VI1 NAPOMENA: Dobavljač će biti određen naknadnim dopisom od strane Uprave veterinarstva. PRILOG VII/1 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Planinska 2a 10 000 Zagreb Tel.:01 6443 540 Fax: 01 6443 899 Kontakt osobe: 1. Ljupka Maltar, dr. med. vet., MP, [email protected] 2. Ankica Labrović, dr.med.vet, MP, [email protected]


107

PRILOG VII/2 NARUĐBENICA opreme Naziv Dobavljača: u kriznim situacijama _______________________________ _______________________________ NAZIV NARUČITELJA DATUM NARUĐBE: ( ovlaštena veterinarska organizacija) _____________________ Redni broj

Naziv artikla

Veličina Količina

Pakiranje

I Zaštitna odjeća i obuća XXL kom XL kom

1. Zaštitno odijelo- bijela kuta

L kom XXL kom XL kom

2. Zaštitno odijelo(kombinezon za jednokratnu uporabu)

L kom 3. Zaštitna kapa za

jednokratnu uporabu

kom S pari M pari

4. Zaštitne rukavice – gumene, čvrste

L pari L kom XL kom

5. Zaštitna pregača od gumiranog platna XXL kom

S kut M kut

6. Zaštitne rukavice za jednokratnu primjenu (kutija po 100 kom) L kut

7. Zaštitna maska za lice- za jednokratnu upotrebu

kom

8. Zaštitna maska za lice sa filterom- jednokratna

kom

9. Zaštitne naočale- tipa maske,prozirne

kom

39 pari 40 pari 42 pari 44 pari 45 pari

10. Gumene čizme- do koljena, antisklisklizajući đon 46 pari


108

47 pari 11. PVC navlake za cipele-

čvrste, do koljena, nepromočne

kom

12. PVC navlake za cipele- kratke, nepromočne

kom

II Sredstva za dezinfekciju

14. Natrijeva lužina (NaOH) pakiranje 2 kg

kg

15. Dezinficijens u prahu pakiranje 1 kg

aktivna tvar: kalijev peroksimonosulfat, natrijev dodecibenzensulfonat, sulfaminska kiselina

kg

16. Prskalice za dezinfekciju (leđne, motorne)

najmanja zapremnina 15L kom

17. Koncentrirani dezinficijens- pakiranje od 3L

aktivna tvar: bezalkonij, glutaraldehid, glioksal

kom

III Oprema za uzorkovanje 5 ml kut 18. Šprice za jednokratnu

uporabu (kutija 100kom) 10ml kut 1,2*50 kut 2,1*80 kut 2,1*60 kut

19. Igle za jednokratnu uporabu (kutija100 komada)

1,1*38 kut 20. Vakuumske epruvete

(kutija 100 komada)

kut 21. Vakuumske epruvete-sterilne

za bris (kutija 100 komada)

kut

22. Igle za vakuumske epruvete ( kutija 100 komada)

0,80*40

kut

23. Plastične vrećice 5L kom 24. Plastične vrećice 10L sa

samoljepljivom trakom za zatvaranje otvora vrećice

kom

25. Samoljepljive etikete ( pakiranje 100-200 kom)

kut

26. Marker flomasteri kom 27. Sprej u boji za označavanje

400 ml

kom 28. Traka za označavanje terena

(traka upozorenja)

kolut

29. Plastična kutija s poklopcem Od tvrde plastike, bez ručke za nošenje, najmanje dimenzija:


109

dužine 48cm, širina 30cm, dubina 26cm

kom

30. Kreda u boji- crvena kom 31. Celulozna vata (staničevina) kom 32. Plastična kutije od 300g- s

poklopcem na navoj

kom 33. Prijenosni hladnjaci za prijevoz

uzoraka Zapremnina 20-30 L

kom 34. Uložak za hladnjak kom IV Sredstva za pranje i čišćenje 35. Deterđenti (pakiranje 3kg)

kom 36. Sapuni za pranje ruku-

antibakterijski

kom 37. Visokortlačni uređaj za pranje s

toplom i hladnom vodom

kom 38. Četke- grube za pranje prostora

kom 39. Četke za pranje ruku kom 40. Metle- duga drška kom 41. Kante (10L) kom 42. Spužve kom 43. Velike plastične vreće za

smeće( 70x110L) Pakirano po 10 kom

paketa IV Sredstva za sputavanje i usmrćivanje 44. Pištolj za omamljivanje,

usmrćivanje životinja (goveda i svinje)

kom

45. Streljivo za pištolj za omamljivanje/usmrćivanje

Kutije od 50 kom streljiva

kut

46. Injekcijska otopina za usmrćivanje

Pakiranje 50ml: aktivna tvar embutramid 200mg, mebenzonijev jodid 50mg

bočica

47. Čelične omče za usmrćivanje- sa drškom

kom

V Oprema za pisanje 48. Flipchart ploča kom 49. Marker- crveni kom 50. Marker- crni kom 51. Brisalica ploče kom

______________________________________ Odgovorna osoba- naručitelj /Ime i prezime/ __________________________________


110

klasiČna svinjska kuga nacionalni krizni …...točka 23., usmrćivanje je postupak koji se obavlja...

Documents